Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 833 3843016 3797257 2026-05-09T20:34:00Z Mhare 481 3843016 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv =Ničija zemlja | poster =Ničija zemlja.jpg | tekst =Originalni poster filma | režija =[[Danis Tanović]] | producent =[[Čedomir Kolar]] | scenarist =[[Danis Tanović]] | narator = | uloge ={{plainlist| * [[Branko Đurić]] * [[Rene Bitorajac]] * [[Filip Šovagović]] }} | muzika =[[Danis Tanović]] | kinematografija =Walther vanden Ende | žanr ={{plainlist| * [[Drama]] * [[Ratni film|Ratni]] }} | montaža =Francesca Calvelli | studio = | distributer ={{plainlist| * Océan Films * Rai Cinema * [[United Artists]] }} | datum =19. 9. 2001 | trajanje =98 minuta | zemlja ={{plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Slovenija]] * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Belgija]] * [[Francuska]] }} | jezik =[[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Ničija zemlja''''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] ratna drama snimljena 2001. u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]] što je bio njegov prvi dugometražni film. Glavne uloge su tumačili [[Branko Đurić]], [[Rene Bitorajac]], i [[Filip Šovagović]]. Film je osvojio brojne filmske nagrade među kojima se ističu [[Oscar za najbolji strani film]], [[Zlatni globus za najbolji strani film]], te nagrada [[Kanski filmski festival|Kanskog filmskog festivala]] za najbolji originalni scenarij. Na [[Sarajevo film festival|Sarajevskom filmskom festivalu]] dobitnik je nagrade za najbolji film kao i nagradu publike. == Radnja == Radnja se dešava u Bosni i Hercegovini 1993. u vrijeme najtežih borbi, a priča se usredsređuje na dva vojnika, Ninu i Čikija, koji pripadaju dvjema zaraćenim stranama, i nalaze se na [[ničija zemlja|ničijoj zemlji]], dok je treći vojnik uhvaćen u zamku mine.<ref name = "imdb"/> Borba, ponekad ironična, ponekad dramatična, između dva vojnika koji se nalaze zajedno u rovu između rovova svojih vojski stoji ujedno kao alegorija tih neprijateljstava i univerzalni simbol apsurdnosti svih ratova sa svojom iracionalnom mržnjom, neefikasnim mirovnim trupama i zbunjenošću medija.<ref>http://variety.com/2001/film/reviews/no-man-s-land-4-1200468412/</ref> == Uloge == {{div col}} * [[Branko Đurić]] - Čiki * [[Rene Bitorajac]] - Nino * [[Filip Šovagović]] - Cera * [[Georges Siatidis]] - Narednik Marchand * [[Serge-Henri Valcke]] - Kapetan Dubois * [[Sacha Kremer]] - Michel * [[Alain Eloy]] - Pierre * [[Mustafa Nadarević]] - stariji srpski vojnik * [[Bogdan Diklić]] - srpski oficir * [[Simon Callow]] - Pukovnik Soft * [[Katrin Cartlidge]] - Jane Livingstone * [[Tanja Ribič]] - Martha * [[Branko Zavrsan]] - Deminer * [[Đuro Utješanović]] - bh. vodič * [[Mirza Tanović]] - bh. oficir<ref name = "imdb"/> {{div col end}} == Nagrade == === ''Oscar'' === * [[Oscar za najbolji strani film]] === ''[[Zlatni globus]]'' === * [[Zlatni globus za najbolji strani film]] === Ostale nagrade === *[[Kanski filmski festival]] (najbolji originalni scenario) *Evropska filmska akademija (najbolji originalni scenario) *Evropska filmska akademija (najbolji glavni glumac)- '''nominacija''' *[[Sarajevo film festival]] (najbolji film) *Sarajevo film festival (izbor publike) *Chicago film festival (izbor kritičara) *Oslo film festival (izbor kritičara) *National Board of Review (najbolji strani film) *San Sebastian film festival (izbor publike) *Sao Paolo film festival (izbor publike) *Beirut film festival (izbor publike) *Palić film festival (izbor publike) *Cottobus film festival (izbor publike) *High Falls film festival (izbor publike) *Motovun film festival (nagrada Fipresci) <ref name = "imdb"/> == Zanimljivosti == * Osvajanje ''Oscara'' pomoglo je da se film distribuira i u manje zemlje, kao što su [[Portugal]], [[Singapur]], [[Malezija]] i [[Tajvan]]. Zarada na kino-blagajnama bila je zadovoljavajuća iako je konkurencija bila jaka. Film je imao dobru zaradu u Sloveniji i [[Srbija|Srbiji]], kao i u Bosni i Hercegovini. Izuzetak je bila [[Hrvatska]], gdje je zarada iznosila samo 16.000 [[dolar]]a iako su dva glavna glumca u filmu hrvatski državljani.<ref>http://emanuellevy.com/review/no-mans-land/</ref> == Kritike == Internetski preglednik filmova ''[[Rotten Tomatoes]]'' izvještava da je 93% kritičara dalo filmu rejting "Certified Fresh", na osnovu 98 recenzija s prosječnom ocjenom od 7,8/10, s komentarom sajta koji navodi: "Sumoran i mračno duhovit, film ''Ničija zemlja'' slikovito ilustrira svu besmislenost rata." <ref>[http://www.rottentomatoes.com/m/no_mans_land/ Kritike na Rotten Tomatoes]</ref> {{Citat|Snimljen na istom mjestu, te o istom ratu, '''Ničija zemlja''' je poput odrasle verzije filma "[[Iza neprijateljskih linija]]". To je zanimljivo sumorno poređenje koje bi se moglo nazvati "Između neprijateljskih linija." U Bosni 1993, Srbin i Bosanac nalaze se zarobljeni u istom rovu. Svako ko promoli glavu gore biva upucan. A kad će [[mina]] eksplodirati? Klopka izgleda neprirodno sve dok ne shvatite da se takve stvari vjerovatno i događaju u metežu rata. Na samom početku filma, nekoliko bosanskih boraca su se izgubili u magli na bojištu, i odlučuju da sačekaju svanuće pa da idu dalje. Kad sunce rastjeruje maglu, oni se nalaze neposredno ispred srpskih položaja. Neki su ubijeni. Čiki ([[Branko Đurić]]) pada u rov i tako se spašava. Srbi dolaze da pregledaju rov. Čiki se sakriva i gleda kako oni postavljaju nagaznu minu ispod tijela jednog od njegovih mrtvih saboraca, kao vrstu iznenađenja. Kad je shvatio da je otkriven, on ubija jednog srbina i ranjava Ninu ([[Rene Bitorajac]]). Situacija se komplikuje kada se prividno mrtav bosanski vojnik vraća u život. Ako se on pokrene, mina će eksplodirati i onda su svi mrtvi. A ne, nisam otkrio previše radnje, jer to su samo uvodni dijelovi u ratne igre, koje na kraju uključuju [[Ujedinjene nacije|UN-ovog]] posmatrača ([[Simon Callow]]) i jednu novinarku koja radi za kablovske vijesti ([[Katrin Cartlidge]]) - koji vode računa da za ovo cijeli svijet sazna. U ratu ginu hiljade anonimnih, ali kad se situacija ovako razvija, ljudi su zainteresirani. Hoće li mina eksplodirati? Koliko dugo može ovaj nesretnik da leži na njoj? Hoće li dva neprijatelja ubiti jedan drugoga? Film je napisao i režirao [[Danis Tanović]], a to je njegov prvi dugometražni film koji spontano razvija radnju, jer situacija privlači veliku pažnju. Iako srpski i bosanski vojnik raspravljaju ko je u pravu a ko u krivu u ovom ratu, Tanovićev je stav da je sukob eskalirao u arenu apsurda: ima toliko optužbi na objema stranama tako da su osvete i obeštećenja nemoguća, a mina simbolizira nesretnu situaciju u kojoj se [[Bosna]] nalazi. Film kao što je ovaj pomaže ilustriranju briljantnosti Komisije za istinu i pomirenje u Južnoj Africi, koja je tvrdila da je pametno ostaviti prošlost na miru i sve početi ponovo ujutro. '''Ničija zemlja''' uspoređivana je s filmovima ''[[Kvaka 22]]'', ''[[M*A*S*H]]'' i ''[[Čekajući Godota]]'' - što znači, valjda, da sadrži istu količinu ironije i uzaludnosti. Ima nešto komično u likovima koji su se našli između dvije vatre, pokret bi riješio sve (oni bi preživjeli ili poginuli), ali čekanje je nedopustivo. U ovoj pat poziciji pojavljuje se Simon Callow uslužni U.N. posmatrač, zaslužno nazvan Soft (Mekani), koji im recitira otrcane fraze kao da im vjeruje, kada situacija sama po sebi naglašava apsurdnost cijelog "mirovnog procesa". Film je neobično lijep. Znajući nešto o njegovoj priči, nisam to očekivao. Imao sam vizije o likovima i dijalogu, a one su se i obistinile, ali Tanović je također zaintrigiran načinom kako ova situacija, koja dovodi rat do zastoja, dozvalja svakome da primijete da je priroda te borbe sa pitanjem - zašto! Poljana. Sa svime što raste i nebom iznad. Dr. Johnson je primijetio da spoznaja da neko treba uskoro da bude obješen čudesno usredotočuje ljudski um. Saznanje da ležiš svojim leđima na nagaznoj mini isto tako, pretpostavljam, nadahnjuje istinsko uvažavanje oblaka, ptica i beskrajnog plavog neba. <small>[[Roger Ebert]]</small> <ref>http://www.rogerebert.com/reviews/no-mans-land-2001</ref> }} Ed Gonzalez iz ''Slant Magazine''-a dao je negativnu kritiku za film.<ref>{{cite web|url=https://www.slantmagazine.com/film/review/no-mans-land|title=No Man’s Land|work=slantmagazine.com|date=31. 10. 2001|access-date=13. 1. 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[74. dodjela "Oscara"]] * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == <references> * <ref name = "imdb">http://www.imdb.com/title/tt0283509/</ref> * [http://www.rogerebert.com/reviews/no-mans-land-2001] ''Ebertova kritika'' * http://variety.com/2001/film/reviews/no-man-s-land-4-1200468412/ http://emanuellevy.com/review/no-mans-land/ </references> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Ničija zemlja}} *{{IMDb title|0283509|Ničija zemlja}} *{{mojo title|nomansland|Ničija zemlja}} *{{rotten-tomatoes|no_mans_land|Ničija zemlja}} *{{metacritic film|no-mans-land|Ničija zemlja}} {{Danis Tanović}}{{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}}{{Oscar - strani film}} {{Zlatni globus za najbolji strani film}} {{Nagrada Satellite za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2001.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Belgijski filmovi]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Britanski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Italijanski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na francuskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na njemačkom jeziku]] [[Kategorija:Oscar za najbolji strani film]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Crnohumorni filmovi]] [[Kategorija:Politički satirični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] 1s7uakp4mv12l5276kyvtx6o40zrqmj 3843017 3843016 2026-05-09T20:34:16Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843017 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv =Ničija zemlja | poster =Ničija zemlja.jpg | tekst =Originalni poster filma | režija =[[Danis Tanović]] | producent =[[Čedomir Kolar]] | scenarist =[[Danis Tanović]] | narator = | uloge ={{plainlist| * [[Branko Đurić]] * [[Rene Bitorajac]] * [[Filip Šovagović]] }} | muzika =[[Danis Tanović]] | kinematografija =Walther vanden Ende | žanr ={{plainlist| * [[Drama]] * [[Ratni film|Ratni]] }} | montaža =Francesca Calvelli | studio = | distributer ={{plainlist| * Océan Films * Rai Cinema * [[United Artists]] }} | datum =19. 9. 2001 | trajanje =98 minuta | zemlja ={{plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Slovenija]] * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Belgija]] * [[Francuska]] }} | jezik =[[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Ničija zemlja''''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] ratna drama snimljena 2001. u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]] što je bio njegov prvi dugometražni film. Glavne uloge su tumačili [[Branko Đurić]], [[Rene Bitorajac]], i [[Filip Šovagović]]. Film je osvojio brojne filmske nagrade među kojima se ističu [[Oscar za najbolji strani film]], [[Zlatni globus za najbolji strani film]], te nagrada [[Kanski filmski festival|Kanskog filmskog festivala]] za najbolji originalni scenarij. Na [[Sarajevo film festival|Sarajevskom filmskom festivalu]] dobitnik je nagrade za najbolji film kao i nagradu publike. == Radnja == Radnja se dešava u Bosni i Hercegovini 1993. u vrijeme najtežih borbi, a priča se usredsređuje na dva vojnika, Ninu i Čikija, koji pripadaju dvjema zaraćenim stranama, i nalaze se na [[ničija zemlja|ničijoj zemlji]], dok je treći vojnik uhvaćen u zamku mine.<ref name = "imdb"/> Borba, ponekad ironična, ponekad dramatična, između dva vojnika koji se nalaze zajedno u rovu između rovova svojih vojski stoji ujedno kao alegorija tih neprijateljstava i univerzalni simbol apsurdnosti svih ratova sa svojom iracionalnom mržnjom, neefikasnim mirovnim trupama i zbunjenošću medija.<ref>http://variety.com/2001/film/reviews/no-man-s-land-4-1200468412/</ref> == Uloge == {{div col}} * [[Branko Đurić]] - Čiki * [[Rene Bitorajac]] - Nino * [[Filip Šovagović]] - Cera * [[Georges Siatidis]] - Narednik Marchand * [[Serge-Henri Valcke]] - Kapetan Dubois * [[Sacha Kremer]] - Michel * [[Alain Eloy]] - Pierre * [[Mustafa Nadarević]] - stariji srpski vojnik * [[Bogdan Diklić]] - srpski oficir * [[Simon Callow]] - Pukovnik Soft * [[Katrin Cartlidge]] - Jane Livingstone * [[Tanja Ribič]] - Martha * [[Branko Zavrsan]] - Deminer * [[Đuro Utješanović]] - bh. vodič * [[Mirza Tanović]] - bh. oficir<ref name = "imdb"/> {{div col end}} == Nagrade == === ''Oscar'' === * [[Oscar za najbolji strani film]] === ''[[Zlatni globus]]'' === * [[Zlatni globus za najbolji strani film]] === Ostale nagrade === *[[Kanski filmski festival]] (najbolji originalni scenario) *Evropska filmska akademija (najbolji originalni scenario) *Evropska filmska akademija (najbolji glavni glumac)- '''nominacija''' *[[Sarajevo film festival]] (najbolji film) *Sarajevo film festival (izbor publike) *Chicago film festival (izbor kritičara) *Oslo film festival (izbor kritičara) *National Board of Review (najbolji strani film) *San Sebastian film festival (izbor publike) *Sao Paolo film festival (izbor publike) *Beirut film festival (izbor publike) *Palić film festival (izbor publike) *Cottobus film festival (izbor publike) *High Falls film festival (izbor publike) *Motovun film festival (nagrada Fipresci) <ref name = "imdb"/> == Zanimljivosti == * Osvajanje ''Oscara'' pomoglo je da se film distribuira i u manje zemlje, kao što su [[Portugal]], [[Singapur]], [[Malezija]] i [[Tajvan]]. Zarada na kino-blagajnama bila je zadovoljavajuća iako je konkurencija bila jaka. Film je imao dobru zaradu u Sloveniji i [[Srbija|Srbiji]], kao i u Bosni i Hercegovini. Izuzetak je bila [[Hrvatska]], gdje je zarada iznosila samo 16.000 [[dolar]]a iako su dva glavna glumca u filmu hrvatski državljani.<ref>http://emanuellevy.com/review/no-mans-land/</ref> == Kritike == Internetski preglednik filmova ''[[Rotten Tomatoes]]'' izvještava da je 93% kritičara dalo filmu rejting "Certified Fresh", na osnovu 98 recenzija s prosječnom ocjenom od 7,8/10, s komentarom sajta koji navodi: "Sumoran i mračno duhovit, film ''Ničija zemlja'' slikovito ilustrira svu besmislenost rata." <ref>[http://www.rottentomatoes.com/m/no_mans_land/ Kritike na Rotten Tomatoes]</ref> {{Citat|Snimljen na istom mjestu, te o istom ratu, '''Ničija zemlja''' je poput odrasle verzije filma "[[Iza neprijateljskih linija]]". To je zanimljivo sumorno poređenje koje bi se moglo nazvati "Između neprijateljskih linija." U Bosni 1993, Srbin i Bosanac nalaze se zarobljeni u istom rovu. Svako ko promoli glavu gore biva upucan. A kad će [[mina]] eksplodirati? Klopka izgleda neprirodno sve dok ne shvatite da se takve stvari vjerovatno i događaju u metežu rata. Na samom početku filma, nekoliko bosanskih boraca su se izgubili u magli na bojištu, i odlučuju da sačekaju svanuće pa da idu dalje. Kad sunce rastjeruje maglu, oni se nalaze neposredno ispred srpskih položaja. Neki su ubijeni. Čiki ([[Branko Đurić]]) pada u rov i tako se spašava. Srbi dolaze da pregledaju rov. Čiki se sakriva i gleda kako oni postavljaju nagaznu minu ispod tijela jednog od njegovih mrtvih saboraca, kao vrstu iznenađenja. Kad je shvatio da je otkriven, on ubija jednog srbina i ranjava Ninu ([[Rene Bitorajac]]). Situacija se komplikuje kada se prividno mrtav bosanski vojnik vraća u život. Ako se on pokrene, mina će eksplodirati i onda su svi mrtvi. A ne, nisam otkrio previše radnje, jer to su samo uvodni dijelovi u ratne igre, koje na kraju uključuju [[Ujedinjene nacije|UN-ovog]] posmatrača ([[Simon Callow]]) i jednu novinarku koja radi za kablovske vijesti ([[Katrin Cartlidge]]) - koji vode računa da za ovo cijeli svijet sazna. U ratu ginu hiljade anonimnih, ali kad se situacija ovako razvija, ljudi su zainteresirani. Hoće li mina eksplodirati? Koliko dugo može ovaj nesretnik da leži na njoj? Hoće li dva neprijatelja ubiti jedan drugoga? Film je napisao i režirao [[Danis Tanović]], a to je njegov prvi dugometražni film koji spontano razvija radnju, jer situacija privlači veliku pažnju. Iako srpski i bosanski vojnik raspravljaju ko je u pravu a ko u krivu u ovom ratu, Tanovićev je stav da je sukob eskalirao u arenu apsurda: ima toliko optužbi na objema stranama tako da su osvete i obeštećenja nemoguća, a mina simbolizira nesretnu situaciju u kojoj se [[Bosna]] nalazi. Film kao što je ovaj pomaže ilustriranju briljantnosti Komisije za istinu i pomirenje u Južnoj Africi, koja je tvrdila da je pametno ostaviti prošlost na miru i sve početi ponovo ujutro. '''Ničija zemlja''' uspoređivana je s filmovima ''[[Kvaka 22]]'', ''[[M*A*S*H]]'' i ''[[Čekajući Godota]]'' - što znači, valjda, da sadrži istu količinu ironije i uzaludnosti. Ima nešto komično u likovima koji su se našli između dvije vatre, pokret bi riješio sve (oni bi preživjeli ili poginuli), ali čekanje je nedopustivo. U ovoj pat poziciji pojavljuje se Simon Callow uslužni U.N. posmatrač, zaslužno nazvan Soft (Mekani), koji im recitira otrcane fraze kao da im vjeruje, kada situacija sama po sebi naglašava apsurdnost cijelog "mirovnog procesa". Film je neobično lijep. Znajući nešto o njegovoj priči, nisam to očekivao. Imao sam vizije o likovima i dijalogu, a one su se i obistinile, ali Tanović je također zaintrigiran načinom kako ova situacija, koja dovodi rat do zastoja, dozvalja svakome da primijete da je priroda te borbe sa pitanjem - zašto! Poljana. Sa svime što raste i nebom iznad. Dr. Johnson je primijetio da spoznaja da neko treba uskoro da bude obješen čudesno usredotočuje ljudski um. Saznanje da ležiš svojim leđima na nagaznoj mini isto tako, pretpostavljam, nadahnjuje istinsko uvažavanje oblaka, ptica i beskrajnog plavog neba. <small>[[Roger Ebert]]</small> <ref>http://www.rogerebert.com/reviews/no-mans-land-2001</ref> }} Ed Gonzalez iz ''Slant Magazine''-a dao je negativnu kritiku za film.<ref>{{cite web|url=https://www.slantmagazine.com/film/review/no-mans-land|title=No Man’s Land|work=slantmagazine.com|date=31. 10. 2001|access-date=13. 1. 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[74. dodjela "Oscara"]] * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == <references> * <ref name = "imdb">http://www.imdb.com/title/tt0283509/</ref> * [http://www.rogerebert.com/reviews/no-mans-land-2001] ''Ebertova kritika'' * http://variety.com/2001/film/reviews/no-man-s-land-4-1200468412/ http://emanuellevy.com/review/no-mans-land/ </references> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Ničija zemlja}} *{{IMDb title|0283509|Ničija zemlja}} *{{mojo title|nomansland|Ničija zemlja}} *{{rotten-tomatoes|no_mans_land|Ničija zemlja}} *{{metacritic film|no-mans-land|Ničija zemlja}} {{Danis Tanović}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} {{Oscar - strani film}} {{Zlatni globus za najbolji strani film}} {{Nagrada Satellite za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2001.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Belgijski filmovi]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Britanski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Italijanski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na francuskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na njemačkom jeziku]] [[Kategorija:Oscar za najbolji strani film]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Crnohumorni filmovi]] [[Kategorija:Politički satirični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] 5sio9v82e0f6n6r3y8e39zutdt3zz2n 0 1122 3842981 3797327 2026-05-09T19:19:22Z Srđan 73336 3842981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = Magyarország |zvanično_ime = Mađarska |ime_genitiv = Mađarske |zastava = Flag_of_Hungary.svg |grb = Coat of Arms of Hungary.svg |mapa = EU-Hungary.svg |službeni_jezik = [[Mađarski jezik|mađarski]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]] |glavni_grad = [[Budimpešta]] |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Mađarske|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Tamás Sulyok]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Mađarske|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Péter Magyar]] |po_površini_na_svijetu = 109 |površina = 93.030 |procenat_vode = 0,74 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 79 |stanovnika = 9.772.756 <small>(procjena 2019)</small> |gustoća = 109 |nezavisnost = [[31. oktobar]], [[1918]]. raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1989]]- Republika Mađarska |Pristup u EU = [[1. maj]] [[2004]]. |valuta = [[Mađarska forinta|Forinta]] (HUF) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = [[Himnusz]] ("Isten, áldd meg a magyart...")<br />("Bože, blagoslovi Mađare"){{Center|[[Datoteka:Hu-magyarhimnusz.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.hu]] |pozivni_broj = +36 ||bdp_godina=Procjena 2019.|bdp_per_capita=$33.707|bdp_ukupno=$328,921 milijardi|gini={{Gubitak}}28,7|gini_godina=2018.|hdi=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,838|hdi_godina=2017}} '''Mađarska''' ({{hu|Magyarország}}) [[kontinentalna država|kontinentalna je država]] u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Hungary|title=Hungary {{!}} History, Map, Flag, Population, Currency, & Facts {{!}} Britannica|date=3. 8. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Smještena je u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]] i graniči se sa [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] na istoku, [[Srbija|Srbijom]] na jugu, [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu, [[Slovenija|Slovenijom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na sjeverozapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je [[Budimpešta]]. Mađarska je članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], [[Višegradska grupa|Višegradske grupe]] i [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]]. Službeni jezik je [[Mađarski jezik|mađarski]]. Nakon što su stoljećima područje Mađarske naseljavali [[Kelti]], [[Antički Rim|Rimljani]], [[Huni]], [[Slaveni]], [[Gepidi]] i [[Avari]], Mađarska država je osnovana krajem 9. stoljeća od strane mađarskog kneza [[Arpad, knez Ugarske|Arpada]] nakon [[Ugarsko osvajanje Karpatske nizije|mađarskog osvajanja Karpatske nizije]]. Njegov praunuk [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] se 1000. krunisao za cara uspostavljajući Mađarsku kao [[Kraljevina Ugarska|hrišćansko kraljevstvo]]. Do 12. stoljeća Mađarska je postala moćno carstvo koje je dostiglo svoje zlatno doba u 15. stoljeću. Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526, [[Osmanlijska Mađarska|Mađarska dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva]]. Godine 1699. Mađarska dolazi pod vlast [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], a 1867. postaje dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Današnje granice Mađarske su utvrđene [[Trianonski sporazum|Trianonskim sporazumom]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], čime je izgubila 71 % svoje teritorije, 58 % stanovništva i 32 % Mađara. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Mađarska se pridružila [[Sile Osovine|silama Osovine]] pretrpjevši značajna oštećenja i gubitke. Nakon Drugog svjetskog rata, Mađarska je došla pod uticaj [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog saveza]], što je dovelo do uspostavljanja četiri decenije duge komunističke diktature (1947. - 1989.). Mađarska je stekla međunarodnu pažnju tokom [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]] i tokom [[Kraj komunizma u Mađarskoj 1989.|otvaranja svojih granica sa Austrijom 1989.]] ubrzavajući kolaps [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. 23. oktobra 1989. Mađarska je postala demokratska parlamentarna republika. Danas Mađarska ima visoke ekonomske prihode s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja. Također je popularna turistička destinacija koja privlači 10.675.000 turista godišnje (2013). Dom je najvećeg sistema termalnih izvora, drugog najvećeg termalnog jezera na svijetu ([[Hevíz (jezero)|jezero Hevíz]]), najvećeg jezera u centralnoj Evropi ([[Balaton (jezero)|jezero Balaton]]) i najvećeg pašnjaka u Evropi ([[Nacionalni park Hortobagy]]). == Historija == {{Glavni|Historija Mađarske}} === Rana historija === Najstariji arheološki lokalitet u Mađarskoj je Vertesszolos, gdje su otkriveni alati koji datiraju u [[paleolit]] i rani ljudski fosil nazvan "Samu" (350.000-godišnji [[Homo erectus]]) koji je otkriven 1965. Rimsko carstvo je osvojilo teritoriju zapadno od [[Dunav]]a između 35. i 9. prije nove ere. Od 9. prije nove ere do kraja 4. stoljeća nove ere Panonska nizija je bila dio [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Posljednjih godina Rimskog carstva Panonska nizija je pala pod uticaj grčko-rimske kulture – gradski centri, asfaltirane ceste i pisani izvori. Ovome je došao kraj "seobom naroda" koja je okarakterizirala rani srednji vijek u Evropi. Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] u 5. stoljeću počela je migracija [[Germani|germanskih plemena]] i Karpa, što je dovelo mnoge osvajače u srednju Evropu. Među prvima koji su stigli bili su Huni, koji su izgradili snažno carstvo pod vodstvom [[Atila|Atile]] 435. Nakon odlaska Huna u 6. stoljeću, Ostrogoti, Langobardi i [[Slaveni]] su naselili Panoniju, dok su Gepidi naselili istočni dio [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. [[Avari]] su 562. osnovali [[Avarski kaganat]] koji je imao prevlast nad cijelim regionom više od dva stoljeća. Ovaj Kaganat, oslabljen stalnim ratovima i vanjskim pritiscima, je na kraju osvojio [[Karlo Veliki]] koji je uspio da pobijedi Avare. Sredinom 9. stoljeća, [[Franci]] su osnovali slavensku Kneževinu Balaton, koja je poznata kao Donja Panonija, ali je ova vazalna država 900. uništena od strane [[Mađari|Ugarskih plemena]]. ====== Doseljavanje Mađara u Panonsku niziju ====== Mađari ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Magyarok) su bili nomadski narod čiji je jezik bio ugrofinskog porijekla, a u Panonsku niziju su došli pod vodstvom Arpada sa područja [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Don (rijeka)|Dona]] krajem 9. stoljeća. Najstarija poznata postojbina im je bila na teritoriji pored rijeke [[Volga|Volge]] koja je poznata kao Magna Hungarija. Između 7. i 9. stoljeća Mađari su živjeli na teritoriji pored rijeke Don, u kraju zvanom Etelkez. Nakon dolaska na Panonsku niziju, stvorili su jedan oblik konfederacije deset plemena. Pretpostavlja se da ime Ugri dolazi od turske riječi "Onogur" što znači deset strijela i koja označava združenu vojnu snagu u nomadskoj simbolici. Vremenom su se proširili na teritoriju današnjeg Gradišća i južne Slovačke, a nakon poraza u bici kod Lechfelda 955, smjestili su se u Panonsku niziju gdje su se pomiješali sa zatečenim [[Slaveni]]ma, [[Avari]]ma, [[Dačani]]ma i drugim narodima koji su u to vrijeme živjeli na ovom prostoru. === Srednji vijek (895–1526) === Ugarski vođa Arpad je ujedinio sva ugarska plemena preko krvne zakletve<ref>{{Cite web|url=https://americanhungarianfederation.org/news_HungarianConstitution_History.htm|title=The Hungarian Constitution: Heritage Foundation Seminar - The American Hungarian Federation, founded 1906|website=americanhungarianfederation.org|access-date=4. 8. 2025}}</ref> ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Vérszerződés) u jedinstvenu ugarsku naciju. Nakon toga je 895. stvorio novu državu na području Panonske nizije. Vojna moć nove ugarske države je dozvoljavala ugarima širenje na zapad. Poraz u bici kod Lechfelda 955. je označio kraj ugarskog širenja na zapad, ali su nastavljena proširenja na jug na račun [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]] do 970. Tada je knez Gejza je bio nominalni vladar svih sedam ugarskih plemena. On je za cilj imao integraciju Ugarske u zapadnu Evropu kako bi izgradio državu prema zapadnom političkom i socijalnom modelu. Osnovao je dinastiju Arpad i proglasio svog sina Vajka (kasnije kralj [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]]) nasljednikom. Ova odluka nije bila u skladu sa tadašnjom tradicijom u kojoj je najstariji preživjeli član vladajuće dinastije proglašavan nasljednikom. Prema pravu predaka, princ Kopani, najstariji član dinastije, je trebao da naslijedi prijestolje. Nakon Gejzine smrti 997, Kopani je digao pobunu u kojoj su mu se pridružila mnoga ugarska plemena sa Podunavlja. Pobunjenici su tvrdili da predstavljaju stari politički poredak, drevna ljudska prava, plemensku nezavisnost i paganska vjerovanja. Nakon toga je Stjepan I dobio odlučujuću bitku protiv svog strica Kopanija i ubio ga. Nakon pobjede nad Kopanijem, [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] je krunisan za kralja Ugarske 1. januara 1000. u glavnom gradu Esztergomu. Time mu je papa Silvestar II dao potpunu administrativnu vlast nad biskupijama i crkvama. Do 1006, Stjepan I je učvrstio svoju vlast nakon uklanjanja svih protivnika koji su željeli da slijede staru pagansku tradiciju ili savez sa pravoslavnim [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskim carstvom]]. Zatim je pokrenuo sveobuhvatne reforme koje su pretvorile Ugarsku u zapadnu hrišćansku feudalnu državu. Nakon uspostavljanja deset biskupija i dvije nadbiskupije, došlo je do izgradnje mnogih manastira, crkava i katedrala. Kako bi prikupio poreze, zemlju je podijelio na okruge ([[Mađarski jezik|mađarski]]: megyék) i uveo latinski jezik. Nakon smrti hrvatskog kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]], kralj [[Ladislav I, kralj Ugarske|Ladislav I]] je odlučio zaustaviti sukobe između hrvatskih plemića. Iskoristivši ove nemire, Ladislav I 1090. zauzima Slavoniju a njegov nasljednik [[Koloman, kralj Ugarske|Koloman]], nakon borbe sa [[Petar Svačić|Petrom Svačićem]], cijelu Hrvatsku. Nakon toga, Koloman sa hrvatskim plemstvom potpisuje Pacta Conventu u [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] 1102, čime Hrvatska ulazi u [[Personalna unija|personalnu uniju]] sa Kraljevinom Ugarskom. Nakon uspostavljanja personalne unije, Hrvatska je zadržala veliki stepen unutrašnje autonomije, dok je stvarna moć bila u rukama lokalnog plemstva. Nakon [[Crkveni raskol|crkvenog raskola]] između zapadne [[Rimokatolička crkva|rimokatoličke]] i istočne [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]] 1054, Ugarska je bila najistočniji bedem zapadne civilizacije. Tokom 12. stoljeća, ugarski kralj [[Bela III, kralj Ugarske|Bela III]] (1172–1196) je bio najbogatiji i najmoćniji kralj sa godišnjim porezom od 23.000&nbsp;kg čistog srebra. Ovaj iznos je premašivao sredstva francuskog kralja [[Filip II, kralj Francuske|Filipa II]] koji se procjenjuje na 17.000&nbsp;kg čistog srebra i engleskog kralja [[Rikard I, kralj Engleske|Rikarda I]] koji se procjenjuje na 11.000&nbsp;kg čistog srebra. Kako bi smanjio uticaj Bizantijskog carstva u regionu, Bela III je proširio Ugarsku na jugu i jugoistoku zauzimajući Bosnu i Dalmaciju te proširujući suverenitet nad Srbijom. === Novo doba (1526-1867) === U 150 godina provedenih u borbi protiv Turaka, Mađari su izgubili velik dio svog teritorija do 1556. Nakon bitke kod Mohaca 1526. Uslijedilo je razdoblje borbe za prevlast među plemićima i vladajućom klasom - od kojih su neki pribjegli Habsburgovcima, a drugi Osmanlijama, gdje god su vidjeli veću korist ili priliku za napredak. Podijeljeno plemstvo je izabralo dva vladara - istočni dio Mađarske je bio za Janoša Zapolju ( mađ. ''Szapolyai János'' ), dok je zapadni dio priznao Ferdinanda I. Te borbe za vlast i podjele dovele su do građanskog rata koji su 1541. iskoristili i osvojili Turci. Zbog toga sam Mađarsku podijelio na tri dijela - sjeverozapadni dio (današnja Slovačka), zapadni podunavski region (Gradište) i sjeveroistočni dio. Područja pod turskom vlašću napustila je većina plemstva i stanovništva. Mnoga manja naselja su nestala. U ovim područjima, pošto se Turci nisu miješali u vjeru, među Mađarima se raširio kalvinizam ( ''protivreformacija'' ), a među Hrvatima, zbog snažnog djelovanja Franjevaca, zadržao se katolicizam. U Hrvatskoj, Slavoniji, a kasnije i u Banatu, stvoren je vojni krajolik koji služi kao oblik zaštite od daljnje turske agresije. Grad je postao glavni grad Kraljevine Ugarske (1536.-1884.), Grad krune (1563.-1830.) I sjedište vijeća krune (1536.-1848.). Između 1604. i 1711. pobune mađarskog i hrvatskog plemstva izbile su uzastopno protiv habsburških vlasti, a nezadovoljstvo katolicizmom izraženo je i u središnjem mađarskom dijelu. Najpoznatije pobune dogodile su se 1671 - takozvana Zrinsko-frankopanska urota, koja je također ugušena 1711. i poznata kao Rakocijeva borba za nezavisnost. Potonja pobuna također je potisnuta i Ferenc Rakoczi bio je prisiljen pobjeći prvo u Poljsku, zatim u Francusku i na kraju u Tursku, gdje je 1735. i umro. Kako bi oslabile i spriječile nove pobune, habsburške vlasti rušile su mnoge pogranične tvrđave i stavile građevinski materijal na raspolaganje stanovništvu. Godine 1683. između Austrije i Turske izbio je novi sukob, tzv. Veliki turski rat, koji je trajao do 1699. Kršćanske snage tada su oslobodile prvo Bude, a potom i ostatak monarhije, osim dijela oko Temišvara. U tom razdoblju Slavonija i Lika vraćene su Hrvatskoj, a Mletačka Republika u Dalmaciju. Godine 1718. cijela teritorija Mađarske oslobođena je od Turaka. === Austro-Ugarska === [[Datoteka:Hungary1914physical.jpg|mini|Karta ''Velike Mađarske'' 1867–1920, koja je uključivala i [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.]]]] Austro-Ugarska je osnovana juna 1867. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Austria-Hungary|title=Austria-Hungary {{!}} History, Definition, Map, & Facts {{!}} Britannica|date=11. 7. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 8. 2025}}</ref> kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon što je [[Pruska]] 1866. u bici kod Sadowe porazila Njemački savez s [[Austrija|Austrijom]] na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća [[Habsburg]] smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom čije je težnje za nezavisnošću ugušila 1849. uz pomoć [[Rusija|Rusije]]. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te [[Habsburg (dinastija)|habsburškim]] carem kao državnim poglavarom ustavne [[Monarhija|monarhije]]. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. U okviru austrijske i mađarske ovlasti pojedina područja, kao [[Galicija]] i [[Hrvatska]], imala su poseban status s posebnim upravnim strukturama. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te višenacionalne države. Posebno su [[Slaveni]] smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom oktobra 1918. [[Karlo, car Austrije|Karlo IV (I)]] "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a [[Čehoslovačka]], [[Poljska]], Banatska Republika i [[Država SHS]] proglasili su nezavisnost, čime je dvojna monarhija ''de facto'' prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim sporazumima u [[Senžermenski sporazum (1919)|Saint-Germain-en-Layeu]] s [[Austrija|Austrijom]] i [[Trijanonski sporazum|Trianonu]] s Mađarskom. === Mađarska Republika 1918–1919. === Pred kraj Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske, nastala je nova situacija i za Mađarsku.<ref>{{Cite web|url=https://www2.lawrence.edu/fast/blitstep/History%20277/Hungarian_Revolutions.htm|title=Brief Chronology of Hungarian Revolutions|website=www2.lawrence.edu|access-date=4. 8. 2025}}</ref> 28. oktobra 1918. neovisnost je proglasila Čehoslovačka, čime je Mađarska ostala bez slovačkog dijela i potkarpatskog područja, 29. novembra Hrvatski sabor raskinuo je sve državno-pravne veze i s Austrijom i s Mađarskom, a 31. oktobra i sama mađarska vlada prekinula je uniju s Austrijom, čime je Austro-Ugarska i službeno prestala postojati, a Mađarska je 16. novembra postala nezavisna republika. Srpska i francuska vojska polovinom novembra osvojile su Bačku, Banat, Srijem, Pečuh i Temišvar, a skupština koja nije odražavala pravi brojčani odnos pojedinih naroda proglašava 25. novembra ujedinjenje Vojvodine sa Srbijom. Dana 22. novembra 1918. Rumunsko centralno vijeće, koje je okupljalo Rumune u [[Transilvanija|Transilvaniji]], javilo je mađarskoj vladi da je preuzelo vlast u Transilvaniji, a 1. decembra iste godine u [[Alba Iulia|Alba Iuliji]] (mađ. ''Gyulafehérvár'') [[Velika nacionalna skupština u Alba Iuliji|proglašeno je]] [[Ujedinjenje Transilvanije s Rumunijom|ujedinjenje Transilvanije]] s [[Kraljevina Rumunija|Kraljevinom Rumunijom]]. === Mađarsko Kraljevstvo 1920–1944. === U januaru 1920. održani su prvi izbori s općim pravom glasa za muškarce i žene u političkoj povijesti Mađarske. Samo glasovanje nije imalo puni demokratski legitimitet, budući da je dio lijevih stranaka i pokreta bio zabranjen, a dio je bojkotirao izbore. U jednodomnom parlamentu desnica je imala ogromnu većinu. U martu je parlament i službeno poništio Austro-ugarsku nagodbu iz 1867, a u Mađarskoj je obnovljena monarhija, dok je izbor kralja odgođen do smirivanja prilika. Umjesto kralja izabran je namjesnik u osobi [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], s ovlastima imenovanja premijera, pravom veta na zakone, pravom sazivanja i raspuštanja parlamenta i vrhovnim zapovjedništvom nad oružanim snagama. === Drugi svjetski rat === Uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata mađarski je teritorij ponovno povećan, osobito Bečkim arbitražama. Već 1938. Mađarskoj je uz posredovanje Trećeg Reicha i Italije Prvom bečkom arbitražom vraćen južni dio Slovačke, a 1940. Drugom bečkom arbitražom i sjevernu Transilvaniju. 20. novembra 1940. Mađarska pristupa Trojnom paktu, a u decembru potpisuje i Sporazum o vječnom prijateljstvu s Kraljevinom Jugoslavijom. U aprilu 1941, nakon puča u Jugoslaviji, Hitler traži od Mađarske potporu u napadu na tu zemlju. Teleki tada izvršava samoubistvo, a premijer postaje desničarski radikal László Bárdossy koji vodi zemlju u rat, te zauzima Bačku, Prekmurje i [[Međimurje]] (NDH nije nikad priznala Mađarsku vlast u Međimurju). === Narodna Republika Mađarska === Nakon [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariske mirovne konferencije]] održane 1946, Mađarska potpisuje [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariski mirovni sporazum]] kojim se ponovno vraća u granice od prije 1938, uz manje teritorijalne ustupke Čehoslovačkoj. Polovica njemačkoga stanovništva deportirana je u Njemačku, a sa Čehoslovačkom provedena je prisilna zamjena stanovništva. Na prvim izborima, u novembru 1945. komunisti osvajaju samo 17% glasova, no sovjetska vojna uprava stvara koalicijsku vladu u kojoj komunisti zauzimaju ključne pozicije. 1. februar 1946. Mađarska se proglašava republikom, a prvi je predjsednik vođa Maloposjedničke stranke Zoltán Tildy. Komunistički vođa László Rajk postaje ministar unutarnjih poslova i utemeljuje tajnu policiju. Od februara sljedeće godine počinju uhićenja članova Maloposjedničke i Seljačke Stranke. Spajanjem komunista i socijal-demokrata nastaje Mađarska radnička stranka, koja te godine na izborima postaje najjača pojedinačna stranka. 18. augusta 1949. novim ustavom Mađarska postaje Narodna Republika Mađarska s uređenjem po uzoru na sovjetski ustav iz 1936. Otada počinje staljinistička vlast u Mađarskoj koju provodi Mátyás Rákosi, a u čistkama strada i Rajk. Na doživotni zatvor osuđen je i kardinal József Mindszenty. Nakon niza namještenih sudskih procesa, a u novom ozračju koje je vladalo u Sovjetskom Savezu nakon Staljinove smrti i dolaska na vlast Nikite Hruščova, 1956. dolazi do protesta u Budimpešti, a na čelo zemlje dolazi Imre Nagy, dok vodstvo partije preuzima János Kádár. Oslobođeni su politički zatvorenici, tisak je dobio slobodu, a navijštene su i ostale političke slobode, kao i istupanje iz Varšavskog pakta. 4. novembra 1956. Hruščov šalje u Mađarsku Crvenu Armiju koja osvaja sve strateški važne točke, a mađarske su snage brzo poražene. Kádár je već ranije bio odveden u Moskvu, gdje je nakon ucjena i nagovaranja prihvatio prijeći na sovjetsku stranu. Nagy je uhićen, nakon što je povjerovavši obećanju o osobnoj sigurnosti napustio svoje sklonište u jugoslavenskoj ambasadi. Pogubljen je 1958. Razdoblje od 1962. do 1988, kroz koje je na vlasti bio János Kádár, poznato je kao razdoblje „gulaš komunizma“, budući da je proveden niz reformi, a Mađarska je smatrana jednom od najslobodnijih zemalja istočnoga bloka. 1988. Kádár se povlači, a zamjenjuje ga kao partijski vođa Imre Pozsgay. 1989. parlament donosi „demokratski paket“, kojim se dozvoljava slobodno osnivanje sindikata, sloboda udruživanja i okupljanja i sloboda tiska, ako i novi izborni zakon. U oktobru iste godine provedena je i korijenita promjena ustava. U aprilu je već Sovjetski Savez potpisao s Mađarskom sporazum o povlačenju jedinica sovjetske vojske iz te zemlje do juna 1991. U oktobru 1989. komunisti održavaju svoj posljednji kongres i utemeljuju Mađarsku socijalističku stranku, a parlament donosi odluku o višestranačkim izborima, dok je ime zemlje promijenjeno u Republika Mađarska. === Republika Mađarska od 1990 === Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima, održanim u maju 1990. komunisti su izgubili vlast, a vladu formira koalicija narodnjaka, desnog centra i liberalnih stranaka. Premijer postaje [[József Antall]]. U zemlju se uvodi tržišna ekonomija, a započinje i približavanje Evropskoj uniji. U ovom razdoblju stanovništvo osjeća pad životnog standarda, a dolazi i do porasta nezaposlenosti. 1991. zemlja postaje, zajedno s Čehoslovačkom i Poljskom članica Višegradske skupine, a 1999. i članica NATO-a. Od 1. maja 2004. Mađarska je punopravna članica Evropske unije. == Simboli == === Zastava === [[Zastava Mađarske]] je vodoravna trobojka. Usvojena je tokom revolucije 1848. Crvena boja na zastavi simbolizira snagu, bijela vjernost, a zelena nadu. Do 1945. grb kraljevske krune bio je smješten u centru zastave. Tokom [[Komunizam|komunističkog]] perioda, grb sa crvenom zvijezdom nalazio se u sredini. U revoluciji 1956. grb je skinut sa zastave i stoga je prazna trobojka simbol ustanka. Nakon 1990. u upotrebi je ponovo i zastava s historijskim [[Grb Mađarske|grbom]] s krunom sv. Stjepana. === Grb === [[Grb Mađarske]] prihvaćen je u julu 1990, nakon pada komunističke vlasti. Unatoč tome što je Mađarska po svom ustavnom uređenju republika, iznad štita grba nalazi se Kruna sv. Stjepana. Ovaj je grb bio u upotrebi kroz historiju, s krunom i bez nje, ponekad i kao dio većih i složenijih grbova, a njegovi elementi sežu do [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Obično se kaže da četiri srebrne grede grba prikazuju četiri rijeke: [[Dunav]], [[Tisa (rijeka)|Tisa]], [[Drava]] i [[Sava]]; a tri zelena brijega da predstavljaju tri gorja: Matra, [[Tatre]] i Fatra. Ipak, takvo razmišljanje nije potvrđeno. === Himna === [[Himnusz]] je nacionalna himna Mađarske, poznata i pod imenom [[Isten, áldd meg a magyart|Isten, áldd meg a Magyart '''(Bože, čuvaj Mađare''']]''').''' == Geografija == {{Glavni|Geografija Mađarske}} [[Datoteka:Hungary topographic map.jpg|mini|Topografska karta Mađarske]] Geografija Mađarske obuhvaća prostor površine od 93,030&nbsp;km² u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] bez izlaza na more. Od sjevera prema jugu mjeri oko 250&nbsp;km, a od istoka prema zapadu 524&nbsp;km. Ima 2,106&nbsp;km granica, dijeli ih s [[Austrija|Austrijom]] na zapadu, [[Srbija|Srbijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] na jugu i jugozapadu, [[Rumunija|Rumunijom]] na jugoistoku, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku i [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru. Većina zemlje ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Iako Mađarska ima nekoliko umjereno visokih planinskih područja, one koje dosežu visinu od 300 m ili više, pokrivaju manje od 2% zemlje. Najviša tačka u zemlji je [[Kékes]] (1,014 m) u planinama Mátra sjeveroistočno od [[Budimpešta|Budimpešte]]. Najniža tačka je 77,6 m iznad razine mora, smještena na jugu Mađarske, u blizini Segedina. === Vode === Glavne rijeke u zemlji su: [[Dunav]] i [[Tisa (rijeka)|Tisa]]. Dunav je plovan unutar Mađarske 418 kilometara, a Tisa plovna 444&nbsp;km unutar zemlje. Ostale važne rijeke su: [[Drava]] uz hrvatsku granicu, [[Raba (rijeka)|Rába]], [[Szamos]], [[Sió]] i [[Ipoly]] uz slovačku granicu. Mađarska ima tri glavna jezera. Najveće jezero [[Balaton]], dugačko je 78&nbsp;km i široko 3 do 14&nbsp;km, s površinom od 600 četvornih kilometara. Mađari ga često nazivaju ''mađarskim morem''. To je najveće slatkovodno jezero Srednje Europe i važno područje za rekreaciju. Plitka voda nudi ljetno kupanje, a zimi smrznuta površina pruža izvrsne mogućnosti za zimske sportove. Manja jezera su: Velence (26&nbsp;km²) u županiji Fejér i Fertő (hrv. Nežidersko jezero - oko 82&nbsp;km² unutar Mađarske) te umjetno jezero Tisa. Mađarska ima tri glavne geografske regije (koje su podijeljene na sedam manjih): Velika mađarska nizina koja leži istočno od rijeke [[Dunav]]; Transdanubija, brdovita regija koja se nalazi zapadno od Dunava i proteže se do austrijskih podnožja Alpa; i planine Sjeverne Mađarske, koja je planinska i brdovita zemlja iza sjeverne granice Velike mađarske nizine. Najbolji prirodni resurs zemlje je plodna zemlja, iako se kvaliteta tla uvelike razlikuje. Oko 70% ukupnog teritorija zemlje pogodno je za poljoprivredu; od toga 72% je obradivo tlo. U Mađarskoj nedostaju opsežni domaći izvori energije i sirovina potrebnih za industrijski razvoj. === Klima === Klima je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je 9.7&nbsp;°C. == Politika == Predsjednika Mađarske (''Elnök'') bira Parlament svakih 5 godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.nyulawglobal.org/globalex|title=An Introduction to Hungarian Law Research|website=GlobaLex {{!}} Foreign and International Law Research|language=en-US|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Predsjednik nema malu stvarnu moć, predlaže premijera parlamentu koji ga bira, a on djeluje kao glavni zapovjednik. Premijer ( premijer, ''Miniszterelnök'' ) ima veliku ulogu u izvršnoj vlasti vlasti u skladu s mađarskim Ustavom. Premijer bira i razrješava ministre po svom nahođenju. Svaki ministarski kandidat mora proći otvoreni ispit pred jednim ili više parlamentarnih odbora i predsjednik ga službeno prihvaća. Mađarski parlament (Nacionalna skupština ''Országgyűlés'' ) ''jednoglasan je'' i broji 199 članova. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje je predložio premijer. Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana za ulazak u parlament. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Mađarski ustavni sud ( ''Alkotmánybíróság'' ) je najviše sudsko tijelo, ima 15 članova i pravo sprečavanja zakona koje smatra neustavnim (ne odnosi se na zakone koje je donijela dvotrećinska većina). Mađarski Ustav (Temeljni zakon, ''Alaptörvény'' ) donesen je 18. arila 2011– a stupio je na snagu 1. januara 2012. Naslijedio je Ustav iz 1949. (detaljno revidirana 1989). U martu 2013. parlament je usvojio set amandmana kojim se proširio raspon osoba ovlaštenih za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, ograničio je opseg Ustavnog suda, utvrdio obaveznu dob za odlazak u mirovinu za suce i tužitelje, odredio obvezu studenata da rade u Mađarskoj u određenom vremenskom periodu za nadoknadu školarine, ograničeni predizbor propagandu državnim medijima, kao i naglašavanje uloge obitelji i omogućavanje vlastima da zabrane beskućnike u određenim područjima. == Vojska == [[Oružane snage Mađarske]] (mađarski: Magyar Honvédség) je nacionalna odbrambena snaga Mađarske. Predsjednik ima titulu vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Mađarske. Ministarstvo obrane zajedno s načelnikom stožera upravlja oružanim snagama, uključujući mađarske kopnene snage i mađarske zračne snage. Od 2007. mađarske oružane snage su pod jedinstvenom zapovjednom strukturom. Ministarstvo obrane održava političku i civilnu kontrolu nad vojskom. Podređeno Zapovjedništvo zajedničkih snaga koordinira i upravlja zapovjedništvom oružanih snaga Mađarske. Oružane snage su u 2016. godini imale 31 080 djelatnika u aktivnoj službi, a ima ih 50 000 s onima u rezervi. U 2017. godini vojni izdaci bili su 1,21 milijardi dolara, oko 0,94 posto [[BDP]]-a zemlje, što je znatno ispod cilja NATO-a od 2 posto. Vlada je 2012. usvojila rezoluciju u kojoj je obećala povećati izdatke za obranu na 1,4% BDP-a do 2022. Vojna služba je dobrovoljna, iako se vojni rok može dogoditi u vrijeme rata. U značajnoj modernizaciji, Mađarska je 2001. odlučila kupiti 14 borbenih zrakoplova JAS 39 Gripen za oko 800 milijuna [[Euro|eura]]. Mađarska je kupila 20 novih vojnih helikoptera Airbus i bombe za Gripene 2017. Mađarski nacionalni centar za kibernetičku sigurnost reorganiziran je 2016. kako bi postao učinkovitiji putem cyber sigurnosti. == Političke podjele == Mađarska je podijeljena na 19 [[komitat]]a ''(županija)'' i na glavni grad [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Unutar komitata nalaze se 24 grada sa tzv. Komitat-pravom. Upravno ovi gradovi pripadaju komitatima, ali stanovnici ovih gradova nemaju prava glasa na županijskim izborima ''(Megyei Közgyűlés)''. Od 1999. država je podijeljena, po zahtjevima [[Evropska Unija|Evropske Unije]] na sedam [[Region (Evropa)|regiona]]. Županije su dalje podijeljene na [[Mikroregije Mađarske|Mikroregije]] (''kistérség''), koje odgovaraju [[NUTS]]-Sistemu lokalne samouprave Evropske Unije. === Županije === [[Datoteka:Counties of Hungary 2020 HR.svg|400px|desno|mini|Županije u Mađarskoj]] {{Glavni|Županije u Mađarskoj}} {| ! Gradovi sa županijskim pravom ! Županija, Sjedište županije |----- | * [[Budimpešta]] * [[Békéscsaba]] (1990.) * [[Debrecen]] (1954.) * [[Pentela]] (1990.) * [[Eger (Mađarska)|Eger]] (1990.) * [[Érd]] (2005.) * [[Jura]] (1970.) * [[Hódmezővásárhely]] (1990.) * [[Kapošvar]] (1990.) * [[Kečkemerac]] (1990.) * [[Miškolc]] (1954.) * [[Velika Kaniža]] (1990.) * [[Nyíregyháza]] (1990.) * [[Pečuh]] (1954.) * [[Salgótarján]] (1996.) * [[Sopron]] (1990.) * [[Segedin]] (1954.) * [[Stolni Biograd]] (1990.) * [[Szekszárd]] (1996.) * [[Szolnok]] (1990.) * [[Sambotel]] (1990.) * [[Tatabánya]] (1990.) * [[Vesprim]] (1990.) * [[Jegersek]] (1990.) | valign="top" | * [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunska]], [[Kečkemerac]] * [[Baranjska županija|Baranjska]], [[Pečuh]] * [[Bekeška županija|Bekeška]], [[Békéscsaba]] * [[Boršod-abaúj-zemlénska županija|Boršod-abaúj-zemlénska]], [[Miškolc]] * [[Čongradsko-čanadska županija|Čongradsko-čanadska]], [[Segedin]] * [[Bila županija|Bili]], [[Székesfehérvár]] * [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronska]], [[Jura]] * [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharska]], [[Debrecen]] * [[Heveška županija|Heveška]], [[Eger (Mađarska)|Eger]] * [[Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija|Jaziško-velikokumansko-szolnočka]], [[Szolnok]] * [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Tatabánya]] * [[Nogradska županija|Nogradska]], [[Salgótarján]] * [[Peštanski županija|Peštanska]] <small>(Budimpešta ne pripada Peštanskom komitatu)</small> * [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Kapošvar]] * [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolčko-szatmársko-bereška]], [[Nyíregyháza]] * [[Tolnanska županija|Tolnanska]], [[Seksar]] * [[Željezna županija|Željezni]], [[Sambotel]] * [[Vesprimska županija|Vesprimska]], [[Veszprém]] * [[Zalska županija|Zalska]], [[Jagersak]] |}[[Datoteka:Map of regions of Hungary.PNG|400px|desno|mini|Regije Mađarske]] === Regije === {{Glavni|Regije u Mađarskoj}} * [[Zapadno Podunavlje]], mađ. ''Nyugat-Dunántúl'': ([[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Győr-Moson-Sopron]], [[Željezna županija|Željezni]], [[Zalska županija|Zalska]]) * [[Srednje Podunavlje]] mađ. ''Közép-Dunántúl'': ([[Bila županija|Bili]], [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Vesprimska županija|Vesprimska]]) * [[Južno Podunavlje]] mađ. ''Dél-Dunántúl'': ([[Baranjska županija|Baranjska]], [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Tolnanska županija|Tolnanska]]) * [[Sjeverna Mađarska]] mađ. ''Észak-Magyarország'': (Borsod-Abaúj-Zemplén, Heves, Nógrád) * [[Središnja Mađarska]] mađ. ''Közép-Magyarország'': (Budimpešta, Pest) * [[Sjeverni Alföld]] mađ. ''Észak-Alföld'': (Hajdú-Bihar, Jász-Nagykun-Szolnok, Szabolcs-Szatmár-Bereg) * [[Južni Alföld]] mađ. ''Dél-Alföld'': (Bács-Kiskun, Békés, Csongrád) == Privreda == [[Datoteka:Hungary Export Treemap.jpg|mini|Grafički prikaz izvoza roba iz Mađarske]] Mađarska ima vrlo obilne, mada ne i posebno raznovrsne resurse koji omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, zatim prostrani pašnjaci, vode pogodne za navodnjavanje i plovidbu, rudno bogatstvo i dr. Prema tome, prirodni uslovi pružaju odlične mogućnosti za razvoj poljoprivrede, kako ratarstva tako i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, a tu je još industrijsko bilje te povrće. Na pobrđima se nalaze voćnjaci i vinogradi. Iako nisu iskorištene sve mogućnosti, poljoprivredna proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, a značajan višak se izvozi. Ima razvijene industrijske potencijale. Najjači privredni centar je budimpeštanska zona u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja poljoprivrednih mašina i druge opreme za poljoprivredu. Prirodni resursi su veoma oskudni. Najveće su zalihe boksita, lignita, željezne rude i zemnog gasa. Za potrebe razvijene industrije moraju se uvoziti značajne količine sirovina i energetskih sredstava. Posebno se može izdvojiti obojena indistrija. Razvijena je industrija aluminija jer posjeduje velike količine boksita, a za njegovu preradu se koristi domaći zemni gas. Tercijarne djelatnosti su nedovoljno razvijene, ali se veliki prihodi ostvaruju u trgovini.Mađarska je članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]] -a i na 58 mjestu u svijetu u privredi.Mađarska je 13. najpopularnije turističko odredište u Evropi. == Saobraćaj == Mađarska ima visoko razvijen sistem cestovnog, željezničkog, zračnog i vodnog saobraćaja. [[Budimpešta]], glavni grad, služi kao važno središte mađarskog željezničkog sistema (MÁV). Glavni grad opskrbljuju tri velike željezničke stanice pod nazivom Keleti (istočna), Nyugati (zapadna) i Déli (južna) pályaudvars. Szolnok je najvažnije željezničko čvorište izvan Budimpešte, dok su željeznički kolodvor Tiszai u Miskolcu i glavne stanice Szombathely, Győr, Szeged i Székesfehérvár također ključne za mrežu.[[Budimpešta]], [[Debrecen]], [[Miskolc]] i [[Szeged]] imaju tramvajske mreže. Budimpeštanski metro drugi je najstariji podzemni metro sistem na svijetu; linija 1 datira iz 1896. sistem se sastoji od četiri linije. Na gradskom području Budimpešte djeluje prigradski željeznički sistem HÉV. Mađarska ima ukupnu dužinu autocesta od približno 1314&nbsp;km (mađarski: autópálya). Odjeljci autocesta dodaju se postojećoj mreži koja već povezuje mnoge glavne ekonomski važne gradove sa glavnim gradom. Najvažnija luka je Budimpešta. Ostali važni su Dunaújváros i Baja. U Mađarskoj postoji pet međunarodnih zračnih luka: Budimpešta Liszt Ferenc (neformalno se naziva "Ferihegy" po svom prethodnom nazivu), Debrecen, Sármellék (također se zove zračna luka Hévíz-Balaton), Győr-Pér i Pécs-Pogány. Državni prijevoznik, MALÉV, prevozio je letove u preko 60, većinom evropskih gradova, ali prestao je s radom u 2012. Niskobudžetni avioprijevoznik WizzAir sa sjedištem u Mađarskoj, Ferihegy == Stanovništvo == [[Datoteka:Population pyramid of Hungary 2016.png|mini|Starosna piramida u Mađarskoj (2016)]] [[Stanovništvo Mađarske]] podrazumijeva demografske karakteristike stanovnika Mađarske, uključujući gustoću stanovništva, etničku pripadnost, razinu obrazovanja i zdravlja stanovništva, ekonomski status, vjersku pripadnost i druge čimbenike. Stanovništvo: 9,798.000 (2017.) Starosna struktura: 0-14 godina: 15% (muškarci 763,553; žene 720,112) 15-64 godina: 69% (muškarci 3,384,961; žene 3,475,135) 65 i više godina: 16% (muškarci 566,067; žene 995,768) (2009. procjena) Stopa rasta stanovništva: -0,25% (2017. godina procjena) [[Natalitet|Stopa nataliteta]]: 9 rođenih na 1,000 stanovnika (procjena 2017) [[Mortalitet|Stopa mortaliteta]]: 12,8 umrlih na 1,000 stanovnika (procjena 2017) Neto stopa migracije: 1,3 migranata na 1,000 stanovnika (procjena 2017) Etničke grupe: Mađari 92%, Romi 2%, Nijemci 0,6%, Slovaci 0,2%, Hrvati 0,2%, Rumuni 0,1%. Etničke podgrupe: Sekelji * Paloci * Kumani * Jasi * Hajdu-Mađari i Čango-Mađari. Religija: Najzastupljeniji su: [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]] (37,2%), zatim slijede [[kalvinisti]] (11,6%), [[Luteranizam|luterani]] (2,2%) i [[grkokatolici]] (1,8%). Međutim, svega 25% stanovništva je zaista religiozno. Većina mađarskih Židova živi u Budimpešti. [[Pismenost]]: ukupno stanovništvo: 99% muškarci: 99% žene: 98% (procjena 1980.) == Kultura == [[Kultura Mađarske]] ima svoje korijene u dugoj mađarskoj povijesti, varira unutar Mađarske, počevši od glavnoga grada Budimpešte na Dunavu do Velikih nizina koje graniče s Ukrajinom. === Arhitektura === U Mađarskoj se nalazi najveća sinagoga u Evropi (Velika sinagoga), najveće ljekovito kupalište u Evropi (Széchenyi), treća najveća crkva u Evropi (Esztergom bazilika), druga najveća teritorijalna opatija na svijetu (Pannonhalma Archabbey), drugi najveći barokni dvorac na svijetu (Gödöllő). === Muzika === [[Datoteka:Franz-liszt.jpg|mini|141x141piksel|Franz-liszt]] Mađarska muzika sastoji se uglavnom od tradicionalne mađarske narodne muzike i muzike uglednih skladatelja kao što su Ferenc Liszt (na zapadu poznat kao Franz Liszt), Franz Schmidt, Dohnányi, Bartók, Kodály, György Ligeti i Rózsa. Tradicionalna mađarska muzika ima jak daktilični ritam, jer je u mađarskom jeziku neizbježno naglašen prvi slog svake riječi. Mađarska ima i niz međunarodno poznatih skladatelja savremene [[Klasična muzika|klasične muzike]], među kojima su György Kurtág, Péter Eötvös i Zoltán Jeney. === Gastronomija === Popularna su tradicionalna jela poput svjetski poznatog [[gulaš]]a (gulaša gulaš ili gulaša). Jela su često aromatizirana [[Paprika|paprikom]] (mljevena crvena paprika), mađarskom inovacijom. [[Datoteka:Dobos cake (Gerbeaud Confectionery Budapest Hungary).jpg|mini|Dobošica]] Mađarski kajmak nazvan tejföl često se koristi za ublažavanje ukusa jela. Poznata mađarska vruća riječna riblja juha nazvana Ribarska juha ili halászlé obično je bogata mješavina nekoliko vrsta prokuhanih [[Ribe|riba]].Ostala jela uključuju pileći paprikaš, foie gras od guske jetre, pörkölt gulaš, vada (divljač od divljači s povrća i knedlama), pastrmku s bademima ili slanim i slatkim knedlama, i túrós csusza, (knedle sa svježim sirom kvarka i gustim kiselim vrhnjem ). Deserti uključuju kultni Dobos kolač, štrudle (rétes), punjene [[Jabuka|jabukom]], [[Trešnja|trešnjom]], makovim sjemenkama ili [[sir]]om, Gundel palačinku, knedle od [[šljiva]] (szilvás gombóc), somlói knedle, desertne juhe poput ohlađene kisele juhe od [[Višnja|višnje]] i slatki pire od [[kesten]]a (gesztenyepüré ) (kuhani kesten pire sa [[šećer]]om i [[rum]]om, podijeljen na mrvice i preliven šlagom). Perec i kifli su široko popularna peciva. === Sport === Samo sedam zemalja ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Kina]] i [[Njemačka]]) osvojilo je više ljetnih zlatnih olimpijskih medalja od Mađarske. Mađarska je na Ljetnim olimpijskim igrama druga zlatna olimpijska medalja po stanovniku. Mađarska je na devetom mjestu, od ukupno 211 država koje sudjeluju u ukupnom broju medalja na Olimpijskim igrama, s ukupno 465 medalja. To unatoč činjenici da je Mađarska kažnjena i zabranjena za sudjelovanje na Olimpijskim igrama 1920. i 1984. Na ljetnim olimpijskim igrama Mađarska je uvijek bila među prvih 10 najboljih nacija (po broju zlatnih medalja) između 1928. i 1996, kada su im mogli dopustiti natjecanje. Mađarska je imala treće najviše zlatnih medalja 1936, 1952, 1956 i 1960. [[Datoteka:Hungarian royal post.jpg|mini|Poštanska marka Mađarske]] === Filatelija === Poštanska historija Mađarske snažno je povezana s historijom Mađarske. Dok je sistem barbera u karpatski bazen Árpád dovezen već 895, Habsburgovci su pod Austrijskim carstvom prvi put organizirali modernu dostavu pošte. Nakon daljnjeg razvoja, poštanski sistemi Austrije i Mađarske formalno su razdvojeni nakon Kompromisa iz 1867, a oba su postala potpuno neovisna nakon 1908. Oba svjetska rata nanijela su veliku štetu infrastrukturi. Mađarska pošta nacionalizirana je nakon 1947. Do 1990. Pošta je kontrolirala ne samo dostavu pošte i paketa, već i čitav niz telekomunikacija, uključujući prijenos radija, telefona i televizije. Nakon podjele pošte na odvojena poduzeća osnovana je tvrtka Magyar Posta AD za upravljanje poštanskom upravom == Galerija == <gallery class="center"> Datoteka:Diosgyorvar.jpg|Diósgyőr Datoteka:Tihanycivertanlegi2.jpg|Tihany Datoteka:Basin of Tapolca, Balaton Uplands National Park, Hungary - Okt 04.jpg|Transdanubia Datoteka:Hollókő Ófalu Fő utca (részlet) 002.jpg|[[Hollókő]] Datoteka:Esztergom Basilica.jpg|[[Esztergom]] Datoteka:Néptánccsoport saját kép.jpg Datoteka:Esterházy-kastély (4051. számú műemlék) 2.jpg|Esterháza </gallery> == Također pogledajte == * [[Balkány]] * [[Ecser]] * [[Zichyújfalu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Hungary}} * [http://www.parlament.hu Zvanični sajt parlamenta] * [http://www.keh.hu Zvanični sajt predsjednika] * [https://web.archive.org/web/20100527040717/http://www.meh.hu/ Zvanični sajt premijera] {{Mađarska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{Organizacija turkijskih zemalja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mađarska|*]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] l7vfrh7ouh3nj4doirg0dqa3t0u4haz 3843102 3842981 2026-05-10T07:50:45Z Srđan 73336 3843102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = Magyarország |zvanično_ime = Mađarska |ime_genitiv = Mađarske |zastava = Flag_of_Hungary.svg |grb = Coat of Arms of Hungary.svg |mapa = EU-Hungary.svg |službeni_jezik = [[Mađarski jezik|mađarski]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]] |glavni_grad = [[Budimpešta]] |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Mađarske|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Tamás Sulyok]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Mađarske|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Péter Magyar]] |po_površini_na_svijetu = 109 |površina = 93.030 |procenat_vode = 0,74 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 79 |stanovnika = 9.772.756 <small>(procjena 2019)</small> |gustoća = 109 |nezavisnost = [[31. oktobar]], [[1918]]. raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1989]]- Republika Mađarska |Pristup u EU = [[1. maj]] [[2004]]. |valuta = [[Mađarska forinta|Forinta]] (HUF) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = [[Himnusz]] ("Isten, áldd meg a magyart...")<br />("Bože, blagoslovi Mađare"){{Center|[[Datoteka:Hu-magyarhimnusz.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.hu]] |pozivni_broj = +36 ||bdp_godina=Procjena 2019.|bdp_per_capita=$33.707|bdp_ukupno=$328,921 milijardi|gini={{Gubitak}}28,7|gini_godina=2018.|hdi=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,838|hdi_godina=2017}} '''Mađarska''' ({{hu|Magyarország}}) [[kontinentalna država|kontinentalna je država]] u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Hungary|title=Hungary {{!}} History, Map, Flag, Population, Currency, & Facts {{!}} Britannica|date=3. 8. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Smještena je u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]] i graniči se sa [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] na istoku, [[Srbija|Srbijom]] na jugu, [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu, [[Slovenija|Slovenijom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na sjeverozapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je [[Budimpešta]]. Mađarska je članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], [[Višegradska grupa|Višegradske grupe]] i [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]]. Službeni jezik je [[Mađarski jezik|mađarski]]. Nakon što su stoljećima područje Mađarske naseljavali [[Kelti]], [[Antički Rim|Rimljani]], [[Huni]], [[Slaveni]], [[Gepidi]] i [[Avari]], Mađarsku državu osnovao je krajem 9. stoljeća mađarski knez [[Arpad, knez Ugarske|Arpad]] nakon [[Ugarsko osvajanje Karpatske nizije|mađarskog osvajanja Karpatske nizije]]. Njegov praunuk [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] se 1000. krunisao za cara uspostavljajući Mađarsku kao [[Kraljevina Ugarska|hrišćansko kraljevstvo]]. Do 12. stoljeća Mađarska je postala moćno carstvo koje je dostiglo svoje zlatno doba u 15. stoljeću. Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526, [[Osmanlijska Mađarska|Mađarska dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva]]. Godine 1699. Mađarska dolazi pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], a 1867. postaje dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Današnje granice Mađarske su utvrđene [[Trianonski sporazum|Trianonskim sporazumom]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], čime je izgubila 71% svoje teritorije, 58% stanovništva i 32% Mađara. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Mađarska se pridružila [[Sile Osovine|silama Osovine]] pretrpjevši značajna oštećenja i gubitke. Nakon Drugog svjetskog rata, Mađarska je došla pod uticaj [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], što je dovelo do uspostavljanja četiri decenije duge komunističke diktature (1947–1989). Mađarska je stekla međunarodnu pažnju tokom [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]] i tokom [[Kraj komunizma u Mađarskoj 1989.|otvaranja svojih granica sa Austrijom 1989.]] ubrzavajući kolaps [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. 23. oktobra 1989. Mađarska je postala demokratska parlamentarna republika. Danas Mađarska ima visoke ekonomske prihode s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja. Također je popularna turistička destinacija koja privlači 10.675.000 turista godišnje (2013). Dom je najvećeg sistema termalnih izvora, drugog najvećeg termalnog jezera na svijetu ([[Hevíz (jezero)|jezero Hevíz]]), najvećeg jezera u centralnoj Evropi ([[Balaton (jezero)|jezero Balaton]]) i najvećeg pašnjaka u Evropi ([[Nacionalni park Hortobagy]]). == Historija == {{Glavni|Historija Mađarske}} === Rana historija === Najstariji arheološki lokalitet u Mađarskoj je Vertesszolos, gdje su otkriveni alati koji datiraju u [[paleolit]] i rani ljudski fosil nazvan "Samu" (350.000-godišnji [[Homo erectus]]) koji je otkriven 1965. Rimsko carstvo je osvojilo teritoriju zapadno od [[Dunav]]a između 35. i 9. prije nove ere. Od 9. prije nove ere do kraja 4. stoljeća nove ere Panonska nizija je bila dio [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Posljednjih godina Rimskog carstva Panonska nizija je pala pod uticaj grčko-rimske kulture – gradski centri, asfaltirane ceste i pisani izvori. Ovome je došao kraj "seobom naroda" koja je okarakterizirala rani srednji vijek u Evropi. Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] u 5. stoljeću počela je migracija [[Germani|germanskih plemena]] i Karpa, što je dovelo mnoge osvajače u srednju Evropu. Među prvima koji su stigli bili su Huni, koji su izgradili snažno carstvo pod vodstvom [[Atila|Atile]] 435. Nakon odlaska Huna u 6. stoljeću, Ostrogoti, Langobardi i [[Slaveni]] su naselili Panoniju, dok su Gepidi naselili istočni dio [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. [[Avari]] su 562. osnovali [[Avarski kaganat]] koji je imao prevlast nad cijelim regionom više od dva stoljeća. Ovaj Kaganat, oslabljen stalnim ratovima i vanjskim pritiscima, je na kraju osvojio [[Karlo Veliki]] koji je uspio da pobijedi Avare. Sredinom 9. stoljeća, [[Franci]] su osnovali slavensku Kneževinu Balaton, koja je poznata kao Donja Panonija, ali je ova vazalna država 900. uništena od strane [[Mađari|Ugarskih plemena]]. ====== Doseljavanje Mađara u Panonsku niziju ====== Mađari ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Magyarok) su bili nomadski narod čiji je jezik bio ugrofinskog porijekla, a u Panonsku niziju su došli pod vodstvom Arpada sa područja [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Don (rijeka)|Dona]] krajem 9. stoljeća. Najstarija poznata postojbina im je bila na teritoriji pored rijeke [[Volga|Volge]] koja je poznata kao Magna Hungarija. Između 7. i 9. stoljeća Mađari su živjeli na teritoriji pored rijeke Don, u kraju zvanom Etelkez. Nakon dolaska na Panonsku niziju, stvorili su jedan oblik konfederacije deset plemena. Pretpostavlja se da ime Ugri dolazi od turske riječi "Onogur" što znači deset strijela i koja označava združenu vojnu snagu u nomadskoj simbolici. Vremenom su se proširili na teritoriju današnjeg Gradišća i južne Slovačke, a nakon poraza u bici kod Lechfelda 955, smjestili su se u Panonsku niziju gdje su se pomiješali sa zatečenim [[Slaveni]]ma, [[Avari]]ma, [[Dačani]]ma i drugim narodima koji su u to vrijeme živjeli na ovom prostoru. === Srednji vijek (895–1526) === Ugarski vođa Arpad je ujedinio sva ugarska plemena preko krvne zakletve<ref>{{Cite web|url=https://americanhungarianfederation.org/news_HungarianConstitution_History.htm|title=The Hungarian Constitution: Heritage Foundation Seminar - The American Hungarian Federation, founded 1906|website=americanhungarianfederation.org|access-date=4. 8. 2025}}</ref> ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Vérszerződés) u jedinstvenu ugarsku naciju. Nakon toga je 895. stvorio novu državu na području Panonske nizije. Vojna moć nove ugarske države je dozvoljavala ugarima širenje na zapad. Poraz u bici kod Lechfelda 955. je označio kraj ugarskog širenja na zapad, ali su nastavljena proširenja na jug na račun [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]] do 970. Tada je knez Gejza je bio nominalni vladar svih sedam ugarskih plemena. On je za cilj imao integraciju Ugarske u zapadnu Evropu kako bi izgradio državu prema zapadnom političkom i socijalnom modelu. Osnovao je dinastiju Arpad i proglasio svog sina Vajka (kasnije kralj [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]]) nasljednikom. Ova odluka nije bila u skladu sa tadašnjom tradicijom u kojoj je najstariji preživjeli član vladajuće dinastije proglašavan nasljednikom. Prema pravu predaka, princ Kopani, najstariji član dinastije, je trebao da naslijedi prijestolje. Nakon Gejzine smrti 997, Kopani je digao pobunu u kojoj su mu se pridružila mnoga ugarska plemena sa Podunavlja. Pobunjenici su tvrdili da predstavljaju stari politički poredak, drevna ljudska prava, plemensku nezavisnost i paganska vjerovanja. Nakon toga je Stjepan I dobio odlučujuću bitku protiv svog strica Kopanija i ubio ga. Nakon pobjede nad Kopanijem, [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] je krunisan za kralja Ugarske 1. januara 1000. u glavnom gradu Esztergomu. Time mu je papa Silvestar II dao potpunu administrativnu vlast nad biskupijama i crkvama. Do 1006, Stjepan I je učvrstio svoju vlast nakon uklanjanja svih protivnika koji su željeli da slijede staru pagansku tradiciju ili savez sa pravoslavnim [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskim carstvom]]. Zatim je pokrenuo sveobuhvatne reforme koje su pretvorile Ugarsku u zapadnu hrišćansku feudalnu državu. Nakon uspostavljanja deset biskupija i dvije nadbiskupije, došlo je do izgradnje mnogih manastira, crkava i katedrala. Kako bi prikupio poreze, zemlju je podijelio na okruge ([[Mađarski jezik|mađarski]]: megyék) i uveo latinski jezik. Nakon smrti hrvatskog kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]], kralj [[Ladislav I, kralj Ugarske|Ladislav I]] je odlučio zaustaviti sukobe između hrvatskih plemića. Iskoristivši ove nemire, Ladislav I 1090. zauzima Slavoniju a njegov nasljednik [[Koloman, kralj Ugarske|Koloman]], nakon borbe sa [[Petar Svačić|Petrom Svačićem]], cijelu Hrvatsku. Nakon toga, Koloman sa hrvatskim plemstvom potpisuje Pacta Conventu u [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] 1102, čime Hrvatska ulazi u [[Personalna unija|personalnu uniju]] sa Kraljevinom Ugarskom. Nakon uspostavljanja personalne unije, Hrvatska je zadržala veliki stepen unutrašnje autonomije, dok je stvarna moć bila u rukama lokalnog plemstva. Nakon [[Crkveni raskol|crkvenog raskola]] između zapadne [[Rimokatolička crkva|rimokatoličke]] i istočne [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]] 1054, Ugarska je bila najistočniji bedem zapadne civilizacije. Tokom 12. stoljeća, ugarski kralj [[Bela III, kralj Ugarske|Bela III]] (1172–1196) je bio najbogatiji i najmoćniji kralj sa godišnjim porezom od 23.000&nbsp;kg čistog srebra. Ovaj iznos je premašivao sredstva francuskog kralja [[Filip II, kralj Francuske|Filipa II]] koji se procjenjuje na 17.000&nbsp;kg čistog srebra i engleskog kralja [[Rikard I, kralj Engleske|Rikarda I]] koji se procjenjuje na 11.000&nbsp;kg čistog srebra. Kako bi smanjio uticaj Bizantijskog carstva u regionu, Bela III je proširio Ugarsku na jugu i jugoistoku zauzimajući Bosnu i Dalmaciju te proširujući suverenitet nad Srbijom. === Novo doba (1526-1867) === U 150 godina provedenih u borbi protiv Turaka, Mađari su izgubili velik dio svog teritorija do 1556. Nakon bitke kod Mohaca 1526. Uslijedilo je razdoblje borbe za prevlast među plemićima i vladajućom klasom - od kojih su neki pribjegli Habsburgovcima, a drugi Osmanlijama, gdje god su vidjeli veću korist ili priliku za napredak. Podijeljeno plemstvo je izabralo dva vladara - istočni dio Mađarske je bio za Janoša Zapolju ( mađ. ''Szapolyai János'' ), dok je zapadni dio priznao Ferdinanda I. Te borbe za vlast i podjele dovele su do građanskog rata koji su 1541. iskoristili i osvojili Turci. Zbog toga sam Mađarsku podijelio na tri dijela - sjeverozapadni dio (današnja Slovačka), zapadni podunavski region (Gradište) i sjeveroistočni dio. Područja pod turskom vlašću napustila je većina plemstva i stanovništva. Mnoga manja naselja su nestala. U ovim područjima, pošto se Turci nisu miješali u vjeru, među Mađarima se raširio kalvinizam ( ''protivreformacija'' ), a među Hrvatima, zbog snažnog djelovanja Franjevaca, zadržao se katolicizam. U Hrvatskoj, Slavoniji, a kasnije i u Banatu, stvoren je vojni krajolik koji služi kao oblik zaštite od daljnje turske agresije. Grad je postao glavni grad Kraljevine Ugarske (1536.-1884.), Grad krune (1563.-1830.) I sjedište vijeća krune (1536.-1848.). Između 1604. i 1711. pobune mađarskog i hrvatskog plemstva izbile su uzastopno protiv habsburških vlasti, a nezadovoljstvo katolicizmom izraženo je i u središnjem mađarskom dijelu. Najpoznatije pobune dogodile su se 1671 - takozvana Zrinsko-frankopanska urota, koja je također ugušena 1711. i poznata kao Rakocijeva borba za nezavisnost. Potonja pobuna također je potisnuta i Ferenc Rakoczi bio je prisiljen pobjeći prvo u Poljsku, zatim u Francusku i na kraju u Tursku, gdje je 1735. i umro. Kako bi oslabile i spriječile nove pobune, habsburške vlasti rušile su mnoge pogranične tvrđave i stavile građevinski materijal na raspolaganje stanovništvu. Godine 1683. između Austrije i Turske izbio je novi sukob, tzv. Veliki turski rat, koji je trajao do 1699. Kršćanske snage tada su oslobodile prvo Bude, a potom i ostatak monarhije, osim dijela oko Temišvara. U tom razdoblju Slavonija i Lika vraćene su Hrvatskoj, a Mletačka Republika u Dalmaciju. Godine 1718. cijela teritorija Mađarske oslobođena je od Turaka. === Austro-Ugarska === [[Datoteka:Hungary1914physical.jpg|mini|Karta ''Velike Mađarske'' 1867–1920, koja je uključivala i [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.]]]] Austro-Ugarska je osnovana juna 1867. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Austria-Hungary|title=Austria-Hungary {{!}} History, Definition, Map, & Facts {{!}} Britannica|date=11. 7. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 8. 2025}}</ref> kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon što je [[Pruska]] 1866. u bici kod Sadowe porazila Njemački savez s [[Austrija|Austrijom]] na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća [[Habsburg]] smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom čije je težnje za nezavisnošću ugušila 1849. uz pomoć [[Rusija|Rusije]]. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te [[Habsburg (dinastija)|habsburškim]] carem kao državnim poglavarom ustavne [[Monarhija|monarhije]]. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. U okviru austrijske i mađarske ovlasti pojedina područja, kao [[Galicija]] i [[Hrvatska]], imala su poseban status s posebnim upravnim strukturama. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te višenacionalne države. Posebno su [[Slaveni]] smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom oktobra 1918. [[Karlo, car Austrije|Karlo IV (I)]] "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a [[Čehoslovačka]], [[Poljska]], Banatska Republika i [[Država SHS]] proglasili su nezavisnost, čime je dvojna monarhija ''de facto'' prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim sporazumima u [[Senžermenski sporazum (1919)|Saint-Germain-en-Layeu]] s [[Austrija|Austrijom]] i [[Trijanonski sporazum|Trianonu]] s Mađarskom. === Mađarska Republika 1918–1919. === Pred kraj Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske, nastala je nova situacija i za Mađarsku.<ref>{{Cite web|url=https://www2.lawrence.edu/fast/blitstep/History%20277/Hungarian_Revolutions.htm|title=Brief Chronology of Hungarian Revolutions|website=www2.lawrence.edu|access-date=4. 8. 2025}}</ref> 28. oktobra 1918. neovisnost je proglasila Čehoslovačka, čime je Mađarska ostala bez slovačkog dijela i potkarpatskog područja, 29. novembra Hrvatski sabor raskinuo je sve državno-pravne veze i s Austrijom i s Mađarskom, a 31. oktobra i sama mađarska vlada prekinula je uniju s Austrijom, čime je Austro-Ugarska i službeno prestala postojati, a Mađarska je 16. novembra postala nezavisna republika. Srpska i francuska vojska polovinom novembra osvojile su Bačku, Banat, Srijem, Pečuh i Temišvar, a skupština koja nije odražavala pravi brojčani odnos pojedinih naroda proglašava 25. novembra ujedinjenje Vojvodine sa Srbijom. Dana 22. novembra 1918. Rumunsko centralno vijeće, koje je okupljalo Rumune u [[Transilvanija|Transilvaniji]], javilo je mađarskoj vladi da je preuzelo vlast u Transilvaniji, a 1. decembra iste godine u [[Alba Iulia|Alba Iuliji]] (mađ. ''Gyulafehérvár'') [[Velika nacionalna skupština u Alba Iuliji|proglašeno je]] [[Ujedinjenje Transilvanije s Rumunijom|ujedinjenje Transilvanije]] s [[Kraljevina Rumunija|Kraljevinom Rumunijom]]. === Mađarsko Kraljevstvo 1920–1944. === U januaru 1920. održani su prvi izbori s općim pravom glasa za muškarce i žene u političkoj povijesti Mađarske. Samo glasovanje nije imalo puni demokratski legitimitet, budući da je dio lijevih stranaka i pokreta bio zabranjen, a dio je bojkotirao izbore. U jednodomnom parlamentu desnica je imala ogromnu većinu. U martu je parlament i službeno poništio Austro-ugarsku nagodbu iz 1867, a u Mađarskoj je obnovljena monarhija, dok je izbor kralja odgođen do smirivanja prilika. Umjesto kralja izabran je namjesnik u osobi [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], s ovlastima imenovanja premijera, pravom veta na zakone, pravom sazivanja i raspuštanja parlamenta i vrhovnim zapovjedništvom nad oružanim snagama. === Drugi svjetski rat === Uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata mađarski je teritorij ponovno povećan, osobito Bečkim arbitražama. Već 1938. Mađarskoj je uz posredovanje Trećeg Reicha i Italije Prvom bečkom arbitražom vraćen južni dio Slovačke, a 1940. Drugom bečkom arbitražom i sjevernu Transilvaniju. 20. novembra 1940. Mađarska pristupa Trojnom paktu, a u decembru potpisuje i Sporazum o vječnom prijateljstvu s Kraljevinom Jugoslavijom. U aprilu 1941, nakon puča u Jugoslaviji, Hitler traži od Mađarske potporu u napadu na tu zemlju. Teleki tada izvršava samoubistvo, a premijer postaje desničarski radikal László Bárdossy koji vodi zemlju u rat, te zauzima Bačku, Prekmurje i [[Međimurje]] (NDH nije nikad priznala Mađarsku vlast u Međimurju). === Narodna Republika Mađarska === Nakon [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariske mirovne konferencije]] održane 1946, Mađarska potpisuje [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariski mirovni sporazum]] kojim se ponovno vraća u granice od prije 1938, uz manje teritorijalne ustupke Čehoslovačkoj. Polovica njemačkoga stanovništva deportirana je u Njemačku, a sa Čehoslovačkom provedena je prisilna zamjena stanovništva. Na prvim izborima, u novembru 1945. komunisti osvajaju samo 17% glasova, no sovjetska vojna uprava stvara koalicijsku vladu u kojoj komunisti zauzimaju ključne pozicije. 1. februar 1946. Mađarska se proglašava republikom, a prvi je predjsednik vođa Maloposjedničke stranke Zoltán Tildy. Komunistički vođa László Rajk postaje ministar unutarnjih poslova i utemeljuje tajnu policiju. Od februara sljedeće godine počinju uhićenja članova Maloposjedničke i Seljačke Stranke. Spajanjem komunista i socijal-demokrata nastaje Mađarska radnička stranka, koja te godine na izborima postaje najjača pojedinačna stranka. 18. augusta 1949. novim ustavom Mađarska postaje Narodna Republika Mađarska s uređenjem po uzoru na sovjetski ustav iz 1936. Otada počinje staljinistička vlast u Mađarskoj koju provodi Mátyás Rákosi, a u čistkama strada i Rajk. Na doživotni zatvor osuđen je i kardinal József Mindszenty. Nakon niza namještenih sudskih procesa, a u novom ozračju koje je vladalo u Sovjetskom Savezu nakon Staljinove smrti i dolaska na vlast Nikite Hruščova, 1956. dolazi do protesta u Budimpešti, a na čelo zemlje dolazi Imre Nagy, dok vodstvo partije preuzima János Kádár. Oslobođeni su politički zatvorenici, tisak je dobio slobodu, a navijštene su i ostale političke slobode, kao i istupanje iz Varšavskog pakta. 4. novembra 1956. Hruščov šalje u Mađarsku Crvenu Armiju koja osvaja sve strateški važne točke, a mađarske su snage brzo poražene. Kádár je već ranije bio odveden u Moskvu, gdje je nakon ucjena i nagovaranja prihvatio prijeći na sovjetsku stranu. Nagy je uhićen, nakon što je povjerovavši obećanju o osobnoj sigurnosti napustio svoje sklonište u jugoslavenskoj ambasadi. Pogubljen je 1958. Razdoblje od 1962. do 1988, kroz koje je na vlasti bio János Kádár, poznato je kao razdoblje „gulaš komunizma“, budući da je proveden niz reformi, a Mađarska je smatrana jednom od najslobodnijih zemalja istočnoga bloka. 1988. Kádár se povlači, a zamjenjuje ga kao partijski vođa Imre Pozsgay. 1989. parlament donosi „demokratski paket“, kojim se dozvoljava slobodno osnivanje sindikata, sloboda udruživanja i okupljanja i sloboda tiska, ako i novi izborni zakon. U oktobru iste godine provedena je i korijenita promjena ustava. U aprilu je već Sovjetski Savez potpisao s Mađarskom sporazum o povlačenju jedinica sovjetske vojske iz te zemlje do juna 1991. U oktobru 1989. komunisti održavaju svoj posljednji kongres i utemeljuju Mađarsku socijalističku stranku, a parlament donosi odluku o višestranačkim izborima, dok je ime zemlje promijenjeno u Republika Mađarska. === Republika Mađarska od 1990 === Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima, održanim u maju 1990. komunisti su izgubili vlast, a vladu formira koalicija narodnjaka, desnog centra i liberalnih stranaka. Premijer postaje [[József Antall]]. U zemlju se uvodi tržišna ekonomija, a započinje i približavanje Evropskoj uniji. U ovom razdoblju stanovništvo osjeća pad životnog standarda, a dolazi i do porasta nezaposlenosti. 1991. zemlja postaje, zajedno s Čehoslovačkom i Poljskom članica Višegradske skupine, a 1999. i članica NATO-a. Od 1. maja 2004. Mađarska je punopravna članica Evropske unije. == Simboli == === Zastava === [[Zastava Mađarske]] je vodoravna trobojka. Usvojena je tokom revolucije 1848. Crvena boja na zastavi simbolizira snagu, bijela vjernost, a zelena nadu. Do 1945. grb kraljevske krune bio je smješten u centru zastave. Tokom [[Komunizam|komunističkog]] perioda, grb sa crvenom zvijezdom nalazio se u sredini. U revoluciji 1956. grb je skinut sa zastave i stoga je prazna trobojka simbol ustanka. Nakon 1990. u upotrebi je ponovo i zastava s historijskim [[Grb Mađarske|grbom]] s krunom sv. Stjepana. === Grb === [[Grb Mađarske]] prihvaćen je u julu 1990, nakon pada komunističke vlasti. Unatoč tome što je Mađarska po svom ustavnom uređenju republika, iznad štita grba nalazi se Kruna sv. Stjepana. Ovaj je grb bio u upotrebi kroz historiju, s krunom i bez nje, ponekad i kao dio većih i složenijih grbova, a njegovi elementi sežu do [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Obično se kaže da četiri srebrne grede grba prikazuju četiri rijeke: [[Dunav]], [[Tisa (rijeka)|Tisa]], [[Drava]] i [[Sava]]; a tri zelena brijega da predstavljaju tri gorja: Matra, [[Tatre]] i Fatra. Ipak, takvo razmišljanje nije potvrđeno. === Himna === [[Himnusz]] je nacionalna himna Mađarske, poznata i pod imenom [[Isten, áldd meg a magyart|Isten, áldd meg a Magyart '''(Bože, čuvaj Mađare''']]''').''' == Geografija == {{Glavni|Geografija Mađarske}} [[Datoteka:Hungary topographic map.jpg|mini|Topografska karta Mađarske]] Geografija Mađarske obuhvaća prostor površine od 93,030&nbsp;km² u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] bez izlaza na more. Od sjevera prema jugu mjeri oko 250&nbsp;km, a od istoka prema zapadu 524&nbsp;km. Ima 2,106&nbsp;km granica, dijeli ih s [[Austrija|Austrijom]] na zapadu, [[Srbija|Srbijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] na jugu i jugozapadu, [[Rumunija|Rumunijom]] na jugoistoku, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku i [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru. Većina zemlje ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Iako Mađarska ima nekoliko umjereno visokih planinskih područja, one koje dosežu visinu od 300 m ili više, pokrivaju manje od 2% zemlje. Najviša tačka u zemlji je [[Kékes]] (1,014 m) u planinama Mátra sjeveroistočno od [[Budimpešta|Budimpešte]]. Najniža tačka je 77,6 m iznad razine mora, smještena na jugu Mađarske, u blizini Segedina. === Vode === Glavne rijeke u zemlji su: [[Dunav]] i [[Tisa (rijeka)|Tisa]]. Dunav je plovan unutar Mađarske 418 kilometara, a Tisa plovna 444&nbsp;km unutar zemlje. Ostale važne rijeke su: [[Drava]] uz hrvatsku granicu, [[Raba (rijeka)|Rába]], [[Szamos]], [[Sió]] i [[Ipoly]] uz slovačku granicu. Mađarska ima tri glavna jezera. Najveće jezero [[Balaton]], dugačko je 78&nbsp;km i široko 3 do 14&nbsp;km, s površinom od 600 četvornih kilometara. Mađari ga često nazivaju ''mađarskim morem''. To je najveće slatkovodno jezero Srednje Europe i važno područje za rekreaciju. Plitka voda nudi ljetno kupanje, a zimi smrznuta površina pruža izvrsne mogućnosti za zimske sportove. Manja jezera su: Velence (26&nbsp;km²) u županiji Fejér i Fertő (hrv. Nežidersko jezero - oko 82&nbsp;km² unutar Mađarske) te umjetno jezero Tisa. Mađarska ima tri glavne geografske regije (koje su podijeljene na sedam manjih): Velika mađarska nizina koja leži istočno od rijeke [[Dunav]]; Transdanubija, brdovita regija koja se nalazi zapadno od Dunava i proteže se do austrijskih podnožja Alpa; i planine Sjeverne Mađarske, koja je planinska i brdovita zemlja iza sjeverne granice Velike mađarske nizine. Najbolji prirodni resurs zemlje je plodna zemlja, iako se kvaliteta tla uvelike razlikuje. Oko 70% ukupnog teritorija zemlje pogodno je za poljoprivredu; od toga 72% je obradivo tlo. U Mađarskoj nedostaju opsežni domaći izvori energije i sirovina potrebnih za industrijski razvoj. === Klima === Klima je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je 9.7&nbsp;°C. == Politika == Predsjednika Mađarske (''Elnök'') bira Parlament svakih 5 godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.nyulawglobal.org/globalex|title=An Introduction to Hungarian Law Research|website=GlobaLex {{!}} Foreign and International Law Research|language=en-US|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Predsjednik nema malu stvarnu moć, predlaže premijera parlamentu koji ga bira, a on djeluje kao glavni zapovjednik. Premijer ( premijer, ''Miniszterelnök'' ) ima veliku ulogu u izvršnoj vlasti vlasti u skladu s mađarskim Ustavom. Premijer bira i razrješava ministre po svom nahođenju. Svaki ministarski kandidat mora proći otvoreni ispit pred jednim ili više parlamentarnih odbora i predsjednik ga službeno prihvaća. Mađarski parlament (Nacionalna skupština ''Országgyűlés'' ) ''jednoglasan je'' i broji 199 članova. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje je predložio premijer. Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana za ulazak u parlament. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Mađarski ustavni sud ( ''Alkotmánybíróság'' ) je najviše sudsko tijelo, ima 15 članova i pravo sprečavanja zakona koje smatra neustavnim (ne odnosi se na zakone koje je donijela dvotrećinska većina). Mađarski Ustav (Temeljni zakon, ''Alaptörvény'' ) donesen je 18. arila 2011– a stupio je na snagu 1. januara 2012. Naslijedio je Ustav iz 1949. (detaljno revidirana 1989). U martu 2013. parlament je usvojio set amandmana kojim se proširio raspon osoba ovlaštenih za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, ograničio je opseg Ustavnog suda, utvrdio obaveznu dob za odlazak u mirovinu za suce i tužitelje, odredio obvezu studenata da rade u Mađarskoj u određenom vremenskom periodu za nadoknadu školarine, ograničeni predizbor propagandu državnim medijima, kao i naglašavanje uloge obitelji i omogućavanje vlastima da zabrane beskućnike u određenim područjima. == Vojska == [[Oružane snage Mađarske]] (mađarski: Magyar Honvédség) je nacionalna odbrambena snaga Mađarske. Predsjednik ima titulu vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Mađarske. Ministarstvo obrane zajedno s načelnikom stožera upravlja oružanim snagama, uključujući mađarske kopnene snage i mađarske zračne snage. Od 2007. mađarske oružane snage su pod jedinstvenom zapovjednom strukturom. Ministarstvo obrane održava političku i civilnu kontrolu nad vojskom. Podređeno Zapovjedništvo zajedničkih snaga koordinira i upravlja zapovjedništvom oružanih snaga Mađarske. Oružane snage su u 2016. godini imale 31 080 djelatnika u aktivnoj službi, a ima ih 50 000 s onima u rezervi. U 2017. godini vojni izdaci bili su 1,21 milijardi dolara, oko 0,94 posto [[BDP]]-a zemlje, što je znatno ispod cilja NATO-a od 2 posto. Vlada je 2012. usvojila rezoluciju u kojoj je obećala povećati izdatke za obranu na 1,4% BDP-a do 2022. Vojna služba je dobrovoljna, iako se vojni rok može dogoditi u vrijeme rata. U značajnoj modernizaciji, Mađarska je 2001. odlučila kupiti 14 borbenih zrakoplova JAS 39 Gripen za oko 800 milijuna [[Euro|eura]]. Mađarska je kupila 20 novih vojnih helikoptera Airbus i bombe za Gripene 2017. Mađarski nacionalni centar za kibernetičku sigurnost reorganiziran je 2016. kako bi postao učinkovitiji putem cyber sigurnosti. == Političke podjele == Mađarska je podijeljena na 19 [[komitat]]a ''(županija)'' i na glavni grad [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Unutar komitata nalaze se 24 grada sa tzv. Komitat-pravom. Upravno ovi gradovi pripadaju komitatima, ali stanovnici ovih gradova nemaju prava glasa na županijskim izborima ''(Megyei Közgyűlés)''. Od 1999. država je podijeljena, po zahtjevima [[Evropska Unija|Evropske Unije]] na sedam [[Region (Evropa)|regiona]]. Županije su dalje podijeljene na [[Mikroregije Mađarske|Mikroregije]] (''kistérség''), koje odgovaraju [[NUTS]]-Sistemu lokalne samouprave Evropske Unije. === Županije === [[Datoteka:Counties of Hungary 2020 HR.svg|400px|desno|mini|Županije u Mađarskoj]] {{Glavni|Županije u Mađarskoj}} {| ! Gradovi sa županijskim pravom ! Županija, Sjedište županije |----- | * [[Budimpešta]] * [[Békéscsaba]] (1990.) * [[Debrecen]] (1954.) * [[Pentela]] (1990.) * [[Eger (Mađarska)|Eger]] (1990.) * [[Érd]] (2005.) * [[Jura]] (1970.) * [[Hódmezővásárhely]] (1990.) * [[Kapošvar]] (1990.) * [[Kečkemerac]] (1990.) * [[Miškolc]] (1954.) * [[Velika Kaniža]] (1990.) * [[Nyíregyháza]] (1990.) * [[Pečuh]] (1954.) * [[Salgótarján]] (1996.) * [[Sopron]] (1990.) * [[Segedin]] (1954.) * [[Stolni Biograd]] (1990.) * [[Szekszárd]] (1996.) * [[Szolnok]] (1990.) * [[Sambotel]] (1990.) * [[Tatabánya]] (1990.) * [[Vesprim]] (1990.) * [[Jegersek]] (1990.) | valign="top" | * [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunska]], [[Kečkemerac]] * [[Baranjska županija|Baranjska]], [[Pečuh]] * [[Bekeška županija|Bekeška]], [[Békéscsaba]] * [[Boršod-abaúj-zemlénska županija|Boršod-abaúj-zemlénska]], [[Miškolc]] * [[Čongradsko-čanadska županija|Čongradsko-čanadska]], [[Segedin]] * [[Bila županija|Bili]], [[Székesfehérvár]] * [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronska]], [[Jura]] * [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharska]], [[Debrecen]] * [[Heveška županija|Heveška]], [[Eger (Mađarska)|Eger]] * [[Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija|Jaziško-velikokumansko-szolnočka]], [[Szolnok]] * [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Tatabánya]] * [[Nogradska županija|Nogradska]], [[Salgótarján]] * [[Peštanski županija|Peštanska]] <small>(Budimpešta ne pripada Peštanskom komitatu)</small> * [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Kapošvar]] * [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolčko-szatmársko-bereška]], [[Nyíregyháza]] * [[Tolnanska županija|Tolnanska]], [[Seksar]] * [[Željezna županija|Željezni]], [[Sambotel]] * [[Vesprimska županija|Vesprimska]], [[Veszprém]] * [[Zalska županija|Zalska]], [[Jagersak]] |}[[Datoteka:Map of regions of Hungary.PNG|400px|desno|mini|Regije Mađarske]] === Regije === {{Glavni|Regije u Mađarskoj}} * [[Zapadno Podunavlje]], mađ. ''Nyugat-Dunántúl'': ([[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Győr-Moson-Sopron]], [[Željezna županija|Željezni]], [[Zalska županija|Zalska]]) * [[Srednje Podunavlje]] mađ. ''Közép-Dunántúl'': ([[Bila županija|Bili]], [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Vesprimska županija|Vesprimska]]) * [[Južno Podunavlje]] mađ. ''Dél-Dunántúl'': ([[Baranjska županija|Baranjska]], [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Tolnanska županija|Tolnanska]]) * [[Sjeverna Mađarska]] mađ. ''Észak-Magyarország'': (Borsod-Abaúj-Zemplén, Heves, Nógrád) * [[Središnja Mađarska]] mađ. ''Közép-Magyarország'': (Budimpešta, Pest) * [[Sjeverni Alföld]] mađ. ''Észak-Alföld'': (Hajdú-Bihar, Jász-Nagykun-Szolnok, Szabolcs-Szatmár-Bereg) * [[Južni Alföld]] mađ. ''Dél-Alföld'': (Bács-Kiskun, Békés, Csongrád) == Privreda == [[Datoteka:Hungary Export Treemap.jpg|mini|Grafički prikaz izvoza roba iz Mađarske]] Mađarska ima vrlo obilne, mada ne i posebno raznovrsne resurse koji omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, zatim prostrani pašnjaci, vode pogodne za navodnjavanje i plovidbu, rudno bogatstvo i dr. Prema tome, prirodni uslovi pružaju odlične mogućnosti za razvoj poljoprivrede, kako ratarstva tako i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, a tu je još industrijsko bilje te povrće. Na pobrđima se nalaze voćnjaci i vinogradi. Iako nisu iskorištene sve mogućnosti, poljoprivredna proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, a značajan višak se izvozi. Ima razvijene industrijske potencijale. Najjači privredni centar je budimpeštanska zona u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja poljoprivrednih mašina i druge opreme za poljoprivredu. Prirodni resursi su veoma oskudni. Najveće su zalihe boksita, lignita, željezne rude i zemnog gasa. Za potrebe razvijene industrije moraju se uvoziti značajne količine sirovina i energetskih sredstava. Posebno se može izdvojiti obojena indistrija. Razvijena je industrija aluminija jer posjeduje velike količine boksita, a za njegovu preradu se koristi domaći zemni gas. Tercijarne djelatnosti su nedovoljno razvijene, ali se veliki prihodi ostvaruju u trgovini.Mađarska je članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]] -a i na 58 mjestu u svijetu u privredi.Mađarska je 13. najpopularnije turističko odredište u Evropi. == Saobraćaj == Mađarska ima visoko razvijen sistem cestovnog, željezničkog, zračnog i vodnog saobraćaja. [[Budimpešta]], glavni grad, služi kao važno središte mađarskog željezničkog sistema (MÁV). Glavni grad opskrbljuju tri velike željezničke stanice pod nazivom Keleti (istočna), Nyugati (zapadna) i Déli (južna) pályaudvars. Szolnok je najvažnije željezničko čvorište izvan Budimpešte, dok su željeznički kolodvor Tiszai u Miskolcu i glavne stanice Szombathely, Győr, Szeged i Székesfehérvár također ključne za mrežu.[[Budimpešta]], [[Debrecen]], [[Miskolc]] i [[Szeged]] imaju tramvajske mreže. Budimpeštanski metro drugi je najstariji podzemni metro sistem na svijetu; linija 1 datira iz 1896. sistem se sastoji od četiri linije. Na gradskom području Budimpešte djeluje prigradski željeznički sistem HÉV. Mađarska ima ukupnu dužinu autocesta od približno 1314&nbsp;km (mađarski: autópálya). Odjeljci autocesta dodaju se postojećoj mreži koja već povezuje mnoge glavne ekonomski važne gradove sa glavnim gradom. Najvažnija luka je Budimpešta. Ostali važni su Dunaújváros i Baja. U Mađarskoj postoji pet međunarodnih zračnih luka: Budimpešta Liszt Ferenc (neformalno se naziva "Ferihegy" po svom prethodnom nazivu), Debrecen, Sármellék (također se zove zračna luka Hévíz-Balaton), Győr-Pér i Pécs-Pogány. Državni prijevoznik, MALÉV, prevozio je letove u preko 60, većinom evropskih gradova, ali prestao je s radom u 2012. Niskobudžetni avioprijevoznik WizzAir sa sjedištem u Mađarskoj, Ferihegy == Stanovništvo == [[Datoteka:Population pyramid of Hungary 2016.png|mini|Starosna piramida u Mađarskoj (2016)]] [[Stanovništvo Mađarske]] podrazumijeva demografske karakteristike stanovnika Mađarske, uključujući gustoću stanovništva, etničku pripadnost, razinu obrazovanja i zdravlja stanovništva, ekonomski status, vjersku pripadnost i druge čimbenike. Stanovništvo: 9,798.000 (2017.) Starosna struktura: 0-14 godina: 15% (muškarci 763,553; žene 720,112) 15-64 godina: 69% (muškarci 3,384,961; žene 3,475,135) 65 i više godina: 16% (muškarci 566,067; žene 995,768) (2009. procjena) Stopa rasta stanovništva: -0,25% (2017. godina procjena) [[Natalitet|Stopa nataliteta]]: 9 rođenih na 1,000 stanovnika (procjena 2017) [[Mortalitet|Stopa mortaliteta]]: 12,8 umrlih na 1,000 stanovnika (procjena 2017) Neto stopa migracije: 1,3 migranata na 1,000 stanovnika (procjena 2017) Etničke grupe: Mađari 92%, Romi 2%, Nijemci 0,6%, Slovaci 0,2%, Hrvati 0,2%, Rumuni 0,1%. Etničke podgrupe: Sekelji * Paloci * Kumani * Jasi * Hajdu-Mađari i Čango-Mađari. Religija: Najzastupljeniji su: [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]] (37,2%), zatim slijede [[kalvinisti]] (11,6%), [[Luteranizam|luterani]] (2,2%) i [[grkokatolici]] (1,8%). Međutim, svega 25% stanovništva je zaista religiozno. Većina mađarskih Židova živi u Budimpešti. [[Pismenost]]: ukupno stanovništvo: 99% muškarci: 99% žene: 98% (procjena 1980.) == Kultura == [[Kultura Mađarske]] ima svoje korijene u dugoj mađarskoj povijesti, varira unutar Mađarske, počevši od glavnoga grada Budimpešte na Dunavu do Velikih nizina koje graniče s Ukrajinom. === Arhitektura === U Mađarskoj se nalazi najveća sinagoga u Evropi (Velika sinagoga), najveće ljekovito kupalište u Evropi (Széchenyi), treća najveća crkva u Evropi (Esztergom bazilika), druga najveća teritorijalna opatija na svijetu (Pannonhalma Archabbey), drugi najveći barokni dvorac na svijetu (Gödöllő). === Muzika === [[Datoteka:Franz-liszt.jpg|mini|141x141piksel|Franz-liszt]] Mađarska muzika sastoji se uglavnom od tradicionalne mađarske narodne muzike i muzike uglednih skladatelja kao što su Ferenc Liszt (na zapadu poznat kao Franz Liszt), Franz Schmidt, Dohnányi, Bartók, Kodály, György Ligeti i Rózsa. Tradicionalna mađarska muzika ima jak daktilični ritam, jer je u mađarskom jeziku neizbježno naglašen prvi slog svake riječi. Mađarska ima i niz međunarodno poznatih skladatelja savremene [[Klasična muzika|klasične muzike]], među kojima su György Kurtág, Péter Eötvös i Zoltán Jeney. === Gastronomija === Popularna su tradicionalna jela poput svjetski poznatog [[gulaš]]a (gulaša gulaš ili gulaša). Jela su često aromatizirana [[Paprika|paprikom]] (mljevena crvena paprika), mađarskom inovacijom. [[Datoteka:Dobos cake (Gerbeaud Confectionery Budapest Hungary).jpg|mini|Dobošica]] Mađarski kajmak nazvan tejföl često se koristi za ublažavanje ukusa jela. Poznata mađarska vruća riječna riblja juha nazvana Ribarska juha ili halászlé obično je bogata mješavina nekoliko vrsta prokuhanih [[Ribe|riba]].Ostala jela uključuju pileći paprikaš, foie gras od guske jetre, pörkölt gulaš, vada (divljač od divljači s povrća i knedlama), pastrmku s bademima ili slanim i slatkim knedlama, i túrós csusza, (knedle sa svježim sirom kvarka i gustim kiselim vrhnjem ). Deserti uključuju kultni Dobos kolač, štrudle (rétes), punjene [[Jabuka|jabukom]], [[Trešnja|trešnjom]], makovim sjemenkama ili [[sir]]om, Gundel palačinku, knedle od [[šljiva]] (szilvás gombóc), somlói knedle, desertne juhe poput ohlađene kisele juhe od [[Višnja|višnje]] i slatki pire od [[kesten]]a (gesztenyepüré ) (kuhani kesten pire sa [[šećer]]om i [[rum]]om, podijeljen na mrvice i preliven šlagom). Perec i kifli su široko popularna peciva. === Sport === Samo sedam zemalja ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Kina]] i [[Njemačka]]) osvojilo je više ljetnih zlatnih olimpijskih medalja od Mađarske. Mađarska je na Ljetnim olimpijskim igrama druga zlatna olimpijska medalja po stanovniku. Mađarska je na devetom mjestu, od ukupno 211 država koje sudjeluju u ukupnom broju medalja na Olimpijskim igrama, s ukupno 465 medalja. To unatoč činjenici da je Mađarska kažnjena i zabranjena za sudjelovanje na Olimpijskim igrama 1920. i 1984. Na ljetnim olimpijskim igrama Mađarska je uvijek bila među prvih 10 najboljih nacija (po broju zlatnih medalja) između 1928. i 1996, kada su im mogli dopustiti natjecanje. Mađarska je imala treće najviše zlatnih medalja 1936, 1952, 1956 i 1960. [[Datoteka:Hungarian royal post.jpg|mini|Poštanska marka Mađarske]] === Filatelija === Poštanska historija Mađarske snažno je povezana s historijom Mađarske. Dok je sistem barbera u karpatski bazen Árpád dovezen već 895, Habsburgovci su pod Austrijskim carstvom prvi put organizirali modernu dostavu pošte. Nakon daljnjeg razvoja, poštanski sistemi Austrije i Mađarske formalno su razdvojeni nakon Kompromisa iz 1867, a oba su postala potpuno neovisna nakon 1908. Oba svjetska rata nanijela su veliku štetu infrastrukturi. Mađarska pošta nacionalizirana je nakon 1947. Do 1990. Pošta je kontrolirala ne samo dostavu pošte i paketa, već i čitav niz telekomunikacija, uključujući prijenos radija, telefona i televizije. Nakon podjele pošte na odvojena poduzeća osnovana je tvrtka Magyar Posta AD za upravljanje poštanskom upravom == Galerija == <gallery class="center"> Datoteka:Diosgyorvar.jpg|Diósgyőr Datoteka:Tihanycivertanlegi2.jpg|Tihany Datoteka:Basin of Tapolca, Balaton Uplands National Park, Hungary - Okt 04.jpg|Transdanubia Datoteka:Hollókő Ófalu Fő utca (részlet) 002.jpg|[[Hollókő]] Datoteka:Esztergom Basilica.jpg|[[Esztergom]] Datoteka:Néptánccsoport saját kép.jpg Datoteka:Esterházy-kastély (4051. számú műemlék) 2.jpg|Esterháza </gallery> == Također pogledajte == * [[Balkány]] * [[Ecser]] * [[Zichyújfalu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Hungary}} * [http://www.parlament.hu Zvanični sajt parlamenta] * [http://www.keh.hu Zvanični sajt predsjednika] * [https://web.archive.org/web/20100527040717/http://www.meh.hu/ Zvanični sajt premijera] {{Mađarska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{Organizacija turkijskih zemalja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mađarska|*]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] pg1g0lrf8ejw1d6fisfa76pgoyiaq72 0 1147 3842961 3818432 2026-05-09T17:54:50Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842961 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''4. januar / siječanj (4. 1)''' jest 4. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 361 dan (362 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[46. p. n. e]] – [[Julije Cezar]] porazio [[Tit Labijen|Tita Labijena]] u [[Bitka kod Ruspine|bici kod Ruspine]]. * [[871]] – [[Bitka kod Readinga (871)|Bitka kod Readinga]]: [[Ethelred od Wessexa]] poražen od [[Danska|danskih]] invazijskih trupa. * [[1642]] – [[Spisak engleskih kraljeva|Engleski kralj]] [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]] poslao vojnike da uhapse članove [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlamenta]], što je bio uvod u [[Engleski građanski rat]]. * [[1847]] – [[Samuel Colt]] prodao svoj prvi [[revolver]] [[SAD|američkoj]] vladi. * [[1854]] – [[Kapetan]] William McDonald na [[brod]]u ''Samarang'' otkrio [[ostrvo|ostrva]] koja su kasnije [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald|nazvana po njemu]]. * [[1865]] – [[Njujorška berza]] otvorila svoje prvo trajno sjedište blizu [[Wall Street]]a u [[New York]]u. * [[1896]] – [[Utah]] postao [[Političke podjele SAD-a|45. američka savezna država]]. * [[1924]] - U [[Beograd]]u završena [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Treća zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. * [[1948]] – [[Burma]] stekla nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1951]] – [[Korejski rat]]: [[Sjeverna Koreja|Sjevernokorejske]] trupe uz [[Kina|kinesku]] podršku po drugi put [[Treća bitka za Seoul|osvajaju]] [[Seoul]]. * [[1958]] – ''[[Sputnjik 1]]'' pao na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] iz [[orbita|orbite]]. * [[1959]] – ''[[Luna 1]]'' postala prva [[svemirska letjelica|letjelica]] koja je došla blizu [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]]. * [[1966]] – [[Vojni udar]] u [[Francuska Gornja Volta|Gornjoj Volti]] (kasnije [[Burkina Faso]]): raspušten nacionalni [[parlament]] i donesen novi [[ustav]]. * [[1970]] – [[Zemljotres]] [[Richterova skala|magnitude 7,7]] [[Zemljotres u Tonghaiju 1970.|pogodio]] kineski okrug [[Tonghai]]. * [[1976]] – [[Sukob u Sjevernoj Irskoj]]: pripadnici [[Alsterske dobrovoljačke snage|Alsterskih dobrovoljačkih snaga]] [[Ubistvo članova porodica Reavey i O'Dowd|ubili 6 irskih civila katolika]] u okrugu [[Armagh (okrug)|Armagh]]; idućeg dana naoružana grupa ljudi [[Masakr kod Kingsmilla|ubila 10 civila protestanata]] kod obližnjeg [[selo|sela]] [[Kingsmill]]a u znak odmazde. * [[1989]] – [[Francuzi|Francuz]] [[Christian Pollas]] otkrio [[asteroid]] [[Toutatis]]. * [[1990]] – U najgoroj [[Željeznička nesreća kod Sukkura|željezničkoj nesreći]] u historiji [[Pakistan]]a koja se desila kad se prenatrpani putnički voz sudario s praznim teretnim vozom u blizini [[Sukkur]]a, poginulo 307, a povrijeđeno 700 ljudi. * [[1998]] – U [[Masakr u Relizaneu 4. januara 1998.|masakru u Relizaneu]] u [[Alžir]]u ubijene najmanje 172 osobe. * [[1998]] – [[Ledena oluja u Sjevernoj Americi 1998.|Velika ledena oluja]] zahvatila istočnu [[Kanada|Kanadu]] i sjeveroistok SAD-a i nastavila trajati do [[10. januar]]a, nanijevši veliku štetu. * [[2004]] – [[NASA]]-in rover ''[[Spirit]]'' spustio se na [[Mars]]. * [[2004]] – [[Mikheil Saakashvili]] [[Predsjednički izbori u Gruziji 2004.|izabran]] za [[Predsjednik Gruzije|predsjednika]] [[Gruzija|Gruzije]] nakon [[Revolucija ruža|Revolucije ruža]] u novembru 2003. * [[2007]] – Na [[110. kongres SAD-a|110. kongresu SAD-a]] [[Nancy Pelosi]] izabrana za prvu ženu [[Predsjednik Zastupničkog doma SAD-a|na čelu]] [[Zastupnički dom SAD-a|Zastupničkog doma SAD-a]] u historiji. * [[2010]] – U [[Dubai]]ju otvoren [[Burj Khalifa]], najviša zgrada na svijetu. * [[2016]] ** Kraljevina [[Bahrein]] i [[Sudan]] prekinuli diplomatske odnose s [[Iran]]om i pozvali iranske diplomate da napuste zemlju u roku 48 sati, dok su [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] odlučili odnose spustiti na niži nivo. ** [[Zemljotres na sjeveroistoku Indije 2016.|Snažan zemljotres u Indiji i Bangladešu]]; najmanje deset mrtvih i 160 ranjenih. * [[2019]] – Kineska svemirska letjelica [[Zec od žada]] uspješno sletjela na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. Tako je [[Kina]] postala treća zemlja kojoj je to uspjelo. == Rođeni == === 11. vijek === * [[1077]] – [[Zhezong]], kineski [[car]] iz [[dinastija|dinastije]] [[Dinastija Sung|Sung]] === 14. vijek === * [[1341]] – [[Wat Tyler]], vođa [[Seljački ustanak u Engleskoj|Engleskog seljačkog ustanka]] === 17. vijek === * [[1643]] – [[Isaac Newton]], [[Engleska|engleski]] [[fizičar]], [[matematičar]] i [[astronom]] === 18. vijek === * [[1710]] – [[Giovanni Battista Pergolesi]], [[italija]]nski [[kompozitor]] * [[1785]] – [[Jacob Grimm]], [[Njemačka|njemački]] jezikoslovac i sakupljač narodnog blaga === 19. vijek === * [[1809]] – [[Louis Braille]], [[Francuska|francuski]] tvorac [[Brailleovo pismo|pisma za slijepe]] * [[1822]] – [[Georg Büchmann]], njemački jezikoslovac * [[1888]] – [[Gavril Ksenofontov]], ruski etnolog jakutskog porijekla === 20. vijek === * [[1920]] – [[William Colby]], američki obavještajac, 10. direktor [[CIA]]-e * [[1925]] – [[Veikko Hakulinen]], [[Finska|finski]] [[skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1932]] – [[Carlos Saura]], [[Španija|španski]] [[režiser]] * [[1934]] – [[Rudolf Schuster]], [[Slovačka|slovački]] [[političar]], drugi [[predsjednik Slovačke]] * [[1935]] – [[Floyd Patterson]], američki [[boks]]er * [[1937]] - [[Bećir Drnda]], bosanskohercegovački flautista * [[1940.]] ** [[Gao Xingjian]], francuski [[pisac]], [[prevođenje|prevodilac]] i [[slikarstvo|slikar]] [[Kinezi|kineskog]] porijekla ** [[Helmut Jahn]], njemačko-američki [[arhitekt]] ** [[Brian Josephson]], [[Vels|velški]] fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1973. * [[1957]] – [[Vesna Zmijanac]], [[srbija]]nska pjevačica narodne muzike * [[1958]] – [[Julian Sands]], britanski glumac * [[1960]] – [[John Michael Stipe]], američki [[pjevanje|pjevač]] i član grupe [[R.E.M.]] * [[1965]] – [[Guy Forget]], francuski [[tenis]]er * [[1965]] – [[Julia Ormond]], engleska [[glumica]] * [[1972]] – [[Margarita Dulova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka. * [[1974]] – [[Armin Zöggeler]], italijanski [[sankanje|sankaš]], jedan od najtrofejnijih sankaša u historiji * [[1978]] – [[Dominik Hrbatý]], slovački teniser * [[1995.]] ** [[Krešimir Crnković]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] ** [[Tuuli Tomingas]], [[Estonija|estonska]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001]] – [[Alina Skripkina]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1248]] – [[Sancho II, kralj Portugala|Sancho II]], [[Spisak portugalskih kraljeva|kralj]] [[Portugal]]a * [[1695]] – [[François-Henri de Montmorency-Luxembourg]], francuski [[general]] * [[1752]] – [[Gabriel Cramer]], [[Švicarska|švicarski]] matematičar * [[1782]] – [[Ange-Jacques Gabriel]], francuski arhitekt * [[1825]] – [[Ferdinand I, kralj Dviju Sicilija|Ferdinand I]], kralj [[Kraljevina Dviju Sicilija|Dviju Sicilija]] * [[1877]] – [[Cornelius Vanderbilt]], američki biznismen i [[filantropija|filantrop]] * [[1882]] – [[John William Draper]], englesko-američki fizičar, [[hemija|hemičar]] i [[fotografija|fotograf]] * [[1941]] – [[Henri Bergson]], francuski [[filozof]] * [[1943]] – [[Mirče Acev]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1960]] – [[Albert Camus]], francuski pripovjedač, [[drama]]tičar, [[esej]]ist i [[novinarstvo|novinar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[1957.]] * [[1961]] – [[Erwin Schrödinger]], [[Austrija|austrijski]] fizičar * [[1965]] – [[Thomas Stearns Eliot]], engleski pisac američkog porijekla * [[1967]] – [[Donald Campbell]], britanski [[automobilizam|automobilist]] * [[1985]] – [[Lovro von Matačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[dirigent]] i kompozitor * [[1986]] – [[Christopher Isherwood]], britanski pisac * [[2006]] – [[Nijaz Abadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, [[publicistika|publicist]] i urednik na [[FTVBiH]] * [[2006]] – [[Maktum bin Rašid El-Maktum]], prvi [[Premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata|premijer]] Ujedinjenih Arapskih Emirata * [[2010]] – [[Tsutomu Yamaguchi]], [[japan]]ski [[inženjer]], jedini koji je preživio (po službenom priznanju od države) i [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|atomski napad]] na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i napad na [[Nagasaki]] * [[2023]] – [[Rosi Mittermaier]], [[njemačka]] [[alpska skijašica]] * [[2024]] – [[Glynis Johns]], britanska glumica * [[2025]] – [[Franjo Džidić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/4/ Na današnji dan (4. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-4/ Na današnji dan (4. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-04]] 0rxjqnl768d4t7gu58lxokj3l04le3o 0 1603 3843104 3823431 2026-05-10T07:52:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843104 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Čapljina | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Čapljina | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Capljina panorama (4).jpg | image2 = Čapljina.JPG | image3 = Mogorjelo (9).JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Flag of Capljina.svg | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Capljina.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Čapljina.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|06|32.5|N|17|42|25.0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Iva Raguž<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/173/0|title=Lokalni izbori 2024 - Čapljina|date=15. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_ukupno = | površina_naselja = 4.61 | površina_grada = 253.74 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 5774 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 26157 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = Čapljinac | poštanski_broj = 88 300 | pozivni_broj = (+387) 36 | matični_broj_naselja = 110442<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10243 | veb-sajt = {{URL|capljina.ba}} | fusnote = }} '''Čapljina''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u jugozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Bosna i Hercegovina]], sa oko 5.700 stanovnika u naseljenom mjestu, odnosno oko 26.000 stanovnika u gradu. == Geografija == Nalazi se u dolini [[Rijeka|rijeke]] [[Neretva|Neretve]], na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: [[Trebižat]], [[Bregava|Bregavu]] i [[Krupa (Neretva)|Krupu]]. == Etimologija == Kada je u pitanju [[etimologija]] naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa [[Latinski jezik|latinskom riječi]] "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao [[Ardiaei]]), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke [[Neretva|Neretve]].To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svoj jezik. == Historija == Iako se sama Čapljina kao naseljeno mjesto u pisanim izvorima pouzdano javlja u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], historija njenog šireg prostora znatno je starija i naročito je vidljiva kroz arheološke lokalitete [[Mogorjelo]], [[Počitelj]], [[Gabela]] i [[Višići]].<ref name="HECapljina">{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capljina|title=Čapljina|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ProleksisCapljina">{{cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/16461/|title=Čapljina|website=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ANUBiHBiblio">{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/72d38d1c-c075-4cc5-8238-2b05e05d2190/download|title=Pregled izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|website=ANUBiH|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="DoljaniANUBiH">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/142|title=Archaeological site Doljani – Dubine, municipality of Čapljina in Bosnia and Herzegovina. A contribution to the research of the lower course of the river Neretva|last=Vasilj|first=Snježana|year=2012|website=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija === Šire područje današnje Čapljine bilo je naseljeno još u prahistoriji. Noviji pregled arheoloških ostataka na području župe [[Čeljevo]] navodi da materijalni nalazi iz prapovijesti, gradine, gomile i sitni arheološki materijal svjedoče o naseljenosti od bronzanog doba nadalje, te da su u željeznom dobu na prostoru današnje općine Čapljina živjela ilirska plemena [[Daorsi]] i Ardijejci.<ref name="Pandza">{{cite web|url=https://www.academia.edu/127644966/Arheolo%C5%A1ki_ostatci_na_podru%C4%8Dju_%C5%BEupe_%C4%8Celjevo|title=Arheološki ostatci na području župe Čeljevo|last=Pandža|first=Željka|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Antika === U antičko doba područje Čapljine pripadalo je širem prostoru donje Neretve, koji je imao važnu saobraćajnu, privrednu i stratešku ulogu između unutrašnjosti [[Ilirik]]a i jadranske obale. Najpoznatiji antički lokalitet u okolini današnjeg grada jeste [[Mogorjelo]], kasnoantički utvrđeni kompleks kod Čapljine, koji je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONSMogorjelo">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/186|title=Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Rad ''The castellum in Mogorjelo: A Contribution to a Long Lasting Debate'' ističe da je Mogorjelo jedan od ključnih kasnoantičkih arhitektonskih kompleksa na prostoru nekadašnje rimske [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]] te da rasprave o njegovoj funkciji – od vile i forta do administrativno-privrednog centra – traju više od jednog stoljeća.<ref name="CastellumMogorjelo">{{cite web|url=https://www.academia.edu/93990600/The_castellum_in_Mogorjelo_A_Contribution_to_a_Long_Lasting_Debate|title=The castellum in Mogorjelo: A Contribution to a Long Lasting Debate|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Drugi rad o fibulama iz Mogorjela navodi da hronološki kontekst nalaza potvrđuje kontinuitet naseljenosti lokaliteta od I do VI stoljeća.<ref name="FibulaeMogorjelo">{{cite web|url=https://www.academia.edu/92317163/The_Fibulae_Collection_from_Mogorjelo|title=The Fibulae Collection from Mogorjelo|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Još jedan važan antički i višeslojni lokalitet na prostoru današnje Čapljine jesu [[Višići]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine navodi da se na lokalitetu ''Kućišta'' u Višićima nalazi rimska vila (''villa rustica'') s ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka, što pokazuje dug kontinuitet naseljenosti na ovom prostoru.<ref name="KONSVisici">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3252?return=|title=Rimska vila (Villa Rusticae) u Višićima, (lokalitet „Kućišta“) sa ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Nakon rušenja Ilirskog kraljevstva, [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljani]] grade nekoliko svojih naselja ([[Dretelj]], kod [[Počitelj]]a i u [[Žitomislići]]ma), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vilama]] ([[Mogorjelo]], [[Višići]]), koje snabdjevaju [[Narona|Naronu]] i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima. I [[Slaveni]] se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže [[Mletačka republika|Mlečani]], zatim je u sastavu [[Historija Bosne i Hercegovine|bosanske države]], do pada pod [[Osmanlije|osmanlijsku]] vlast. === Srednji vijek === Historija prostora današnje Čapljine u srednjem vijeku najvidljivija je kroz fortifikacije, sakralne ostatke i nekropole. Među najvažnijim lokalitetima jeste [[Počitelj]], koji se razvio kao utvrđeni grad na lijevoj obali Neretve. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Počitelj historijskim gradskim područjem, a u obrazloženjima i pratećoj literaturi naglašava se njegova slojevita izgradnja od srednjovjekovne jezgre do osmanskog urbanog sklopa.<ref name="KONSPocitelj">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/780|title=Počitelj, historijsko – gradsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tvrđava planski sagrađena s vojnom funkcijom i da je štitila ulaz u dolinu donje Neretve, posebno važnu komunikaciju Drijeva–Blagaj.<ref name="KurtovicPocitelj">{{cite web|url=https://www.academia.edu/31270705/Esad_Kurtovi%C4%87_570_godina_Po%C4%8Ditelja_1444_2014_Godi%C5%A1njak_BZK_Preporod_14_Sarajevo_2014_273_277|title=570 godina Počitelja (1444–2014)|last=Kurtović|first=Esad|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ModernSurveyPocitelj">{{cite web|url=https://www.academia.edu/45613014/A_MODERN_SURVEY_OF_ANCIENT_PO%C4%8CITELJ_FORTRESS|title=A Modern Survey of Ancient Počitelj Fortress|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Na širem čapljinskom prostoru postoje i drugi višeslojni srednjovjekovni lokaliteti. Rad o arheološkim ostatcima na području Čeljeva navodi kasnoantičku baziliku i kasnije ranosrednjovjekovne slojeve na lokalitetu Crkvina–Nerezi u [[Tasovčići]]ma, te stećke u više sela čapljinskog područja, među njima u Klepcima i Tasovčićima.<ref name="Pandza" /> Ovi nalazi pokazuju da je prostor današnje Čapljine bio uključen u duži kontinuitet naseljenosti između kasne antike i srednjeg vijeka.<ref name="KONSVisici" /> === Osmansko razdoblje === Sama Čapljina kao naselje u pisanim se izvorima pouzdano spominje 1632. godine, kada se navodi kao selo u sastavu [[Mostarski kadiluk|Mostarskog kadiluka]].<ref name="HECapljina" /><ref name="ProleksisCapljina" /> Prema lokalnim općinskim prikazima, u osmanskim dokumentima pojavljuje se i raniji spomen iz 1475. godine pod oblikom ''Mezra Čapljina'', ali se ta tvrdnja u enciklopedijskim pregledima ne pojavljuje jednako dosljedno, pa se 1632. smatra sigurnijom referentnom tačkom za historiju naselja.<ref name="HECapljina" /><ref name="MjesneZajednice">{{cite web|url=https://capljina.ba/2017/11/15/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Čapljina|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Između 1782. i 1880. godine Čapljina je pripadala [[Počitelj]]u, a zajedno s njim [[Stolac|Stocu]], što pokazuje da je u kasnom osmanskom periodu njen razvoj bio usko povezan s administrativnim i vojnim značajem Počitelja i Gabele u donjoneretvanskom prostoru.<ref name="HECapljina" /> U tom razdoblju značajna je i [[Gabela]], koja je danas također nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kao arheološko područje i jedna od ključnih tačaka osmanskog i predosmanskog saobraćaja i trgovine u dolini Neretve.<ref name="KONSGabela">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1318?return=|title=Gabela, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Na prostoru današnje Čapljine očuvani su i drugi spomenici iz osmanskog i postosmanskog pograničnog konteksta. Među njima je Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u [[Dračevo|Dračevu]], koju je KONS proglasio nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONSRtKula">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?page=|title=Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, historijska građevina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Austrougarska uprava i nastanak savremenog grada === Savremeni razvoj Čapljine ubrzan je u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]], kada je grad dobio jače saobraćajne i upravne funkcije. Čapljina kao urbano središte snažnije razvila sredinom 19. stoljeća, a kasnije naročito zahvaljujući saobraćajnom položaju na pravcu Mostar–Metković i na željezničkoj pruzi Sarajevo–Ploče.<ref name="HECapljina" /><ref name="ProleksisCapljina" /> U austrougarskom i kasnijem razdoblju Čapljina se oblikovala kao prometno čvorište između doline Neretve, [[Ljubuški|Ljubuškog]], [[Stolac|Stoca]], [[Mostar]]a i jadranskog zaleđa. Taj razvoj postepeno je izmijenio raniji odnos u kojem su obližnji Počitelj i Gabela imali izraženiju vojno-upravnu ulogu, dok je sama Čapljina dobivala na važnosti kao moderno gradsko središte. === U 20. stoljeću === Tokom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Čapljina se razvijala kao industrijsko, trgovačko i saobraćajno središte južne Hercegovine. Razvijala se prehrambena industrija, prerada duhana, proizvodnja trikotaže i gumenih tehničkih proizvoda. U istom razdoblju nastavljeni su arheološki i konzervatorski radovi na Mogorjelu, Počitelju i drugim lokalitetima u okolini grada.<ref name="KONSMogorjelo" /><ref name="KONSPocitelj" /><ref name="KONSGabela" /> === Rat 1992–1995. i poratni period === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] područje Čapljine bilo je zahvaćeno ratnim razaranjima, prisilnim zatvaranjima i progonima stanovništva. U pregledima sudski utvrđenih činjenica za Čapljinu navodi se da su u aprilu 1993. pripadnici [[HVO|HVO-a]] odvodili bošnjačke muškarce iz općine Čapljina u kasarnu u Grabovini i logor [[Dretelj]], što je postalo predmet kasnijih sudskih postupaka i historijskih rekonstrukcija ratnih zbivanja na ovom području.<ref name="DetektorCapljina">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/capljina/63|title=Čapljina – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Istovremeno je i kulturna baština na prostoru Čapljine pretrpjela velika oštećenja. Počitelj je tokom rata bio teško oštećen, a njegova poslijeratna obnova i revitalizacija postale su predmet stručnih i međunarodnih konzervatorskih projekata.<ref name="RevitalisationPocitelj">{{cite web|url=https://www.academia.edu/1165909/The_revitalisation_of_Pocitelj_a_war_damaged_historic_settlement_in_Bosnia_Herzegovina|title=The revitalisation of Pocitelj, a war damaged historic settlement in Bosnia-Herzegovina|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="PociteljUpravljanje">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44759376/Izazovi_u_upravljanju_Po%C4%8Diteljem_kao_svjetskim_dobrom_Challenges_in_Managing_Town_of_Pocitelj_as_a_World_Heritage|title=Izazovi u upravljanju Počiteljem kao svjetskim dobrom / Challenges in Managing Town of Pocitelj as a World Heritage|last=Mulalić Handan|first=Mirela|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Čapljine|Spisak naseljenih mjesta u gradu Čapljini}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Čapljina === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čapljina | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10243 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 26157 | g2013_bosnjaci = 4541 | g2013_srbi = 714 | g2013_hrvati = 20538 | g2013_bosanci = 5 | g2013_romi = 20 | g2013_muslimani = 65 | g2013_bosanciihercegovci = 6 | g2013_albanci = 25 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 124 | g2013_nepoznato = 18 | g1991_ukupno = 27882 | g1991_muslimani = 7672 | g1991_srbi = 3753 | g1991_hrvati = 14969 | g1991_jugosloveni = 1047 | g1981_ukupno = 26032 | g1981_muslimani = 6830 | g1981_srbi = 3467 | g1981_hrvati = 13931 | g1981_jugosloveni = 1591 | g1981_slovenci = 12 | g1981_crnogorci = 49 | g1981_albanci = 42 | g1981_madari = 5 | g1981_makedonci = 23 | g1971_ukupno = 28240 | g1971_muslimani = 6999 | g1971_srbi = 3896 | g1971_hrvati = 16884 | g1971_jugosloveni = 206 | g1971_slovenci = 18 | g1971_crnogorci = 79 | g1971_albanci = 25 | g1971_madari = 16 | g1971_romi = 4 | g1971_makedonci = 16 | g1961_ukupno = 25543 | g1961_muslimani = 5630 | g1961_srbi = 4076 | g1961_hrvati = 15444 | g1961_jugosloveni = 189 | g1961_slovenci = 31 | g1961_crnogorci = 88 | g1961_albanci = 24 | g1961_madari = 11 | g1961_makedonci = 14 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čapljina | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 110442 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 5774 | g2013_bosnjaci = 687 | g2013_srbi = 176 | g2013_hrvati = 4724 | g2013_bosanci = 2 | g2013_romi = 9 | g2013_muslimani = 23 | g2013_bosanciihercegovci = 3 | g2013_albanci = 17 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 70 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 7461 | g1991_muslimani = 2191 | g1991_srbi = 1267 | g1991_hrvati = 3067 | g1991_jugosloveni = 707 | g1981_ukupno = 6191 | g1981_muslimani = 1661 | g1981_srbi = 896 | g1981_hrvati = 2542 | g1981_jugosloveni = 955 | g1981_slovenci = 9 | g1981_crnogorci = 31 | g1981_albanci = 35 | g1981_madari = 3 | g1981_makedonci = 16 | g1971_ukupno = 4647 | g1971_muslimani = 1605 | g1971_srbi = 945 | g1971_hrvati = 1854 | g1971_jugosloveni = 125 | g1971_slovenci = 11 | g1971_crnogorci = 36 | g1971_albanci = 20 | g1971_madari = 14 | g1971_makedonci = 11 | g1961_ukupno = 3275 | g1961_muslimani = 830 | g1961_srbi = 990 | g1961_hrvati = 1262 | g1961_jugosloveni = 93 | g1961_slovenci = 26 | g1961_crnogorci = 45 | g1961_albanci = 4 | g1961_madari = 5 | g1961_makedonci = 9 }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Čapljini}} == Sport == U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u [[nogomet]]u, [[Košarka|košarci]], [[rukomet]]u, boćanju i [[Odbojka|odbojc]]<nowiki/>i. NK Čapljina je u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]] egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave. == Poznate ličnosti == * [[Slobodan Praljak]] * [[Jurinko Rajič]] * [[Jasmin Repeša]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Čapljina Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.capljina.ba/ Zvanični veb-sajt grada Čapljine] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} {{Grad Čapljina}} {{Neretva}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Kategorija:Čapljina|*]] 8wy0ik8i395hl20bm73yfz8btvo6hbh 0 1785 3842874 3838355 2026-05-09T15:14:22Z Mhare 481 3842874 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923131946/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|url-status=dead}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Literatura == * {{cite book|last=Blau|first=Otto|url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650|title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler|publisher=F. A. Brockhaus|year=1868|location=Leipzig|language=de}} * {{cite journal|last=Korkut|first=Derviš M.|year=1943|title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije|journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu|volume=54|pages=371–408}} * {{cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://knjiga.hr/naslov/pregled-knjizevnog-stvaranja-bosansko-hercegovackih-muslimana-na-turskom-jeziku-fehim-nametak/|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku|publisher=El-Kalem|year=1989|location=Sarajevo}} * {{cite book|last1=Huković|first1=Muhamed|url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ|title=Muhamed Hevai Uskufi|last2=Kasumović|first2=Ahmet|last3=Smailović|first3=Ismet|publisher=Univerzal|year=1990|location=Tuzla}} * {{cite book|last1=Ljubović|first1=Amir|url=https://books.google.com/books/about/Prozna_knji%C5%BEevnost_Bosne_i_Hercegovine.html?id=OhkUAQAAMAAJ|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|publisher=Orijentalni institut|year=1995|location=Sarajevo}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1968|title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici|journal=Građa za povijest književnosti hrvatske|volume=29|pages=231–380}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1978|title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=4|issue=5–6|pages=145–164}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2005|title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=13|issue=23–24|pages=205–218}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2015|title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008|journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies|language=en|volume=45|pages=185–207}} * {{cite journal|last=Džanko|first=Muhidin|year=2020|title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta|url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf|journal=Društvene i humanističke studije|volume=5|issue=1|pages=33–46}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.]{{Mrtav link}} * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] mhcpwd3ppig5n1cvy03h7gaws6thwnd 3842875 3842874 2026-05-09T15:15:04Z Mhare 481 /* Literatura */ 3842875 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923131946/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|url-status=dead}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Literatura == * {{cite book|last=Blau|first=Otto|url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650|title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler|publisher=F. A. Brockhaus|year=1868|location=Leipzig|language=de}} * {{cite journal|last=Korkut|first=Derviš M.|year=1943|title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije|journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu}} * {{cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://knjiga.hr/naslov/pregled-knjizevnog-stvaranja-bosansko-hercegovackih-muslimana-na-turskom-jeziku-fehim-nametak/|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku|publisher=El-Kalem|year=1989|location=Sarajevo}} * {{cite book|last1=Huković|first1=Muhamed|url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ|title=Muhamed Hevai Uskufi|last2=Kasumović|first2=Ahmet|last3=Smailović|first3=Ismet|publisher=Univerzal|year=1990|location=Tuzla}} * {{cite book|last1=Ljubović|first1=Amir|url=https://books.google.com/books/about/Prozna_knji%C5%BEevnost_Bosne_i_Hercegovine.html?id=OhkUAQAAMAAJ|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|publisher=Orijentalni institut|year=1995|location=Sarajevo}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1968|title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici|journal=Građa za povijest književnosti hrvatske}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1978|title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2005|title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2015|title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008|journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies|language=en}} * {{cite journal|last=Džanko|first=Muhidin|year=2020|title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta|url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf|journal=Društvene i humanističke studije}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.]{{Mrtav link}} * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] fa3h0jgaz5lyt9chlr976odss56ih3k 3842876 3842875 2026-05-09T15:15:26Z Mhare 481 [[Kategorija:Bošnjački pisci]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3842876 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923131946/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|url-status=dead}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Literatura == * {{cite book|last=Blau|first=Otto|url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650|title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler|publisher=F. A. Brockhaus|year=1868|location=Leipzig|language=de}} * {{cite journal|last=Korkut|first=Derviš M.|year=1943|title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije|journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu}} * {{cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://knjiga.hr/naslov/pregled-knjizevnog-stvaranja-bosansko-hercegovackih-muslimana-na-turskom-jeziku-fehim-nametak/|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku|publisher=El-Kalem|year=1989|location=Sarajevo}} * {{cite book|last1=Huković|first1=Muhamed|url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ|title=Muhamed Hevai Uskufi|last2=Kasumović|first2=Ahmet|last3=Smailović|first3=Ismet|publisher=Univerzal|year=1990|location=Tuzla}} * {{cite book|last1=Ljubović|first1=Amir|url=https://books.google.com/books/about/Prozna_knji%C5%BEevnost_Bosne_i_Hercegovine.html?id=OhkUAQAAMAAJ|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|publisher=Orijentalni institut|year=1995|location=Sarajevo}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1968|title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici|journal=Građa za povijest književnosti hrvatske}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1978|title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2005|title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2015|title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008|journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies|language=en}} * {{cite journal|last=Džanko|first=Muhidin|year=2020|title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta|url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf|journal=Društvene i humanističke studije}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.]{{Mrtav link}} * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] dgexwjlued227mr33pwv4a71ifl7yxh 3842877 3842876 2026-05-09T15:15:40Z Mhare 481 [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3842877 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923131946/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|url-status=dead}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Literatura == * {{cite book|last=Blau|first=Otto|url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650|title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler|publisher=F. A. Brockhaus|year=1868|location=Leipzig|language=de}} * {{cite journal|last=Korkut|first=Derviš M.|year=1943|title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije|journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu}} * {{cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://knjiga.hr/naslov/pregled-knjizevnog-stvaranja-bosansko-hercegovackih-muslimana-na-turskom-jeziku-fehim-nametak/|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku|publisher=El-Kalem|year=1989|location=Sarajevo}} * {{cite book|last1=Huković|first1=Muhamed|url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ|title=Muhamed Hevai Uskufi|last2=Kasumović|first2=Ahmet|last3=Smailović|first3=Ismet|publisher=Univerzal|year=1990|location=Tuzla}} * {{cite book|last1=Ljubović|first1=Amir|url=https://books.google.com/books/about/Prozna_knji%C5%BEevnost_Bosne_i_Hercegovine.html?id=OhkUAQAAMAAJ|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|publisher=Orijentalni institut|year=1995|location=Sarajevo}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1968|title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici|journal=Građa za povijest književnosti hrvatske}} * {{cite journal|last=Nametak|first=Alija|year=1978|title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2005|title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2015|title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008|journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies|language=en}} * {{cite journal|last=Džanko|first=Muhidin|year=2020|title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta|url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf|journal=Društvene i humanističke studije}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.]{{Mrtav link}} * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] lduughqb76a737bp1vexklvtyin92qx 3842878 3842877 2026-05-09T15:25:00Z Mhare 481 3842878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Muhamed Hevaija Uskufija | izvorno_ime = محمد هوایی اسکوفی بوسنوی | pseudonim = Hevai | datum_rođenja = [[1601.]] | mjesto_rođenja = [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornički sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = poslije [[1651.]] | zanimanje = [[pjesnik]], [[leksikograf]] | jezik = [[bosanski jezik]], [[turski jezik]] | period = [[17. stoljeće]] | žanr = [[alhamijado književnost]], vjersko-didaktička poezija, rječnik u stihu | značajna_djela = ''[[Makbul-i arif]]'', "Poziv na viru", "Pouka oštroumnima" | mjesto_smrti = nepoznato }} '''Muhamed Hevaija Uskufija''' ({{jez-tr|Muhammed Hevāī Üskūfī}}; [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[1601.]] – poslije [[1651.]]) bio je bosanski [[alhamijado književnost|alhamijado]] [[pjesnik]] i [[leksikograf]]. Pisao je na [[turski jezik|turskom]] i na maternjem jeziku, koji je u svojim djelima nazivao bosanskim.<ref name="HBL">{{cite web |last=Ćošković |first=Pejo |title=Hevaji Uskufi, Muhamed |website=Hrvatski biografski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/hevaji-uskufi-muhamed |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Najpoznatiji je kao autor ''[[Makbul-i arif]]a'' ({{jez-ar|مقبول عارف|Maqbūl-i ʿĀrif}}), poznatog i kao ''Potur-Šahidija'', stihovanog tursko-bosanskog rječnika završenog 1041. po [[Islamski kalendar|hidžretskom kalendaru]], odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}}</ref> == Biografija == O njegovom životu sačuvano je malo pouzdanih podataka. Rođen je u Dobrnji kod Donje Tuzle 1601, u tadašnjem [[Zvornički sandžak|Zvorničkom sandžaku]]. Potjecao je iz begovske porodice iz tuzlanske okolice i rano je ostao bez roditelja. Mjesto njegovog školovanja nije poznato, ali se iz djela vidi da je poznavao turski, [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]].<ref name="HBL"/> Njegovo lično ime u literaturi nije uvijek jednako čitano, jer arapski zapis nije vokaliziran, pa se javljaju oblici Muhamed i Mehmed. Prezime mu nije zabilježeno. Hevaija je njegovo pjesničko ime, dok se Uskufija tumači kao nadimak povezan s nazivom visoke kape koju su nosili janjičarski oficiri i dvorski službenici.<ref name="HBL"/> Uz ime je upotrebljavao i odrednicu Bosnevi, a u svojim tekstovima izričito je isticao bosansku pripadnost i naziv bosanskog jezika.<ref name="Filan2018"/> Prema jednoj pretpostavci, neko vrijeme boravio je u [[Carigrad]]u i bio u dvorskoj službi sultana [[Murat IV|Murata IV]], kojeg spominje u svom djelu. Druga mišljenja vezuju ga za Zvornički sandžak, bilo kao penzioniranog dvorskog službenika, bilo kao [[kadija|kadiju]]. Posljednji sigurni podatak o njemu jeste da je bio živ 1651.<ref name="HBL"/> Dana 16. septembra 2016. u Dobrnji je otkrivena spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{cite web |title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju |website=Anadolu Ajansı |url=https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-plo%C4%8Da-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647781 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Književni rad == Pisao je u okviru alhamijado tradicije, odnosno književnosti bosanskih muslimana na narodnom jeziku i [[arebica|arapskom pismu]]. Njegov pjesnički rad obuhvata vjersko-didaktičke i moralističke pjesme, u kojima se javljaju motivi pobožnosti, nepravde, podmitljivosti, nemorala činovništva, progona, samoće i sukoba istine i laži.<ref name="Nametak1989">{{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}}</ref> Među njegovim poznatijim pjesmama navode se "Molimo se tebi Bože", "Bože jedini, ti nas ne kinji", "Višnjem Bogu koji sve sazda", "Poziv na viru" i "Savjet ženama". Pjesma "Poziv na viru" različito je tumačena: kao poziv kršćanima da pređu na islam, kao poziv inovjercima na saradnju i suživot, ali i kao opća vjerska pouka o zajedničkom ljudskom porijeklu.<ref>{{cite book |last=Handžić |first=Mehmed |title=Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih Muslimana |location=Sarajevo |publisher=Islamska dionička štamparija |year=1940}}</ref> Uskufiji se pripisuje i moralno-religijski spis "Pouka oštroumnima" ({{jez-ar|تبصرة العارفين|Tebṣiret el-ʿārifīn}}), pisan dijelom na turskom, a dijelom na bosanskom jeziku.<ref name="Nametak1989"/> == ''Makbul-i arif'' == ''Makbul-i arif'', poznat i pod nazivom ''Potur-Šahidija'', najpoznatije je Uskufijino djelo. Riječ je o stihovanom tursko-bosanskom rječniku, koji je autor završio 1041. po hidžretskom kalendaru, odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018"/> Popularni naziv ''Potur-Šahidija'' nije autorov; djelo je sastavljeno po uzoru na Šahidijin perzijsko-turski stihovani rječnik ''Tuhfe-i Şâhidî''.<ref name="HBL"/><ref name="Filan2018"/> Rječnik ima predgovor i trinaest poglavlja.<ref name="Nametak1978">{{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}}</ref> U njemu su protumačene riječi i izrazi iz svakodnevnog, vjerskog i društvenog života, raspoređeni po širim tematskim cjelinama, među kojima su Bog i čovjek, boje, priroda, srodstvo, tijelo i duša, putovanje, smrt, bilje, kuća i brojevi.<ref name="Filan2005">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}}</ref> Sam rječnički dio pisan je u stihu i sadrži više od 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. U uvodu rječnika Uskufija obrazlaže razlog zbog kojeg piše djelo na bosanskom jeziku: {{Citat|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br> Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br> Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br> Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.}} Rječnik pripada tipu rječnika u stihu, u kojem leksikografska građa nije uređena kao u modernim abecednim rječnicima, nego je uklopljena u metrički i rimovani tekst. Takav oblik imao je didaktičku funkciju: stih je olakšavao pamćenje riječi, a djelo je istovremeno pripadalo književnoj i praktičnoj jezičkoj tradiciji. Kerima Filan ističe da je ''Makbul-i arif'' prvo tursko-bosansko djelo te vrste u osmanskom periodu na Balkanu i da je važno za proučavanje osmanskoturske i bosanske leksike.<ref name="Filan2005"/> == Rukopisi i izdanja == Autograf rječnika nije poznat. Djelo je sačuvano u više prijepisa, a u rukopisnoj tradiciji često je prenošen samo rječnički dio, bez predgovora.<ref name="Nametak1978"/> Pojedini prijepisi čuvaju se u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]], a jedan primjerak nalazi se u Univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]], gdje je dospio iz [[Kairo|Kaira]] 1924.<ref name="Nametak1978"/> U naučnu javnost uveo ga je [[Otto Blau]], koji ga je objavio u knjizi ''Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler'' 1868.<ref>{{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}}</ref> [[Derviš Korkut]] priredio je novo izdanje rječnika u ''Glasniku Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' 1942, a kasnija proučavanja ukazala su na razlike među prijepisima i izdanjima.<ref>{{cite journal |last=Korkut |first=Derviš M. |title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije |journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu |year=1943}}</ref><ref name="Dzanko2020">{{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}}</ref> Alija Nametak posebno je obradio tri rukopisna primjerka ''Makbul-i arifa'', a u novijim istraživanjima rječnik je proučavan s leksikološkog i književnohistorijskog stanovišta.<ref name="Nametak1978"/><ref name="Kalajdzija">{{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}}</ref> == Jezik i mjesto u književnosti == Uskufijin jezik opisuje se kao pretežno [[Ikavski govor|ikavski]]. Rijetki [[Ijekavski govor|jekavski]] i [[Ekavski govor|ekavski]] oblici u njegovim tekstovima obično se dovode u vezu s prepisivačkom tradicijom, a ne sa sigurnom slikom govora tuzlanske okolice u 17. stoljeću.<ref>{{cite journal |last=Smailović |first=Ismet |title=Nova leksikografska studija |journal=Jezik |year=1969 |url=https://hrcak.srce.hr/file/253511}}</ref> Alen Kalajdžija, analizirajući bosanske lekseme u ''Makbul-i arifu'', ističe da rječnik obuhvata opću leksiku, arhaizme, dijalekatski ili regionalno obilježene riječi, idiolekatske neologizme, ali i stare posuđenice iz evropskih jezika.<ref name="Kalajdzija"/> U pregledima književnosti bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Uskufija se posmatra kao autor koji je osmansku književnu i učenu tradiciju povezao s lokalnom pismenošću na narodnom jeziku.<ref name="Nametak1989"/><ref>{{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}}</ref> == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Literatura == * {{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}} * {{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}} * {{cite book |last1=Huković |first1=Muhamed |last2=Kasumović |first2=Ahmet |last3=Smailović |first3=Ismet |title=Muhamed Hevai Uskufi |location=Tuzla |publisher=Univerzal |year=1990 |url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ}} * {{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici |journal=Građa za povijest književnosti hrvatske |year=1968}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}} * {{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}} * {{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.youtube.com/watch?v=pg2jqlN1sOM Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine] – Al Jazeera Balkans {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] 804d8hv9b8ss7jdgnu2c8ccxgx2c5tv 3842879 3842878 2026-05-09T15:25:33Z Mhare 481 3842879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Muhamed Hevaija Uskufija | izvorno_ime = محمد هوایی اسکوفی بوسنوی | pseudonim = Hevai | datum_rođenja = [[1601.]] | mjesto_rođenja = [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornički sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = poslije [[1651.]] | zanimanje = [[pjesnik]], [[leksikograf]] | jezik = [[bosanski jezik]], [[turski jezik]] | period = [[17. stoljeće]] | žanr = [[alhamijado književnost]], vjersko-didaktička poezija, rječnik u stihu | značajna_djela = ''[[Makbul-i arif]]'', "Poziv na viru", "Pouka oštroumnima" | mjesto_smrti = nepoznato | slika = Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg }} '''Muhamed Hevaija Uskufija''' ({{jez-tr|Muhammed Hevāī Üskūfī}}; [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[1601.]] – poslije [[1651.]]) bio je bosanski [[alhamijado književnost|alhamijado]] [[pjesnik]] i [[leksikograf]]. Pisao je na [[turski jezik|turskom]] i na maternjem jeziku, koji je u svojim djelima nazivao bosanskim.<ref name="HBL">{{cite web |last=Ćošković |first=Pejo |title=Hevaji Uskufi, Muhamed |website=Hrvatski biografski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/hevaji-uskufi-muhamed |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Najpoznatiji je kao autor ''[[Makbul-i arif]]a'' ({{jez-ar|مقبول عارف|Maqbūl-i ʿĀrif}}), poznatog i kao ''Potur-Šahidija'', stihovanog tursko-bosanskog rječnika završenog 1041. po [[Islamski kalendar|hidžretskom kalendaru]], odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}}</ref> == Biografija == O njegovom životu sačuvano je malo pouzdanih podataka. Rođen je u Dobrnji kod Donje Tuzle 1601, u tadašnjem [[Zvornički sandžak|Zvorničkom sandžaku]]. Potjecao je iz begovske porodice iz tuzlanske okolice i rano je ostao bez roditelja. Mjesto njegovog školovanja nije poznato, ali se iz djela vidi da je poznavao turski, [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]].<ref name="HBL"/> Njegovo lično ime u literaturi nije uvijek jednako čitano, jer arapski zapis nije vokaliziran, pa se javljaju oblici Muhamed i Mehmed. Prezime mu nije zabilježeno. Hevaija je njegovo pjesničko ime, dok se Uskufija tumači kao nadimak povezan s nazivom visoke kape koju su nosili janjičarski oficiri i dvorski službenici.<ref name="HBL"/> Uz ime je upotrebljavao i odrednicu Bosnevi, a u svojim tekstovima izričito je isticao bosansku pripadnost i naziv bosanskog jezika.<ref name="Filan2018"/> Prema jednoj pretpostavci, neko vrijeme boravio je u [[Carigrad]]u i bio u dvorskoj službi sultana [[Murat IV|Murata IV]], kojeg spominje u svom djelu. Druga mišljenja vezuju ga za Zvornički sandžak, bilo kao penzioniranog dvorskog službenika, bilo kao [[kadija|kadiju]]. Posljednji sigurni podatak o njemu jeste da je bio živ 1651.<ref name="HBL"/> Dana 16. septembra 2016. u Dobrnji je otkrivena spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{cite web |title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju |website=Anadolu Ajansı |url=https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-plo%C4%8Da-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647781 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Književni rad == Pisao je u okviru alhamijado tradicije, odnosno književnosti bosanskih muslimana na narodnom jeziku i [[arebica|arapskom pismu]]. Njegov pjesnički rad obuhvata vjersko-didaktičke i moralističke pjesme, u kojima se javljaju motivi pobožnosti, nepravde, podmitljivosti, nemorala činovništva, progona, samoće i sukoba istine i laži.<ref name="Nametak1989">{{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}}</ref> Među njegovim poznatijim pjesmama navode se "Molimo se tebi Bože", "Bože jedini, ti nas ne kinji", "Višnjem Bogu koji sve sazda", "Poziv na viru" i "Savjet ženama". Pjesma "Poziv na viru" različito je tumačena: kao poziv kršćanima da pređu na islam, kao poziv inovjercima na saradnju i suživot, ali i kao opća vjerska pouka o zajedničkom ljudskom porijeklu.<ref>{{cite book |last=Handžić |first=Mehmed |title=Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih Muslimana |location=Sarajevo |publisher=Islamska dionička štamparija |year=1940}}</ref> Uskufiji se pripisuje i moralno-religijski spis "Pouka oštroumnima" ({{jez-ar|تبصرة العارفين|Tebṣiret el-ʿārifīn}}), pisan dijelom na turskom, a dijelom na bosanskom jeziku.<ref name="Nametak1989"/> == ''Makbul-i arif'' == ''Makbul-i arif'', poznat i pod nazivom ''Potur-Šahidija'', najpoznatije je Uskufijino djelo. Riječ je o stihovanom tursko-bosanskom rječniku, koji je autor završio 1041. po hidžretskom kalendaru, odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018"/> Popularni naziv ''Potur-Šahidija'' nije autorov; djelo je sastavljeno po uzoru na Šahidijin perzijsko-turski stihovani rječnik ''Tuhfe-i Şâhidî''.<ref name="HBL"/><ref name="Filan2018"/> Rječnik ima predgovor i trinaest poglavlja.<ref name="Nametak1978">{{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}}</ref> U njemu su protumačene riječi i izrazi iz svakodnevnog, vjerskog i društvenog života, raspoređeni po širim tematskim cjelinama, među kojima su Bog i čovjek, boje, priroda, srodstvo, tijelo i duša, putovanje, smrt, bilje, kuća i brojevi.<ref name="Filan2005">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}}</ref> Sam rječnički dio pisan je u stihu i sadrži više od 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. U uvodu rječnika Uskufija obrazlaže razlog zbog kojeg piše djelo na bosanskom jeziku: {{Citat|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br> Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br> Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br> Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.}} Rječnik pripada tipu rječnika u stihu, u kojem leksikografska građa nije uređena kao u modernim abecednim rječnicima, nego je uklopljena u metrički i rimovani tekst. Takav oblik imao je didaktičku funkciju: stih je olakšavao pamćenje riječi, a djelo je istovremeno pripadalo književnoj i praktičnoj jezičkoj tradiciji. Kerima Filan ističe da je ''Makbul-i arif'' prvo tursko-bosansko djelo te vrste u osmanskom periodu na Balkanu i da je važno za proučavanje osmanskoturske i bosanske leksike.<ref name="Filan2005"/> == Rukopisi i izdanja == Autograf rječnika nije poznat. Djelo je sačuvano u više prijepisa, a u rukopisnoj tradiciji često je prenošen samo rječnički dio, bez predgovora.<ref name="Nametak1978"/> Pojedini prijepisi čuvaju se u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]], a jedan primjerak nalazi se u Univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]], gdje je dospio iz [[Kairo|Kaira]] 1924.<ref name="Nametak1978"/> U naučnu javnost uveo ga je [[Otto Blau]], koji ga je objavio u knjizi ''Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler'' 1868.<ref>{{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}}</ref> [[Derviš Korkut]] priredio je novo izdanje rječnika u ''Glasniku Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' 1942, a kasnija proučavanja ukazala su na razlike među prijepisima i izdanjima.<ref>{{cite journal |last=Korkut |first=Derviš M. |title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije |journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu |year=1943}}</ref><ref name="Dzanko2020">{{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}}</ref> Alija Nametak posebno je obradio tri rukopisna primjerka ''Makbul-i arifa'', a u novijim istraživanjima rječnik je proučavan s leksikološkog i književnohistorijskog stanovišta.<ref name="Nametak1978"/><ref name="Kalajdzija">{{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}}</ref> == Jezik i mjesto u književnosti == Uskufijin jezik opisuje se kao pretežno [[Ikavski govor|ikavski]]. Rijetki [[Ijekavski govor|jekavski]] i [[Ekavski govor|ekavski]] oblici u njegovim tekstovima obično se dovode u vezu s prepisivačkom tradicijom, a ne sa sigurnom slikom govora tuzlanske okolice u 17. stoljeću.<ref>{{cite journal |last=Smailović |first=Ismet |title=Nova leksikografska studija |journal=Jezik |year=1969 |url=https://hrcak.srce.hr/file/253511}}</ref> Alen Kalajdžija, analizirajući bosanske lekseme u ''Makbul-i arifu'', ističe da rječnik obuhvata opću leksiku, arhaizme, dijalekatski ili regionalno obilježene riječi, idiolekatske neologizme, ali i stare posuđenice iz evropskih jezika.<ref name="Kalajdzija"/> U pregledima književnosti bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Uskufija se posmatra kao autor koji je osmansku književnu i učenu tradiciju povezao s lokalnom pismenošću na narodnom jeziku.<ref name="Nametak1989"/><ref>{{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}}</ref> == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Literatura == * {{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}} * {{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}} * {{cite book |last1=Huković |first1=Muhamed |last2=Kasumović |first2=Ahmet |last3=Smailović |first3=Ismet |title=Muhamed Hevai Uskufi |location=Tuzla |publisher=Univerzal |year=1990 |url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ}} * {{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici |journal=Građa za povijest književnosti hrvatske |year=1968}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}} * {{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}} * {{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.youtube.com/watch?v=pg2jqlN1sOM Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine] – Al Jazeera Balkans {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] dpgzj1quww3ae5jeh3izdaev69wgkr2 3842882 3842879 2026-05-09T15:28:03Z Panasko 146730 3842882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Muhamed Hevaija Uskufija | izvorno_ime = محمد هوایی اسکوفی بوسنوی | pseudonim = Hevai | datum_rođenja = [[1601.]] | mjesto_rođenja = [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornički sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = poslije [[1651.]] | zanimanje = [[pjesnik]], [[leksikograf]] | jezik = [[bosanski jezik]], [[turski jezik]] | period = [[17. stoljeće]] | žanr = [[alhamijado književnost]], vjersko-didaktička poezija, rječnik u stihu | značajna_djela = ''[[Makbul-i arif]]'', "Poziv na viru", "Pouka oštroumnima" | mjesto_smrti = nepoznato | slika = Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg }} '''Muhamed Hevaija Uskufija''' ({{jez-tr|Muhammed Hevāī Üskūfī}}; [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[1601.]] – poslije [[1651.]]) bio je bosanski [[alhamijado književnost|alhamijado]] [[pjesnik]] i [[leksikograf]]. Pisao je na [[turski jezik|turskom]] i na maternjem jeziku, koji je u svojim djelima nazivao bosanskim.<ref name="HBL">{{cite web |last=Ćošković |first=Pejo |title=Hevaji Uskufi, Muhamed |website=Hrvatski biografski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/hevaji-uskufi-muhamed |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Najpoznatiji je kao autor ''[[Makbul-i arif]]a'' ({{jez-ar|مقبول عارف|Maqbūl-i ʿĀrif}}), poznatog i kao ''Potur-Šahidija'', stihovanog tursko-bosanskog rječnika završenog 1041. po [[Islamski kalendar|hidžretskom kalendaru]], odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}}</ref> == Biografija == O njegovom životu sačuvano je malo pouzdanih podataka. Rođen je u Dobrnji kod Donje Tuzle 1601, u tadašnjem [[Zvornički sandžak|Zvorničkom sandžaku]]. Potjecao je iz begovske porodice iz tuzlanske okolice i rano je ostao bez roditelja. Mjesto njegovog školovanja nije poznato, ali se iz djela vidi da je poznavao turski, [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]].<ref name="HBL"/> Njegovo lično ime u literaturi nije uvijek jednako čitano, jer arapski zapis nije vokaliziran, pa se javljaju oblici Muhamed i Mehmed. Prezime mu nije zabilježeno. Hevaija je njegovo pjesničko ime, dok se Uskufija tumači kao nadimak povezan s nazivom visoke kape koju su nosili janjičarski oficiri i dvorski službenici.<ref name="HBL"/> Uz ime je upotrebljavao i odrednicu Bosnevi, a u svojim tekstovima izričito je isticao bosansku pripadnost i naziv bosanskog jezika.<ref name="Filan2018"/> Prema jednoj pretpostavci, neko vrijeme boravio je u [[Carigrad]]u i bio u dvorskoj službi sultana [[Murat IV|Murata IV]], kojeg spominje u svom djelu. Druga mišljenja vezuju ga za Zvornički sandžak, bilo kao penzioniranog dvorskog službenika, bilo kao [[kadija|kadiju]]. Posljednji sigurni podatak o njemu jeste da je bio živ 1651.<ref name="HBL"/> Dana 16. septembra 2016. u Dobrnji je otkrivena spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{cite web |title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju |website=Anadolu Ajansı |url=https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-plo%C4%8Da-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647781 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Književni rad == Pisao je u okviru alhamijado tradicije, odnosno književnosti bosanskih muslimana na narodnom jeziku i [[arebica|arapskom pismu]]. Njegov pjesnički rad obuhvata vjersko-didaktičke i moralističke pjesme, u kojima se javljaju motivi pobožnosti, nepravde, podmitljivosti, nemorala činovništva, progona, samoće i sukoba istine i laži.<ref name="Nametak1989">{{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}}</ref> Među njegovim poznatijim pjesmama navode se "Molimo se tebi Bože", "Bože jedini, ti nas ne kinji", "Višnjem Bogu koji sve sazda", "Poziv na viru" i "Savjet ženama". Pjesma "Poziv na viru" različito je tumačena: kao poziv kršćanima da pređu na islam, kao poziv inovjercima na saradnju i suživot, ali i kao opća vjerska pouka o zajedničkom ljudskom porijeklu.<ref>{{cite book |last=Handžić |first=Mehmed |title=Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih Muslimana |location=Sarajevo |publisher=Islamska dionička štamparija |year=1940}}</ref> Uskufiji se pripisuje i moralno-religijski spis "Pouka oštroumnima" ({{jez-ar|تبصرة العارفين|Tebṣiret el-ʿārifīn}}), pisan dijelom na turskom, a dijelom na bosanskom jeziku.<ref name="Nametak1989"/> == ''Makbul-i arif'' == ''Makbul-i arif'', poznat i pod nazivom ''Potur-Šahidija'', najpoznatije je Uskufijino djelo. Riječ je o stihovanom tursko-bosanskom rječniku, koji je autor završio 1041. po hidžretskom kalendaru, odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018"/> Popularni naziv ''Potur-Šahidija'' nije autorov; djelo je sastavljeno po uzoru na Šahidijin perzijsko-turski stihovani rječnik ''Tuhfe-i Şâhidî''.<ref name="HBL"/><ref name="Filan2018"/> Rječnik ima predgovor i trinaest poglavlja.<ref name="Nametak1978">{{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}}</ref> U njemu su protumačene riječi i izrazi iz svakodnevnog, vjerskog i društvenog života, raspoređeni po širim tematskim cjelinama, među kojima su Bog i čovjek, boje, priroda, srodstvo, tijelo i duša, putovanje, smrt, bilje, kuća i brojevi.<ref name="Filan2005">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}}</ref> Sam rječnički dio pisan je u stihu i sadrži više od 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. U uvodu rječnika Uskufija obrazlaže razlog zbog kojeg piše djelo na bosanskom jeziku: {{Citat|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br> Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br> Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br> Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.}} Rječnik pripada tipu rječnika u stihu, u kojem leksikografska građa nije uređena kao u modernim abecednim rječnicima, nego je uklopljena u metrički i rimovani tekst. Takav oblik imao je didaktičku funkciju: stih je olakšavao pamćenje riječi, a djelo je istovremeno pripadalo književnoj i praktičnoj jezičkoj tradiciji. Kerima Filan ističe da je ''Makbul-i arif'' prvo tursko-bosansko djelo te vrste u osmanskom periodu na Balkanu i da je važno za proučavanje osmanskoturske i bosanske leksike.<ref name="Filan2005"/> == Rukopisi i izdanja == Autograf rječnika nije poznat. Djelo je sačuvano u više prijepisa, a u rukopisnoj tradiciji često je prenošen samo rječnički dio, bez predgovora.<ref name="Nametak1978"/> Pojedini prijepisi čuvaju se u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]], a jedan primjerak nalazi se u Univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]], gdje je dospio iz [[Kairo|Kaira]] 1924.<ref name="Nametak1978"/> U naučnu javnost uveo ga je [[Otto Blau]], koji ga je objavio u knjizi ''Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler'' 1868.<ref>{{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}}</ref> [[Derviš Korkut]] priredio je novo izdanje rječnika u ''Glasniku Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' 1942, a kasnija proučavanja ukazala su na razlike među prijepisima i izdanjima.<ref>{{cite journal |last=Korkut |first=Derviš M. |title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije |journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu |year=1943}}</ref><ref name="Dzanko2020">{{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}}</ref> Alija Nametak posebno je obradio tri rukopisna primjerka ''Makbul-i arifa'', a u novijim istraživanjima rječnik je proučavan s leksikološkog i književnohistorijskog stanovišta.<ref name="Nametak1978"/><ref name="Kalajdzija">{{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}}</ref> == Jezik i mjesto u književnosti == Uskufijin jezik opisuje se kao pretežno [[Ikavski govor|ikavski]]. Rijetki [[Ijekavski govor|jekavski]] i [[Ekavski govor|ekavski]] oblici u njegovim tekstovima obično se dovode u vezu s prepisivačkom tradicijom, a ne sa sigurnom slikom govora tuzlanske okolice u 17. stoljeću.<ref>{{cite journal |last=Smailović |first=Ismet |title=Nova leksikografska studija |journal=Jezik |year=1969 |url=https://hrcak.srce.hr/file/253511}}</ref> Alen Kalajdžija, analizirajući bosanske lekseme u ''Makbul-i arifu'', ističe da rječnik obuhvata opću leksiku, arhaizme, dijalekatski ili regionalno obilježene riječi, idiolekatske neologizme, ali i stare posuđenice iz evropskih jezika.<ref name="Kalajdzija"/> U pregledima književnosti bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Uskufija se posmatra kao autor koji je osmansku književnu i učenu tradiciju povezao s lokalnom pismenošću na narodnom jeziku.<ref name="Nametak1989"/><ref>{{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}}</ref> == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Literatura == * {{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}} * {{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}} * {{cite book |last1=Huković |first1=Muhamed |last2=Kasumović |first2=Ahmet |last3=Smailović |first3=Ismet |title=Muhamed Hevai Uskufi |location=Tuzla |publisher=Univerzal |year=1990 |url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ}} * {{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici |journal=Građa za povijest književnosti hrvatske |year=1968}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}} * {{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}} * {{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.youtube.com/watch?v=pg2jqlN1sOM Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine] – Al Jazeera Balkans {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] 23ffxsg3x15jc8q3y46new3kvlnf4jy 3842883 3842882 2026-05-09T15:29:39Z Panasko 146730 ne linkujemo darume, godine i stoljeća 3842883 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Muhamed Hevaija Uskufija | izvorno_ime = محمد هوایی اسکوفی بوسنوی | pseudonim = Hevai | datum_rođenja = 1601. | mjesto_rođenja = [[Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornički sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = poslije 1651. | zanimanje = [[pjesnik]], [[leksikograf]] | jezik = [[bosanski jezik]], [[turski jezik]] | period =[17. stoljeće | žanr = [[alhamijado književnost]], vjersko-didaktička poezija, rječnik u stihu | značajna_djela = ''[[Makbul-i arif]]'', "Poziv na viru", "Pouka oštroumnima" | mjesto_smrti = nepoznato | slika = Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg }} '''Muhamed Hevaija Uskufija''' ({{jez-tr|Muhammed Hevāī Üskūfī}}; [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]], 1601 – poslije 1651) bio je bosanski [[alhamijado književnost|alhamijado]] [[pjesnik]] i [[leksikograf]]. Pisao je na [[turski jezik|turskom]] i na maternjem jeziku, koji je u svojim djelima nazivao bosanskim.<ref name="HBL">{{cite web |last=Ćošković |first=Pejo |title=Hevaji Uskufi, Muhamed |website=Hrvatski biografski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/hevaji-uskufi-muhamed |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Najpoznatiji je kao autor ''[[Makbul-i arif]]a'' ({{jez-ar|مقبول عارف|Maqbūl-i ʿĀrif}}), poznatog i kao ''Potur-Šahidija'', stihovanog tursko-bosanskog rječnika završenog 1041. po [[Islamski kalendar|hidžretskom kalendaru]], odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}}</ref> == Biografija == O njegovom životu sačuvano je malo pouzdanih podataka. Rođen je u Dobrnji kod Donje Tuzle 1601, u tadašnjem [[Zvornički sandžak|Zvorničkom sandžaku]]. Potjecao je iz begovske porodice iz tuzlanske okolice i rano je ostao bez roditelja. Mjesto njegovog školovanja nije poznato, ali se iz djela vidi da je poznavao turski, [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]].<ref name="HBL"/> Njegovo lično ime u literaturi nije uvijek jednako čitano, jer arapski zapis nije vokaliziran, pa se javljaju oblici Muhamed i Mehmed. Prezime mu nije zabilježeno. Hevaija je njegovo pjesničko ime, dok se Uskufija tumači kao nadimak povezan s nazivom visoke kape koju su nosili janjičarski oficiri i dvorski službenici.<ref name="HBL"/> Uz ime je upotrebljavao i odrednicu Bosnevi, a u svojim tekstovima izričito je isticao bosansku pripadnost i naziv bosanskog jezika.<ref name="Filan2018"/> Prema jednoj pretpostavci, neko vrijeme boravio je u [[Carigrad]]u i bio u dvorskoj službi sultana [[Murat IV|Murata IV]], kojeg spominje u svom djelu. Druga mišljenja vezuju ga za Zvornički sandžak, bilo kao penzioniranog dvorskog službenika, bilo kao [[kadija|kadiju]]. Posljednji sigurni podatak o njemu jeste da je bio živ 1651.<ref name="HBL"/> Dana 16. septembra 2016. u Dobrnji je otkrivena spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{cite web |title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju |website=Anadolu Ajansı |url=https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-plo%C4%8Da-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647781 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Književni rad == Pisao je u okviru alhamijado tradicije, odnosno književnosti bosanskih muslimana na narodnom jeziku i [[arebica|arapskom pismu]]. Njegov pjesnički rad obuhvata vjersko-didaktičke i moralističke pjesme, u kojima se javljaju motivi pobožnosti, nepravde, podmitljivosti, nemorala činovništva, progona, samoće i sukoba istine i laži.<ref name="Nametak1989">{{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}}</ref> Među njegovim poznatijim pjesmama navode se "Molimo se tebi Bože", "Bože jedini, ti nas ne kinji", "Višnjem Bogu koji sve sazda", "Poziv na viru" i "Savjet ženama". Pjesma "Poziv na viru" različito je tumačena: kao poziv kršćanima da pređu na islam, kao poziv inovjercima na saradnju i suživot, ali i kao opća vjerska pouka o zajedničkom ljudskom porijeklu.<ref>{{cite book |last=Handžić |first=Mehmed |title=Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih Muslimana |location=Sarajevo |publisher=Islamska dionička štamparija |year=1940}}</ref> Uskufiji se pripisuje i moralno-religijski spis "Pouka oštroumnima" ({{jez-ar|تبصرة العارفين|Tebṣiret el-ʿārifīn}}), pisan dijelom na turskom, a dijelom na bosanskom jeziku.<ref name="Nametak1989"/> == ''Makbul-i arif'' == ''Makbul-i arif'', poznat i pod nazivom ''Potur-Šahidija'', najpoznatije je Uskufijino djelo. Riječ je o stihovanom tursko-bosanskom rječniku, koji je autor završio 1041. po hidžretskom kalendaru, odnosno 1631/32.<ref name="Filan2018"/> Popularni naziv ''Potur-Šahidija'' nije autorov; djelo je sastavljeno po uzoru na Šahidijin perzijsko-turski stihovani rječnik ''Tuhfe-i Şâhidî''.<ref name="HBL"/><ref name="Filan2018"/> Rječnik ima predgovor i trinaest poglavlja.<ref name="Nametak1978">{{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}}</ref> U njemu su protumačene riječi i izrazi iz svakodnevnog, vjerskog i društvenog života, raspoređeni po širim tematskim cjelinama, među kojima su Bog i čovjek, boje, priroda, srodstvo, tijelo i duša, putovanje, smrt, bilje, kuća i brojevi.<ref name="Filan2005">{{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}}</ref> Sam rječnički dio pisan je u stihu i sadrži više od 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. U uvodu rječnika Uskufija obrazlaže razlog zbog kojeg piše djelo na bosanskom jeziku: {{Citat|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br> Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br> Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br> Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.}} Rječnik pripada tipu rječnika u stihu, u kojem leksikografska građa nije uređena kao u modernim abecednim rječnicima, nego je uklopljena u metrički i rimovani tekst. Takav oblik imao je didaktičku funkciju: stih je olakšavao pamćenje riječi, a djelo je istovremeno pripadalo književnoj i praktičnoj jezičkoj tradiciji. Kerima Filan ističe da je ''Makbul-i arif'' prvo tursko-bosansko djelo te vrste u osmanskom periodu na Balkanu i da je važno za proučavanje osmanskoturske i bosanske leksike.<ref name="Filan2005"/> == Rukopisi i izdanja == Autograf rječnika nije poznat. Djelo je sačuvano u više prijepisa, a u rukopisnoj tradiciji često je prenošen samo rječnički dio, bez predgovora.<ref name="Nametak1978"/> Pojedini prijepisi čuvaju se u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]], a jedan primjerak nalazi se u Univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]], gdje je dospio iz [[Kairo|Kaira]] 1924.<ref name="Nametak1978"/> U naučnu javnost uveo ga je [[Otto Blau]], koji ga je objavio u knjizi ''Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler'' 1868.<ref>{{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}}</ref> [[Derviš Korkut]] priredio je novo izdanje rječnika u ''Glasniku Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' 1942, a kasnija proučavanja ukazala su na razlike među prijepisima i izdanjima.<ref>{{cite journal |last=Korkut |first=Derviš M. |title=Makbûl-i 'âryf (Potur-Šahidija) Üsküfî Bosnevije |journal=Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu |year=1943}}</ref><ref name="Dzanko2020">{{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}}</ref> Alija Nametak posebno je obradio tri rukopisna primjerka ''Makbul-i arifa'', a u novijim istraživanjima rječnik je proučavan s leksikološkog i književnohistorijskog stanovišta.<ref name="Nametak1978"/><ref name="Kalajdzija">{{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}}</ref> == Jezik i mjesto u književnosti == Uskufijin jezik opisuje se kao pretežno [[Ikavski govor|ikavski]]. Rijetki [[Ijekavski govor|jekavski]] i [[Ekavski govor|ekavski]] oblici u njegovim tekstovima obično se dovode u vezu s prepisivačkom tradicijom, a ne sa sigurnom slikom govora tuzlanske okolice u 17. stoljeću.<ref>{{cite journal |last=Smailović |first=Ismet |title=Nova leksikografska studija |journal=Jezik |year=1969 |url=https://hrcak.srce.hr/file/253511}}</ref> Alen Kalajdžija, analizirajući bosanske lekseme u ''Makbul-i arifu'', ističe da rječnik obuhvata opću leksiku, arhaizme, dijalekatski ili regionalno obilježene riječi, idiolekatske neologizme, ali i stare posuđenice iz evropskih jezika.<ref name="Kalajdzija"/> U pregledima književnosti bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Uskufija se posmatra kao autor koji je osmansku književnu i učenu tradiciju povezao s lokalnom pismenošću na narodnom jeziku.<ref name="Nametak1989"/><ref>{{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}}</ref> == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Literatura == * {{cite book |last=Blau |first=Otto |title=Bosnisch-türkische Sprachdenkmäler |location=Leipzig |publisher=F. A. Brockhaus |year=1868 |url=https://www.digitale-sammlungen.de/de/details/bsb10248650 |language=de}} * {{cite book |last=Nametak |first=Fehim |title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku |location=Sarajevo |publisher=El-Kalem |year=1989 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/1208065}} * {{cite book |last1=Huković |first1=Muhamed |last2=Kasumović |first2=Ahmet |last3=Smailović |first3=Ismet |title=Muhamed Hevai Uskufi |location=Tuzla |publisher=Univerzal |year=1990 |url=https://books.google.com/books/about/Muhamed_Hevai_Uskufi.html?id=efvdPAAACAAJ}} * {{cite book |last1=Ljubović |first1=Amir |last2=Grozdanić |first2=Sulejman |title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima |location=Sarajevo |publisher=Orijentalni institut |year=1995 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/5025287}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Rukopisni tursko-hrvatskosrpski rječnici |journal=Građa za povijest književnosti hrvatske |year=1968}} * {{cite journal |last=Nametak |first=Alija |title=Tri rukopisa "Makbuli-arifa": Potur-šahidije |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1978 |url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/350}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Turska leksika u riječniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskufija |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=2005 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138}} * {{cite journal |last=Filan |first=Kerima |title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work |journal=Osmanlı Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies |year=2015 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008 |language=en}} * {{cite journal |last=Kalajdžija |first=Alen |title=Classification of Bosnian Lexems in Makbuli Arif |journal=Prilozi za orijentalnu filologiju |year=2012 |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/81}} * {{cite journal |last=Džanko |first=Muhidin |title=Izdanje Uskufijevog rječnika iz 1942/1943. godine s predgovorom Derviša M. Korkuta |journal=Društvene i humanističke studije |year=2020 |url=https://oaji.net/pdf.html?n=2020/8977-1602074159.pdf}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [https://www.youtube.com/watch?v=pg2jqlN1sOM Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine] – Al Jazeera Balkans {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] 60eckgpzrxtkf61y5f0898gjap6t2f5 0 2307 3842968 3823958 2026-05-09T17:59:39Z AnToni 2325 /* Septembar */ 3842968 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2002. (MMII)''' je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 2002. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 2. godina 3. milenija i 21. stoljeća, i treća godina 2000-tih. == Događaji == === Januar=== * [[1. januar]] – Uvođenje nove valute [[euro|eura]] u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Finska|Finskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Irska|Irskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Luksemburg]]u, [[Holandija|Holandiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Portugal]]u i [[Španija|Španiji]]. === Februar === * [[8. februar|8.]] do [[24. februar]]a – Održane su [[Salt Lake City 2002|Zimske olimpijske igre]] u [[Salt Lake City]]ju. * [[12. februar]] – U [[Haag]]u je započelo suđenje [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. * [[21. februar]] – [[SAD|Američki]] predsjednik [[George W. Bush]] doputovao je u zvaničnu posetu [[Kina|Kini]]. To je prva posjeta jednog američkog predsjednika Kini poslije 30 godina. [[Richard Nixon]] je posljednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj posjeti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dvije države. === Mart === * [[14. mart]] – U [[Beograd]]u potpisan sporazum o preurijeđenju odnosa izmjeđu [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Sporazum, koji je početkom sljedeće godine rezultirao ukidanjem [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], potpisali tadašnji predsjednik SRJ [[Vojislav Koštunica]], visoki predstavnik [[Evropska unija|Evropske unije]] [[Havijer Solana]], predsjednik Crne Gore [[Milo Đukanović]], premijer Crne Gore [[Filip Vujanović]] i premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]. === April === * [[1. april]] – [[Holandija]] postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala [[eutanazija|eutanaziju]]. ** Trupe Multinacionalne divizije Sjever (MNDN) u sastavu Sfora, u porodičnoj kući u selu Repovac kod [[Bratunac|Bratunca]], uhapsile bosanskog Srbina i optuženika za ratne zločine [[Momir Nikolić|Momira Nikolića]], pomoćnika komadanta Bratunačke brigade vojske bosanskih Srba za bezbjednosne poslove. ** Biro Vlade Republike Srpske za odnose s ICTY saopćio da niko od lica iz RS sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju. ** Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s ICTY direktno primijeni Statut tog suda. ** Američki državni sekretar [[Kolin Pauel]] na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći Srbiji i Crnoj Gori. ** U Crnoj Gori prestao funkcionirati dvovalutni sistem, a [[euro]] postao jedino sredstvo plaćanja. ** Kriza tajnih službi u Hrvatskoj: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji direktor [[Tomislav Karamarko]] predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati. ** [[Izrael]] odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]], koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u [[Ramalah]]u ** [[2. april]] - Načelnici općina s hrvatskom većinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podnijele krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja. ** Bivši premijer [[Kosovo|Kosova]] i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) [[Bujar Bukoši]] osnovao Novu partiju Kosova (NPK). ** [[Izrael]]ski premijer [[Ariel Šaron]] izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "riječ o karti u jednom pravcu". * [[3. april]] – Tužilaštvo [[ICTY]], zbog nedostatka dokaza, zatražilo povlačenje optužnice protiv bosanskog Srbina [[Nenad Banović|Nenada Banovića]], kojeg je teretilo za zločine počinjene u logorima [[prijedor]]skog područja počinjene tokom [[1992]]. godine. * Palestinski lider [[Jaser Arafat]] odbio ponudu [[izrael]]skog premijera Ariela Šarona da napusti palestinski teritorij u jednom pravcu. * [[4. april]] – Visoki predstavnik u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Wolfgang Petritsch]] donio odluku kojom se, u očekivanju provođenja reforme pravosudnog sistema, obustavljaju sva imenovanja sudija i tužilaca u BiH. * Javno preduzeće BH Pošta promoviralo markicu sa likom [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], preminulog pjevača sarajevske grupe "[[Indexi]]", koji je postao prvi muzičar u BiH čiji se lik našao na poštanskoj markici. ** U [[Tuzla|Tuzli]] upriličeno svečano davanje imena košarkaša [[Mirza Delibašić|Mirze Delibašića]] dosadašnjoj Ulici Đure Đakovića u centru grada, u kojoj je Mirza rođen. ** [[Haški tribunal]] (ICTY) dostavio Vladi Srbije optužnicu protiv deset lica iz [[RS]] koja su jugoslovensko državljanstvo dobila [[1996]]. i [[1997]]. godine. * [[15. april]] – Pad [[Boeing 767|Boeinga 767]] kompanije [[Air China]] sa 166 putnika i članova posade u blizini južnokorejskog grada [[Pusan]]a, što je bio prva nesreća neke letjelice tog kineskog prijevoznika u 47 godina. * [[26. april]] – Bivši učenik [[Gimnazija|gimnazije]] u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Erfurt]]u Robert Steinhäuser počeo pucati vatrenim oružjem na svoje bivše učitelje i ostale učenike, [[Masakr u Erfurtu|ubivši 16 osoba]] prije nego što je počinio [[samoubistvo]]. === Maj === * [[20. maj]] – [[Istočni Timor]] proglašen nezavisnom državom. * [[31. maj]] do [[30. juna]] - Održano je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu Južna Koreja/Japan 2002.|Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. U finalu je reprezentacija [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] rezultatom 2:0, a oba pogotka postigao je [[Ronaldo]]. === Juni === === Juli === * [[1. juli]] – Sedamdeset dvije osobe poginule u sudaru putničkog i teretnog aviona iznad južne Njemačke. * Od [[20. august]]a - 20. oktobra održan je [[X Interbifep|Deseti Internacionalni bijenalni festival portreta]] u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla * [[27. juli]] – Dragan Čedić u [[Leskovac|Leskovcu]], pucajući iz automatske puške "kalašnjikov", ubio bivšu ženu i još šest osoba. Poslije zločina počinio samoubistvo, a policija njegovo tijelo našla mjesec dana kasnije. === August === === Septembar === === Oktobar === * [[5. oktobar]] – Održani četvrti [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]]. * [[8. oktobar]] – [[Izrael]]ska vojska ubila 14 [[Palestina]]ca u napadu na Kan Junis u [[gaza|Gazi]]. * [[12. oktobar]] – Dvjesto dvije osobe poginule, a više od 300 povrijeđeno u bombaškom napadu na dva noćna kluba na [[Bali]]ju. * [[23. oktobar]] – [[Čečenija|Čečenski]] teroristi uzimaju oko 800 taoca u [[Moskva|moskovskom]] pozorištu Dubrovka i traže povlačenje [[Rusija|ruskih]] snaga iz Čečenije. * [[26. oktobar]] – U napadu ruskih specijalnih jedinica na moskovsko pozorište u kojem se odvijala talačka kriza stradala 129 civila i 41 čečenski terorist. === Novembar === * [[6. novembar]] – Ambasador [[turska|Turske]] u BiH Ahmed Erozan otvorio u [[Tuzla|Tuzli]] Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH. * [[6. novembar]] – 20 osoba poginulo kada se avion luksemburške kompanije [[Luxair]] srušio zbog jake magle pored aerodroma u [[Luksemburg]]u. * [[7. novembar]] – Oko 20.000 stanovnika [[Gibraltar]]a na referendumu odlučilo ostati u sastavu Velike Britanije, usprotivivši se pripajanju [[Španija|Španiji]]. * [[18. novembar]] – Inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeni [[Hans Blix|Hansom Blixom]] stigli u [[Irak]]. * [[22. novembar]] – U [[Nigerija|Nigeriji]] je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta. * [[28. novembar]] – Dvjestomilioniti turist posjetio [[Eiffelov toranj]]. * [[30. novembar]] – [[Turska]] ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku zemlje, čime je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo približno 30.000 osoba. === Decembar === * Prva pojava akutne bolesti [[SARS|SARS-a]] u [[Guangdong]]u, [[Kina]]. * [[7. decembar]] – [[Irak]] inspektorima [[UN]]-a predao dokument o iračkom [[oružje|oružju]] za masovno uništenje, kao i o vojnoj [[industrija|industriji]], što je zahtijevano novembarskom rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]]. * [[12. decembar]] – Pokrenuta [[Wikipedia na bosanskom jeziku]]. == Datum nepoznat == * Potvrđeno da je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] odobrio sudovima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 62 suđenja bosanskim Srbima i Hrvatima za ratne zločine, počinjene nad [[Bošnjaci]]ma. * Trezor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] zvanično počeo funkcionirati. == 2002. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[8. januar]] – [[Maya Cloetens]], francuska i od 2002. belgijska [[biatlon]]ka * [[22. januar]] – [[Caitlin Clark]], američka [[košarka]]šica === Februar === * [[20. februar]] – [[Sonja Leinamo]], finska [[biatlon]]ka === Mart === * [[4. mart]] ** [[Pascale Paradis (biatlonka)|Pascale Paradis]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka ** [[Océane Michelon]], [[francuska]] [[biatlon]]ka === April === * [[5. april]] – [[Shawna Pendry]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[biatlon]]ka * [[29. april]] – [[Džejla Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica === Maj === * [[5. maj]] – [[Ajša Rakiševa]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[25. maj]] – [[Campbell Wright]], [[Novi Zeland|novozelandski]] i [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Juni === * [[9. juni]] – [[Denin Lunja]], bosanskohercegovački [[Atletika|atletičar]] === Juli === * [[13. juli]] – [[Konstantina Charalampidou]], [[grčka]] [[biatlon]]ka === August === === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Arina Krjukova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === == Umrli == === Januar=== * [[21. januar]] – [[Josef Malínský (biatlonac)|Josef Malínský]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[28. januar]] – [[Astrid Lindgren]], [[švedska]] [[pisac|književnica]] === Februar === * [[1. februar]] – [[Hildegard Knef]], njemačka glumica, pjevačica i književnica * [[4. februar]] – [[Helen Dodson Prince]], američka astronomkinja * [[22. februar]] – [[Hrvoje Ištuk]], jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar * [[26. februar]] – [[Lawrence Tierney]], američki [[glumac]] === Mart === === April === * [[11. april]] – [[Branko Bauer]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[režiser]] === Maj === * [[2. maj]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik * [[4. maj]] – [[Dane Škerl]], [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[13. maj]] – [[Valerij Lobanovski]], [[Ukrajina|ukrajinski]] nogometni trener * [[21. maj]] – [[Niki de Saint-Phalle]], francusko-švicarska slikarka i kiparka === Juni === * [[16. juni]] – [[Aleksije Radan]], jugoslavenski i bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog * [[17. juni]] – [[Fritz Walter]], njemački [[nogomet]]aš === Juli === * [[6. juli]] – [[John Frankenheimer]], američki filmski režiser * [[9. juli]] – [[Rod Steiger]], američki glumac * [[28. juli]] – [[Archer John Porter Martin]], britanski [[hemija|hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]] === August === * [[6. august]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Nizozemska|nizozemski]] računarski naučnik === Septembar === === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Alojzij Podkubovšek]], bosanskohercegovački sportist i [[univerzitet]]ski profesor * [[8. oktobar]] – [[Nada Miletić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog i historičar umjetnosti * [[16. oktobar]] – [[Kolë Jakova]], [[Albanci|albanski]] dramaturg * [[17. oktobar]] – [[Zekerijah Đezić]], bosanskohercegovavčki interpretator [[sevdalinka|sevdalinke]], radijski spiker i voditelj === Novembar === * [[18. novembar]] – [[James Coburn]], američki glumac * [[29. novembar]] – [[Melih Cevdet]], turski pisac === Decembar === * [[25. decembar]] – [[Theo Merkel]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] i [[Streljaštvo|sportski strijelac]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Raymond Davis Jr.]], [[SAD]] ** [[Masatoshi Koshiba]], [[Japan]] ** [[Riccardo Giacconi]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[John B. Fenn]], [[SAD]] ** [[Koichi Tanaka]], [[Japan]] ** [[Kurt Wüthrich]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Sydney Brenner]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[H. Robert Horvitz]], [[SAD]] ** [[John E. Sulston]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Imre Kertész]], [[Mađarska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Jimmy Carter]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Daniel Kahneman]], [[SAD]] / [[Izrael]] ** [[Vernon L. Smith]], [[SAD]] {{commonscat|2002}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 5br08qfu8m0c2oc97b18ildt07z4nc6 0 2734 3842979 3842672 2026-05-09T19:11:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842979 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Visoko (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Visoko | službeno_ime = Grad Visoko | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/1 | image1 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg | image2 = Šerefudin's White Mosque.jpg | image3 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg | image4 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg | image5 = Old town Visoki.jpg | image6 = Čaršijska from Tabhana bridge 2.jpg | image7 = Tourist info Visoko.jpg | image8 = VisokoPolje.jpg }} | slika_opis = Sutok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], s brdom [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]] u pozadini, [[Šerefudinova Bijela džamija]], [[Crkva svetog Prokopija|Crvka Svetog Prokopija]], [[Samostan sv. Bonaventure|Franjevački samostan sv. Bonaventure]], [[Stari grad Visoki]], Pogled na Čaršijsku ulicu sa Kožarskog mosta, Ulica Jalija, Pogled na Visoko sa Vrela. | slika_veličina = | slika_zastava = | slika_grb = Visokogrb.png | slika_karta = BiH municipality location Visoko.svg | karta_opis = Grad Visoko u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|59|26.1|N|18|10|56.9|E}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | osnovan = 1354. | gradonačelnik = Mirza Ganić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/116/0|title=Lokalni izbori 2024 - Visoko|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 4.88 | površina_grada = 233.62 | nadmorska_visina = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_naselje = 11205 | stanovništvo_grad = 39938 | stanovništvo_demonim = Visočanin / Visočak | poštanski_broj = 71 300 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = 158275<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | veb-sajt = {{URL|http://www.visoko.gov.ba/}} }} '''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]]. Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. u Visokom živi 39.938 stanovnika. Područje Visokog bilježi stalnu naseljenost više neolitskih kultura iz [[5. milenij p. n. e.|5. milenija]] p. n. e. uz [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] kao reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]],{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} a do 15. vijeka razvilo se u jedno od upravnih i političkih središta bosanske feudalne države.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Gradski_%C5%BEivot_u_Srbiji_i_Bosni_XIV_XV_v.html?id=jNmrDAAAQBAJ&redir_esc=y|title=Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek): The Urban Life in Serbia and Bosnia (XIV-XV Century)|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|date=11. 7. 2007|publisher=Istorijski institut|year=|isbn=9788677430597|location=|pages=323|language=sr}}</ref> U [[Mile (Visoko)|Milima]] bilo je jedno od sjedišta bosanskog bana i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te jedno od mjesta za koje se pretpostavlja da se okrunio prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki|Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički važna [[tvrđava]],<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref> a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7">[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref> Nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], područje ulazi u sastav [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] kao centar [[Nahija|nahije]]. Od srednjovjekovnog grada izrasta u naselje osmanlijskog tipa. Bitnu ulogu u razvoju grada u ranim godinama odigrao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]].<ref>Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35.<br /></ref> Godine 1878. nakon kratkotrajnih borbi područjem ovladava [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austro-Ugarska]], te se u njenom sastavu razvija kao organizirano naselje sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Dana 11. novembra 1911 grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}</ref> Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] poznat po kožarskoj i tekstilnoj industriji, te je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Jugoslaviji]].<ref name=":4" /> Od 2006. područje je postalo poznato po [[Bosanske piramide|tvrdnjama o postojanju piramida]] zbog kojeg ga posjećuju desetine hiljada turista godišnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}</ref> == Geografija == Grad Visoko se prostire na površini od 233,62&nbsp;km²<ref name="PUO2023">{{cite web |title=Plan upravljanja otpadom Grada Visoko za period 2023–2028. godine (nacrt) |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/PUO-Visoko_nacrt.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> i nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.<ref name="PUO2023" /> Graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]].<ref name="SECAP2021">{{cite web |title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. godine |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Željezničkom prugom [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]]–[[Ploče]], Visoko je povezano s gradovima u pravcu sjevera ([[Zenica]]) i u pravcu juga sve do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Neum, Ploče). Visoko je regionalnim putevima povezan sa susjednim općinama i magistralnim putem sa Sarajevom i Zenicom.<ref name="Invest2021">{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ZFBiH2025">{{cite web |title=Red vožnje Željeznica FBiH za 2025/2026. godinu |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-zeljeznica-fbih-za-2025-2026-godinu/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Izgradnjom [[Evropski put E73|prometnog koridora Vc]], grad je dobio na značaju kao saobraćajno središte.<ref name="AutocesteVc">{{cite web |title=O autocesti |url=https://www.jpautoceste.ba/o-autocesti/ |website=JP Autoceste FBiH |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na području grada se nalazi sportski aerodrom u Moštrima.<ref name="AeroklubVisoko">{{cite web |title=Sportski aerodrom/letilište »Kenan Jusufbašić - Visoko« - LQVI |url=https://www.aeroklub-izet-kurtalic.ba/flying_f_ba.html |website=Aero klub Izet Kurtalić |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Prirodni resursi kojima raspolaže grad su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i različite vrste stijena.<ref name="SECAP2021" /><ref name="Invest2021" /> Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Rijeka Bosna|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]].<ref name="SECAP2021" /> Prostor grada doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje, [[industrija|industrije]], građenja i održavanja [[saobraćaj]]nica i drugih sistema komunalne infrastrukture.<ref name="SECAP2021" /> Područje grada je smješteno na nadmorskoj visini od 422 m.<ref name="PUO2023" /> Brdoviti tereni na području grada čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojnice.<ref name="PUO2023" /><ref name="SECAP2021" /> Ovaj faktor je kroz historiju sputavao razvoj intenzivnije poljoprivredne proizvodnje i onemogućavao je upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8&nbsp;km a širina 2&nbsp;km.<ref name="SECAP2021" /> === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Kakanj]] | SZ = [[Kakanj]]<br>[[Busovača]] | SI = [[Kakanj]]<br>[[Vareš]] | Z = [[Kiseljak]] | I = [[Breza (općina)|Breza]]<br>[[Ilijaš]] | J = [[Ilidža]] | JZ = [[Kiseljak]]<br>[[Ilidža]] | JI = [[Ilijaš]]<br>[[Ilidža]] }} <br /> === Klima === Grad pripada južnom dijelu umjerenog pojasa.<ref name="SECAP2021" /> Na području grada preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom od 18 – 22&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Srednja godišnja temperatura je 9,5&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> U toku godine dva mjeseca imaju negativne temperature.<ref name="SECAP2021" /> Januar je najhladniji mjesec u godini sa srednjom temperaturom od -2,6&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Apsolutna minimalna temperatura je također izmjerena u januaru i iznosila je 14,1&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Najtopliji mjesec je august sa srednjom temperaturom od 18,9&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u augustu i iznosila je 36,6&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Područje grada Visokog u zimskim mjesecima karekteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu [[Magla|magle]], naročito u dolini rijeke Bosne.<ref name="SECAP2021" /> Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede. Maksimum padavina javlja se u novembru i decembru, dok se sporedni maksimum javlja u maju. Minimum padavina je u februaru a sporedni minimum u augustu. Godišnja količina padavina iznosi oko 930&nbsp;mm. Osunčanost iznosi oko 1.742 sata godišnje.<ref name="SECAP2021" /> === Reljef === [[Datoteka:VisokoPolje.jpg|mini|Pogleda sa [[Vrela (Visoko)|Vrela]] na dio grada, i visočko polje u daljini]] Teritorij grada Visokog pripada širem području poznatom u geologiji kao Sarajevsko-Zenički bazen.<ref name="SECAP2021" /> U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih [[miocen]]skih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadnom dijelu pojavljuju najstarije [[Paleozoik|paleozojske]] stijene.<ref name="SECAP2021" /> Jugozapadni okvir se sastoji od karbonskih i [[Perm (period)|permskih]] škriljaca, [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a.<ref name="SECAP2021" /> Sjeveroistočni okvir sastavljen je od mlađih stijena, [[Jura|jurskih]] lapora i pješčara, [[trijas]]kih [[krečnjak]]a i škriljaca.<ref name="SECAP2021" /> Ovaj prostor spušten je početkom [[oligocen]]a, za vrijeme [[Alpe|alpskog]] nabiranja i ispunjen je jezerskim oligo miocenskim naslagama.<ref name="SECAP2021" /> == Historija == {{Glavni|Historija Visokog}} [[Datoteka:Okoliste. Neolithic settlement 5200 BC. Bosnia and Herzegovina (cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]] === Prahistorija === {{Glavni|Historija Visokog#Prahistorija|Historija Visokog#Metalno doba|Historija Visokog#Antički period}} Plodna dolina Visokog kroz koju protiču dvije rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Fojnica omogućila je nastanak više neolitskih naselja koja su pronađena na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. Reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]] je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], jedno od najvećih [[neolit]]skih naselja u južnoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite journal|last=Visoko|first=Zavičajni muzej|last2=Terzić|first2=Samra|date=1. 1. 2020|title=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|journal=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020}}</ref> Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], većinski dio Bosne je naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Desidijati|Dezidijata]]. Na području Vratnice je pronađen zajednički grob dezitijatskih ratnika.<ref>O grobnici Vratnica, Gornji Skladovi, Visoko v. Mesihović, 2007 A, 788-791</ref> Grobnica se datira u drugu polovicu [[4. vijek p. n. e.|4 vijeka p.n.e]].<ref>Čović 1984, 37-48; 1987, 512, kontra Perić 1994/95, 125 datirajući grobnicu u kasno III stoljeće pr. Kr</ref><ref>„Dezidijati“: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Danijel Džino, str. 81</ref> Ostaci rimske kulture pronađeni su na arheološkom lokalitetu u Milama-Arnautovići, Vratnici, i Raskršću blizu Maurovića.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|title=Historijski osvrt|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909005535/http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|archive-date=9. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki|Moštre (srednji vijek)}}[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|[[Stari grad Visoki]] |alt=]] Srednjovjekovna bosanska država svoj razvoj započinje na visočkom području za koji se vezuje najuži sadržaj teritorijalnog i političkog pojma Bosna u koje se ubrajaju ključne tačke [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Mile (Visoko)|Mili]] (Arnautovići), [[Stari grad Visoki|Visoki]] i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] gdje je izraslo naselje tipa teritorijalne općine,{{sfn|Vego|1982|p=77}} a tu je vremenom organiziran i viši administrativno politički izraz – župa po imenu Bosna. Širenje župe na okolne župe u susjedstvu dovelo je do stvaranja prve državne zajednice na ovom području.<ref>{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str.|url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str|journal=|language=en|page=11|doi=|access-date=}}</ref> Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|url-status=dead}}</ref> Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019}}</ref> Grad Visoki, [[Podvisoki]], Mile, Biskupići i Moštre su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Stari grad Visoki|Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7" /> U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.<ref>Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)</ref><ref>Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.</ref> U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]]. === Osmanlijsko carstvo === [[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz Osmanlijskog perioda|alt=]] {{Glavni|Visoko u sastavu Osmanlijskog carstva}} Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji. Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851., kada je postalo samostalan kadiluk.<ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019}}</ref> Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.<ref>Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanlijskog perioda na području grada Visokog, 25.</ref> === Austro-Ugarska monarhija === {{Glavni|Visoko u sastavu Austrougarske}} [[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine|alt=]] Nakon Berlinskog kongresa, [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]], a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože rastao iz godine u godinu. Dalji razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata, što je bilo više od pola grada.<ref>{{Cite journal|last=Omerović|first=Enes S.|last2=Visoko|first2=Zavičajni muzej|last3=Pulo|first3=Mubera|last4=Younis|first4=Hana|last5=Efendira-Čehić|first5=Habiba|date=1. 1. 2024|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|journal=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije}}</ref> === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Historija_Visokog#Kraljevina Jugoslavija}} U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. po projektu inženjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934.<ref name=":0" /> Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).<ref name=":6" /> === Drugi Svjetski rat === {{Glavni|Historija_Visokog#Drugi svjetski rat}} Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).<ref name=":6" /> Grad su 7. aprila 1945 oslobodili pripadnici 7, 9 i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije JNA. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola "Kulin ban" Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]]. Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|title=Naš primitivan odnos prema visočkoj prošlosti i herojima tog vremena|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2019|archive-date=3. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182404/https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|url-status=dead}}</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Urban_settlement_Luke_in_Visoko.jpg|mini|Naselje Luke izgrađeno za vrijeme SFRJ, danas najgušće naseljeni dio Visokog.]] {{Glavni|Historija Visokog#Socijalistička Jugoslavija}} Od 1955. Visoko je postalo [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo. Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]],<ref name=":4" /> Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji. === Visoko u Bosanskom ratu === {{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko}} Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe vođene su na području [[Čekrčići|Čekrčića]], dijela općine Visoko koji su bili pod kontrolom VRS-a. Operativna grupa Visoko djelovala je na ratištima u Olovu za vrijeme operacije [[Operacija "Drina 93"#Olovsko bojište|"Drina 93"]], a u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] na ratištima u Fojnici i Varešu. === Moderna historija === [[Datoteka:Visočica.JPG|mini|Brdo Grad (također poznato kao [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]])|alt=]] [[Datoteka:Visoko,_Alija_Izetebegović_street.jpg|mini|Ulica Alije Izetbegovića u Visokom.]] {{Glavni|Visočke piramide|Historija_Visokog#Moderna historija}} '''Visočke piramide''' su tvrdnja istraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Istraživanja na lokalitetu počela su 14. aprila 2006. Do 2021. lokaliteti su privukli desetine hiljada turista. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Visokog|Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom}} [[Datoteka:Kraljevac, Visoko.jpg|thumb|Naselje Kraljevac i Hadži-Murovetova džamija]] === Nacionalni sastav stanovništva – grad Visoko === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Visoko | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11126 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 39938 | g2013_bosnjaci = 36697 | g2013_srbi = 286 | g2013_hrvati = 576 | g2013_bosanci = 566 | g2013_romi = 986 | g2013_muslimani = 228 | g2013_bosanciihercegovci = 134 | g2013_albanci = 45 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 4 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 266 | g2013_nepoznato = 51 | g1991_ukupno = 46160 | g1991_muslimani = 34373 | g1991_srbi = 7471 | g1991_hrvati = 1872 | g1991_jugosloveni = 1464 | g1981_ukupno = 40901 | g1981_muslimani = 28838 | g1981_srbi = 6831 | g1981_hrvati = 1879 | g1981_jugosloveni = 2969 | g1981_slovenci = 14 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_albanci = 88 | g1981_madari = 4 | g1981_romi = 53 | g1981_makedonci = 21 | g1971_ukupno = 35503 | g1971_muslimani = 25683 | g1971_srbi = 7166 | g1971_hrvati = 1914 | g1971_jugosloveni = 392 | g1971_slovenci = 18 | g1971_crnogorci = 52 | g1971_albanci = 61 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 9 | g1971_makedonci = 18 | g1961_ukupno = 29518 | g1961_muslimani = 19723 | g1961_srbi = 7186 | g1961_hrvati = 1747 | g1961_jugosloveni = 685 | g1961_slovenci = 18 | g1961_crnogorci = 56 | g1961_albanci = 35 | g1961_madari = 11 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 17 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Visoko === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Visoko | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 158275 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11205 | g2013_bosnjaci = 9390 | g2013_srbi = 153 | g2013_hrvati = 236 | g2013_bosanci = 389 | g2013_romi = 601 | g2013_muslimani = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 97 | g2013_albanci = 35 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_turci = 2 | g2013_slovenci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 192 | g2013_nepoznato = 12 | g1991_ukupno = 13663 | g1991_muslimani = 10056 | g1991_srbi = 1641 | g1991_hrvati = 395 | g1991_jugosloveni = 1115 | g1981_ukupno = 11653 | g1981_muslimani = 7693 | g1981_srbi = 1241 | g1981_hrvati = 392 | g1981_jugosloveni = 2072 | g1981_slovenci = 12 | g1981_crnogorci = 41 | g1981_albanci = 69 | g1981_madari = 4 | g1981_romi = 52 | g1981_makedonci = 17 | g1971_ukupno = 9491 | g1971_muslimani = 7187 | g1971_srbi = 1369 | g1971_hrvati = 442 | g1971_jugosloveni = 294 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 39 | g1971_albanci = 46 | g1971_madari = 6 | g1971_makedonci = 13 | g1961_ukupno = 7470 | g1961_muslimani = 5048 | g1961_srbi = 1432 | g1961_hrvati = 527 | g1961_jugosloveni = 359 | g1961_slovenci = 13 | g1961_crnogorci = 43 | g1961_albanci = 16 | g1961_madari = 8 | g1961_makedonci = 8 }} == Administracija == [[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada uprave Grada u Visokom]] Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|title=Općinska administracija|website=visoko.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|archive-date=7. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 članova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.<ref name=":5">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|title=Statut općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|archive-date=11. 7. 2016|url-status=dead|access-date=}}</ref> Općina Visoko je 1. aprila 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx|title=Općina Visoko administrativno postaje Grad Visoko|website=visoko.gov.ba|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> == Infrastruktura == [[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano evropskim [[Evropski put E73|autoputem E73]], koridor V, ogranak C.]] Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko. Dom zdravlja u Visokom izgrađen je 1953. U nekim mjesnim zajednicama na području grada postoje ambulante porodične medicine (MZ [[Veliko Čajno|Gračanica]], MZ [[Donje Moštre|Moštre]], MZ [[Poriječani]], MZ [[Buci (Visoko)|Buci]]).<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|title=Zdravstvo i socijalna zaštita|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426053908/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}</ref> Nosilac socijalne zaštite je Javna ustanova "Centar za socijalni rad" Visoko.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Informacije o javnim ustanovama na području Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}</ref> Visoko je smješteno uz [[Evropski put E73]] ([[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]]) koji ga direktno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i [[magistralni put M17]]. Sa ostalim mjestima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autoput A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na [[magistralni put M18]]. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. U Moštru se nalazi sportski aerodrom. Javno preduzeće "Visokogas" je zaduženo za opskrbu [[Prirodni plin|prirodnog gasa]] koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja. == Obrazovanje == {{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Medresa "Osman-ef. Redžović"|Osnovna škola "Kulin ban" Visoko}} [[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]] Razvoj [[obrazovanje|obrazovanja]] u Visokom vezan je za dugu tradiciju vjerskih, konfesionalnih i javnih škola koje su djelovale još u [[Osmansko carstvo|osmanskom]] periodu, a snažniji institucionalni razvoj nastavljen je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i tokom 20. stoljeća.<ref name="DurajlicCobiss">{{cite web |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/19925254/oiunsa?format=isbd |website=COBISS+ |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="VisokoObrazovanje">{{cite web |title=Obrazovanje |url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/obrazovanje/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Zahvaljujući izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima, može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije 1651. godine.<ref name="Durajlic2012">{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=201}}</ref> Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.<ref name="Durajlic209">{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=209}}</ref> U medresi je postojala i biblioteka koju je 1840. [[vakuf|uvakufio]] Mustafa-paša Babić.<ref name="Durajlic209" /> Ta ustanova pripadala je tipu niže medrese.<ref name="Durajlic209" /> Tradicija medresanskog obrazovanja u visočkom kraju obnovljena je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je u Velikom Čajnu reaktivirana medresa koja nosi ime po Osman-ef. Redžoviću.<ref name="VisokoObrazovanje" /> [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] osnovna škola u Visokom, prema raspoloživim podacima, počela je raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole počela se graditi oko 1857, kada je završena [[Crkva svetog Prokopija|pravoslavna crkva]]. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade: prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Klisa, a druga, veća i uslovnija, na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914, kada je ukinuta.<ref name="SkolstvoKotara">{{cite web |title=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1918. godine |url=https://www.ceeol.com/content-files/document-1356953.pdf |website=CEEOL |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Osnivanje [[ruždija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je predviđeno osmanskim Zakonom o školstvu iz 1869, a u Visokom je ruždija otvorena oko 1870. godine. Djelovala je do 1879, odnosno do prvih godina nakon uspostavljanja austrougarske uprave.<ref name="Arnautovic2019">{{cite web |title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom, smještena u kući Hasan-bega Zečevića. Općinska pučka škola izgrađena je krajem 1885, a konačna dogradnja završena je 1886. godine. Školu su pohađala djeca svih konfesija, pa je ubrzo postala premala, zbog čega je dio nastave ponovo organiziran i u iznajmljenim objektima.<ref name="SkolstvoKotara" /> Pripreme za izgradnju nove škole na [[Kraljevac|Kraljevcu]] počele su 1907, intenzivna gradnja 1909, a učenici su 1910. ušli u novu „veliku školu”.<ref name="KulinBan">{{cite web |title=Osnovna škola "Kulin ban" Visoko |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Osnovna_%C5%A1kola_%22Kulin_ban%22_Visoko |website=Wikipedia na bosanskom jeziku |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Zgrada škole dograđivana je 1961, 1971. i 1975/76. godine, a do 1993. nosila je naziv Osnovna škola ''Ognjen Prica''; odlukom [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] od 20. januara 1993. nosi ime Osnovna škola "Kulin Ban" Visoko.<ref name="KulinBan" /> U urbanom dijelu grada od 1965. djeluje i Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić", koja je do prve polovine 1990-ih nosila ime ''Ahmet Fetahagić''.<ref name="VisokoObrazovanje" /> Na području grada djeluju i druge osnovne škole i područne škole, među kojima su [[Osnovna škola "Alija Nametak" Buci]], [[Osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija" Donje Moštre]], [[Osnovna škola "Mehmedalija Mak Dizdar" Dobrinje]] i [[Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić" Veliko Čajno]].<ref name="InvesticijskiVodic">{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U Visokom djeluje i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].<ref name="InvesticijskiVodic" /> [[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija preseljena je iz [[Guča Gora|Guče Gore]] u Visoko 1900. godine.<ref name="KonsSamostan">{{cite web |title=Zaštita nacionalnog blaga |url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, a u Visokom kao šestorazredna sve do školske 1913/14, kada je uveden sedmi, a 1914/15. i osmi razred.<ref name="KonsSamostan" /> Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gimnazija je nastavila s radom, a 1924. priznato joj je pravo javnosti.<ref name="Vuksic2003">{{cite web |title=Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1945. godine |url=https://hrcak.srce.hr/file/484312 |website=Hrcak |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U socijalističkoj Jugoslaviji njen rad bio je ograničen, ali nije potpuno prekinut, a nakon 1990-ih nastavila je djelovati kao Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina aktivna klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini.<ref name="VisokoObrazovanje" /><ref name="KonsSamostan" /> [[Gimnazija "Visoko"|Gimnazija u Visokom]] osnovana je 1960. godine.<ref name="VisokoObrazovanje" /> Godine 1969. formirana je Škola učenika u privredi, a 1971. izvršena je integracija Gimnazije i te škole u Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''.<ref name="MSSHistorijat">{{cite web |title=O nama |url=https://mssvisoko.edu.ba/about-us/ |website=Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U ratnom i poratnom periodu ustanova je preimenovana, prvo u SŠC ''Hazim Šabanović'', a potom u Mješovitu srednju školu "Hazim Šabanović".<ref name="MSSHistorijat" /> Ta škola nastavlja tradiciju ranijih stručnih i zanatskih škola u Visokom, uključujući Stručnu zanatsku školu iz 1922. i Kožarsku stručnu školu iz 1929. godine.<ref name="MSSHistorijat" /> U savremenom sistemu obrazovanja u Visokom djeluju osnovne i srednje škole općeg, stručnog, muzičkog i vjerskog profila. Među najznačajnijim ustanovama su [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Gimnazija "Visoko"]], [[Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko|Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović"]], [[Medresa "Osman-ef. Redžović"]], [[Osnovna škola "Kulin ban" Visoko|Osnovna škola "Kulin Ban"]], [[Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić" Visoko|Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić"]] i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].<ref name="VisokoObrazovanje" /><ref name="InvesticijskiVodic" /> ==Mediji== Krajem 1980-ih u Visokom je bio aktivan list "Osvit" koji se kritički odnosio prema tadašnjoj društvenoj i političkoj situaciji na lokalnom, bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom nivou. Članovi redakcije su bili Jadranko Fejzić, Behudin Alimanović i Amra Ferzan. S nekoliko saradnika [[Ilhan Dervović]] 1992. pokreće lokalnu Televiziju Visoko. Pored Radija Visoko, koji je radio stanica sa najdužim djelovanjem , bilo je aktivno i više drugih radio stanica, Radio Q, Radio BOR, Radio Naba i druge. == Kultura i arhitektura == === Nacionalni spomenici === [[Datoteka:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Visokom}} [[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|[[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, novijeg datuma posebno, očuvana, [[Stari grad Visoki]] i nekadašnja grobna crkva u Milama su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Grad. Tek 2007. je započeto ograničeno otkrivanje i zaštita ovog kulturnog spomenika. [[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od 1340. biva središte vikarije. [[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]] |alt=]]Arhitektonski značajna [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo je bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. i dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]]. [[Samostan svetog Bonaventure|Samostan sv. Bonaventure]], je katolički vjerski objekat u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].^{[[Samostan sv. Bonaventure#cite%20note-Crkva-1|[1]]]} Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora. [[Datoteka:Church of St. Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]][[Crkva svetog Prokopija]] izgrađena je 1857.^{[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-1|[1]]]} ili 1853.^{[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-Spomenik-2|[2]]]} je hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije === Muzika === Jedna od najdužih organizovanih muzičkih djelatnosti na području Visokog jeste bila djelatnost [[Orkestar limene glazbe Visoko|Orkestra limene glazbe]]. U [[Mulići]]ma je djelovao [[Institut sevdaha|Institut Sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavi očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] muzičke tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka. Danas najpoznatiji muzičari iz Visokog su [[Bartolomej Stanković]], pianista sa značajnom međunarodnom reputacijom, te [[Suad Pašić Paja]], [[džez]] [[saksofon]]ist. === Kulturne manifestacije === Svake godine između jula i augusta u Visokom se održava tradicionalna manifestacija "Visočko ljeto". Sastoji se od dana trgovine, kulture i sporta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: pozorišne predstave, filmske projekcije, likovne izložbe, muzički koncerti, sportske manifestacije, revijalne utakmice sportista i sportskih klubova Općine Visoko za vrijeme dana kulture i sporta.<ref name=":4" /> Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu novembru organizuje kulturnu manifestaciju "Dani Zaima Muzaferije" u čast filmskom, televizijskom, i teatarskom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom.<ref name=":4" /> === Muzeji === [[Datoteka:Muzej visoko 2.jpg|mini|Zgrada [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja]] u Visokom|alt=]] U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirki, prikupljanje materijala i tehničkih crteža i slično. Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše vezane za [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu državu Bosnu]] gdje se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. Muzej posjeduje i pomoćni odjel u [[Goduša (Visoko)|Goduši]] – Etno radionicu u kojoj su smješteni primjerci čibučarskog, češljarskog i sviraldžijskog zanata. Fond Zavičajnog muzeja obuhvata muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 inventarisanih eksponata, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja Visokog.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Javne ustanove|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}</ref> === Biblioteke=== Od 1946. u Visokom djeluje javna ustanova [[Gradska biblioteka Visoko]]. Godine 1953. rad biblioteke je znatno unaprijeđen dobivanjem odgovarajućeg smještaja, angažiranjem profesionalnog bibliotečkog radnika Nedžiba Mustagrudića. Knjižnica koja od 1887. djeluje pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure u Visokom]], posjeduje knjižnični fond, koji broji oko 50.000 svezaka, pretežno s područja [[Filozofija|filozofije]], [[Historija|historije]], [[književnost]]i, [[Teologija|teologije]], itd. Knjižnica posjeduje i izuzetno vrijedna [[Enciklopedija|enciklopedijska]] i [[Leksikografija|leksikografska]] izdanja, te bogatu kolekciju [[Periodičke publikacije|periodike]] od 19. stoljeća do danas.<ref name="Knjižnica samostana sv. Bonaventure">{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Knjižnica samostana sv. Bonaventure}}</ref> Knjižnica je namijenjena nastavnicima [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]], njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama, vremenom je ona proširila krug korisnika na članove [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], U novije vrijeme otvorena je i za vanjske korisnike, prije svega, naučne radnike, studente, pa i za maturante srednjih škola.<ref name="Samostan sv. Bonaventure">{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/603|access-date=14. 12. 2021|title=Samostana sv. Bonaventure}}</ref> === Galerije=== Od 1976. u Visokom djeluje umjetnička galerija [[Likum '76.|Likum '76]] gdje su izlagali brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te se pored umjetničkih izložbi održavaju i drugi kulturni događaji. Visočki likovni susreti i izložba umjetnika amatera tradicionalni su događaji u galeriji. Galerija pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]] u Visokom posjeduje izuzetno bogatu i vrijednu zbirku likovne umjetnosti, u prvom redu moderne, no i djela starih majstora. Zastupljeno je preko 50 modernih umjetnika, između ostalih [[Slavko Šohaj|Šohaj]], Seder, [[Nada Pivac|Pivac]], Bifel, [[Ismet Mujezinović]], [[Ismar Mujezinović]], [[Mersad Berber]], Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, [[Franjo Likar|Likar]], [[Ivan Lovrenčić|Lovrenčić]], [[Radenko Mišević|Mišević]], [[Zlatko Keser|Keser]]. U dvorištu samostana nalaze se brončani kip [[Sveti Franjo|Sv. Franje]] od [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]] i poprsje [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] od [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrović]]a.<ref name="samostan sv. Bonaventure">{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Samostan sv. Bonaventure}}</ref> == Sport == Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj "gombanje". Osim rukometa i nogometa, najuspješniji sport u Visokom je [[aeromodelarstvo]]. [[Aero klub "Izet Kurtalić"]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih aero klubova,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017|title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}</ref> a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog [[Kenan Jusufbašić]] bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom "Izet Kurtalić" u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. Svjetsko prvenstvo u aeromodelarstvu. Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg sportistu godine u Bosni i Hercegovini 1999.<ref>{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/|title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}</ref> === Rukomet === [[Datoteka:1974 Bosna Visoko.jpg|mini|[[Rukometni klub Bosna Visoko|Rukometni klub Bosna]]: Ekipa koja je osvojila 4. mjesto u Prvoj ligi Jugoslavije|alt=]] {{Glavni|RK Bosna Visoko}} [[File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji{{Mrtav link}} i najuspješniji sport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]] Najuspješniji sport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga 1965, 1968, 1971, i 1982, a do finala Jugoslovenskog Kupa su došli 1965. Najbolji plasman u ligi su ostvarili u sezoni 1974/75 kada su osvojili 4. mjesto. Poslije 1992. klub je nastavio sa uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, 1995, 1998, 2001. Najbolji plasman u evropskim takmičenjima su ostvarili u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala EHF Kupa, kada su izgubili od eventualnog prvaka RK Metković ukupnim rezultatom 48-44.<ref>{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals|website=www.eurohandball.com|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|url-status=dead}}</ref> === Nogomet === {{Glavni|NK Bosna Visoko}} [[File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion{{Mrtav link}} Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] ]] Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.|1999]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Jedan od sportskih klubova s najdužom tradicijom u Visokom bio je i Fudbalski klub "Zanatlija", no ugašen je 2018.<ref name="FK Zanatlija">{{cite web|url=https://visoko.co.ba/zvanicno-ugasen-jedan-od-simbola-grada-fk-zanatlija/|access-date=15. 12. 2021|title=Ugašen FK Zanatlija}}{{Mrtav link}}</ref> == Privreda == Grad Visoko ima na raspolaganju poslovnu bazu od 3 industrijske zone s potrebnom infrastrukturom: slobodnu zonu Visoko ([[Topuzovo Polje|Topuzovo polje]]), jednu od 4 slobodne zone u BiH i jednu od najstarijih osnovanih slobodnih zona u BiH i carinski terminal Visoko. Značajne grane privrede u Visokom su kožarsko-tekstilna, poljoprivredna, prehrambena i metaloprerađivačka, i auto-industrijska.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|title=INVESTICIJSKI SAŽETAK|last=|first=|date=|website=|publisher=Općina VIsoko|access-date=|archive-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Bruto domaći proizvod|BDP]] općine Visoko za 1991. po glavi stanovnika je bio za 10% veći od tadašnjeg prosjeka BiH, 88% zaposlenih je radilo u privredi i općina je bila najveći izvoznik tekstila i kože u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]].<ref name=":1" /> Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala [[poljoprivreda]], građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Poslijeratni oporavak privrede, koja je doživjela gubitak od skoro 400 miliona KM štete, bio je spor a postotak nezaposlenih visok, ali se do 2014. vremenom smanjivao. Prema podacima iz 2014. na području grada Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalni privrednik (fizička lica) koja obavljaju samostalnu privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja Općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje kože i kožnih proizvoda; proizvodnje, pakovanja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda; proizvodnje građevinskog materijala; te metaloprerađivačke i drvne industrije. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća. Na području grada Visoko postoje i drugi značajni prerađivački kapaciteti u mesnoj (Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis) i konditorskoj industriji (Rampart, Vispak). === Autoindustrija === Izgrađena je nova fabrika prerade tekstila, gume i kože [[Prevent grupacija|Prevent]] koja je 2004. investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje.<ref>{{Cite web|url=http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20070218010836/http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|archive-date=18. 2. 2007|url-status=dead|access-date=5. 9. 2006}}</ref> Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Evropi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[SEAT|Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].<ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|url-status=dead}}</ref> Broj proizvedenih kožnih autopresvlaka je dostigao 20 miliona, zaključno sa oktobrom 2018.<ref name=":2" /> Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2014, učešće u ukupnom izvozu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] iznosi 32,21%.<ref name=":8">{{Cite journal|last=|first=|date=2014|title=Strategija razvoja Općine Visoko|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|journal=Grad Visoko|pages=33-43|doi=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}</ref> === Mesna industrija === {{Glavni|Visočka pečenica}} U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze sa područja grada Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-tih godina.<ref name=":4">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|title=Strategija razvoja Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}</ref> Visočka pečenica je trajni suhomesnati proizvod za koji je udruženje mesoprerađivača s područja grada Visoko "ViPS" (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake geografskog porijekla za Visočku pečenicu.<ref>{{Cite journal|last=Brenja|first=Dragan|last2=Krvavica|first2=Marina|last3=Čaušević|first3=Amir|last4=Patković|first4=Emir|last5=Begić|first5=Munevera|last6=Ganić|first6=Amir|date=30. 7. 2019|title=Zaštita zemljopisnog podrijetla „Visočke pečenice“ – put do brenda|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=326471|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XXI|issue=4|pages=386–396|issn=1332-0025}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Begić|first=Munevera|last2=Zorlak|first2=Alma|last3=Ganić|first3=Amir|date=19. 2. 2018|title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice'|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=286931|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XX|issue=1|pages=50–57|doi=10.31727/m.20.1.3|issn=1332-0025}}</ref> U Visokom je zaključno sa 2020. bilo 45 registrovanih zanatskih prerađivača mesa.<ref>{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/|title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla|last=Pašalić|first=Adi|date=2020|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}</ref> Postala je geografski zaštićeni proizvod 5. juna 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/visocka-pecenica-postala-zasticen-nacionalni-proizvod/|title=Visočka pečenica postala zaštićen nacionalni proizvod|date=5. 6. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2020}}</ref> [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani slike je bila vlasništvo danas nefunkcionalne firme Velepromet iz vremena socijalističkog samoupravljanja|alt=]] === Poljoprivreda === Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka ([[Gornje Moštre|gornje]] i [[Donje Moštre|donje]] moštransko, [[Dobrinje (Visoko)|dobrinjsko]] i [[Kondžilo (Visoko)|radovljansko]] podruĉje). Grad Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-Dobojskom kantonu, grad Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krompir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Lucerka|lucerke]] i [[grah]]a.<ref name=":8" /> Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.<ref>{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/|title="Moštranska paprika" brend ili mit?|last=Pašalić|first=Adi|date=2017|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}</ref> === Turizam === Prema tvrdnjama [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] na području Visokog nalazi se [[Bosanske piramide|pet piramida]]. U 2006. ti arheološki lokaliteti piramida su privukli preko 200.000 turista. Sve veći broj turista je poboljšao kvalitet turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom centru ima Turist info pult, a zahvaljujući saradnji Fondacije sa gradskim, kantonalnim i federalnim vlastima pristupilo se sistematskom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u martu 2019.), pravljenju parking prostora, otpočinjanju rada na novom Regulacionom planu za kompleks Ravne, itd.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html|title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation|website=piramidasunca.ba|access-date=1. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|title=Postavljena vertikalna signalizacija na lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019|archive-date=6. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506092334/http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|url-status=dead}}</ref> Grad je u 2018. uložio 500.000 [[Konvertibilna marka|KM]] u razvoj turizma.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/mart-2018/op%C4%87ina-visoko-u-2018-godini-ula%C5%BEe-500000-km-u-razvoj-turizma.aspx|title=OPĆINA VISOKO U 2018. GODINI ULAŽE 500.000 KM U RAZVOJ TURIZMA|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> === Prerada kože === [[Datoteka:Visoko traditional Bosnian building.JPG|mini|Stara Kožara u Visokom]]Stari način proizvodnje kože u Visokom trajao je s manjim izmjenama i sticanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda Osmanlijske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. U 1928. pored stare tabhane je podignuta moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. formirana je "Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko", gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao, tako je u zadnjim godinama Austrougarske vlasti bilo obrađivano 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Visočka općina je bila najveći izvoznik [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].<ref name=":4" /> Danas je jedna tabačka stupa historijski eksponat koji se nalazi na mjestu Zavišajnog muzeja. Predstavlja jedinu sačuvanu tabačku stupu na Balkanu.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|title=Konzervacija i očuvanje jedine sačuvane tabačke stupe na Balkanu|last=Osmanbegović|first=Emina|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330053504/https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|url-status=dead}}</ref> == Poznate ličnosti == {{Div col|cols=3}} *[[Ajas-beg]], osmanlijski sandžak-beg *[[Zdenko Antović]], rukometaš *[[Janko Balorda]], narodni heroj *[[Enes Begović]], pjevač *[[Mustafa Cerić]], bivši [[reisul-ulema]] *[[Ilhan Dervović]], režiser, producent i ekološki aktivista *[[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj *[[Ignacije Gavran]], bosanski franjevac, prevoditelj, historičar, filozof, putopisac *[[Salih Hadžialić]], historičar, orijentalist, komparativist religija *[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš *[[Mehmed Klepo]], likovni umjetnik *[[Ibrahim Krzović]], historičar umjetnosti, likovni kritičar *[[Nasuh Matrakčija|Matrakçı Nasuh]], osmanlijski polimat *[[Armin Muzaferija]], pjevač *[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica *[[Gordana Muzaferija]], teatrologinja *[[Zaim Muzaferija]], glumac *[[Haris Mujezinović]], košarkaš *[[Salko Oruč]], političar za vrijeme SFRJ *[[Nebojša Pajkić]], scenarista, režiser, dramaturg i filmski kritičar *[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek *[[Ibrahim Sakić]], filmski kritičar, publicist, scenarist *[[Avdo Smailović]], kompozitor *[[Bartolomej Stanković]], pijanist *[[Hazim Šabanović]], historičar *[[Ugo Vlaisavljević]], filozof *[[Slaviša Vukićević]], nogometaš {{div col end}} == Gradovi pobratimi == * [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi prijatelji|website=Grad Bjelovar|language=hr|access-date=6. 5. 2019}}</ref> * Kartal, [[Turska]]<ref>{{cite web|url=http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|title=Bosna`da Kartal belgeseli|date=|publisher=Haber34.com|access-date=5. 4. 2012|archive-date=5. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305071029/http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|url-status=dead}}</ref> == Literatura == === Opće monografije i sinteze o Visokom === {{Refbegin|30em}} * {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|editor-last=Anđelić|editor-first=Pavao|editor2-last=Bojanovski|editor2-first=Ivo|editor3-last=Čović|editor3-first=Borivoj|editor4-last=Marijanović|editor4-first=Brunislav|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=322|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|pages=360|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}} * {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=387|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Visoko|location=Sarajevo|publisher=Islamska dionička štamparija|year=1934|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visoko-hamdija-kresevljakovic-1934pdf/}} * {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Naselja i poreklo stanovništva|volume=25|location=Beograd|publisher=Srpska kraljevska akademija|year=1928|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}} * {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Biblioteka Trag|location=Visoko|publisher=Mak|year=2002|isbn=9789958977701|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}} * {{Cite book|title=Kulturno-historijsko naslijeđe na području opštine Visoko|work=Prostorni plan opštine Visoko za period od 1986. do 2000, odnosno 2015. godine|location=Sarajevo|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1986}} * {{Cite book|last=Ahić|first=Tarik|last2=Handžija|first2=Ahmed|last3=Smajović|first3=Munib|title=Visoko: privredno-kulturni informator|location=Visoko|year=1998}} * {{Cite book|last=Klepo|first=Lidija|last2=Drugović|first2=Jasmina|title=Gradska biblioteka Visoko 1946—2016|location=Visoko|year=2021|pages=149}} === Prethistorija, Okolište i arheologija Visočke kotline === * {{Cite book|last=Marijanović|first=Brunislav|chapter=Mlađe kameno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=13—29|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|chapter=Bakreno, bronzano i željezno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=29—49|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=20|location=Sarajevo|year=1965|pages=261—275}} * {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Okolište, Moštre, Visoko|journal=Arheološki pregled|volume=8|location=Beograd|year=1966|pages=21—22}} * {{Cite journal|last=Perić|first=Slaviša|title=Novi nalazi s Okolišta kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=40—41|location=Sarajevo|year=1986|pages=15—22|url=https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-40-41-1985-86/}} * {{Cite journal|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|last2=Müller|first2=Johannes|last3=Rassmann|first3=Knut|last4=Schüler|first4=Tim|title=Okolište — iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije nove ere|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=33|location=Sarajevo|year=2004|pages=13—31}} * {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na području centralne Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=59572}} * {{Cite web|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200—4500 B.C.)|website=Aegeo-Balkan Prehistory|year=2008|url=https://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?id_art=12&p=article}} * {{Cite book|editor-last=Müller|editor-first=Johannes|editor2-last=Rassmann|editor2-first=Knut|editor3-last=Hofmann|editor3-first=Robert|title=Okolište 1: Untersuchungen einer spätneolithischen Siedlungskammer in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=228|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3839-7|url=https://www.academia.edu/3269506/Okoli%C5%A1te_1_Untersuchungen_einer_sp%C3%A4tneolithischen_Siedlungskammer_in_Zentralbosnien}} * {{Cite book|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište 2: Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=243|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3872-4|url=https://www.academia.edu/6025739/Okoli%C5%A1te_2_Sp%C3%A4tneolithische_Keramik_und_Siedlungsentwicklung_in_Zentralbosnien}} * {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište — Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=42|location=Sarajevo|year=2013|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf}} * {{Cite journal|last=Dreibrodt|first=Stefan|last2=Lubos|first2=Claudia|last3=Hofmann|first3=Robert|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Richling|first5=Ira|last6=Nelle|first6=Oliver|title=Holocene river and slope activity in the Visoko Basin, Bosnia-Herzegovina — climate and land-use effects|journal=Journal of Quaternary Science|volume=28|issue=6|year=2013|pages=559—570|doi=10.1002/jqs.2645}} * {{Cite journal|last=Wolters|first=Stefanie|last2=Bittmann|first2=Felix|title=Pollenanalytische Untersuchungen zur Landschaftsentwicklung im Visoko-Becken / Bosnien-Herzegowina|journal=Bericht der Römisch-Germanischen Kommission|volume=87|year=2008|pages=167—174|url=https://nihk.de/en/research/completed-projects/okoliste-archeaobotany}} * {{Cite journal|last=Vander Linden|first=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia & Herzegovina|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=43|location=Sarajevo|year=2014|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf}} * {{Cite journal|last=Prillwitz|first=Susanne|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller-Scheeßel|first3=Nils|last4=Müller|first4=Johannes|title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište, c. 5200—4600 BCE|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=23|year=2016|pages=541—560|doi=10.1007/s10816-015-9252-4|url=https://zenodo.org/record/1185714}} * {{Cite book|last=Müller-Scheeßel|first=Nils|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Rassmann|first4=Knut|chapter=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance?|title=Tells: Social and Environmental Space|editor-last=Hofmann|editor-first=Robert|editor2-last=Moetz|editor2-first=Fevzi-Kemal|editor3-last=Müller|editor3-first=Johannes|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2012|pages=303—330|url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance}} * {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Whittle|first2=Alasdair|last3=Brück|first3=Joanna|title=Orientation of Neolithic dwellings in Central and Southeast Europe|journal=Quaternary International|volume=560—561|year=2020|pages=216—232|doi=10.1016/j.quaint.2020.06.013|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618220302317}} * {{Cite web|title=Praistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHvisoko1.doc}} === Antičko doba i rimska uprava === * {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|chapter=Rimsko doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=49—99|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Cite journal|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija|journal=Radovi sa simpozijuma „Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”|location=Zenica|publisher=Muzej grada Zenice|year=1973|pages=393—414}} * {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|series=Djela ANUBiH|volume=66|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988}} * {{Cite book|last=Busuladžić|first=Adnan|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini|location=Sarajevo|year=2011}} * {{Cite journal|last=Kaljanac|first=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|title=Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Kundruci kod Visokog: prethodno saopštenje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=9—71|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|last=Silajdžić|first=Tarik|title=Svibe — prilozi istraživanju rimske antike na području centralne Bosne|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=72—108|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|title=Arduba — „Visoki grad”?|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=9—31|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} === Srednjovjekovno Visoko, Mile, Podvisoki i Bosanska država === * {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Geopolitički položaj Visokog|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=9—11|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Srednji vijek — doba stare bosanske države|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=101—311|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Revizija čitanja Kulinove ploče|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=15—16|location=Sarajevo|year=1961|pages=287—316}} * {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1973}} * {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=34|location=Sarajevo|year=1979|pages=183—247}} * {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982|url=https://pdfcoffee.com/pavao-andeli-studije-o-teritorijalno-politikoj-organizacije-srednjovjekovne-bosne-pdf-free.html}} * {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1984}} * {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Naselja bosanske srednjovjekovne države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1957}} * {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982}} * {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1970|url=https://archive.org/details/zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_bosne_i_hercegovine-marko_vego}} * {{Cite book|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|title=Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1978}} * {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovjekovne bosanske države|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964}} * {{Cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo: historija srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2017}} * {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća|journal=Historijska traganja|issue=18|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2019|pages=9—31|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/HT18-ClanakErvinKlepo.pdf}} * {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Visoko u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2021|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf}} * {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Srednjovjekovni grad Visoko|journal=Spoznaja|year=2025|url=https://spoznaja.unze.ba/article/476/pdf}} * {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići) kod Visokog: kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja}} * {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Franjevačka crkva i samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog|journal=Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Naucne-rasprave-DejanZadro.pdf}} * {{Cite book|last=Jelenić|first=Julijan|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|location=Sarajevo|year=1906|url=https://digital.bgs.ba/wp-content/uploads/2022/07/Julijan_Jelenic-Kraljevsko_Visoko_i_samostan_sv_Nikole.pdf}} * {{Cite web|title=Mile, arheološko područje — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341}} * {{Cite web|title=Arheološko područje Mile — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf}}{{Mrtav link}} * {{Cite web|title=Historijsko područje — Stari grad Visoki, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=hr}} === Stećci, nekropole i spomenici kulture === * {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci centralne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine|year=1967}} * {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci: kataloško-topografski pregled|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1971}} * {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci — kultura i umjetnost|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1982}} * {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Leksikon stećaka|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=2004}} * {{Cite book|last=Lovrenović|first=Dubravko|title=Stećci|location=Sarajevo|publisher=Rabic|year=2009}} * {{Cite book|last=Bujak|first=Edin|title=Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2018}} * {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|pages=185—208|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}} * {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti — III faza|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=109—123|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988}} * {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Gorašnica, Ginje — Dvor|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=18}} * {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Klisa, Visoko|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=22}} * {{Cite book|last=Perić|first=Slaviša|chapter=Zagorice|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=28}} === Osmanski period === * {{Cite book|last=Husić|first=Aladin|chapter=Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine: upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}} * {{Cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka XVII stoljeća|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut}} * {{Cite book|last=Handžić|first=Adem|title=Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda|location=Istanbul|year=1994}} * {{Cite journal|last=Bejtić|first=Alija|title=Osmanlijski spomenici arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|volume=3—4|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut|year=1953|pages=229—297}} * {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1991}} * {{Cite journal|last=Dervišević|first=Haris|title=U ozračju ruhanijetskih harfova: kaligrafija šejha hafiza Zilke Žolje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=180—193|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|last=Uzunalić|first=Mustafa|title=Keramičke lule iz Zavičajnog muzeja u Visokom|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=124—138|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|last=Pulo|first=Mubera|title=Orijentalna zbirka Zavičajnog muzeja u Visokom — katalog dokumenata na arapskom jeziku|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=211—246|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Tabačka (Tabačica) džamija u Visokom|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf}} * {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista}} === Austrougarski period i Kraljevina Jugoslavija === * {{Cite book|last=Šehić|first=Zijad|chapter=Visoko u novom carstvu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite book|last=Younis|first=Hana|chapter=Visoko i Visočani u austrougarskoj svakodnevici|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite book|last=Omerović|first=Enes S.|chapter=Visoko u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite book|last=Pulo|first=Mubera|last2=Silajdžić|first2=Tarik|chapter=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878—1941|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=195—223|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1300507}} * {{Cite book|last=Krzović|first=Ibrahim|chapter=Arhitektura Visokog u austrougarskom i međuratnom periodu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite book|last=Kardaš|first=Mehmed|chapter=Jezik i pisana baština visočkog kraja|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite book|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|chapter=Kultura življenja Visočana i Visočanki krajem XIX i početkom XX stoljeća|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}} * {{Cite journal|last=Arnautović|first=Dženana|title=Nataša Šahinović i njen značaj u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Visokog|journal=Historijska traganja|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2024|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/12-Arnautovic_-HT_2024_online-issue.pdf}} * {{Cite book|last=Hadžibegović|first=Iljas|title=Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju|year=2004}} * {{Cite book|last=Hauptman|first=Ferdo|title=Privreda i društvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine 1878—1918|series=Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1987}} * {{Cite book|last=Juzbašić|first=Dževad|title=Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2002}} * {{Cite book|last=Gavranović|first=Berislav|title=Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878|series=Građa ANUBiH|volume=18|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1973}} * {{Cite book|last=Mandić|first=Mihovil|title=Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878|url=https://archive.org/details/povijest_okupacije_bosne_i_hercegovine_1878_1910-mihovil_mandic|location=Zagreb|year=1910}} === Društveni, kulturni i muzejski rad === * {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Kolekcije fotografija, dopisnih karti i razglednica iz Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko — prilog proučavanju porodice Vojnović iz Visokog|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=139—179|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Virtuelna izložba Zavičajnog muzeja u Visokom — Marica Vojnović, Visočanka (1892—1982): zaostavština predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} * {{Cite journal|last=Delibašić|first=Esad|title=Odgovor na krizu muzeja: nova muzeologija i ekomuzej|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=194—210|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2020—2022. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=278—283|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/2024/12/13/radovi-2-zavicajni-muzej-visoko/}} * {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2022—2024. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=245—250|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} * {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — fundus|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/fundus/}} * {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — historijat|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/o-muzeju-2/}} === ''Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko'' === * {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}} * {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3}} * {{Cite web|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|website=JU Zavičajni muzej Visoko|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} {{refend}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Visoko Municipality}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Visokog] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Visoko}} {{Grad Visoko}} {{Poluzaštita}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Visoko|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]] 0nyfgsrpjkoici7yt4pkjokg011t9cl 0 2869 3842953 3831243 2026-05-09T17:50:09Z AnToni 2325 /* Juli */ 3842953 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1992. ([[Rimski brojevi|MCMXCII]])''' je bila [[prestupna godina]] koja počinje u srijedu po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 1992. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 992. godina 2. milenija, 92. godina 20. stoljeća i 3. godine decenije 1990-ih. Ujedinjeni narodi su 1992. proglasili Međunarodnom godinom svemira. [[Datoteka:RX J1856.5-3754.jpg|mini|220x220piksel|RX J1856.5-3754]] == Događaji == * Otkrivena [[RX J1856.5-3754]] našem Suncu najbliža [[neutronska zvijezda]]. === Januar=== * [[11. januar|11]]–[[12. januar]]: [[Albanci]] organizirali [[Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju albanaca u makedoniju|Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji]] u [[Makedonija|Makedoniji]].<ref>https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true</ref> === Februar === * [[7. februar]] – Potpisivanjem [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskog ugovora]] formirana je [[Evropska unija]]. * [[29. februar]] – [[1. mart]]: [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na kojem je 63,6% biračkog tijela izašlo na glasanje, a 99,7% glasalo je za nezavisnost. === Mart === * [[22. mart]] – Počelo 27. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 9. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Rusija|ruskom]] gradu [[Novosibirsk]]u; === April === * [[1. april]] – U [[Bijeljina|Bijeljini]] izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom. * [[3. april]] – Komunistički čelnik i predsjednik [[Albanija|Albanije]] [[Ramiz Aljija]] podnio ostavku. * [[3. april]] – "Srpske odbrambene snage" preuzmaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]]. * [[3. april]] – Pred kasarnom "Mostarski bataljon" eksplodirao kamion cisterna napunjena eksplozivom, što označava početak rata u [[Mostar]]u, koji je više od mjesec dana bio izložen teroru rezervista [[JNA]] iz [[Crna Gora|Crne Gore]] * [[3. april]] – Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima. * [[3. april]] – Počinje mobilizacija TO-a u [[Livno|Livnu]] i [[Tuzla|Tuzli]]. * [[4. april]] – [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]]. * [[4. april]] – [[JNA]] i SDS vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i [[VBR]]-a u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. * [[4. april]] – Održana vanredna sjednica opštine [[Tuzla]] na kojoj je donesena odluka da [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine|MUP]] i [[Teritorijalna odbrana|TO]] stupe u odbranu grada. * [[6. april]] – Proglašeno vanredno stanje u [[Visoko]]m, uspostavljanje Protivdiverzantskog voda [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] * [[6. april]] – Albanski aktivisti u Makedoniji u gradu [[Struga]] proglasili [[Republika Ilirida|Republiku Iliridu]].<ref>{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103165511/https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true |archive-date=3. 1. 2017 |url-status=dead}}</ref> * [[15. april]] – Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. === Maj === * [[17. maj]] - Osnovan [[Sarajevski ratni teatar]] * [[20. maj]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755]], o primanju [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[30. maj]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 757]], o uvođenju sankcija za područje [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. * [[31. maj]] – [[Masakr u Vrhpolju]] kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] * [[31. maj]] – [[Dan bijelih traka]]: lokalne srpske vlasti u [[Prijedor]]u izdale su naredbu posredstvom lokalnog radija prema kojoj su svi [[Bošnjaci]] i [[bosanski Hrvati]] morali na ruke staviti bijele trake, a kuće obilježiti bijelim plahtama, što je rezultiralo progonima i [[Ubistvo|ubistvima]]. === Juni === * [[3. juni]] – [[Masakri u Seljanima|Masakr u selu Seljani]] kod [[Rogatica|Rogatice]], pobijeno 18 Bošnjaka, među kojima su bile žene i starije osobe. * [[8. juni]] – Vođena [[bitka za Žuč]], jedna od značajnijih bitaka za vrijeme [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] * [[25. juni]] – [[Masakr u Vozući]] kod [[Zavidovići|Zavidovića]] ubijen 21 bošnjački civil. === Juli === === August === * [[13. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 770]], o zahtjevu za poboljšanju humanitarne situacije u Sarajevu. * [[21. august]] – [[Masakr na Korićanskim stijenama]] * [[23. august]] – [[Masakr u Halačima|Masakr u ulici Halači]] na Baščaršiji u Sarajevu === Septembar === * [[28. septembar]] – [[Masakr u Boljakovom Potoku]] === Oktobar === * [[21. oktobar]] – Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]] * [[31. oktobar]] – Osnovan [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]]; === Novembar === * [[6. novembar]] – Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju. * [[7. novembar]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] formirano Udruženje privrednika grada radi što boljeg organiziranja i angažiranja na pomoći Oružanim snagama [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. * [[24. novembar]] – Na jugu [[kina|Kine]] srušio se putnički avion "Boing 737". U najtežoj nesreći u historiji kineskog vazduhoplovstva život izgubila 141 osoba, svi putnici i članovi posade. * [[25. novembar]] – Parlament [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne države [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od [[1. januar]]a [[1993.]] === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Vlada]] [[Indija|Indije]] zabranila [[fundamentalizam|fundamentalističke]] pokrete poslije nereda u kojima je poginulo najmanje 400 [[Hinduizam|Hindusa]] i [[musliman]]a. Tokom nereda razorena je [[džamija]] u Ajođi. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Jack Wilshere]], engleski nogometaš === Februar === * [[5. februar]] ** [[Neymar]], brazilski nogometaš ** [[Carina Vogt]], [[njemačka]] [[skijašica-skakačica]] * [[22. februar]] – [[Haris Seferović]], švicarski nogometaš i reprezentativac bh. porijekla * [[25. februar]] – [[Thomas Diethart]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[26. februar]] – [[Jagoda Kumrić]], hrvatska glumica === Mart === * [[3. mart]] – [[Darja Jurlova]], estonska [[biatlon]]ka * [[30. mart]] – [[Anđelka Radišković]], bosanskohercegovačka [[odbojka]]šica === April === * [[10. april]] – [[Desislava Stojanova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[14. april]] – [[Vivijana Papić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] – [[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[20. maj]] – [[Damir Džumhur]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er * [[21. maj]] – [[Irfan Čengić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar * [[22. maj]] – [[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[27. maj]] – [[Deedra Irwin]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[12. juni]] – [[Ala Hilenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] i [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka * [[15. juni]] – [[Mohamed Salah]], [[egipat]]ski nogometaš * [[28. juni]] – [[Joanne Reid]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Juli === * [[4. juli]] – [[Irina Petrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[11. juli]] – [[Mohamed Elneny]], egipatski nogometaš * [[22. juli]] – [[Selena Gomez]], američka pjevačica i glumica === August === * [[5. august]] – [[Amer Bekić]], bosanskohercegovački [[nogomet]]aš === Septembar === * [[26. septembar]] – [[Asuka Hachisuka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Kōsuke Ozaki]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[16. oktobar]] – [[Desislava Božilova]], [[bugarska]] [[snuker]]ska sutkinja * [[24. oktobar]] – [[Katarina Madirazza]], hrvatska glumica * [[26. oktobar]] – [[Anja Eržen]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[27. oktobar]] – [[Stephan El Shaarawy]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš [[egipat]]skog porijekla === Novembar === * [[15. novembar]] – [[Žan Kranjec]], [[Slovenija|slovenski]] [[alpsko skijanje|alpski skijaš]] === Decembar === * [[24. decembar]] – [[Michel Babatunde]], nigerijski nogometaš * [[25. decembar]] – [[Ogenyi Onazi]], nigerijski nogometaš == Umrli == === Januar=== * [[27. januar]] – [[Gwen Ffrangcon-Davies]], britanska glumica * [[29. januar]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla === Februar === === Mart === * [[27. mart]] – [[James E. Webb]], američki političar === April === * [[5. april]] – [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] * [[6. april]] – [[Isaac Asimov]], američki pisac ruskog porijekla * [[11. april]] – [[Josip Vidmar]], kritičar, esejist, dramaturg, akademik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i prvi predsjednik Prezidija NR Slovenije === Maj === * [[6. maj]] – [[Marlene Dietrich]], njemačko-američka glumica i pjevačica === Juni === * [[27. juni]] – [[Mihail Talj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Latvija|latvijski]] [[šah]]ovski velemajstor * [[30. juni]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna dejstva "Gazije"; brat komandira [[Izet Nanić|Izeta Nanića]] === Juli === * [[2. juli]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac === August === * [[9. august]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik [[HOS]]-a u BiH, general Armije RBiH * [[22. august]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i kancelar Savezne Republike Njemačke (1969–1974) * [[16. oktobar]] – [[Shirley Booth]], američka glumica * [[25. oktobar]] – [[Ivan Svitljični]], ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident === Novembar === * [[27. novembar]] – [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar === Decembar === * [[17. decembar]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Georges Charpak]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Rudolph A. Marcus]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Edmond H. Fischer]], [[SAD]] / [[Švicarska]] ** [[Edwin G. Krebs]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Derek Walcott]], [[Sveta Lucija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Rigoberta Menchú Tum]], [[Gvatemala]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Gary S. Becker]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1992}} {{Normativna kontrola}} 95q6eoriyzvra0lzscklu8hgmmku6sl 0 2988 3842972 3822208 2026-05-09T18:19:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izvršna vlast | ime = Vijeće ministara Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Савјет министара Босне и Херцеговине | saziv = [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | opis_slike = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | osnovano = 3. januar 1997. | teritorija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | titula_vođe = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Vijeća ministara BiH]] | imenuje = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] | glavni_organ = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] | ministarstva = {{Sakrij | okvir_stil = | naslov = 9 | naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left; | podaci_stil = | podaci = {{plainlist| * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa]] * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]}} }} | responsible = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | budžet = 1.355.400.000 KM (2024)<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/usvojen-budzet-bih-za-2024-godinu/|title=Vijeće ministara BiH usvojilo budžet za 2024. godinu|last=BiH|first=N1|date=4. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 8. 2024}}</ref> | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | veb-sajt = [https://vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Vijeće ministara Bosne i Hercegovine''' je organ [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije,<ref>{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/Hrvatski%20Web%2017-12-2022.pdf|title=Zakon o Vijeću ministara BiH|date=17. 12. 2022|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara BiH|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin '''Vlada Bosne i Hercegovine'''. Sjedište Vijeća ministara BiH je u [[Sarajevo|Sarajevu]], u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]]. Trenutna [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] je [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]-a. == Izbor == [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg Vijeća ministara]] imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]<ref name="zakon">[http://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/?id=12235 Zakon o vijeću ministara BiH]{{Mrtav link}}</ref>, a odobrava [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}} Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|kopredsjedavajuće]] izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> {{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}} Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Ministarstvo za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726062918/http://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> == Struktura == Vijeće ministara čini [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajući]] i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog [[Konstitutivni narod|konstiutivnog naroda]]. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]]. === Ministarstva === Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara: * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]. === Stalna tijela === Stalna tijela Vijeća ministara su:<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/default.aspx?id=1903&langTag=bs-BA|title=Stalna tijela Vijeća ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Odbor za ekonomiju Bosne i Hercegovine|Odbor za ekonomiju]] - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_za_ekonomiju/default.aspx?id=1723&langTag=hr-HR|title=Odbor za ekonomiju|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Odbor za unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine|Odbor za unutrašnju politiku]] - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/unutrasnja_politika/default.aspx?id=1725&langTag=hr-HR|title=Odbor za unutarnju politiku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]] - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.<ref name=":0" /> * [[Generalni sekretarijat Bosne i Hercegovine|Generalni sekretarijat]] - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/generalni_sekretarijat/default.aspx?id=1721&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Generalni sekretarijat|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo]] - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]] i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave]] - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i [[Vlada Brčko distrikta|Vlade Brčko distrikta]], blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/default.aspx?id=9121&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora za reformu javne uprave|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje]] - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dep/default.aspx?id=14333&langTag=bs-BA|title=Direkcija za ekonomsko planiranje|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara]] - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/Default.aspx?id=10301&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> * [[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe]] - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili [[Agencija za državnu službu|Agencije za državnu službu BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_drzavne_sluzbe_za_zalbe/default.aspx?id=29887&langTag=bs-BA|title=Odbor državne službe za žalbe|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> == Nadležnosti == Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima: * [[Vanjska politika|vanjske politike]]; * [[Međunarodna trgovina|međunarodne trgovinske politike]]; * [[Carinska politika|carinske politike]]; * [[Monetarna politika|monetarne politike]]; * [[Finansije|finansija]] institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; * politike i regulative o [[Imigracija|imigraciji]], [[izbjeglica]]ma i [[azil]]u; * [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|međunarodno]] i [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetsko]] sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s [[Interpol]]om; * uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata; * [[Uredba|regulisanje]] međuentitetskog [[saobraćaj]]a; * [[kontrola vazdušnog saobraćaja]]; * olakšavanja međuentitetske koordinacije; * drugih pitanja po dogovoru između entiteta. == Spisak saziva == Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:60%" |- ! Saziv ! Predsjedavajući ! Period |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]]|| [[Boro Bosić]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. januar 1997 – 3. februar 1999. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]]|| [[Svetozar Mihajlović]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. februar 1999 – 6. juni 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]]|| [[Spasoje Tuševljak]]|| 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]]|| [[Martin Raguž]] || 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]]|| [[Božidar Matić]]|| 22. februar 2001 – 18. juli 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]]|| [[Zlatko Lagumdžija]] || 18. juli 2001 – 15. mart 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]]|| [[Dragan Mikerević]]|| 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]]|| [[Adnan Terzić]]|| 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić)|IX saziv]]|| rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 11. januar 2007 – 28. decembar 2007. |- |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |28. decembar 2007 – 12. januar 2012. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]]|| [[Vjekoslav Bevanda]] || 12. januar 2012 – 31. mart 2015. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] || [[Denis Zvizdić]] || 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] || [[Zoran Tegeltija]] || 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]]|| [[Borjana Krišto]] || ''od 25. januara 2023.'' |} == Trenutni saziv == Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su: {| class="wikitable" !Ured ! colspan="2" |Nositelj dužnosti !Stranka !Zamjenik |- |[[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|bez okvira|80px]] |[[Borjana Krišto]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Staša Košarac]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br>[[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa]] |[[Datoteka:Staša Košarac (1) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Staša Košarac]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Ljiljana Lovrić]] ([[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]) |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Srđan Amidžić]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Muhamed Hasanović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] |[[Datoteka:Davor Bunoza.jpg|80px]] |[[Davor Bunoza]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Elvir Mahmuzić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] |[[Datoteka:Elmedin Konaković (2023-11-13, cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Elmedin Konaković]] |[[Narod i pravda|NiP]] |[[Josip Brkić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Edin Forto]] |[[Naša stranka|NS]] |[[Ognjen Janjić]] ([[Demokratski savez|DEMOS]]) |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] |[[Datoteka:Sevlid Hurtić.jpg|80px]] |[[Sevlid Hurtić]] |[[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] |[[Duška Jurišić]] ([[Naša stranka|NS]]) |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] |[[Datoteka:Ivica Bošnjak.jpg|bez okvira|80px]] |[[Ivica Bošnjak]] (v. d.) |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Ivica Bošnjak]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]] |[[Datoteka:Zukan Helez 2025 (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Zukan Helez]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] |[[Slaven Galić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])<br>[[Aleksandar Goganović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] |[[Datoteka:Dubravka Bošnjak.jpg|80px]] |[[Dubravka Bošnjak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Marijana Mojić]] ([[Ujedinjena Srpska|US]]) |} == Također pogledajte == * [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] *[[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|1=https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA}} {{BiH po temama}} {{Vlade u Evropi}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Vijeća ministara BiH}} [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri|*]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vlade po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Evropske vlade|Bosna i Hercegovina]] l02r7vcgdnzniahlj0iydrjhzy14yj9 0 3182 3842954 3819130 2026-05-09T17:51:27Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3842954 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''14. januar / siječanj (14. 1)''' jest 14. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 351 dana (352 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1539]] – [[Španija]] osvojila [[Kuba|Kubu]] * [[1690]] – Izumljen [[klarinet]] u [[Nürnberg]]u * [[1724]] – Španski kralj [[Filip V, kralj Španije|Filip V]] abdicirao sa prijestolja * [[1858]] – [[Napoleon III]] izbjegao pokušaj atentata * [[1897]] – Na najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]] [[Aconcagua]], prvi se popeo Švicarac [[Matthias Zurbrigen]] * [[1897]] – Završeno šesto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1896/97.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]], pobjedom Laskera. * [[1900]] – Premijera [[Opera|opere]] [[Toska]], [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]] * [[1928]] – Otvorene su [[Zimske olimpijske igre 1928.]], prve prave [[Zimske olimpijske igre]] koje nisu održane u sklopu [[Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]] * [[1955]] – [[Marilyn Monroe]] se udala za [[Joe DiMaggio|Joea DiMaggia]] * [[1985]] – [[Martina Navratilova]] osvojila 100. [[tenis]]ki turnir * [[1995]] – Peti korpus ARBiH i pripadnici HVO u ranim jutarnim satima napadaju položaje VRS južno od Bihaća i oslobađaju izvor Klokot, Vedro Polje i podplješivička naselja. Akcijom je riješeno pitanje snabdijevanja dijela Bihaća pitkom vodom. * [[2016]] ** Nekoliko [[eksplozija]] i pucnjava s početkom 10:50 sati po lokalnom vremenu ([[UTC+7]]) ubilo je 7, a ranilo 24 ljudi u [[Teroristički napad u Jakarti 2016.|terorističkom napadu u Jakarti]]. ** [[Jimmy Morales]] postaje 50. predsjednik [[Gvatemala|Republike Gvatemale]]. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1507]] – [[Katarina od Španije]], austrijska hercoginja i španska princeza === 19. vijek === * [[1818]] – [[Zacharias Topelius]], finsko-švedski pjesnik * [[1850]] – [[Pierre Loti]], francuski književnik * [[1861]] – [[Mehmed VI]], sultan Osmanskog carstva * [[1875]] – [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački liječnik, filozof i muzičar * [[1886]] – [[Hugh Lofting]], britanski književnik * [[1892]] – [[Martin Niemöller]], njemački teolog * [[1892]] – [[Paul Forell]], njemački nogometaš * [[1896]] – [[John Dos Passos]], američki književnik === 20. vijek === * [[1901]] – [[Bebe Daniels]], američka glumica * [[1905]] – [[Takeo Fukuda]], japanski političar * [[1906]] – [[William Bendix]], američki glumac * [[1909]] – [[Joseph W. Losey]], američki filmski režiser * [[1911]] – [[Anatoli N. Rybakow]], ukrajinski književnik * [[1914]] – [[Harold Russell]], kanadski glumac * [[1919]] – [[Giulio Andreotti]], italijanski političar i državnik * [[1931]] – [[Caterina Valente]], italijanska pjevačica i zabavljačica * [[1941.]] ** [[Faye Dunaway]], američka glumica ** [[Milan Kučan]], slovenski političar * [[1942]] – [[Michael Gwisdek]], njemački glumac * [[1943]] – [[Holland Taylor]], američki glumac * [[1944]] – [[Makiko Tanaka]], japanski političar * [[1947.]] **[[Ina Deter]], njemačka pjevačica ** [[Hans Nogly]], njemački nogometaš * [[1949]] – [[Lawrence Kasdan]], američki režiser * [[1950]] – [[Roland Burn]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac. * [[1953]] – [[Radmila Živković]], srbijanska glumica * [[1956.]] ** [[Adriano Darioli]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac ** [[Ken Karpoff]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1960]] – [[Andrea Fischer]], njemački političar * [[1963]] – [[Steven Soderbergh]], američki filmski režiser * [[1965]] – [[Désirée Nosbusch]], luksemburška TV-voditeljica i glumica * [[1967]] – [[Emily Watson]] - britanska glumica * [[1973.]] ** [[Jadranka Đokić]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica ** [[Giancarlo Fisichella]], italijanski vozač Formule-1 * [[1974]] – [[Daniela Gârbacea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1987]] – [[Marine Bolliet]], [[francuska]] [[biatlon]]ka * [[1995]] – [[Anastasija Merkušina]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[1997]] – [[Roman Jeremin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[1999]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš === 21. vijek === * [[2005]] – [[Oleksandra Merkušina]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1676]] – [[Pier Francesco Cavalli]], italijanski kompozitor * [[1742]] – [[Edmond Halley]], engleski astronom; * [[1753]] – [[George Berkeley]], irski filozof; * [[1874]] – [[Philipp Reis]]; * [[1898]] – [[Lewis Carroll]], britanski književnik i matematičar; * [[1905]] - [[Ernst Abbe]], [[Njemačka|njemački]] [[astronom]], [[matematika|matematičar]] i [[fizičar]] * [[1957]] – [[Humphrey Bogart]], glumac; * [[1978]] – [[Kurt Godel]], matematičar; * [[2009]] ** [[Petar Anđelović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Franjevci|franjevac]], publicist, provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]]; ** [[Dušan Džamonja]], jugoslavenski i hrvatski kipar. == Praznici == * [[Nova Godina]], po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|14 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/14/ Na današnji dan (14. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-14/ Na današnji dan (14. januar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-14]] g54nr2smulb6sh7pcpc44xa7f9qvsyc 0 3334 3842969 3748454 2026-05-09T18:00:41Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842969 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''17. januar / siječanj (17. 1)''' jest 17. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 348 dana (349 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1891]] – [[Liliuokalani]] naslijedila tron od svog brata, [[David Kalakaua|Kalakaue]]. * [[1944]] – Počela [[Bitka za Monte Cassino]], jedna od najvažnijih bitaka na [[Italijanski front (Drugi svjetski rat|Italijanskom frontu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[2015]] – Počeo [[Afrički kup nacija 2015.|Afrički kup nacija]] u [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorsknoj Gvineji]]. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1504]] – [[Papa Pio V|Pio V]], [[papa]] od [[1566.]] do [[1572.]] * [[1600]] – [[Pedro Calderón de la Barca]], [[Španija|španski]] [[drama]]tičar === 18. vijek === * [[1706]] – [[Benjamin Franklin]], [[SAD|američki]] [[priroda|prirodnjak]], [[književnost|književnik]] i [[političar]] * [[1732]] – [[Stanislav II August]], [[Spisak poljskih vladara|posljednji]] [[Poljska|poljski]] [[kralj]] * [[1739]] – [[Johann Christian Daniel von Schreber]], [[Njemačka|njemački]] prirodnjak * [[1749]] – [[Vittorio Alfieri]], [[italija]]nski [[pjesnik]] i dramatičar === 19. vijek === * [[1820]] – [[Anne Brontë]], [[UK|britanska]] književnica * [[1860]] – [[Douglas Hyde]], [[Irska|irski]] pjesnik * [[1880]] – [[Mack Sennett]], američki [[film]]ski [[režiser]], [[glumac]] i [[filmski producent]] [[Kanada|kanadskog]] porijekla * [[1899]] – [[Al Capone]], američki [[gangster]] === 20. vijek === * [[1922]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]] * [[1927]] – [[Eartha Kitt]], američka pjevačica * [[1931]] – [[James Earl Jones]], američki glumac * [[1933]] – [[Dalida]], [[Francuska|francusko]]-italijanska pjevačica i glumica * [[1942]] – [[Muhammad Ali]], američki [[boks]]er * [[1944]] – [[Françoise Hardy]], francuska pjevačica i glumica * [[1951]] – [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1952.]] ** [[Edhem Bičakčić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar ** [[Kari Saarela]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1953]] – [[Hiroyuki Deguchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac * [[1962]] – [[Jim Carrey]], kanadski [[komedija|komičar]] i glumac * [[1971]] – [[Kid Rock]], američki [[rock muzika|rock]]-[[muzika|muzičar]] * [[1974]] – [[Aleksandar Menjšikov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[1982]] – [[Dwyane Wade]], američki [[košarka]]š * [[1990]] – [[Marko Rudić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] * [[1994]] – [[Anastasija Kondratjeva]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[2000]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački košarkaš == Umrli == === 15. vijek === * [[1468]] – [[Skenderbeg]], [[Albanija|albanski]] nacionalni heroj === 18. vijek === * [[1751]] – [[Tomaso Albinoni]], italijanski [[barok]]ni kompozitor === 19. vijek === * [[1893]] – [[Rutherford B. Hayes]], američki političar i [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] === 20. vijek === * [[1946]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog * [[1964]] – [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srpski slikar i grafičar * [[1993]] – [[Serafima Ljuljakina]], sovjetska i [[Mordovija|mordovska]] kompozitoristica, književnica i pjesnikinja na [[Erzjanski jezik|erzjanskom jeziku]] * [[1997]] – [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar === 21. vijek === * [[2008]] – [[Bobby Fischer]], američki [[šah]]ist * [[2017]] – [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački historičar medievalist == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|17 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/17/ Na današnji dan (17. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-17/ Na današnji dan (17. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-17]] 3zf3op8eiaw4bxad7qsqgk099zbmpzi 0 3911 3842956 3842104 2026-05-09T17:51:57Z AnToni 2325 /* Januar */ 3842956 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1995. ([[Rimski brojevi|MCMXCV]])''' je uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1995. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 995. godina 2. milenija, 95. godina 20. stoljeća i šesta godina 1990-ih. 1995. je označena kao: * Godina Ujedinjenih nacija za toleranciju * Svjetska godina obilježavanja sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata Ovo je bila prva godina da je [[internet]] u potpunosti privatiziran, a vlada Sjedinjenih Država više nije obezbjeđivala javno finansiranje, što je označilo početak [[Informacijsko doba|informatičkog doba]].<ref>{{Cite web|url=http://homes.cs.washington.edu/~lazowska/cra/networks.html|title=Computer Communication Networks|website=washington.edu|archive-url=https://web.archive.org/web/20130103215347/http://homes.cs.washington.edu/~lazowska/cra/networks.html|archive-date=3. 1. 2013|url-status=live|access-date=12. 6. 2013}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.studymode.com/essays/Electronic-Commerce-In-Private-Purchasing-1549362.html|title=Electronic Commerce in Private Purchasing|website=StudyMode|archive-url=https://web.archive.org/web/20141215183938/http://www.studymode.com/essays/Electronic-Commerce-In-Private-Purchasing-1549362.html|archive-date=15. 12. 2014|url-status=live|access-date=24. 4. 2013}}</ref> [[America Online]] i [[Prodigy (online usluga)|Prodigy]] ponudili su pristup sistemu [[World Wide Web]] po prvi put ove godine, puštajući pretraživače koji su ga učinili lahko dostupnim široj javnosti.<ref name="nytimes.com">{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1995/01/31/business/company-news-prodigy-sees-quick-growth-from-internet-web-service.html|title=Prodigy Sees Quick Growth From Internet Web Service|date=31. 1. 1995|website=The New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20170401111757/http://www.nytimes.com/1995/01/31/business/company-news-prodigy-sees-quick-growth-from-internet-web-service.html|archive-date=1. 4. 2017|url-status=live|access-date=14. 2. 2017}}</ref> == Događaji == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Austrija]], [[Švedska]] i [[Finska]] primljene u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. * [[1. januar]] – Stupilo na snagu četvoromjesečno primirje u BiH, posredstvom bivšeg američkog predsjednika [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]] === Februar === * [[16. februar]] – Počelo 30. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u; === Mart === * [[28. mart]] ** [[Irina Kručinkina]], ruska i od 2018. bjeloruska [[biatlon]]ka ** [[Jelena Kručinkina]], ruska i od 2018. bjeloruska [[biatlon]]ka === April === * [[3. april]] – Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku [[Burundi]]ja. === Maj === * [[25. maj]] – [[Masakr na Kapiji]], poznat i kao ''Zločin nad tuzlanskoj mladosti'' === Juni === === Juli === * [[11. juli]] – Srpske snage zauzele [[Srebrenica|Srebrenicu]]. Uslijedio pokolj nekoliko hiljada [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. * [[22. juli]] – Potpisana [[Splitska deklaracija]]; === August === * [[5. august]] – [[Hrvatska vojska]] oslobodila okupirani [[Knin]] u vojnoj operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. * [[29. august]] – Rukovodstvo [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ovlastilo predsjednika [[Srbija|Srbije]], [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], da zastupa bosanske Srbe na mirovnim pregovorima. * [[30. august]] – NATO avijacija otpočela žestoko bombardovanje Republike Srpske. === Septembar === * [[11. septembar]] – Nakon više od tri godine Armija Republike Bosne i Hercegovine oslobađa [[Vozuća|Vozuću]]. * [[17. septembar]] – [[Masakr u Oborcima]] kod Donjeg Vakufa. === Oktobar === * [[8. oktobar]] – Srpske snage počinile dva masakra, u Živinicama i Tešanjki. * [[10. oktobar]] – Snage 5. i 7. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine oslobodile [[Sanski Most]]. * [[25. oktobar|25. oktobra]] do [[5. novembar|5. novembra]] – Održan prvi [[Sarajevo Film Festival]]. === Novembar === * [[12. novembar]] – Potpisan [[Erdutski sporazum]] između [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i samoproglašenih srpskih političkih institucija u [[Slavonija|Istočnoj Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i [[Srijem|Zapadnom Srijemu]]. * [[21. novembar]] – Nakon tronedjeljnih pregovora [[Alija Izetbegović]], [[Franjo Tuđman]] i [[Slobodan Milošević]], lideri [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[hrvatska|Hrvatske]] i [[jugoslavija|SR Jugoslavije]], parafirali [[Daytonski mirovni sporazum]] po kojem se BiH dijeli na dva entiteta: Federaciju BiH (51% teritorije) i Republiku Srpsku (49%) i time je okončan [[rat u BiH|rat u Bosni]]. === Decembar === * [[7. decembar]] – Sonda s [[Amerika|američkog]] [[svemirski brod|svemirskog broda]] "[[Galileo (letjelica)|Galileo]]" ušla u atmosferu [[Jupiter]]a i 75 minuta slala podatke prije nego što se raspala. * [[8. decembar]] – U [[London]]u je počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umjesto [[Ženeva|ženevske]] Mirovne konferencije za bivšu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]], osnovan Savjet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. [[Švedska|Švedski]] diplomata [[Carl Bildt]] (Karl Bilt) imenovan je za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u [[BiH]]. * [[14. decembar]] – U [[Pariz]]u svečano ratifikovan [[Dejtonski sporazum]]. * [[15. decembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1031]], o omogućavanju sprovođenja obaveza iz [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] uz podršku Implementacijskih snaga ([[IFOR]]) == Datum nepoznat == * Osnovana EMEA ([[European Medicines Agency]]), evropska agencija za odobravanje medicinskih proizvoda == 1995. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[4. januar]] ** [[Krešimir Crnković]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]. ** [[Tuuli Tomingas]], [[Estonija|estonska]] [[biatlon]]ka * [[14. januar]] – [[Anastasija Merkušina]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Februar === * [[19. februar]] – [[Nikola Jokić]], [[srbija]]nski [[košarka]]š === Mart === * [[18. mart]] – [[Vladislav Vitenko]],[[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[31. mart]] ** [[Amar Alibegović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] košarkaš ** [[Anna Magnusson]], [[Švedska]] [[biatlon]]ka === April === * [[8. april]] – [[Cedi Osman]], turski košarkaš * [[10. april]] – [[Kinga Zbylut]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[29. maj]] – [[Marina Lebjedjeva]]. [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka === Juni === * [[17. juni]] – [[Anamarija Lampič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Juli === * [[1. juli]] – [[Lena Häcki-Groß]], švicarska [[biatlon]]ka * [[4. juli]] – [[Johann André Forfang]], norveški [[skijaš-skakač]] * [[11. juli]] – [[Alina Stremous]], ruska i [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka * [[13. juli]] – [[Emir Sulejmanović]], bosanskohercegovački košarkaš === August === * [[3. august]] – [[Ida Lupino]], američka glumica. * [[28. august]] – [[Andreas Wellinger]], njemački skijaš-skakač * [[30. august]] – [[Song Na]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[6. septembar]] – [[Lotte Lie]], norveška i od 2022. belgijska [[biatlon]]ka * [[15. septembar]] – [[Anđela Šešlija]], bosanskohercegovačka nogometašica * [[29. septembar]] – [[Anastasija Tolmačeva]], ruska i od 2020. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[3. novembar]] – [[Coline Mattel]], [[francuska]] skijašica-skakačica === Novembar === * [[2. novembar]] – [[Hanna Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[23. novembar]] – [[Erika Jänkä]], finska [[biatlon]]ka === Decembar === == Umrli == * [[1. januar]] – [[Eugene Wigner]], mađarsko-američki teorijski fizičar * [[31. januar]] – [[George Stibitz]], američki istraživač * [[2. april]] – [[Hannes Alfvén]], švedski fizičar * [[25. april]] – [[Ginger Rogers]], američka glumica i plesačica * [[5. maj]] – [[Mihail Botvinik]], [[SSSR|sovjetski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i osnivač čuvene sovjetske škole šaha * [[25. maj]] – [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener * [[28. maj]] – [[Irfan Ljubijankić]], bosanskohercegovački političar * [[20. juni]] – [[Émil Cioran]], francuski pisac i filozof rumunskog porijekla * [[29. juni]] – [[Lana Turner]], američka glumica * [[31. juli]] – [[Ada Krivić]], slovenska partizanka * [[4. august]] – [[Izet Nanić]], komandant 505. bužimske brigade * [[13. august]] – [[Karim Zaimović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar i pisac. * [[20. august]] – [[Hugo Pratt]], italijanski strip autor * [[30. august]] – [[Sterling Morrison]], američki gitarista * [[12. septembar]] – [[Jeremy Brett]], [[Engleska|engleski]] [[glumac]] * [[22. septembar]] – [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i urednik * [[3. novembar]] – [[Bojan Adamič]], slovenski kompozitor filmske muzike * [[4. novembar]] – [[Jitzhak Rabin]], izraelski političar i državnik, dobitnik Nobelove nagrade za mir * [[6. decembar]] – [[Margaret Mayall]], američka astronomkinja * [[18. decembar]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1; == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Martin L Perl]], [[USA]] ** [[Frederick Reines]], [[USA]] * [[Hemija]] ** [[Paul J Crutzen]], [[Holandija]] ** [[Mario J Molina]], [[USA]] ** [[F Sherwood Rowland]], [[USA]] * [[Medicina]] ** [[Edward B Lewis]], [[USA]] ** [[Christiane Nüsslein-Volhard]], [[Njemačka]] ** [[Eric S Wieschaus]], [[USA]] * [[Literatura]] ** [[Seamus Heaney]], [[Irska]] * Mir ** [[Joseph Rotblat]], [[Velika Britanija]] ** Pugwash Conferences on Science and World Affairs, [[Kanada]] * [[Ekonomija]] ** [[Robert E Lucas Jr]], [[USA]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|1995}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 4c408t1gwvcl2nkb3ja6t39r84lagbo 0 3912 3842970 3829138 2026-05-09T18:00:59Z AnToni 2325 /* Januar */ 3842970 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1994. ([[Rimski brojevi|MCMXCIV]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1994. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 994. godina 2. milenija, 94. godina 20. stoljeća i peta godina 1990-ih. Godinu 1994. [[Ujedinjene nacije]] su proglasile "[[Međunarodna godina porodice|Međunarodnom godinom porodice]]" i "Međunarodnom godinom sporta i [[Olimpijska povelja|olimpijskog ideala]]". Na [[Linijska ostrva|ostrvima Line]] i [[Phoenix Islands]] na [[Kiribati]]ju, 1994. je imala samo 364 dana, izostavljajući [[31. decembar]]. To je bilo zbog prilagođavanja [[Međunarodna datumska granica|međunarodne datumske linije]] od vlade Kiribatija kako bi sve svoje teritorije dovela u isti kalendarski dan. == Događaji == * [[Ruandski genocid]] === Januar=== * [[22. januar]] – [[Masakr na Alipašinom Polju]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Masakr na Markalama]] === Mart === * [[15. mart]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|29. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 11. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore]]u. === April === * [[10. april]] – Srpske snage pokrenule ofanzivu na [[Goražde]]. === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[4. august]] – [[Srbija]] i [[Savezna Republika Jugoslavija]], poslije odbijanja bosanskih [[Srbi|Srba]] da prihvate mirovni plan Kontakt-grupe za okončanje rata u BiH, prekinule sve odnose s [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i zatvorile granicu na [[Drina|Drini]]. === Septembar === === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Pokrenut Odsjek za dramaturgiju pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]]. * [[8. oktobar]] – Srpske snage s položaja na Jevrejskom groblju otvorile mitraljesku vatru iz "sijača smrti" na dva tramvaja puna putnika. === Novembar === * [[13. novembar]] – [[švedska|Šveđani]] na referendumu odlučili da se priključe [[EU|Evropskoj uniji]]. * [[20. novembar]] – Vlada [[Angole]] i pobunjenici u [[zambija|Zambiji]] potpisuju Protokol iz Lusake te time završava građanski rat koji je trajao 19 godina. * [[28. novembar]] – [[norveška|Norvežani]] na referendumu odbili da se priključe [[EU|Evropskoj uniji]]. === Decembar === * [[2. decembar]] – [[Filipini|Filipinski]] feribot sa više od 600 putnika potonuo u [[Manila|Manilskom]] [[zaliv]]u poslije sudara s teretnim brodom. Poginulo je približno 140 ljudi. == 1994. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar === * [[1. januar]] – [[Danijela Kadeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[5. januar]] – [[Jonquel Jones]], [[Bahami|bahamsko]]-[[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[košarka]]šica * [[11. januar]] – [[Vasilij Podkoritov]],[[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[17. januar]] – [[Anastasija Kondratjeva]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[24. januar]] – [[Daniel-André Tande]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]] * [[27. januar]] – [[Adin Vrabac]], bosanskohercegovački košarkaš === Februar === * [[1. februar]] – [[Julia Garner]], američka glumica * [[9. februar]] – [[Aita Gasparin]], švicarska [[biatlon]]ka * [[22. februar]] – [[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Mart === * [[1. mart]] – [[Justin Bieber]], [[Kanada|kanadski]] [[pjevanje|pjevač]] i [[glumac]] * [[19. mart]] – [[Sarah Beaudry]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[28. mart]] – [[Cheng Fangming]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === April === * [[27. april]] – [[Uljana Nigmatulina]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[6. maj]] – [[Mateo Kovačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš * [[8. maj]] – [[Marko Starčević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] * [[19. maj]] – [[Lea Einfalt]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[19. juni]] – [[Lejla Njemčević]], bosanskohercegovačka brdska biciklistica * [[27. juni]] – [[Linn Gestblom]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Juli === * [[28. juli]] – [[Jessica Jislová]], [[češka]] [[biatlon]]ka === August === * [[23. august]] – [[Jusuf Nurkić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š === Septembar === * [[15. septembar]] – [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]], hrvatska glumica * [[16. septembar]] – [[Aleksandar Mitrović]], [[srbija]]nski [[nogometaš]] === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Aljona Makarova]], ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka * [[16. oktobar]] – [[Lucy Glanville]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[24. oktobar]] – [[Nerman Fatić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er === Novembar === === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Leandro Trossard]], belgijski nogometaš * [[8. decembar]] – [[Suvi Minkkinen]], finska [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[13. januar]] – [[Goran Ivandić]], bosanskohercegovački rok-bubnjar * [[31. januar]] – [[Tomanija Đuričko]], srbijanska glumica === Februar === * [[2. februar]] - [[Zaim Imamović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]] === Mart === * [[23. mart]] – [[Giulietta Masina]], italijanska glumica === April === * [[5. april]] – [[Kurt Cobain]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] muzičar, frontmen rok-grupe [[Nirvana (grupa)|Nirvana]], gitarista, glavni pjevač i tekstopisac * [[22. april]] – [[Richard Nixon]], američki političar i državnik === Maj === * [[29. maj]] – [[Erich Honecker]], njemački političar === Juni === === Juli === === August === * [[10. august]] – [[Vladimir Melanjin]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[18. august]] – [[Richard Laurence Millington Synge]], britanski biohemičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1952. * [[19. august]] – [[Linus Pauling]], američki hemičar === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Milan Mladenović]], jugoslavenski muzičar === Decembar === * [[8. decembar]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač * [[13. decembar]] – [[Olga Rupcova]], sovjetska [[šah]]istica == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Bertram N Brockhouse]], [[Kanada]] ** [[Clifford G Shull]], [[SAD]] * [[Hemija]] ** [[George A Olah]], [[SAD]] * [[Medicina]] ** [[Alfred G Gilman]], [[SAD]] ** [[Martin Rodbell]], [[SAD]] * [[Literatura]] ** [[Kenzaburo Oe]], [[Japan]] * Mir ** [[Yasser Arafat]], [[Palestina (država)|Palestina]] ** [[Shimon Perez]], [[Izrael]] ** [[Yitzhak Rabin]], [[Izrael]] * [[Ekonomija]] ** [[John C Harsanyi]], [[SAD]] ** [[John Forbes Nash Jr.]], [[SAD]] ** [[Reinhard Selten]], [[Njemačka]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1994|1994.}} 39l49el7o1ta6758wat2qt7c7xg6grd 0 3946 3842912 3828718 2026-05-09T16:29:54Z AnToni 2325 /* Juli */ 3842912 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1999. (MCMXCIX)''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1999. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 999. godina 2. milenija, 99. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1990-ih. Proglašena je [[Međunarodna godina starijih osoba|Međunarodnom godinom starijih osoba]]. == Događaji == * [[1. januar]] – Predstavljena nova valuta [[euro]]. * [[25. januar]] – Potres magnitude 6.0 po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] pogodio zapadnu [[Kolumbija|Kolumbiju]]. Poginulo najmanje 1000 ljudi. * [[11. februar]] – [[Pluton (planet)|Pluton]], planet s nepravilnom orbitom, ponovno postao deveti planet [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] nakon što je 20 godina bio bliži [[Sunce|Suncu]] od [[Neptun (planet)|Neptuna]]. * [[12. mart]] – [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] se pridružile [[NATO|NATO-u]]. * [[24. mart]] – NATO započeo zračne napade na [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] koja je odbila potpisati mirovni sporazum. To je prvi put da je NATO napao nezavisnu državu. * [[24. mart]] – Poginulo 39 ljudi u požaru u tunelu [[Mont-Blanc (tunel)|Mont-Blanc]], nakon čega je taj tunel zatvoren na gotovo tri godine. * [[1. april]] – [[Nunavut]], domovina [[Inuit]]a, postala treća [[Kanada|kanadska]] savezna teritorija odvojivši se od [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnih teritorija]]. * [[2. april]] ** Avioni [[NATO|NATO-a]] bombardirali centar [[Beograd]]a, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji [[24. mart]]a. ** Vlasti u [[Beograd]]u preuzele nezavisni radio [[TV B92|B92]]. * [[3. maj]] – Tornado kategorije [[Fujitina skala|F5]] pogodio [[Oklahoma City]] ubivši 38 ljudi. Najjači zabilježeni tornado. * [[7. maj]] – NATO-ov avion zabunom bombardirao [[Kina|kinesku]] ambasadu u [[Beograd]]u. Poginula 3, a ranjeno 20 službenika. * [[26. maj]] – [[Manchester United FC|Manchester United]] osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalu [[FC Bayern München|Bayern München]]. Finale je odigrano u [[Barcelona|Barceloni]], a Manchesteru je to bio treći trofej sezone, nakon [[Engleska|engleske]] lige i kupa. * [[27. maj]] – [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haaški tribunal]] optužio [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i četvoricu ostalih za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva počinjene na [[Kosovo|Kosovu]]. * [[9. juni]] – SR Jugoslavija i NATO potpisuju mirovni sporazum. Dan kasnije NATO prekida zračne napade nakon što je Slobodan Milošević pristao povući [[Srbija|srpske]] snage iz Kosova. * [[19. juni]] – [[Torino]] dobio domaćinstvo [[XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006|Zimskih olimpijskih igara 2006.]] * [[23. juli]] – Lansiran [[Chandra]], [[NASA|NASA-in]] satelit za promatranje [[svemir]]a u röntgenskom dijelu [[elektromakgnetski spektar|spektra]]. * [[11. august]] – Potpuno [[Pomračenje Sunca]] u [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. * [[17. august]] – Više od 17000 poginulih i 44000 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.4 koji je pogodio [[Istanbul]] i sjeverozapadnu [[Turska|Tursku]]. * [[21. septembar]] – Potres magnitude 7.6 pogodio središnji [[Tajvan]] ubivši oko 2400 ljudi. * [[12. oktobar]] – Prema [[UN]]-u, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je rođen Adnan Mević, 6-milijarditi stanovnik [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]<ref>http://www.dw.de/jedan-sasvim-poseban-dje%C4%8Dak/a-15498289-1</ref> * [[31. oktobar]] – U nesreći [[egipat]]skog aviona koji je letio iz [[New York]]a u [[Kairo]] poginulo 217 ljudi. Nesreća se dogodila u blizini otoka Nantucket u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Massachusetts]]. * [[6. novembar]] – [[Rania al-Jasin|Rania, kraljica Jordana]], posjetila sarajevsko naselje [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra. * [[12. novembar]] – 845 poginulih i 4948 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.2 koji je pogodio grad [[Düzce]] i sjeverozapadnu Tursku. * [[20. novembar]] – Kina lansirala prvu svemirsku letjelicu [[Shenzhou]]. * [[26. novembar]] – Potres i [[cunami]] u [[Vanuatu]]u. * [[30. novembar]] – U moru pored istočne obale [[kina|Kine]] potonuo je putnički brod, što je preživjelo samo 22 od 302 putnika i člana posade. * [[3. decembar]] – Nakon 81 dana i prijeđenih 5486 kilometara [[Tori Murden]] postala prva žena koja je sama preplovila [[Atlantski okean]] u čamcu na vesla. * [[15. decembar]] – Velika kišna nevremena pogodila su priobalne regije [[Venecuela|Venecuele]] uzrokovavši katastrofalne poplave i odrone tla. Poginulo je otprilike 25000 ljudi, a bez doma ih je ostalo 100000. * [[20. decembar]] – [[Portugal]] predao [[Makao]] Kini. * [[24. decembar]] – Djelo [[Mali princ]], autora [[Antoine de Saint-Exupéry]], proglašeno za knjigu vijeka u Francuskoj. == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Marthe Kråkstad Johansen]], norveška [[biatlon]]ka * [[6. januar]] – [[Karoline Offigstad Knotten]], norveška [[biatlon]]ka * [[14. januar]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš === Februar === * [[18. februar]] – [[Miloš Čolić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac i nordijski [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[25. februar]] – [[Gianluigi Donnarumma]], [[italija]]nski [[nogomet]]ni [[golman]] * [[26. februar]] – [[Elvira Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[28. februar]] – [[Luka Dončić]], [[Slovenija|slovenski]] [[košarka]]š === Mart === * [[1. mart]] – [[Juni Arnekleiv]], norveška [[biatlon]]ka * [[3. mart]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[25. mart]] – [[Mikey Madison]], američka glumica * [[26. mart]] – [[Anel Ahmedhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš === April === * [[9. april]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[8. maj]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš * [[14. maj]] – [[Sára Pónya]], mađarska [[biatlon]]ka * [[30. maj]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš * [[31. maj]] – [[Hristina Dmitrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[4. juni]] – [[Domen Prevc]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[9. juni]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač === Juli === * [[22. juli]] – [[Hanna-Brita Kaasik]], estonska [[biatlon]]ka === August === * [[18. august]] – [[Eve Bouvard]], francuska i od 2023. belgijska [[biatlon]]ka * [[20. august]] – [[Elvedina Muzaferija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Anna Juppe]], austrijska [[biatlon]]ka * [[18. septembar]] – [[Henrieta Horvátová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === * [[21. novembar]] – [[Chu Yuanmeng]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[14. decembar]] – [[Zhu Zhenyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[24. decembar]] – [[Darcie Morton]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar === Januar=== * [[12. januar]] - [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[14. januar]] – [[Aldo van Eyck]], nizozemski arhitekt * [[28. januar]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Februar === * [[7. februar]] – [[Hussein I]], [[jordan]]ski kralj (1951–99.) * [[13. februar]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka * [[25. februar]] – [[Glenn Seaborg]], američki hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade]] [[1951.]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Dusty Springfield]], britanska pjevačica * [[7. mart]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser * [[16. mart]] – [[Lazo Materić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 21. gradonačelnik Sarajeva * [[19. mart]] – [[Vicko Antić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[2. juli]] – [[Mario Puzo]], američki pisac * [[6. juli]] – [[Joaquín Rodrigo]], španski kompozitor * [[11. juli]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[André Martinet]], francuski lingvist * [[26. juli]] – [[Trygve Haavelmo]], norveški ekonomist, dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] [[1989.]] * [[29. juli]] – [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor === August === * [[1. august]] – [[Paris Pişmiş]], armensko-meksička astronomkinja * [[13. august]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Charles Crichton]], britanski filmski režiser === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Amália Rodrigues]], portugalska pjevačica tradicionalne muzike [[fado]] i glumica * [[11. oktobar]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac * [[12. oktobar]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš * [[14. oktobar]] – [[Julius Nyerere]], predsjednik [[Tanzanija|Tanzanije]] === Novembar === === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Franjo Tuđman]], hrvatski političar i predsjednik * [[11. decembar]] – [[Boris Nilević]] (1947–1999), bosanskohercegovački historičar * [[12. decembar]] – [[Joseph Heller]], američki pisac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Gerardus 't Hooft]], [[Nizozemska]] ** [[Martinus Veltman]], [[Nizozemska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Ahmed Zewail]], [[Egipat]] / [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Günter Blobel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Günter Grass]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ljekari bez granica]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Mundell]], [[Kanada]] == Reference == {{reference}} {{commonscat|1999}} {{Normativna kontrola}} 2db1khachciqshv67a9yl4gndnqqnz1 3842928 3842912 2026-05-09T16:54:43Z AnToni 2325 /* Februar */ 3842928 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1999. (MCMXCIX)''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1999. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 999. godina 2. milenija, 99. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1990-ih. Proglašena je [[Međunarodna godina starijih osoba|Međunarodnom godinom starijih osoba]]. == Događaji == * [[1. januar]] – Predstavljena nova valuta [[euro]]. * [[25. januar]] – Potres magnitude 6.0 po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] pogodio zapadnu [[Kolumbija|Kolumbiju]]. Poginulo najmanje 1000 ljudi. * [[11. februar]] – [[Pluton (planet)|Pluton]], planet s nepravilnom orbitom, ponovno postao deveti planet [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] nakon što je 20 godina bio bliži [[Sunce|Suncu]] od [[Neptun (planet)|Neptuna]]. * [[12. mart]] – [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] se pridružile [[NATO|NATO-u]]. * [[24. mart]] – NATO započeo zračne napade na [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] koja je odbila potpisati mirovni sporazum. To je prvi put da je NATO napao nezavisnu državu. * [[24. mart]] – Poginulo 39 ljudi u požaru u tunelu [[Mont-Blanc (tunel)|Mont-Blanc]], nakon čega je taj tunel zatvoren na gotovo tri godine. * [[1. april]] – [[Nunavut]], domovina [[Inuit]]a, postala treća [[Kanada|kanadska]] savezna teritorija odvojivši se od [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnih teritorija]]. * [[2. april]] ** Avioni [[NATO|NATO-a]] bombardirali centar [[Beograd]]a, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji [[24. mart]]a. ** Vlasti u [[Beograd]]u preuzele nezavisni radio [[TV B92|B92]]. * [[3. maj]] – Tornado kategorije [[Fujitina skala|F5]] pogodio [[Oklahoma City]] ubivši 38 ljudi. Najjači zabilježeni tornado. * [[7. maj]] – NATO-ov avion zabunom bombardirao [[Kina|kinesku]] ambasadu u [[Beograd]]u. Poginula 3, a ranjeno 20 službenika. * [[26. maj]] – [[Manchester United FC|Manchester United]] osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalu [[FC Bayern München|Bayern München]]. Finale je odigrano u [[Barcelona|Barceloni]], a Manchesteru je to bio treći trofej sezone, nakon [[Engleska|engleske]] lige i kupa. * [[27. maj]] – [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haaški tribunal]] optužio [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i četvoricu ostalih za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva počinjene na [[Kosovo|Kosovu]]. * [[9. juni]] – SR Jugoslavija i NATO potpisuju mirovni sporazum. Dan kasnije NATO prekida zračne napade nakon što je Slobodan Milošević pristao povući [[Srbija|srpske]] snage iz Kosova. * [[19. juni]] – [[Torino]] dobio domaćinstvo [[XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006|Zimskih olimpijskih igara 2006.]] * [[23. juli]] – Lansiran [[Chandra]], [[NASA|NASA-in]] satelit za promatranje [[svemir]]a u röntgenskom dijelu [[elektromakgnetski spektar|spektra]]. * [[11. august]] – Potpuno [[Pomračenje Sunca]] u [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. * [[17. august]] – Više od 17000 poginulih i 44000 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.4 koji je pogodio [[Istanbul]] i sjeverozapadnu [[Turska|Tursku]]. * [[21. septembar]] – Potres magnitude 7.6 pogodio središnji [[Tajvan]] ubivši oko 2400 ljudi. * [[12. oktobar]] – Prema [[UN]]-u, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je rođen Adnan Mević, 6-milijarditi stanovnik [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]<ref>http://www.dw.de/jedan-sasvim-poseban-dje%C4%8Dak/a-15498289-1</ref> * [[31. oktobar]] – U nesreći [[egipat]]skog aviona koji je letio iz [[New York]]a u [[Kairo]] poginulo 217 ljudi. Nesreća se dogodila u blizini otoka Nantucket u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Massachusetts]]. * [[6. novembar]] – [[Rania al-Jasin|Rania, kraljica Jordana]], posjetila sarajevsko naselje [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra. * [[12. novembar]] – 845 poginulih i 4948 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.2 koji je pogodio grad [[Düzce]] i sjeverozapadnu Tursku. * [[20. novembar]] – Kina lansirala prvu svemirsku letjelicu [[Shenzhou]]. * [[26. novembar]] – Potres i [[cunami]] u [[Vanuatu]]u. * [[30. novembar]] – U moru pored istočne obale [[kina|Kine]] potonuo je putnički brod, što je preživjelo samo 22 od 302 putnika i člana posade. * [[3. decembar]] – Nakon 81 dana i prijeđenih 5486 kilometara [[Tori Murden]] postala prva žena koja je sama preplovila [[Atlantski okean]] u čamcu na vesla. * [[15. decembar]] – Velika kišna nevremena pogodila su priobalne regije [[Venecuela|Venecuele]] uzrokovavši katastrofalne poplave i odrone tla. Poginulo je otprilike 25000 ljudi, a bez doma ih je ostalo 100000. * [[20. decembar]] – [[Portugal]] predao [[Makao]] Kini. * [[24. decembar]] – Djelo [[Mali princ]], autora [[Antoine de Saint-Exupéry]], proglašeno za knjigu vijeka u Francuskoj. == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Marthe Kråkstad Johansen]], norveška [[biatlon]]ka * [[6. januar]] – [[Karoline Offigstad Knotten]], norveška [[biatlon]]ka * [[14. januar]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš === Februar === * [[10. februar]] – [[Eliška Václavíková]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[18. februar]] – [[Miloš Čolić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac i nordijski [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[25. februar]] – [[Gianluigi Donnarumma]], [[italija]]nski [[nogomet]]ni [[golman]] * [[26. februar]] – [[Elvira Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[28. februar]] – [[Luka Dončić]], [[Slovenija|slovenski]] [[košarka]]š === Mart === * [[1. mart]] – [[Juni Arnekleiv]], norveška [[biatlon]]ka * [[3. mart]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[25. mart]] – [[Mikey Madison]], američka glumica * [[26. mart]] – [[Anel Ahmedhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš === April === * [[9. april]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[8. maj]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš * [[14. maj]] – [[Sára Pónya]], mađarska [[biatlon]]ka * [[30. maj]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš * [[31. maj]] – [[Hristina Dmitrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[4. juni]] – [[Domen Prevc]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[9. juni]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač === Juli === * [[22. juli]] – [[Hanna-Brita Kaasik]], estonska [[biatlon]]ka === August === * [[18. august]] – [[Eve Bouvard]], francuska i od 2023. belgijska [[biatlon]]ka * [[20. august]] – [[Elvedina Muzaferija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Anna Juppe]], austrijska [[biatlon]]ka * [[18. septembar]] – [[Henrieta Horvátová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === * [[21. novembar]] – [[Chu Yuanmeng]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[14. decembar]] – [[Zhu Zhenyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[24. decembar]] – [[Darcie Morton]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar === Januar=== * [[12. januar]] - [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[14. januar]] – [[Aldo van Eyck]], nizozemski arhitekt * [[28. januar]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Februar === * [[7. februar]] – [[Hussein I]], [[jordan]]ski kralj (1951–99.) * [[13. februar]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka * [[25. februar]] – [[Glenn Seaborg]], američki hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade]] [[1951.]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Dusty Springfield]], britanska pjevačica * [[7. mart]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser * [[16. mart]] – [[Lazo Materić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 21. gradonačelnik Sarajeva * [[19. mart]] – [[Vicko Antić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[2. juli]] – [[Mario Puzo]], američki pisac * [[6. juli]] – [[Joaquín Rodrigo]], španski kompozitor * [[11. juli]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[André Martinet]], francuski lingvist * [[26. juli]] – [[Trygve Haavelmo]], norveški ekonomist, dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] [[1989.]] * [[29. juli]] – [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor === August === * [[1. august]] – [[Paris Pişmiş]], armensko-meksička astronomkinja * [[13. august]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Charles Crichton]], britanski filmski režiser === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Amália Rodrigues]], portugalska pjevačica tradicionalne muzike [[fado]] i glumica * [[11. oktobar]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac * [[12. oktobar]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš * [[14. oktobar]] – [[Julius Nyerere]], predsjednik [[Tanzanija|Tanzanije]] === Novembar === === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Franjo Tuđman]], hrvatski političar i predsjednik * [[11. decembar]] – [[Boris Nilević]] (1947–1999), bosanskohercegovački historičar * [[12. decembar]] – [[Joseph Heller]], američki pisac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Gerardus 't Hooft]], [[Nizozemska]] ** [[Martinus Veltman]], [[Nizozemska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Ahmed Zewail]], [[Egipat]] / [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Günter Blobel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Günter Grass]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ljekari bez granica]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Mundell]], [[Kanada]] == Reference == {{reference}} {{commonscat|1999}} {{Normativna kontrola}} 77fs4vjhfx47i4rfk2vgjdb6wnysrlj 3842941 3842928 2026-05-09T17:32:52Z AnToni 2325 /* Decembar */ 3842941 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1999. (MCMXCIX)''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1999. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 999. godina 2. milenija, 99. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1990-ih. Proglašena je [[Međunarodna godina starijih osoba|Međunarodnom godinom starijih osoba]]. == Događaji == * [[1. januar]] – Predstavljena nova valuta [[euro]]. * [[25. januar]] – Potres magnitude 6.0 po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] pogodio zapadnu [[Kolumbija|Kolumbiju]]. Poginulo najmanje 1000 ljudi. * [[11. februar]] – [[Pluton (planet)|Pluton]], planet s nepravilnom orbitom, ponovno postao deveti planet [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] nakon što je 20 godina bio bliži [[Sunce|Suncu]] od [[Neptun (planet)|Neptuna]]. * [[12. mart]] – [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] se pridružile [[NATO|NATO-u]]. * [[24. mart]] – NATO započeo zračne napade na [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] koja je odbila potpisati mirovni sporazum. To je prvi put da je NATO napao nezavisnu državu. * [[24. mart]] – Poginulo 39 ljudi u požaru u tunelu [[Mont-Blanc (tunel)|Mont-Blanc]], nakon čega je taj tunel zatvoren na gotovo tri godine. * [[1. april]] – [[Nunavut]], domovina [[Inuit]]a, postala treća [[Kanada|kanadska]] savezna teritorija odvojivši se od [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnih teritorija]]. * [[2. april]] ** Avioni [[NATO|NATO-a]] bombardirali centar [[Beograd]]a, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji [[24. mart]]a. ** Vlasti u [[Beograd]]u preuzele nezavisni radio [[TV B92|B92]]. * [[3. maj]] – Tornado kategorije [[Fujitina skala|F5]] pogodio [[Oklahoma City]] ubivši 38 ljudi. Najjači zabilježeni tornado. * [[7. maj]] – NATO-ov avion zabunom bombardirao [[Kina|kinesku]] ambasadu u [[Beograd]]u. Poginula 3, a ranjeno 20 službenika. * [[26. maj]] – [[Manchester United FC|Manchester United]] osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalu [[FC Bayern München|Bayern München]]. Finale je odigrano u [[Barcelona|Barceloni]], a Manchesteru je to bio treći trofej sezone, nakon [[Engleska|engleske]] lige i kupa. * [[27. maj]] – [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haaški tribunal]] optužio [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i četvoricu ostalih za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva počinjene na [[Kosovo|Kosovu]]. * [[9. juni]] – SR Jugoslavija i NATO potpisuju mirovni sporazum. Dan kasnije NATO prekida zračne napade nakon što je Slobodan Milošević pristao povući [[Srbija|srpske]] snage iz Kosova. * [[19. juni]] – [[Torino]] dobio domaćinstvo [[XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006|Zimskih olimpijskih igara 2006.]] * [[23. juli]] – Lansiran [[Chandra]], [[NASA|NASA-in]] satelit za promatranje [[svemir]]a u röntgenskom dijelu [[elektromakgnetski spektar|spektra]]. * [[11. august]] – Potpuno [[Pomračenje Sunca]] u [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. * [[17. august]] – Više od 17000 poginulih i 44000 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.4 koji je pogodio [[Istanbul]] i sjeverozapadnu [[Turska|Tursku]]. * [[21. septembar]] – Potres magnitude 7.6 pogodio središnji [[Tajvan]] ubivši oko 2400 ljudi. * [[12. oktobar]] – Prema [[UN]]-u, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je rođen Adnan Mević, 6-milijarditi stanovnik [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]<ref>http://www.dw.de/jedan-sasvim-poseban-dje%C4%8Dak/a-15498289-1</ref> * [[31. oktobar]] – U nesreći [[egipat]]skog aviona koji je letio iz [[New York]]a u [[Kairo]] poginulo 217 ljudi. Nesreća se dogodila u blizini otoka Nantucket u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Massachusetts]]. * [[6. novembar]] – [[Rania al-Jasin|Rania, kraljica Jordana]], posjetila sarajevsko naselje [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra. * [[12. novembar]] – 845 poginulih i 4948 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.2 koji je pogodio grad [[Düzce]] i sjeverozapadnu Tursku. * [[20. novembar]] – Kina lansirala prvu svemirsku letjelicu [[Shenzhou]]. * [[26. novembar]] – Potres i [[cunami]] u [[Vanuatu]]u. * [[30. novembar]] – U moru pored istočne obale [[kina|Kine]] potonuo je putnički brod, što je preživjelo samo 22 od 302 putnika i člana posade. * [[3. decembar]] – Nakon 81 dana i prijeđenih 5486 kilometara [[Tori Murden]] postala prva žena koja je sama preplovila [[Atlantski okean]] u čamcu na vesla. * [[15. decembar]] – Velika kišna nevremena pogodila su priobalne regije [[Venecuela|Venecuele]] uzrokovavši katastrofalne poplave i odrone tla. Poginulo je otprilike 25000 ljudi, a bez doma ih je ostalo 100000. * [[20. decembar]] – [[Portugal]] predao [[Makao]] Kini. * [[24. decembar]] – Djelo [[Mali princ]], autora [[Antoine de Saint-Exupéry]], proglašeno za knjigu vijeka u Francuskoj. == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Marthe Kråkstad Johansen]], norveška [[biatlon]]ka * [[6. januar]] – [[Karoline Offigstad Knotten]], norveška [[biatlon]]ka * [[14. januar]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš === Februar === * [[10. februar]] – [[Eliška Václavíková]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[18. februar]] – [[Miloš Čolić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac i nordijski [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[25. februar]] – [[Gianluigi Donnarumma]], [[italija]]nski [[nogomet]]ni [[golman]] * [[26. februar]] – [[Elvira Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[28. februar]] – [[Luka Dončić]], [[Slovenija|slovenski]] [[košarka]]š === Mart === * [[1. mart]] – [[Juni Arnekleiv]], norveška [[biatlon]]ka * [[3. mart]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[25. mart]] – [[Mikey Madison]], američka glumica * [[26. mart]] – [[Anel Ahmedhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš === April === * [[9. april]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[8. maj]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš * [[14. maj]] – [[Sára Pónya]], mađarska [[biatlon]]ka * [[30. maj]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš * [[31. maj]] – [[Hristina Dmitrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[4. juni]] – [[Domen Prevc]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[9. juni]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač === Juli === * [[22. juli]] – [[Hanna-Brita Kaasik]], estonska [[biatlon]]ka === August === * [[18. august]] – [[Eve Bouvard]], francuska i od 2023. belgijska [[biatlon]]ka * [[20. august]] – [[Elvedina Muzaferija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Anna Juppe]], austrijska [[biatlon]]ka * [[18. septembar]] – [[Henrieta Horvátová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === * [[21. novembar]] – [[Chu Yuanmeng]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[14. decembar]] – [[Zhu Zhenyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[24. decembar]] – [[Darcie Morton]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Nika Vindišar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar === Januar=== * [[12. januar]] - [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[14. januar]] – [[Aldo van Eyck]], nizozemski arhitekt * [[28. januar]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Februar === * [[7. februar]] – [[Hussein I]], [[jordan]]ski kralj (1951–99.) * [[13. februar]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka * [[25. februar]] – [[Glenn Seaborg]], američki hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade]] [[1951.]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Dusty Springfield]], britanska pjevačica * [[7. mart]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser * [[16. mart]] – [[Lazo Materić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 21. gradonačelnik Sarajeva * [[19. mart]] – [[Vicko Antić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[2. juli]] – [[Mario Puzo]], američki pisac * [[6. juli]] – [[Joaquín Rodrigo]], španski kompozitor * [[11. juli]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[André Martinet]], francuski lingvist * [[26. juli]] – [[Trygve Haavelmo]], norveški ekonomist, dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] [[1989.]] * [[29. juli]] – [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor === August === * [[1. august]] – [[Paris Pişmiş]], armensko-meksička astronomkinja * [[13. august]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Charles Crichton]], britanski filmski režiser === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Amália Rodrigues]], portugalska pjevačica tradicionalne muzike [[fado]] i glumica * [[11. oktobar]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac * [[12. oktobar]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš * [[14. oktobar]] – [[Julius Nyerere]], predsjednik [[Tanzanija|Tanzanije]] === Novembar === === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Franjo Tuđman]], hrvatski političar i predsjednik * [[11. decembar]] – [[Boris Nilević]] (1947–1999), bosanskohercegovački historičar * [[12. decembar]] – [[Joseph Heller]], američki pisac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Gerardus 't Hooft]], [[Nizozemska]] ** [[Martinus Veltman]], [[Nizozemska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Ahmed Zewail]], [[Egipat]] / [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Günter Blobel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Günter Grass]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ljekari bez granica]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Mundell]], [[Kanada]] == Reference == {{reference}} {{commonscat|1999}} {{Normativna kontrola}} gicd5gvmy2nelickfmeh5qmhbt6ws7r 0 3947 3843112 3831241 2026-05-10T08:07:18Z AnToni 2325 /* Februar */ 3843112 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1996. ([[Rimski brojevi|MCMXCVI]])''' bila je prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1996. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 996. godina 2. milenija, 96. godina 20. stoljeća i sedma godina 1990-ih. Proglašena je Međunarodnom godinom iskorjenjivanja siromaštva. == Događaji == === Januar=== * [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Federaciji BiH. * [[15. januar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. === Februar === * [[3. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[6. februar]] – U [[Atlantski okean]] srušio se [[Turska|turski]] čarter [[Boeing 757]] nakon polijetanja iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]. Poginulo je svih 189 putnika, većinom [[Njemačka|njemačkih]] turista. === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Bosna i Hercegovina|BiH]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). * [[1. april]] – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u Haag. * [[1. april]] – Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u [[Japan]]u stvorena najveća svjetska banka. * [[3. april]] – U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. * [[3. april]] – U avionskoj nesreći u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown]]. === Maj === === Juni === === Juli === * [[5. juli]] – Rođena [[Ovca Dolly]], prvi uspješno [[Kloniranje|klonirani]] [[sisar]]. === August === === Septembar === * [[14. septembar]] – Održani drugi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]]. === Oktobar === === Novembar === * [[6. novembar]] – Više od 2000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[6. novembar]] – U [[sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[6. novembar]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju [[italija|Italije]], rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[6. novembar]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40 m otkriveni ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[6. novembar]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[7. novembar]] – U padu [[nigerija|nigerijskog]] putničkog aviona [[Boeing 727]] 40&nbsp;km istočno od [[Lagos]]a poginula 142 putnika i člana posade. * [[16. novembar]] – [[Majka Tereza]] postala počasna građanka SAD-a. * [[18. novembar]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[25. novembar]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[28. novembar]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992. * [[30. novembar]] – Vlada i pobunjenici u [[Sijera Leone]]u potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Dinara Alimbekava]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[21. januar]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka * [[23. januar]] – [[Ruben Loftus-Cheek]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš * [[28. januar]] – [[Darija Blaško]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[31. januar]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka === Februar === * [[16. februar]] – [[Hana Sola]], bjeloruska [[biatlon]]ka * [[23. februar]] – [[D'Angelo Russell]], američki [[košarka]] * [[24. februar]] – [[Tereza Hrochová]], češka atletičarka * [[26. februar]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Mart === * [[12. mart]] – [[Cene Prevc]], slovenski skijaš-skakač * [[25. mart]] – [[Gabrielė Leščinskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[31. mart]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica === April === * [[20. april]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[27. april]] – [[Kristina Rezcova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[4. maj]] – [[Andrea Komšić]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[12. maj]] – [[Marko Šljivić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] alpski skijaš * [[29. maj]] – [[R. F. Kuang]], kinesko-američka autorica u žanru fantastike === Juni === * [[10. juni]] – [[Aleksandar Lazić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[16. juni]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[25. juni]] – [[Pietro Fittipaldi]], [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[automobilizam|automobilist]] === Juli === === August === * [[13. august]] – [[Susan Külm]]''', estonska [[biatlon]]ka === Septembar === * [[7. septembar]] – [[Natalija Uškina]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[11. septembar]] – [[Tin Srbić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[gimnastika|gimnastičar]] === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Sara Takanashi]], [[japan]]ska [[skijašica-skakačica]] * [[22. oktobar]] – [[Johannes Høsflot Klæbo]], norveški skijaš-trkač * [[30. oktobar]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac === Novembar === * [[8. novembar]] – [[Ryōyū Kobayashi]], japanski skijaš-skakač === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš * [[13. decembar]] – [[Nika Blaženić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[plivanje|plivačica]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Don Misener]], kanadski fizičar === Januar=== * [[8. januar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Februar === * [[2. februar]] ** [[Gene Kelly]], američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i režiser ** [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[20. mart]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica * [[25. mart]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog === April === * [[6. april]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Maj === * [[31. maj]] – [[Timothy Leary]], američki pisac i psiholog === Juni === * [[15. juni]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[džez]] pjevačica * [[26. juni]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka === Juli === * [[30. juli]] – [[Claudette Colbert]], francusko-američka glumica === August === * [[24. august]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Tupac Shakur]], američki pjevač * [[20. septembar]] – [[Krešo Golik]], hrvatski režiser === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski filmski i pozorišni glumac * [[25. decembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[David M. Lee]], [[SAD]] ** [[Douglas D. Osheroff]], [[SAD]] ** [[Robert C. Richardson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert F. Curl Jr.]], [[SAD]] ** [[Harold Kroto]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard E. Smalley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Peter C. Doherty]], [[Australija]] ** [[Rolf M. Zinkernagel]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wislawa Szymborska]], [[Poljska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Carlos Filipe Ximenes Belo]], [[Istočni Timor]] ** [[José Ramos-Horta]], [[Istočni Timor]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James A. Mirrlees]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[William Vickrey]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1996}} {{Normativna kontrola}} czm7iz4jic80tzgees23gen1r5dru5y 0 3948 3842964 3828729 2026-05-09T17:56:23Z AnToni 2325 /* Juli */ 3842964 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1997. ([[Rimski brojevi|MCMXCVII]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1997. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 997. godina 2. milenija, 97. godina 20. stoljeća i osma godina 1990-ih. == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] – [[Yasser Arafat]] nakon 30 godina vratio se u [[Hebron]] * [[20. januar]] – [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu predsjednika [[SAD]]-a * [[22. januar]] – Nakon potvrde od Senata SAD-a, [[Madeleine Albright]] postala prva žena državni sekretar SAD-a === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] * [[5. februar]] – Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]] * [[5. februar]] – Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $ * [[13. februar]] – Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble * [[19. februar]] – Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92. godini * [[22. februar]] – U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u julu [[1996.]] * [[23. februar]] – Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir * Snimljen ''[[Titanic (1997)|Titanic]]''. === Mart === * 31. mart – [[Lyman Spitzer]] Jr., američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]], astronom i planinar === Juli === * [[1. juli]] – [[Hong Kong]] nakon više od 150 godina [[Velika Britanija|britanske]] kolonijalne vladavine vraćen u sastav [[Kina|Kine]] * [[31. juli]] – [[Nevena Nerandžić]], srbijanska glumica === Septembar === * [[23. septembar]] – [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] – U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u optjecaj uvedena jedinstvena [[valuta]] – [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] – Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora pustila Wei Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga * [[17. novembar]] – U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) šest militanata ubilo 62 osobe ispred hrama [[Hatšepsut]] * [[19. novembar]] – U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke == Rođeni == === Januar=== * [[14. januar]] – [[Roman Jeremin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[19. januar]] – [[Edin Atić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[11. mart]] – [[Ajdin Penava]], bosanskohercegovački košarkaš === April === * [[5. april]] – [[Ida Lien]], norveška [[biatlon]]ka * [[16. april]] – [[Polona Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] ** [[Michela Carrara]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka ** [[Urška Poje]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[23. maj]] – [[Emily Dickson]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[25. maj]] – [[Tamara Steiner]], austrijska [[biatlon]]ka === Juni === * [[5. juni]] – [[Anika Kožica]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica === Juli === * [[6. juli]] – [[Emilie Kalkenberg]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[Nadia Moser]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[29. juli]] – [[Kamila Cichoń]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === August === * [[22. august]] – [[Megan Bankes]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[24. august]] – [[Stefan Anić]], bosanskohercegovački [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Jung Ju-mi]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka * [[14. septembar]] – [[Veronika Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[22. oktobar]] – [[Ana Cotrus]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[29. oktobar]] – [[Irina Kazakevič]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka === Novembar === * [[10. novembar]] ** [[Miki Kobayashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka ** [[Margie Freed]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[13. novembar]] – [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[18. novembar]] – [[Kamila Żuk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[6. decembar]] – [[Jelena Čirkova]], ruska i od 2020. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[23. decembar]] – [[Emir Lokmić]], bosanskohercegovački alpski skijaš == Umrli == === Januar=== * [[17. januar]] – [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. januar]] – [[Henry Hermansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]-[[Skijaško trčanje|trkač]] === Februar === * [[9. februar]] - [[Vojin Komadina]], jugoslavenski i bosanskohercegovački kompozitor * [[18. februar]] – [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac === Mart === * [[14. mart]] ** [[Jurek Becker]], njemački pisac ** [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla ** [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac === April === * [[28. april]] – [[Kamil Silajdžić]], hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] === Maj === === Juni === * [[25. juni]] – [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora === Juli === * [[2. juli]] – [[James Stewart]], američki glumac i oficir * [[7. juli]] – [[Mate Boban]], hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine === August === * [[19. august]] – [[Maja Dimitrijević]], jugoslavenska glumica * [[24. august]] – [[Zofia Ridet]], [[poljska]] fotografkinja === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Viktor Frankl]], austrijski neurolog, psiholog i filozof * [[6. septembar]] – [[Uglješa Uzelac]], bosanskohercegovački političar i 27. gradonačelnik Sarajeva * [[29. septembar]] – [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Jevgenij Haldej]], sovjetski fotograf * [[24. oktobar]] – [[Milan Antončić (narodni heroj)|Milan Antončić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Novembar === * [[7. novembar]] – [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik * [[9. novembar]] ** [[Muriel Mussells Seyfert]], američka astronomkinja ** [[Helenio Herrera]], argentinsko-francuski nogometaš i trener * [[10. novembar]] – [[Miki Kobayashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D. Phillips]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Paul D. Boyer]], [[SAD]] ** [[John E. Walker]], [[UK]] ** [[Jens Skou]], [[Danska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Stanley Prusiner]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Merton]], [[SAD]] ** [[Myron Scholes]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1997}} {{Normativna kontrola}} hb5tyucxhpwvacy78oikp7adlrc76tw 0 4640 3842915 3823962 2026-05-09T16:31:37Z AnToni 2325 /* Decembar */ 3842915 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2001 ([[Rimski brojevi|MMI]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u ponedjeljak|koja je počela u ponedjeljak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 1. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 2. godina [[2000-te|2000-tih]]. Proglašena je: * Međunarodnom godinom volontera == Događaji == * [[6. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] kongres proglasio je [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom američkih predsjedničkih izbora [[2000]]. * [[15. januar]] – Pokrenuta [[Wikipedia]]. * [[20. januar]] – George W. Bush naslijedio [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i postao 43. predsjednik SAD-a. * [[25. januar]] – [[Zoran Đinđić]] stupio na položaj premijera Srbije. * [[6. februar]] – [[Ariel Sharon]] pobijedio je na izborima za [[izrael]]skog premijera. * [[12. februar]] – Svemirska letjelica ''[[NEAR Shoemaker]]'' spustila se na površinu [[asteroid]]a [[433 Eros]] i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid. * [[13. februar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio [[Salvador]], poginulo oko 400 ljudi. * [[21. februar]] – U [[Kandahar]]u, sjedištu [[taliban]]a, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju. * [[23. mart]] – [[Rusija|Ruska]] svemirska stanica ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' pala je u [[Tihi okean]] nedaleko od [[Fidži]]ja. * [[1. april]] ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] predao se policiji nakon dugih pregovora sa srbijanskom Vladom i odveden u beogradski Centralni zatvor. ** Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan. * [[2. april]] ** Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru. ** Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine. ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]] priznao da je [[SR Jugoslavija]] davala pomoć u oružju i municiji [[Srbi]]ma u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i u Hrvatskoj za vrijeme [[Rat u BiH|rata]]. * [[4. april]] ** Delegacija Općine [[Tuzla]] bosanskohercegovačkom [[košarka]]šu [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]] uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima. ** [[Sudan]]ski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. * [[28. juni]] – Slobodan Milošević izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]]. *[[4. juli]] – 145 poginulih u padu aviona [[Tupoljev TU-154]] u blizini grada [[Irkutsk]]a u Rusiji. * [[11. septembar]] – Više od 3000 poginulih u [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkim napadima]] na [[Svjetski trgovački centar]] u [[New York]]u, [[Pentagon]] i ruralno područje oko Shanksvillea u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. * [[7. oktobar]] – SAD pokreće [[Rat protiv terorizma]] zračnim udarima na [[Afganistan]]. * [[8. oktobar]] ** 100 poginulih u avionskoj nesreći u [[Milano|milanskoj]] zračnoj luci nakon što se avion [[McDonnell Douglas DC-9|MD-87]] [[Švedska|švedske]] kompanije [[Scandinavian Airlines System|SAS]] sudario s privatnim avionom, a zatim udario i u zgradu. ** Sudije Haškog tribunala ([[ICTY]]) odbile zahtjev [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu. * [[12. novembar]] – 260 poginulih u avionskoj nesreći aviokompanije [[American Airlines]] nedaleko od New Yorka. * [[14. novembar]] – Napad na [[Afganistan]]u: Saveznici ulaze u glavni grad [[Kabul]]. * [[16. novembar]] – U distribuciji je prvi film iz serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]]: ''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]''. * [[23. novembar]] – Tribunal u [[Den Haag]]u podigao treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini. * [[25. novembar]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopćila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[27. novembar]] – [[NASA]] saopćila da je svemirski teleskop ''[[Hubble]]'' otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema. * [[2. decembar]] – Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[korporacija]] Enron, podnijela je molbu [[New York (savezna država)|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u historiji SAD-a, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta. * [[7. decembar]] – U [[građanski rat|građanskom ratu]] u [[Afganistan]]u [[taliban]]i predali svoje posljednje uporište [[Kandahar]]. == Rođeni == === Januar === * [[5. januar]] – [[Anna Gandler]], austrijska [[biatlon]]ka * [[7. januar]] – [[Živa Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[28. januar]] – [[Tarik Biberović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Turska|turski]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[2. mart]] – [[Lea Meier]], [[švicarska]] [[biatlon]]ka * [[18. mart]] – [[Hannah Auchentaller]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka === April === * [[20. april]] ** [[Sanita Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka ** [[Sandra Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[27. maj]] – [[Brunette (pjevačica)|Brunette]], [[Armeni|armenska]] pjevačica koja je predstavljala [[Armenija na Euroviziji|Armeniju]] na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] === Juni === * [[18. juni]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski nogometaš === Juli === * [[3. juli]] – [[Denis Huseinbašić]], [[Njemačka|njemački]] [[nogomet]]aš === August === * [[11. august]] – [[Sanjin Pehlivanović]], bosanskohercegovački [[bilijar]]ist * [[16. august]] – [[Jannik Sinner]], [[italija]]nski [[tenis]]er * [[19. august]] – [[Darina Čalik]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Bukayo Saka]], engleski nogometaš * [[13. septembar]] – [[Sara Urumova]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[23. decembar]] – [[Nika Grbelja]], hrvatska glumica * [[31. decembar]] – [[Lea Rothschopf]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Fabijan Šovagović]], hrvatski glumac * [[26. januar]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslavenska i srbijanska historičarka * [[28. januar]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik === Februar === * [[24. februar]] – [[Claude E. Shannon]], američki izumitelj * [[25. februar]] – [[Donald Bradman]], australski [[kriket]]aš === Mart === * [[22. mart]] – [[Sabiha Gökçen]], turska pilotkinja bosanskohercegovačkog porijekla === April === * [[4. april]] – [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[22. april]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[11. maj]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac === Juni === * [[5. juni]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog * [[18. juni]] – [[Davorin Popović]], bosanskohercegovački pjevač, član sarajevskih [[Indexi|Indexa]] * [[27. juni]] – [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac i režiser === Juli === === August === * [[25. august]] ** [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica ** [[Madge Adam]], [[engleska]] [[astronom]]kinja === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja * [[9. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa * [[11. septembar]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče * [[23. oktobar]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[24. oktobar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor * [[8. novembar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[29. novembar]] – [[George Harrison]], engleski gitarista, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a === Decembar === * [[8. decembar]] ** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš ** [[Frances Elizabeth Holberton]], američka računarska naučnica * [[16. decembar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] biatlonac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Eric A. Cornell]], [[SAD]] ** [[Wolfgang Ketterle]], [[Njemačka]] ** [[Carl E. Wieman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William S. Knowles]], [[SAD]] ** [[Ryoji Noyori]], [[Japan]] ** [[Barry Sharpless]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Leland H. Hartwell]], [[SAD]] ** [[Tim Hunt|R. Timothy Hunt]], [[UK]] ** [[Paul Nurse|Paul M. Nurse]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[V. S. Naipaul|Vidiadhar Surajprasad Naipaul]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ujedinjene nacije]] ** [[Kofi Annan]], [[Gana]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[George Akerlof]], [[SAD]] ** [[A. Michael Spence]], [[SAD]] ** [[Joseph E. Stiglitz]], [[SAD]] {{commonscat|2001}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} ioztre0leyrhjgx3wq51ow24r50rjy2 3842960 3842915 2026-05-09T17:53:34Z AnToni 2325 /* Septembar */ 3842960 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2001 ([[Rimski brojevi|MMI]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u ponedjeljak|koja je počela u ponedjeljak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 1. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 2. godina [[2000-te|2000-tih]]. Proglašena je: * Međunarodnom godinom volontera == Događaji == * [[6. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] kongres proglasio je [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom američkih predsjedničkih izbora [[2000]]. * [[15. januar]] – Pokrenuta [[Wikipedia]]. * [[20. januar]] – George W. Bush naslijedio [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i postao 43. predsjednik SAD-a. * [[25. januar]] – [[Zoran Đinđić]] stupio na položaj premijera Srbije. * [[6. februar]] – [[Ariel Sharon]] pobijedio je na izborima za [[izrael]]skog premijera. * [[12. februar]] – Svemirska letjelica ''[[NEAR Shoemaker]]'' spustila se na površinu [[asteroid]]a [[433 Eros]] i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid. * [[13. februar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio [[Salvador]], poginulo oko 400 ljudi. * [[21. februar]] – U [[Kandahar]]u, sjedištu [[taliban]]a, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju. * [[23. mart]] – [[Rusija|Ruska]] svemirska stanica ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' pala je u [[Tihi okean]] nedaleko od [[Fidži]]ja. * [[1. april]] ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] predao se policiji nakon dugih pregovora sa srbijanskom Vladom i odveden u beogradski Centralni zatvor. ** Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan. * [[2. april]] ** Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru. ** Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine. ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]] priznao da je [[SR Jugoslavija]] davala pomoć u oružju i municiji [[Srbi]]ma u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i u Hrvatskoj za vrijeme [[Rat u BiH|rata]]. * [[4. april]] ** Delegacija Općine [[Tuzla]] bosanskohercegovačkom [[košarka]]šu [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]] uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima. ** [[Sudan]]ski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. * [[28. juni]] – Slobodan Milošević izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]]. *[[4. juli]] – 145 poginulih u padu aviona [[Tupoljev TU-154]] u blizini grada [[Irkutsk]]a u Rusiji. * [[11. septembar]] – Više od 3000 poginulih u [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkim napadima]] na [[Svjetski trgovački centar]] u [[New York]]u, [[Pentagon]] i ruralno područje oko Shanksvillea u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. * [[7. oktobar]] – SAD pokreće [[Rat protiv terorizma]] zračnim udarima na [[Afganistan]]. * [[8. oktobar]] ** 100 poginulih u avionskoj nesreći u [[Milano|milanskoj]] zračnoj luci nakon što se avion [[McDonnell Douglas DC-9|MD-87]] [[Švedska|švedske]] kompanije [[Scandinavian Airlines System|SAS]] sudario s privatnim avionom, a zatim udario i u zgradu. ** Sudije Haškog tribunala ([[ICTY]]) odbile zahtjev [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu. * [[12. novembar]] – 260 poginulih u avionskoj nesreći aviokompanije [[American Airlines]] nedaleko od New Yorka. * [[14. novembar]] – Napad na [[Afganistan]]u: Saveznici ulaze u glavni grad [[Kabul]]. * [[16. novembar]] – U distribuciji je prvi film iz serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]]: ''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]''. * [[23. novembar]] – Tribunal u [[Den Haag]]u podigao treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini. * [[25. novembar]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopćila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[27. novembar]] – [[NASA]] saopćila da je svemirski teleskop ''[[Hubble]]'' otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema. * [[2. decembar]] – Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[korporacija]] Enron, podnijela je molbu [[New York (savezna država)|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u historiji SAD-a, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta. * [[7. decembar]] – U [[građanski rat|građanskom ratu]] u [[Afganistan]]u [[taliban]]i predali svoje posljednje uporište [[Kandahar]]. == Rođeni == === Januar === * [[5. januar]] – [[Anna Gandler]], austrijska [[biatlon]]ka * [[7. januar]] – [[Živa Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[28. januar]] – [[Tarik Biberović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Turska|turski]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[2. mart]] – [[Lea Meier]], [[švicarska]] [[biatlon]]ka * [[18. mart]] – [[Hannah Auchentaller]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka === April === * [[20. april]] ** [[Sanita Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka ** [[Sandra Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[27. maj]] – [[Brunette (pjevačica)|Brunette]], [[Armeni|armenska]] pjevačica koja je predstavljala [[Armenija na Euroviziji|Armeniju]] na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] === Juni === * [[18. juni]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski nogometaš === Juli === * [[3. juli]] – [[Denis Huseinbašić]], [[Njemačka|njemački]] [[nogomet]]aš === August === * [[11. august]] – [[Sanjin Pehlivanović]], bosanskohercegovački [[bilijar]]ist * [[16. august]] – [[Jannik Sinner]], [[italija]]nski [[tenis]]er * [[19. august]] – [[Darina Čalik]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Bukayo Saka]], engleski nogometaš * [[7. septembar]] – [[Polina Jegorova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[13. septembar]] – [[Sara Urumova]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[23. decembar]] – [[Nika Grbelja]], hrvatska glumica * [[31. decembar]] – [[Lea Rothschopf]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Fabijan Šovagović]], hrvatski glumac * [[26. januar]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslavenska i srbijanska historičarka * [[28. januar]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik === Februar === * [[24. februar]] – [[Claude E. Shannon]], američki izumitelj * [[25. februar]] – [[Donald Bradman]], australski [[kriket]]aš === Mart === * [[22. mart]] – [[Sabiha Gökçen]], turska pilotkinja bosanskohercegovačkog porijekla === April === * [[4. april]] – [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[22. april]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[11. maj]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac === Juni === * [[5. juni]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog * [[18. juni]] – [[Davorin Popović]], bosanskohercegovački pjevač, član sarajevskih [[Indexi|Indexa]] * [[27. juni]] – [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac i režiser === Juli === === August === * [[25. august]] ** [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica ** [[Madge Adam]], [[engleska]] [[astronom]]kinja === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja * [[9. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa * [[11. septembar]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče * [[23. oktobar]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[24. oktobar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor * [[8. novembar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[29. novembar]] – [[George Harrison]], engleski gitarista, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a === Decembar === * [[8. decembar]] ** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš ** [[Frances Elizabeth Holberton]], američka računarska naučnica * [[16. decembar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] biatlonac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Eric A. Cornell]], [[SAD]] ** [[Wolfgang Ketterle]], [[Njemačka]] ** [[Carl E. Wieman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William S. Knowles]], [[SAD]] ** [[Ryoji Noyori]], [[Japan]] ** [[Barry Sharpless]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Leland H. Hartwell]], [[SAD]] ** [[Tim Hunt|R. Timothy Hunt]], [[UK]] ** [[Paul Nurse|Paul M. Nurse]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[V. S. Naipaul|Vidiadhar Surajprasad Naipaul]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ujedinjene nacije]] ** [[Kofi Annan]], [[Gana]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[George Akerlof]], [[SAD]] ** [[A. Michael Spence]], [[SAD]] ** [[Joseph E. Stiglitz]], [[SAD]] {{commonscat|2001}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} b4t7ybjefk8ebrw574dx7nld24xakwo 3842962 3842960 2026-05-09T17:55:10Z AnToni 2325 /* Januar */ 3842962 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2001 ([[Rimski brojevi|MMI]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u ponedjeljak|koja je počela u ponedjeljak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 1. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 2. godina [[2000-te|2000-tih]]. Proglašena je: * Međunarodnom godinom volontera == Događaji == * [[6. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] kongres proglasio je [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom američkih predsjedničkih izbora [[2000]]. * [[15. januar]] – Pokrenuta [[Wikipedia]]. * [[20. januar]] – George W. Bush naslijedio [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i postao 43. predsjednik SAD-a. * [[25. januar]] – [[Zoran Đinđić]] stupio na položaj premijera Srbije. * [[6. februar]] – [[Ariel Sharon]] pobijedio je na izborima za [[izrael]]skog premijera. * [[12. februar]] – Svemirska letjelica ''[[NEAR Shoemaker]]'' spustila se na površinu [[asteroid]]a [[433 Eros]] i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid. * [[13. februar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio [[Salvador]], poginulo oko 400 ljudi. * [[21. februar]] – U [[Kandahar]]u, sjedištu [[taliban]]a, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju. * [[23. mart]] – [[Rusija|Ruska]] svemirska stanica ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' pala je u [[Tihi okean]] nedaleko od [[Fidži]]ja. * [[1. april]] ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] predao se policiji nakon dugih pregovora sa srbijanskom Vladom i odveden u beogradski Centralni zatvor. ** Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan. * [[2. april]] ** Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru. ** Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine. ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]] priznao da je [[SR Jugoslavija]] davala pomoć u oružju i municiji [[Srbi]]ma u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i u Hrvatskoj za vrijeme [[Rat u BiH|rata]]. * [[4. april]] ** Delegacija Općine [[Tuzla]] bosanskohercegovačkom [[košarka]]šu [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]] uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima. ** [[Sudan]]ski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. * [[28. juni]] – Slobodan Milošević izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]]. *[[4. juli]] – 145 poginulih u padu aviona [[Tupoljev TU-154]] u blizini grada [[Irkutsk]]a u Rusiji. * [[11. septembar]] – Više od 3000 poginulih u [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkim napadima]] na [[Svjetski trgovački centar]] u [[New York]]u, [[Pentagon]] i ruralno područje oko Shanksvillea u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. * [[7. oktobar]] – SAD pokreće [[Rat protiv terorizma]] zračnim udarima na [[Afganistan]]. * [[8. oktobar]] ** 100 poginulih u avionskoj nesreći u [[Milano|milanskoj]] zračnoj luci nakon što se avion [[McDonnell Douglas DC-9|MD-87]] [[Švedska|švedske]] kompanije [[Scandinavian Airlines System|SAS]] sudario s privatnim avionom, a zatim udario i u zgradu. ** Sudije Haškog tribunala ([[ICTY]]) odbile zahtjev [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu. * [[12. novembar]] – 260 poginulih u avionskoj nesreći aviokompanije [[American Airlines]] nedaleko od New Yorka. * [[14. novembar]] – Napad na [[Afganistan]]u: Saveznici ulaze u glavni grad [[Kabul]]. * [[16. novembar]] – U distribuciji je prvi film iz serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]]: ''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]''. * [[23. novembar]] – Tribunal u [[Den Haag]]u podigao treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini. * [[25. novembar]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopćila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[27. novembar]] – [[NASA]] saopćila da je svemirski teleskop ''[[Hubble]]'' otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema. * [[2. decembar]] – Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[korporacija]] Enron, podnijela je molbu [[New York (savezna država)|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u historiji SAD-a, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta. * [[7. decembar]] – U [[građanski rat|građanskom ratu]] u [[Afganistan]]u [[taliban]]i predali svoje posljednje uporište [[Kandahar]]. == Rođeni == === Januar === * [[4. januar]] – [[Alina Skripkina]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[5. januar]] – [[Anna Gandler]], austrijska [[biatlon]]ka * [[7. januar]] – [[Živa Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[28. januar]] – [[Tarik Biberović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Turska|turski]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[2. mart]] – [[Lea Meier]], [[švicarska]] [[biatlon]]ka * [[18. mart]] – [[Hannah Auchentaller]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka === April === * [[20. april]] ** [[Sanita Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka ** [[Sandra Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[27. maj]] – [[Brunette (pjevačica)|Brunette]], [[Armeni|armenska]] pjevačica koja je predstavljala [[Armenija na Euroviziji|Armeniju]] na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] === Juni === * [[18. juni]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski nogometaš === Juli === * [[3. juli]] – [[Denis Huseinbašić]], [[Njemačka|njemački]] [[nogomet]]aš === August === * [[11. august]] – [[Sanjin Pehlivanović]], bosanskohercegovački [[bilijar]]ist * [[16. august]] – [[Jannik Sinner]], [[italija]]nski [[tenis]]er * [[19. august]] – [[Darina Čalik]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Bukayo Saka]], engleski nogometaš * [[7. septembar]] – [[Polina Jegorova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[13. septembar]] – [[Sara Urumova]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[23. decembar]] – [[Nika Grbelja]], hrvatska glumica * [[31. decembar]] – [[Lea Rothschopf]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Fabijan Šovagović]], hrvatski glumac * [[26. januar]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslavenska i srbijanska historičarka * [[28. januar]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik === Februar === * [[24. februar]] – [[Claude E. Shannon]], američki izumitelj * [[25. februar]] – [[Donald Bradman]], australski [[kriket]]aš === Mart === * [[22. mart]] – [[Sabiha Gökçen]], turska pilotkinja bosanskohercegovačkog porijekla === April === * [[4. april]] – [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[22. april]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[11. maj]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac === Juni === * [[5. juni]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog * [[18. juni]] – [[Davorin Popović]], bosanskohercegovački pjevač, član sarajevskih [[Indexi|Indexa]] * [[27. juni]] – [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac i režiser === Juli === === August === * [[25. august]] ** [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica ** [[Madge Adam]], [[engleska]] [[astronom]]kinja === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja * [[9. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa * [[11. septembar]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče * [[23. oktobar]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[24. oktobar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor * [[8. novembar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[29. novembar]] – [[George Harrison]], engleski gitarista, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a === Decembar === * [[8. decembar]] ** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš ** [[Frances Elizabeth Holberton]], američka računarska naučnica * [[16. decembar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] biatlonac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Eric A. Cornell]], [[SAD]] ** [[Wolfgang Ketterle]], [[Njemačka]] ** [[Carl E. Wieman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William S. Knowles]], [[SAD]] ** [[Ryoji Noyori]], [[Japan]] ** [[Barry Sharpless]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Leland H. Hartwell]], [[SAD]] ** [[Tim Hunt|R. Timothy Hunt]], [[UK]] ** [[Paul Nurse|Paul M. Nurse]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[V. S. Naipaul|Vidiadhar Surajprasad Naipaul]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ujedinjene nacije]] ** [[Kofi Annan]], [[Gana]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[George Akerlof]], [[SAD]] ** [[A. Michael Spence]], [[SAD]] ** [[Joseph E. Stiglitz]], [[SAD]] {{commonscat|2001}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} ilinwrgv3wd01wwphlm3qlllvs4rsts 3842966 3842962 2026-05-09T17:58:21Z AnToni 2325 /* Septembar */ 3842966 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2001 ([[Rimski brojevi|MMI]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u ponedjeljak|koja je počela u ponedjeljak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 1. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 2. godina [[2000-te|2000-tih]]. Proglašena je: * Međunarodnom godinom volontera == Događaji == * [[6. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] kongres proglasio je [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom američkih predsjedničkih izbora [[2000]]. * [[15. januar]] – Pokrenuta [[Wikipedia]]. * [[20. januar]] – George W. Bush naslijedio [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i postao 43. predsjednik SAD-a. * [[25. januar]] – [[Zoran Đinđić]] stupio na položaj premijera Srbije. * [[6. februar]] – [[Ariel Sharon]] pobijedio je na izborima za [[izrael]]skog premijera. * [[12. februar]] – Svemirska letjelica ''[[NEAR Shoemaker]]'' spustila se na površinu [[asteroid]]a [[433 Eros]] i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid. * [[13. februar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio [[Salvador]], poginulo oko 400 ljudi. * [[21. februar]] – U [[Kandahar]]u, sjedištu [[taliban]]a, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju. * [[23. mart]] – [[Rusija|Ruska]] svemirska stanica ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' pala je u [[Tihi okean]] nedaleko od [[Fidži]]ja. * [[1. april]] ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] predao se policiji nakon dugih pregovora sa srbijanskom Vladom i odveden u beogradski Centralni zatvor. ** Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan. * [[2. april]] ** Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru. ** Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine. ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]] priznao da je [[SR Jugoslavija]] davala pomoć u oružju i municiji [[Srbi]]ma u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i u Hrvatskoj za vrijeme [[Rat u BiH|rata]]. * [[4. april]] ** Delegacija Općine [[Tuzla]] bosanskohercegovačkom [[košarka]]šu [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]] uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima. ** [[Sudan]]ski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. * [[28. juni]] – Slobodan Milošević izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]]. *[[4. juli]] – 145 poginulih u padu aviona [[Tupoljev TU-154]] u blizini grada [[Irkutsk]]a u Rusiji. * [[11. septembar]] – Više od 3000 poginulih u [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkim napadima]] na [[Svjetski trgovački centar]] u [[New York]]u, [[Pentagon]] i ruralno područje oko Shanksvillea u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. * [[7. oktobar]] – SAD pokreće [[Rat protiv terorizma]] zračnim udarima na [[Afganistan]]. * [[8. oktobar]] ** 100 poginulih u avionskoj nesreći u [[Milano|milanskoj]] zračnoj luci nakon što se avion [[McDonnell Douglas DC-9|MD-87]] [[Švedska|švedske]] kompanije [[Scandinavian Airlines System|SAS]] sudario s privatnim avionom, a zatim udario i u zgradu. ** Sudije Haškog tribunala ([[ICTY]]) odbile zahtjev [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu. * [[12. novembar]] – 260 poginulih u avionskoj nesreći aviokompanije [[American Airlines]] nedaleko od New Yorka. * [[14. novembar]] – Napad na [[Afganistan]]u: Saveznici ulaze u glavni grad [[Kabul]]. * [[16. novembar]] – U distribuciji je prvi film iz serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]]: ''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]''. * [[23. novembar]] – Tribunal u [[Den Haag]]u podigao treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini. * [[25. novembar]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopćila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[27. novembar]] – [[NASA]] saopćila da je svemirski teleskop ''[[Hubble]]'' otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema. * [[2. decembar]] – Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[korporacija]] Enron, podnijela je molbu [[New York (savezna država)|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u historiji SAD-a, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta. * [[7. decembar]] – U [[građanski rat|građanskom ratu]] u [[Afganistan]]u [[taliban]]i predali svoje posljednje uporište [[Kandahar]]. == Rođeni == === Januar === * [[4. januar]] – [[Alina Skripkina]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[5. januar]] – [[Anna Gandler]], austrijska [[biatlon]]ka * [[7. januar]] – [[Živa Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[28. januar]] – [[Tarik Biberović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Turska|turski]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[2. mart]] – [[Lea Meier]], [[švicarska]] [[biatlon]]ka * [[18. mart]] – [[Hannah Auchentaller]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka === April === * [[20. april]] ** [[Sanita Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka ** [[Sandra Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[27. maj]] – [[Brunette (pjevačica)|Brunette]], [[Armeni|armenska]] pjevačica koja je predstavljala [[Armenija na Euroviziji|Armeniju]] na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] === Juni === * [[18. juni]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski nogometaš === Juli === * [[3. juli]] – [[Denis Huseinbašić]], [[Njemačka|njemački]] [[nogomet]]aš === August === * [[11. august]] – [[Sanjin Pehlivanović]], bosanskohercegovački [[bilijar]]ist * [[16. august]] – [[Jannik Sinner]], [[italija]]nski [[tenis]]er * [[19. august]] – [[Darina Čalik]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Bukayo Saka]], engleski nogometaš * [[7. septembar]] ** [[Daria Gembicka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka ** [[Polina Jegorova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[13. septembar]] – [[Sara Urumova]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[23. decembar]] – [[Nika Grbelja]], hrvatska glumica * [[31. decembar]] – [[Lea Rothschopf]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Fabijan Šovagović]], hrvatski glumac * [[26. januar]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslavenska i srbijanska historičarka * [[28. januar]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik === Februar === * [[24. februar]] – [[Claude E. Shannon]], američki izumitelj * [[25. februar]] – [[Donald Bradman]], australski [[kriket]]aš === Mart === * [[22. mart]] – [[Sabiha Gökçen]], turska pilotkinja bosanskohercegovačkog porijekla === April === * [[4. april]] – [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[22. april]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[11. maj]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac === Juni === * [[5. juni]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog * [[18. juni]] – [[Davorin Popović]], bosanskohercegovački pjevač, član sarajevskih [[Indexi|Indexa]] * [[27. juni]] – [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac i režiser === Juli === === August === * [[25. august]] ** [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica ** [[Madge Adam]], [[engleska]] [[astronom]]kinja === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja * [[9. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa * [[11. septembar]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče * [[23. oktobar]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[24. oktobar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor * [[8. novembar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[29. novembar]] – [[George Harrison]], engleski gitarista, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a === Decembar === * [[8. decembar]] ** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš ** [[Frances Elizabeth Holberton]], američka računarska naučnica * [[16. decembar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] biatlonac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Eric A. Cornell]], [[SAD]] ** [[Wolfgang Ketterle]], [[Njemačka]] ** [[Carl E. Wieman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William S. Knowles]], [[SAD]] ** [[Ryoji Noyori]], [[Japan]] ** [[Barry Sharpless]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Leland H. Hartwell]], [[SAD]] ** [[Tim Hunt|R. Timothy Hunt]], [[UK]] ** [[Paul Nurse|Paul M. Nurse]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[V. S. Naipaul|Vidiadhar Surajprasad Naipaul]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ujedinjene nacije]] ** [[Kofi Annan]], [[Gana]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[George Akerlof]], [[SAD]] ** [[A. Michael Spence]], [[SAD]] ** [[Joseph E. Stiglitz]], [[SAD]] {{commonscat|2001}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} fqvc299e8ifyto931awg8x12gx13lrt 0 4678 3842927 3809476 2026-05-09T16:54:24Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842927 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''10. februar / veljača (10. 2)''' jest 41. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 324 dana (325 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == === 13. vijek === * [[1258]] – Mongoli pod komandom Hulagu-hana osvojili Bagdad, glavni grad [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]]. === 19. vijek=== * [[1840]] – [[Kraljica Viktorija]] vjenčala se s [[Albert od Saskokoburga i Gote|princom Albertom]]. === 20. vijek === * [[1910]] – Završeno deveto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I.]] između [[Emanuel Lasker|Laskera]] i [[Carl Schlechter|Schlechtera]], pobjedom Laskera. * [[1982]] – U [[Minsk]]u počelo 19. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u. === 21. vijek === * [[2006]] – [[Fatmir Sejdiu]] izabran za novog predsjednika [[Kosovo|Kosova]]. * [[2013]] – U stampedu na željezničkoj stanici u indijskom gradu [[Allahabad]]u poginulo 36 osoba. * [[2013]] – Veliki požar izbio na Bitpazaru, najvećoj tržnici u [[Skoplje|Skoplju]]. * [[2019]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]] otvoren [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|14. evropski omladinski olimpijski festival]]. * [[2021]] – Na [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1785]] – [[Claude-Louis Navier]], francuski fizičar === 19. vijek === * [[1842]] – [[Agnes Mary Clerke]], [[irska]] [[astronom]]kinja i [[Pisac|spisateljica]] * [[1890]] – [[Boris Pasternak]], ruski književnik * [[1898]] – [[Bertolt Brecht]], njemački dramatičar i pjesnik === 20. vijek === * [[1932]] – [[Rade Petrović]], hrvatski i bosanskohercegovački historičar * [[1937]] – [[Roberta Flack]], američka pjevačica i pijanistica * [[1939]] ** [[Catherine Clément]], francuska sociologinja i književnica ** [[Silvana Armenulić]], bosanskohercegovačka pjevačica * [[1942]] – [[John Clarke (fizičar)|John Clarke]], britanski fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] 2025. * [[1943]] – [[Ante Paradžik]], hrvatski političar * [[1950]] – [[Mark Spitz]], američki plivač * [[1962]] – [[Cliff Burton|Clifford Lee Burton]], basist grupe [[Metallica]] * [[1964]] – [[Snježana Sinovčić-Šiškov]], hrvatska glumica * [[1973]] – [[Asmir Kujović]], bosanskohercegovački književnik * [[1984]] – [[Galina Višnjevska-Šeporenko]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[1999]] – [[Eliška Václavíková]], [[češka]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 16. vijek === * [[1567]] – [[Henry Stuart]], škotski kralj === 19. vijek === * [[1837]] – [[Aleksandar Puškin|Aleksandar Sergejevič Puškin]], ruski književnik * [[1878]] – [[Claude Bernard]], francuski fiziolog * [[1879]] – [[Honoré Daumier]], francuski slikar, kipar, grafičar i karikaturist * [[1895]] – [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović]], islamski teolog, prvi reis-ul-ulema u razdoblju Austro-Ugarske === 20. vijek === * [[1912]] – [[Joseph Lister]], britanski hirurg * [[1918]] – [[Abdul Hamid II]], osmanlijski sultan * [[1932]] – [[Edgar Wallace]], britanski književnik * [[1962]] – [[Josip Matasović]], jugoslavenski i hrvatski historičar === 21. vijek === * 2010 – [[Iljas Hadžibegović]], bosanskohercegovački historičar * [[2014.]] ** [[Olga Jevrić]], srbijanska kiparka ** [[Shirley Temple]], američka glumica i ambasadorica * [[2023]] – [[Horst Nickel (biatlonac)|Horst Nickel]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[2024]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|10 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/10/ Na današnji dan (10. februar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-10/ Na današnji dan (10. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-10]] t4y5cv1hnatfldcc8bii552uxgud55a 0 4684 3843111 3830918 2026-05-10T08:06:59Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3843111 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''16. februar / veljača (16. 2)''' jest 47. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 318 dana (319 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1995.]] – Počelo 30. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1497]] – [[Philip Melanchton Schwarzer]], njemački reformator, teolog i filozof === 18. vijek === * [[1755]] – [[Friedrich Graf Buelow]], pruski general * [[1774]] – [[Pierre Rode]], francuski violinist === 19. vijek === * [[1831]] – [[Nikolaj Semjonovič Leskov]], ruski književnik * [[1834]] – [[Ernst Haeckel]], njemački zoolog i filozof * [[1848]] **[[Octave Mirbeau]], francuski pisac i novinar ** [[Hugo de Vries]], nizozemski botaničar === 20. vijek === * [[1914]] – [[Tomanija Đuričko]], srbijanska glumica * [[1926]] – [[John Richard Schlesinger]], engleski režiser * [[1930]] – [[Ljiljana Jovanović]], srbijanska glumica * [[1935]] – [[Edda Dell'Orso]], italijanska pjevačica * [[1936]] – [[Pino Solanas]], argentinski režiser * [[1942]] – [[Kim Jong-il]], sjevernokorejski političar i državnik * [[1955]] – [[Margaux Hemingway]], američka glumica i model * [[1958]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš * [[1961]] – [[Jelena Golovina]], sovjetska biatlonka * [[1979]] – [[Valentino Rossi]], italijanski motociklist i višestruki svjetski prvak * [[1988]] – [[Sarah Murphy (biatlonka)|Sarah Murphy]], [[Kanada|kanadska]] i [[Novi Zeland|novozelandska]] [[biatlon]]ka * [[1996]] – [[Hana Sola]], bjeloruska [[biatlon]]ka * [[1997]] – [[Nikola Kovač (gejmer)|Nikola Kovač]], bosanskohercegovački gejmer == Umrli == * [[1754]] – [[Richard Mead]], privatni ljekar engleskog kralja [[Rikard II|Rikarda II]] * [[1907]] – [[Giosuè Carducci]], italijanski pjesnik * [[1917]] – [[Octave Mirbeau]], francuski pisac i novinar * [[1918]] – [[Karoly Khuen Hedervary]], mađarski grof * [[1981]] – [[Borko Arsenić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[2016]] ** [[Boutros Boutros-Ghali]], [[egipat]]ski diplomat ** [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar * [[2024]] – [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|16 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/16/ Na današnji dan (16. februar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-16/ Na današnji dan (16. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-16]] i9tsrv282rdm9y162mvnpqtzhmyurqi 0 4809 3842955 3798086 2026-05-09T17:51:32Z Srđan 73336 /* Umrli */ 3842955 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''9. maj / svibanj (9. 5)''' jest 129. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (130. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 236 dana. == Događaji == * [[1923]] – Počela [[Druga zemaljska konferencija KPJ|Druga zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] u [[Beč]]u. * [[1429]] – [[Ivanka Orleanka]] pobjeđuje engleske trupe koje su držale Orléans pod opsadom. * [[1945]] – [[Kapitulacija]] [[Njemačka|Njemačke]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[1950]] – [[Robert Schuman]] predstavio prijedlog za stvaranje organizirane Evrope, neophodne za održavanje mira. Taj prijedlog, poznat kao [[Schumanova deklaracija]], smatra se početkom stvaranja onog što danas poznajemo pod imenom [[Evropska unija]]. Otad se ovaj datum slavi kao Dan Evrope. * [[2004]] – [[Čečenija|Čečenski]] predsjednik [[Ahmed Kadirov]] ubijen u bombaškom napadu u [[Grozni|Groznom]]. Vođa pobunjenika [[Šamil Basajev]] kasnije priznao da je odgovoran za to ubistvo. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1837]] – [[Adam Opel]], osnivač auto-firme "[[Opel]]" * [[1874]] – [[Howard Carter]], britanski arheolog === 20. vijek === * [[1924]] – [[Bulat Okudžava]], ruski kantautor i šansonjer * [[1936]] – [[Albert Finney]], britanski glumac * [[1917]] – [[Janko Balorda]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1936]] – [[Glenda Jackson]], britanska glumica i političarka * [[1940]] – [[George Ede (biatlonac)|George Ede]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1945]] – [[Josef Heynckes]], njemački nogometaš i trener * [[1946]] – [[Candice Bergen]], američka glumica * [[1949]] – [[Billy Joel]], američki kantautor * [[1958]] – [[František Chládek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[1963]] – [[Sanja Doležal]], hrvatska pjevačica * [[1968]] – [[Nataša Pirc Musar]], slovenska [[pravo|pravnica]], [[novinarstvo|novinarka]] i [[političar]]ka, [[Predsjednik Slovenije|peta predsjednica]] [[Slovenija|Slovenije]] == Umrli == === 19. vijek === * [[1805]] – [[Friedrich Schiller]], njemački književnik === 20. vijek === * [[1931]] – [[Albert Abraham Michelson]], američki fizičar poljskog porijekla * [[1959]] – [[Hamdija Kreševljaković]], bosanskohercegovački historičar i pisac * [[1986]] – [[Tenzing Norgay]], nepalski planinar i alpinist === 21. vijek === * [[2016]] – [[Lamija Hadžiosmanović]], bosanskohercegovačka orijentalistica i filologinja * [[2017]] – [[Robert Miles]], švicarsko-italijanski muzičar i kompozitor * 2017 – [[Ivo Totić]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik * [[2020]] – [[Little Richard]], američki pjevač, klavirist i kantautor == Praznici == * [[Dan pobjede nad fašizmom]] * [[Dan Evrope]] ([[Evropska unija]]) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|9 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/9 Na današnji dan (9. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-9/ Na današnji dan (9. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj009]] gam8ey0j5cbke37ra7deeznf70hjgjn 0 4810 3843144 3841477 2026-05-10T10:11:54Z Srđan 73336 3843144 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''10. maj / svibanj (10. 5)''' jest 130. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (131. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 235 dana. == Događaji == * [[1503]] – Na svom četvrtom putovanju [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] pristao na [[Kajmanska ostrva]] i dao im ime ''Las Tortugas'' ([[kornjača|kornjače]]) zato što je na njima naišao na brojne [[morske kornjače]]. * [[1871]] – Potpisan [[Frankfurtski sporazum (1871)|Frankfurtski sporazum]], kojim je potvrđen i upotpunjen [[Versajski sporazum (1871)|Versajski sporazum]] od [[26. februar]]a iste godine. * [[1940]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Treći rajh|Njemačka]] napala [[Belgija|Belgiju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Luksemburg]]. * [[1970]] – Otvoreno šesto [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] * [[2014]] – [[Austrija]] s pjesmom "[[Rise Like a Phoenix]]" pobijedila na [[Eurosong 2014.|Eurosongu]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1697]] – [[Jean-Marie Leclair]], [[Francuska|francuski]] [[kompozitor]] i [[violina|violinist]] === 18. vijek === * [[1760]] – [[Claude Joseph Rouget de Lisle]], francuski kompozitor, autor [[Marseljeza|Marseljeze]] === 19. vijek === * [[1876]] – [[Ivan Cankar]], [[Slovenija|slovenski]] [[književnik]] * [[1885]] – [[Marko Alaupović]], bosanskohercegovački svećenik i vrhbosanski nadbiskup * [[1899]] – [[Fred Astaire]], [[SAD|američki]] [[ples]]ač, [[glumac]] i [[pjevanje|pjevač]] * [[1900]] – [[Cecilia Payne-Gaposchkin]], britanska i američka [[astronom]]ka i [[Astrofizika|astrofizičarka]] === 20. vijek === * [[1901]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i poduzetnica * [[1925]] – [[Kuno Werner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Nordijska kombinacija|nordijski kombinatorac]] i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1931]] – [[Ettore Scola]], [[italija]]nski [[režiser]] * [[1930]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf * [[1939]] – [[Ivica Vidović]], hrvatski i jugoslavenski pozorišni, televizijski i filmski glumac * [[1957]] – [[Sid Vicious]], [[UK|britanski]] pjevač * 1957 – [[Vladimir Aljikin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[1958]] – [[Harri Kirvesniemi]], [[Finska|finski]] [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1960]] – [[Bono]], [[Irska|irski]] [[kantautor]] i frontmen [[rock muzika|rock-grupe]] [[U2 (grupa)|U2]] * [[1963]] – [[Stefan Höck]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1965]] – [[Linda Evangelista]], [[Kanada|kanadski]] top-model * [[1966]] – [[Anne Elvebakk]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1967]] – [[Antje Harvey]], bivša istočnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]] * [[1969]] – [[Olivier Marteel]], belgijski snukerski sudija * [[1985]] – [[Bojan Puzigaća]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš * [[1987]] – [[Emmanuel Emenike]], [[Nigerija|nigerijski]] [[nogomet]]aš * [[1990]] – [[Ivana Vuleta]], [[srbija]]nska [[skok u dalj|skakačica u dalj]] * [[1992]] – [[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[1997]] – [[Michela Carrara]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka * 1997 – [[Urška Poje]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 17. vijek === * [[1696]] – [[Jean de La Bruyère]], francuski [[pisac]] === 18. vijek === * [[1774]] – [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]], [[spisak francuskih kraljeva|kralj]] Francuske * [[1787]] – [[William Watson (naučnik)|William Watson]], britanski ljekar i naučnik === 20. vijek === * [[1952]] – [[Clark L. Hull]], američki psiholog * [[1977]] – [[James Jones (pisac)|James Jones]], američki književnik * 1977 – [[Joan Crawford]], američka glumica === 21. vijek === * [[2005]] – [[Vida Pavlović]], pjevačica [[Romi|romske]] i srbijanske [[narodna muzika|narodne muzike]] * [[2006]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[2022]] – [[Bob Lanier]], američki [[košarka]]š i trener * 2022 – [[Leonid Kravčuk]], [[Spisak predsjednika Ukrajine|prvi]] [[predsjednik Ukrajine|predsjednik]] [[Ukrajina|Ukrajine]] (1991–1994) * [[2023]] – [[Ibro Mangafić]], bosanskohercegovački kompozitor i muzički pedagog * [[2024]] – [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor == Praznici == * Svjetski dan [[lupus]]a == Vanjski linkovi == {{Commonscat|10 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/10 Na današnji dan (10. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-10/ Na današnji dan (10. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj010]] b5rh2dlls67oxm91phvj8llex3glob7 0 4811 3843146 3798088 2026-05-10T10:13:21Z Srđan 73336 3843146 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''11. maj / svibanj (11. 5)''' jest 131. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (132. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 234 dana. == Događaji == * [[1812]] – Britanskog premijera [[Spencer Perceval|Spencera Percevala]] ubio je John Bellingham na putu do Vestminsterske palače. To je do sada jedini uspješni atentat na jednog britanskog premijera. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Hieronymus Florentinus Quehl]], njemački kompozitor i orguljaš === 19. vijek === * [[1879]] – [[Royal Harwood Frost]], [[SAD|američki]] [[astronom]] * [[1888]] – [[Irving Berlin]], rusko-američki kompozitor === 20. vijek === * [[1904]] – [[Salvador Dali]], španski slikar surealizma * [[1918]] – [[Richard Feynman]], američki fizičar * [[1930]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Holandija|holandski]] komputerski naučnik * [[1933]] – [[Zoran Radmilović]], jugoslavenski filmski i pozorišni glumac * [[1941]] – [[Esad Jogić]], bosanskohercegovački novinar i književnik * 1941 – [[Tatjana Ljujić-Mijatović]], bosanskohercegovačka političarka * [[1953]] – [[Đorđe Balašević]], [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] [[kantautor]], [[pjesnik]], [[pjevač]] i [[glumac]] * [[1969]] – [[Kyōji Suga]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1971]] – [[Wang Jinping (biatlonka)|Wang Jinping]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[1978]] – [[Laetitia Casta]], francuska manekenka * [[1983]] – [[Jana Romanova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[1988]] – [[Severin Freund]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] == Umrli == === 18. vijek === * [[1708]] – [[Jules Hardouin-Mansart]], francuski arhitekt === 20. vijek === * [[1916]] – [[Max Reger]], njemački kompozitor * [[1950]] – [[Royal Harwood Frost]], [[SAD|američki]] [[astronom]] * [[1981]] – [[Bob Marley]], jamajkanski pjevač === 21. vijek === * [[2001]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac * [[2010]] – [[Josef Keck]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[2013]] – [[Emmanuelle Claret]], francuska [[biatlon]]ka == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|11 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11 Na današnji dan (11. maj), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624061645/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11 |date=24. 6. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-11/ Na današnji dan (11. maj), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj011]] h772uy9k78x4mc7skya0sp2xjvpgw81 3843148 3843146 2026-05-10T10:19:34Z Srđan 73336 /* Rođeni */ 3843148 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''11. maj / svibanj (11. 5)''' jest 131. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (132. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 234 dana. == Događaji == * [[1812]] – Britanskog premijera [[Spencer Perceval|Spencera Percevala]] ubio je John Bellingham na putu do Vestminsterske palače. To je do sada jedini uspješni atentat na jednog britanskog premijera. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Hieronymus Florentinus Quehl]], njemački kompozitor i orguljaš === 19. vijek === * [[1879]] – [[Royal Harwood Frost]], [[SAD|američki]] [[astronom]] * [[1888]] – [[Irving Berlin]], rusko-američki kompozitor === 20. vijek === * [[1904]] – [[Salvador Dalí]], španski slikar surealizma * [[1918]] – [[Richard Feynman]], američki fizičar * [[1930]] – [[Edsger Dijkstra]], nizozemski komputerski naučnik * [[1933]] – [[Zoran Radmilović]], jugoslavenski filmski i pozorišni glumac * [[1941]] – [[Esad Jogić]], bosanskohercegovački novinar i književnik * 1941 – [[Tatjana Ljujić-Mijatović]], bosanskohercegovačka političarka * [[1953]] – [[Đorđe Balašević]], [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] [[kantautor]], [[pjesnik]], [[pjevač]] i [[glumac]] * [[1969]] – [[Kyōji Suga]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1971]] – [[Wang Jinping (biatlonka)|Wang Jinping]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[1978]] – [[Laetitia Casta]], francuska manekenka * [[1983]] – [[Jana Romanova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[1988]] – [[Severin Freund]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] == Umrli == === 18. vijek === * [[1708]] – [[Jules Hardouin-Mansart]], francuski arhitekt === 20. vijek === * [[1916]] – [[Max Reger]], njemački kompozitor * [[1950]] – [[Royal Harwood Frost]], američki [[astronom]] * [[1981]] – [[Bob Marley]], jamajkanski pjevač === 21. vijek === * [[2001]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac * [[2010]] – [[Josef Keck]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[2013]] – [[Emmanuelle Claret]], francuska [[biatlon]]ka == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|11 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11 Na današnji dan (11. maj), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624061645/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/11 |date=24. 6. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-11/ Na današnji dan (11. maj), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj011]] dsq5sr1mms1yyknjp825cb56uyx4phe 0 4818 3842871 3818604 2026-05-09T15:03:12Z Mhare 481 /* Umrli */ 3842871 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''18. maj / svibanj (18. 5)''' jest 138. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (139. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 227 dana. == Događaji == * [[1291]] – Nakon šest sedmica opsade pada Akkon, posljednje veliko uporište kršćanskih snaga, u ruke muslimanskih Memluka. Sa ovim su krstaški ratovi defintivno propali. * [[1944]] – Pobjedom [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], ali uz teške gubitke, završena [[Bitka za Monte Cassino]], jedna od najvažnijih bitaka na [[Italijanski front (2. svjetski rat)|Italijanskom frontu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. == Rođeni == === 11. vijek === * [[1048]] – [[Omar Hajjam]], [[Perzija|perzijski]] [[pjesnik]], [[matematika|matematičar]] i [[astronom]] === 17. vijek === * [[1616]] – Johann Jakob Froberger, njemački kompozitor === 19. vijek === * [[1868]] – [[Nikolaj II]], [[Spisak ruskih careva|posljednji]] [[Rusija|ruski]] [[car]] * [[1872]] – [[Bertrand Russell]], [[Engleska|engleski]] [[filozofija|filozof]], matematičar i [[društvo|društveni]] reformator * [[1883]] – [[Walter Gropius]], [[Njemačka|njemački]] [[arhitekta]] i osnivač ''[[Bauhaus]]a'' * [[1897]] – [[Frank Capra]], [[SAD|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] === 20. vijek === * [[1911]] – [[Sigrid Gurie]], [[Norveška|norveško]]-američka [[glumica]] * [[1912]] – [[Perry Como]], američki [[pjevanje|pjevač]] * [[1913]] – [[Charles Trenet]], [[Francuska|francuski]] [[šansona|šansonjer]] * [[1918]] – [[Naim ef. Hadžiabdić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[reisu-l-ulema|reis]] * [[1920]] – [[Ivan Pavao II]], [[papa]] od [[1978]] do [[2005]]. * [[1925]] – [[Dana Kurbalija]], bosanskohercegovačka glumica * [[1933]] – [[John Moore (biatlonac)|John Moore]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1934]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac * [[1942]] – [[Albert Hammond]], [[UK|britanski]] [[kantautor]] * [[1944]] – [[Adila Pašalić-Kreso]], [[pedagog]], član [[ANU BiH]]; * [[1950]] – [[Thomas Gottschalk]], njemački [[Televizija|TV]]-voditelj * [[1960]] – [[Urša Raukar-Gamulin]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica * [[1962]] – [[Mark Langin]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1973]] – [[Hironao Meguro]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1975]] – [[John Higgins (snuker)|John Higgins]], [[Škotska|škotski]] [[snuker]]aš, četverostruki [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|svjetski prvak]] * [[1988]] – [[{{imdb title|id=broj|title=Film}}Ksenija Sidorova]], [[Latvija|latvijska]] [[harmonika]]šica == Umrli == === 15. vijek === * [[1410]] – Rupert I, rimsko-njemački kralj === 17. vijek === * [[1632.|1632]] – [[Topal Redžep-paša]], veliki vezir [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] === 20. vijek === * [[1909]] – [[George Meredith]], engleski [[književnost|književnik]] * [[1911]] – [[Gustav Mahler]], [[Austrija|austrijski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[1989]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor === 21. vijek === * [[2011]] – [[Vítězslav Jureček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[2014]] – [[Dobrica Ćosić]], jugoslavenski i srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar * [[2018]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozajist == Praznici == {{Proširiti sekciju}} * Međunarodni dan muzeja == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/18 Na današnji dan (18. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-18/ Na današnji dan (18. maj), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj018]] n7fa21mf31u4yo6wxs9rth7ygh18esn 0 4869 3842952 3798123 2026-05-09T17:49:47Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3842952 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''4. juli / srpanj (4. 7)''' jest 185. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (186. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 180 dana. == Događaji == * [[1054]] – [[Kina|Kineski]] [[astronom]]i posmatrali su "novu zvijezdu", [[eksplozija|eksploziju]] [[supernova|supernove]], iza koje je ostala [[Rakovica (maglina)|maglina Rakovica]]. * [[1776]] – [[Trinaest kolonija|Trinaest britanskih kolonija]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] potpisalo je [[Američka deklaracija nezavisnosti|Deklaraciju nezavisnosti]] i tako postalo [[Sjedinjene Američke Države]]. * [[1865]] – U [[London]]u izašla knjiga [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] ''[[Alisa u zemlji čuda]]'' * [[1927]] – Izašao prvi broj ''[[Der Angriff]]a'', glasila [[Nacistička stranka|Njemačke nacionalsocijalističke partije]] (NSDAP). * [[1946]] – [[Filipini]] stječu [[suverena država|samostalnost]]. * [[1954]] – [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] prvi put [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|postala svjetski prvak]] u [[nogomet]]u. * [[1992]] – U zoru je krenula [[Operacija "Tigar"]], kojom je [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] zauzela više brdskih uporišta i oslobodila prilaze [[Dubrovnik]]u. * [[1993]] – [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] minirale [[džamija|džamije]] [[Gazanferija džamija|Gazanferiju]] i [[Jama džamija|Jamu]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. * [[1998]] – [[Japan]]ska [[svemirska sonda]] ''[[Nozomi]]'' lansirana prema [[Mars]]u. * [[2010]] – U američkom [[grad]]u [[Bellevue (Iowa)|Bellevueu]] ([[Iowa]]) tokom parade povodom 4. jula, Dana nezavisnosti, par [[konj]]a, koji su vukli kočiju, oteo se kontroli i pregazio 24 osobe, među kojima je bilo i [[dijete|djece]]. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1546]] – [[Murat III]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] === 18. vijek === * [[1715]] – [[Christian Fürchtegott Gellert]], njemački [[književnik]] * [[1790]] – [[George Everest]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[geodezija|geodet]] u [[Indija|Indiji]] * [[1799.]] ** [[András Bartay]], [[Mađarska|mađarski]] [[kompozitor]] ** [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I]], [[Spisak švedskih kraljeva|kralj]] [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]] === 19. vijek === * [[1807]] – [[Giuseppe Garibaldi]], [[italija]]nski vojskovođa * [[1855]] – [[Vlaho Bukovac]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]] * [[1872]] – [[Calvin Coolidge]], američki [[političar]], [[Spisak predsjednika SAD-a|30.]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] * [[1885]] – [[Petar Šain]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar === 20. vijek === * [[1926]] – [[Alfredo Di Stéfano]], [[Argentina|argentinsko]]-[[Španija|španski]] [[nogomet]]aš i trener * [[1927.]] ** [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]] ** [[Neil Simon]], američki književnik * [[1928]] – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš * [[1940]] – [[Filip David]], jugoslavenski i [[srbija]]nski pisac i scenarist * [[1961.]] ** [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Valentin Ivanov]], [[Rusija|ruski]] [[nogometni sudija]] ** [[Husref Musemić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš * [[1963.]] ** [[Amina Begović]], bosanskohercegovačka glumica ** [[Ute Lemper]], njemačka [[pjevanje|pjevačica]] i [[kabare]]tistica * [[1964]] – [[Edi Rama]], [[Albanija|albanski]] političar * [[1978]] – [[Eldin Huseinbegović]], [[bosanskohercegovački]] [[pjevač]] * [[1992]] – [[Irina Petrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[1995]] – [[Johann André Forfang]], norveški [[skijaš-skakač]] == Umrli == === 19. vijek === * [[1826]] – [[Thomas Jefferson]], američki političar i državnik, treći predsjednik SAD-a * [[1826]] – [[John Adams]], američki političar, drugi predsjednik SAD-a === 20. vijek === * [[1918]] – [[Charles Joseph Étienne Wolf]], francuski astronom * [[1934]] – [[Marie Curie]], [[francuska]] [[hemičar]]ka i [[fizičar]]ka [[Poljaci|poljskog]] porijekla, dvostruka dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] * [[1943]] – [[Rade Marijanac]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1951]] – [[Karl-Heinz Wolf (biatlonac)|Karl-Heinz Wolf]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1989]] – [[Lejla Mammadbegova]], azerbejdžanska i sovjetska pilotkinja === 21. vijek === * [[2009]] – [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]] u biatlonu * [[2025]] – [[Nihat Genç]], [[Turska|turski]] pisac == Praznici == * [[Dan nezavisnosti (SAD)|Dan nezavisnosti]] u SAD-u == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 July}} *[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/4/ Na današnji dan (4. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060705154743/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/4/ |date=5. 7. 2006}} {{en simbol}} *[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-4/ Na današnji dan (4. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli004]] rkimte0xcwacetbi3dzbvprya09qzqp 0 4887 3842911 3803733 2026-05-09T16:29:36Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842911 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''22. juli / srpanj (22. 7)''' jest 203. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (204. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 162 dana. == Događaji == * [[1533]] – Potpisan [[Carigradski mir (1533)|Carigradski mir]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstva Austrije]]. * [[1944]] – [[Sporazum iz Bretton Woodsa]] potpisale 44 zemlje svijeta. * [[1967]] – Zemljotres jačine 7,1 stepeni po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] pogodio sjeverozapadnu Tursku s epicentrom kod [[Mudurnu]]a. Poginulo je 86 osoba, a 332 osobe su povrijeđene. * [[1995]] – Potpisana [[Splitska deklaracija]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1478]] – [[Filip I, kralj Kastilje|Filip I Kastiljski]], kralj Kastilje i Leona === 18. vijek === * [[1713]] – [[Jacques-Germain Soufflot]], francuski arhitekt * [[1751]] – [[Caroline Mathilde]], danska kraljica === 19. vijek === * [[1822]] – [[Gregor Mendel]], začetnik klasične [[genetika|genetike]] * [[1887]] – [[Gustav Ludwig Hertz]], njemački fizičar i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1921.]] * [[1890]] – [[Rose Kennedy]], majka [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] * [[1892]] – [[Arthur Seyss-Inquart]], austrijski i njemački nacistički političar * [[1894]] – [[Oskar Maria Graf]], njemački književnik === 20. vijek === * [[1922]] – [[Serafima Ljuljakina]], sovjetska i [[Mordovija|mordovska]] kompozitoristica, književnica i pjesnikinja na [[Erzjanski jezik|erzjanskom jeziku]] * [[1923]] – [[Bob Dole]], američki političar i senator * [[1938]] – [[Terence Stamp]], britanski glumac * [[1940]] – [[Peter Tancock]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1944]] – [[Ibrahim Sunday]], ganski nogometaš * [[1946.]] ** [[Danny Glover]], američki glumac ** [[Mireille Mathieu]], francuska pjevačica * [[1954]] – [[Al di Meola]], italo-američki džez-gitarist * [[1956]] – [[Siegfried Dockner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[1971]] – [[Charlotte Gainsbourg]], francuska glumica * [[1973]] – [[Dani Niederberger]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1974]] – [[Franka Potente]], njemačka glumica * [[1980]] – [[Kate Ryan]], belgijska pjevačica * [[1985]] – [[Katerina Babkina]], ukrajinska pjesnikinja * [[1991]] – [[Miralem Halilović]], bosanskohercegovački košarkaš * [[1992]] – [[Selena Gomez]], američka pjevačica i glumica * [[1999]] – [[Hanna-Brita Kaasik]], estonska [[biatlon]]ka == Umrli == === 15. vijek === * [[1461]] – [[Karlo VII, kralj Francuske|Karlo VII]], kralj Francuske === 19. vijek === * [[1870]] – [[Josef Strauss]], austrijski kompozitor i dirigent === 21. vijek === * [[2012]] – [[Galja Novenc]], armenska glumica * [[2014]] – [[Risto Punkka]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[2018]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" * [[2025]] – [[Ozzy Osbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] pjevač i tekstopisac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|22 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/22/ Na današnji dan (22. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230410132919/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/22/ |date=10. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-22/ Na današnji dan (22. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli022]] jenyhebyrpws0u0bk7shynzc9jm1ybs 0 4894 3842963 3828387 2026-05-09T17:56:04Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842963 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''29. juli / srpanj (29. 7)''' jest 210. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (211. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 155 dana. == Događaji == * [[1823]] – Potpisan prvi od dva [[Erzurumski sporazumi|Erzurumska sporazuma]], kojim su riješeni granični sporovi između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskog Carstva]]. * [[1878]] – Počela austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine i s tim ustanak dominantne muslimanske srednje klase, djelomično isto od pravoslavnog stanovništva. Ovaj rat trajao je do 20. oktobra i okončan je pobjedom Austro-Ugarske. * [[1913]] – Potpisana [[Anglo-osmanska konvencija (1913)|Anglo-osmanska konvencija]], koja je postala osnova za formalnu nezavisnost i granice modernog [[Kuvajt]]a. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1883]] – [[Benito Mussolini]], [[italija]]nski političar, bivši [[premijer Italije]] i [[Fašizam|fašistički]] [[diktator]] === 20. vijek === * [[1905.]] ** [[Clara Bow]], američka glumica ** [[Dag Hammarskjöld]], švedski političar i drugi generalni sekretar Ujedinjenih nacija * [[1925]] – [[Mikis Theodorakis]], grčki kompozitor * [[1927]] – [[Harry Mulisch]], nizozemski književnik * [[1929]] – [[Jean Baudrillard]], francuski filozof * [[1937]] – [[Jon Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[1945]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener * [[1950]] – [[Wang Yumjie]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1953]] – [[Teresa Orlowski]], poljska porno glumica i producentica * [[1958]] – [[Srebrenka Golić]], bosanskohercegovačka političarka * [[1981]] – [[Fernando Alonso]], španski vozač Formule 1 * [[1982]] – [[Allison Mack]], njemačko-američka glumica * [[1997]] – [[Kamila Cichoń]], [[poljska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 12. vijek === * [[1108]] – [[Filip I, kralj Francuske|Filip I Francuski]], francuski kralj === 19. vijek === * [[1856]] – [[Robert Schumann]], njemački kompozitor * [[1890]] – [[Vincent van Gogh]], nizozemski slikar === 20. vijek === * [[1974]] – [[Erich Kästner]], njemački književnik * [[1983]] – [[Luis Buñuel]], španski filmski režiser * [[1990]] – [[Sergej Paradžanov]], [[Armenija|armenski]] filmski [[režiser]] i [[scenarist]] * [[1999]] – [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor === 21. vijek === * [[2014]] – [[Anatolij Dimarov]], ukrajinski književnik * [[2018]] – [[Oliver Dragojević]], hrvatski muzičar == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|29 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/29/ Na današnji dan (29. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230405114543/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/29/ |date=5. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-29/ Na današnji dan (29. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli029]] 669jmzrk57bs9vequ36j11scldzft4v 0 4962 3842967 3761142 2026-05-09T17:59:20Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842967 wikitext text/x-wiki {{SeptembarKalendar}} '''4. septembar / rujan (4. 9)''' jest 247. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (248. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 118 dana. == Događaji == * [[1746.|1746]] – Potpisan [[Kerdenski mir]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i [[Afšaridska Monarhija|Afšaridske Monarhije]] * [[1878.|1878]] – [[Austro-Ugarska]] vojska zauzela [[Tešanj]]. * [[1954.|1954]] – U [[Amsterdam]]u započela [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 26 država. * [[1998.|1998]] – [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]], studenti na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], osnovali [[Google]]. == Rođeni == === 10. vijek === * [[973]] – [[El-Biruni]], perzijski naučnik i astronom === 13. vijek === * [[1241]] – [[Aleksandar III (kralj Škotske)|Aleksandar III]], kralj [[Škotska|Škotske]] === 18. vijek === * [[1768]] – [[François-René de Chateaubriand]], francuski književnik === 19. vijek === * [[1824]] – [[Anton Bruckner]], austrijski kompozitor * [[1894]] – [[Aleksandar Deroko]], srpski arhitekt === 20. vijek === * [[1909]] – [[Eduard Wirths]], nacistički ljekar u [[Koncentracijski logor Dachau|koncentracijskom logoru Dachau]] * [[1913]] – [[Kenzō Tange]], [[japan]]ski [[arhitekt]], dobitnik [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerove nagrade]] (1987) * [[1917]] – [[Henry Ford II]], američki proizvođač automobila * [[1929]] – [[Elizabeth Roemer]], američka astronomkinja * [[1947]] – [[Pierantonio Clementi]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac * [[1956]] – [[Nikola Špirić]], bosanskohercegovački političar * [[1979]] – [[Kristina Krepela]], hrvatska glumica * [[1981.]] ** [[David Garrett (violinist)|David Garrett]], [[Njemačka|njemački]] [[violina|violinist]] ** [[Beyoncé|Beyoncé Knowles]], američka pjevačica i glumica === 21. vijek === * [[2002]] – [[Arina Krjukova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1965.|1965]] – [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački ljekar, filozof i muzičar * [[1989.|1989]] – [[Georges Simenon]], belgijski književnik * [[2006.|2006]] – [[Steve Irwin]], australijski zoolog, naturalist i TV-zvijezda * [[2018.|2018]] – [[Marijan Beneš]], jugoslavenski bokser * [[2024.|2024]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[2025.]] ** [[Giorgio Armani]], italijanski modni dizajner ** [[Katharine, vojvotkinja od Kenta]], članica [[Britanska kraljevska porodica|britanske kraljevske porodice]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 September}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/4 Na današnji dan (4. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-4 Na današnji dan (4. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Septembar|*-04]] awwk0npq970i12q8nrxf8h05majdp5r 0 4965 3842958 3831242 2026-05-09T17:53:10Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842958 wikitext text/x-wiki {{SeptembarKalendar}} '''7. septembar / rujan (7. 9)''' jest 250. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (251. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 115 dana. == Događaji == * [[2006]] – U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubila živote. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1533]] – [[Kraljica Elizabeta I|Elizabeta I]], engleska kraljica * [[1566]] – [[Sulejman I]], osmanski sultan === 17. vijek === * [[1683]] – [[Maria Anna von Österreich]], austrijska vojvotkinja i portugalska kraljica === 19. vijek === * [[1899.|1899]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica === 20. vijek === * [[1907]] – [[Ahmed Adnan Saygun]], turski kompozitor * [[1911]] – [[Todor Zivkov]], bugarski političar i državnik * [[1930]] – [[Baudouin I]], belgijski kralj * [[1936]] – [[Buddy Holly]], američki muzičar * [[1943]] – [[Rocco Filippini]], švicarski klasični violončelist * [[1949]] – [[Gloria Gaynor]], američka pjevačica * [[1955]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica * [[1962]] – [[Kerryn Rim]],[[Australija|australska]] [[biatlon]]ka * [[1970]] – [[Wiesław Ziemianin]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1993]] – [[Ismet Sejfić]], bosanskohercegovački košarkaš * [[1996]] – [[Natalija Uškina]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001]] – [[Polina Jegorova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1566]] – [[Nikola Šubić Zrinski]], hrvatski ban * [[1907]] – [[Sully Prudhomme]], francuski književnik * [[2008]] – [[Dino Dvornik]], hrvatski pjevač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 September}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/7 Na današnji dan (7. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-7 Na današnji dan (7. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Septembar|*-07]] 32ojlpdj5sog8pbcnfexwcstugw393j 3842965 3842958 2026-05-09T17:57:39Z AnToni 2325 /* 21. vijek */ 3842965 wikitext text/x-wiki {{SeptembarKalendar}} '''7. septembar / rujan (7. 9)''' jest 250. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (251. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 115 dana. == Događaji == * [[2006]] – U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubila živote. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1533]] – [[Kraljica Elizabeta I|Elizabeta I]], engleska kraljica * [[1566]] – [[Sulejman I]], osmanski sultan === 17. vijek === * [[1683]] – [[Maria Anna von Österreich]], austrijska vojvotkinja i portugalska kraljica === 19. vijek === * [[1899.|1899]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica === 20. vijek === * [[1907]] – [[Ahmed Adnan Saygun]], turski kompozitor * [[1911]] – [[Todor Zivkov]], bugarski političar i državnik * [[1930]] – [[Baudouin I]], belgijski kralj * [[1936]] – [[Buddy Holly]], američki muzičar * [[1943]] – [[Rocco Filippini]], švicarski klasični violončelist * [[1949]] – [[Gloria Gaynor]], američka pjevačica * [[1955]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica * [[1962]] – [[Kerryn Rim]],[[Australija|australska]] [[biatlon]]ka * [[1970]] – [[Wiesław Ziemianin]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1993]] – [[Ismet Sejfić]], bosanskohercegovački košarkaš * [[1996]] – [[Natalija Uškina]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001.]] ** [[Daria Gembicka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka ** [[Polina Jegorova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1566]] – [[Nikola Šubić Zrinski]], hrvatski ban * [[1907]] – [[Sully Prudhomme]], francuski književnik * [[2008]] – [[Dino Dvornik]], hrvatski pjevač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 September}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/7 Na današnji dan (7. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-7 Na današnji dan (7. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Septembar|*-07]] 9wt5ha7i3z692uwem6xe5hcmk74wlc5 0 5082 3842914 3762976 2026-05-09T16:31:16Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3842914 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''31. decembar / prosinac (31. 12)''' jest 365. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (366. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). On je posljednji dan u godini. == Događaji == * [[870]] – U [[Bitka kod Englefielda|bici]] kod [[Englefield]]a u [[Engleska|Engleskoj]] pobjeđuju Anglosaksonci tokom invazije [[Danska|danskih]] [[Vikinzi|Vikinga]]. * [[1947]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1491]] – [[Jacques Cartier]], [[Francuska|francuski]] istraživač === 19. vijek === * [[1869]] – [[Henri Matisse]], francuski [[slikarstvo|slikar]] * [[1880]] – [[George Marshall]], [[SAD|američki]] [[general]], [[Državni sekretar SAD-a|državni sekretar]] i [[Ministar odbrane SAD-a|ministar odbrane]], jedna od najvažnijih ličnosti u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i godinama nakon njega === 20. vijek === * [[1905]] – [[Helen Dodson Prince]], američka astronomkinja * [[1937]] – [[Avram Hershko]], [[izrael]]ski [[Biologija|biolog]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] * [[1937]] – [[Anthony Hopkins]], [[Vels|velški]] [[glumac]] * [[1943]] – [[Ben Kingsley]], [[Engleska|engleski]] glumac * [[1948]] – [[Donna Summer]], američka pjevačica * [[1959]] – [[Val Kilmer]], američki glumac * [[1960]] – [[Siv Bråten]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1967]] – [[Tomáš Kos]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac * [[1977]] – [[Psy]], južnokorejski pjevač * [[1981]] – [[Jana Milić]], srbijanska glumica * [[1996]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[hrvatska]] [[plivanje|plivačica]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Lea Rothschopf]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === 2. vijek === * [[192]] – [[Komod]], [[Stari Rim|rimski]] [[Spisak rimskih careva|car]] === 17. vijek === * [[1610]] – [[Ludolph van Ceulen]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[matematika|matematičar]] [[Nijemci|njemačkog]] porijekla * [[1691]] – [[Robert Boyle]], [[Irska|irski]] [[hemija|hemičar]] i [[fizičar]] === 19. vijek === * [[1877]] – [[Gustave Courbet]], francuski slikar * [[1889]] – [[Ion Creangă]], rumunski književnik === 20. vijek === * [[1941]] – [[Edhem Bičakčić (1884)|Edhem Bičakčić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 9 gradonačelnik Sarajeva * [[1985]] – [[Ricky Nelson]], američki muzičar i glumac === 21. vijek === * [[2013]] – [[James L. Avery]], [[SAD|američki]] glumac * [[2019]] – [[Ratko Janev]], makedonski fizičar i akademik * [[2021]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|31 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/31 Na današnji dan (31. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-31 Na današnji dan (31. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-31]] oc0djqh79hruphn90tgvryq1s4znlyy 3842940 3842914 2026-05-09T17:32:31Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3842940 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''31. decembar / prosinac (31. 12)''' jest 365. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (366. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). On je posljednji dan u godini. == Događaji == * [[870]] – U [[Bitka kod Englefielda|bici]] kod [[Englefield]]a u [[Engleska|Engleskoj]] pobjeđuju Anglosaksonci tokom invazije [[Danska|danskih]] [[Vikinzi|Vikinga]]. * [[1947]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1491]] – [[Jacques Cartier]], [[Francuska|francuski]] istraživač === 19. vijek === * [[1869]] – [[Henri Matisse]], francuski [[slikarstvo|slikar]] * [[1880]] – [[George Marshall]], [[SAD|američki]] [[general]], [[Državni sekretar SAD-a|državni sekretar]] i [[Ministar odbrane SAD-a|ministar odbrane]], jedna od najvažnijih ličnosti u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i godinama nakon njega === 20. vijek === * [[1905]] – [[Helen Dodson Prince]], američka astronomkinja * [[1937]] – [[Avram Hershko]], [[izrael]]ski [[Biologija|biolog]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] * [[1937]] – [[Anthony Hopkins]], [[Vels|velški]] [[glumac]] * [[1943]] – [[Ben Kingsley]], [[Engleska|engleski]] glumac * [[1948]] – [[Donna Summer]], američka pjevačica * [[1959]] – [[Val Kilmer]], američki glumac * [[1960]] – [[Siv Bråten]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1967]] – [[Tomáš Kos]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac * [[1977]] – [[Psy]], južnokorejski pjevač * [[1981]] – [[Jana Milić]], srbijanska glumica * [[1996]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[hrvatska]] [[plivanje|plivačica]] * [[1999]] – [[Nika Vindišar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === 21. vijek === * [[2001]] – [[Lea Rothschopf]], austrijska [[biatlon]]ka == Umrli == === 2. vijek === * [[192]] – [[Komod]], [[Stari Rim|rimski]] [[Spisak rimskih careva|car]] === 17. vijek === * [[1610]] – [[Ludolph van Ceulen]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[matematika|matematičar]] [[Nijemci|njemačkog]] porijekla * [[1691]] – [[Robert Boyle]], [[Irska|irski]] [[hemija|hemičar]] i [[fizičar]] === 19. vijek === * [[1877]] – [[Gustave Courbet]], francuski slikar * [[1889]] – [[Ion Creangă]], rumunski književnik === 20. vijek === * [[1941]] – [[Edhem Bičakčić (1884)|Edhem Bičakčić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 9 gradonačelnik Sarajeva * [[1985]] – [[Ricky Nelson]], američki muzičar i glumac === 21. vijek === * [[2013]] – [[James L. Avery]], [[SAD|američki]] glumac * [[2019]] – [[Ratko Janev]], makedonski fizičar i akademik * [[2021]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|31 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/31 Na današnji dan (31. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-31 Na današnji dan (31. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-31]] onedszei8xjbqli4jfjo78x0tllp7rx 0 6876 3842931 3800271 2026-05-09T17:16:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842931 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = República Bolivariana de Venezuela | zvanično_ime = Bolivarska Republika Venecuela | ime_genitiv = Venecuele | zastava = Flag of Venezuela.svg | grb = | mapa = LocationVenezuela.svg | službeni_jezik = [[španski jezik|španski]] | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]], [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Republika|ustavna republika]] | glavni_grad = [[Caracas]] | vrsta_prve_vlasti = Predsjednica | vladar_prva_vlast = [[Delcy Rodríguez]] (v. d.) | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | po_površini_na_svijetu = 32. | površina = 916.445 | procenat_vode = 3,2 | najviša_tačka_ime = [[Pico Bolívar]] | najviša_tačka_metara = 4.978 | stanovnika = 28.517.000 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 53. | gustoća = 31,1 | nezavisnost = 5. juli 1811. | valuta = [[Venecuelanski bolivar]] | vremenska_zona = [[UTC]] −4 | himna = "[[Gloria al Bravo Pueblo]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Gloria al Bravo Pueblo.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.ve]] | pozivni_broj = +58 | komentar = }} '''Venecuela''', službeno '''Bolivarska Republika Venecuela''' ({{es|República Bolivariana de Venezuela}}), jest [[suverena država]] na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]], koja se sastoji od kontinentalnog dijela i velikog broja otoka i otočića u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Kontinentalna teritorija na sjeveru graniči s Karipskim morem i [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]], na zapadu s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om, na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]] te pomorski s [[Trinidad i Tobago|Trinidadom i Tobagom]] na sjeveroistoku. Glavni grad i najveće urbano središte jest [[Caracas]]. Zauzima površinu 916.445&nbsp;km², a prema procjeni iz 2025, ima 28.517.000 stanovnika. Teritoriju današnje Venecuele kolonizirala je [[Španija]] još 1522. Godine 1811. postala je jedna od prvih španskih kolonija u Americi koje su proglasile nezavisnost, a koja nije bila čvrsto uspostavljena sve do 1821, kada je Venecuela postala dio savezne države [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Punu nezavisnost kao posebna država stekla je 1830. Tokom 19. stoljeća prolazila je kroz veliku političku krizu i periode [[Autokratija|autokratije]], uz nadmoćnost regionalnih ''[[caudillo]]sa'' sve do polovine 20. stoljeća. Od 1958. zemlja je imala seriju demokratski izabranih vlada. Ekonomske krize tokom 1980-ih i 1990-ih dovele su do novih nestabilnosti, među kojima su ''[[Caracazo]]'' pobune iz 1989, [[Pokušaji državnih udara u Venecueli 1992.|dva pokušaja puča tokom 1992.]] te opoziv predsjednika [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]] zbog pronevjere javnog novca 1993. Potpuni kolaps povjerenja naroda u vladajuće političke stranke doveo je do uspjeha bivšeg pučista [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]] na izborima 1998. i početka [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]] 1999. i donošenja novog ustava, koji je promijenio službeno ime države u Bolivarska Republika Venecuela. Venecuela je [[Savezna republika|savezna]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] koja se sastoji od [[Savezne države Venecuele|23 savezne države]], [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (koji pokriva [[Caracas]]) i [[Savezne teritorije Venecuele|saveznih teritorija]] (koji obuhvataju otoke).<ref name="encartaSA">{{cite encyclopedia |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archive-date=21. 4. 2007 |title=South America |access-date=13. 3. 2007 |publisher=Encarta}}</ref><ref name="UNpopstats">{{cite web |url= http://www.un.org/esa/population/publications/wup1999/WUP99ANNEXTABLES.pdf |title=Annex tables |access-date=13. 3. 2007 |publisher= UN |work=World Urbanization Prospects: The 1999 Revision |format=PDF}}</ref> Smatra se državom s posebno visokom [[Biološka raznovrsnost|biološkom raznovrsnošću]] (trenutno je na sedmom mjestu u svijetu po broju biljnih i životinjskih vrsta)<ref>{{cite web |url= https://www.unep-wcmc.org/#?country=VE&dashboard=show |title= World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme |access-date= 13. 11. 2016}}</ref> Postoje mnogobrojna staništa koja se rasprostiru od planinskog lanca [[Andi|Anda]] na zapadu do kišnih šuma [[Amazonska nizija|Amazonske nizije]] na jugu preko prostranih ravnica [[Llanos]]a, karipske obale i sve do delte [[Orinoco|Orinoka]] na istoku. Nakon što su otkrivene velike zalihe [[Nafta|nafte]] početkom 20. stoljeća, Venecuela se ubraja u zemlje s najvećim zalihama ovog energenta u svijetu i jedan je od najvećih izvoznika nafte. == Historija == {{Glavni|Historija Venecuele}} Na području Venecuele 1522. osnovana je jedna od prvih španskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije većina venecuelske teritorije uključena je u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji, istočni dio priključen je Novoj Andaluziji. === Španska kolonizacija === {{Glavni|Španska kolonizacija Amerike|Kolonijalni period u historiji Venecuele}} [[Datoteka:Musterung-Welser-Armada.png|thumb|200px|desno|Njemačka Welser armada tokom njihovog istraživanja Venecuele]] Godine 1498., tokom svog trećeg putovanja u Ameriku, [[Kristofor Kolumbo]] otplovio je blizu delte rijeke Orinoco i ukotvio u zaljevu [[Paria (zaliv)|Paria]]. Zapanjen velikom morskom strujom slatke vode koja je skrenula njegov put prema istoku, Kolumbo je u svom pismu španskim vladarima [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabeli I]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinandu II]] napisao da je imao osjećaj da je došao do zemaljskog raja: {{Citat|Veliki znaci su tu da je ovo zemaljski raj, jer je mjesto u skladu sa mišljenjem svetih i mudrih teologa koje sam ranije spomenuo. Isto tako, i drugi znaci su veoma dobro usklađeni, jer nikada nisam čitao ili čuo da se tako velika količina svježe vode nalazi u takvoj neposrednoj blizini slane vode. Veoma blaga temperatura to također potvrđuje, a ako voda o kojoj govorim ne dolazi iz raja onda je to još veće čudo, jer ne vjerujem da je tako velika i duboka rijeka ikada bila poznata da postoji na ovom svijetu.}} [[Datoteka:Cacique Guaicaipuro..jpg|thumb|250px|lijevo|Statua Guaicaipura, poglavice plemena Teques i Caracas i najznačajnijeg vođe otpora starosjedilačkih naroda protiv španskih kolonijalnih osvajača.]] Španija je kolonizovala kontinentalnu Venecuelu još 1522. godine, osnivajući svoje prvo stalno naselje u Južnoj Americi u današnjem gradu [[Cumaná]]. U 16. vijeku, Venecuela je data pod ugovor kao koncesija španskog kralja njemačkoj bankarskoj porodici [[Welser (porodica)|Welser]], koja je teritoriju današnje Venezuele nazvala [[Klein-Venedig]] (bosanski, Mala Venecija) i bila je njemačka kolonija od 1528–1546. Starosjedilačke vođe ([[cacique]]) kao što su [[Guaicaipuro]] (oko 1530–1568) i [[Tamanaco]] (umrli 1573) pokušali su da se odupru upadima u Španaca, ali su ih pridošlice na kraju pokorile. Tamanaco je pogubljen po nalogu osnivača Caracasa, [[Diego de Losada|Diega de Losade]].<ref name="UNE">{{cite web |publisher=Universidad Nueva Esparta |url=http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |title=Alcaldía del Hatillo: Historia |access-date=10. 3. 2007 |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20060428111205/http://www.une.edu.ve/hatillo/historia.htm |archive-date=28. 4. 2006 |df=dmy-all }}</ref> U 16. vijeku za vreme španske kolonizacije starosjedilački narodi, kao što su mnogi [[Mariči (pleme)|Mariči]], koji su i sami bili potomci naroda Kaline, prešli su na [[katoličanstvo]]. Neki od plemenskih vođa koji su se opirali kolonijalnim osvajačima spominju se u imenima gradovaa kao što su: Caracas, [[Chacao]] i [[Los Teques]]. Rana kolonijalna naselja bila su uglavnom usredsređena na sjevernu obalu, ali sredinom 18. vijeka, Španci su napredovali dalje u unutrašnjost duž toka rijeke Orinoko. Ovdje je [[Ye'kuana (pleme)|Ye'kuana]] (tada poznati i kao Makiritare) organizovala ozbiljan otpor 1775. i 1776. godine. Istočna venecuelanska naselja su pod vlast Španije bila uključena u provinciju [[Nova Andaluzija (provincija)|Nova Andaluzija]]. Pod vlašću [[Kraljevska Audijencija Santo Domingo|Kraljevske Audijencije Santo Domingo]] iz ranog 16. vijeka, većina Venecuele je postala dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]] početkom 18. vijeka, a zatim je reorganizovana kao autonomna [[Generalna Kapetanija Venecuela]] od 1777. godine. Grad Caracas koji je bio osnovan u središnjem priobalnom području 1567. godine. Bio je dobro postavljen da postane ključno naseljeno mjesto, u blizini obalnog pristaništa [[La Guaira]] dok se i sam nalazio u dolini ispod planinskog lanca, pružajući dobru zaštitu protiv pirata, te plodniju i zdraviju klimu. === Nezavisnost i 19. vijek === [[Datoteka:Simón Bolívar by Ricardo Acevedo Bernal.jpg|thumb|200px|desno|''El Libertador'' ([[Bosanski jezik|bos.]] oslobodilac), [[Simón Bolívar]].]] Nakon niza neuspješnih ustanaka Venecuela je pod vodstvom [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], venezuelanskog maršala koji se borio u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] i [[Francuska revolucija|francuskoj revoluciji]], [[Deklaracija nezavisnosti Venecuele|proglasila nezavisnost]] od Španije [[5. juli|5. jula]] [[1811]].<ref>{{cite web |last=Minster |first=Christopher |url=http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |title=April 19, 1810: Venezuela's Declaration of Independence |publisher=About |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203091911/http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |url-status=dead }}</ref> Ovim je započeo rat za nezavisnost Venecuele. Razorni zemljotres koji je pogodio [[Caracas]] 1812. godine, zajedno sa pobunom venecuelanskih [[pastir]]a (lanerosa), pomogao je da se sruši prva Venecuelanska republika. [[Druga Venecuelanska Republika]], koja je proglašena 7. augusta 1813. godine, trajala je nekoliko mjeseci prije nego što je bila slomljena.<ref>{{cite web |last=Left |first=Sarah |title=Simon Bolivar |url=https://www.theguardian.com/news/2002/apr/16/netnotes.venezuela |website=The Guardian |date=16. 4. 2002 |access-date=30. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:19 de abril.jpg|thumb|250px|lijevo|''Revolucija iz 19. aprila 1810'', datum početka venecuelanske borbe za nezavisnost, crtež Martín Tovar y Tovar.]] Pod vođstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], borba za samostalnost potrajala je deset godina. Suverenitet je postignut tek nakon što je Simón Bolívar, uz pomoć tadašnjih političkih i vojnih vođa [[José Antonio Páez|Joséa Antonia Páeza]] i [[Antonio José de Sucre|Antonia Joséa de Sucre]], pobijedi u [[Bitka kod Caraboba|bici kod Caraboba]] 24. juna 1821. [47] 24. jula 1823. Vojskovođe [[José Prudencio Padilla]] i [[Rafael Urdaneta]] su pomogli da se venecuelanska nezavisnost osigura njihovom pobjedom u [[Bitka na jezeru Maracaibo|bici na jezeru Maracaibo]].<ref name="ciawfb">{{cite web |url=http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |title=Venezuela |publisher=CIA World Factbook |access-date=30. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923203305/http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |url-status=dead }}</ref> Kongres ''Nove Granade'' dao je Bolivaru kontrolu nad granadskom vojskom koju je predvodio, te oslobodio nekoliko zemalja i osnovao [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]]. Antonio José de Sucre, koji je osvojio mnoge bitke pod komandom Simona Bolivara, otišao je da oslobodi [[Ekvador]], a kasnije je postao drugi predsjednik [[Bolivija|Bolivije]]. Venecuela je ostala dio Velike Kolumbije sve do 1830. godine, kada je pobuna koju je predvodio José Antonio Paez omogućila proglašenje nove nezavisne Venecuele, a Paez postao prvi predsednik nove republike. Na taj način došlo je do raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830]].<ref>{{cite web |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ab55 |title=History of Venezuela |publisher=History World|access-date=30. 6. 2015}}</ref> Između jedne četvrtine i jedne trećine stanovništva Venecuele poginulo je tokom ove dvije decenije ratovanja,<ref>{{cite book |last1=McFarlane |first1=Anthony |title=War and Independence In Spanish America |date=2013 |publisher=Routledge |isbn=1136757724 |page=293 |url=https://books.google.com/books?id=rSNrAQAAQBAJ&pg=PA293}}</ref> koje je do 1830. godine procijenjeno na oko 800.000.<ref name="Caudillismo">"[http://countrystudies.us/venezuela/5.htm Venezuela – The Century of Caudillismo]". [[Library of Congress Country Studies]].</ref> Boje venecuelanske zastave su žuta, plava i crvena: žuto označava zemljišno bogatstvo, plavo za more koje razdvaja Venecuelu od [[Španija|Španije]] i crveno za krv prolivenu od strane heroja nezavisnosti.<ref>{{cite news |title=200 años como símbolo de soberanía |publisher=Consulado General de Venezuela en Canarias |url=http://www.consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |access-date=30. 11. 2010 |language=Spanish |archive-date=17. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917045840/http://consuladodevenezuela.es/contenido.php?idNot=216 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Martin Tovar y Tovar 02.jpg|thumb|250px|Ceremonija potpisivanja nezavisnosti Venecuele, crtež Martín Tovar y Tovar.]] [[Ropstvo]] u Venecueli je ukinuto 1854. godine. Veliki dio historije Venecuele iz 19. vijeka bio je okarakterisan političkim previranjima i diktatorskom vladavinom. Najbolji primjer za ovu tvrdnju je vođa nezavisnosti José Antonio Páez, koji je tri puta stekao mjesto predsjednika i služio ukupno 11 godina u periodu između 1830. i 1863. godine. Vrhunac ovakvih događaja je dostignut tokom [[Savezni rat|Saveznog rata (1859–1863)]]. Tokom ovog građanskog rata stotine hiljada ljudi je poginulo u zemlji koja nije imala više od milion stanovnika. U drugoj polovini 19. vijeka, [[Antonio Guzmán Blanco]], još jedan vojni i politički vođa (caudillo), služio je ukupno 13 godina između 1870. i 1887. godine, s još tri predsjednika. Godine 1895. dugogodišnji spor s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] oko teritorije [[Guayana Esequiba]], koju je Britanija preuzela kao dio [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a Venecuela je smatrala venecuelanskom teritorijom, uzrokovala je izbijanje [[Venezuelanska kriza (1895)|venecuelanske krize 1895. godine]]. Ovaj spor je ubrzo prerastao u diplomatsku krizu, kada je vecuelanski lobista William L. Scruggs pokušao dokazati da je britansko ponašanje u vezi s tim problemom prekršilo američku [[Monroeova doktrina|Monroeovu doktrinu]] iz 1823. godine i iskoristio svoj utjecaj u [[Washington, D.C.|Washingtonu DC]], da se pozabavi tim pitanjem. Nakon toga je tadašnji američki predsjednik [[Grover Cleveland]] usvojio široko tumačenje doktrine, koja nije samo zabranjivala nove evropske kolonije, već i američku zainteresiranost za bilo kakve događaje koji se dešavaju u zapadnoj hemisferi. Britanija je na kraju prihvatila arbitražu, ali je u pregovorima oko njenih uslova uspjela da ubijedi [[SAD]] u mnoge detalje. Sudski tribunal se sastao u [[Pariz]]u 1898. godine kako bi odlučio o tom pitanju, a 1899. dodijelio je najveći dio sporne teritorije Britanskoj Gvajani.<ref name="Humphreys">{{cite journal |authorlink=Robert Arthur Humphreys |author=Humphreys, R. A. |year=1966 |doi=10.2307/3678723 |title=Anglo-American Rivalries and the Venezuela Crisis of 1895. Presidential Address to the Royal Historical Society |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=17 |pages=131–164|jstor=3678723 }}</ref> Godine 1899. [[Cipriano Castro]] je uz pomoć svog prijatelja [[Juan Vicente Gómez|Juana Vicentea Gómeza]], zauzeo vlast u Karakasu, marširajući sa vojskom iz svoje baze u [[Andi|andskoj]] državi [[Táchira]]. Castro nije ispunio značajne dužničke obaveze Venecuele prema stranim zemljama, te je odbio da plati odštetu strancima koji su bili uhvaćeni tokom građanskih ratova u Venecueli. To je dovelo do [[Venecuelanska kriza (1902–1903)|krize u Venecueli 1902–1903]], u kojoj su Britanija, [[Njemačka]] i [[Italija]] nametnule pomorsku blokadu nekoliko mjeseci prije nego što je dogovorena međunarodna arbitraža na novom [[Stalni arbitražni sud|Stalnom arbitražnom sudu]] u [[Den Haag]]u. Godine 1908. izbio je još jedan spor sa [[Holandija|Holandijom]], koji je riješen kada je Castro otišao na liječenje u Njemačku, nakon čega ga je odmah sa vlasti zbacio Juan Vicente Gómez (1908–1935). Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935]]. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života [[1958]]. godine. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo. === 20. vijek === [[Datoteka:Flag of Venezuela (1954-2006).svg|thumb|250px|desno|Zastava Venecuele između 1954 i 2006. godine.]] Otkriće velikih nalazišta nafte u jezeru Marakaibo tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref>{{cite journal|url=http://www.ogj.com/articles/print/volume-93/issue-23/in-this-issue/exploration/a-modern-look-at-the-petroleum-geology-of-the-maracaibo-basin-venezuela.html|last1=Stauffer|first1=Karl W.|last2=Croft|first2=Gregory D.|title=A modern look at the petroleum geology of the Maracaibo Basin, Venezuela|journal=Oil & Gas Journal|date=1995|volume=93|issue=23}}</ref> pokazalo se ključnim za Venecuelu i izmijenilo je osnovu njene privrede iz velike ovisnosti o izvozu poljoprivrednih proizvoda. To je dovelo do privrednog procvata koji je trajao od 1880-ih do 1935. godine, a [[bruto domaći proizvod]] Venecuele po glavi stanovnika bio je najviši u Latinskoj Americi. Predsjednik Juan Vincente Gomez je imao koristi od toga, jer je [[korupcija]] bila u porastu, ali u isto vrijeme, novi izvor prihoda mu je pomogao da centralizuje venecuelansku državu i ojača svoj autoritet. On je ostao najmoćniji čovjek u Venecueli do svoje smrti 1935. godine, iako je povremeno ustupao predsjedništvo drugima. Sistem diktature "gomezista" (1935–1945) uglavnom se nastavio pod [[Eleazar López Contreras|Eleazarom Lópezom Contrerasom]], ali je od 1941. godine, za vrijeme vladavine [[Isaías Medina Angarita]] bio opušten. Angarita je odobrila niz reformi, uključujući i legalizaciju svih političkih stranaka. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]], imigracija iz [[Južna Evropa|Južne Evrope]] (uglavnom iz Španije, [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a i [[Francuska|Francuske]]) i siromašnijih latinoameričkih zemalja izrazito je obogatila demografsku sliku venezuelanskog društva. [[Datoteka:Rómulo Betancourt, 1961.jpg|thumb|250px|lijevo|Rómulo Betancourt bio je predsjednik od 1945. do 1948. i od 1959. do 1964, a bio je jedan or glavnih pobornika demokratije u Vencueli.]] Godine 1945., putem civilno-vojnog prevrata sa vlasti je svrgnuta Medina Angaritu i uveden je [[El Trienio Adeco|trogodišnji period demokratske vladavine]] (1945–1948). Tada je zemljom upravljala narodna stranka [[Demokratska akcija (Venecuela)|Demokratska akcija]], koja je prvobitno bila pod vođstvom [[Rómulo Betancour|Rómulom Betancourtom]], sve dok Rómulo Gallegos nije pobijedio na predsjedničkim izborima Venecuele (generalno se vjeruje da su to bili prvi slobodni i pošteni izbori u Venecueli). Gallegos je vladao do rušenja vojne hunte koju je predvodio trijumvirat [[Luis Felipe Llovera Péez]], [[Marcos Pérez Jiménez]] i ministar odbrane Gallegosa, [[Carlos Delgado Chalbaud]], u državnom udaru iz 1948. godine. Najmoćniji čovjek u vojnoj hunti (1948–1958) bio je Pérez Jiménez (iako je Chalbaud bio njegov titularni predsjednik) i bio je osumnjičen da stoji iza smrti u uredu Chalbauda, koji je umro u neuspjeloj otmici 1950. godine. Izgubio je izbore 1952. godine, ali je ignorisao rezultate. Pérez Jiménez je bio postavljen za predsjednika, a na toj dužnosti je ostao do 1958. godine. Širenje venecuelanske privrede u ovom periodu temeljilo se na zaduženosti venecuelanske nacije i to je bio jedan od uzroka ekonomske krize u Venecueli 1960-ih godina,<ref name=":03">{{cite book|last=Stambouli|first=Andrés|authorlink=|title=La política extraviada: Una historia de Medina a Chávez|url=|access-date=|year=2009|publisher=Fundación para la Cultura Urbana|isbn=|editor=|location=|page=97|language=|chapter=}}</ref> kada su paralizovani važni projekti kao što je urbani centar ''El Recreo de Marcel Brauer'' na ''Avenida Casanova'' u okrugu ''Sabana Grande''.<ref>{{cite journal|url=http://trienal.fau.ucv.ve/2014/cd/PDF/hyp/HP-07.pdf|title=El Centro Urbano El Recreo|last=Mujica|first=Viviana|date=2014|journal=Historia y Patrimonio UCV|access-date=|doi=|pmid=}}</ref> Tokom godina uprave Pereza Jiméneza, država je intervenirala u privrednim oblastima koje su tradicionalno bile u rukama privatnih kompanija. Vladu Pereza Jiméneza karakterisao je [[državni kapitalizam]], a ne [[ekonomski liberalizam]] i bila je prethodnica populističkog i paternalističkog ekonomskog režima kasnijih demokratskih režima.<ref name=":1">{{cite book|last=Coronil Ímber|first=Fernando|authorlink=|title=El Estado Mágico|url=https://epulahistoria.files.wordpress.com/2016/10/6-el-estado-mc3a1gico-fernando-coronil.pdf|access-date=|year=2013|publisher=|isbn=|editor=Alfadil|location=|page=|language=|chapter=}}</ref> Nacionalno privatno preduzetništvo je sve manje imalo prostora za razvoj i napredak. [[Država]] je bila veliki kapitalista u Venecueli od vremena vladavine Péreza Jiméneza i bila je najveći nacionalni dioničar velikih hotelskih lanaca, kao što je [[Sheraton]].<ref>{{cite journal|url=http://virtual.iesa.edu.ve/servicios/wordpress/wp-content/uploads/2016/04/2016-1-ostos.pdf|title=El mercado de hoteles se mueve a pesar de la recesión|last=Ostos|first=Elizabeth|date=2016|journal=IESA Instituto de Estudios Superiores Administrativos|access-date=|doi=|pmid=}}{{Mrtav link}}</ref> === Bolivarska vlada od 1993. do danas === [[Datoteka:Chavez-WSF2005.jpg|mini|[[Hugo Chávez]] tokom njegove predsjedničke posjete [[Gvatemala|Gvatemali]]]] Dana 6. decembra [[1998]]. na izborima za predsjednika Venecuele, sa 56 % glasova bio je izabran populist [[Hugo Chávez]] i osnivač [[Movimiento Quinta Republica]] (Pokret za petu republiku). Bio je potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika [[Carlos Andres Pérez|Carlosa Andresa Péreza]] u februaru [[1992]]. Čavez je bio zagovornik [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]], a njegovi ciljevi su bili borba protiv [[Korupcija|korupcije]], stvaranje i jačanje direktnog demokratskog učešća u političkom sistemu i garancija i odbrana nacionalne i ekonomske nezavisnosti Venecuele. Nakon izrade novog bolivarskog [[Ustav Venecuele|ustava Venecuele]] i njegovog usvajanja na referendumu, Chávez je proveo opsežne reforme političkog sistema, te ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uslova najsiromašnijih slojeva. Istovremeno, zahladio je odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i sarađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Na izborima za predsjednika 2000. godine potvrđen je na mjestu predsjednika većinom glasova (60%), čak i više nego 1998. godine. Ime države Venecuele od tada je "Bolivarska Republika Venecuela" i često se naziva "Peta republika" (quinta república). Njegova je politika izazvala protivljenje venecuelskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među stanovništvom zemlje, osobito siromašnijima. Godine [[2002]]. protiv Chavezovog režima je izveden državni udar, ali je pod pritiskom narodnih masa Chavez vrlo brzo vraćen na vlast. Međutim, vođe državnog udara koji su ranije bili osuđeni na nižem sudu, a među njima i tri vojnika visokog ranga, bili su oslobođeni od strane Vrhovnog suda.<ref>[http://www.eluniversal.com/2004/12/06/imp_pol_art_06104A.shtml eluniversal.com]</ref><ref>{{Webarchive|url=http://www.rnv.gov.ve/noticias/?act=ST&f=&t=14700 |wayback=20090820075250 |text=rnv.gov.ve}}</ref> Prevratu su prethodili štrajkovi ili blokade udruženja poslodavaca. Petróleos de Venezuela (PDVSA), državna naftna kompanija, čiji viši radnici i uprava su učestvovali u sabotažama i neovlašćenom odsustvu sa posla. Pošto štrajk nije bio ni koordiniran unutar sindikata, ''Međunarodna organizacija rada'' ga nije priznala kao štrajk. Postojao je i takozvani porezni štrajk bogatih slojeva stanovništva. Opozicija u Venecueli je 2004. godine prikupila potpise za referendum o svrgavanju Chaveza. Nakon što je nadležni izborni organ upravo dostigao potreban broj potpisa (oko 2,5 miliona), Čavez je rekao da će se suočiti sa ovim referendumom. Zbog iznimno velikog broja glasova na dan glasanja (73%), Čavez je potvrđen na mjestu predsjednika visokim odzivom sa 59,25% (nešto manje od pet miliona birača). Opozicija ga je optužila za izborne prevare, ali je ponovno glasanje koje je ona pokrenula i koje je provela [[Organizacija američkih država]] i nevladina organizacija ''Centar Carter'' potvrdili izborne rezultate. [[Datoteka:Chavez Kirch Lula141597.jpg|thumb|lijevo|300px|Hugo Chávez sa [[Argentina|argentinskim]] predsjednikom [[Néstor Kirchner|Néstorom Kirchnerom]] (u sredini) i [[brazil]]skim predsjednikom [[Luiz Inácio Lula da Silva|Lulom da Silvom]] (desno)]] Dana 3. decembra 2006. Chavez je ponovo izabran na predsjedničkim izborima sa 62,89% glasova na dužnost predsjednika Venecuele. Na izborima je bilo ukupno 18 kandidata. Protivnik socijaldemokrata Rosales, vođa opozicije Čavezu, dostigao je 36,85 odsto glasova. Odziv birača, oko 75%, bio je najveći od 1988. Posmatrači koje je poslala [[Evropska Unija]] smatrali su da su izbori protekli bez problema. Međutim, zvanični izvještaj je kritikovao, između ostalog, jaku institucionalnu propagandu uglavnom u korist predsjednika i kandidata Čaveza i neuravnoteženo izvještavanje u javnim i privatnim medijima. Pored toga, bilo je pritisaka na državne službenike da glasaju za Chaveza ili da učestvuju u izbornim kampanjama za njegovo ponovno biranje. Ovo je prema evropskim posmatračima bilo kršenje međunarodnih principa slobodnog glasanja.<ref>[http://www.eods.eu/library/FR%20VENEZUELA%202006_en.pdf European Union Election Observation Mission: Final Report Presidential Elections Venezuela 2006] Kapitel 9.6.</ref> U septembru 2010. godine održani su izbori za Narodnu skupštinu. Stranke PSUV i PCV dobile su 98 mjesta sa 48,13% glasova, Demokratsko jedinstvo (Mesa de la Unidad) osvojila je 65 mjesta sa 47,22% glasova, a Patria Para Todos je dobila 2 mjesta za 3,14. % glasova. Kasnije je stranka Patria para Todos objavila da će biti dio stranke Demokratskog jedinstva ''MUD-a''. Međutim, Narodna skupština koja je podnijela ostavku donijela je zakon koji je omogućio Chavezu kao predsjedniku da tokom 18 mjeseci donese posebne zakone bez odobrenja parlamenta. Dana 7. oktobra 2012. godine, Hugo Chávez je ponovo izabran za predsjednika po treći put,<ref>{{Webarchive | url=http://www.tagesschau.de/ausland/venezuela232.html | wayback=20121010001639 | text=''Klarer Sieg für den „Comandante“''}} tagesschau.de 8. Oktober 2012</ref> i na tom mjestu je ostao do svoje smrti 5. marta 2013. Nakon toga, potpredsjednik [[Nicolás Maduro]] je preuzeo dužnost predsjednika, iako je odlukom Ustavnog suda Diosdado Cabello u svojstvu predsjednika parlamentao trebao da preuzme tu dužnost.<ref>[https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas ''Nicolás Maduro, Cabello, Capriles y FFAA, los protagonistas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190113232402/https://larepublica.pe/mundo/695952-nicolas-maduro-cabello-capriles-y-ffaa-los-protagonistas |date=13 Januar 2019 }}. In: larepublica.pe 6. März 2013</ref> Poslije smrti Huga Chaveza 5. marta 2013., održani su novi izbori 14. aprila 2013., na kojima je Maduro osvojio 50,78% od ukupnog broja glasova. == Geografija == {{Glavni|Geografija Venecuele}} [[Datoteka:Venezuela Topography.png|320px|thumb|lijevo|Topografska karta Venecuele.]] Venecuela se nalazi na sjeveru Južne Amerike, a geološki njeno kopno počiva na [[Južnoamerička ploča|južnoameričkoj ploči]]. Ima ukupnu površinu 916.445&nbsp;km² i kopnenu površinu od 882.050&nbsp;km², što Venecuelu čini 33. najvećom zemljom na svijetu. Teritorija ove zemlje leži između geografskih širina 0 ° i 13 ° sgd. i dužine 59 ° i 74 ° zgš. Oblik ove države je otprilike kao trokut. Venezuela ima oko 2,800&nbsp;km dugu obalu na sjeveru, s brojnim otocima u [[Karipsko more|Karipskom moru]], dok se na sjeveroistoku izlazi na [[Atlanski ocean]]. Na zapadu oko jezera [[Maracaibo (jezero)|Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale, te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]]. Tu se nalazi i najviši vrh Venecuele [[Pico Bolívar]] (Bolivarov vrh), čija visina doseže 4979 metara. Istočno od rijeke [[Orinoco]] [[reljef]] se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m). ''[[Tepui]]je'' su velike stolu-slične planine. Središnji dio ove zemlje karakterišu ''[[llanos]]i'', velike ravnice koje se protežu od kolumbijske granice na zapadu do delte rijeke Orinoco na istoku. Orinoco, sa svojim bogatim aluvijalnim zemljištem, predstavnja najveći i najvažniji riječni sisstem u zemlji. On nastaje u jednom od najvećih slivova Latinske Amerike. [[Caroní (rijeka)|Caroní]] i [[Apure]] su druge velike rijeke. Venezuela graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]] na zapadu, [[Gvajana|Gvajanom]] na istoku te [[Brazil]]om na jugu. Karipski otoci, kao što su [[Trinidad i Tobago]], [[Grenada]], [[Curaçao]], [[Aruba]] i [[Privjetrinski Antili]] leže blizu venezuelanske obale. Venezuela ima teritorijalne sporove sa Gvajanom (ranije [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), uglavnom oko teritorija [[Essequibo]], i s Kolombijom oko [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskog zaljeva]]. Godine [[1895.]], nakon višegodišnjih diplomatskih pokušaja da se razriješe granični sporovi oko rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]], došlo je do povećanja napetosti između 2 zemlje. Problem je razmatrala „neutralna“ komisija (osnovana od strane britanskih, američkih i ruskih predstavnika, i bez direktnog učešća predstavnika Venezuele), koja je [[1899.]] donijela odluku uglavnom protiv venezuelanskih zahtjeva.<ref>{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/venezuela1895.htm |title=Venezuela Boundary Dispute, 1895–1899}}</ref> Najznačajniji prirodni resursi su [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[željezo|željezna]] ruda, [[zlato]] i drugi [[mineral]]i. Zemlja također raspolaže velikim područjima s obradivim tlom i vodom. [[Datoteka:Kukenan Roraima GS.jpg|thumb|upright=3.2|center|{{center|Pogled na ''tepuije'', [[Kukenán-tepui|Kukenan]] i [[Roraima (planina)|Roraima]], u području [[Gran Sabana]], [[Nacionalni park Canaima]]. Tepui su jedna od glavnih atrakcija ovog nacionalnog parka, a ove planine spadaju među najstarijim izloženim geološkim formacijama na našoj planeti.<ref>{{cite|url=http://www.parkswatch.org/parkprofiles/pdf/cenp_eng.pdf|format=pdf|author=Parks Watch|title=Venezuela Canaima National Park|date=decembar 2004}}</ref>}}]] === Klima === {{Glavni|Klima Venecuele}} Venezuela se u cijelosti nalazi u tropskom pojasu, mada zbog geografske raznovrsnosti klima zna biti prilično promjenljiva. Tako se prosječna [[temperatura]] u vlažnim nizinama zna popeti i do 35&nbsp;°C, dok je u planinskim predjelima prosječna temperatura samo 8&nbsp;°C. kojih u polusušnim područjima na sjeverozapadu zna biti samo 430&nbsp;mm, dok je prosječna količina oko delte i na jugu zemlje čak 1,000&nbsp;mm. Najviša izmjerena temperatura bila su 42&nbsp;°C u [[Machiques]]u,<ref>{{cite web|title=Extreme High Temperature in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|publisher=wunderground|access-date=16. 10. 2012|archive-date=20. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140920031041/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|url-status=dead}}</ref> dok je najniža iznosila −11&nbsp;°C, a izmjerena je na nenastanjenom području na planini [[Pico Piedras Blancas]];<ref>{{cite web|title=Extreme Low Temp in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|publisher=Wunderground|access-date=16. 10. 2012|quote=NOTE: Pass the cursor over the subrayed record to see the source of this. "This location is probably uninhabited, but is close to the town of San Isidro de Apartaderos. {{convert|-11|°C|°F|abbr=on}} has been reported from an uninhabited high altitude at Páramo de Piedras Blancas, Mérida state."|archive-date=6. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706064537/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|url-status=dead}}</ref> iako postoje izvještaji o čak i nižim temperaturama na određenim područjima, iste nisu službeno evidentirane. Slično je i s padavinama, gdje godišnja količina padavina varira od 430&nbsp;mm u polusušnim predjelima na sjeverozapadu, do preko 1000&nbsp;mm oko delte [[Orinoco|Orinoca]] na krajnjem istoku i amazonskoj džungli na jugu. Nivo padavina je niži u periodu od augusta do aprila. Ovi periodi se nazivaju vruće-vlažne i hladno-suhe sezone. Druga karakteristika klime u Venecueli je temperaturna i padavinska razlika u cijeloj zemlji zbog postojanja planinskog lanca "Cordillera de la Costa" koji se proteže preko cijele zemlju od istoka prema zapadu. Većina stanovnika živi u ovim planinama..<ref name="LOC_2005">{{cite web|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf|title=Country Profile: Venezuela|year=2005|publisher=Library of Congress (Federal Research Division)|format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> <gallery mode=packed> Los Llanos Venezolanos.jpg|Tropska savanska klima ([[Tropska savanska klima|Aw]]), ''[[Los Llanos]]'' Relampago del catatumbo observado desde bachaquero-3.jpg|Tropska monsunska klima ([[Monsunska klima|Am]]), [[Sur del Lago]] Familia de Warao en canoe.jpg|Ekvatorska klima ([[Ekvatorska klima|Af]]), [[delta Orinoca]] MedanosdeCoro.jpg|Vruća pustinjska klima ([[Pustinjska klima|BWh]]), [[Nacionalni park Medanos de Coro]] Cayo de Agua in Los Roques.jpg|Vruća polupustinjska klima ([[Polupustinjska klima|BSh]]), [[Los Roques (arhipelag)|Los Roques]] Audan Tüpü (Auyantepuy).JPG|Umjerena okeanska klima bez sušnih razdoblja ([[Okeanska klima|Cfb]]), [[Auyan Tepui]] LA LAGUNA VICTORIA.JPG|Umjerena okeanska klima sa sušnim razdobljima ([[Okeanska klima|Cwb]]), [[Cordillera de Mérida]] Picos en la culata.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Cordillera de Mérida]] Valle_de_Mifafí_2.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Sierra La Culata]] Glacial Pico Humboldt 4.JPG|Klima vječnog mraza ([[Polarna klima|EFH]]), [[Pico Humboldt]] </gallery> == Vlada i politika Venecuele == {{Glavni|Vlada Venecuele|Politika Venecuele}} Venezuela je formalno [[Savezna država|savezna]], [[prezidencijalizam|predsjednička]], [[ustav]]na [[republika]] na čijem je čelu izabrani [[predsjednik Venezuele|predsjednik]]. Predsjednik se bira na [[opći izbori|općim izborima]] na šestogodišnji mandat, a broj uzastopnih mandata je neograničen. Predsjednik je istovremeno i šef države i predsjednik vlade. Zadužen je za imenovanje [[potpredsjednik Venezuele|potpredsjednika]] i članova [[kabinet]]a, potonje uz sudjelovanje parlamenta. Predsjednik ima i ovlast da odbije dati saglasnost na određeni zakon i vrati ga parlamentu na ponovno odlučivanje. Međutim, dovoljna je obična parlamentarna većina da bi ova odluka bila zanemarena; također, može tražiti od parlamenta da mu se dodjele izvanredna ovlaštenja na osnovu kojih bi vladao pomoću uredbi, za što je potrebna dvotrećinska većina. Od [[1959.]] godine, šestorica predsjednika su dobila takva ovlaštenja. Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomna [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]. Broj zastupnika je promjenljiv - svaka savezna država daje tri stalna člana, dok se broj ostalih članova određuje u omjeru prema ukupnom broju stanovništva; tri mjesta su rezervisana za predstavnike starosjedilačke indijanske manjine. Zastupnički mandat traje pet godina. Unatoč postojanju brojnih stranaka, sistem u Venezueli je u suštini [[dvostranački sustav|dvostranački]], što je situacija koja traje još od [[1958.]] godine, s tim da su se najjače stranke mijenjale kroz godine.<ref>{{cite web|title=Ley Orgánica de Procesos Electorales|url=http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20100929053531/http://www.cne.gov.ve/web/normativa_electoral/ley_organica_procesos_electorales/titulo2.php|archive-date=29. 9. 2010|publisher=Consejo Nacional Electoral|access-date=4. 4. 2011|language=es}}</ref> Aktivno biračko pravo stječe se sa 18 godina, a glasanje nije obvezno.<ref name="TG">{{cite news |publisher=The Guardian |title=Compulsory voting around the world |date=4. 7. 2005 |url=http://politics.guardian.co.uk/apathy/story/0,,1521096,00.html |access-date=10. 3. 2007 | location=London | first=Elliot | last=Frankal}}</ref> [[Pravo|Pravni]] sistem u Venezueli pripada tradiciji [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]]. Najviše sudsko tijelo je [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)|Vrhovni sud pravde]], čije se sudije biraju u parlamentu na jedinstveni dvogodišnji mandat.<ref>{{cite web|url=http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-url=https://web.archive.org/web/20100325094828/http://www.elinformador.com.ve/noticias/venezuela/poder-judicial/luisa-estela-morales-afirma-division-poderes-debilita-estado/8397|archive-date=25. 3. 2010|title=Luisa Estela Morales afirma que la división de poderes debilita al Estado|date=5. 12. 2009|publisher=El Informador|access-date=16. 1. 2010|language=es}}</ref> Trenutno ima 2 glavna bloka političkih stranki u Venecueli: vladajući ljevičarski blok kojeg čine [[Ujedinjena socijalistička partija Venecuele]] (PSUV) i njeni većinski saveznici ''Otadžbina za sve'' i [[Komunistička partija Venecuele]] i opozicioni blok kojeg predvode ''Nova era'' zajedno sa svojim bliskim [[stranka]]ma ''Projekat Venecuela'', ''Pravda na prvom mjestu'', ''Pokret za socijalizam'' i ostale. Veći dio opozicije bojkotuje parlamentarne izbore koji su se održavali 2005. Prema tome [[partija]] [[Hugo Chavez]]a MVR je osvajao svih 167 mjesta u Narodnoj Skupštini. Potom MVR glasa da se raspusti ta [[stranka]] i pridružuju se Velikoj Socijalističkoj partiji Venecuele, dok Chavez zahtjeva od svojih savezničkih stranki da se također pridruže u nju. [[Narodna skupština]] 2 puta glasa da se Hugu Chavezu dodijeli mogućnost vladanja po naredbi, nekoliko mjeseci u nekoliko široko definiranih [[područja]] prvo 2000. pa potom ponovo 2007. Ova [[vlast]] je bila rijetko odobrena prethodnim upravama i onda samo u vanrednim okolnostima i za kratko vrijeme. Chavez je u to vrijeme uspostavio savezništvo s nekoliko zemalja Latinske Amerike u kojima su izabrane ljevičarske vlade kao što su [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Ekvador]], [[Gvatemala]], [[Nikaragva]], [[El Salvador]], [[Honduras]] i [[Paragvaj]]. === Politički odnosi Venecuele sa svijetom === {{Glavni|Politički odnosi Venecuele sa svijetom}} [[Datoteka:Guayana_Esequiba_(zona_completa).png|thumb|lijevo|250px|Područje Guayana Esequiba (na mapi) je trenutno pod administrativnom upravom [[Guyana|Guayane]], a na koje Venecuela polaže pravo.]] [[Datoteka:XIV cumbre del ALBA-TCP.jpg|thumb|350px|desno|Predsjednik [[Nicolás Maduro]] sa drugim latinoameričkim predsjednicima tokom sastanka organizacije [[Bolivarska alternativa za Ameriku]] 2017. godine.]] Tokom većeg dijela 20. vijeka Venecuela je održavala prijateljske odnose sa većinom latinoameričkih i zapadnih zemalja. Odnosi između Venecuele i vlade [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] pogoršali su se 2002. godine, nakon pokušaja Venecuelskog državnog udara 2002. godine, tokom kojeg je američka vlada priznala kratkoročno predsjedavanje [[Pedro Carmona|Pedra Carmone]]. Godine 2015. bivši američki predsjednik [[Barack Obama]] je proglasio Venecuelu prijetnjom za nacionalnu sigurnost.<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|title=U.S. declares Venezuela a national security threat, sanctions top officials|work=Reuters|access-date=26. 4. 2015|date=9. 3. 2015|archive-date=15. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150415154549/http://www.reuters.com/article/2015/03/09/us-usa-venezuela-idUSKBN0M51NS20150309|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=2377482&CategoryId=10717|title=Latin American Herald Tribune – US Announces New Executive Order Sanctions on Venezuela – Declares "National Emergency"|publisher=|access-date=26. 4. 2015|archive-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150325144202/http://laht.com/article.asp?CategoryId=10717&ArticleId=2377482|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.miamiherald.com/news/nation-world/world/americas/article13087994.html|title=Amid deteriorating relations, Washington turns screws on Venezuela|website=miamiherald|access-date=26. 4. 2015}}</ref> U skladu s tim, Venecuela je ojačala veze sa raznim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koje nisu povezane sa SAD. Naprimjer, [[Palestina (država)|palestinski]] ministar vanjskih poslova [[Riyad al-Maliki]] izjavio je 2015. da je Venecuela bila "najvažniji saveznik" njegove zemlje.<ref>{{cite web | title = Investing Today In An Equitable Future | url = http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | website = [[morningstaronline.co.uk]] | date = 28. 5. 2015 | access-date = 29. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150529114639/http://morningstaronline.co.uk/a-2639-Investing-today-in-an-equitable-future | archive-date = 29. 5. 2015 | df = dmy-all }}</ref> Venecuela se zalaže za alternativno objedinjavanje zemalja [[Zapadna hemisfera|zapadne hemisfere]] kroz prijedloge kao što su Bolivarska alternativa za američki trgovinski prijedlog i novootvorena pan-američka televizijska mreža [[TeleSUR]]. Venecuela je jedna od pet zemalja na svijetu (zajedno sa [[Rusija|Rusijom]], [[Nikaragva|Nikaragvom]], [[Nauru]]om i [[Sirija|Sirijom]]) koje su priznale nezavisnost [[Abhazija|Abhazije]] i [[Južna Osetija|Južne Osetije]]. Venecuela je bila zagovornik odluke [[Organizacija američkih država|Organizacije američkih država]] da usvoji svoju ''Konvenciju o borbi protiv [[Korupcija|korupcije]]''<ref>{{cite book|title=Political Risk Yearbook: South America|url=https://books.google.com/books?id=ascdAQAAMAAJ&q=%22championed%20the%20OAS%20decision%22|year=1999|publisher=Frost & Sullivan|page=34|quote=Venezuela worked closely with its neighbors following the 1997 Summit of the Americas in many areas—particularly energy integration—and championed the OAS decision to adopt an Anti-Corruption Convention.}}</ref> i aktivno radi u trgovinskom bloku [[Mercosur]] kako bi potaknula rast trgovine i energetske integracije. Globalno, ona traži "[[Multipolarnost (Međunarodni odnosi)|multipolarni]]" svijet zasnovan na ojačanim vezama među nerazvijenim zemljama. Venecuela je 26. aprila 2017. objavila svoju namjeru da se povuče iz Organizacije američkih država.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-39726605|title=Venezuela to withdraw from OAS as deadly protests continue|date=27. 4. 2017|work=BBC News|access-date=27. 4. 2017|language=en-GB}}</ref> Ministrica vanjskih poslova Venecuele [[Delcy Rodríguez]] izjavila je da predsjednik [[Nicolás Maduro]] planira javno odustati od članstva Venecuele 27. aprila 2017. Nakon dvije godine Venecuela je i službeno istupila iz ove organizacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/world/the_americas/venezuela-protesters-hit-by-tear-gas-vow-to-keep-pressure-on-government/2017/04/26/c6fbdcaa-29ee-11e7-9081-f5405f56d3e4_story.html|title=Venezuela says it will quit Organization of American States|website=Washington Post|access-date=27. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rt.com/news/386280-venezuela-oas-protests-clashes/|title=Venezuela to leave 'interventionist' OAS group amid deadly anti-govt protests|publisher=}}</ref> Venecuela je također uključena i u dugogodišnje neslaganje oko teritorijalnog suvereniteta nad područjem [[Guayana Esequiba]]. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bolivarske Republike Venecuele}} [[Datoteka:Caracas, Canciller Ricardo Patiño participó en los actos de conmemoración de la muerte de Hugo Chávez (12960883923).jpg|300px|thumb|desno|Venecuelanska nacionalna milicija tokom vojne parade u glavnom gradu Caracasu 5. marta 2014. povodom obilježavanja godišnjice od smrti bivšeg predsjednika Venecuele [[Hugo Chávez]]a.]] Bolivarske nacionalne oružane snage Bolivarske Republike Venecuele (Fuerza Armada Nacional Bolivariana, FANB) su sveobuhvatne vojne snage Venecuele. U svom vojnom sastavu imaju više od 320.150 muškaraca i žena. Prema članu 328. ustava Venecuele, bolivarske nacionalne oružane snage podijeljene su u 5 komponenti: [[Kopnene snage Venecuele]], [[Venecuelanska mornarica]], [[Venecuelanska avijacija]], [[Venecuelanska nacionalna garda]] i [[Venecuelanska narodna milicija]]. Od 2008. godine, dodatnih 600.000 vojnika uključeno je u novu vojnu grupu, poznatu kao Rezervni oružani sastav. Predsjednik Venecuele je vrhovni komandant nacionalnih oružanih snaga. Glavne uloge oružanih snaga su odbrana suverene nacionalne teritorije Venecuele, vazdušnog prostora i ostrva, borba protiv trgovine drogom, traganje i spašavanje, te u slučaju prirodne katastrofe, civilna zaštita. Svi muški građani Venecuele imaju ustavnu dužnost da se registruju za vojnu službu u dobi od 18 godina, koja je smatra punoljetnošću u Venecueli. Vojna doktrina oružanih snaga Venecuele sve do 2004. godine uglavnom se ugledala na vojnu doktrinu SAD-a. Tadašnji predsjednik Hugo Chavez u svom govoru 27. decembra 2005. (pred vojnicima u ''Fuerte Tiuna'' najvećoj kasarni u Caracasu) najavio je novu vojnu doktrinu u skladu sa revolucionarnim idejama [[Simon Bolivar|Simona Bolivara]]. U to vrijeme oružane snage Venecuele počele su pripremama za "asimetrična ratna dejstva" pripremajući strategije odbrambenog ratovanja protiv nadmoćne vojne sile poput vojske SAD-a. Predsjednik Venecuele predložio je da Bolivarske oružane snage budu "suštinski patriotske, narodne i antiimperijalističke". Između ostalih odgovornosti, oružane snage će primijeniti principe odbrane vezane za "narodni odbrambeni rat", te pomoći u održavanju "unutrašnjeg reda", kao i sudjelovati u planovima ekonomskog razvoja. == Administrativna podjela == {{Glavni|Savezne države Venecuele|Administrativna podjela Venecuele}} Venecuela je administrativno podijeljena na 23 savezne države (''estados''), regiju glavnog grada (''distrito capital'') koja se poklapa sa glavnim gradom države [[Caracas]] i Federalne zavisne teritorije. Osim toga, podijeljena je na 335 općine (''municipios'') koje se sastoje o više od 1000 parohija. Savezne države su grupisane u 9 administrativnih regija (''regiones administrativas''), koje su uspostavljene predsjedničkim dekretom iz 1969. godine. == Privreda == Privredom dominira industrija [[nafta|nafte]] s jednom trećinom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovine ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi venecuelanske privredu su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]]. BDP je za 2004. procijenjen na 5.800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Venecuele}} [[Datoteka:Homelessness in Venezuela.jpg|thumb|300px|desno|Porodica venecuelanskog starosjedilačkog naroda [[Wayuu (pleme)|Wayuu]] u sjeverozapadnoj saveznoj državi [[Zulia]].]] Stanovnici Venecuele porijeklom su Španci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Italijani]], [[Portugal]]ci, [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20% bijelci. Venecuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja u Latinskoj Americi. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje, dok njih čak 73% živi u pojasu unutar 100&nbsp;km od morske obale.<ref>{{cite web|publisher=World Resources Institute |work=EarthTrends Country Profiles |year=2003 |title=Coastal and Marine Ecosystems—Venezuela |url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20070318000929/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archive-date=18. 3. 2007 |format=PDF|access-date=10. 3. 2007}}</ref> Na teritoriju južno od rijeke [[Orinoco]] živi tek 5% stanovništva, iako ono površinom sačinjava gotovo polovinu državne teritorije. Struktura stanovništva prilično je dobro raspoređena. Najviše stanovnika sačinjava radno sposobno stanovništvo (14-65 godina), njih čak 65%, dok na djecu do 14 godina otpada 29%; stanovnika preko 65 godina je nešto manje od 6%.<ref>[http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110506000000/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |date=6. 5. 2011 }}</ref> Unutar prve dvije grupe, broj muškaraca i žena je prilično ravnomjeran, dok se u onoj najstarijoj dobnoj grupi pokazuje izraženija razlika u korist žena. Prosječna očekivana životna dob je 75 godina.<ref name="unstats.un.org">http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm</ref> Uz [[Španski jezik|španski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]]. == Kultura == Kultura Venecuele je mješavina tri različite grupe stanovništva: starosjedilačkog, afričkog i španskog. Prve dvije navedene kulture su se razlikovale prema plemenima. [[Akulturacija]] i [[asimilacija]], tipična za kulturni [[sinkretizam]], prouzrokovali su dolazak na sadašnje stanje u venecuelanskoj kulturi, sličnu u mnogim pogledima sa ostatkom Latinske Amerike, iako prirodna sredina pridonosi u postojanju važnih razlika. Utjecaj domorodaca ograničen je na nekoliko riječi u svakodnevnoj upotrebi, [[Gastronomija|gastronomiji]] i mnogim imenimaa naseljenih mjesta. Afrički utječe na isti način, pored [[Muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]] poput [[Bubnjevi|bubnjeva]]. Španski utjecaj je bio preovladavajući (zbog procesa [[Kolonizacija Amerike|kolonizacije Amerike]] i društveno-ekonomske strukture koja je time stvorena), a posebno je došao iz područja [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Ekstremadur]]e, mjesta porijekla većine naseljenika na Karibima tokom kolonijalne ere. Primjer za to su zgrade, muzika, [[Katolicizam|katolička religija]] i jezik. Španski utjecaji su očigledni u borbama s bikovima i određenim karakteristikama gastronomije. Venecuelu su obogatili i drugi utjecaji [[Indija|indijskog]] i [[Evropa|evropskog]] porijekla u 19. vijeku, posebno iz [[Francuska|Francuske]]. U najnovijoj fazi u većim venecuelanskim gradovima i regijama utjecajem [[SAD]]-a dolaskom novog talasa imigracije španskog, [[Italijanski jezik|italijanskog]] i [[Portugalski jezik|portugalskog jezika]], povećavajući već složeni kulturni mozaik. Naprimjer, iz Sjedinjenih Država dolazi utjecaj sportskog ukusa za [[bejzbol]], brze hrane u američkom stilu i najnoviji [[Arhitektura|arhitektonski]] stil. == Također pogledajte == * [[Mérida (Venecuela)|Mérida]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Venezuela}} {{wikiatlas|Venezuela}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html Venecuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151124081728/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |date=24. 11. 2015 }} na CIA World Factbook * [https://web.archive.org/web/20190127035354/https://www.globalsecurity.org/military/world/venezuela/doctrine.htm Venezuelan Military Doctrine, na globalsecurity.org] {{Države Južne Amerike}} {{Karibi}} {{Organizacija američkih država}} {{OPEC}} [[Kategorija:Venecuela|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1811.]] ng50d2xzy3lpevzrg2c89xsjoiqqde8 0 6888 3842839 3824433 2026-05-09T13:48:00Z Genetičar 181151 /* Također pogledajte */ 3842839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Kisik | Simbol = O | Atomski broj = 8 | Serija = [[Nemetal]] | Grupa = 16 | Perioda = 2 | Blok = s | Boja serije = LimeGreen | Izgled = bezbojni plin | Zastupljenost = 49,4<ref name="binder"/> | Atomska masa = 15,999 (15,99903 – 15,99977)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 60 | Atomski radijus izračunat = 48 | Kovalentni radijus = 66 | Van der Waals radijus = 152 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Helij|He]]&#x5D;2s²2p⁴ | Elektroni u energetskom nivou = 2, 6 | Energija ionizacije_1 = 1313,9 | Energija ionizacije_2 = 3388,3 | Energija ionizacije_3 = 5300,5 | Energija ionizacije_4 = 7469,2 | Agregatno stanje = gas | Struktura kristala = kubična | Gustoća = 1,429<ref name="gestis" /> | Gustoća_K = 273,15 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 1,9 · 10⁻⁶)<ref name="weast" /> | Toplota isparavanja = 5,58<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 0,222 | Tačka topljenja_K = 54,8 | Tačka topljenja_C = −218,3 | Tačka ključanja_K = 90,15 | Tačka ključanja_C = −183<ref name="zhang" /> | Molarni volumen = 17,36&nbsp;·&nbsp;10⁻⁶ (''čvrsti'') | Pritisak pare = 1&nbsp;·&nbsp;10⁴ | Pritisak pare_K = 73 | Brzina zvuka = 317,5 | Brzina zvuka_K = 293 | Specifična toplota = 920 | Specifična toplota_K = 298 | Specifična električna provodljivost = 0 | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 0,02658 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''−2''', −1, 0, +1, +2 | Elektrodni potencijal = 1,23 | Elektronegativnost = 3,44 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|O}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|8}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(2)|17}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = O | Maseni broj = 15 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 122,24&nbsp;s | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,754 | Tipraspada1ZP = ¹⁵N }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = O | Maseni broj = 16 | Rasprostranjenost u prirodi = '''99,762''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = O | Maseni broj = 17 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,038 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = O | Maseni broj = 18 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,2 }} }} '''Kisik''' ili '''oksigen''' ({{jez-la|oxygenium}}, iz grčkog ὀξύς‚ oxys‘, ''oštar, kiseo'' i γεννάω‚ gen-‘ ''koji stvara'', odnosno ''onaj koji stvara kiselinu'') jest [[hemijski element]] koji se označava [[hemijski simbol|simbolom]] '''O''' i ima [[atomski broj]] 8. U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[Halkogeni elementi|šestu glavnu grupu]], odnosno pripada halkogenim [[nemetal]]ima. On je najrasprostranjeniji element u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] s udjelom 48,9%<ref name="rompp"/> do 49,4%<ref name="binder"/>, odnosno približno 30% po masenom udjelu,<ref name="geolog" /> po čemu je poslije željeza drugi po rasprostranjenosti. Također čini i 20,8% [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. U elementarnom obliku kisik se pretežno javlja kao kovalentni homodimer, tj. kao spoj iz dva atoma sumarne formule {{Chem|O|2}}, što označava molekularni kisik, [[dioksigen]] ili dikisik. On je bezbojan gas bez mirisa i okusa, a u čistom zraku ga ima oko 20,942%. Neophodan je za sagorijevanje i koroziju. Potreban je za život gotovo svih živih bića na Zemlji. Stvaraju ga biljke u procesu [[fotosinteza|fotosinteze]], ali ga i same troše za disanje, mada ne toliko koliko ga proizvedu fotosintezom. Za disanje biljke uzimaju kisik direktno iz zraka ili resorpcijom iz vode (rastvoreni kisik). U visokim koncentracijama kisik je za većinu živih bića otrovan. Metastabilni, vrlo reaktivni [[Alotropske modifikacije|alotropski oblik]] kisika sa tri atoma kisika {{chem|O|3}} naziva se [[ozon]]. Atomarni kisik, odnosno kisik u obliku slobodnih, pojedinačnih atoma je stabilan samo pod ekstremnim uslovima, naprimjer u [[vakuum]]u u [[svemir]]u ili u vrelim atmosferama zvijezda. On ima određeni značaj kao međuproizvod u mnogim reakcijama u hemiji atmosfere. == Historija == Švedsko-njemački [[hemičar]] [[Carl Wilhelm Scheele]] 1774. i [[Engleska|engleski]] [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1771., nezavisno jedan od drugog, otkrili su i izolirali kisik u sklopu proučavanja procesa sagorijevanja.<ref name="Pilgrim" /> Od kamenog doba do srednjeg vijeka, [[vatra]] je za ljude bila vrlo značajna, kao ''dar neba''. Preko pojave vatre nastala su različita vjerovanja počev od prirodnjačkih antičkih filozofa do alhemičara. Vatra je bila jedan od osnovih sastojaka u učenju ''o četiri osnovna elementa''. U 17. vijeku nastalo je vjerovanje o postojanju jednog ''lahkog tajanstvenog sastojka'' ili supstance. Ovaj [[Flogistonska teorija|flogiston]] je navodno izlazio iz gorućeg materijala, tako da se toplota smatrala materijom. Švedsko-njemački apotekar Carl Wilhelm Scheele izveo je eksperimente tako što je zagrijavao [[Mangan(IV)-oksid|mangan dioksid]] ili [[kalij-permanganat]] sa koncentriranom [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] (''vitriol'') čime je dobio bezbojni gas. Ovaj gas je podržavao sagorijevanje te ga je Scheele nazvao ''goreći zrak'' ili po porijeklu ''vitriol-zrak''. Otkrio je i pojavu da se obični [[zrak]] sastoji iz ovog ''kisika'' i ''pokvarenog'' zraka. Potpuno nezavisno od njega, engleski hemičar Joseph Priestley je dvije godine kasnije zagrijavanjem [[živa(II)-oksid|živa-oksida]] također dobio kisik. Britanac je svoja zapažanja objavio 1774. godine, dok je Scheele objavio svoju knjigu ''Chemische Abhandlung von der Luft und dem Feuer'' tek 1777. godine.<ref name="further" /> :2 HgO (s) → 2Hg (l) + O₂ (g) Otkrićem kisika i dalje nije bio poznat njegov značaj prilikom sagorijevanja. Francuz [[Antoine Lavoisier]] je tokom svojih ekperimenata pronašao da se pri sagorijevanju ne oslobađa nikakav flogiston, već da se veže kisik. Pomoću vaganja proizvoda sagorijevanja pronašao je da materijal ne postaje lakši nego teži. Uzrok dodatne težine tokom procesa sagorijevanja bilo je vezivanje kisika. Tada se smatralo da je kisik osnovni sastojak za pravljenje [[kiseline|kiselina]]. Zbog toga je i nazvan ''oxygenium'' (onaj koji gradi kiseline), a naziv je predložio Lavoisier 1779. godine. Zapravo su neorganske kiseline sadržavale kisik [[otapalo|rastvaranjem]] nemetalnih oksida u [[voda|vodi]]. Halogeni elementi, poput [[hlor]]a i [[brom]]a dugo vremena su smatrani oksidima nekog nepoznatog elementa. Kasnije je otkriveno da je vodik odgovoran za kiseli karakter. Naučnici [[Karol Olszewski]] i [[Zygmunt Florenty Wróblewski]] su prvi uspjeli dobiti tečni kisik 1883. godine. == Osobine == === Fizičke === Molekularni kisik je gas bez boje, okusa i mirisa, koji se pri −183&nbsp;°C kondenzira u bezbojnu tečnost. Međutim, u debelim slojevima, tečni i gasoviti kisik ima određeni plavu nijansu. Na temperaturi ispod −218,75&nbsp;°C<ref name="Holleman-Wiberg"/> tečni kisik prelazi u čvrsto stanje u obliku plavih kristala. U čvrstom stanju paramagnetične molekule O₂ nalaze se na udaljenosti od 121 pm jedna od druge, a vezane su dvostrukom [[hemijska veza|vezom]]. Element u čvrstom stanju se pojavljuje u nekoliko modifikacija. Između −218,75 i −229,35&nbsp;°C<ref name="Holleman-Wiberg"/> kisik je u kubičnoj γ-modifikaciji, a između −229,35 i −249,26&nbsp;°C<ref name="Holleman-Wiberg"/> ima romboedarsku β-modifikaciju. Na temperaturi ispod −249,26&nbsp;°C prelazi u monoklinsku α-modifikaciju koja je i najstabilnija. Nasuprot drugih nemetala, kisik je paramagnetičan i ima diradikalni karakter. [[Trojna tačka]] kisika se nalazi na 54,36 K (−218,79&nbsp;°C) i 0,1480 kPa.<ref name="Ullmann" /> [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] se nalazi pri pritisku od 50,4 bara i temperaturi od 154,7&nbsp;K (−118,4&nbsp;°C).<ref name="kaye" /> Kritična gustoća iznosi 0,436&nbsp;g/cm³.<ref name="adean" /> Kisik u vodi nije mnogo rastvorljiv. Rastvorljivost zavisi od pritiska i temperature. Raste sa padom temperature i povećanjem pritiska. Pri 0&nbsp;°C i parcijalnim pritiskom kisika od 212&nbsp;hPa u čistoj vodi se rastvara 14,16&nbsp;mg/l kisika. [[Datoteka:Oxygen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Kisik u cijevi za pražnjenje]] U spektralnoj cijevi sa pražnjenjem u gasu kisika molekularne orbitale kisika se uzbuđuju do emisije svjetlosti. Uslovi pod kojima se ovo odvija su pritisak od oko 5–10&nbsp;mBar, visoki [[Električni napon|napon]] električne struje od 1,8&nbsp;kV, jačina struje od 18&nbsp;mA i njena frekvencija od 35&nbsp;kHz. Rekombiniranje ioniziranih molekula gasa emitira se karakterističan spektar boja spontane emisije. Pri tome se samo manjim dijelom, a uslovljeno dotokom i dodavanje energije, reverzibilno stvara i [[ozon]]. === Hemijske === Kisik reagira direktno sa većinom hemijskih elemenata. Postoji samo nekoliko izuzetaka, naročito među [[nemetal]]ima i [[Plemeniti metali|plemenitim metalima]]. Sa [[dušik]]om, kisik reagira samo pod posebnim uslovima, i to za vrijeme [[munja]] ali je njihovo spajanje moguće i u [[Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem|motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem]].<ref name="jirgen" /> [[Fluor]] sa kisikom gradi spoj [[dikisik-diflour]] (O₂F₂) samo na vrlo niskim temperaturima i pod električnim pražnjenjem. Najplemenitiji metal [[zlato]], [[hlor]], [[brom]] i [[jod]] kao i [[Plemeniti plinovi|plemeniti gasovi]] ne reagiraju direktno sa kisikom. Drugi plemeniti metali poput [[platina|platine]] i [[srebro|srebra]] vrlo slabo reagiraju sa kisikom. Elementarni, gasoviti kisik je dosta inertan, mnoge se reakcije sa njim pri normalnim uslovima gotovo ne odvijaju ili se odvijaju vrlo sporo. Razlog za to leži da je kisik metastabilan i da su reakcije [[Hemijska kinetika|kinetički]] onemogućene drugim supstancama. Da bi se pokrenule reakcije sa takvim kisikom potrebno je dovesti veliku energiju aktivacije ili su neophodni neki vrlo reaktivni radikali. Ova barijera se može preći povećanjem temperature, svjetlošću ili [[katalizator]]om (poput platine). Osim toga kod mnogih metala reakcija je onemogućena, jer je materijal prekriven tankim slojem metalnog oksida i stoga je pasiviziran. Kod nekih reakcija kao što je eksplozivna reakcija sa [[vodik]]om, dovoljno je samo nekoliko radikala da bi došlo do reakcije, nakon čega dolazi do mehanizma lančane reakcije. Mnogo oksidativniji od gasovitog kisika, i pored niskih temperatura, je kisik u tečnom stanju. U njemu se vrlo lahko gradi reaktivni ''singletni'' kisik. Također za razliku od vode i vodene pare mnoge oksidacije sa kisikom se odvijaju mnogo lakše. Reakcije sa kisikom su gotovo uvijek [[redoks reakcija|redoks reakcije]], u kojima kisik po pravilu uzima dva [[elektron]]a i tako se reducira do oksida. Zbog toga se element ubraja u oksidaciona sredstva. Često ove reakcije, zbog velike energije rešetki i veza koja se oslobađa, protiču uz snažno oslobađanje toplote. Također postoje i eksplozivne reakcije, kao što je reakcija ''praskavog gasa'' ili eksplozija prašine nastala zapaljenjem isitnjenih materijala u zraku ili čistom kisiku. === Izotopi === Najčešći stabilni [[izotop]] kisika je ¹⁶O (99,76 %), a stabilni su još i izotopi ¹⁸O (0,20 %) i ¹⁷O (0,037 %). Osim stabilnih izotopa poznato je još 13 nestabilnih, radioaktivnih nuklida od ¹²O do ²⁸O<ref name="nubase" /> koji se mogu dobiti samo vještački. Njegovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi uglavnom samo nekoliko milisekundi do sekundi, od čega izotop ¹⁵O ima najduže vrijeme poluraspada od 2 minute<ref name="nubase"/> i često se koristi za tomografiju emisijom pozitrona. Kao jedini stabilni izotop, rijetki ¹⁷O ima spin jezgre od ⁵/₂ <ref name="Webelements-NMR" /> i može se upotrebljavati za ispitivanja putem [[Nuklearna magnetna rezonanca|nuklearne magnetne rezonance]] (NMR). == Rasprostranjenost == === Na Zemlji === [[Datoteka:Mineral Feldespato GDFL008.JPG|lijevo|thumb|200px|[[Feldspat]]]] Kisik je najčešći i najrasprostranjeniji element na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref name="Allegre" /> Osim u atmosferi, ima ga i vezanog u [[litosfera|litosferi]], rastvorenog u [[hidrosfera|hidrosferi]] i [[biosfera|biosferi]]. Kisik ima maseni udio u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] oko 50,5%<ref name="dtv" /> (do dubine od 16&nbsp;km, uključujući hidrosferu i atmosferu). U zraku kisik ima maseni udio od 23,16 %<ref name="Holleman-Wiberg"/>, a po [[zapremina|zapremini]] na njega otpada 20,95 %<ref name="Holleman-Wiberg"/>. Kao sastavni dio vode na njega otpada 88,8 %<ref name="Holleman-Wiberg" />, dok ga u morskoj vodi ima samo 86 %<ref name="Holleman-Wiberg"/>, jer se u njoj nalaze rastvorene velike količine soli koje ne sadrže kisik (poput obične [[natrij hlorid|morske soli]]). Najviše kisika na Zemlji je sadržano u brojnim hemijskim spojevima. U Zemljinoj kori, pored vode, gotovo svi [[minerali]] i [[stijene]] sadrže neki od spojeva kisika. Među najvažnije minerale koji sadrže kisik ubrajaju se [[Silikatni minerali|silikatni]] kao što su [[feldspat]]i, [[olivin]]i i drugi; [[Karbonatni minerali|karbonatni]] poput [[kalcij-karbonat]]a u [[krečnjak]]u i [[oksidi]] kao [[silicij-dioksid]] u [[kvarc]]u. U elementarnom stanju kisik je vezan u obliku molekule O₂ u gasnom stanju je u atmosferi i otopljen u vodama. Količina relativno reaktivnog elementarnog kisika dugoročno je konstantna, jer biljke koje proizvode kisik u procesu fotosinteze otpuštaju otprilike onoliko kisika, koliko aerobna živa bića koriste za disanje zajedno sa kisikom koji se potroši za druge procese oksidacije ili sagorijevanja. Bez ovog biološkog ciklusa, kisik bi se nalazio isključivo u svojim spojevima, tako da elementarni kisik postoji u dinamičkoj ravnoteži. Razvoj koncentracije kisika u Zemljinoj atmosferi je detaljnije obrađen u članku [[razvoj Zemljine atmosfere]]. U malehnim količinama u atmosferi se nalazi i alotropska modifikacija elementarnog kisika poznatog kao [[ozon]] O₃. === U svemiru === U [[svemir]]u, kisik je, nakon [[vodik]]a i [[helij]]a, treći najčešći element. Maseni udio kisika u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] iznosi oko 0,8% (što odgovara brojnom udjelu atoma od oko 500 [[ppm]]).<ref name="davies" /> Kisik ''nije'' nastao tokom primordijalne nukleosinteze, ali jeste u ogromnim zvijezdama putem 3α-procesa helija u velikim količinama. U tom procesu se iz tri jezgra atoma helija stvarao ¹²C, koji se kasnije sa još jednom jezgrom helija spajao u ¹⁶O. Kisik ¹⁸O je nastao putem fuzije jezgre ⁴He sa jezgrom ¹⁴N. Također i u takozvanim [[Glavni niz|zvijezdama glavnog niza]] poput Sunca, kisik igra vrlo važnu ulogu pri dobijanju energije. U [[CNO-ciklus]]u, kisik predstavlja međuproizvod nuklearnih reakcija, pri čemu djeluje kao katalizator hvatajući [[proton]]e iz jezgra ¹²C, čime nastaju jezgra ⁴He (alfa čestice). U ekstremno teškim zvijezdama u kasnoj fazi njihovog razvoja dolazi do nuklearne fuzije kisika, pri čemu kisik služi kao gorivo za nuklearne reakcije kojima nastaju još teža jezgra atoma. Većina [[Bijeli patuljak|bijelih patuljaka]], koji po današnjem stanju teorije predstavljaju ishod razvoja 97% svih zvijezda, sastoji se, pored helija i ugljika, velikim dijelom i iz kisika.<ref name="kippen" /> == Upotreba == * U procesima sagorijevanja radi postizanja viših [[temperatura]]. * U hemijskoj industriji za proizvodnju sintetičkih plinova, u [[piroliza|pirolitičkim]] procesima. * Ostale primjene: [[biologija|biološke]] [[nauka|nauke]], prehrambena [[industrija]] (kao aditiv '''E948'''), naučnotehnička istraživanja. === U medicini === Korištenje kisika u humanoj [[medicina|medicini]] podliježe zakonskim regulativima i strogoj kontroli. U mnogim zemljama, poput Njemačke,<ref name="amgde" /> boce kisika sa označene bijelom bojom, napunjene medicinskim kisikom važe za gotovo medicinsko sredstvo, tj. gotov lijek. Kod njegove upotrebe važno je obratiti pažnju kod pacijenata sa hroničnim oboljenjem pluća, koji pate od povećanog parcijalnog pritiska CO₂. Kod takvih pacijenata može zbog naglog ''prekomjernog dotoka'' kisika doći do takozvane CO₂ narkoze i do prestanka disanja.<ref name="anew" /> === U tehnici === Industrijski, kisik se najčešće koristi u [[metalurgija|metalurgiji]] za proizvodnju [[sirovo željezo|sirovog željeza]] i [[čelik]]a, kao i za rafiniranje [[bakar|bakra]]. Čistiji kisik ili zrak obogaćen kisikom služi za postizanje viših tempertura, a s druge strane za uklanjanje viška [[ugljik]]a, [[silicij]]a, [[mangan]]a i [[fosfor]]a iz sirovog čelika, koji oksidiraju i uklanjaju se. Čistiji kisik u odnosu na obični zrak ima prednosti što se u rastopljenu sirovinu ne unosi dušik. Dušik ima negativan uticaj na mehaničke karakteristike čelika. U hemijskim procesima kisik se koristi najviše za oksidaciju različitih osnovnih materijala, kao što se olefinska oksidacija [[eten]]a u [[etilen oksid]] te djelimična (parcijalna) oksidacija teškog lož-ulja (teškog mazuta) i uglja. Osim toga, kisik je neophodan i za dobijanje vodika i sintetskog gasa, kao i za proizvodnju sumporne i dušične kiseline. Oksidacijom sa kisikom dobijaju se vrlo važni proizvodi hemijske industrije poput [[acetilen]]a, acetaldehida, [[acetatna kiselina|sirćetne kiseline]], vinilacetata i [[hlor]]a. Različiti gorivi gasovi ([[propan]], [[vodik]], [[etin]] i drugi) tek nakon miješanja sa kisikom dostižu dovoljno visoku temperaturu sagorijevanja dajući vreli plamen bez čađi, a koristi se za autogeno zavarivanje i tvrdo lemljenje ili topljenje i obrađivanje stakla. Nakon zagrijavanja i paljenja slijedi i siječenje betona sa samogorivim ''oksigenskim kopljem'' (termalnim kopljem) čime se može samo oštrim mlazom kisika rezati i željezo. Kisik se može pretvoriti i u ozon, kao oksidacijsko sredstvo u gorivim ćelijama i u poluprovodničkoj tehnici. U raketnoj tehnologiji tečni kisik se koristi kao oksidacijsko sredstvo a označava se skraćenicom ''LOX'' (po engleskom nazivu: ''liquid oxygen''). === Postupak s plinom === Upotreba kisika pod pritiskom i upotreba tečnog kisika podliježu posebnim propisima i mjerama zaštite. Nije dozvoljen kontakt kisika s organskim materijalima. Za tečni kisik preporučuje se [[austenit]]ni čelici, [[aluminij]] i legure, [[bakar]] i legure. Dozvoljena je upotreba [[fluor]]nih [[polimer]]a ([[teflon]]). Za plinoviti kisik, pod određenim uslovima, dozvoljena je primjena ugljičnih lahko legiranih [[čelik]]a i legura bakra i [[aluminij]]a. === Način dobijanja i distribucije === Kisik se industrijski dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] ukapljenog zraka. Zrak u tečnom stanju postepeno se zagrijava i najprije se odvaja [[dušik]], zatim [[argon]], a kisik ostaje u tečnom stanju. Najčešće se isporučuje u čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika kisika. == E948 == '''E948''' je kod za [[Prehrambeni aditivi|aditiv]] kisik u hrani. * Funkcija i karakteristike: koristi se u modifikovanoj atmosferi kod pakovanja kao sredstvo zaštite. * Proizvodi: u gasu pakovano povrće<ref name="food" /> == Također pogledajte == * [[Oksidi]] * [[Peroksidi]] * [[Superoksidi]] * [[Zasićenost kisikom]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="iupac">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)'' u: Pure and Applied Chemistry. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="gestis">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=007080 GESTIS]{{Mrtav link}} baza podataka</ref> <ref name="weast">{{Cite book|author=Weast, Robert C. (gl.ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="rompp">{{cite book|title=Römpp Lexikon Chemie|publisher=Georg Thieme Verlag|year=1989|edition=9|isbn=3-13-734609-6}}</ref> <ref name="geolog">[http://www.spektrum.de/lexikon/geowissenschaften/sauerstoff/14048? Sauerstoff], Lexikon der Geowissenschaften, pristupljeno 25. septembra 2017. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="Pilgrim">{{Cite book|author=E. Pilgrim|title=Entdeckung der Elemente|publisher=Mundus Verlag|location=Stuttgart|year=1950}}</ref> <ref name="further">{{Cite journal|author=Joseph Priestley|title=An Account of Further Discoveries in Air. By the Rev. Joseph Priestley, LL.D. F. R. S. in Letters to Sir John Pringle, Bart. P. R. S. and the Rev. Dr. Price, F. R. S.|journal=Phil. Trans.|date=1. 1. 1775|volume=65|pages=384-394|doi=10.1098/rstl.1775.0039}}</ref> <ref name="Holleman-Wiberg">{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|pages=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n536 497]–540}}</ref> <ref name="Ullmann">{{Cite book|author=M.J. Kirschner|chapter=Oxygen|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2012|publisher=Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a18_329}}</ref> <ref name="kaye">National Physical Laboratory, Kaye and Laby: ''Tables of Physical and Chemical Constants,'' 16 izd., 1995; D. Ambrose, M.B. Ewing, M.L. McGlashan, [http://www.kayelaby.npl.co.uk/chemistry/3_5/3_5.html Critical constants and second virial coefficients of gases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170324045806/http://www.kayelaby.npl.co.uk/chemistry/3_5/3_5.html |date=24 Mart 2017 }}.</ref> <ref name="adean">J. A. Dean: ''Lange's Handbook of Chemistry'', 15. izd., McGraw-Hill, 1999; sekcija 6; tabela 6.5 ''Critical Properties''.</ref> <ref name="jirgen">Juergen Carstens: ''[http://ip.com/IPCOM/000019466 Berechnung der NOx-Rohemission eines Verbrennungsmotor im Schichtladebetrieb]'', The IP.com Journal, 2003.</ref> <ref name="nubase">[http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The Nubase evaluation of nuclear and decay properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724211828/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf |date=24. 7. 2013 }} (PDF) {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="Webelements-NMR">[https://web.archive.org/web/20140728212034/http://www.webelements.com/oxygen/nmr.html NMR-osobine kisika na www.webelements.com]</ref> <ref name="Allegre">{{Cite journal|author=Claude Allègre, Gérard Manhès, Éric Lewin|title=Chemical composition of the Earth and the volatility control on planetary genetics|journal=Earth and Planetary Science Letters|year=2001|volume=185 (1-2)|pages=49–69|doi=10.1016/S0012-821X(00)00359-9}}</ref> <ref name="dtv">{{Cite book|title=dtv-Atlas Chemie|volume=1|publisher=dtv-Verlag|edition=10|year=2006|isbn=978-3-423-03217-9}}</ref> <ref name="davies">{{Cite book|author=A. M. Davies (ur.)|title=Treatise on Geochemistry, Volume 1: Meteorites, Comets, and Planets|publisher=Elsevier|year=2003|isbn=0-08-044720-1}}</ref> <ref name="kippen">{{Cite book|author=Kippenhahn, Weigert|title=Stellar Structure and Evolution|edition=1|publisher=Springer|location=Berlin|year=1991|isbn=3-540-58013-1|url=https://archive.org/details/stellarstructure00kipp}}</ref> <ref name="amgde">[https://web.archive.org/web/20060526210800/http://www.bmg.bund.de/nn_603266/SharedDocs/Gesetzestexte/Arzneimittel/AMG,templateId=raw,property=publicationFile.pdf/AMG.pdf Arzneimittelgesetz – AMG, § 50.] (PDF), 10. juni 2007.</ref> <ref name="anew">{{Cite journal|author=A. New|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16439751?dopt=Abstract|title=Oxygen: kill or cure? Prehospital hyperoxia in the COPD patient|journal=Emerg Med J|year=2006|volume=23|pages=144–146|doi=10.1136/emj.2005.027458|pmid=16439751}}</ref> <ref name="food">[http://www.food-info.net/uk/e/e948.htm E948: Oxygen] na stranici food-info.net, pristupljeno 25. septembra 2017.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{HemijaPortal}} {{Commonscat|Oxygen}} * [http://www.periodicvideos.com/videos/008.htm Kisik] na ''The Periodic Table of Videos'' (Univerzitet u Nottinghamu) * [https://www.organic-chemistry.org/chemicals/oxidations/oxygen.shtm Oksidirajuća sredstva > kisik] * [http://www.uigi.com/oxygen.html Kisik (O₂) Karakteristike, koristi, primjene] * [https://web.archive.org/web/20170223212610/http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/29647/page/1 Roald Hoffmann članak "The Story of O"] * [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/O/index.html WebElements.com&nbsp;– kisik] * [http://www.rsc.org/chemistryworld/podcast/element.asp Hemija u svojim elementima podcast] (MP3) iz ''Royal Society of Chemistry's Chemistry World'': [http://www.rsc.org/images/CIIE_oxygen_48k_tcm18-117681.mp3 Kisik] * {{In Our Time|Kisik|b0088nql|Oxygen}} * [http://scrippso2.ucsd.edu/ Scripps Institute: Atmospheric Oxygen has been dropping for 20 years] * [https://web.archive.org/web/20160316025543/http://halal.ba/site/index.php?option=com_content&view=article&id=514&Itemid=148&lang=ba http://www.halal.ba, podaci o E-brojevima (bos.)] {{E-brojevi}} {{PSE}} {{Elementi u biologiji}} {{Dvoatomni elementi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kisik| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Dvoatomni nemetali]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Halkogeni]] [[Kategorija:Hemijske supstance za urgentnu medicinu]] [[Kategorija:Oksidansi]] [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] m7btoa8dzmczdq7h4c3boo7yr3xv4qf 0 6896 3842863 3838409 2026-05-09T14:57:07Z Genetičar 181151 /* Reference */ 3842863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Sumpor | Simbol = S | Atomski broj = 16 | Serija = Nemetali | Grupa = 16 | Perioda = 3 | Blok = p | Slika = [[Datoteka:Sulfur - El Desierto mine, San Pablo de Napa, Daniel Campos Province, Potosí, Bolivia.jpg|270px]] | Boja serije = LimeGreen | Izgled = limun-žuti prah | Zastupljenost = 0,048<ref name="binder" /> | Atomska masa = 32,06 (32,059 - 32,076)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 100 | Atomski radijus izračunat = 88 | Kovalentni radijus = 102,5 | Van der Waalsov radijus = 180 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s² 3p⁴ | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 6 | Energija ionizacije_1 = 999,6<ref name="webelem" /> | Energija ionizacije_2 = 2252 | Energija ionizacije_3 = 3357 | Energija ionizacije_4 = 4556 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 2 | Struktura kristala = [[Ortorompski kristalni sistem|ortorompski]] | Gustoća = 2070<ref name="rettig" /> | Magnetizam = dijamagnetičan<ref name="magnet" />(<math>\chi_{m}</math> = −1,3 · 10⁻⁵) | Tačka topljenja_K = 385,95<ref name="tarr" /> - 388,36 | Tačka topljenja_C = 112,8<ref name="tarr" /> - 115,21 | Tačka ključanja_K = 718,2<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 445 | Molarni volumen = 15,53 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 45<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 1,713 | Pritisak pare = 1 | Pritisak pare_K = 375 | Brzina zvuka = | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 736<ref name="binder" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 5,0 · 10^-22 | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 0,205 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = ±2, 4, '''6''' | Oksidi = SO₂, SO₃ | Potencijal elektroda = -0,48 V (S + 2e⁻ → S²⁻) | Elektronegativnost = 2,58 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|33}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 30 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,178 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 6,138 | Tipraspada1ZP = ³⁰P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 31 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,572 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,396 | Tipraspada1ZP = ³¹P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 32 | Rasprostranjenost u prirodi = '''95,02''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 33 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,75 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 34 | Rasprostranjenost u prirodi = 4,21 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 35 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 87,32 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 0,167 | Tipraspada1ZP = ³⁵Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = S | Maseni broj = 36 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,02 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 37 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 5,05 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 4,865 | Tipraspada1ZP = ³⁷Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 38 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 170,3 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 2,937 | Tipraspada1ZP = ³⁸Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 39 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 11,5 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 6,640 | Tipraspada1ZP = ³⁹Cl }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = S | Maseni broj = 40 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 8,8 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 4,710 | Tipraspada1ZP = ⁴⁰Cl }} |}} '''Sumpor''' ({{jez-la|sulpur}}, grecizirano ''sulphur'') jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''S''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 16. Ubraja se u [[Halkogeni elementi|halkogene elemente]], tj. nalazi se u šestoj glavnoj grupi [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]]. Prema udjelu u Zemljinoj [[litosfera|litosferi]] nalazi se na 16. mjestu najzastupljenijih elemenata. Sumpor je žuta, nemetalna supstanca, koja gradi veliki broj [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]]. U prirodi se javlja kao samorodan ali i u obliku svojih mnogobrojnih neorganskih spojeva, među kojima su najpoznatiji [[sulfid]]i i [[sulfat]]i. Određene [[Aminokiselina|aminokiseline]] i koenzimi sadrže sumpor. U organizmima, on igra ulogu pri anaerobnom načinu dobijanja energije kod [[mikroorganizam]]a. Najveći dio dobijenog elementarnog sumpora koristi se u hemijskoj industriji za proizvodnju [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], tehnički najvažnije i najviše proizvedene osnovne hemikalije. Kao sastojak [[Kisela kiša|kiselih kiša]], [[sumpor-dioksid]] je od velike važnosti za okolinu. == Historija == [[Datoteka:Papyrus Ebers.png|thumb|lijevo|190px|Isječak Ebersovog papirusa, oko 1500. p.n.e]] Čovjek koristi sumpor već dugo vremena. [[Kina|Kinezi]] i [[Egipat|Egipćani]] koristili su sumpor od oko 5000 p.n.e. za izbjeljivanje [[tekstil]]a, kao lijek i za [[dezinfekcija|dezinfekciju]]. Na takozvanom [[Ebersov papirus|Ebersovom papirusu]] opisana je upotreba sumpora u tretiranju bakterijskih upala [[oko|oka]] ([[trahom]]a). Jedna prirodna alotropska modifikacija sumpora zvana ''šiliuhang'' bila je poznata u Kini od 6. vijeka p.n.e. U trećem vijeku p.n.e. Kinezi su dobijali sumpor iz [[pirit (mineral)|pirita]].<ref name="Ursprung" /> Pretklasična Grčka koristila je sumpor kao [[lijek]] kao i [[sumpor-dioksid]] nastao sagorijevanjem sumpora u svrhu dezinfekcije i liječenje infektivnih bolesti poput [[kuga|kuge]] te sumporisanje [[vino|vina]]. Već oko 800. p.n.e. [[Homer]] ga je spomenuo u epu "[[Odiseja]]".<ref name="rappg" /><ref name="homerodis" /> Antičke vojske koristile su sumpor u ratovima kao zapaljivo sredstvo ili sredstvo za pospješivanje vatre.<ref name="Ursprung" /> [[Plinije Stariji]] je 79. n.e. u svom djelu ''Naturalis historia'' spomenuo ostrvo [[Milos]] kao mjesto gdje se može pronaći dosta sumpora kao i njegovu upotrebu kao sredstvo za dezinfekciju, liječenje i izbjeljivanje.<ref name="healyjf" /> Jedna rasprava iz 1044. u doba dinastije Song opisuje različite oblike kineskog [[barut]]a, kao mješavinu [[kalij-nitrat]]a, drvenog [[ugalj|uglja]] i sumpora. [[Roger Bacon]] je 1242. opisao način dobijanja slične mješavine. Barut je dugo vremena važio kao jedina eksplozivna materija.<ref name="frics" /> Uloga njemačkog svećenika [[Berthold Schwarz]]a, kojem se pripisuje ponovno "otkriće" baruta, nije potkrijepljena čvrstim historijskim dokazima.<ref name="barut" /> Utjecaj sumpor-dioksida, nastalog sagorijevanjem [[ugalj|uglja]], na okolinu i kvalitet [[zrak]]a u [[London]]u opisao je 1661. John Evelyn u pismu tadašnjem engleskom [[Karlo II, kralj Engleske|kralju Karlu II]], kao i u svom djelu ''Fumifugium'' (''The Inconveniencie of the Aer and Smoak of London Dissipated''), prvoj knjizi o zagađenju zraka u Londonu. Kao jedan od prvih hemijsko-tehničkih procesa John Roebuck je 1746. razvio postupak [[olovo|olovnih]] komora za proizvodnju [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. U novembru 1777. [[Antoine Lavoisier|Lavoisier]] je prvi koji je pretpostavio da je sumpor zapravo hemijski element. Njegovi eksperimenti i posmatranja ponašanja sumpora pri sagorijevanju doveli su konačno do obaranja teorije flogistona.<ref name="brockwh" /> Osim toga, [[Humphry Davy]] je 1809. uspio eksperimentalno dobiti dokaz da sumpor ne sadrži kisik niti vodik. Konačno, elementarni karakter sumpora dali su [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussac]] i Thénard 1810. ispitujući rezultate Davyjevih eksperimenata.<ref name="gejlisak" /> Na prijedlog [[Jacob Berzelius|Berzeliusa]] od 1814. počeo se koristiti simbol elementa '''S''', pošto je u tabelu atomskih težina zaveden pod nazivom ''sulphur''.<ref name="kurtweil" /> Danski hemičar [[William Christopher Zeise]] otkrio je 1822. [[ksantat|ksantogenat]] i 1834. napravio [[etantiol]], prvi tiol (merkaptan).<ref name="zeisewc" /> Razvoj i [[patent]]iranje kontaktnog postupka uslijedio je 1831. što je učinio proizvođač sirćeta Peregrine Phillips. On je u britanskom patentu br. 6096 opisao spontanu oksidaciju sumpor-dioksida u [[sumpor-trioksid]] u zraku uz prisustvo [[platina|platine]] kao [[katalizator]]a. Nakon te reakcije on je dobio sumpornu kiselinu nakon što je trioksid apsorbirao vodu.<ref name="lloyd" /> Kasnije je [[vanadij-pentoksid]] zamijenio platinu kao katalizator. Sljedeći veliki iskorak postigao je [[Charles Goodyear]] 1839. kada je razvio hemijsko-tehnički proces vulkaniziranja kaučuka elementarnim sumporom. Time je postavio temelje industrije [[guma|kaučuka]]. Osim toga taj proces je bio početak izgradnje poslovnog carstva Franka i Charlesa Seiberlinga, zasnovanog na gumama, a svom koncernu dali su ime ''[[Goodyear Tire & Rubber Company|Goodyear]]'' u čast izumitelja. Od 1891. do 1894. hemičar njemačkog porijekla [[Hermann Frasch]] razvio je proces koji je dobio ime po njemu, Fraschov proces, nakon što je 1865. u Louisiani otkrio podzemne naslage sumpora, koje se do tada, prije otkrića ovog procesa, nisu mogle iskoristiti.<ref name= "Mschmidt" /> == Osobine == [[Datoteka:Sulfur phase diagram-bs.svg|desno|thumb|240px|Fazni dijagram sumpora]] Fizičke osobine sumpora u snažnoj su zavisnosti od temperature, jer se pri datoj može javiti cijeli niz [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]]. Ako se sumpor zagrijava iznad 119&nbsp;°C, najprije se stvara slabo [[viskoznost|viskozna]] tekućina svijetle boje, sastavljena pretežno iz S₈-prstena. Ako se određeno vrijeme zadrži ta temperatura, dolazi do djelimične preobrazbe S₈-prstenova u manje prstenove, čime se snižava temperatura topljenja, dostižući svoju najnižu vrijednost na 114,5&nbsp;°C. Pri daljnjem zagrijavanju, viskoznost se stalno povećava i dostiže maksimum pri 187&nbsp;°C. Zagrijavanjem pucaju prstenovi a nastaju dugi lanci molekula, što predstavlja primjer polimerizacije otvaranjem lanaca. Iznad ovih temperatura, lanci se ponovno raspadaju u manje komade, a viskoznost opet opada. Sumpor je element sa najvećim brojem među- i unutarmolekularnih alotropskih modifikacija. Međumolekularni alotropi su faze čvrstog tijela nekog elementa, koji se razlikuju po [[Kristalna struktura|kristalnoj strukturi]]. Do danas je poznato oko 30 različitih alotropa. Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, sve termodinamički stabilne forme sastoje se samo iz S₈-prstenova. Osim toga postoji i niz unutarmolekularnih alotropa u obliku prstenova različite veličine kao i lanaca raznih dužina. === Izotopi === Poznato je 25 [[izotop]]a sumpora, od kojih su četiri stabilna: ³²S (95,02 %), ³³S (0,75 %), ³⁴S (4,21 %) i ³⁶S (0,02 %). Od [[radioaktivnost|radioaktivnih]] izotopa samo ³⁵S ima nešto duže [[vrijeme poluraspada]] od 87,51 dana, a svi drugi izotopi imaju životni vijek u rasponu od sekunde do milisekundi. Izotop ³⁵S nastaje iz argona ⁴⁰Ar djelovanjem kosmičkog zračenja. Pri taloženju sulfidnih minerala može doći do podjele po različitim izotopima između početnog rastvora i čvrste supstance, u zavisnosti od temperature i [[pH|pH vrijednosti]]. Određivanje raspodjele izotopa sumpora u mineralu može dati indicije na uslove njegovog nastanka.<ref name="springer" /> Pri razgradnji sulfata putem bakteriološke sulfatne [[Redoks-reakcija|redukcije]] dolazi do frakcioniranja izotopa sumpora. Ispitivanjem takve raspodjele izotopa u rastvorenom sulfatu mogu se donijeti zaključci o biološkim procesima redukcije.<ref name="dorfer" /> === Ciklookta-sumpor === [[Datoteka:Cyclooctasulfur-above-3D-balls.png|thumb|lijevo|Struktura ciklookta-sumpora]] Čvrsti sumpor koji se nalazi u prirodi sastoji se iz [[molekula]] S₈, u kojima su [[atom]]i sumpora spojeni u prsten i organizirani u takozvanu ''krunu''. Ciklookta-sumpor se javlja u tri međumolekularne alotropske modifikacije. Pri sobnoj temperaturi, [[termodinamika|termodinamički]] najstabilna modifikacija sumpora je ortorompski kristalizirani α-sumpor. On nema ni okusa ni mirisa i tipične je sumporno-žute boje. α-Sumpor se kristalizira ortorompski u prostornoj grupi ''Fddd'' sa parametrima rešetke ''a'' = 1044 pm, ''b'' = 1284 pm i ''c'' = 2437 pm kao i 128 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji. α-Schwefel se u prirodi javlja samorodno, poznat i kao ''sumporov cvijet'' (žuti sumpor). Njegova gustoća iznosi 2,0 do 2,1 g/cm³, tvrdoća od 1,5 do 2,5, ima tamno- ili svijetložutu boju, kao i bijeli [[Ogreb (mineralogija)|ogreb]]. Većinom ima svijetložute prizmatične ili piramidalne kristale, koji rastu na površinama stijena iz gasova bogatih sumporom putem nepotpune oksidacije sumporovodika ili [[Redoks-reakcija|redukcijom]] sumpor-dioksida. Pri temperaturi od 95,6&nbsp;°C nalazi se tačka prelaska u β-sumpor. Ova modifikacija je gotovo bezbojna a [[kristalizacija|kristalizira]] se monoklinski u prostornoj grupi ''P''2₁''/a'' sa parametrima rešetke ''a'' = 1085 pm; ''b'' = 1093 pm; ''c'' = 1095 pm i β = 96,2°, kao i 48 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji. Ako se β-sumpor zagrije na 100&nbsp;°C i brzo ohladi na sobnu temperaturu, ovakva modifikacija postaje stabilna narednih nekoliko sedmica. Dosta rjeđi je također monoklinsko kristalizirani γ-sumpor ([[rosickýit]]) sa prostornom grupom ''P''2''/c'' i parametrima rešetke ''a'' = 844 pm; ''b'' = 1302 pm; ''c'' = 936 pm i β = 125,0° kao i 32 formulske jedinice po elementarnoj ćeliji.<ref name="ReferenceA"/><ref name="rosicky" /> Ovaj mineral je pronađen u [[Dolina smrti|Dolini smrti]] u SAD, gdje je nastao mikrobiološkom redukcijom sulfata i stabiliziran. === Cikloheksa-sumpor === [[Datoteka:Cyclohexaschwefel.png|thumb|190px|Struktura cikloheksa-sumpora]] Cikloheksa-sumpor S₆, poznat i kao "Engelov sumpor", nalazi se u konformaciji stolice sa velikim naponom u prstenu. Njegovi narandžasti, romboedarski kristali mogu se dobiti raznim metodama. Engel je već 1891. napravio cikloheksa-sumpor zakiseljavanjem rastvora [[natrij-tiosulfat]]a sa [[Hlorovodična kiselina|hlorovodičnom kiselinom]]. :<math>\mathrm{6\ Na_2S_2O_3 + 12\ HCl \longrightarrow S_6 + 6\ SO_2 +12\ NaCl + 6\ H_2O}</math> Gustoća takvog sumpora iznosi 2,21 g/cm³, a tačka topljenja iznosi oko 100&nbsp;°C. U standardnim uslovima, cikloheksa-sumpor za nekoliko dana prelazi u ciklookta-sumpor. === Ciklohepta-sumpor === Ciklohepta-sumpor se može dobiti pomoću reakcije ciklopentadienil-titanij-pentasulfida sa [[disumpor-dihlorid]]om. :<math>\mathrm{Cp_2TiS_5 + S_2Cl_2 \longrightarrow S_7 + Cp_2TiCl_2}</math> :<small>Cp = η⁵-C₅H₅</small> Ciklohepta-sumpor se može naći, u zavisnosti od uslova nastanka, u četiri različite međumolekularne alotropske modifikacije (α-, β-, γ-, δ-ciklohepta-sumpor). Sve ove modifikacije su osjetljive na promjenu temperature i iznad 20&nbsp;°C vrlo brzo prelaze u termodinamički stabilnu formu. Međutim, pri temperaturi od −78&nbsp;°C ove modifikacije su stabilne i mogu se održati duže vrijeme. Dužine prstenastih sumpor-sumpor veza iznose između 199,3 i 218,1 pm. === Veći prstenovi === [[Datoteka:dodecasulfur 3D.png|190px|thumb|lijevo|Struktura ciklododeka-sumpora]] Veći prstenovi sumpora (S_''n'' sa ''n'' = 9 – 15, 18, 20) mogu nastati metodom ciklopentadienil-titanij-pentasulfidom ili putem reakcije dihlorsulfana S_''m''Cl₂ sa polisulfanima H₂S_''p''. :<math>\mathrm{S}_m\mathrm{Cl_2} + \mathrm{H_2S}_p \longrightarrow \mathrm{S}_n + 2 \; \mathrm{HCl}</math> :<math>n = m + p</math> Od ciklonona-sumpora postoje četiri međumolekularna alotropa, od kojih su dva, nazvani α- i β-ciklonona-sumpor, vrlo dobro proučeni. Sa izuzetkom ciklododeka-sumporom S₁₂, unutarmolekularne dužine i uglovi veze u modifikacijama sumpora su različiti. Ciklododeka-sumpor je nakon ciklookta-sumpora najstabilnija modifikacija. Od ciklooktadeka-sumpora S₁₈ postoje dvije međumolekularne modifikacije kao prstenasti konfomacijski izomeri.<ref name="HoWi" /> === Hemijske osobine === [[Datoteka:Sulfur-burning-at-night.png|thumb|desno|Sagorijevanje sumpora]] Sumpor je prilično reaktivan element, reagira pri višim temperaturama sa mnogim metalima osim [[platina|platine]], [[iridij]]a i [[zlato|zlata]] dajući sulfide. Sa [[živa|živom]], sumpor reagira trenjem s njom već pri sobnoj temperaturi dajući [[živa-sulfid]]. Sumpor reagira i sa polumetalima i nemetalima pri višim temperaturama. Izuzeci su [[telur]], molekularni [[dušik]], [[jod]] i plemeniti gasovi.<ref name="HoWi" /> Na zraku, sumpor se pali na temperaturi iznad 250&nbsp;°C te gori plavkastim plamenom pri čemu nastaje sumpor-dioksid. Tačka paljenja se može sniziti putem gasova rastvorenih u sumporu kao što su sumporovodik i sumpor-dioksid. Na vlažnom zraku sumpor tokom vremena gradi [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] i sumpor-dioksid. Sumpor ne reagira sa neoksidirajućim kiselinama dok sa oksidirajućim poput [[dušična kiselina|dušične kiseline]] oksidira do sulfata. U bazičnim rastvorima sumpor [[Disproporcioniranje|disproporcionira]] do sulfida i sulfita. U sulfidnim rastvorima, sumpor se otapa dajući polusulfide. U rastvorima koji sadrže sulfite, sumpor reagira dajući tiosulfat. U [[organska hemija|organskoj hemiji]] elementarni sumpor se koristi naprimjer u Asingerovoj reakciji za dobijanje 3-tiazolina.<ref name="assing" /> Gewaldova reakcija, također jedna od višekomponentnih reakcija, omogućava sintezu supstituiranih 2-aminotiopena, polazeći od elementarnog sumpora. Sa Grignardovim spojevima sumpor reagira dajući tioetere ili tiole.<ref name="March" /> [[Cikloheksan]] ispuštanjem sumporovodika u reakciji [[hidriranje|hidriranja]] prelazi u [[benzen]].<ref name="March" /> == Rasprostranjenost == === Na Zemlji === [[Datoteka:Sulfur.jpg|lijevo|thumb|150px|Sumpor]] Sumpor je rasprostranjen u gotovo svim Zemljinim sferama. Njegovo kruženje između tih sfera opisuje [[ciklus kruženja sumpora]], sistem pretvaranja sumpora i spojeva koji ga sadrže u [[litosfera|litosferi]], [[hidrosfera|hidrosferi]], Zemljinoj atmosferi i [[biosfera|biosferi]], kao i njegovu razmjenu iz jedne u drugu sferu. Pri tome, sumpor se javlja u oksidacijskom stanju -2, u spojevima kao što su metalni sulfidi i [[vodik-sulfid|sumporovodik]], te u oksidacijskom stanju -1, naprimjer u aminokiselinama. Oksidacijsko stanje 0 (nula, elementarni sumpor) javlja se u sedimentima, a potječe iz bakterijske redukcije sulfata, kao što se mogu naći u američkoj saveznoj državi [[Louisiana]], te u naslagama sumpora [[vulkan]]skog porijekla. U oksidacijskom stanju +4 javlja se u [[sumpor-dioksid]]u u atmosferi, a u oksidacijskom stanju +6 kao sulfat u hidrosferi i litosferi.<ref name="Mschmidt" /> Sumpor po masenom udjelu na spisku najčešćih elemenata stoji na * osmom mjestu na Zemlji sa udjelom od 0,46% * 15. mjestu u Zemljinoj kori sa udjelom 0,048% * 16. mjestu u kontinentalnoj Zemljinoj kori sa 0,035% ==== U litosferi ==== [[Datoteka:Aragonite-Sulfur-lw114a.jpg|thumb|lijevo|180px|Tamno žuti, piramidalni kristali sumpora sa bijelim [[aragonit]]om.]] [[Datoteka:Sulfur-t07-67a.jpg|thumb|lijevo|180px|Kristali sumpora sa različitim kristalnim površinama na matičnoj stijeni]] Elementarni sumpor u prirodi se javlja u ogromnim nalazištima, naprimjer na [[Sicilija|Siciliji]], u Poljskoj (kod [[Tarnobrzeg]]a), [[Irak]]u, [[Iran]]u, američkim saveznim državama [[Louisiana]] i [[Teksas]] te u [[Meksiko|Meksiku]]. Do 2011. samorodni sumpor je pronađen na približno 1.500 nalazišta. Osim pomenutih, sumpor je pronađen i u mnogim područjima od Australije, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Evrope. Također, pronađen je u mineralnim uzorcima sa dna mora, naročito u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], Srednjoatlantskom i Istočnopacifičkom grebenu.<ref name="mindat3826" /> Čisti sumpor je relativno rijedak, ali u većim količinama dolazi do površine Zemlje putem vulkanskih erupcija. Tamo se može naći ne samo u vulkanskim kraterima nego i u drugim vulkanskim oblicima. Sumpor se javlja u ''grubim'' oblicima, tj. u kristalima koji se ne mogu raspoznati golim okom, naročito u [[sedimenti]]ma i [[Sedimentne stijene|sedimentnim stijenama]]. Često se nalazi u evaporitima (slanim stijenama), gdje većinom nastaje redukcijom sulfata. Sumpora se nalazi i samorodan u prirodi, tj. u elementarnom obliku kao [[mineral]] ''sumporni cvijet'' (žuti sumpor). Za sumporni cvijet je karakteristično da pored vrlo male tvrdoće i izrazite žute boje, ima vrlo nisku tačku topljenja 112,8&nbsp;°C (α-S), odnosno 119,2&nbsp;°C (β-S). [[Međunarodna mineraloška organizacija]] (IMA) vodi sumpor prema sistematici minerala po Strunzu (9. izdanje) pod sistemskim brojem „1.CC.05“ (elementi - polumetali (metaloidi) i nemetali - grupa sumpor-selen-jod).<ref name="imacnmnc" /> Prema sistematici po Strunzu (8. izdanje) ima oznaku ''I/B.03-10'', dok prema sistematici po Danau vodi se kao element-mineral pod sistemskim brojem „01.03.05.01“. Polimorfske modifikacije β-sumpor i [[rosickýit]] (''γ-sumpor'') su također priznati kao minerali koji se javljaju u prirodi. Na temperaturi iznad 95&nbsp;°C sumpor se kristalizira u [[monoklinski kristalni sistem]] (β-sumpor). Ovaj oblik na temperaturama ispod 95&nbsp;°C brzo prelazi u stabilni α-sumpor. Kristalizira se u ortorompskom kristalnom sistemu u prostornoj grupi ''Fddd'' sa parametrima rešetke ''a'' = 1044 pm; ''b'' = 1284 pm i ''c'' = 2437 pm, kao i 128 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji.<ref name="ReferenceA" /> Gustoća sumpora iznosi oko 2,0 do 2,1 g/cm³ a njegova [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoća po Mohsu]] od 1,5 do 2,5. Uglavnom se javlja u svijetlo ili tamno žutim kristalnim prizmatičnim ili piramidalnim oblicima, koji nastaju na površinama stijena od gasova bogatih sumporom, putem nepotpuno oksidacije sumporovodika (H₂S) ili redukcije sumpor-dioksida (SO₂). Kristali sumpora ostavljaju na pločici [[Ogreb (mineralogija)|bijeli ogreb]]. Veći kristali sumpora su providni do prozirni, a na svojim površinama pokazuju određeni smolast, ''masniji'' sjaj, te imaju sljedeće optičke osobine:<ref name="Handbook" /> * glavni indeksi prelamanja: n_α = 1,9579; n_β = 2,0377 i n_γ = 2,2452 (dvoosovinsko pozitivni) * ugao/disperzija optičkih osa: 2v_z ≈ 68°58' Praškasti ili masivni agregati ovog minerala su mat i neprozirni. U zavisnosti od nalazišta, sumpor se može javiti u [[parageneza|paragenezi]] sa raznim drugim mineralima kao što su naprimjer [[anhidrit]], [[aragonit]], [[kalcit]], [[koelestin]], [[gips]] i [[halit]].<ref name="Handbook" /> Daleko češće od samorodnog oblika, sumpor u prirodi se javlja u obliku različitih minerala, uglavnom kao sulfid i u oksidima, halogenidima i drugim spojevima. Do 2010. ukupno je poznato oko 1.000 različitih minerala koji sadrže sumpor. On je najviše raširen u sulfidnim mineralima, poput [[pirit (mineral)|pirita]] i [[markasit]]a (FeS₂), bakarnog pijeska (halkopirita, CuFeS₂), [[galenit]]a ([[olovo-sulfid]]a, PbS) i [[sfalerit]]a ([[cink-sulfid]]a, ZnS). Teški metali u prirodi se najčešće nalaze kao teško rastvorljivi sulfidi. Sumpor se također javlja i u obliku sulfata, kao što su ioni sulfata u moru (oko 0,9 g/l), u gipsu (CaSO₄ · 2 H₂O), barij-sulfata (BaSO₄) i drugih sulfata teško rastvorljivih u vodi. Minerali sa najvećim udjelom sumpora su [[patronit]] (oko 71,6%), [[villamaninit]] (oko 55,9%), [[hauerit]] (oko 53,9%), pirit i [[markasit]] (oba oko 53,5%).<ref name="webmineral" /> ==== U hidrosferi ==== U hidrosferi, sumpor se većinom nalazi u obliku sulfatnih iona. Sa koncentracijom od 7,68% od ukupne sadržine soli, on je na trećem mjestu među ionima u [[more|morskoj vodi]], odmah poslije hloridnih i [[natrij]]evih iona.<ref name="moreprijat" /> Morski mikroorganizmi koriste sulfate da bi mogli iskorištavati [[metan]] sa dna mora. Pri tome se sulfati reduciraju do sumporovodika, kojeg dalje ponovno oksidiraju mikroorganizmi u plićim slojevima.<ref name="mpibremen" /> U slatkim vodama, sulfati se javljaju u prirodnim izvorima poput naslaga gipsa, značajno pridonoseći tvrdoći vode. Prema njemačkim standardima kvalitete vode za piće, gornja granica sadržine sulfata iznosi 240&nbsp;mg/l. Koncentracija sulfata preko 100&nbsp;mg/l važi kao korozivna, a takva koncentracija sulfata može napadati čelične i betonske konstrukcije.<ref name="wvsbat" /> ==== U atmosferi ==== U gornjim slojevima atmosfere nalaze se čestice bogate sumporom u vidu [[aerosol]]a, a dospijevaju putem vulkanskih erupcija. Veličina tih čestica iznosi od 0,1 do 1 mikrometra. Pošto te čestice u [[stratosfera|stratosferi]] reflektiraju sunčevu svjetlost, njima se pripisuje efekt hlađenja svjetske klime.<ref name="nasaley" /> Procesima sagorijevanja supstanci koje sadrže sumpor, on u vidu sumpor-dioksida dospijeva u [[troposfera|troposferu]]. Iz antropogenih izvora dolazi oko 35% ukupne emisije sumpor-dioksida koja iznosi oko 400 miliona tona godišnje.<ref name="Alan" /> Većina organskih sulfida potječe od morskih fitoplaktona, prvenstveno [[dimetilsulfid]] i sumporovodik, koji se smatraju drugim najvećim izvorom ukupne emisije čestica koje sadrže sumpor.<ref name="Alan" /> ==== U biosferi ==== Sumpor se u biosferi nalazi u raznovrsnim oblicima, često u reduciranoj formi. U smislu razlaganja [[biomasa|biomase]] pomoću enzima i mikroorganizama, iz organskih materija se izdvaja sumporovodik. Za biljke, sumpor je raspoloživ većinom u oblicima anionskih sulfata u tlu, koji preko korjenskog sistema ulaze u biljku gdje se koncentriraju većinom u [[Vakuola|vakuolskim]] biljnim tekućinama u nemetaboliziranom obliku. Redukcija sulfata do sulfida zahtijeva 732 kJ mol⁻¹. Sumpor-dioksid se, za razliku od njih, vrlo lahko upija i apsorbira kroz listove. Sulfati su makronutritijenti, čiji nedostatak može dovesti do smanjenja prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji.<ref name="leustek" /> Sumporovodik razlažu hemoautotrofne, aerobne bakterije koje oksidiraju sulfide, pomoću kisika do elementarnog sumpora. Anaerobne, fototrofne bakterije koriste sumporovodik kao sredstvo za [[Redoks-reakcija|redukciju]] u anoksidnim uslovima za anoksidnu fotosintezu čime te ga oksidiraju do elementarnog sumpora ili sulfata. === U svemiru === [[Datoteka:Io Tupan Patera.jpg|thumb|desno|Vulkanski krater ''Tupan-Patera'' na [[Ija (satelit)|satelitu Iju]] promjera 75 km, ispunjen tečnim sumporom]] Dvoatomski sumpor je dokazan u repu [[kometa|komete]] IRAS-Araki-Alcock (C/1983 H1). Kasnije je nakon otkrića prisustva sumpora na drugim kometama, zaključeno da je on prisutan u gotovo svim repovima kometa. Međutim, porijeklo molekula S₂ nije potpuno objašnjeno.<ref name="boiced" /> Oblaci na [[Venera|Veneri]] sastoje se velikim dijelom iz [[sumpor-dioksid]]a i kapljica sumporne kiseline. Sumporna kiselina tamo nastaje [[fotohemija|fotohemijski]] u gornjim slojevima atmosfere Venere djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca iz [[ugljik-dioksid]]a i [[sumpor-dioksid]]a. Kratkotalasno zračenje oslobađa [[kisik]] iz ugljik-dioksida, koji dalje reagira sa sumpor-dioksidom, apsorbirajući vodu, dajući sumpornu kiselinu. Sonde iz [[Program "Viking"|programa "''Viking"'']] otkrili su sumpor na [[Mars]]u. Udio sumporovih spojeva, pretežno u vidu magnezij- i [[željezo-sulfat]]a, u prašini na Marsu iznosi do 3 masena postotka. Za nastanak sulfata najvjerovatnije je bilo potrebno vodeno okruženje, što upućuje na postojanje prahistorijske hidrosfere na Marsu. Na [[Jupiter]]ovom satelitu [[Ija (satelit)|Iju]] pronađena su brojna jezera istopljenog sumpora. Široki spektar boja naslaga sumpora daje ovom satelitu izuzetno zanimljiv obojen izgled. Smatra se da se rijeke [[lava|lave]], koje se pružaju nekoliko stotina kilometara, sastoje pretežno od sumpora i sumporovih spojeva.<ref name="explonet" /> Istraživanja naučnika iz [[NASA]]-e ukazuju da bi se [[Soli (hemijski spojevi)|soli]] na površini Jupiterovog satelita [[Evropa (satelit)|Evropa]] mogle sastojati dvije trećine od sumporne kiseline. Drugi vjeruju da bi pretpostavljeni [[okean]]i ispod ledene kore mogli biti bogati sumpornom kiselinom.<ref name="slanomore" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Blethrow Ijen4.JPG|thumb|lijevo|Eksploatacija sumpora vulkanskog porijekla na indonezijskoj istočnoj Javi]] Sumpor se dobija u dva oblika, prvo kao elementarni sumpor, od kojeg se preko 90% prerađuje u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]], a drugo u obliku njegovih oksida pomoću žarenja sulfidnih ruda. Elementarni sumpor dobija se i prodaje širom svijeta. Najveća nalazišta i proizvođači nalaze se u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i zapadnoj Aziji. [[Kina|Narodna Republika Kina]] je najveći svjetski uvoznik sumpora, a slijede je Maroko i SAD. Najveći svjetski izvoznik je [[Kanada]], dok su [[Rusija]] i [[Saudijska Arabija]] na drugom i trećem mjestu.<ref name="learmore" /> Industrijski sumpor se može dobijati iz geoloških nalazišta elementarnog sirovog sumpora ili spojeva koji ga sadrže u izvorima [[ugljikovodik]]a poput [[nafta|nafte]], zemnog gasa i [[ugalj|uglja]] kao i sulfidnih ruda teških metala. On se praktično u neograničenim količinama nalazi u obliku sulfata, kao što je naprimjer [[gips]]. Danas se najekonomičniji dostupni izvori sumpora procjenjuju na ukupno 5 × 10¹² t. Za dodatnih 600 × 10¹² t ovog elementa se pretpostavlja da postoje u formi uglja bogatog sumporom, naftnog pijeska i slično. U SAD je 2007. količina dobijenog elementarnog sumpora iznosila 8,2 miliona tona.<ref name="commodity" /> Na [[vulkan]]ima i u njihovoj blizini javljaju se [[fumarola|fumarole]], u čijim se gasovima koje ispuštaju, pored sumporovodika, nalazi i gasoviti elementarni sumpor. Takav sumpor se hlađenjem [[kondenzacija|kondenzira]] na mjestima gdje izlazi i gradi [[kristal]]e. U srednjem vijeku nalazišta iz takvih fumarola na Islandu, naročito [[Námafjall]], bila su najvažniji izvor za proizvodnju [[barut]]a u cijeloj Evropi. U Ijenu, vulkanskom kompleksu u indonezijskoj istočnoj Javi, nalazi se jedan solfatar (vrsta fumarole) koji važi za najveće indonezijsko nalazište sumpora. Tamo radnici odlamaju sumpor sa osam metara debelih slojeva te ga u [[bambus]]ovim košarama iznose iz kratera. Podzemna nalazišta sumpora se eksploatiraju uglavnom u SAD-u i [[Poljska|Poljskoj]] pomoću Fraschovog procesa, kojeg je razvio Nijemac [[Hermann Frasch]]. U tom procesu, u podzemne slojeve sumpora uvode se cijevi kroz kojih se pušta vodena para. Na taj način sumpor se topi i pomoću upumpanog zraka se izvlači na površinu. Godišnja proizvodnja 1995. pomoću ovog procesa iznosila je 3,1 miliona tona.<ref name="riegels" /> Međutim, ekonomski isplativa nalazišta danas su vrlo rijetka. U SAD posljednje nalazište, u kojem se sumpor eksploatirao pomoću Fraschovog procesa, ugašeno je 2001. Danas se sumpor dobija u ogromnim količinama kao neželjeni proizvod izdvajanja sumporovodika iz zemnih gasova i odsumporovanja [[nafta|nafte]] pomoću [[Clausov proces|Clausovog procesa]]. [[Prirodni plin|Zemni gas]] sadrži i do 35% sumporovodika,<ref name="exxonmobil" /> dok sirova nafta koja je siromašna sumporom sadrži od 0,5 do 1%, a u zavisnosti od nalazišta udio sumpora u njoj može dostizati i do 5%.<ref name="aralde" /> Osnovni hemijski proces za dobijanje sumpora sastoji se iz dva koraka:<ref name="dittmeyer" /> u prvom koraku oko trećine sumporvodika sagorijeva do sumpor-dioksida. Preostale dvije trećine sumporovodika reagiraju sa sumpor-dioksidom (SO₂) u uslovima komproporcioniranja dajući sumpor. :<math>\mathrm{2\ H_2S + 3\ O_2 \longrightarrow 2\ SO_2 + 2\ H_2O}</math> :<math>\mathrm{2\ H_2S + \ SO_2 \longrightarrow 3\ S + 2\ H_2O}</math> == Upotreba == Sumpor se upotrebljava u [[hemijska industrija|hemijskoj]] kao i u [[farmaceutska industrija|farmaceutskoj industriji]], između ostalog u proizvodnji [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]], boja, lakova, [[insekticid]]a i umjetnih đubriva. === Dobijanje sumporne kiseline === Po količini, najveći dio sumpora, približno 90%, potroši se za proizvodnju sumporne kiseline pomoću kontaktnog procesa. Pri tome, u prvom koraku dobija se sumpor-dioksid sagorijevanjem sumpora ili žarenjem metalnih sulfida. On se dalje prevodi u sumpor-trioksid ravnotežnom reakcijom sa [[zrak]]om i [[vanadij-pentoksid]]om kao [[katalizator]]om.<ref name="aicheorg" /> Oko 60% sumporne kiseline se potroši u proizvodnji umjetnih đubriva.<ref name="unindustr" /> Razlaganjem sirovih [[fosfat]]a sumpornom kiselinom nastaje superfosfat, mješavina sastavljena iz [[kalcij-hidrogenfosfat]]a (Ca(H₂PO₄)₂) i [[Gips|kalcij-sulfat]]a (CaSO₄ · 2H₂O). :<math>\mathrm{Ca_3(PO_4)_2 + 2 \; H_2SO_4 \longrightarrow Ca(H_2PO_4)_2 + 2 \; CaSO_4 \cdot 2 \; H_2O}</math> Druga đubriva koja sadrže sumpor su [[amonij-sulfat]] i [[kalij-sulfat]]. Pored toga, sumporna kiselina služi i za razlaganje ruda, proizvodnju [[kaprolaktam]]a, kao katalizator pri alkiliranju olefina, za proizvodnju drugih kiselina poput [[fluorovodična kiselina|fluorovodične kiseline]], kao i za proizvodnju [[papir]]a pomoću sulfatnog procesa. Sumporna kiselina također je našla primjenu i u brojnim drugim procesima, kao što je naprimjer proizvodnja [[fenol]]a i [[aceton]]a pomoću [[kumolhidroperoksid]]nog procesa. Gasoviti sumpor-trioksid je pronašao primjenu pri proizvodnji tenzida pomoću sulfoniranja [[dodecilbenzol]]a dajući dodecilbenzol-sulfonsku kiselinu kao i za sulfatiranje [[masni alkohol|masnih alkohola]] i njihovih etoksilata.<ref name="tadros" /> === Vulkanizacija gume === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2005-0711-504, Berlin, Vulkanisierungswerkstatt.jpg|thumb|190px|desno|Radionica za vulkanizaciju u Berlinu (1946)]] Čisti sumpor se vrlo često koristi za [[vulkanizacija|vulkanizaciju]] [[guma|kaučuka]] (gume). Pri tome se sirovoj gumi dodaje sumpor ili spojevi koji ga sadrže, što predstavlja proces koji je razvio [[Charles Goodyear]] 1839. Polimerni lanci gume se tim procesom umrežavaju gradeći [[sulfidna veza|disulfidne veze]] od jednog ili više atoma sumpora, što gumi daje veću otpornost. Tržište vulkaniziranih elastomera u SAD u 2001. vrijedilo je oko 5,7 milijardi [[američki dolar|US$]].<ref name="elasomers" /> === U medicini === U evropskoj farmakopeji, sumpor je naveden samo ''za vanjsku upotrebu'' (''sulfur ad usum externum'').<ref name="farmacopea" /> Kada se praškasti sumpor pospe po [[koža|koži]] nastaje sumporovodik i drugi sulfidi, koji djeluju bakteriostatično. Pri oralnoj primjeni djeluje kao [[laksativ]]. Osim toga, sumpor djeluje i kao fungicid te može usmrtiti parazite. U prošlosti, on se pretežno koristio za tretiranje akni ({{lat}}), liječenje [[šuga|šuge]] i tretiranje površinskih mikoza (gljivičnih oboljenja). Njegova upotreba bila je najvećim dijelom u obliku [[sapun]]a, gelova i krema.<ref name="arznei" /> Sumpor je također jedna od četrnaest najvažnijih osnovnih homeopatskih supstanci, mada je značaj i efikasnost homeopatskih supstanci i preparata znatno osporavana. === U industriji čelika === U [[industrija|industriji]] [[čelik]]a, sumpor je vrlo važan element za [[legura|legiranje]]. Čelik za automate, koji je naročito optimiziran za procese koji iziskuju velika opterećenja poput bušenja ili [[tokarenje|tokarenja]], često je legiran sumporom. Dodavanjem sumpora u takvu vrstu čelika nastaju mehki, linearno izraženi agregati [[mangan-sulfid]]a, koji dovode do povećanja otpornosti na lomljenje. Na zraku, naročito kada je povećana vlažnost, sumpor sporo gradi sumpor-dioksid a daljnjom oksidacijom i sumpornu kiselinu. To može dovesti do korozije i štete na čeličnim konstrukcijama i spremnicima.<ref name="kusterw" /> === Katalizatorski "otrov" === Oblici sumpora u [[ugljikovodici]]ma veoma su snažni [[katalizatorski otrov]]i, koji su već pri najmanjim koncentracijama veoma djelotvorni. Sumpor reagira s katalitički aktivnim metalima i drugim površinskim centrima katalizatora. "Zatrovanje" može biti povratno i nepovratno, a katalizatori pritom mogu promijeniti svoju selektivnost ili se u potpunosti deaktivirati. Neke vrste katalizatora, poput [[platina|platinskih]] i [[renij]]skih za katalitički "reforming", selektivno reagiraju na sumpor, čime se utječe na početnu aktivnost katalizatora.<ref name="pmrapr" /> Kod starijih trostepenih katalizatora pri radu motora s nedostatkom zraka iz njih se ispuštao sumporovodik, nastao iz sumpora nataloženog na katalizator u obliku sulfata.<ref name="alshamery"/> Kod vozila s [[Benzinski motor|Otto motorima]] s upuhavanjem dodatnog zraka (''Lean burn'') i katalizatorima koji skladište nečistoće može doći do njihovog deaktiviranja zbog nastanka sulfata. Da bi se takav katalizator regenerirao, potrebno je povisiti temperaturu plinova na 650 Celzijevih stepeni da bi se nagomilani sulfat oslobodio kao sumpor-dioksid. == Spojevi == U spojevima, sumpor se javlja u svim [[oksidacijsko stanje|oksidacijskim stanjima]] između −2 (sulfidi) i +6 (sulfati, sumpor-trioksid i sumporna kiselina). === S vodikom === [[Vodik-sulfid|Sumporovodik]] (H₂S) je bezbojni otrovni gas koji u manjim koncentracijama ima miris pokvarenih jaja, a nastaje putem reakcija sulfida (M_xS_y) s jakim kiselinama, kao što je [[hlorovodična kiselina|HCl]]. [[Disulfan]] (H₂S₂) je nestabilna tekućina. I pored toga, ona daje brojne soli poput [[pirit (mineral)|pirita]]. Njene soli (disulfidi) sadrže an[[ion]] S₂²⁻.<ref name="chemiuni" /> Disulfan je prvi član homolognog niza polisulfana. === Sa kisikom === [[Sumpor-dioksid]] je anhidrid [[sumporasta kiselina|sumporaste kiseline]], bezbojni gas koji ima prodoran, neugodan miris i kiseo okus, nadražuje [[sluznica|sluznicu]] i otrovan je. Vrlo dobro se rastvara u vodi te s njom gradi sumporastu kiselinu u vrlo malom obimu.<ref name="HoWi" /> [[Sumpor-trioksid]] je anhidrid [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. On pri normalnim uslovima gradi bezbojne igličaste kristale koji su izrazito higroskopni te burno reagiraju s vodom. Sumpor-trioksid ključa i isparava na 44,45&nbsp;°C. [[Sumpor-monoksid]] je stabilan samo u razblaženom obliku. U koncentriranom obliku on vrlo brzo prelazi u disumpor-dioksid. Pronađen je u međuzvjezdanom prostoru. === Kiseline i soli === [[Datoteka:Tetrasulfur-tetranitride.png|thumb|Tetrasumpor-tetranitrid]] Sumpor gradi cijeli niz oksokiselina, među kojima sumporna kiselina ima ubjedljivo najveći tehnički značaj. Pretežna oksidacijska stanja sumpora kreću se od +6 (sumporna kiselina) do 0 (oligosulfandisulfonske kiseline, HSO₃S_xSO₃H).<ref name="pectold" /> Sve njegove kiseline nije moguće izdvojiti u čistom obliku, ali one grade niz soli i njihovih hidrido-izomera. Tako se naprimjer sumporasta kiselina ne može izdvojiti kao stabilni, čisti spoj, ali su njene sulfitne i hidrogensulfitne soli poznate u stabilnom obliku. {| class="wikitable" |- style="background-color:#ffdead;" ! colspan="5" | Kiseline tipa H₂SO_n |- style="background-color:#DCDCDC;" ! Oksidacijsko stanje<br />sumpora!! Struktura !! Kiseline !! Soli |- | +2 || [[Datoteka:Sulfoxylsäure.svg|78px|center]] || [[Hiposulfitna kiselina]] <br /> H₂SO₂ || [[Sulfoksilat]]i |- | +4 || [[Datoteka:Schweflige Säure.svg|78px|center]] || [[Sumporasta kiselina]] <br /> H₂SO₃ || [[Sulfit]]i |- | +6 || [[Datoteka:Schwefelsäure.svg|78px|center]] || [[Sumporna kiselina]] <br /> H₂SO₄ || [[Sulfat]]i |- | +6 || [[Datoteka:Peroxomonoschwefelsäure.svg|102px|center]] || [[Peroksomonosumporna kiselina]] <br /> H₂SO₅ || [[Peroksosulfat]]i |} {| class="wikitable" |- style="background-color:#DCDCDC;" ! colspan="5" | Kiselina tipa H₂S₂O_n |- style="background-color:#DCDCDC;" ! Srednje oksidacijsko stanje<br />sumpora !! Struktura !! Kiseline !! Soli |- | +1 || [[Datoteka:Thioschweflige Säure.svg|78px|center]] || [[Tiosumporasta kiselina]] <br /> H₂S₂O₂ || Tiosulfiti <br /> (nepoznate) |- | +2 || [[Datoteka:Thioschwefelsäure.svg|78px|center]] || [[Tiosumporna kiselina]] <br /> H₂S₂O₃ || [[Tiosulfat]]i |- | +3 || [[Datoteka:Dithionige Säure.svg|105px|center]] || [[Ditionska kiselina]] <br /> H₂S₂O₄ || [[Ditionit]]i |- | +4 || [[Datoteka:Dischweflige Säure.svg|105px|center]] || [[Disumporasta kiselina]] <br /> H₂S₂O₅ || [[Disulfit]]i |- | +5 || [[Datoteka:Dithionsäure.svg|105px|center]] || [[Ditionatna kiselina]] <br /> H₂S₂O₆ || [[Ditionat]]i |- | +6 || [[Datoteka:Dischwefelsäure.svg|127px|center]] || [[Disumporna kiselina]] <br /> H₂S₂O₇ || [[Disulfat]]i |- | +6 || [[Datoteka:Peroxodischwefelsäure.svg|150px|center]] || [[Peroksodisumporna kiselina]] <br /> H₂S₂O₈ || [[Peroksodisulfat]]i |} === Sa dušikom === [[Tetrasumpor-tetranitrid]] S₄N₄ je zlatno-crveni spoj, koji služi kao polazna sirovina za dobijanje raznih spojeva sumpora sa dušikom.<ref name="greenwood" /><ref name="Chivers" /> [[Disumpor-dinitrid]] S₂N₂ postoji u obliku četveročlanog, pravouglog, planarnog prstena. Spoj se može dobiti reakcijom tetrasumpor-tetranitrida sa [[srebro]]m. Politiazil (SN)_x je bio prvi proizvedeni neorganski polimer koji je imao sposobnost provođenja električne struje. Pri izuzetno niskim temperaturama ispod 0,26 K, ovaj spoj je pokazivao osobine superprovodnika. Politiazil se dobija iz disumpor-dinitrida.<ref name="latscha" /> Spoj sumpora i dušika (SN) je otkriven kao sastavni dio međuzvjezdanog oblaka. U laboratorijskim uslovima, ovakav spoj se može dobiti električnim pražnjenjem u vidu gasa. === S halogenidima === ''Sumporni halogenidi'' tipa SX_''n'' (gdje je ''n'' = 2, 4) poznati su sa [[fluor]]om i [[hlor]]om. Fluor također gradi i heksafluorid. Pored tih, poznat je i cijeli niz miješanih halogenih spojeva. Postoje i spojevi sumpora sa kisikom i halogenim elementima tipa SOX₂ (tionil-halogenidi), SO₂X₂ (sulfuril-halogenidi) i SOX₄. Od spojeva [[jod]]a dobijen je samo jod-polisulfan tipa I<sub>2</Sub>S_''n''.<ref name="HoWi" /> [[Sumpor-heksafluorid]] (SF₆) jeste neotrovni gas bez boje i mirisa, ne gori i izuzetno je nereaktivan. Između ostalog koristi se kao gas za izoliranje u srednjo- i visokonaponskoj tehnici.<ref name="HoWi" /> Ovaj gas se koristi i kao traser za ispitivanje strujanja [[vjetar|vjetra]] i istraživanju širenja mirisa. Međutim, zbog velikog potencijala kao staklenički gas, njegova upotreba je diskutabilna.<ref name="kapitel2" /> [[Disumpor-dekafluorid]] (S₂F₁₀) je bezbojna tekućina sa mirisom sličnim sumpor-dioksidu.<ref name="gestis2" /> === Organosumporni spojevi === {{Glavni|Organosumporni spojevi}} [[Datoteka:L-alliin-2D-skeletal.png|thumb|desno|120px|Struktura <small>L</small>-aliina, prirodnog, S-hiralnog spoja koji se prirodno nalazi u [[bijeli luk|bijelom luku]]]] Organosumporni spojevi su [[organska hemija|organski]] spojevi koji sadrže sumpor. Struktura, rasprostranjenost i primjena tih spojeva je raznovrsna. Brojne prirodne materije, između ostalih dvije esencijalne [[aminokiselina|aminokiseline]], su organski sumporni spojevi. Organski spojevi sumpora javljaju se i u fosilnim gorivima, pretežno u vidu tiola ili tioetera. Anionski tenzidi su natrijeve ili amonijeve soli sulfonskih kiselina ili poluestera sumporne kiseline. U tehnici [[flotacija|flotacije]] određeni spojevi sumpora poput ksantogenata, estra ditiofosforne kiseline, merkaptana ili alkilsulfonata, koriste se kao tzv. ''sakupljači''. Jednostruka veza između ugljika i sumpora je duža ali i slabija od jednostruke veze između dva atoma ugljika. Dužina S-C veze kreće se između 183 pm u metantiolu do 174 pm u [[tiofen]]u.<ref name="linusp" /> Energija disocijacije ugljik-sumpor veze za tiometan iznosi 312,5 kJ/mol,<ref name="magnet" /> a za dimetil-sulfid i dimetil-eter 305 i 322 kJ/mol, respektivno. Organska hemija sumpora je raznovrsna. Za gotovo sve ugljik-kisik spojeve postoje analogni organski spojevi sumpora. Međutim, ti spojevi se u svojim reakcijama značajno razlikuju od spojeva kisika. == Ekološki aspekti == Pri dobijanju energije iz fosilnih goriva poput kamenog ili smeđeg [[ugalj|uglja]] i [[nafta|nafte]], ispuštaju se ogromne količine [[sumpor-dioksid]]a SO₂. On ostaje u obliku gasa ili se rastvara u vodi unutar oblaka u Zemljnoj atmosferi. On također predstavlja i jedan od sastojaka po zdravlje opasnog [[smog]]a. Sumpor-dioksid se može razgraditi kada se pomoću kisika oksidira do sumpor-trioksida SO₃ a koji se dalje spaja sa kišom gradeći sumpornu kiselinu H₂SO₄ koja se zajedno s kišom spušta na Zemlju.<ref name="HoWi"/> Iz toga nastaju daljnji problemi jer sumporna kiselina doprinosi nastanku [[kisela kiša|kiselih kiša]] i zakiseljenju zemljišta. Od 1970ih u Njemačkoj su zakonski uvedene mjere za uklanjanje sumpora iz otpadnih gasova. To se dešava najvećim dijelom pomoću takozvanog ''pranja krečnjakom''. U tom procesu otpadni gasovi se unutar apsorbera prskaju rastvorom [[kalcij-hidroksid]]a pri čemu se sumpor-dioksid daljnjom oksidacijom prevodi u kalcij-sulfat (gips). : <math>\mathrm{CaO + SO_2 \longrightarrow CaSO_3 \longrightarrow CaSO_4}</math> Osim toga već niz godina se potencira na odsumporavanju goriva za motorna vozila. Tim propisima i njihovim dopunama od 1960ih drastično je smanjena emisija sumpora. [[Međunarodna pomorska organizacija]] (IMO) propisala je najvišu vrijednost otpadnih gasova koje emitiraju brodski motori od 4,5% sumpora, smanjila počev od 2012. na 3,5% te je planirano da se ona dalje smanji na 0,5% počev od 2020. Za Sjeverno more i Baltik udio sumpora u otpadnim gasovima je od 2015. određen na 0,1%.<ref name="potte"/> ==Također pogledajte== *[[Desulfurizacija]] == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="aicheorg">{{Cite web | url=http://www.aiche-cf.org/Clearwater/2008/Paper2/8.2.7.pdf | title=The History of the Contact Sulfuric Acid Process | access-date=1. 7. 2012 | format=PDF | archive-date=26. 5. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120526112703/http://www.aiche-cf.org/Clearwater/2008/Paper2/8.2.7.pdf | url-status=dead }}</ref> <ref name="unindustr">UN Industrial Development Organization: ''Fertilizer Manual'', 615 str., Verlag Springer Holandija, (1998), {{ISBN|0-7923-5032-4}}.</ref> <ref name="tadros">Tharwat F. Tadros: ''Applied Surfactants: Principles and Applications'', 654 str., Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, (2005), {{ISBN|3-527-30629-3}}.</ref> <ref name="elasomers">{{Cite web | url=http://www.referenceforbusiness.com/industries/Chemicals-Allied/Synthetic-Rubber-Vulcanizable-Elastomers.html#ixzz0zzxqqjPr | title=Synthetic Rubber (Vulcanizable Elastomers) | access-date=4. 7. 2012 }}</ref> <ref name="farmacopea">''Pharmacopoea Europaea'', 6. izd., osnovni rad 2008, monografija 6.0/0953</ref> <ref name="arznei">''Arzneibuch-Kommentar. Wissenschaftliche Erläuterungen zum Europäischen Arzneibuch und zum Deutschen Arzneibuch'', Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart 2004, {{ISBN|978-3-8047-2575-1}}, monografija ''Schwefel zum äußerlichen Gebrauch'', 23. izd., 2006.</ref> <ref name="kusterw">W. Küster, H. Schlerkmann, G. Schmitt, W. Schwenk, D. Steinmetz: ''Korrosionsreaktionen von elementarem Schwefel mit unlegiertem Stahl in wässrigen Medien.'' u: ''Materials and Corrosion/Werkstoffe und Korrosion.'' 35, 1984, str. 556–565, {{doi|10.1002/maco.19840351204}}.</ref> <ref name="pmrapr">[http://www.platinummetalsreview.com/pdf/110-pmr-apr06.pdf Sulfur as a Catalyst Poison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924074212/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/110-pmr-apr06.pdf |date=24. 9. 2015 }} (PDF), pristupljeno 10. septembra 2015.</ref> <ref name="alshamery">[https://web.archive.org/web/20130617135801/http://www.al-shamery.chemie.uni-oldenburg.de/24422.html Zašto neki automobilski katalizatori imaju miris pokvarenih jaja?], arhivirano dana 13. juna 2013.</ref> <ref name="pectold">Peter Paetzold: [https://books.google.de/books?id=z19ANt90v0UC ''Chemie: Eine Einführung''], str. 366.</ref> <ref name="greenwood">N. N. Greenwood, A. Earnshaw: ''Chemical Elements''; 2. izd.; Butterworth-Heinemann: Boston, MA, 1997, str. 721–725.</ref> <ref name="Chivers">T. Chivers: ''Guide To Chalcogen-Nitrogen Chemistry'', World Scientific Publishing Company: Singapore; 2004. {{ISBN|981-256-095-5}}.</ref> <ref name="latscha">Hans P. Latscha, Helmut A. Klein: [https://books.google.de/books/about/Anorganische_Chemie.html?id=yhvnJHyEUCcC ''Anorganische Chemie: Chemie-basiswissen I''], vol. 1, str. 374.</ref> <ref name="kapitel2">{{Cite web | url=http://www.umwelt.nrw.de/umwelt/pdf/klimawandel/handbuch_stadtklima/kapitel2_S65-122.pdf | title=Informationsgewinnung und Datenbasis | access-date=5. 7. 2012 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20120314220908/http://www.umwelt.nrw.de/umwelt/pdf/klimawandel/handbuch_stadtklima/kapitel2_S65-122.pdf | archive-date=14. 3. 2012 | url-status=dead }}</ref> <ref name="gestis2">GESTIS baza podataka, [http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/570131.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0 CAS br. 5714-22-7] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200923185501/http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/570131.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0 |date=23. 9. 2020 }}, IFA, pristupljeno 7. septembra 2015.</ref> <ref name="linusp">L. Pauling: ''Die Natur der chemischen Bindung'', Verlag Chemie, Weinheim 1973, {{ISBN|3-527-25217-7}}, str. 286.</ref> <ref name="potte">{{Cite web | url=http://www.ftd.de/unternehmen/handel-dienstleister/:co2-emissionen-dicke-poette-werden-oeko/50165706.html | title=Dicke Pötte werden öko | access-date=5. 7. 2012 | archive-date=6. 9. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100906094415/http://www.ftd.de/unternehmen/handel-dienstleister/:co2-emissionen-dicke-poette-werden-oeko/50165706.html | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="chemiuni">{{Cite web | url=http://lb.chemie.uni-hamburg.de/static/CN/2_D_disch.php?content=169/EOY569_a | title=disulfane (H₂S₂) | access-date=5. 7. 2012 | archive-date=27. 3. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120327083541/http://lb.chemie.uni-hamburg.de/static/CN/2_D_disch.php?content=169/EOY569_a | url-status=dead }}.</ref> <ref name="assing">F. Asinger, M. Thiel: ''Einfache Synthesen und chemisches Verhalten neuer heterocyclischer Ringsysteme.'' u: ''Angewandte Chemie.'' 70, 1958, str.&nbsp;667–683, {{doi|10.1002/ange.19580702202}}.</ref> <ref name="March">Jerry March: ''Advanced Organic Chemistry'', Verlag Wiley & Sons; 3. izd., 1985, {{ISBN|0-47160180-2}}, str.&nbsp;550 i 1053.</ref> <ref name="rosicky">{{Cite web | url=http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/rosickyite.pdf | title=Rosickýite | access-date=4. 7. 2012 | format=PDF }}</ref> <ref name="HoWi">A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie''. 102. izd. de Gruyter, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-11-017770-1}}, str. 552.</ref> <ref name="aralde">{{Cite web| url= http://www.aral.de/aral/genericarticle.do?categoryId=4000065&contentId=56459| title= Schwefel - Eine natürliche aber unerwünschte Begleitsubstanz| access-date= 3. 7. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20111129151239/http://www.aral.de/aral/genericarticle.do?categoryId=4000065&contentId=56459| archive-date= 29. 11. 2011| url-status= dead}}</ref> <ref name="dittmeyer">Roland Dittmeyer, Wilhelm Keim, Gerhard Kreysa, Alfred Oberholz: ''Winnacker/Küchler: Chemische Technik: Prozesse und Produkte. vol. 3: Anorganische Grundstoffe, Zwischenprodukte.'' Verlag Wiley-VCH GmbH & Co. KGaA, Weinheim, {{ISBN|3-527-30768-0}}.</ref> <ref name="riegels">[https://books.google.ba/books?id=AYjFoLCNHYUC&printsec=frontcover ''Kent and Riegel's handbook of industrial chemistry and biotechnology''], vol. 1, autora Emil Raymond Riegel, James Albert Kent, str. 1162.</ref> <ref name="exxonmobil">{{Cite web | url=http://www.exxonmobil.com/Germany-German/PA/Files/about_what_upstream_technology_Erdgasaufbereitung.pdf | title=Die Aufbereitung von Erdgas | access-date=5. 7. 2012 | format=PDF | archive-date=18. 5. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130518133024/http://www.exxonmobil.com/Germany-German/PA/Files/about_what_upstream_technology_Erdgasaufbereitung.pdf | url-status=dead }}</ref> <ref name="learmore">{{Cite web| url= http://www.sulphurinstitute.org/learnmore/sulphur101.cfm| title= An Introduction to Sulphur| access-date= 3. 7. 2012| archive-date= 12. 3. 2016| archive-url= https://web.archive.org/web/20160312131652/http://www.sulphurinstitute.org/learnmore/sulphur101.cfm| url-status= dead}}</ref> <ref name="commodity">{{Cite web| url= http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/sulfur/mcs-2008-sulfu.pdf| title= Sulfur| access-date= 3. 7. 2012| format= PDF| archive-date= 8. 7. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20120708075717/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/sulfur/mcs-2008-sulfu.pdf| url-status= dead}}</ref> <ref name="explonet">{{Cite web| url= http://www.planetaryexploration.net/jupiter/io/volcanism_on_io.html| title= Volcanism on Io| access-date= 3. 7. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20090922143822/http://www.planetaryexploration.net/jupiter/io/volcanism_on_io.html| archive-date= 22. 9. 2009| url-status= dead}}</ref> <ref name="slanomore">{{Cite web | url= http://www.astrobio.net/exclusive/2528/swimming-a-salty-sea | title= Swimming a Salty Sea | access-date= 3. 7. 2012 | archive-date= 3. 2. 2014 | archive-url= https://web.archive.org/web/20140203090638/http://www.astrobio.net/exclusive/2528/swimming-a-salty-sea | url-status= dead }}</ref> <ref name="leustek">Thomas Leustek, Kazuki Saito: ''Sulfate Transport and Assimilation in Plants'', u: ''Plant Physiology'', juli 1999, vol. 120, br. 3, str. 637–644, {{doi|10.1104/pp.120.3.637}}</ref> <ref name="boiced">Daniel C. Boice, Celine Reyle: ''[http://adsabs.harvard.edu/abs/2003IAUJD..14E..38B The Nature of Diatomic Sulfur in Comets].'' u: ''Formation of Cometary Material, 25th meeting of the IAU, Joint Discussion 14, 22. juli 2003, Sydney, Australija.''</ref> <ref name="nasaley">{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/centers/langley/news/factsheets/Aerosols.html |title=Atmospheric Aerosols: What Are They, and Why Are They So Important? |access-date=2. 7. 2012 }}</ref> <ref name="Alan">Alan R. Wellburn, U. Gramm (prev.), D. Mennecke-Bühler (prev.): ''[https://books.google.ba/books?id=x_Gf6wpzIKAC Luftverschmutzung und Klimaänderung: Auswirkungen auf Flora, Fauna und Mensch].'' Springer 1997, {{ISBN|978-3-540-61831-7}}, str. 31, 104.</ref> <ref name="moreprijat">{{Cite web |url= http://www.seafriends.org.nz/oceano/seawater.htm |title= The chemical composition of seawater |access-date= 3. 7. 2012 }}</ref> <ref name="mpibremen">{{Cite web | url= http://www.mpi-bremen.de/Binaries/Binary1585/methanox2.pdf | title= Ein ungewöhnliches Enzym ermöglicht die Inaktivierung von Methan | access-date= 3. 7. 2012 | format= PDF }}</ref> <ref name="webmineral">{{Cite web| url= http://webmineral.com/chem/Chem-S.shtml| title= Mineral Species containing Sulfur (S)| access-date= 3. 7. 2012}}</ref> <ref name="wvsbat">{{Cite web | url=http://www.wvsb.at/lexikonS.htm | title=Wasserlexikon: Sulfat | access-date=5. 7. 2012 | archive-date=24. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190524082048/http://wvsb.at/lexikonS.htm | url-status=dead }}</ref> <ref name="ReferenceA">{{Cite book| author= Karl Hugo Strunz, Ernest H. Nickel | title= Strunz Mineralogical Tables | edition= 9. | publisher= E. Schweizerbart'sche Verlagsbuchhandlung (Nägele u. Obermiller) | location= Stuttgart | year= 2001 | pages= 53 |isbn= 3-510-65188-X}}</ref> <ref name="Handbook">{{Cite web| url= http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/sulphur.pdf| title= Sulfur| access-date= 3. 7. 2012| format= PDF}} (engl., PDF, 436,8 kB)</ref> <ref name="lloyd">Lawrie Lloyd: ''Handbook of Industrial Catalysts (Fundamental and Applied Catalysis)'', Verlag Springer US (2011), str 29, {{ISBN|0-387-24682-7}}</ref> <ref name="imacnmnc">{{Cite web | url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf | title=IMA/CNMNC List of Mineral Names | access-date=3. 7. 2012 | format=PDF | archive-date=11. 9. 2012 | archive-url=https://www.webcitation.org/6AbUV1zVO?url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf | url-status=dead }} (engl., PDF 1,8 MB; str. 272)</ref> <ref name="kurtweil">Peter Kurzweil, Paul Scheipers: ''Chemie: Grundlagen, Aufbauwissen, Anwendungen und Experimente'', 328 str., Vieweg+Teubner; (2011), {{ISBN|3-83481555-1}}.</ref> <ref name="zeisewc">W. C. Zeise: ''Jahresber. Fortschr. Chem.'' 3 (1824) 80; 16 (1837) 302.</ref> <ref name= "Mschmidt">Max Schmidt: ''Schwefel – was ist das eigentlich?'', u: ''Chemie in unserer Zeit'', vol. 7, 1. izd., februar 1973, str. 11–18, {{doi|10.1002/ciuz.19730070103}}.</ref> <ref name="mindat3826">{{Cite web |url=http://www.mindat.org/show.php?id=3826&ld=1#themap |title=Sulphur |access-date=3. 7. 2012 }}</ref> <ref name="tarr">Gary L. Miessler; Donald A. Tarr: ''Inorganic Chemistry'', 3. izdanje, Prentice Hall, 2003, {{ISBN|9780130354716}}, str. 280</ref> <ref name="brockwh">{{Cite book|author=William H. Brock|title=Viewegs Geschichte der Chemie|publisher=Springer|isbn=3-540-67033-5|year=1997|pages=67|url=https://books.google.ba/books?id=AJ-c8py7t6gC}}</ref> <ref name="gejlisak">[[Joseph Louis Gay-Lussac|J. Gay-Lussac]], L. J. Thenard: ''Prüfung der zerlegenden Untersuchungen des Hrn. Davy über die Natur des Schwefels und des Phosphors'', u: ''Annalen der Physik'', vol. 35, 7. izd, 1810, str. 292–310, {{doi|10.1002/andp.18100350704}}.</ref> <ref name="springer">H. Sperling, H. Nielsen: [http://www.springerlink.com/content/u42141p3420206t5/ Schwefel-Isotopenuntersuchungen an der Blei-Zink-Erzlagerstätte Grund (Westharz, Bundesrepublik Deutschland)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, Mineralium Deposita. vol. 8, 1. izd., str. 64-72, {{doi|10.1007/BF00203350}}</ref> <ref name="frics">Fritz Seel: ''Geschichte und Chemie des Schwarzpulvers. Le charbon fait la poudre.'' u: ''Chemie in unserer Zeit.'' 22, 1988, str. 9–16, {{doi|10.1002/ciuz.19880220103}}.</ref> <ref name="dorfer">{{Cite web| url=http://www.wolkersdorfer.info/publication/bht/08_Troeger_63_70.pdf| title=Nachweis reduktiver Prozesse in versauerten Altkippen des Braunkohlebergbaus| access-date=4. 7. 2012| format=PDF| language=de}}</ref> <ref name="healyjf">''Pliny the Elder on science and technology'', John F. Healy, Oxford University Press, 1999, {{ISBN|0-19814687-6}}, str. 247–249.</ref> <ref name="barut">Franz Maria Feldhaus: ''[http://daten.digitale-sammlungen.de/bsb00008413/images/index.html?seite=620 Berthold (Erfinder des Schießpulvers)]'' u: ''Allgemeine Deutsche Biographie (ADB)''. vol. 55, Duncker & Humblot, Leipzig 1910, str. 617–619. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="rappg">George Rapp: ''Archaeomineralogy.'' 2. izd., Springer, 2009, {{ISBN|978-3-540-78593-4}}, str. 242.</ref> <ref name="homerodis">[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Hom.+Od.+22.480 ''Odiseja'', knjiga 22, red 480–495.]</ref> <ref name="binder">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Ursprung">N. Figurowski: ''Die Entdeckung der chemischen Elemente und der Ursprung ihrer Namen.'' Aulis-Verlag Deubner, Köln 1981, {{ISBN|3-761-40561-8}}, str. 179–180.</ref> <ref name="iupac">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: ''Pure and Applied Chemistry''. 2011, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="magnet">{{cite book| url=http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf| title=Magnetic susceptibility of the elements and inorganic compounds, u "Handbook of Chemistry and Physics"| publisher=CRC press| year=2000| access-date=28. 10. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20120112012253/http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf| archive-date=12. 1. 2012| url-status=dead}} {{ISBN|0849304814}}</ref> <ref name="rettig">S. J. Rettig, J. Trotter: ''Refinement of the Structure of Orthorhombic Sulfur, α-S8''. u: ''Acta Crystallographica Section C'', Bd. 43, 1987, str. 2260–2262, {{doi|10.1107/S0108270187088152}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="webelem">[http://www.webelements.com/sulfur/atoms.html Ionisation Energies and electron affinity of sulfur]</ref> }} == Literatura == * Ralf Steudel, Hans-Joachim Mäusle: ''Flüssiger Schwefel - ein Rohstoff komplizierter Zusammensetzung,'' Chemie in unserer Zeit, 14. god. 1980, br. 3, str. 73–81, {{doi|10.1002/ciuz.19800140302}}. * Ralf Steudel (ur.): ''Elemental Sulfur and Sulfur-Rich Compounds (part I & II).'' u: ''Topics in Current Chemistry.'' tom. 230 & 231, Springer, Berlin 2003. * Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente – das Periodensystem in Fakten, Zahlen und Daten'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}. * Winnacker-Küchler: ''Chemische Technik: Prozesse und Produkte. Band 3: Anorganische Grundstoffe, Zwischenprodukte.'' izdavač Roland Dittmeyer, Wilhelm Keim, Gerhard Kreysa, Alfred Oberholz, Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, 2005, {{ISBN|978-3-527-30768-5}}. * Max Schmidt: ''Schwefel - was ist das eigentlich?.'' u: ''Chemie in unserer Zeit.'' 7, 1973, str. 11–18, {{doi|10.1002/ciuz.19730070103}}. * Max Schmidt: ''Elementarer Schwefel - ein aktuelles Problem in Theorie und Praxis.'' u: ''Angewandte Chemie.'' 85, 1973, str. 474–484, {{doi|10.1002/ange.19730851103}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sulfur}} * [http://www.geodz.com/deu/d/Schwefelkreislauf Ciklus kruženja sumpora] * [https://web.archive.org/web/20150923202521/http://www.chemlin.de/chemische-elemente/schwefel.htm Linkovi] na sajtu ''Chemlin.de'' * [https://web.archive.org/web/20140312220122/http://www2.uncp.edu/home/mcclurem/ptable/sulfur/s.htm Sulfur] {{en simbol}} {{PSE}} {{Elementi u biologiji}} {{Normativna kontrola}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Sumpor| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Halkogeni]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Dijetetski minerali]] [[Kategorija:Poljoprivredne hemikalije]] [[Kategorija:Pirotehnička goriva]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Višeatomni nemetali]] [[Kategorija:Preparati protiv akni]] [[Kategorija:Industrijski minerali]] [[Kategorija:Neorganski polimeri]] [[Kategorija:Ortorombni minerali]] [[Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]] mt6hu7z3uqqxaa5szck6z05sv711ggg 0 6897 3843152 3831626 2026-05-10T10:24:54Z Genetičar 181151 /* Otrovnost */ 3843152 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Hlor | Simbol = Cl | Atomski broj = 17 | Serija = [[Halogeni elementi|Halogeni]] | Grupa = 17 | Perioda = 3 | Blok = p | Slika = [[Datoteka:Chlorine (17 Cl).jpg|200px]] | Boja serije = Khaki | Izgled = žuto-zeleni gas | Zastupljenost = 0,19<ref name="harry" /> | Atomska masa = 35,453<ref name="wieser" /><ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 100 | Atomski radijus izračunat = 79 | Kovalentni radijus = 99<ref name="atlasmin" /> | Van der Waalsov radijus = 175 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s² 3p⁵ | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 7 | Energija ionizacije_1 = 1251,2 | Energija ionizacije_2 = 2298 | Energija ionizacije_3 = 3822 | Energija ionizacije_4 = 5159 | Energija ionizacije_5 = 6542 | Energija ionizacije_6 = 9362 | Energija ionizacije_7 = 11018 | Agregatno stanje = gas | Struktura kristala = ortorompska | Gustoća = 3,2149<ref name="gestis" /> (na 0 °C, 1013 mbar) | Magnetizam = dijamagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = −2,3 · 10⁻⁸)<ref name="crc" /> | Tačka topljenja_K = 171,6 | Tačka topljenja_C = −101,5 | Tačka ključanja_K = 238,5<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = −34,6 | Molarni volumen = (čvrst) 17,39 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 20,4<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 3,203 | Pritisak pare = 6,78 · 10⁵<ref name="gestis" /> | Pritisak pare_K = 293 | Brzina zvuka = 206<ref name="crc" /> | Brzina zvuka_K = 298 | Specifična toplota = 480 | Specifična toplota_K = | Toplotna provodljivost = 0,0089 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = ±'''1''', 3, 4, 5, 6, 7 | Elektrodni potencijal = 1,36 V (Cl + e⁻ → Cl⁻) | Elektronegativnost = 3,16 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|23|36/37/38|50}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|9|45|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 33 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,511 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,583 | Tipraspada1ZP = ³³S }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 34 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,5264 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,492 | Tipraspada1ZP = ³⁴S }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cl | Maseni broj = 35 | Rasprostranjenost u prirodi = '''75,77''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Cl | Maseni broj = 36 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 301.000 god | Tipraspada1ZM= [[Beta-zraci|β-]] | Tipraspada1ZE= 0,709 | Tipraspada1ZP= ³⁶Ar | Tipraspada2ZM= [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE= 1,142 | Tipraspada2ZP= ³⁶S }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cl | Maseni broj = 37 | Rasprostranjenost u prirodi = 24,23 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 38 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 37,24 min | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 4,917 | Tipraspada1ZP = ³⁸Ar }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 39 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 55,6 min | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 3,442 | Tipraspada1ZP = ³⁹Ar }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 40 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,35 min | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 7,480 | Tipraspada1ZP = ⁴⁰Ar }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 41 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 38,4 s | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 5,730 | Tipraspada1ZP = [[Argon|⁴¹Ar]] }} |}} '''Hlor''' ({{jez-la|chlorium}}) jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Cl''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 17. Hlor se nalazi u grupi [[Halogeni elementi|halogenih elemenata]] (grupa 17) i drugi je najlakši halogen nakon [[fluor]]a. U standardnim uslovima temperature i pritiska, element je žuto-zeleni gas, pri čemu se nalazi u obliku dvoatomske [[molekula|molekule]]. Hlor ima najviši afinitet prema elektronu i treću po veličini [[elektronegativnost]] među svim reaktivnim elementima. Iz tog razloga, on je vrlo jako oksidirajuće sredstvo. Slobodni hlor je vrlo rijedak na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], a obično je rezultat direktne ili indirektne oksidacije pomoću [[kisik]]a. Najčešći i najuobičajeniji spoj hlora, [[natrij-hlorid]] (obična [[so|kuhinjska so]]), bio je poznat iz antičkih vremena. Oko 1630. gasni hlor je prvi put [[Sinteza|sintetiziran]] u hemijskoj reakciji, ali nije bio prepoznat kao fundamentalno važna supstanca. Određivanje osobina gasnog hlora sačinio je [[Carl Wilhelm Scheele]], koji je 1774. pretpostavio da se radi o oksidu nekog novog elementa. Međutim, hemičari su 1809. otkrili da je taj gas zapravo čisti hemijski element, što je u svojim radovima potvrdio i [[Humphry Davy]] 1810. koji novi element nazvao današnjim imenom, izvedenim iz [[grčki jezik|grčkog]] χλωρóς (hloros, žuto-zeleni). Gotovo sav hlor u Zemljinoj kori nalazi se u vidu hlorida u raznim ionskim spojevima, uključujući i kuhinjsku so. On je drugi najrasprostranjeniji halogeni element i 21. najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori. Elementarni hlor se industrijski proizvodi iz slane vode pomoću [[elektroliza|elektrolize]]. Veliki potencijal elementarnog hlora za oksidiranje drugih elemenata komercijalno se koristi u sastavu mnogih izbjeljivača i dezinfekcijskih sredstava, a općenito se koristi kao nezamjenjiv reagens u hemijskoj industriji. On se koristi i pri proizvodnji mnogih potrošačkih roba i proizvoda, od čega dvije trećine otpada na organske hemikalije poput [[polivinil hlorid]]a, kao i mnoge poluproizvode u proizvodnji [[plastika|plastičnih]] i drugih proizvoda za krajnju potrošnju. Takvi proizvodi obično ne sadržavaju elementarni hlor. Elementarni hlor i spojevi hlora često se koriste kao dezinfekcijsko sredstvo koje se direktno sipa u bazene za kupanje čime se oni čiste. U obliku hloridnih [[ion]]a, hlor je neophodan i nezamjenjiv za sva poznata živa bića. Druge vrste spojeva hlora su rijetki u živim organizmima, a vještački proizvedeni organohlorni spojevi mogu biti potpuno inertni ali i veoma otrovni. U gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], organske molekule koje sadrže hlor poput hlorofluorougljika uključene su u uništavanje [[ozon]]skog omotača. Malehne količine elementarnog hlora se generiraju oksidacijom hlorida do hipohlorita u neutrofilima, kao dio imunog odgovora protiv [[bakterije|bakterija]]. Elementarni hlor u visokim koncentracijama je ekstremno opasan i otrovan za sve žive organizme, a koristio se tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kao prvo gasovito hemijsko bojno oružje. == Historija == Najčešći i najuobičajeniji spoj hlora, natrij hlorid, poznat je još od antičkih vremena. Arheolozi su našli dokaze da je kamena so bila korištena još oko 3000 p.n.e. dok se voda iz slanih bunara koristila od 6000 p.n.e.<ref name="projgall" /> Tek oko 1630. godine, hlor u gasovitom stanju je otkrio flamanski [[hemičar]] i fizičar [[Jan Baptist van Helmont]].{{sfn|Greenwood|1997|p=790}} [[Datoteka:PSM V31 D740 Carl Wilhelm Scheele.jpg|thumb|140px|Carl Wilhelm Scheele]] Elementarni hlor prvi je dobio i proučavao švedski hemičar [[Carl Wilhelm Scheele]] 1774. pa se stoga njemu pripisuje otkriće hlora.<ref name="krogt" /> On ga je nazvao ''deflogistovani murijatni kiseli zrak'', jer je bio gasovit (stoga nazvan ''zrak'') a dobio ga je iz [[hlorovodonična kiselina|hlorovodične kiseline]] (tada poznata kao ''murijatna kiselina'').<ref name="krogt" /> Međutim, on nije uspio "unaprijediti" otkriveni hlor u hemijske elemente, jer je pogrešno mislio da je iz hlorovodične kiseline zapravo dobio oksid (pogledaje teoriju [[flogiston]]a).<ref name="krogt" /> Scheele je novom elementu u ovom "oksidu" dao ime ''murijatik'' (''muriaticum'').<ref name="krogt" /> I pored toga što je razmišljao na taj način, Scheele je izolirao hlor reakcijom [[Mangan(IV) oksid|MnO₂]] (kao minerala [[piroluzit]]a) sa HCl:{{sfn|Greenwood|1997|p=790}} :4 HCl + MnO₂ → MnCl₂ + 2 H₂O + Cl₂ Scheele je zapazio nekoliko osobina hlora: njegov izbjeljivački efekt na [[lakmus]] testu, smrtonosno djelovanje na [[Insekti|insekte]], njegovu žuto-zelenu boju i miris sličan [[Aqua regia|zlatotopki]].{{sfn|Greenwood|1997|p=793}} U to vrijeme, prihvaćena hemijska teorija bila je: svaka kiselina je spoj koji sadrži kisik (i danas se na [[Holandski jezik|holandskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] [[kisik]] naziva: ''sauerstoff'' ili ''zuurstof'', što bi na bosanskom bilo prevedeno kao ''kisela supstanca''), tako da su brojni hemičari, uključujući [[Claude Berthollet]]a, smatrali da je Scheeleov ''deflogistovani murijatni kiseli zrak'' kombinacija kisika i još neotkrivenog elementa, ''murijatika''.{{sfn|Greenwood|1997|p=792}}<ref name="tekbir" /><ref name="Weeks" /> Godine 1809. [[Joseph Louis Gay-Lussac]] i [[Louis-Jacques Thénard]] pokušali su razložiti ''deflogistovani murijatski kiseli zrak'' putem njegove reakcije sa [[ugalj|ugljem]] da bi se tako otpustio element ''murijatik'' (i ugljik dioksid).<ref name="krogt" /> Međutim, nisu uspjeli te su objavili rezultat tog eksperimenta u kojem su razmatrali mogućnost da je ''deflogistiovani murijatski kiseli zrak'' zapravo čisti element, ali nisu bili ubijeđeni u to.<ref name="chimie" /> [[Humphry Davy|Sir Humphry Davy]] je 1810. pokušao ponovno izvesti isti eksperiment te je zaključio da se radi o hemijskom elementu a ne o spoju.<ref name="krogt" /> Novi element je nazvao hlor, izvedeno iz grčke riječi χλωρος (''hlōros''), što znači zeleno-žuti.<ref name="oxymuriatic" /> Naziv ''halogen znači'' "onaj koji daje so" prvobitno je korišten kao naziv za hlor 1811. u djelu [[Johann Salomo Christoph Schweigger|Johanna Salomo Christopha Schweiggera]]. Ipak, ovaj pojam se kasnije koristio kao općeniti naziv kojim su se opisivali svi elemente iz porodice hlora (fluor, brom i jod), a nakon sugestije [[Jacob Berzelius|Jacoba Berzeliusa]] 1842. godine.{{sfn|Greenwood|1997|p=789}}<ref name="schweigger" /> Godine 1823., [[Michael Faraday]] je prvi naučnik koji je [[Tekućina|ukapljio]] hlor,<ref name="apsorg" /><ref name="oconnor" /> te je demonstrirao ono što se tada zvalo "čvrsti hlor" da zapravo ima strukturu hlor hidrata (Cl₂·H₂O).{{sfn|Greenwood|1997|p=790}} Gasoviti hlor prvi je upotrijebio francuski hemičar [[Claude Berthollet]] za izbjeljivanje tekstila 1785. godine.<ref name="encyc" /><ref name="Cotton" /> Moderna sredstva za izbjeljivanje su rezultat Bertholletovih daljnjih radova, koji je prvi proizveo [[natrij hipohlorit]] 1789. u svojoj laboratoriji u kvartu [[Javel – André Citroën (Metro Pariz)|Javel]] (danas dio [[Pariz]]a, Francuska) tako što je propuštao gas hlor kroz rastvor natrij karbonata. Nastala tekućina, nazvana "''Eau de Javel''" ("Žavelska voda"), bila je slabi rastvor natrij hipohlorita. Međutim, ovaj proces nije bio efikasan, te su se tražile metode za alternativnu proizvodnju. [[Škoti|Škotski]] hemičar i industrijalac [[Charles Tennant]] prvi je dobio rastvor [[kalcij hipohlorit]]a ("hlorirani krečnjak"), a nakon toga i čvrsti kalcij hipohlorit (praškasti izbjeljivač).<ref name="encyc" /> Ovi spojevi su otpuštali vrlo malehne količine elementarnog hlora pa su se mogle mnogo lakše i efikasnije transportovati za razliku od natrij hipohlorita, koji je ostajao kao razblaženi rastvor jer kada bi se pročistio radi uklanjanja vode iz njega, postao bi vrlo opasno i nestabilno oksidativno sredstvo. Na kraju 19. vijeka, E. S. Smith je patentirao metod proizvodnje natrij hipohlorita koji uključuje elektrolizu slane vode čime se dobija [[natrij hidroksid]] i gasoviti hlor, koji se zatim miješa dajući natrij hipohlorit.<ref name="madehow" /> Ovaj proces je poznat kao hloralkalni proces, koji je prvi put 1892. načinjen u industrijskim količinama, a danas je izvor gotovo cjelokupnoj količini proizvedenog elementarnog hlora i proizvodnji natrij hidroksida (dok je povezana reakcija elektrolize na niskim temperaturama, Hookerov proces, danas "odgovoran" za proizvodnju izbjeljivača i natrij hipohlorita). Rastvori elementarnog hlora se rastvaraju u hemijski [[baza (hemija)|alkalnoj]] vodi (natrij i kalcij hipohlorit) počeli su se prvi put koristiti kao sredstva za dezinfekciju i za zaštitu od truljenja tokom 1820tih u Francuskoj, mnogo prije nastanka [[Germinativna teorija bolesti|germinativne teorije bolesti]]. Za ovaj rad je najviše zaslužan [[Antoine-Germain Labarraque]], koji je prilagodio Bertholletovu "Žavelsku vodu" za izbjeljivanje i druge preparade od hlora u ovu svrhu. Od tada elementarni hlor bez prestanka služi u antiseptičke svrhe (poput rastvora za tretiranje rana i slično) kao i u svrhu javne sanitacije (naročito pročišćavanje vode u kupaćim bazenima i vode za piće). Godine 1826. [[srebro hlorid]] se koristio za dobijanje prve [[Fotografija|fotografske]] slike.<ref name="history" /> [[Hloroform]] je 1847. bio prvi anestetik.<ref name="history" /> [[Polivinil hlorid]] (PVC) je izmišljen 1912. godine, a prvobitno nije imao nikakvu svrhu niti upotrebu.<ref name="history" /> Gasoviti hlor je prvi put upotrijebila njemačka vojska kao oružje 22. apila 1915. godine kod [[Ypres]]a u Prvom svjetskom ratu,<ref name="weapon" /><ref name="wwigas" /> a rezultati upotrebe ovog oružja bili su užasni jer se tada gas-maske nisu dijelile vojnicima a postojeće se se vrlo sporo i nezgrapno stavljale na glavu. == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Chlorine liquid in an ampoule.jpg|thumb|lijevo|Hlor ukapljen pod pritiskom od 7,4 bara pri sobnoj temperaturi, prikazan u [[kvarc]]noj ampuli zatvorenoj u akrilnom staklu]] Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, dva [[atom]]a hlora grade dvoatomsku molekulu Cl₂.<ref name="kenneth" /> On je žuto-zeleni gas sa snažnim, prodornim mirisom, većini ljudi poznatom po običnom izbjeljivaču u domaćinstvima.<ref name="cdcgov" /> Veza između dva atoma u molekuli je relativno slaba (samo 242,580 ± 0,004&nbsp;kJ/mol), što čini molekulu Cl₂ izuzetno reaktivnom. [[Tačka ključanja]] pri standardnom pritisku iznosi −34,6&nbsp;°C, ali se on može ikapljiti pri sobnoj temperaturi pri pritisku iznad 740 kPa.<ref name="srdchlor" /> Iako je elementarni hlor žuto-zelen, hloridni ion kao i drugi halidni ioni, nema boju ni u jednom svom mineralu ili rastvoru (naprimjer u kuhinjskoj soli). Slično tome, (kao i drugi halogeni) atomi hlora ne doprinose bojenju organskih hlorida kada zamijene atom [[vodik]]a u nekom bezbojnom organskom spoju, kao što je naprimjer [[tetrahlormetan]]. [[Talište|Tačka topljenja]] i gustoća ovih spojeva raste supstituiranjem vodika na mjesto hlora. Spojevi hlora sa drugim halogenim elementima, kao i mnogi oksidi hlora, su vrlo znatno obojeni. === Hemijske === Pored [[fluor]]a, [[brom]]a, [[jod]]a i [[astat]]a, hlor je član serije [[halogeni elementi|halogena]] koja sačinjava 17 grupu [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema]] (ranije označavana kao VII, VIIA ili VIIB). Hlor gradi spojeve sa gotovo svim poznatim elementima dajući spojeve koji se obično nazivaju hloridi. Gasoviti hlor reagira sa većinom organskih spojeva, a može čak i usporiti ili prekinuti sagorijevanje zapaljenih [[ugljikovodici|ugljikovodika]].<ref name="crc" /> ==== Hidroliza slobodnog hlora ili disproporcioniranje u vodi ==== Pri 25&nbsp;°C i atmosferskom pritisku, u jednom [[litar|litru]] [[voda|vode]] može se rastvoriti 3,26&nbsp;g ili 1,125&nbsp;l gasovitog hlora.{{sfn|Wiberg|2001|p=409}} Rastvori hlora u vodi sadrže hlor (Cl₂), [[Hlorovodična kiselina|hlorvodoničnu kiselinu]] i [[hipohlorna kiselina|hipohlornu kiselinu]]: :Cl₂ + H₂O [[Datoteka:Equilibrium.svg|15px]] HCl + HClO Ova konverzija prema desno se naziva [[disproporcioniranje]], jer se reagens hlor i povećava i smanjuje po formalnom [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]]. [[Rastvorljivost]] hlora u vodi se povećava ako voda sadrži rastvorene alkalne [[hidroksid]]e, pa u tom pogledu, stvara se hlorni izbjeljivač:{{sfn|Greenwood|1997|pp=857–858}} :Cl₂ + 2 OH⁻ → ClO⁻ + Cl⁻ + H₂O Gasoviti hlor postoji samo u neutralnim ili kiselim rastvorima. === Izotopi === {{Glavni|Izotopi hlora}} Hlor ima veliki broj izotopa. Među njima, postoje samo dva stabilna [[izotop]]a: ³⁵Cl (sa udjelom od 75,77%) i ³⁷Cl (udio 24,23%).<ref name="NUBASE" /> Oni zajedno daju hloru prosječnu [[atomska masa|atomsku masu]] od 35,4527&nbsp;g/mol. Polucijelobrojna vrijednost težine hlora je uzrokovala određenu zbunjenost među ranim hemičarima, kada se čak teoretiziralo da su njegovi atomi sastavljeni i od jedinice vodika (vidi [[Proustov zakon]]), a tada je postojanje hemijskih izotopa bilo neistraženo.<ref name="Gamow" /> U prirodi postoje i tragovi [[radioaktivnost|radioaktivnog]] izotopa [[Hlor-36|³⁶Cl]], u odnosu od oko 7x10⁻¹³ na svaki atom stabilnog izotopa. Izotop ³⁶Cl nastaje u atmosferi procesom spalacije izotopa ³⁶[[argon|Ar]] međudjelovanjem sa [[proton]]ima iz kosmičkog zračenja. U okruženju ispod površine Zemlje, ³⁶Cl se stvara uglavnom kao rezultat zahvata neutrona od strane izotopa ³⁵Cl ili zahvata muona od strane izotopa ⁴⁰[[kalcij|Ca]]. Izotop ³⁶Cl se raspada na ³⁶[[sumpor|S]] i ³⁶[[argon|Ar]], sa kombiniranim [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od 308 hiljada godina. Vrijeme poluraspada ovog izotopa ga čini pogodnim za geološko datiranje u rasponima od 60.000 do milion godina. Osim toga, velike količine ³⁶Cl su proizvedene radijacijom morske vode tokom atmosferskih detonacija [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] između 1952. i 1958. godine. Vrijeme postojanja izotopa ³⁶Cl u atmosferi je oko jedne sedmice. Međutim, kao marker događaja iz 1950tih u podzemnim i površinskim vodama, ³⁶Cl je također koristan za datiranje vode koja je stara manje od 50 godina od današnjih voda. ³⁶Cl se pokazao korisnim i u drugim oblastima geoloških nauka, uključujući datiranje leda i sedimenata.<ref name="NUBASE"/> == Rasprostranjenost == Smatra se da u vrijeme [[Veliki prasak|Velikog praska]] nisu nastali atomi hlora. Hlor u [[svemir]]u stvoren je i raspršen kroz međuzvjezdani medij nakon pojave [[supernova|supernove]] tokom [[r-proces]]a.<ref name="cameron" /> Ovako nastali hlor omogućio je zalihe koje su pronađene u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. U meteoritima i na Zemlji, hlor se primarno nalazi kao hloridni ion, rasprostranjen u [[minerali]]ma. U Zemljinoj kori, hlor je prisutan u prosječnoj koncentraciji od oko 126 ppm,{{sfn|Greenwood|1997|p=795}} pretežno u mineralima poput ''halita'' ([[natrij hlorid]]), ''silvita'' ([[kalij-hlorid]]) i ''karnalita'' (kalij magnezij hlorid heksahidrat). Hloridi su komponenta soli koja je nataložena na kopnu ili rastvorena u [[okean]]ima, oko 1,9% mase morske vode su hloridni ioni. U čak i višim koncentracijama hloridi se nalaze u vodi [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] i u podzemnim depozitima u slanim bunarima. Većina hloridnih soli je rastvorljivo u vodi, ali se minerali bogati hloridima obično mogu naći u velikim količinama samo u suhim područjima ili duboko ispod zemlje. U prirodi je poznato preko 2000 organskih spojeva koji sadrže hlor.<ref name="Euro Chlor" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Liquid chlorine in flask.jpg|desno|thumb|thumb|200px|Analiza tečnog hlora]] U industriji, elementarni hlor se proizvodi [[elektroliza|elektrolizom]] natrij hlorida rastvorenog u vodi. Ovom metodom, hloroalkalnim procesom koji se razvio 1892. za potrebe industrije, danas se proizvodi gotovo sav industrijski gasoviti hlor.{{sfn|Greenwood|1997|p=798}} Pored hlora, ovim načinom se dobija i gasoviti [[vodik]] te [[natrij hidroksid]] (iako je zapravo natrij hidroksid najvažniji među tri industrijska proizvoda koji se dobijaju u ovom procesu). Proces se odvija u skladu sa sljedećom hemijskom jednačinom:{{sfn|Wiberg|2001|p=408}} :2 NaCl + 2 H₂O → Cl₂ + H₂ + 2 NaOH Elektroliza svih hloridnih rastvora odvija se u skladu sa sljedećim jednačinama: :Katoda: 2 H⁺_(aq) + 2 e⁻ → H_2(g) :Anode: 2 Cl⁻_(aq) → Cl_2(g) + 2 e⁻ Sveukupni proces: 2 NaCl (ili KCl) + 2 H₂O → Cl₂ + H₂ + 2 NaOH (ili KOH) U elektrolizi sa ćelijskom dijafragmom, dijafragma od [[azbest]]a (ili polimerskih vlakana) odvaja katodu i anodu, onemogućavajući da hlor koji se skuplja na anodi ponovno miješa sa natrij hidroksidom i vodikom koji se izdvaja na katodi.<ref name="Euro Chlor3" /> Rastvor soli (slana voda) se neprestano ulijeva u dio gdje je anoda, teče kroz dijafragmu do dijela sa katodom, gdje se proizvodi kaustična soda a slana voda se djelimično razlaže. Metode pomoću dijafragme daju razblaženu i donekle nečistu [[baza (hemija)|bazu]] ali se njima otklanjaju problemi zaštite od curenja i izdvajanja [[živa|žive]] u okolinu te su znatno energetski efikasniji. Elektroliza pomoću ćelijske membrane koristi polupropusne membrane kao [[ionski izmjenjivač|ionske izmjenjivače]]. Zasičeni rastvor natrij (ili kalij) hlorida se propušta kroz kontejner s anodom, odakle izlazi sa manjom koncentracijom.<ref name="Euro Chlor4" /> Ova metoda je efikasnija nego ona sa ćelijskom dijafragmom i daje vrlo čisti natrij (ili kalij) hidroksid koncentracije oko 32%, ali je za to potrebno koristiti i veoma čistu slanu vodu. [[Datoteka:Chloralkali membrane.svg|center|600px|thumb|Proces ćelijske membrane za hloroalkalnu proizvodnju]] === Laboratorijske metode === Male količine gasnog hlora se mogu sačiniti u laboratoriji miješanjem hlorovodične kiseline i mangan dioksida. Alternativno, jake kiseline poput [[sumporna kiselina|sumporne]] ili hlorovodične regiraju sa rastvorom natrij hipohlorita istiskujući iz njega gasoviti hlor ali također reagiraju i sa [[natrij hlorat]]om dajući gasovite hlor i hlor dioksid. U domaćinstvu, dešavaju se nesreće kada rastvori izbjeljivača koji sadrže hipohlorit dođu u dodir sa određenim kiselim sredstvima za čišćenje. == Upotreba == Hlor se koristi za dezinfekciju vode, za dezinfekciju i izbjeljivanje [[papir]]a i tkanina. Hlor se dosta koristi za izradu proizvoda koji se koriste u svakodnevnici: boje, namirnice, [[insekticidi|insekticida]], plastičnih masa, [[nafta|naftnih]] produkata, [[lijek]]ova, rastvarača i bojnih otrova. Hlor se koristi i za dobijanje hlornog kreča i [[brom]]a. Organska hemija je također područje na kome se primenjuje hlor. Koristi se kao oksidans, a i kao zamjena za [[atom]] [[vodik]]a u organskim jedinjenjima. Upotreba hlora za bjeljenje industrijske [[celuloza|celuloze]], [[lan]]a, [[pamuk]]a i dezinfekciju vode zasniva se na njegovom oksidacionom djelovanju. === Kao oružje === {{Glavni|Hemijsko oružje u Prvom svjetskom ratu}} Gas hlor, poznat i kao ''bertolit'', prvi put je korišten kao oružje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 22. aprila 1915. kada su ga njemačke snage upotrijebile u [[Druga bitka kod Ypresa|Drugoj bici kod Ypresa]] u današnjoj Belgiji<ref name="canada" /> Prema opisima preživjelih vojnika, on je imao specifičan miris otprilike između [[ananas]]a i [[biber]]a. Također, imao je metalni okus i neugodno je pekao za grlo i nepce. Hlor može reagirati s vodom u mukoznom sekretu pluća gradeći [[Hlorovodonična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]] koja iritira i može biti smrtonosna. Oštećenja uzrokovana gasovitim hlorom mogu se preventirati aktivnim ugljem ugrađenim u običnim gas-maskama ili metodom filtriranja, koje smanjuju rizik od smrti trovanja hlorom mnogo niže od rizika kod drugih hemijskih oružja. Pionir upotrebe hlora kao hemijskog oružja bio je njemački naučnik [[Fritz Haber]] sa Instituta cara Wilhelma u Berlinu, koji je kasnije 1918. dobio Nobelovu nagradu, a u saradnji sa njemačkim hemijskim konglomeratom [[IG Farben]], zajedno razvivši metode otpuštanja gasnog hlora protiv neprijateljskih vojnika ukopanih u rovovima. Navodno je Haberova uloga za upotrebu hlora kao smrtonosnog oružja bila povod njegovoj ženi [[Clara Immerwahr|Clari Immerwahr]] da počini [[samoubistvo]].<ref name="haberf" /> Nakon njegove prve upotrebe, hlor su koristile obje zaraćene strane kao hemijsko oružje, ali su ga vrlo brzo zamijenili mnogo smrtonosniji [[fosgen]] (ugljik oksihlorid) i senf-gas (bis(2-hloroetil) sulfid).<ref name="First World War" /> [[Theodore Gray]] je u svojoj knjizi ''The Elements: A Visual Exploration of Every Atom in the Universe'' napisao: ''Hlor je korišten kao otrovni gas tokom užasne faze rovovskog ratovanja. Vojnici su postavljali gasne cilindre duž linije fronta, čekajući da [[vjetar]] puhne u pravcu neprijateljskih rovova, te su zatim otvarali ventile i pobjegli što prije od njih. Ova praksa, koju je ponekad lično nadgledao Fritz Haber, čovjek čiji je pozitivni doprinos čovječanstvu naveden u članku o [[dušik]]u i [[amonijak]]u, je postepeno isčezla a iskustvo je pokazalo da je gotovo isti broj vojnika umrlo s obje strane bez obzira ko je upotrijebio gas.''<ref name="elementsioy" /> Postoje izvještaji da je u [[Irak]]u u sukobima između [[Kurdi|Kurda]] i pripadnika [[Islamska Država|Islamske Države]] također upotrijebljen hlor kao bojni otrov.<ref name="iribir" /> == Spojevi == Hlor gradi nekoliko kiselina i odgovarajuće soli: * [[Hlorovodična kiselina|hlorovodična]] (sona) kiselina (HCl) i hloridi kao soli * [[hipohloritna kiselina]] (HClO) * [[hloritna kiselina]] (HClO₂) * [[hloratna kiselina]] (HClO₃) * [[perhloratna kiselina]] (HClO₄) Anorganski spojevi hlora su [[Hlorovodična kiselina|hloridna kiselina]] i hloridi, oksikiseline hlora i njihove [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], [[hlor dioksid]] ClO₂. Poznati su i brojni organo-hlorni spojevi (derivati karboksilnih kiselina, [[pesticidi]], itd...). Hlor se javlja su svim neparnim oksidacijskim stanjima između -1 i +7, kao i u nultom, elementarnom stanju te oksidacijskom stanju 4 u [[hlor dioksid]]u (vidi tabelu ispod, kao i strukturu u hloritima).{{sfn|Greenwood|1997|p=806}} Hlor obično ima oksidacijsko stanje −1 u velikom broju spojeva, osim u spojevima koji sadrže [[fluor]], [[kisik]] i [[dušik]], od koji su svi čak više elektronegativni od hlora. Idući uzlazno po oksidacijskim stanjima, hidrohlorna kiselina se može oksidirati koristeći [[Mangan(IV) oksid|mangan dioksid]] ili da se gasoviti vodik hlorid katalitički oksidira u prisustvu zraka dajući elementarni gasoviti hlor.{{sfn|Wiberg|2001|p=408}} {| class="wikitable" |- ! oksidacijsko<br />stanje !! naziv !! formula !! karakteristični spojevi |- | style="text-align:center;"|−1 || hloridi || style="text-align:center;"|Cl⁻ || ionski hloridi, organski hloridi, hidrohlorna kiselina |- | style="text-align:center;"|0 || hlor || style="text-align:center;"|Cl₂ || elementarni hlor |- | style="text-align:center;"|+1 || hipohloriti || style="text-align:center;"|ClO⁻ || [[natrij hipohlorit]], [[kalcij hipohlorit]] |- | style="text-align:center;"|+3 || hloriti || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|2|-}} || [[natrij hlorit]] |- | style="text-align:center;"|+4 || hlor(IV) || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|2}} || [[hlor dioksid]] |- | style="text-align:center;"|+5 || hloril, hlorati || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|3|-}} {{chem|ClO|2|+}} || [[kalij hlorat]], hlorna kiselina, dihloril trisulfat [ClO2]₂[S₃O₁₀]. |- | style="text-align:center;"|+6 || hlor(VI) || style="text-align:center;"|{{chem|Cl|2|O|6}} || [[dihlor heksoksid]] (gas). U tečnim ili čvrstim disproporcionatima miješaju se oksidacijska stanja +5 i +7, kao ionski hloril perhlorat {{chem|[ClO|2|]|+|[ClO|4|]|-}} |- | style="text-align:center;"|+7 || [[perhlorat]] || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|4|-}} || [[perhlorna kiselina]], perhloratne soli kao što su [[magnezij perhlorat]], [[dihlor heptoksid]] |} === Hloridi === {{Glavni|Hlorid}} Kombiniranjem hlora sa gotovo bilo kojim drugim elementom dobijaju se hloridi. Spojevi sa [[kisik]]om, [[dušik]]om, [[ksenon]]om i [[kripton]]om su također dobijeni, ali oni se ne dobijaju direktnim reakcijama elemenata.<ref name="merck" /> Hloridi su jedni od najčešćih [[Ion|aniona]] koji se nalaze u prirodi. Vodik hlorid (HCl) i njegov vodeni rastvor, [[hlorovodonična kiselina|hlorovodična kiselina]], dobijaju se u ogromnim količinama reda miliona tona godišnje, a također i kao vrijedni poluproizvodi. Međutim, nekad se ovi spojevi smatraju nepoželjnim zagađivačima. === Oksidi hlora === Hlor gradi i razne oblike oksida, kao što je prikazano u gornjoj tabeli: [[hlor dioksid]] (ClO₂), [[dihlor monoksid]] (Cl₂O), [[dihlor heksoksid]] (Cl₂O₆) i [[dihlor heptoksid]] (Cl₂O₇). Anionski derivati tih istih oksida se također veoma poznati a tu se, između ostalih, nalaze hlorati ({{chem|ClO|3|-}}), hloriti ({{chem|ClO|2|-}}), hipohloriti (ClO⁻) i perhlorati ({{chem|ClO|4|-}}). Kiseli derivati ovih aniona su [[hipohlorna kiselina]] (HOCl), [[hlorna kiselina]] (HClO₃) i [[perhlorna kiselina]] (HClO₄). Poznat je i hloroksi kation hloril (ClO₂⁺) a ima istu strukturu kao i hlorit osim što je pozitivnog naboja a hlor u njemu je sa oksidacijskim stanjem +5.{{sfn|Greenwood|1997|pp=844–850}} Hemijski spoj "hlor trioksid" se ne javlja, ali je u gasovitom obliku pronađen kao dimerski [[dihlor heksoksid]] (Cl₂O₆) sa oksidacijskim stanjem +6. Ovaj spoj u tečnom ili čvrstom stanju disproporcionira u mješavinu oksidacijskih stanja +5 i +7, javljajući se kao ionski spoj hloril perhlorat, {{chem|[ClO|2|]|+|[ClO|4|]|-}}.{{sfn|Greenwood|1997|p=849}} U vrućim koncentriranim alkalnim rastvorima hipohlorit disproporcionira: :2 ClO⁻ → Cl⁻ + {{chem|ClO|2|-}} :ClO⁻ + {{chem|ClO|2|-}} → Cl⁻ + {{chem|ClO|3|-}} [[Natrij hlorat]] i [[kalij hlorat]] se mogu kristalizirati iz rastvora koji se dobijaju pomoću gornjih reakcija. Ako se njihovi [[kristal]]i zagrijavaju do visokih temperatura, oni idu dalje do konačnog disproporcioniranja: :4 {{chem|ClO|3|-}} → Cl⁻ + 3 {{chem|ClO|4|-}} Ova ista progresija od hlorida do perhlorata se može obaviti i [[Elektroliza|elektrolizom]]. Na anodi tok reakcije je sljedeći:<ref name="c_w" /> :{| class="wikitable" style="text-align:center" ! Reakcija !! [[Elektrodni potencijal]] |- | Cl⁻ + 2 OH⁻ → ClO⁻ + H₂O + 2 e⁻ || +0,89 [[volt]]i |- | ClO⁻ + 2 OH⁻ → {{chem|ClO|2|-}} + H₂O + 2 e⁻ || +0,67 volti |- | {{chem|ClO|2|-}} + 2 OH⁻ → {{chem|ClO|3|-}} + H₂O + 2 e⁻ || +0,33 volti |- | {{chem|ClO|3|-}} + 2 OH⁻ → {{chem|ClO|4|-}} + H₂O + 2 e⁻ || +0,35 volti |} Svaki korak je povezan sa [[katoda|katodom]] preko: :2 H₂O + 2 e⁻ → 2 OH⁻ + H₂ (−0,83 volti) === Interhalogeni spojevi === Hlor oksidira soli broma i joda do elementarnih broma i joda, respektivno. Međutim, on ne može oksidirati soli fluora do elementarnog [[fluor]]a. Hlor može graditi razne interhalogene spojeve kao što su hlor fluoridi, hlor monofluoridi ({{chem|ClF}}), hlor trifluoridi ({{chem|ClF|3}}), hlor pentafluoridi ({{chem|ClF|5}}) i druge. Postoje također i hloridi broma i joda.<ref name="emeleus" /> === Organohlorni spojevi === {{Glavni|Organohlorid}} Hlor se dosta koristi u [[organska hemija|organskoj hemiji]] pri reakcijama supstitucije i adicije. Hlor često daje mnoge željene osobine organskim spojevima, djelimično zbog svoje velike elektronegativnosti. Kao i drugi halidi, hlor također stupa u reakcije elektrofilne adicije, među kojima je jedna od najpoznatijih hloriranje [[alkeni|alkena]] i [[Aromatski ugljikovodici|aromatskih spojeva]] sa Lewisovom kiselinom kao [[katalizator]]om. Organski spojevi hlora pretežno su manje reaktivni u reakcijama nukleofilne supstitucije u odnosi na odgovarajuće derivate [[brom]]a i [[jod]]a, ali su spojevi hlora mnogo jeftiniji. Oni se mogu aktivirati za reakciju supstituiranja sa tosilatnom grupom, ili korištenjem katalitičkih količina [[natrij-jodid]]a. == Otrovnost == Gasoviti hlor nadražuje sistem za disanje i sluzne žlijezde, u većim količinama izaziva smrt. U [[zrak]]u se može osjetiti već u količini od 3.5 ppm, ali opasna koncentracija je tek preko 1000 ppm. Da bi se neutralisao udišu se pare [[etanol]]a, ili razblaženog rastvora [[amonijak]]a. ==Također pogledajte== * [[Hlorinacija]] == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="harry">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref> <ref name="wieser">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report).'' u: Pure Appl. Chem. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="iupac">[http://www.ciaaw.org/pubs/TSAW2013_xls.xls IUPAC, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="atlasmin">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Chlor Mineralienatlas]</ref> <ref name="gestis">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=007170 Hlor]{{Mrtav link}} u GESTIS bazi podataka supstanci</ref> <ref name="crc">Weast, Robert C. (gl.ur.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics'' CRC (Chemical Rubber Publishing Company), Boca Raton 1990. strn E-129 do E-145. {{ISBN|0-8493-0470-9}}.</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="projgall">{{cite web |url = http://antiquity.ac.uk/ProjGall/weller/|title = The earliest salt production in the world: an early Neolithic exploitation in Poiana Slatinei-Lunca, Romania |access-date=10. 7. 2008}}</ref> <ref name="krogt">{{cite web|url=http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Cl |title=17 Chlorine |publisher=Elements.vanderkrogt.net |access-date=12. 9. 2008}}</ref> <ref name="tekbir">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=34KwmkU4LG0C&pg=PA158|page=158|title=The development of modern chemistry|author=Ihde, Aaron John|publisher=Courier Dover Publications|year=1984|isbn=0-486-64235-6}}</ref> <ref name="Weeks">{{cite journal|doi = 10.1021/ed009p1915|title = The discovery of the elements. XVII. The halogen family|year = 1932|author = Weeks Mary Elvira|journal = Journal of Chemical Education|volume = 9|issue = 11|page = 1915|bibcode=1932JChEd...9.1915W}}</ref> <ref name="chimie">{{cite journal|title = On the nature and the properties of muriatic acid and of oxygenated muriatic acid|journal = Mémoires de Physique et de Chimie de la Société d'Arcueil|volume = 2|pages = 339–358|year = 1809|url = http://web.lemoyne.edu/~giunta/thenard.html|author = Gay-Lussac, Joseph Louis; Thénard, Louis-Jacques}}</ref> <ref name="oxymuriatic">{{cite journal|author = Sir Humphry Davy |title = On a Combination of Oxymuriatic Gas and Oxygene Gas|journal = Philosophical Transactions of the Royal Society|volume = 101|pages = 155–162|year = 1811|doi = 10.1098/rstl.1811.0008|url=http://www.chemteam.info/Chem-History/Davy-Chlorine-1811.html}}</ref> <ref name="schweigger">{{Cite journal|title=J. S. C. Schweigger: His Romanticism and His Crystal Electrical Theory of Matter|author=Snelders, H. A. M.|journal=Isis|volume=62|issue=3 |year=1971|page=328|doi=10.1086/350763|jstor=229946}}</ref> <ref name="apsorg">{{cite web |url = http://www.aps.org/publications/apsnews/200108/history.cfm |title =This Month in Physics History September 4, 1821 and August 29, 1831: Faraday and Electromagnetism|work=Chodos, Alan (ur.), American Physical Society |access-date=8. 5. 2010}}</ref> <ref name="oconnor">{{cite web |url = http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Faraday.html |author=O'Connor J J and Robertson E F|work=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland |title =Michael Faraday|access-date=8. 5. 2010}}</ref> <ref name="encyc">{{cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |title=Bleaching |url=http://www.1902encyclopedia.com/B/BLE/bleaching.html |access-date=2. 5. 2012|edition=9. izd. (1875) i 10. izd. (1902)}}</ref> <ref name="Cotton">{{Cite book|title=The Cotton Industry|url=https://archive.org/details/cottonindustry0000aspi|last=Aspin|first=Chris|publisher=Shire Publications Ltd|year=1981|isbn=0-85263-545-1|page=[https://archive.org/details/cottonindustry0000aspi/page/24 24]}}</ref> <ref name="madehow">{{cite web | title=How Products Are Made Volume 2 |date=1. 5. 2011| url=http://www.madehow.com/Volume-2/Bleach.html}}</ref> <ref name="history">{{cite web|url = http://ocw.mit.edu/NR/rdonlyres/Earth--Atmospheric--and-Planetary-Sciences/12-091January--IAP--2006/0EF9264B-3205-44A3-8306-8E8364917DF0/0/brazin.pdf|title = Chlorine & its Consequences|author = Jacqueline Brazin|access-date=10. 7. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20060918145109/http://ocw.mit.edu/NR/rdonlyres/Earth--Atmospheric--and-Planetary-Sciences/12-091January--IAP--2006/0EF9264B-3205-44A3-8306-8E8364917DF0/0/brazin.pdf|archive-date=18. 9. 2006|url-status = live}}</ref> <ref name="weapon">{{cite web|url = http://www.drcordas.com/education/weaponsmassd/Chlorine.pdf|title = Chlorine – History|access-date = 10. 7. 2008|archive-date = 1. 10. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081001202806/http://www.drcordas.com/education/weaponsmassd/Chlorine.pdf|url-status = bot: unknown}}</ref> <ref name="wwigas">{{cite web |title = Weaponry: Use of Chlorine Gas Cylinders in World War I|url = http://www.historynet.com/weaponry-use-of-chlorine-gas-cylinders-in-world-war-i.htm|publisher= historynet.com|access-date=10. 7. 2008}}</ref> <ref name="kenneth">{{cite web|author=Kenneth Barbalace |url=http://environmentalchemistry.com/yogi/chemicals/cn/Chlorine.html |title=Chemical Database: Chlorine |publisher=EnvironmentalChemistry.com |date=22. 10. 1995|access-date=19. 9. 2011}}</ref> <ref name="cdcgov">{{cite web |url=http://www.bt.cdc.gov/agent/chlorine/basics/facts.asp |title=Facts About Chlorine |publisher=United States Centers for Disease Control and Prevention |work=Emergency Preparedness and Response |access-date=19. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160423193302/http://www.bt.cdc.gov/agent/chlorine/basics/facts.asp |archive-date=23. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="srdchlor">{{cite web |url=http://www.nist.gov/pml/div685/grp02/srd_134_chlorine.cfm |title=SRD134 Chlorine |publisher=NIST |access-date=12. 9. 2012}}</ref> <ref name="NUBASE">{{cite journal| first = Audi| last = Georges|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center| year = 2003| last2 = Bersillon| first2 = O.| last3 = Blachot| first3 = J.| last4 = Wapstra| first4 = A.H.}} {{doi|10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}</ref> <ref name="Gamow">{{cite book|last=Gamow|first=George|title=One Two Three... Infinity: Facts and Speculations of Science|year=1967|publisher=Bantam|pages=151–154|edition=Bantam Science and Mathematics}}</ref> <ref name="cameron">{{cite journal|author=Cameron, A.G.W.|title=Stellar Evolution, Nuclear Astrophysics, and Nucleogenesis|journal=CRL-41|date=1. 6. 1957|url=http://www.fas.org/sgp/eprint/CRL-41.pdf|access-date=14. 3. 2015|archive-date=19. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210819202610/https://fas.org/sgp/eprint/CRL-41.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Euro Chlor">{{cite web|url=http://www.eurochlor.org/upload/documents/document236.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726042917/http://www.eurochlor.org/upload/documents/document236.pdf|archive-date=26. 7. 2011|title=Risk assessment and the cycling of natural organochlorines|publisher=Euro Chlor|access-date=14. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="Euro Chlor3">{{cite web|url=http://www.eurochlor.org/the-chlorine-universe/how-is-chlorine-produced/the-diaphragm-cell-process.aspx|title=The diaphragm cell process|publisher=Euro Chlor|access-date=15. 8. 2007}}</ref> <ref name="Euro Chlor4">{{cite web|url=http://www.eurochlor.org/the-chlorine-universe/how-is-chlorine-produced/the-membrane-cell-process.aspx|title=The membrane cell process|publisher=Euro Chlor|access-date=15. 8. 2007}}</ref> <ref name="canada">[http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/battle-of-ypres/ "Battle of Ypres"] ''The Canadian Encyclopedia''</ref> <ref name="haberf">{{Cite book|url=http://books.google.com/books?id=G9FljcEASycC&pg=PA226|page=226|title=Enriching the Earth: Fritz Haber, Carl Bosch, and the Transformation of World Food Production|isbn=978-0-262-69313-4|author1=Smil, Vaclav|date=1. 4. 2004}}</ref> <ref name="First World War">{{cite web|url=http://www.firstworldwar.com/weaponry/gas.htm|title=Weapons of War: Poison Gas|publisher=First World War.com|access-date=12. 8. 2007}}</ref> <ref name="elementsioy">[https://books.google.com/books?id=IOY-8hxTJVAC&printsec=frontcover&dq=the+elements+a+visual+exploration&hl=en&sa=X&ei=WGgDVZKxOIWnNt6MgogI&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Elements: A Visual Exploration of Every Known Atom in the Universe], Black Dog & Leventhal Publishers, 2012, {{ISBN|9781579128951}}</ref> <ref name="iribir">[http://bosnian.irib.ir/vijesti/bliski-istok/item/187305 Pišmerge: DAIŠ upotrijebio otrovni plin hlor], portal IRIB - Bosanski radio program, 16. mart 2015, pristupljeno 11. augusta 2015.</ref> <ref name="merck">{{cite book|title=Merck Index of Chemicals and Drugs, 9th ed.|url=https://archive.org/details/merckindexencycl0009unse|publisher=Merck & Co.|location = Rahway, N.J.|year=1976|isbn=0-911910-26-3|editor=Windholz, Martha|display-authors=etal}}</ref> <ref name="c_w">{{cite book|author=Cotton, F. Albert and Wilkinson, Geoffrey|title=Advanced Inorganic Chemistry, 2nd ed. |publisher=John Wiley & sons| page= 568|year=1966}}</ref> <ref name="emeleus">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=fEKbJrqKovUC&pg=PA133|pages = 133–143|title = Advances in inorganic chemistry and radiochemistry|isbn = 978-0-12-023603-9|author1 = Emeléus, H. J|year = 1961}}</ref> }} == Literatura == {{Commonscat|Chlorine}} * {{cite book|ref=CITEREFGreenwood1997|last=Greenwood|first= Norman N|last2=Earnshaw|first2=Alan|year=1997|title=Chemistry of the Elements |edition=2|place=Oxford|publisher= Butterworth-Heinemann|isbn=0-08-037941-9}} * {{cite book|last=Wiberg|first= Egon|last2=Wiberg|first2=Nils|last3=Holleman|first3=Arnold Frederick |title=Inorganic Chemistry |publisher=Academic Press|year=2001|isbn=0-12-352651-5|ref=CITEREFWiberg2001}} {{PSE}} {{Dvoatomni elementi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hlor| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Dvoatomni nemetali]] [[Kategorija:Plinovi s bojom]] [[Kategorija:Halogeni elementi]] [[Kategorija:Industrijski plinovi]] [[Kategorija:Oksidansi]] [[Kategorija:Plućni agensi]] [[Kategorija:Oprema za bazene]] 22690xtnjtijbw29drdxe9wqamyvoxg 3843154 3843152 2026-05-10T10:28:59Z Genetičar 181151 /* Također pogledajte */ 3843154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Hlor | Simbol = Cl | Atomski broj = 17 | Serija = [[Halogeni elementi|Halogeni]] | Grupa = 17 | Perioda = 3 | Blok = p | Slika = [[Datoteka:Chlorine (17 Cl).jpg|200px]] | Boja serije = Khaki | Izgled = žuto-zeleni gas | Zastupljenost = 0,19<ref name="harry" /> | Atomska masa = 35,453<ref name="wieser" /><ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 100 | Atomski radijus izračunat = 79 | Kovalentni radijus = 99<ref name="atlasmin" /> | Van der Waalsov radijus = 175 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s² 3p⁵ | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 7 | Energija ionizacije_1 = 1251,2 | Energija ionizacije_2 = 2298 | Energija ionizacije_3 = 3822 | Energija ionizacije_4 = 5159 | Energija ionizacije_5 = 6542 | Energija ionizacije_6 = 9362 | Energija ionizacije_7 = 11018 | Agregatno stanje = gas | Struktura kristala = ortorompska | Gustoća = 3,2149<ref name="gestis" /> (na 0 °C, 1013 mbar) | Magnetizam = dijamagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = −2,3 · 10⁻⁸)<ref name="crc" /> | Tačka topljenja_K = 171,6 | Tačka topljenja_C = −101,5 | Tačka ključanja_K = 238,5<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = −34,6 | Molarni volumen = (čvrst) 17,39 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 20,4<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 3,203 | Pritisak pare = 6,78 · 10⁵<ref name="gestis" /> | Pritisak pare_K = 293 | Brzina zvuka = 206<ref name="crc" /> | Brzina zvuka_K = 298 | Specifična toplota = 480 | Specifična toplota_K = | Toplotna provodljivost = 0,0089 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = ±'''1''', 3, 4, 5, 6, 7 | Elektrodni potencijal = 1,36 V (Cl + e⁻ → Cl⁻) | Elektronegativnost = 3,16 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|23|36/37/38|50}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|9|45|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 33 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,511 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,583 | Tipraspada1ZP = ³³S }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 34 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,5264 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,492 | Tipraspada1ZP = ³⁴S }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cl | Maseni broj = 35 | Rasprostranjenost u prirodi = '''75,77''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Cl | Maseni broj = 36 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 301.000 god | Tipraspada1ZM= [[Beta-zraci|β-]] | Tipraspada1ZE= 0,709 | Tipraspada1ZP= ³⁶Ar | Tipraspada2ZM= [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE= 1,142 | Tipraspada2ZP= ³⁶S }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cl | Maseni broj = 37 | Rasprostranjenost u prirodi = 24,23 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 38 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 37,24 min | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 4,917 | Tipraspada1ZP = ³⁸Ar }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 39 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 55,6 min | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 3,442 | Tipraspada1ZP = ³⁹Ar }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 40 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,35 min | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 7,480 | Tipraspada1ZP = ⁴⁰Ar }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cl | Maseni broj = 41 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 38,4 s | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 5,730 | Tipraspada1ZP = [[Argon|⁴¹Ar]] }} |}} '''Hlor''' ({{jez-la|chlorium}}) jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Cl''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 17. Hlor se nalazi u grupi [[Halogeni elementi|halogenih elemenata]] (grupa 17) i drugi je najlakši halogen nakon [[fluor]]a. U standardnim uslovima temperature i pritiska, element je žuto-zeleni gas, pri čemu se nalazi u obliku dvoatomske [[molekula|molekule]]. Hlor ima najviši afinitet prema elektronu i treću po veličini [[elektronegativnost]] među svim reaktivnim elementima. Iz tog razloga, on je vrlo jako oksidirajuće sredstvo. Slobodni hlor je vrlo rijedak na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], a obično je rezultat direktne ili indirektne oksidacije pomoću [[kisik]]a. Najčešći i najuobičajeniji spoj hlora, [[natrij-hlorid]] (obična [[so|kuhinjska so]]), bio je poznat iz antičkih vremena. Oko 1630. gasni hlor je prvi put [[Sinteza|sintetiziran]] u hemijskoj reakciji, ali nije bio prepoznat kao fundamentalno važna supstanca. Određivanje osobina gasnog hlora sačinio je [[Carl Wilhelm Scheele]], koji je 1774. pretpostavio da se radi o oksidu nekog novog elementa. Međutim, hemičari su 1809. otkrili da je taj gas zapravo čisti hemijski element, što je u svojim radovima potvrdio i [[Humphry Davy]] 1810. koji novi element nazvao današnjim imenom, izvedenim iz [[grčki jezik|grčkog]] χλωρóς (hloros, žuto-zeleni). Gotovo sav hlor u Zemljinoj kori nalazi se u vidu hlorida u raznim ionskim spojevima, uključujući i kuhinjsku so. On je drugi najrasprostranjeniji halogeni element i 21. najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori. Elementarni hlor se industrijski proizvodi iz slane vode pomoću [[elektroliza|elektrolize]]. Veliki potencijal elementarnog hlora za oksidiranje drugih elemenata komercijalno se koristi u sastavu mnogih izbjeljivača i dezinfekcijskih sredstava, a općenito se koristi kao nezamjenjiv reagens u hemijskoj industriji. On se koristi i pri proizvodnji mnogih potrošačkih roba i proizvoda, od čega dvije trećine otpada na organske hemikalije poput [[polivinil hlorid]]a, kao i mnoge poluproizvode u proizvodnji [[plastika|plastičnih]] i drugih proizvoda za krajnju potrošnju. Takvi proizvodi obično ne sadržavaju elementarni hlor. Elementarni hlor i spojevi hlora često se koriste kao dezinfekcijsko sredstvo koje se direktno sipa u bazene za kupanje čime se oni čiste. U obliku hloridnih [[ion]]a, hlor je neophodan i nezamjenjiv za sva poznata živa bića. Druge vrste spojeva hlora su rijetki u živim organizmima, a vještački proizvedeni organohlorni spojevi mogu biti potpuno inertni ali i veoma otrovni. U gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], organske molekule koje sadrže hlor poput hlorofluorougljika uključene su u uništavanje [[ozon]]skog omotača. Malehne količine elementarnog hlora se generiraju oksidacijom hlorida do hipohlorita u neutrofilima, kao dio imunog odgovora protiv [[bakterije|bakterija]]. Elementarni hlor u visokim koncentracijama je ekstremno opasan i otrovan za sve žive organizme, a koristio se tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kao prvo gasovito hemijsko bojno oružje. == Historija == Najčešći i najuobičajeniji spoj hlora, natrij hlorid, poznat je još od antičkih vremena. Arheolozi su našli dokaze da je kamena so bila korištena još oko 3000 p.n.e. dok se voda iz slanih bunara koristila od 6000 p.n.e.<ref name="projgall" /> Tek oko 1630. godine, hlor u gasovitom stanju je otkrio flamanski [[hemičar]] i fizičar [[Jan Baptist van Helmont]].{{sfn|Greenwood|1997|p=790}} [[Datoteka:PSM V31 D740 Carl Wilhelm Scheele.jpg|thumb|140px|Carl Wilhelm Scheele]] Elementarni hlor prvi je dobio i proučavao švedski hemičar [[Carl Wilhelm Scheele]] 1774. pa se stoga njemu pripisuje otkriće hlora.<ref name="krogt" /> On ga je nazvao ''deflogistovani murijatni kiseli zrak'', jer je bio gasovit (stoga nazvan ''zrak'') a dobio ga je iz [[hlorovodonična kiselina|hlorovodične kiseline]] (tada poznata kao ''murijatna kiselina'').<ref name="krogt" /> Međutim, on nije uspio "unaprijediti" otkriveni hlor u hemijske elemente, jer je pogrešno mislio da je iz hlorovodične kiseline zapravo dobio oksid (pogledaje teoriju [[flogiston]]a).<ref name="krogt" /> Scheele je novom elementu u ovom "oksidu" dao ime ''murijatik'' (''muriaticum'').<ref name="krogt" /> I pored toga što je razmišljao na taj način, Scheele je izolirao hlor reakcijom [[Mangan(IV) oksid|MnO₂]] (kao minerala [[piroluzit]]a) sa HCl:{{sfn|Greenwood|1997|p=790}} :4 HCl + MnO₂ → MnCl₂ + 2 H₂O + Cl₂ Scheele je zapazio nekoliko osobina hlora: njegov izbjeljivački efekt na [[lakmus]] testu, smrtonosno djelovanje na [[Insekti|insekte]], njegovu žuto-zelenu boju i miris sličan [[Aqua regia|zlatotopki]].{{sfn|Greenwood|1997|p=793}} U to vrijeme, prihvaćena hemijska teorija bila je: svaka kiselina je spoj koji sadrži kisik (i danas se na [[Holandski jezik|holandskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] [[kisik]] naziva: ''sauerstoff'' ili ''zuurstof'', što bi na bosanskom bilo prevedeno kao ''kisela supstanca''), tako da su brojni hemičari, uključujući [[Claude Berthollet]]a, smatrali da je Scheeleov ''deflogistovani murijatni kiseli zrak'' kombinacija kisika i još neotkrivenog elementa, ''murijatika''.{{sfn|Greenwood|1997|p=792}}<ref name="tekbir" /><ref name="Weeks" /> Godine 1809. [[Joseph Louis Gay-Lussac]] i [[Louis-Jacques Thénard]] pokušali su razložiti ''deflogistovani murijatski kiseli zrak'' putem njegove reakcije sa [[ugalj|ugljem]] da bi se tako otpustio element ''murijatik'' (i ugljik dioksid).<ref name="krogt" /> Međutim, nisu uspjeli te su objavili rezultat tog eksperimenta u kojem su razmatrali mogućnost da je ''deflogistiovani murijatski kiseli zrak'' zapravo čisti element, ali nisu bili ubijeđeni u to.<ref name="chimie" /> [[Humphry Davy|Sir Humphry Davy]] je 1810. pokušao ponovno izvesti isti eksperiment te je zaključio da se radi o hemijskom elementu a ne o spoju.<ref name="krogt" /> Novi element je nazvao hlor, izvedeno iz grčke riječi χλωρος (''hlōros''), što znači zeleno-žuti.<ref name="oxymuriatic" /> Naziv ''halogen znači'' "onaj koji daje so" prvobitno je korišten kao naziv za hlor 1811. u djelu [[Johann Salomo Christoph Schweigger|Johanna Salomo Christopha Schweiggera]]. Ipak, ovaj pojam se kasnije koristio kao općeniti naziv kojim su se opisivali svi elemente iz porodice hlora (fluor, brom i jod), a nakon sugestije [[Jacob Berzelius|Jacoba Berzeliusa]] 1842. godine.{{sfn|Greenwood|1997|p=789}}<ref name="schweigger" /> Godine 1823., [[Michael Faraday]] je prvi naučnik koji je [[Tekućina|ukapljio]] hlor,<ref name="apsorg" /><ref name="oconnor" /> te je demonstrirao ono što se tada zvalo "čvrsti hlor" da zapravo ima strukturu hlor hidrata (Cl₂·H₂O).{{sfn|Greenwood|1997|p=790}} Gasoviti hlor prvi je upotrijebio francuski hemičar [[Claude Berthollet]] za izbjeljivanje tekstila 1785. godine.<ref name="encyc" /><ref name="Cotton" /> Moderna sredstva za izbjeljivanje su rezultat Bertholletovih daljnjih radova, koji je prvi proizveo [[natrij hipohlorit]] 1789. u svojoj laboratoriji u kvartu [[Javel – André Citroën (Metro Pariz)|Javel]] (danas dio [[Pariz]]a, Francuska) tako što je propuštao gas hlor kroz rastvor natrij karbonata. Nastala tekućina, nazvana "''Eau de Javel''" ("Žavelska voda"), bila je slabi rastvor natrij hipohlorita. Međutim, ovaj proces nije bio efikasan, te su se tražile metode za alternativnu proizvodnju. [[Škoti|Škotski]] hemičar i industrijalac [[Charles Tennant]] prvi je dobio rastvor [[kalcij hipohlorit]]a ("hlorirani krečnjak"), a nakon toga i čvrsti kalcij hipohlorit (praškasti izbjeljivač).<ref name="encyc" /> Ovi spojevi su otpuštali vrlo malehne količine elementarnog hlora pa su se mogle mnogo lakše i efikasnije transportovati za razliku od natrij hipohlorita, koji je ostajao kao razblaženi rastvor jer kada bi se pročistio radi uklanjanja vode iz njega, postao bi vrlo opasno i nestabilno oksidativno sredstvo. Na kraju 19. vijeka, E. S. Smith je patentirao metod proizvodnje natrij hipohlorita koji uključuje elektrolizu slane vode čime se dobija [[natrij hidroksid]] i gasoviti hlor, koji se zatim miješa dajući natrij hipohlorit.<ref name="madehow" /> Ovaj proces je poznat kao hloralkalni proces, koji je prvi put 1892. načinjen u industrijskim količinama, a danas je izvor gotovo cjelokupnoj količini proizvedenog elementarnog hlora i proizvodnji natrij hidroksida (dok je povezana reakcija elektrolize na niskim temperaturama, Hookerov proces, danas "odgovoran" za proizvodnju izbjeljivača i natrij hipohlorita). Rastvori elementarnog hlora se rastvaraju u hemijski [[baza (hemija)|alkalnoj]] vodi (natrij i kalcij hipohlorit) počeli su se prvi put koristiti kao sredstva za dezinfekciju i za zaštitu od truljenja tokom 1820tih u Francuskoj, mnogo prije nastanka [[Germinativna teorija bolesti|germinativne teorije bolesti]]. Za ovaj rad je najviše zaslužan [[Antoine-Germain Labarraque]], koji je prilagodio Bertholletovu "Žavelsku vodu" za izbjeljivanje i druge preparade od hlora u ovu svrhu. Od tada elementarni hlor bez prestanka služi u antiseptičke svrhe (poput rastvora za tretiranje rana i slično) kao i u svrhu javne sanitacije (naročito pročišćavanje vode u kupaćim bazenima i vode za piće). Godine 1826. [[srebro hlorid]] se koristio za dobijanje prve [[Fotografija|fotografske]] slike.<ref name="history" /> [[Hloroform]] je 1847. bio prvi anestetik.<ref name="history" /> [[Polivinil hlorid]] (PVC) je izmišljen 1912. godine, a prvobitno nije imao nikakvu svrhu niti upotrebu.<ref name="history" /> Gasoviti hlor je prvi put upotrijebila njemačka vojska kao oružje 22. apila 1915. godine kod [[Ypres]]a u Prvom svjetskom ratu,<ref name="weapon" /><ref name="wwigas" /> a rezultati upotrebe ovog oružja bili su užasni jer se tada gas-maske nisu dijelile vojnicima a postojeće se se vrlo sporo i nezgrapno stavljale na glavu. == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Chlorine liquid in an ampoule.jpg|thumb|lijevo|Hlor ukapljen pod pritiskom od 7,4 bara pri sobnoj temperaturi, prikazan u [[kvarc]]noj ampuli zatvorenoj u akrilnom staklu]] Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, dva [[atom]]a hlora grade dvoatomsku molekulu Cl₂.<ref name="kenneth" /> On je žuto-zeleni gas sa snažnim, prodornim mirisom, većini ljudi poznatom po običnom izbjeljivaču u domaćinstvima.<ref name="cdcgov" /> Veza između dva atoma u molekuli je relativno slaba (samo 242,580 ± 0,004&nbsp;kJ/mol), što čini molekulu Cl₂ izuzetno reaktivnom. [[Tačka ključanja]] pri standardnom pritisku iznosi −34,6&nbsp;°C, ali se on može ikapljiti pri sobnoj temperaturi pri pritisku iznad 740 kPa.<ref name="srdchlor" /> Iako je elementarni hlor žuto-zelen, hloridni ion kao i drugi halidni ioni, nema boju ni u jednom svom mineralu ili rastvoru (naprimjer u kuhinjskoj soli). Slično tome, (kao i drugi halogeni) atomi hlora ne doprinose bojenju organskih hlorida kada zamijene atom [[vodik]]a u nekom bezbojnom organskom spoju, kao što je naprimjer [[tetrahlormetan]]. [[Talište|Tačka topljenja]] i gustoća ovih spojeva raste supstituiranjem vodika na mjesto hlora. Spojevi hlora sa drugim halogenim elementima, kao i mnogi oksidi hlora, su vrlo znatno obojeni. === Hemijske === Pored [[fluor]]a, [[brom]]a, [[jod]]a i [[astat]]a, hlor je član serije [[halogeni elementi|halogena]] koja sačinjava 17 grupu [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema]] (ranije označavana kao VII, VIIA ili VIIB). Hlor gradi spojeve sa gotovo svim poznatim elementima dajući spojeve koji se obično nazivaju hloridi. Gasoviti hlor reagira sa većinom organskih spojeva, a može čak i usporiti ili prekinuti sagorijevanje zapaljenih [[ugljikovodici|ugljikovodika]].<ref name="crc" /> ==== Hidroliza slobodnog hlora ili disproporcioniranje u vodi ==== Pri 25&nbsp;°C i atmosferskom pritisku, u jednom [[litar|litru]] [[voda|vode]] može se rastvoriti 3,26&nbsp;g ili 1,125&nbsp;l gasovitog hlora.{{sfn|Wiberg|2001|p=409}} Rastvori hlora u vodi sadrže hlor (Cl₂), [[Hlorovodična kiselina|hlorvodoničnu kiselinu]] i [[hipohlorna kiselina|hipohlornu kiselinu]]: :Cl₂ + H₂O [[Datoteka:Equilibrium.svg|15px]] HCl + HClO Ova konverzija prema desno se naziva [[disproporcioniranje]], jer se reagens hlor i povećava i smanjuje po formalnom [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]]. [[Rastvorljivost]] hlora u vodi se povećava ako voda sadrži rastvorene alkalne [[hidroksid]]e, pa u tom pogledu, stvara se hlorni izbjeljivač:{{sfn|Greenwood|1997|pp=857–858}} :Cl₂ + 2 OH⁻ → ClO⁻ + Cl⁻ + H₂O Gasoviti hlor postoji samo u neutralnim ili kiselim rastvorima. === Izotopi === {{Glavni|Izotopi hlora}} Hlor ima veliki broj izotopa. Među njima, postoje samo dva stabilna [[izotop]]a: ³⁵Cl (sa udjelom od 75,77%) i ³⁷Cl (udio 24,23%).<ref name="NUBASE" /> Oni zajedno daju hloru prosječnu [[atomska masa|atomsku masu]] od 35,4527&nbsp;g/mol. Polucijelobrojna vrijednost težine hlora je uzrokovala određenu zbunjenost među ranim hemičarima, kada se čak teoretiziralo da su njegovi atomi sastavljeni i od jedinice vodika (vidi [[Proustov zakon]]), a tada je postojanje hemijskih izotopa bilo neistraženo.<ref name="Gamow" /> U prirodi postoje i tragovi [[radioaktivnost|radioaktivnog]] izotopa [[Hlor-36|³⁶Cl]], u odnosu od oko 7x10⁻¹³ na svaki atom stabilnog izotopa. Izotop ³⁶Cl nastaje u atmosferi procesom spalacije izotopa ³⁶[[argon|Ar]] međudjelovanjem sa [[proton]]ima iz kosmičkog zračenja. U okruženju ispod površine Zemlje, ³⁶Cl se stvara uglavnom kao rezultat zahvata neutrona od strane izotopa ³⁵Cl ili zahvata muona od strane izotopa ⁴⁰[[kalcij|Ca]]. Izotop ³⁶Cl se raspada na ³⁶[[sumpor|S]] i ³⁶[[argon|Ar]], sa kombiniranim [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od 308 hiljada godina. Vrijeme poluraspada ovog izotopa ga čini pogodnim za geološko datiranje u rasponima od 60.000 do milion godina. Osim toga, velike količine ³⁶Cl su proizvedene radijacijom morske vode tokom atmosferskih detonacija [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] između 1952. i 1958. godine. Vrijeme postojanja izotopa ³⁶Cl u atmosferi je oko jedne sedmice. Međutim, kao marker događaja iz 1950tih u podzemnim i površinskim vodama, ³⁶Cl je također koristan za datiranje vode koja je stara manje od 50 godina od današnjih voda. ³⁶Cl se pokazao korisnim i u drugim oblastima geoloških nauka, uključujući datiranje leda i sedimenata.<ref name="NUBASE"/> == Rasprostranjenost == Smatra se da u vrijeme [[Veliki prasak|Velikog praska]] nisu nastali atomi hlora. Hlor u [[svemir]]u stvoren je i raspršen kroz međuzvjezdani medij nakon pojave [[supernova|supernove]] tokom [[r-proces]]a.<ref name="cameron" /> Ovako nastali hlor omogućio je zalihe koje su pronađene u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. U meteoritima i na Zemlji, hlor se primarno nalazi kao hloridni ion, rasprostranjen u [[minerali]]ma. U Zemljinoj kori, hlor je prisutan u prosječnoj koncentraciji od oko 126 ppm,{{sfn|Greenwood|1997|p=795}} pretežno u mineralima poput ''halita'' ([[natrij hlorid]]), ''silvita'' ([[kalij-hlorid]]) i ''karnalita'' (kalij magnezij hlorid heksahidrat). Hloridi su komponenta soli koja je nataložena na kopnu ili rastvorena u [[okean]]ima, oko 1,9% mase morske vode su hloridni ioni. U čak i višim koncentracijama hloridi se nalaze u vodi [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] i u podzemnim depozitima u slanim bunarima. Većina hloridnih soli je rastvorljivo u vodi, ali se minerali bogati hloridima obično mogu naći u velikim količinama samo u suhim područjima ili duboko ispod zemlje. U prirodi je poznato preko 2000 organskih spojeva koji sadrže hlor.<ref name="Euro Chlor" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Liquid chlorine in flask.jpg|desno|thumb|thumb|200px|Analiza tečnog hlora]] U industriji, elementarni hlor se proizvodi [[elektroliza|elektrolizom]] natrij hlorida rastvorenog u vodi. Ovom metodom, hloroalkalnim procesom koji se razvio 1892. za potrebe industrije, danas se proizvodi gotovo sav industrijski gasoviti hlor.{{sfn|Greenwood|1997|p=798}} Pored hlora, ovim načinom se dobija i gasoviti [[vodik]] te [[natrij hidroksid]] (iako je zapravo natrij hidroksid najvažniji među tri industrijska proizvoda koji se dobijaju u ovom procesu). Proces se odvija u skladu sa sljedećom hemijskom jednačinom:{{sfn|Wiberg|2001|p=408}} :2 NaCl + 2 H₂O → Cl₂ + H₂ + 2 NaOH Elektroliza svih hloridnih rastvora odvija se u skladu sa sljedećim jednačinama: :Katoda: 2 H⁺_(aq) + 2 e⁻ → H_2(g) :Anode: 2 Cl⁻_(aq) → Cl_2(g) + 2 e⁻ Sveukupni proces: 2 NaCl (ili KCl) + 2 H₂O → Cl₂ + H₂ + 2 NaOH (ili KOH) U elektrolizi sa ćelijskom dijafragmom, dijafragma od [[azbest]]a (ili polimerskih vlakana) odvaja katodu i anodu, onemogućavajući da hlor koji se skuplja na anodi ponovno miješa sa natrij hidroksidom i vodikom koji se izdvaja na katodi.<ref name="Euro Chlor3" /> Rastvor soli (slana voda) se neprestano ulijeva u dio gdje je anoda, teče kroz dijafragmu do dijela sa katodom, gdje se proizvodi kaustična soda a slana voda se djelimično razlaže. Metode pomoću dijafragme daju razblaženu i donekle nečistu [[baza (hemija)|bazu]] ali se njima otklanjaju problemi zaštite od curenja i izdvajanja [[živa|žive]] u okolinu te su znatno energetski efikasniji. Elektroliza pomoću ćelijske membrane koristi polupropusne membrane kao [[ionski izmjenjivač|ionske izmjenjivače]]. Zasičeni rastvor natrij (ili kalij) hlorida se propušta kroz kontejner s anodom, odakle izlazi sa manjom koncentracijom.<ref name="Euro Chlor4" /> Ova metoda je efikasnija nego ona sa ćelijskom dijafragmom i daje vrlo čisti natrij (ili kalij) hidroksid koncentracije oko 32%, ali je za to potrebno koristiti i veoma čistu slanu vodu. [[Datoteka:Chloralkali membrane.svg|center|600px|thumb|Proces ćelijske membrane za hloroalkalnu proizvodnju]] === Laboratorijske metode === Male količine gasnog hlora se mogu sačiniti u laboratoriji miješanjem hlorovodične kiseline i mangan dioksida. Alternativno, jake kiseline poput [[sumporna kiselina|sumporne]] ili hlorovodične regiraju sa rastvorom natrij hipohlorita istiskujući iz njega gasoviti hlor ali također reagiraju i sa [[natrij hlorat]]om dajući gasovite hlor i hlor dioksid. U domaćinstvu, dešavaju se nesreće kada rastvori izbjeljivača koji sadrže hipohlorit dođu u dodir sa određenim kiselim sredstvima za čišćenje. == Upotreba == Hlor se koristi za dezinfekciju vode, za dezinfekciju i izbjeljivanje [[papir]]a i tkanina. Hlor se dosta koristi za izradu proizvoda koji se koriste u svakodnevnici: boje, namirnice, [[insekticidi|insekticida]], plastičnih masa, [[nafta|naftnih]] produkata, [[lijek]]ova, rastvarača i bojnih otrova. Hlor se koristi i za dobijanje hlornog kreča i [[brom]]a. Organska hemija je također područje na kome se primenjuje hlor. Koristi se kao oksidans, a i kao zamjena za [[atom]] [[vodik]]a u organskim jedinjenjima. Upotreba hlora za bjeljenje industrijske [[celuloza|celuloze]], [[lan]]a, [[pamuk]]a i dezinfekciju vode zasniva se na njegovom oksidacionom djelovanju. === Kao oružje === {{Glavni|Hemijsko oružje u Prvom svjetskom ratu}} Gas hlor, poznat i kao ''bertolit'', prvi put je korišten kao oružje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 22. aprila 1915. kada su ga njemačke snage upotrijebile u [[Druga bitka kod Ypresa|Drugoj bici kod Ypresa]] u današnjoj Belgiji<ref name="canada" /> Prema opisima preživjelih vojnika, on je imao specifičan miris otprilike između [[ananas]]a i [[biber]]a. Također, imao je metalni okus i neugodno je pekao za grlo i nepce. Hlor može reagirati s vodom u mukoznom sekretu pluća gradeći [[Hlorovodonična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]] koja iritira i može biti smrtonosna. Oštećenja uzrokovana gasovitim hlorom mogu se preventirati aktivnim ugljem ugrađenim u običnim gas-maskama ili metodom filtriranja, koje smanjuju rizik od smrti trovanja hlorom mnogo niže od rizika kod drugih hemijskih oružja. Pionir upotrebe hlora kao hemijskog oružja bio je njemački naučnik [[Fritz Haber]] sa Instituta cara Wilhelma u Berlinu, koji je kasnije 1918. dobio Nobelovu nagradu, a u saradnji sa njemačkim hemijskim konglomeratom [[IG Farben]], zajedno razvivši metode otpuštanja gasnog hlora protiv neprijateljskih vojnika ukopanih u rovovima. Navodno je Haberova uloga za upotrebu hlora kao smrtonosnog oružja bila povod njegovoj ženi [[Clara Immerwahr|Clari Immerwahr]] da počini [[samoubistvo]].<ref name="haberf" /> Nakon njegove prve upotrebe, hlor su koristile obje zaraćene strane kao hemijsko oružje, ali su ga vrlo brzo zamijenili mnogo smrtonosniji [[fosgen]] (ugljik oksihlorid) i senf-gas (bis(2-hloroetil) sulfid).<ref name="First World War" /> [[Theodore Gray]] je u svojoj knjizi ''The Elements: A Visual Exploration of Every Atom in the Universe'' napisao: ''Hlor je korišten kao otrovni gas tokom užasne faze rovovskog ratovanja. Vojnici su postavljali gasne cilindre duž linije fronta, čekajući da [[vjetar]] puhne u pravcu neprijateljskih rovova, te su zatim otvarali ventile i pobjegli što prije od njih. Ova praksa, koju je ponekad lično nadgledao Fritz Haber, čovjek čiji je pozitivni doprinos čovječanstvu naveden u članku o [[dušik]]u i [[amonijak]]u, je postepeno isčezla a iskustvo je pokazalo da je gotovo isti broj vojnika umrlo s obje strane bez obzira ko je upotrijebio gas.''<ref name="elementsioy" /> Postoje izvještaji da je u [[Irak]]u u sukobima između [[Kurdi|Kurda]] i pripadnika [[Islamska Država|Islamske Države]] također upotrijebljen hlor kao bojni otrov.<ref name="iribir" /> == Spojevi == Hlor gradi nekoliko kiselina i odgovarajuće soli: * [[Hlorovodična kiselina|hlorovodična]] (sona) kiselina (HCl) i hloridi kao soli * [[hipohloritna kiselina]] (HClO) * [[hloritna kiselina]] (HClO₂) * [[hloratna kiselina]] (HClO₃) * [[perhloratna kiselina]] (HClO₄) Anorganski spojevi hlora su [[Hlorovodična kiselina|hloridna kiselina]] i hloridi, oksikiseline hlora i njihove [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], [[hlor dioksid]] ClO₂. Poznati su i brojni organo-hlorni spojevi (derivati karboksilnih kiselina, [[pesticidi]], itd...). Hlor se javlja su svim neparnim oksidacijskim stanjima između -1 i +7, kao i u nultom, elementarnom stanju te oksidacijskom stanju 4 u [[hlor dioksid]]u (vidi tabelu ispod, kao i strukturu u hloritima).{{sfn|Greenwood|1997|p=806}} Hlor obično ima oksidacijsko stanje −1 u velikom broju spojeva, osim u spojevima koji sadrže [[fluor]], [[kisik]] i [[dušik]], od koji su svi čak više elektronegativni od hlora. Idući uzlazno po oksidacijskim stanjima, hidrohlorna kiselina se može oksidirati koristeći [[Mangan(IV) oksid|mangan dioksid]] ili da se gasoviti vodik hlorid katalitički oksidira u prisustvu zraka dajući elementarni gasoviti hlor.{{sfn|Wiberg|2001|p=408}} {| class="wikitable" |- ! oksidacijsko<br />stanje !! naziv !! formula !! karakteristični spojevi |- | style="text-align:center;"|−1 || hloridi || style="text-align:center;"|Cl⁻ || ionski hloridi, organski hloridi, hidrohlorna kiselina |- | style="text-align:center;"|0 || hlor || style="text-align:center;"|Cl₂ || elementarni hlor |- | style="text-align:center;"|+1 || hipohloriti || style="text-align:center;"|ClO⁻ || [[natrij hipohlorit]], [[kalcij hipohlorit]] |- | style="text-align:center;"|+3 || hloriti || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|2|-}} || [[natrij hlorit]] |- | style="text-align:center;"|+4 || hlor(IV) || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|2}} || [[hlor dioksid]] |- | style="text-align:center;"|+5 || hloril, hlorati || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|3|-}} {{chem|ClO|2|+}} || [[kalij hlorat]], hlorna kiselina, dihloril trisulfat [ClO2]₂[S₃O₁₀]. |- | style="text-align:center;"|+6 || hlor(VI) || style="text-align:center;"|{{chem|Cl|2|O|6}} || [[dihlor heksoksid]] (gas). U tečnim ili čvrstim disproporcionatima miješaju se oksidacijska stanja +5 i +7, kao ionski hloril perhlorat {{chem|[ClO|2|]|+|[ClO|4|]|-}} |- | style="text-align:center;"|+7 || [[perhlorat]] || style="text-align:center;"|{{chem|ClO|4|-}} || [[perhlorna kiselina]], perhloratne soli kao što su [[magnezij perhlorat]], [[dihlor heptoksid]] |} === Hloridi === {{Glavni|Hlorid}} Kombiniranjem hlora sa gotovo bilo kojim drugim elementom dobijaju se hloridi. Spojevi sa [[kisik]]om, [[dušik]]om, [[ksenon]]om i [[kripton]]om su također dobijeni, ali oni se ne dobijaju direktnim reakcijama elemenata.<ref name="merck" /> Hloridi su jedni od najčešćih [[Ion|aniona]] koji se nalaze u prirodi. Vodik hlorid (HCl) i njegov vodeni rastvor, [[hlorovodonična kiselina|hlorovodična kiselina]], dobijaju se u ogromnim količinama reda miliona tona godišnje, a također i kao vrijedni poluproizvodi. Međutim, nekad se ovi spojevi smatraju nepoželjnim zagađivačima. === Oksidi hlora === Hlor gradi i razne oblike oksida, kao što je prikazano u gornjoj tabeli: [[hlor dioksid]] (ClO₂), [[dihlor monoksid]] (Cl₂O), [[dihlor heksoksid]] (Cl₂O₆) i [[dihlor heptoksid]] (Cl₂O₇). Anionski derivati tih istih oksida se također veoma poznati a tu se, između ostalih, nalaze hlorati ({{chem|ClO|3|-}}), hloriti ({{chem|ClO|2|-}}), hipohloriti (ClO⁻) i perhlorati ({{chem|ClO|4|-}}). Kiseli derivati ovih aniona su [[hipohlorna kiselina]] (HOCl), [[hlorna kiselina]] (HClO₃) i [[perhlorna kiselina]] (HClO₄). Poznat je i hloroksi kation hloril (ClO₂⁺) a ima istu strukturu kao i hlorit osim što je pozitivnog naboja a hlor u njemu je sa oksidacijskim stanjem +5.{{sfn|Greenwood|1997|pp=844–850}} Hemijski spoj "hlor trioksid" se ne javlja, ali je u gasovitom obliku pronađen kao dimerski [[dihlor heksoksid]] (Cl₂O₆) sa oksidacijskim stanjem +6. Ovaj spoj u tečnom ili čvrstom stanju disproporcionira u mješavinu oksidacijskih stanja +5 i +7, javljajući se kao ionski spoj hloril perhlorat, {{chem|[ClO|2|]|+|[ClO|4|]|-}}.{{sfn|Greenwood|1997|p=849}} U vrućim koncentriranim alkalnim rastvorima hipohlorit disproporcionira: :2 ClO⁻ → Cl⁻ + {{chem|ClO|2|-}} :ClO⁻ + {{chem|ClO|2|-}} → Cl⁻ + {{chem|ClO|3|-}} [[Natrij hlorat]] i [[kalij hlorat]] se mogu kristalizirati iz rastvora koji se dobijaju pomoću gornjih reakcija. Ako se njihovi [[kristal]]i zagrijavaju do visokih temperatura, oni idu dalje do konačnog disproporcioniranja: :4 {{chem|ClO|3|-}} → Cl⁻ + 3 {{chem|ClO|4|-}} Ova ista progresija od hlorida do perhlorata se može obaviti i [[Elektroliza|elektrolizom]]. Na anodi tok reakcije je sljedeći:<ref name="c_w" /> :{| class="wikitable" style="text-align:center" ! Reakcija !! [[Elektrodni potencijal]] |- | Cl⁻ + 2 OH⁻ → ClO⁻ + H₂O + 2 e⁻ || +0,89 [[volt]]i |- | ClO⁻ + 2 OH⁻ → {{chem|ClO|2|-}} + H₂O + 2 e⁻ || +0,67 volti |- | {{chem|ClO|2|-}} + 2 OH⁻ → {{chem|ClO|3|-}} + H₂O + 2 e⁻ || +0,33 volti |- | {{chem|ClO|3|-}} + 2 OH⁻ → {{chem|ClO|4|-}} + H₂O + 2 e⁻ || +0,35 volti |} Svaki korak je povezan sa [[katoda|katodom]] preko: :2 H₂O + 2 e⁻ → 2 OH⁻ + H₂ (−0,83 volti) === Interhalogeni spojevi === Hlor oksidira soli broma i joda do elementarnih broma i joda, respektivno. Međutim, on ne može oksidirati soli fluora do elementarnog [[fluor]]a. Hlor može graditi razne interhalogene spojeve kao što su hlor fluoridi, hlor monofluoridi ({{chem|ClF}}), hlor trifluoridi ({{chem|ClF|3}}), hlor pentafluoridi ({{chem|ClF|5}}) i druge. Postoje također i hloridi broma i joda.<ref name="emeleus" /> === Organohlorni spojevi === {{Glavni|Organohlorid}} Hlor se dosta koristi u [[organska hemija|organskoj hemiji]] pri reakcijama supstitucije i adicije. Hlor često daje mnoge željene osobine organskim spojevima, djelimično zbog svoje velike elektronegativnosti. Kao i drugi halidi, hlor također stupa u reakcije elektrofilne adicije, među kojima je jedna od najpoznatijih hloriranje [[alkeni|alkena]] i [[Aromatski ugljikovodici|aromatskih spojeva]] sa Lewisovom kiselinom kao [[katalizator]]om. Organski spojevi hlora pretežno su manje reaktivni u reakcijama nukleofilne supstitucije u odnosi na odgovarajuće derivate [[brom]]a i [[jod]]a, ali su spojevi hlora mnogo jeftiniji. Oni se mogu aktivirati za reakciju supstituiranja sa tosilatnom grupom, ili korištenjem katalitičkih količina [[natrij-jodid]]a. == Otrovnost == Gasoviti hlor nadražuje sistem za disanje i sluzne žlijezde, u većim količinama izaziva smrt. U [[zrak]]u se može osjetiti već u količini od 3.5 ppm, ali opasna koncentracija je tek preko 1000 ppm. Da bi se neutralisao udišu se pare [[etanol]]a, ili razblaženog rastvora [[amonijak]]a. ==Također pogledajte== * [[Hlorinacija vode]] == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="harry">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref> <ref name="wieser">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report).'' u: Pure Appl. Chem. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="iupac">[http://www.ciaaw.org/pubs/TSAW2013_xls.xls IUPAC, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="atlasmin">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Chlor Mineralienatlas]</ref> <ref name="gestis">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=007170 Hlor]{{Mrtav link}} u GESTIS bazi podataka supstanci</ref> <ref name="crc">Weast, Robert C. (gl.ur.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics'' CRC (Chemical Rubber Publishing Company), Boca Raton 1990. strn E-129 do E-145. {{ISBN|0-8493-0470-9}}.</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="projgall">{{cite web |url = http://antiquity.ac.uk/ProjGall/weller/|title = The earliest salt production in the world: an early Neolithic exploitation in Poiana Slatinei-Lunca, Romania |access-date=10. 7. 2008}}</ref> <ref name="krogt">{{cite web|url=http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Cl |title=17 Chlorine |publisher=Elements.vanderkrogt.net |access-date=12. 9. 2008}}</ref> <ref name="tekbir">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=34KwmkU4LG0C&pg=PA158|page=158|title=The development of modern chemistry|author=Ihde, Aaron John|publisher=Courier Dover Publications|year=1984|isbn=0-486-64235-6}}</ref> <ref name="Weeks">{{cite journal|doi = 10.1021/ed009p1915|title = The discovery of the elements. XVII. The halogen family|year = 1932|author = Weeks Mary Elvira|journal = Journal of Chemical Education|volume = 9|issue = 11|page = 1915|bibcode=1932JChEd...9.1915W}}</ref> <ref name="chimie">{{cite journal|title = On the nature and the properties of muriatic acid and of oxygenated muriatic acid|journal = Mémoires de Physique et de Chimie de la Société d'Arcueil|volume = 2|pages = 339–358|year = 1809|url = http://web.lemoyne.edu/~giunta/thenard.html|author = Gay-Lussac, Joseph Louis; Thénard, Louis-Jacques}}</ref> <ref name="oxymuriatic">{{cite journal|author = Sir Humphry Davy |title = On a Combination of Oxymuriatic Gas and Oxygene Gas|journal = Philosophical Transactions of the Royal Society|volume = 101|pages = 155–162|year = 1811|doi = 10.1098/rstl.1811.0008|url=http://www.chemteam.info/Chem-History/Davy-Chlorine-1811.html}}</ref> <ref name="schweigger">{{Cite journal|title=J. S. C. Schweigger: His Romanticism and His Crystal Electrical Theory of Matter|author=Snelders, H. A. M.|journal=Isis|volume=62|issue=3 |year=1971|page=328|doi=10.1086/350763|jstor=229946}}</ref> <ref name="apsorg">{{cite web |url = http://www.aps.org/publications/apsnews/200108/history.cfm |title =This Month in Physics History September 4, 1821 and August 29, 1831: Faraday and Electromagnetism|work=Chodos, Alan (ur.), American Physical Society |access-date=8. 5. 2010}}</ref> <ref name="oconnor">{{cite web |url = http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Faraday.html |author=O'Connor J J and Robertson E F|work=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland |title =Michael Faraday|access-date=8. 5. 2010}}</ref> <ref name="encyc">{{cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |title=Bleaching |url=http://www.1902encyclopedia.com/B/BLE/bleaching.html |access-date=2. 5. 2012|edition=9. izd. (1875) i 10. izd. (1902)}}</ref> <ref name="Cotton">{{Cite book|title=The Cotton Industry|url=https://archive.org/details/cottonindustry0000aspi|last=Aspin|first=Chris|publisher=Shire Publications Ltd|year=1981|isbn=0-85263-545-1|page=[https://archive.org/details/cottonindustry0000aspi/page/24 24]}}</ref> <ref name="madehow">{{cite web | title=How Products Are Made Volume 2 |date=1. 5. 2011| url=http://www.madehow.com/Volume-2/Bleach.html}}</ref> <ref name="history">{{cite web|url = http://ocw.mit.edu/NR/rdonlyres/Earth--Atmospheric--and-Planetary-Sciences/12-091January--IAP--2006/0EF9264B-3205-44A3-8306-8E8364917DF0/0/brazin.pdf|title = Chlorine & its Consequences|author = Jacqueline Brazin|access-date=10. 7. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20060918145109/http://ocw.mit.edu/NR/rdonlyres/Earth--Atmospheric--and-Planetary-Sciences/12-091January--IAP--2006/0EF9264B-3205-44A3-8306-8E8364917DF0/0/brazin.pdf|archive-date=18. 9. 2006|url-status = live}}</ref> <ref name="weapon">{{cite web|url = http://www.drcordas.com/education/weaponsmassd/Chlorine.pdf|title = Chlorine – History|access-date = 10. 7. 2008|archive-date = 1. 10. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081001202806/http://www.drcordas.com/education/weaponsmassd/Chlorine.pdf|url-status = bot: unknown}}</ref> <ref name="wwigas">{{cite web |title = Weaponry: Use of Chlorine Gas Cylinders in World War I|url = http://www.historynet.com/weaponry-use-of-chlorine-gas-cylinders-in-world-war-i.htm|publisher= historynet.com|access-date=10. 7. 2008}}</ref> <ref name="kenneth">{{cite web|author=Kenneth Barbalace |url=http://environmentalchemistry.com/yogi/chemicals/cn/Chlorine.html |title=Chemical Database: Chlorine |publisher=EnvironmentalChemistry.com |date=22. 10. 1995|access-date=19. 9. 2011}}</ref> <ref name="cdcgov">{{cite web |url=http://www.bt.cdc.gov/agent/chlorine/basics/facts.asp |title=Facts About Chlorine |publisher=United States Centers for Disease Control and Prevention |work=Emergency Preparedness and Response |access-date=19. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160423193302/http://www.bt.cdc.gov/agent/chlorine/basics/facts.asp |archive-date=23. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="srdchlor">{{cite web |url=http://www.nist.gov/pml/div685/grp02/srd_134_chlorine.cfm |title=SRD134 Chlorine |publisher=NIST |access-date=12. 9. 2012}}</ref> <ref name="NUBASE">{{cite journal| first = Audi| last = Georges|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center| year = 2003| last2 = Bersillon| first2 = O.| last3 = Blachot| first3 = J.| last4 = Wapstra| first4 = A.H.}} {{doi|10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}</ref> <ref name="Gamow">{{cite book|last=Gamow|first=George|title=One Two Three... Infinity: Facts and Speculations of Science|year=1967|publisher=Bantam|pages=151–154|edition=Bantam Science and Mathematics}}</ref> <ref name="cameron">{{cite journal|author=Cameron, A.G.W.|title=Stellar Evolution, Nuclear Astrophysics, and Nucleogenesis|journal=CRL-41|date=1. 6. 1957|url=http://www.fas.org/sgp/eprint/CRL-41.pdf|access-date=14. 3. 2015|archive-date=19. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210819202610/https://fas.org/sgp/eprint/CRL-41.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Euro Chlor">{{cite web|url=http://www.eurochlor.org/upload/documents/document236.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726042917/http://www.eurochlor.org/upload/documents/document236.pdf|archive-date=26. 7. 2011|title=Risk assessment and the cycling of natural organochlorines|publisher=Euro Chlor|access-date=14. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="Euro Chlor3">{{cite web|url=http://www.eurochlor.org/the-chlorine-universe/how-is-chlorine-produced/the-diaphragm-cell-process.aspx|title=The diaphragm cell process|publisher=Euro Chlor|access-date=15. 8. 2007}}</ref> <ref name="Euro Chlor4">{{cite web|url=http://www.eurochlor.org/the-chlorine-universe/how-is-chlorine-produced/the-membrane-cell-process.aspx|title=The membrane cell process|publisher=Euro Chlor|access-date=15. 8. 2007}}</ref> <ref name="canada">[http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/battle-of-ypres/ "Battle of Ypres"] ''The Canadian Encyclopedia''</ref> <ref name="haberf">{{Cite book|url=http://books.google.com/books?id=G9FljcEASycC&pg=PA226|page=226|title=Enriching the Earth: Fritz Haber, Carl Bosch, and the Transformation of World Food Production|isbn=978-0-262-69313-4|author1=Smil, Vaclav|date=1. 4. 2004}}</ref> <ref name="First World War">{{cite web|url=http://www.firstworldwar.com/weaponry/gas.htm|title=Weapons of War: Poison Gas|publisher=First World War.com|access-date=12. 8. 2007}}</ref> <ref name="elementsioy">[https://books.google.com/books?id=IOY-8hxTJVAC&printsec=frontcover&dq=the+elements+a+visual+exploration&hl=en&sa=X&ei=WGgDVZKxOIWnNt6MgogI&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Elements: A Visual Exploration of Every Known Atom in the Universe], Black Dog & Leventhal Publishers, 2012, {{ISBN|9781579128951}}</ref> <ref name="iribir">[http://bosnian.irib.ir/vijesti/bliski-istok/item/187305 Pišmerge: DAIŠ upotrijebio otrovni plin hlor], portal IRIB - Bosanski radio program, 16. mart 2015, pristupljeno 11. augusta 2015.</ref> <ref name="merck">{{cite book|title=Merck Index of Chemicals and Drugs, 9th ed.|url=https://archive.org/details/merckindexencycl0009unse|publisher=Merck & Co.|location = Rahway, N.J.|year=1976|isbn=0-911910-26-3|editor=Windholz, Martha|display-authors=etal}}</ref> <ref name="c_w">{{cite book|author=Cotton, F. Albert and Wilkinson, Geoffrey|title=Advanced Inorganic Chemistry, 2nd ed. |publisher=John Wiley & sons| page= 568|year=1966}}</ref> <ref name="emeleus">{{cite book|url = http://books.google.com/?id=fEKbJrqKovUC&pg=PA133|pages = 133–143|title = Advances in inorganic chemistry and radiochemistry|isbn = 978-0-12-023603-9|author1 = Emeléus, H. J|year = 1961}}</ref> }} == Literatura == {{Commonscat|Chlorine}} * {{cite book|ref=CITEREFGreenwood1997|last=Greenwood|first= Norman N|last2=Earnshaw|first2=Alan|year=1997|title=Chemistry of the Elements |edition=2|place=Oxford|publisher= Butterworth-Heinemann|isbn=0-08-037941-9}} * {{cite book|last=Wiberg|first= Egon|last2=Wiberg|first2=Nils|last3=Holleman|first3=Arnold Frederick |title=Inorganic Chemistry |publisher=Academic Press|year=2001|isbn=0-12-352651-5|ref=CITEREFWiberg2001}} {{PSE}} {{Dvoatomni elementi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hlor| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Dvoatomni nemetali]] [[Kategorija:Plinovi s bojom]] [[Kategorija:Halogeni elementi]] [[Kategorija:Industrijski plinovi]] [[Kategorija:Oksidansi]] [[Kategorija:Plućni agensi]] [[Kategorija:Oprema za bazene]] j5pkm9pqkkx3xcylpuu5q7k9eyxr4mg 0 7132 3842821 3781252 2026-05-09T12:31:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842821 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Ur-Nassiriyah.jpg|mini|desno|300px|Ruševine Ura]] {{Drevna_Mezopotamija}} '''Ur''' je bio stari grad u južnoj [[mezopotamija|Mezopotamiji]], blizu gdje je nekad bilo ušće [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a u [[Perzijski zaljev]], i blizu [[Eridu]]a. Zbog povratka mora nalazište je sada daleko od obale u današnjem [[Irak]]u, južno od Eufrata na desnoj obali. Nalazi se blizu grada [[Nasirijah]]a, južno od [[Bagdad]]a, i zove se ''Tel el-Mukajar'' ([[arapski jezik|arapski]]: brežuljak izgrađen od bitumena). Nalazište je prepoznatljivo po ruševinama velikog hrama, još uvijek u prilično dobrom stanju. Hram je bio izgrađen za boginju ''Nanu'', božicu Mjeseca u Sumerskoj mitologiji, i sastoji se od dva dijela. U donjem dijelu cigle su spojene bitumenom a u gornjem dijelu malterom. == Historija == Ur je već bio naseljen u najranijem razdoblju seoskog naseljenja u južnoj Mezopotamiji, [[Ubaidsko razdoblje|Ubaidskom razdoblju]]. Međutim, čini se da je bio napušten za neko vrijeme. Historičari vjeruju da se to desilo zato što se mijenjala klima: od prilično kišovite, do sušne u 3. mileniju p. n. e. Tim slijedom su se mala poljoprivredna sela Ubaid kulture spojila u veća naselja zbog potrebe za izgradnju velikih centraliziranih natapnih sistema, da bi se preživjela suša. Ur je postao jedno takvo središte, i oko 2600. p. n. e., tokom trećeg Sumarskog ranog dinastijskog razdoblja grad je bio veoma uspješan. Ur se je već tada smatrao svetim ''Nani''. Mjesto Ura je bilo povoljno za trgovinu morem i također za kopnene rute u Arabiju. Mnoge velike grobnice, uključujuči tu grobnicu kraljice ''Puabi'', su bile izgrađene. Krajnje, kraljevi Ura su postali stvarni vladari cijelog [[Sumer]]a. Ovo se je dogodilo tokom prve dinastije Ura, koju je uspostavio kralj [[Mesanepada]]. Kraj ove dinastije je bio napad [[Sargon Akadski|Sargona Akadskog]] oko 2340. p. n. e. O sljedećoj, drugoj, dinastiji se ne zna puno, jer je grad tada bio u padu. Treća dinastija je uspostavljena kad je kralj [[Ur-Namu]] došao na vlast, vladajući između 2112. p. n. e. i 2094. p. n. e. Tokom njegove vladavine hramovi, uključujući i veliki hram ''Nani'', su bili izgrađeni, i poljoprivreda je bila poboljšana kroz navodnjavanje. Njegov zakonik je jedan od najstarijih poznatih dokumenata, stariji čak od [[Hamurabi]]jovog zakonika. On i njegov nasljednik [[Šulgi]] su tokom vladavine smatrani kao bogovi, a i nakon smrti on je ostao junački lik. Treća dinastija je raspala oko 1950. p. n. e. kad su Sumer osvojili [[Elamiti]]. Krajnje i [[Babilon]] bi osvojio Ur. U 6. vijeku p. n. e. bilo je novih izgradnji u Uru pod vladavinom [[Nebukadnezar II|Nebukadnezara II]] od Babilona. Posljednji Babilonski kralj, [[Nabonidus]] od [[Babilonija|Babilonije]], je poboljšao glavni hram. Međutim, grad je počeo pad od otprilike 550. p. n. e. i više nije bio naseljen nakon otprilike 500. p. n. e., vjerovatno zbog suše, mjenjanje položaja rijeka, i povratka mora. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080510152009/http://mcclungmuseum.utk.edu/specex/ur/ur-flood.htm Woolley and the Great Flood] * [http://www.oi.uchicago.edu/OI/UR/Ur_home.html Treasures from the Royal Tombs of Ur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206034829/http://oi.uchicago.edu/OI/UR/Ur_home.html |date=6. 2. 2007 }} * [http://ancientneareast.tripod.com/Ur_Muqayyar.html The History of the Ancient Near East]{{Mrtav link}} * [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=40&letter=U ''Jewish Encyclopedia'':] Ur * [http://www.allaboutarchaeology.org/city-of-ur-faq.htm City of Ur] sa [http://www.allaboutarchaeology.org AllAboutArchaeology.org] {{Commonscat}} [[Kategorija:Historija Iraka]] [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]] t2zrr39kdlgcer6a0gw3xj625h7lf4o 0 7157 3843014 3798668 2026-05-09T20:33:30Z Mhare 481 3843014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Kod amidže Idriza | slika = Kod amidže Idriza.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Pjer Žalica]] | producent = [[Ademir Kenović]] | scenarist = [[Namik Kabil]] | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Senad Bašić]] * [[Mustafa Nadarević]] * [[Semka Sokolović-Bertok]] }} | muzika = [[Saša Lošić]] | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = | distributer = | datum = 2004. | trajanje = 93 minute | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Kod amidže Idriza''''' je bosanskohercegovačka drama snimljena 2004. u režiji [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]]. Film je bio nominiran [[2004]]. godine za [[77. dodjela "Oskara"|77. dodjelu "Oskara"]] kao [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]], ali nije ušao u užu konkurenciju. Sa svojim sporim ritmom, zagasitim ambijentom, "Kod amidže Idriza" je tjeskoban film koji progovara o ratu i patnji, samoći i izgubljenosti dvoje staraca kojima je rat odnio jedinog sina. Glavne uloge tumače [[Mustafa Nadarević]], [[Senad Bašić]], i [[Semka Sokolović-Bertok]]. Uloga Sabire jedna je od posljednjih uloga Semke Sokolović Bertok.<ref>{{Cite web |url=http://www.filmovanje.com/film-na-tv/item/kod-amidze-idriza |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130918092903/http://filmovanje.com/film-na-tv/item/kod-amidze-idriza |archive-date=18. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Radnja == Fuad Memić Fuke, poslije više godina dolazi u kratku posjetu svom amidži Idrizu i amidžinci Sabiri da im popravi [[bojler]]. Ispijajući sa njima tradicionalnu [[kahva|kahvu]] Fuke se suočava sa gluhom samoćom i nezaliječenom boli dvoje starih ljudi koji su izgubili sina u ratu. Za popravku starog i potpuno dotrajalog bojlera potrebno je donijeti dijelove. Obećavajući da će se ubrzo vratiti da dovrši posao, Fuke se sprema za odlazak. No, posjeta se nenadano produžava kada se ispostavi da je [[akumulator]] njegovog razvaljenog [[VW Golf I|golf]]a potpuno prazan i neće da upali. Fuke je prisiljen da provede noć u kući svog amidže. U dugoj neprijatnoj noći, Fuke otkriva težak porodični konflikt koji njegove, ionako nesretne i usamljene rođake, čini još nesretnijim i usamljenijim, a njihov život lišenim bilo kakvog smisla i potreba. Fuke shvata da se nešto mora učiniti. Mehaničar kućnih aparata postaje hirurg ljudskih duša.<ref>{{Cite web |url=http://www.kinotekabih.ba/post_filmovi.html |title=Radnja |access-date=21. 2. 2014 |archive-date=8. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208135457/http://www.kinotekabih.ba/post_filmovi.html |url-status=dead }}</ref> == Uloge == * [[Senad Bašić]] – Fuke * [[Mustafa Nadarević]] – Idriz * [[Semka Sokolović-Bertok]] – Sabira * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Ekrem * [[Jasna Žalica]] – Buba * [[Nada Đurevska]] – Begzada * [[Izudin Bajrović]] – Izudin * [[Enis Bešlagić]] – mladić iz mahale * [[Dragan Marinković]] – Muhamed * [[Sanja Burić]] – Šejla<ref>http://www.imdb.com/title/tt0406910/</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Kod amidže Idriza}} * {{Imdb title|id=0406910|title=Kod amidže Idriza}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2004.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Pjera Žalice]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] ajvf8n7h6kxzmsovl5c599ti0que6au 0 7158 3843015 3798669 2026-05-09T20:33:41Z Mhare 481 3843015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Gori vatra | slika = Gori vatra.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Pjer Žalica]] | producent = | scenarist = Pjer Žalica | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Enis Bešlagić]] * [[Bogdan Diklić]] * [[Saša Petrović]] * [[Izudin Bajrović]] }} | muzika = [[Saša Lošić]] | kinematografija = | žanr = {{plainlist| * [[Drama]] * [[Komedija]] }} | montaža = | studio = | distributer = | datum = 2003. | trajanje = 105 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Gori vatra''''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] drama snimljena 2003. godine u režiji [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]]. Ovo je bio njegov prvi dugometražni film za koji je napisao i scenarij. Radnja se dešava tokom kasnih 1990-ih u poslijeratnom bosanskohercegovačkom gradu Tešnju. Stanovnici grada su zauzeti pripremama oko predstojeće posjete američkog predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]]. Grad je preplavljen [[Korupcija|korupcijom]] zbog ratnih godina, ali oni rade zajedno na dočeku više od nekoliko dana i pretvaraju se da sve izgleda u redu izvana.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/section/movies|title=Movies|access-date=23. 12. 2016}}</ref> Film je 2003. bio [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[76. dodjela "Oskara"|76. dodjeli "Oskara"]], ali nije ušao u užu konkurenciju. Na [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]] osvojio je nagradu u kategoriji najbolji film.<ref>{{Citation|url=http://www.imdb.com/title/tt0347105/?ref_=fn_al_tt_1|title=Fuse|last=Zalica|first=Pjer|last2=Diklic|first2=Bogdan|date=28. 4. 2004|access-date=23. 12. 2016|last3=Petrovic|first3=Sasa}}</ref> == Sadržaj == [[Bosna i Hercegovina]], dvije godine poslije rata. [[Tešanj]], mali, ni po čemu izuzetan gradić - na površini dobri, otvoreni ljudi, skroman, pošten život, pijaca, tradicija i komšiluk. Ali ispod površine: glad, etnička netrpeljivost, kriminal, prostitucija i totalna korupcija. Onda stiže vijest o skoroj posjeti [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] predsjednika - Bila Klintona gradu, i njegovoj spremnosti da tom prilikom postane počasni građanin i kum općine. Sve se doima kao jasan nagovještaj dolaska boljih dana, dana blagostanja, napretka i sreće. Ali to mora i da se zasluži, u sedam dana sve što nije dobro: kriminal, korupcija, etnička netrpeljivost, mora jednostavno da nestane. Pod nadzorom i uz svesrdnu pomoć posmatrača iz međunarodne zajednice počinje bjesomučna borba za stvaranjem demokratije za sedam dana. U toj trci grad potpuno poludi. == Uloge == * [[Enis Bešlagić]] – Faruk * [[Bogdan Diklić]] – Zaim * [[Saša Petrović]] – Husnija * [[Izudin Bajrović]] – Mugdim * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Stanko * [[Jasna Žalica]] – Hitka * [[Almir Čehajić Batko]] – Osman * [[Alban Ukaj]] – Glavar == Također pogledajte == * [[Spisak filmova]] * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat}} * [http://www.refresh.ba/gorivatra/ Zvanični sajt] * {{Imdb title|id=0347105|title=Gori vatra}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2003.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Pjera Žalice]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke komedije]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bosni i Hercegovini]] dpn5d5wjpeybvckaxvbmvb84w6trokl 0 7728 3843034 3823078 2026-05-09T21:22:35Z Ikoogrgur 181173 3843034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Olovo | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Olovo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/ | image1 = Olovo 2016.jpg | image2 = Olovo Centar 2017.jpg | image3 = Stupčanica Olovo 2017 .jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb opcina.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Olovo.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Olovo u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|07|44.9|N|18|34|48.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Đemal Memagić<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/96/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Olovo |work=izbori.ba |access-date= 22. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 10.57 | površina_općine = 409.45 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2465 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 10175 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 340 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = 135712<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10715 | veb-sajt = {{URL|http://olovo.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Olovo''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Geografija == Olovo je smješteno 14&nbsp;km sjeveroistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], na magistralnoj cesti [[Sarajevo]]-[[Tuzla]]. U Olovu su još od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] poznata nalazišta [[Olovo|olovne]] rude, po čemu je ovaj Sami grad i dobio ime. U blizini Olova, je kanjon rijeke [[Stupčanica|Stupčanice]]. Ova rijeka se u centru grada, pored samog banjsko-rekreativnog centra "Aquaterm", spaja sa rijekom Ivo Grgur [[Bioštica|Biošticom]], te zajedno s njom sačinjava [[Krivaja|Krivaju]] koja teče dalje prema [[Zavidovići]]ma. Općina Olovo se prostire na 407,8&nbsp;km² i ima oko 11.000 stanovnika. === Geografski položaj === [[Datoteka:Općina Olovo.svg|mini|desno|265px|<center><small>Geografski položaj općine Olovo</small></center>]] {{Susjedne općine | S = [[Banovići]], [[Kladanj]] | SZ = [[Zavidovići]]<br>[[Vareš]] | SI = [[Kladanj]] | Z = [[Vareš]] | I = [[Han Pijesak]] | J = [[Ilijaš]], [[Sokolac]] | JZ = [[Ilijaš]] | JI = [[Sokolac]] }} == Historija == {{Glavni|Spomeni Olova u historijskim izvorima}}'''Historija Olova''' obuhvata razvoj [[Olovo|Olova]] kao rudarskog, trgovačkog, vjerskog i upravnog središta u slivu [[Krivaja|Krivaje]]. Historijski razvoj mjesta bio je tijesno povezan s eksploatacijom rude [[Olovo|olova]] i drugih metala, prometnim vezama između srednje i istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] te ulogom franjevačkog svetišta i kasnijih osmanskih upravnih ustanova.<ref name="Kurtovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/34683851/Esad_Kurtovi%C4%87_Iz_historije_Olova_u_srednjem_vijeku_Kulturno_naslije%C4%91e_Olova_i_olovskog_kraja_Zbornik_radova_Dani_europskog_naslije%C4%91a_2016_Federalno_ministarstvo_kulture_i_%C5%A1porta_Sarajevo_2017_13_80|title=Iz historije Olova u srednjem vijeku|last=Kurtović|first=Esad|year=2017|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="RGmet">{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/320758958_HYDROGEOLOGICAL_AND_HYDROLOGICAL_CHARACTERISTICS_OF_THE_METALLIFEROUS_REGION_NORTH_OF_OLOVO|title=HYDROGEOLOGICAL AND HYDROLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE METALLIFEROUS REGION NORTH OF OLOVO|year=2016|website=ResearchGate|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === U historiografiji se Olovo ubraja među najznačajnija rudarska naselja srednjovjekovne Bosne, odmah iza [[Srebrenica|Srebrenice]]. Privredna osnova naselja bila je eksploatacija olovne rude, a u izvorima se za olovo s ovoga područja navode i odrednice ''plumbum dulce'' i ''plumbum subtile'', što upućuje na njegovu kvalitetu i tržišni značaj.<ref name="Kurtovic" /> Pitanje najranijeg razvoja Olova povezano je s naseljima [[Kamenica]] i Çeçegl/Ceceglo, koja se u dubrovačkim izvorima pojavljuju Salko u drugoj polovini 14. stoljeća. Novija tumačenja upućuju na to da je jačanje rudarske proizvodnje i trgovine dovelo do postupnog premještanja težišta iz starije Kamenice, koja se obično dovodi u vezu s područjem današnjih [[Bakići (Olovo)|Bakića]], prema novom naselju Olovu.<ref name="Kurtovic" /> Važnu ulogu u tom procesu imao je [[Žore Bokšić]], bosanski protovestijar i jedan od najpoznatijih trgovaca olovom svoga vremena. Kralj [[Stjepan Dabiša]] izdao je u martu 1392. ispravu u Ceceni, u dvoru Žore Bokšića, što pokazuje da je olovski kraj već tada imao razvijenu privrednu i dvorsku funkciju. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća ime Kamenica postepeno se potiskuje, a u izvorima sve češće preovladavaju oblici ''Piombo'', ''Biombo'', ''Plumbum'' i domaći oblik ''Olovo''.<ref name="Kurtovic" /> Razvoju mjesta pogodovali su trgovina, karavanski saobraćaj i carina. Olovo je najprije bilo u rukama bosanskih vladara, a poslije smrti [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]] prelazi u sferu vlasti [[Pavlovići|Pavlovića]]. Olovska carina u izvorima se izričito javlja krajem 14. stoljeća, a prihodi od nje bili su važan dio regionalne ekonomije. Uz naselje je radi zaštite podignuto i utvrđenje [[Olovac]].<ref name="Kurtovic" /><ref>{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web_-_hrv.pdf|title=Redni broj Broj akta Datum podnošenja peticije Predmet|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Olovo je istovremeno bilo i važno franjevačko središte. U vezi s olovskom crkvom i samostanom sačuvan je niz kasnosrednjovjekovnih tragova u dubrovačkim testamentima i drugoj građi, što potvrđuje njihovo mjesto u vjerskom i društvenom životu kraja.<ref name="Kurtovic" /> Današnja [[Crkva Majke Božje sa pokretnom imovinom u Olovu|Crkva Majke Božje u Olovu]] ubraja se u nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.<ref name="KONSlista">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Osmansko doba === Olovo je palo pod osmansku vlast 1463. godine. Uprkos političkoj promjeni, rudarstvo i carina nisu nestali; naprotiv, olovska carina nastavila je postojati i u osmanskom razdoblju, a rudnik je i dalje davan u zakup, što svjedoči o trajnoj privrednoj važnosti mjesta.<ref name="Kurtovic" /> Osmanske vlasti zatekle su Olovo kao već formirano rudarsko i trgovačko središte s izraženim kršćanskim prisustvom i franjevačkom ustanovom. Prema analizi osmanskih deftera, Olovo je u kasnom 15. i tokom 16. stoljeća imalo specifičan demografski razvoj: islamizacija je u samom gradu napredovala sporije nego u okolnim područjima, pa je Olovo dugo zadržalo snažan kršćanski element, što se u literaturi dovodi u vezu s rudarskim karakterom mjesta i prisustvom katoličke crkve i samostana.<ref name="Kupusovic">{{cite journal|last=Kupusović|first=Amina|year=1991|title=Širenje islama u vilajetu Pavli|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/353|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut u Sarajevu|volume=41|issue=41|pages=113–153|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U osmanskom periodu Olovo je zadržalo lokalni značaj kao nahijsko središte. U kasnijim stoljećima rudarska djelatnost slabila je u odnosu na srednjovjekovni vrhunac, ali je mjesto ostalo važno po svome svetištu i regionalnoj saobraćajnoj funkciji.<ref name="Kupusovic" /> === Austro-Ugarska i 20. stoljeće === Poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine Olovo je uključeno u novi administrativni i privredni sistem Monarhije. U tom razdoblju i kasnije razvoj olovskog kraja snažno su obilježili iskorištavanje šumskog bogatstva i saobraćajno povezivanje dolinom Krivaje, čime je učvršćena uloga Olova kao lokalnog središta između [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Tuzla|Tuzle]] i istočne Bosne.<ref>{{cite web|url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/Zbornik-radova-Krivaja-kroz-proslost.pdf|title=RIJEKA KRIVAJA KROZ PROŠLOST|year=2016|website=Univerzitet u Sarajevu – Institut za istoriju|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Tokom 20. stoljeća urbano jezgro mjesta razvijalo se uz putne pravce i novije privredne tokove, dok je historijsko pamćenje Olova ostalo snažno vezano za rudarstvo, franjevačko svetište i starije lokalitete u okolini, posebno područje Bakića i Olovca.<ref name="Kurtovic" /><ref name="KONSlista" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Uoči [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Olovo je, zbog položaja na pravcu između Sarajeva i Tuzle te veza prema [[Zenica|Zenici]], imalo izrazit strateški značaj. U političkim pripremama bosanskih Srba za uspostavu paralelnih institucija Olovo se spominje i u presudi MKSJ-a u predmetu ''[[Momčilo Krajišnik]]'', kao jedna od općina u kojima su srpski predstavnici bili u manjini i gdje je preporučivano formiranje zasebnih srpskih skupština.<ref name="Krajisnik">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Judgement|date=27. 9. 2006|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|language=en|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Najžešća ratna dešavanja na području Olova zbila su se krajem 1993. i početkom 1994. godine. Prema studiji ''Balkan Battlegrounds'', [[Vojska Republike Srpske]] je u okviru strateške ofanzive poznate kao ''[[Operacija "Drina '93"|Drina 93]]'' pokušala zauzeti Olovo i presjeći komunikacije između Tuzle, Sarajeva i srednje Bosne. Napadi, koji su uključivali snage iz više korpusa VRS-a, započeli su u novembru 1993. i obnovljeni su u januaru 1994, ali cilj zauzimanja grada nije ostvaren zbog otpora [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i angažmana njenih rezervi iz više korpusa.<ref name="BB">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|location=Washington, DC|pages=228, 252, 456}}</ref> MKSJ je u predmetu ''[[Radislav Krstić]]'' zabilježio i širi ratni kontekst istočne Bosne, u kojem se Olovo pojavljuje kao jedna od općina zahvaćenih prisilnim kretanjima stanovništva i ratnim operacijama u zoni između Podrinja i središnje Bosne.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/en/krs-tj010802e.pdf|title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Judgement|date=2. 8. 2001|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|language=en|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Historijsko naslijeđe === Historijsko naslijeđe Olova čine ostaci srednjovjekovne rudarske i gradske strukture, tradicija franjevačkog svetišta te brojni spomenici na području općine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine među nacionalnim spomenicima u Olovu navodi, između ostalog, Crkvu Majke Božje sa pokretnom imovinom, više nekropola sa [[stećci]]ma te druge lokalitete koji svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti i kulturnog života olovskog kraja.<ref name="KONSlista" /> == Kultura == [[Datoteka:Olovo hodočašće svibanj.2011.jpg|mini|desno|260px|<center>[[Crkva Uznesenja Marijina (Olovo)|Crkva Uznesenja Marijina]]]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Olovu}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Olova|Spisak naseljenih mjesta u općini Olovo}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Olovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Olovo | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10715 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 80/1) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 10175 | g2013_bosnjaci = 9701 | g2013_srbi = 77 | g2013_hrvati = 230 | g2013_bosanci = 74 | g2013_muslimani = 40 | g2013_bosanciihercegovci = 6 | g2013_albanci = 2 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 20 | g2013_nepoznato = 8 | g1991_ukupno = 16956 | g1991_muslimani = 12699 | g1991_srbi = 3193 | g1991_hrvati = 642 | g1991_jugosloveni = 285 | g1981_ukupno = 16341 | g1981_muslimani = 11593 | g1981_srbi = 3349 | g1981_hrvati = 802 | g1981_jugosloveni = 508 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 19 | g1981_albanci = 3 | g1981_madari = 3 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 15203 | g1971_muslimani = 10546 | g1971_srbi = 3601 | g1971_hrvati = 930 | g1971_jugosloveni = 46 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 26 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 3 | g1961_ukupno = 11333 | g1961_muslimani = 5903 | g1961_srbi = 3635 | g1961_hrvati = 314 | g1961_jugosloveni = 1402 | g1961_slovenci = 17 | g1961_crnogorci = 36 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 8 | g1961_makedonci = 1 | g1961_romi = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Olovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Olovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 135712 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 2465 | g2013_bosnjaci = 2333 | g2013_srbi = 17 | g2013_hrvati = 24 | g2013_bosanci = 42 | g2013_muslimani = 18 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_albanci = 2 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 14 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 3311 | g1991_muslimani = 2143 | g1991_srbi = 820 | g1991_hrvati = 94 | g1991_jugosloveni = 202 | g1981_ukupno = 2602 | g1981_muslimani = 1529 | g1981_srbi = 614 | g1981_hrvati = 114 | g1981_jugosloveni = 306 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 15 | g1981_albanci = 3 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 2055 | g1971_muslimani = 1359 | g1971_srbi = 476 | g1971_hrvati = 161 | g1971_jugosloveni = 24 | g1971_slovenci = 4 | g1971_crnogorci = 17 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 3 | g1961_ukupno = 1366 | g1961_muslimani = 529 | g1961_srbi = 422 | g1961_hrvati = 211 | g1961_jugosloveni = 150 | g1961_slovenci = 14 | g1961_crnogorci = 29 | g1961_albanci = 3 | g1961_madari = 6 }} == Sport == * Košarkaški klub " STUPČANICA " Olovo * Nogometni klub " STUPČANICA " Olovo * Sportski streljački klub Olovo == Poznate ličnosti == * [[Hasan Muratović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] poduzetnik i političar; * [[Daniel Ozmo]], umjetnik; * [[Edin Višća]], nogometaš. == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], Stare srpske povelje i pisma I/1, Beograd-S. Karlovci 1929, 171. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 38, 61-62, 286, 297. * D. Kovačević-Kojić, Franjevci u gradskim naseljima sredenjovjekovne Bosne, Radovi HDZU 3, Sarajevo 1995, 33-44. * [[Hazim Šabanović]], Bosanski pašaluk, Sarajevo 1982, 133, 183. * [[Ruža Ćuk]], Dubrovčani – zakupci carine u Olovu, "Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine", Banja Luka - Srpsko Sarajevo 2003, 247-258. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30. * Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u olovu (1704-2004), Sarajevo 2008. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Olovo Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://olovo.gov.ba/ Zvanični sajt općine Olovo] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Općina Olovo}} [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Kategorija:Olovo (općina)|*]] 58x0h5pn1vnw6inqwlq5b1ge3elis3w 3843036 3843034 2026-05-09T21:26:30Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Ikoogrgur|Ikoogrgur]] ([[User talk:Ikoogrgur|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3823078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Olovo | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Olovo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/ | image1 = Olovo 2016.jpg | image2 = Olovo Centar 2017.jpg | image3 = Stupčanica Olovo 2017 .jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb opcina.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Olovo.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Olovo u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|07|44.9|N|18|34|48.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Đemal Memagić<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/96/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Olovo |work=izbori.ba |access-date= 22. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 10.57 | površina_općine = 409.45 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2465 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 10175 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 340 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = 135712<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10715 | veb-sajt = {{URL|http://olovo.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Olovo''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Geografija == Olovo je smješteno 40&nbsp;km sjeveroistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], na magistralnoj cesti [[Sarajevo]]-[[Tuzla]]. U Olovu su još od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] poznata nalazišta [[Olovo|olovne]] rude, po čemu je ovaj grad i dobio ime. U blizini Olova, je kanjon rijeke [[Stupčanica|Stupčanice]]. Ova rijeka se u centru grada, pored samog banjsko-rekreativnog centra "Aquaterm", spaja sa rijekom [[Bioštica|Biošticom]], te zajedno s njom sačinjava [[Krivaja|Krivaju]] koja teče dalje prema [[Zavidovići]]ma. Općina Olovo se prostire na 407,8&nbsp;km² i ima oko 11.000 stanovnika. === Geografski položaj === [[Datoteka:Općina Olovo.svg|mini|desno|265px|<center><small>Geografski položaj općine Olovo</small></center>]] {{Susjedne općine | S = [[Banovići]], [[Kladanj]] | SZ = [[Zavidovići]]<br>[[Vareš]] | SI = [[Kladanj]] | Z = [[Vareš]] | I = [[Han Pijesak]] | J = [[Ilijaš]], [[Sokolac]] | JZ = [[Ilijaš]] | JI = [[Sokolac]] }} == Historija == {{Glavni|Spomeni Olova u historijskim izvorima}}'''Historija Olova''' obuhvata razvoj [[Olovo|Olova]] kao rudarskog, trgovačkog, vjerskog i upravnog središta u slivu [[Krivaja|Krivaje]]. Historijski razvoj mjesta bio je tijesno povezan s eksploatacijom rude [[Olovo|olova]] i drugih metala, prometnim vezama između srednje i istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] te ulogom franjevačkog svetišta i kasnijih osmanskih upravnih ustanova.<ref name="Kurtovic">{{cite web|url=https://www.academia.edu/34683851/Esad_Kurtovi%C4%87_Iz_historije_Olova_u_srednjem_vijeku_Kulturno_naslije%C4%91e_Olova_i_olovskog_kraja_Zbornik_radova_Dani_europskog_naslije%C4%91a_2016_Federalno_ministarstvo_kulture_i_%C5%A1porta_Sarajevo_2017_13_80|title=Iz historije Olova u srednjem vijeku|last=Kurtović|first=Esad|year=2017|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="RGmet">{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/320758958_HYDROGEOLOGICAL_AND_HYDROLOGICAL_CHARACTERISTICS_OF_THE_METALLIFEROUS_REGION_NORTH_OF_OLOVO|title=HYDROGEOLOGICAL AND HYDROLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE METALLIFEROUS REGION NORTH OF OLOVO|year=2016|website=ResearchGate|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === U historiografiji se Olovo ubraja među najznačajnija rudarska naselja srednjovjekovne Bosne, odmah iza [[Srebrenica|Srebrenice]]. Privredna osnova naselja bila je eksploatacija olovne rude, a u izvorima se za olovo s ovoga područja navode i odrednice ''plumbum dulce'' i ''plumbum subtile'', što upućuje na njegovu kvalitetu i tržišni značaj.<ref name="Kurtovic" /> Pitanje najranijeg razvoja Olova povezano je s naseljima [[Kamenica]] i Çeçegl/Ceceglo, koja se u dubrovačkim izvorima pojavljuju u drugoj polovini 14. stoljeća. Novija tumačenja upućuju na to da je jačanje rudarske proizvodnje i trgovine dovelo do postupnog premještanja težišta iz starije Kamenice, koja se obično dovodi u vezu s područjem današnjih [[Bakići (Olovo)|Bakića]], prema novom naselju Olovu.<ref name="Kurtovic" /> Važnu ulogu u tom procesu imao je [[Žore Bokšić]], bosanski protovestijar i jedan od najpoznatijih trgovaca olovom svoga vremena. Kralj [[Stjepan Dabiša]] izdao je u martu 1392. ispravu u Ceceni, u dvoru Žore Bokšića, što pokazuje da je olovski kraj već tada imao razvijenu privrednu i dvorsku funkciju. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća ime Kamenica postepeno se potiskuje, a u izvorima sve češće preovladavaju oblici ''Piombo'', ''Biombo'', ''Plumbum'' i domaći oblik ''Olovo''.<ref name="Kurtovic" /> Razvoju mjesta pogodovali su trgovina, karavanski saobraćaj i carina. Olovo je najprije bilo u rukama bosanskih vladara, a poslije smrti [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]] prelazi u sferu vlasti [[Pavlovići|Pavlovića]]. Olovska carina u izvorima se izričito javlja krajem 14. stoljeća, a prihodi od nje bili su važan dio regionalne ekonomije. Uz naselje je radi zaštite podignuto i utvrđenje [[Olovac]].<ref name="Kurtovic" /><ref>{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web_-_hrv.pdf|title=Redni broj Broj akta Datum podnošenja peticije Predmet|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Olovo je istovremeno bilo i važno franjevačko središte. U vezi s olovskom crkvom i samostanom sačuvan je niz kasnosrednjovjekovnih tragova u dubrovačkim testamentima i drugoj građi, što potvrđuje njihovo mjesto u vjerskom i društvenom životu kraja.<ref name="Kurtovic" /> Današnja [[Crkva Majke Božje sa pokretnom imovinom u Olovu|Crkva Majke Božje u Olovu]] ubraja se u nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.<ref name="KONSlista">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Osmansko doba === Olovo je palo pod osmansku vlast 1463. godine. Uprkos političkoj promjeni, rudarstvo i carina nisu nestali; naprotiv, olovska carina nastavila je postojati i u osmanskom razdoblju, a rudnik je i dalje davan u zakup, što svjedoči o trajnoj privrednoj važnosti mjesta.<ref name="Kurtovic" /> Osmanske vlasti zatekle su Olovo kao već formirano rudarsko i trgovačko središte s izraženim kršćanskim prisustvom i franjevačkom ustanovom. Prema analizi osmanskih deftera, Olovo je u kasnom 15. i tokom 16. stoljeća imalo specifičan demografski razvoj: islamizacija je u samom gradu napredovala sporije nego u okolnim područjima, pa je Olovo dugo zadržalo snažan kršćanski element, što se u literaturi dovodi u vezu s rudarskim karakterom mjesta i prisustvom katoličke crkve i samostana.<ref name="Kupusovic">{{cite journal|last=Kupusović|first=Amina|year=1991|title=Širenje islama u vilajetu Pavli|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/353|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut u Sarajevu|volume=41|issue=41|pages=113–153|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U osmanskom periodu Olovo je zadržalo lokalni značaj kao nahijsko središte. U kasnijim stoljećima rudarska djelatnost slabila je u odnosu na srednjovjekovni vrhunac, ali je mjesto ostalo važno po svome svetištu i regionalnoj saobraćajnoj funkciji.<ref name="Kupusovic" /> === Austro-Ugarska i 20. stoljeće === Poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine Olovo je uključeno u novi administrativni i privredni sistem Monarhije. U tom razdoblju i kasnije razvoj olovskog kraja snažno su obilježili iskorištavanje šumskog bogatstva i saobraćajno povezivanje dolinom Krivaje, čime je učvršćena uloga Olova kao lokalnog središta između [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Tuzla|Tuzle]] i istočne Bosne.<ref>{{cite web|url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/Zbornik-radova-Krivaja-kroz-proslost.pdf|title=RIJEKA KRIVAJA KROZ PROŠLOST|year=2016|website=Univerzitet u Sarajevu – Institut za istoriju|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Tokom 20. stoljeća urbano jezgro mjesta razvijalo se uz putne pravce i novije privredne tokove, dok je historijsko pamćenje Olova ostalo snažno vezano za rudarstvo, franjevačko svetište i starije lokalitete u okolini, posebno područje Bakića i Olovca.<ref name="Kurtovic" /><ref name="KONSlista" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Uoči [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Olovo je, zbog položaja na pravcu između Sarajeva i Tuzle te veza prema [[Zenica|Zenici]], imalo izrazit strateški značaj. U političkim pripremama bosanskih Srba za uspostavu paralelnih institucija Olovo se spominje i u presudi MKSJ-a u predmetu ''[[Momčilo Krajišnik]]'', kao jedna od općina u kojima su srpski predstavnici bili u manjini i gdje je preporučivano formiranje zasebnih srpskih skupština.<ref name="Krajisnik">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Judgement|date=27. 9. 2006|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|language=en|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Najžešća ratna dešavanja na području Olova zbila su se krajem 1993. i početkom 1994. godine. Prema studiji ''Balkan Battlegrounds'', [[Vojska Republike Srpske]] je u okviru strateške ofanzive poznate kao ''[[Operacija "Drina '93"|Drina 93]]'' pokušala zauzeti Olovo i presjeći komunikacije između Tuzle, Sarajeva i srednje Bosne. Napadi, koji su uključivali snage iz više korpusa VRS-a, započeli su u novembru 1993. i obnovljeni su u januaru 1994, ali cilj zauzimanja grada nije ostvaren zbog otpora [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i angažmana njenih rezervi iz više korpusa.<ref name="BB">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|location=Washington, DC|pages=228, 252, 456}}</ref> MKSJ je u predmetu ''[[Radislav Krstić]]'' zabilježio i širi ratni kontekst istočne Bosne, u kojem se Olovo pojavljuje kao jedna od općina zahvaćenih prisilnim kretanjima stanovništva i ratnim operacijama u zoni između Podrinja i središnje Bosne.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/en/krs-tj010802e.pdf|title=Prosecutor v. Radislav Krstić, Judgement|date=2. 8. 2001|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|language=en|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Historijsko naslijeđe === Historijsko naslijeđe Olova čine ostaci srednjovjekovne rudarske i gradske strukture, tradicija franjevačkog svetišta te brojni spomenici na području općine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine među nacionalnim spomenicima u Olovu navodi, između ostalog, Crkvu Majke Božje sa pokretnom imovinom, više nekropola sa [[stećci]]ma te druge lokalitete koji svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti i kulturnog života olovskog kraja.<ref name="KONSlista" /> == Kultura == [[Datoteka:Olovo hodočašće svibanj.2011.jpg|mini|desno|260px|<center>[[Crkva Uznesenja Marijina (Olovo)|Crkva Uznesenja Marijina]]]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Olovu}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Olova|Spisak naseljenih mjesta u općini Olovo}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Olovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Olovo | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10715 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 80/1) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 10175 | g2013_bosnjaci = 9701 | g2013_srbi = 77 | g2013_hrvati = 230 | g2013_bosanci = 74 | g2013_muslimani = 40 | g2013_bosanciihercegovci = 6 | g2013_albanci = 2 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 20 | g2013_nepoznato = 8 | g1991_ukupno = 16956 | g1991_muslimani = 12699 | g1991_srbi = 3193 | g1991_hrvati = 642 | g1991_jugosloveni = 285 | g1981_ukupno = 16341 | g1981_muslimani = 11593 | g1981_srbi = 3349 | g1981_hrvati = 802 | g1981_jugosloveni = 508 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 19 | g1981_albanci = 3 | g1981_madari = 3 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 15203 | g1971_muslimani = 10546 | g1971_srbi = 3601 | g1971_hrvati = 930 | g1971_jugosloveni = 46 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 26 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 3 | g1961_ukupno = 11333 | g1961_muslimani = 5903 | g1961_srbi = 3635 | g1961_hrvati = 314 | g1961_jugosloveni = 1402 | g1961_slovenci = 17 | g1961_crnogorci = 36 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 8 | g1961_makedonci = 1 | g1961_romi = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Olovo === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Olovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 135712 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 2465 | g2013_bosnjaci = 2333 | g2013_srbi = 17 | g2013_hrvati = 24 | g2013_bosanci = 42 | g2013_muslimani = 18 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_albanci = 2 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 14 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 3311 | g1991_muslimani = 2143 | g1991_srbi = 820 | g1991_hrvati = 94 | g1991_jugosloveni = 202 | g1981_ukupno = 2602 | g1981_muslimani = 1529 | g1981_srbi = 614 | g1981_hrvati = 114 | g1981_jugosloveni = 306 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 15 | g1981_albanci = 3 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 2055 | g1971_muslimani = 1359 | g1971_srbi = 476 | g1971_hrvati = 161 | g1971_jugosloveni = 24 | g1971_slovenci = 4 | g1971_crnogorci = 17 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 3 | g1961_ukupno = 1366 | g1961_muslimani = 529 | g1961_srbi = 422 | g1961_hrvati = 211 | g1961_jugosloveni = 150 | g1961_slovenci = 14 | g1961_crnogorci = 29 | g1961_albanci = 3 | g1961_madari = 6 }} == Sport == * Košarkaški klub " STUPČANICA " Olovo * Nogometni klub " STUPČANICA " Olovo * Sportski streljački klub Olovo == Poznate ličnosti == * [[Hasan Muratović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] poduzetnik i političar; * [[Daniel Ozmo]], umjetnik; * [[Edin Višća]], nogometaš. == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], Stare srpske povelje i pisma I/1, Beograd-S. Karlovci 1929, 171. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 38, 61-62, 286, 297. * D. Kovačević-Kojić, Franjevci u gradskim naseljima sredenjovjekovne Bosne, Radovi HDZU 3, Sarajevo 1995, 33-44. * [[Hazim Šabanović]], Bosanski pašaluk, Sarajevo 1982, 133, 183. * [[Ruža Ćuk]], Dubrovčani – zakupci carine u Olovu, "Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine", Banja Luka - Srpsko Sarajevo 2003, 247-258. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30. * Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u olovu (1704-2004), Sarajevo 2008. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Olovo Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://olovo.gov.ba/ Zvanični sajt općine Olovo] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Općina Olovo}} [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]] [[Kategorija:Olovo (općina)|*]] 96k032rkkb09geyxqdxfhqvy85ywqo4 0 8000 3843122 3822971 2026-05-10T08:53:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843122 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Čitluk | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Čitluk | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Tromeđa-Čitluk02319.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Čitluk | slika_zastava = File:Čitluk flag.gif | zastava_alt = | slika_grb = Citluk Seal.gif | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Čitluk.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Čitluk u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|13|39.2|N|17|41|43.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | općina = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Marin Radišić<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/172/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čitluk |work=izbori.ba |access-date= 27. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_ukupno = | površina_naselja = 9.61 | površina_općine = 181.01 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3312 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 18140 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 260 | pozivni_broj = (+387) 36 | matični_broj_naselja = 111163<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10260 | veb-sajt = {{URL|http://www.citluk.ba/}} | fusnote = }} '''Čitluk''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u jugozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == [[Brotnjo]] je visoravan smještena na jugu-jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine [[Mostar]] na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina [[Široki Brijeg]] i [[Ljubuški]] na sjeverozapadu i jugu Brotnja. [[Vinova loza]] i [[duhan]] su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku proizvodi vrhunskog i kvalitetno [[vino|vina]] od autohtonih sorti [[Žilavka|Žilavke]] i [[Blatina|Blatine]], koji se proizvode od vina iz [[Kameni vinogradi|Kamenih vinograda]]. [[Sredozemna klima]], topla ljeta i blage zime omogućuju život kulturama kao što su [[loza]], [[šipak]], [[smokva]], [[bajam]], [[Naranča|narandža]] i [[maslina]], koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive. == Historija == '''Historija Čitluka''' obuhvata historijski razvoj područja današnjeg Čitluka i šireg [[Brotnjo|Brotnja]], od prahistorije i antike do savremenog doba. Prostor Brotnja ima kontinuitet naseljenosti od najstarijih vremena, a u pisanim izvorima prvi se put pouzdano spominje početkom [[14. stoljeće|14. stoljeća]].<ref name="OpcinaCitluk">{{cite web|url=https://citluk.ba/povijest/|title=O Općini Čitluk|website=Općina Čitluk|access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref name="Skegro">{{cite web|url=https://www.academia.edu/59052618/Brotnjom_od_pretpovijesti_do_srednjega_vijeka_Brotnjo_western_Herzegovina_from_prehistory_to_the_Middle_Ages_|title=Brotnjom od pretpovijesti do srednjega vijeka|last=Škegro|first=Ante|website=Academia.edu|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija i antika === Prema historiografskoj i arheološkoj literaturi, područje Brotnja bilo je naseljeno još u prahistoriji, a u predantičko i rimsko doba pripadalo je prostoru koji je naseljavao [[Delmati]].<ref name="Skegro" /> Time je ovaj kraj dijelio šire historijske procese istočnojadranskog i hercegovačkog prostora u vrijeme rimskog osvajanja.<ref name="Skegro" /> Za antičko razdoblje važni su i arheološki tragovi rimskog prisustva. U stručnoj literaturi navodi se vjerovatno postojanje rimske vile na prostoru Brotnja, što upućuje na uključenost ovoga kraja u privredne i komunikacijske tokove rimske [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/5662996/Rimske_vile_u_Bosni_i_Hercegovini_Roman_villas_in_Bosnia_and_Herzegovina|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini / Roman villas in Bosnia and Herzegovina|last=Paškvalin|first=Veljko|website=Academia.edu|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === Srednjovjekovna historija Čitluka vezana je za historijski prostor Brotnja. Najstariji sačuvani datum pisanog spomena imena ''Brotnjo'' jest 24. maj 1306. godine, zabilježen u aktu dubrovačkog kneza koji se čuva u [[Dubrovnik]]u.<ref name="OpcinaCitluk" /> Taj podatak svjedoči o uključenosti Brotnja u privredne i pravne veze s [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]] u kasnom srednjem vijeku.<ref name="OpcinaCitluk" /> Srednjovjekovni kulturni pejzaž područja današnje općine Čitluk naročito potvrđuju brojne nekropole sa [[Stećak|stećcima]] u [[Čerin]]u, [[Gradnići]]ma, [[Vionica|Vionici]], [[Služanj]]u, [[Veliki Ograđenik|Velikom Ograđeniku]] i drugim naseljima.<ref name="StecciCitluk">{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/347179961_Stecci_u_Opcini_Citluk|title=Stećci u Općini Čitluk|last1=Korać|first1=Dijana|last2=Mirković|first2=Ružica|website=ResearchGate|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Ovi spomenici svjedoče o razvijenoj srednjovjekovnoj zajednici i kontinuitetu naseljenosti na prostoru Brotnja.<ref name="StecciCitluk" /> Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je ''Groblje Mainovac i područje Bedra kao pretpostavljeno arheološko nalazište'' u [[Vionica|Vionici]] nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1841?return=|title=Groblje Mainovac i područje Bedra kao pretpostavljeno arheološko nalazište, historijsko područje|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=19. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Nacionalnim spomenikom proglašena je i ''Hajduk kula na Kručevića Brdu'', kao vrijedan primjer historijske fortifikacijske arhitekture na području općine.<ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3744?return=|title=Hajduk kula na Kručevića Brdu, historijska građevina|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Savremeno doba === Današnja Općina Čitluk osnovana je [[1955]]. godine, a njeno sjedište je u Čitluku.<ref name="OpcinaCitluk" /> U drugoj polovini 20. stoljeća Čitluk se razvio kao administrativno, privredno i društveno središte Brotnja.<ref name="OpcinaCitluk" /> Savremeni razvoj ovoga prostora u velikoj je mjeri obilježen [[vinogradarstvo]]m i [[vinarstvo]]m, koji imaju dugu lokalnu tradiciju, te razvojem [[Turizam|turizma]], naročito nakon afirmacije [[Međugorje|Međugorja]] kao međunarodno poznatog hodočasničkog odredišta.<ref name="OpcinaCitluk" /><ref>{{cite web|url=https://citluk.ba/storage/2021/03/Integrirana-strategija-razvoja.pdf|title=Integrirana strategija razvoja općine Čitluk|website=Općina Čitluk|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] područje Čitluka zahvatila su ratna dejstva. U materijalu korištenom pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zabilježeno je da su 7. aprila 1992. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] granatirali [[Međugorje]] i Čitluk.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/060628IT.htm|title=Prlić et al., transcript of 28 June 2006|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=19. 3. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi rata, tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba, Čitluk se u svjedočenjima pred ICTY-em pojavljuje kao jedno od važnih mjesta političke i vojne organizacije [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] u zapadnoj Hercegovini; u jednom od iskaza Čitluk se izričito navodi kao sjedište HVO-a.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/070521IT.htm|title=Prlić et al., transcript of 21 May 2007|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=19. 3. 2026}}</ref> U presudi Žalbenog vijeća ICTY-a u predmetu ''Prlić i drugi'' zabilježeno je i da su pojedini visoki dužnosnici Herceg-Bosne i HVO-a, uključujući [[Bruno Stojić|Brunu Stojića]] i [[Valentin Ćorić|Valentina Ćorića]], bili rodom iz sela na području općine Čitluk.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-vol-1-part-1.pdf|title=Judgement - Volume I - Part 1|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=19. 3. 2026}}</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Čitluk se nalaze sljedeći spomenici: * ″[[Arheološko nalazište u Vionici|Groblje Mainovac i područje Bedra]] kao pretpostavljeno arheološko nalazište″ (historijsko područje) * ″[[Hajduk-kula na Kručevića Brdu]]″ (historijska građevina) <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=27 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Čitluk) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 12. 2015 |archive-date=13. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813141414/http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=27 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Čitluka|Spisak naseljenih mjesta u općini Čitluk}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Čitluk === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čitluk | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10260 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 18140 | g2013_bosnjaci = 29 | g2013_srbi = 18 | g2013_hrvati = 17900 | g2013_albanci = 30 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 21 | g2013_nepoznato = 86 | g1991_ukupno = 15083 | g1991_muslimani = 111 | g1991_srbi = 19 | g1991_hrvati = 14823 | g1991_jugosloveni = 17 | g1981_ukupno = 14101 | g1981_muslimani = 125 | g1981_srbi = 15 | g1981_hrvati = 13799 | g1981_jugosloveni = 106 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 8 | g1981_albanci = 2 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 15359 | g1971_muslimani = 183 | g1971_srbi = 64 | g1971_hrvati = 15055 | g1971_crnogorci = 9 | g1961_ukupno = 14278 | g1961_muslimani = 231 | g1961_srbi = 104 | g1961_hrvati = 13899 | g1961_jugosloveni = 27 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 5 | g1961_albanci = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Čitluk === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čitluk | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 111163 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 3312 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 1 | g2013_hrvati = 3274 | g2013_albanci = 4 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 12 | g2013_nepoznato = 18 | g1991_ukupno = 2616 | g1991_muslimani = 5 | g1991_srbi = 6 | g1991_hrvati = 2571 | g1991_jugosloveni = 9 | g1981_ukupno = 2077 | g1981_muslimani = 8 | g1981_srbi = 9 | g1981_hrvati = 2007 | g1981_jugosloveni = 42 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_albanci = 2 | g1971_ukupno = 1665 | g1971_muslimani = 4 | g1971_srbi = 31 | g1971_hrvati = 1618 | g1971_crnogorci = 7 | g1961_ukupno = 1503 | g1961_muslimani = 41 | g1961_srbi = 49 | g1961_hrvati = 1405 | g1961_jugosloveni = 2 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 1 }} == Sport == U Čitluku se nalazi [[nogomet]]ni klub [[HNK Brotnjo Čitluk|HNK Brotnjo]], te također [[košarka]]ški klub [[HKK Brotnjo Čitluk|HKK Brotnjo]]. == Turizam == Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se [[Međugorje]], mjesto poznato po Svetištu kraljice mira i ukazanju Gospe od Međugorja. == Poznate ličnosti == * [[Ivan Kordić]], književnik. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Čitluk}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.citluk.ba/ Zvanični sajt općine Čitluk] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} {{Općina Čitluk}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Kategorija:Čitluk|*]] k4r9ypx0xgqpq04x3xusxtl7whqjwq2 0 8291 3842866 2947937 2026-05-09T15:01:24Z Mhare 481 /* Umrli */ 3842866 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima}} Godina '''1649.''' (MDCXLVIX) bila je redovna godina koja počinje u [[petak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odnosno redovna godina koja počinje u ponedjeljak po deset dana sporijem julijanskom kalendaru. [[Datoteka:King Charles I after original by van Dyck.jpg|lijevo|thumb|120px|Karlo I, kralj Engleske]] == Događaji == * [[5. januar]] – U Veneciji premijerno izvedena opera "Giasone", [[Francesco Cavalli|Francesca Cavallija]] * [[30. januar]] – Engleski kralj [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]] smaknut zbog [[veleizdaja|veleizdaje]],<ref>[https://www.history.com/this-day-in-history/king-charles-i-executed-for-treason King Charles I executed for treason], na stranici history.com, pristupljeno 28. jula 2018.</ref> čime je završen [[Engleski građanski rat]]. Engleska je proglašena republikom ([[Commonwealth Engleske]]) pod vlašću [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]]. * [[21. april]] – U britanskoj koloniji [[Maryland]] proglašen zakon o toleranciji drugih vjerskih pravaca, što predstavlja jedan od prvih koraka ka kasnijoj vjerskoj slobodi u SAD. * [[30. juli]] – Zemljotres opustošio [[japan]]ske gradove [[Tokio]] i [[Nikkō (Tochigi)|Nikkō]]. * [[15. august]] – Trupe [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]] iskrcavaju se kod [[Dublin]]a čime započinje [[Cromwellovo osvajanje Irske]]. * [[3. septembar]] do [[11. septembar]] – Trajala [[opsada Droghede]] u sklopu Cromwellovog osvajanja Irske. * [[7. oktobar]] – [[Filip IV, kralj Kastilje|Filip IV]], kralj Španije i Portugala sklopio [[brak]] sa [[Marijana Austrijska|Marijanom Austrijskom]], kćerkom [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III, cara Svetog Rimskog Carstva]] === Datum nepoznat === * [[René Descartes]] objavio svoje djelo ''Les Passions de l’âme'' u kojem se bavi analizom ljudske strasti u svjetlu tadašnje nauke. * [[John Milton]] objavio svoje djelo ''The Tenure of Kings and Magistrates'', u kojem odobrava pravo građana da ukloni kralja, bio on tiranin ili ne. * Prvi prijevod [[Kur'an]]a na [[engleski jezik]] u [[London]]u je objavio [[Alexander Ross (pisac)|Alexander Ross]].<ref>[https://archive.org/details/alcoranofmahomet00dury The Alcoran of Mahomet : translated out of Arabique into French]</ref> == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[2. februar]] – Pietro Francesco Orsini, poznat kao [[papa Benedikt XIII]] * [[23. februar]] – [[John Blow]], engleski kompozitor * [[22. juli]] – Giovanni Francesco Albani, poznat kao [[Papa Klement XI]] == [[Smrt|Umrli]] == * [[30. januar]] – [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]], kralj Škota, Engleske i Irske * [[11. juli]] – [[Susanna Hall]], kćerka Williama Shakespearea * [[7. august]] – [[Marija Leopoldina Austro-Tirolska]], carica Svetog Rimskog Carstva * [[6. septembar]] – [[Robert Dudley (istraživač)|Robert Dudley]], engleski istraživač i kartograf, vanbračni sin [[Robert Dudley|Roberta Dudleyja]] * [[Kara Musa-paša]], veliki vezir [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|1649|1649.}} tg9unfwoj293l4z7tnssc3viu8vyziu 0 8308 3842870 3582696 2026-05-09T15:02:39Z Mhare 481 /* Umrli */ 3842870 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima}} Godina '''1632.''' (MDCXXXII) bila je prestupna godina koja počinje u [[četvrtak]] po gregorijanskom kalendaru odnosno prestupna godina koja počinje u [[nedjelja|nedjelju]] po deset dana sporijem julijanskom kalendaru. [[Datoteka:Spinoza.jpg|thumb|lijevo|180px|Rođen holandski filozof [[Baruch Spinoza]]]] == Događaji == * [[8. mart]] – U [[Bitka kod Bamberga|bici kod Bamberga]], grof od Tillyja pobjeđuje Šveđane. * [[30. april]] – Na poljski tron dolazi [[Vladislav IV, kralj Poljske|Vladislav IV]] nakon smrti njegovog oca Sigismunda III * maj - Švedska vojska zauzima [[München]], bavarsku prijestolnicu. * [[1. septembar]] – Ugušena pobuna [[Gaston od Francuske|Gastona, vojvode od Orleansa]] protiv svog brata, francuskog kralja [[Luj XIII, kralj Francuske|Luja XIII]] nakon bitke kod Castelnaudaryja. * oktobar – Počinje [[Smolenski rat]] između Ruskog carstva i Poljsko-litvanske unije. == [[Porođaj|Rođeni]] == * 18. maj – [[Topal Redžep-paša]], veliki vezir [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] * [[29. august]] – [[John Locke]], engleski filozof i empirista * [[24. oktobar]] – [[Antoni van Leeuwenhoek]], holandski optičar, poznat po prvom [[mikroskop]]u * [[31. oktobar]]{{Napomena|Datum krštenja}} – [[Johannes Vermeer]], holandski slikar * [[24. novembar]] – [[Baruch Spinoza]], holandski filozof == [[Smrt|Umrli]] == * [[30. april]] – [[Johann Tserclaes von Tilly]], holandski vojskovođa u carskoj službi * [[30. april]] – [[Sigismund III, kralj Poljske]] * [[16. novembar]] – [[Gustav II Adolf]], švedski kralj, poginuo u bici kod Lützena == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1632|1632.}} 3l9qioc7664j26e5jbp90vlohl9d7uc 0 8317 3842852 3582704 2026-05-09T14:22:01Z Mhare 481 /* Umrli */ 3842852 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima}} Godina '''1623.''' (MDCXXIII) bila je redovna godina koja počinje u [[nedjelja|nedjelju]] po gregorijanskom kalendaru odnosno redovna godina koja počinje u [[srijeda|srijedu]] po deset dana sporijem julijanskom kalendaru. [[Datoteka:Blaise pascal.jpg|thumb|lijevo|180px|Blaise Pascal, francuski matematičar]] == Događaji == * [[25. februar]] - Vojvoda Maksimilija I Bavarski postao je princ-elektor Pfalza. * [[6. august]] - Papska konklava: [[Papa Urban VIII]] naslijedio je papu Grgura XV kao 235. rimski papa. * [[10. septembar]] - [[Murat IV]] nasljeđuje Mustafu I kao osmanlijski sultan. === Datum nepoznat === * Safavidska dinastija ponovno osvaja [[Bagdad]] * Engleska kolonizira ostrva [[Sveti Kristofor i Nevis]] * [[Wilhelm Schickard]] izumio rani mehanički kalkulator ''sat koji računa''. == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[26. maj]] - [[William Petty]], britanski filozof, ekonomist i [[merkantilizam|merkantilist]] * [[15. juni]] - [[Cornelis de Witt]], holandski političar * [[19. juni]] - [[Blaise Pascal]], francuski matematičar * [[17. oktobar]] - [[François Turrettini]], švicarski teolog reformacije == [[Smrt|Umrli]] == * [[januar]] - [[Kara Davud-paša]], veliki vezir * [[25. mart]] - [[Henri de La Tour d’Auvergne, duc de Bouillon]], francuski vojskovođa, diplomat i političar * [[6. juli]] - [[William Byrd]], engleski kompozitor === Datum nepoznat === * [[Francisco de Mendoza]], španski vojskovođa == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1623|1623.}} imtpfambfgjpirrh7s8tv3iy8j3g2w1 0 9076 3842822 3833696 2026-05-09T12:34:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842822 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Uranij | Simbol = U | Atomski broj = 92 | Serija = [[Aktinoidi]] | Grupa = Ac | Perioda = 7 | Blok = f | CAS registarski broj = 7440-61-1 | Boja serije = Orchid | Izgled = srebreno bijeli | Slika = [[Datoteka:Uranium238.jpg|100px]] | Zastupljenost = 3,2 · 10^-4<ref name="harry"/> | Atomska masa = 238,02891(3)<ref name="ipac"/> | Atomski radijus = ? | Atomski radijus izračunat =138,5 (α-U)<ref name="harry"/> | Kovalentni radijus = 142 | Van der Waalsov radijus = - | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f³6d¹7s² | Izlazna energija = | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 21, 9, 2 | Energija ionizacije_1 = 597,6 | Energija ionizacije_2 = 1420 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 2,5-3<ref name="harry"/> | Struktura kristala = ortorompska (''Cmcm'') | Gustoća = 19160<ref name="wiberg"/> | Magnetizam = paramagnetičan (Χm = 4,1{{e|-4}})<ref name="weast"/> | Tačka topljenja_K = 1406<ref name="wiberg"/> | Tačka topljenja_C = 1133 | Tačka ključanja_K = 4203<ref name="wiberg"/> | Tačka ključanja_C = 3930 | Molarni volumen = 12,49{{e|-6}} | Toplota isparavanja = 417,1<ref name="wiberg"/> | Toplota topljenja = 15,5<ref name="wiberg"/> | Pritisak pare = | Pritisak pare_K = | Brzina zvuka = (''long.'') 3400 | Brzina zvuka_K = 293 | Specifična toplota = 116<ref name="harry"/> | Specifična toplota_K = 298 | Specifična električna provodljivost = 3,24{{e|6}}<ref name="harry"/> | Specifična električna provodljivost_K = 293 | Toplotna provodljivost = 27,6<ref name="harry"/> | Toplotna provodljivost_K = 300 | Oksidacioni broj = 3, 4, 5, '''6''' | Oksidi = | Elektrodni potencijal = -1,660 [[Volt|V]] (U³⁺ + 3e^- → U) | Elektronegativnost = 1,38 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|TT}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|26/28|33|53}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|20/21|45|61}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = U | Maseni broj = 232 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 68,9 [[godina|g]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 5,414 | Tipraspada1ZP = [[Torij|²²⁸Th]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = U | Maseni broj = 233 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,592{{e|5}} [[godina|g]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 4,824 | Tipraspada1ZP = [[Torij|²²⁹Th]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = U | Maseni broj = 234 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,0055 | Vrijeme poluraspada = 2,455{{e|5}} [[godina|g]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 4,774 | Tipraspada1ZP = [[Torij|²³⁰Th]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 3 | Simbol = U | Maseni broj = 235 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,72 | Vrijeme poluraspada = 7,038{{e|8}} [[godina|g]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 4,398 | Tipraspada1ZP = [[Torij|²³¹Th]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = | Tipraspada3ZM = [[Neon|²⁰Ne]] | Tipraspada3ZE = (8,0{{e|-10}} %) | Tipraspada3ZP = [[Olovo|²¹⁵Pb]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 3 | Simbol = U | Maseni broj = 238 | Rasprostranjenost u prirodi = '''99,27''' | Vrijeme poluraspada = 4,468{{e|9}} [[godina|g]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 4,270 | Tipraspada1ZP = [[Torij|²³⁴Th]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = | Tipraspada3ZM = [[beta-zraci|β^-β^-]] | Tipraspada3ZE = | Tipraspada3ZP = [[Plutonij|²³⁸Pu]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = U | Maseni broj = 239 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 23,45 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β⁻]] | Tipraspada1ZE = | Tipraspada1ZP = [[Neptunij|²³⁹Np]] }} |}} '''Uranij''' (nazvan po [[planeta|planeti]] [[Uran]]) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''U''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 92. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] svrstan je u grupu [[aktinoidi|aktinoida]] ([[Elementi 7. periode|7. perioda]], [[Blok periodnog sistema elemenata|f-blok]]). On je [[metal (hemija)|metal]] čiji su svi [[izotop]]i [[radioaktivnost|radioaktivni]]. Prirodni uranij, koji se u prirodi može naći u sastavu nekih [[mineral]]a, sastoji se iz 99,27% izotopa ²³⁸U, 0,72% ²³⁵U te vrlo malih količina ²³⁴U (0,0055%). Ovaj element dobio je posebnu važnost nakon razbijanja atoma 1938. Izotop ²³⁵U se može razbiti djelovanjem termičkih [[neutron]]a, čime se omogućuje lančana nuklearna reakcija razbijanja atoma, a osim toga nastaje i izuzetno rijedak izotop plutonija ²³⁹Pu, jedini prirodni nuklid ovog elementa. Iz ovog razloga uranij je našao primjenu kao izvor primarne energije u nuklearnim elektranama i [[nuklearno oružje|nuklearnom oružju]]. == Historija == [[Datoteka:Georg Wagsfort.jpg|thumb|110px|lijevo|Ploča na mjestu gdje je prvi put nađena ruda uranija 1789. (uraninit) u blizini [[Johanngeorgenstadt]]a]] Uranij je 1789. otkrio [[Njemačka|njemački]] profesor hemije i apotekar [[Martin Heinrich Klaproth]], koji je u to vrijeme živio u [[Berlin]]u. Uranij je izdvojio iz minerala [[uraninit]]a (poznatog i pod imenom ''pehblenda''). Dobio je ime po planeti [[Uran]]u (a time i prema božanstvu iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], [[Uran (mitologija)|Uranu]]), koju je osam godine ranije (1781) otkrio astronom [[William Herschel]]. Dana 24. septembra 1789.<ref name="exact"/> Klaproth je otkriće elementa objavio u govoru pred Kraljevskom pruskom akademijom nauka.<ref name="dvavjeka"/> Njegovo otkriće najprije je nazvano ''uranit'', a sljedeće godine naziv je promijenjen u ''uranij''. Ruda koju je ispitivao Klaproth potjecala je iz rudnika "Georg Wagsfort" kod njemačkog grada [[Johanngeorgenstadt]]a u današnjoj [[Saksonija|Saksoniji]], na [[Granica između Češke i Njemačke|granici]] sa [[Češka|Češkom]]. On je rudu tretirao kiselinama te ju je jako zagrijavao. Kao rezultat dobio je crni prah, koji je nazvao ''uran''. Činjenica je da je zaista identificirao novi element, ali ono što je dobio nije bio elementarni uranij nego njegov oksid. Tek 50 godina kasnije, 1841, francuski naučnik [[Eugène Peligot]] uspio je dobiti čisti metalni uranij. U prvoj polovini 19. stoljeća uranij se dobijao zajedno s drugim mineralima u [[Češka|češkom]] gradu [[Jáchymov]]u, kao i iz nekoliko nalazišta i rudnika u engleskom [[Cornwall]]u.<ref name="depoziti"/> [[Datoteka:U glass above.jpg|thumb|110px|lijevo|Zeleno-žuta ploča za tortu s postoljem od uranijskog stakla]] Spojevi uranija tokom cijelog 19. stoljeća korišteni su za bojenje [[staklo|stakla]] i [[keramika|keramike]], kao i za bojenje svakodnevnih dekorativnih predmeta u zeleno-žutu boju, poput vaza, ključeva, čaša i drugo. Proizvođači stakla iz Jáchymova koristili su tehnike bojenja stakla uranijem već 1826. Upotreba uranija za bojenje stakla nastavljena je sve do sredine 20. stoljeća, nakon čega je uranij zamijenjen drugim, manje opasnim obojenim mineralima. Keramičke glazure obojene u paleti od narančaste do jarkocrvene korištene su u mnoge svrhe počev od posuđa pa do arhitektonske opreme. U području [[fotografija|fotografije]], dugi niz godina u 20. stoljeću koristio je [[uranil-nitrat]] u svrhu toniranja u crveno i smeđe dijapozitivskih ploča na bazi [[Platina|platine]] i [[srebro-bromid]]a.<ref name="Fritzschmidt"/> Rizici po zdravlje pri upotrebi ili sakupljanju uranijskog stakla i keramike s uranijskom glazurom do danas su predmet spora između kolekcionara i naučnika. Da je uranij radioaktivan prvi je utvrdio [[Henri Becquerel]] 1896. Smatran je elementom s najvećim atomskim brojem koji se može naći u prirodi. Tek 1971. otkriveni su sićušni tragovi izotopa [[plutonij]]a ²⁴⁴Pu u prirodi, tako da se danas plutonij smatra prirodnim elementom s najvećom atomskom težinom u periodnom sistemu.<ref name="PU244"/> == Osobine == === Fizičke === Uranij je relativno mehak, srebrenasto-svijetli [[metal (hemija)|metal]] velike [[gustoća|gustoće]]. Javlja se u tri [[alotropske modifikacije]].<ref name="harry"/><ref name="brauer"/> {| class="wikitable" style="align:left" |+[[Polimorfizam (mineralogija)|Modifikacije]] pri<br/>atmosferskom pritisku |- ! Faza ! Stabilni<br/>temperaturni raspon ! [[Kristalni sistem]] |- | α-uranij | do 688&nbsp;°C | ortorompski<br/> (a = 285,4 pm, b = 586,9 pm, c = 495,6 pm) |- | β-uranij | između 688&nbsp;°C i 776&nbsp;°C | tetragonalni<br /> (a = 1075,9 pm, c = 565,6 pm) |- | γ-uranij | iznad 776&nbsp;°C | kubični<br/> (a = 352,5 pm) |} Uranij-rodij-germanij (URhGe) je prva otkrivena legura koja u izuzetno snažnim magnetnim poljima iskazuje protočno invarijantnu (reentrantnu) [[superprovodljivost]].<ref name="Levy"/> === Hemijske === Uranij u obliku praška je samozapaljiv. Većina kiselina rastvara uranij u metalnom obliku, dok ga [[baza (hemija)|baze]] ne napadaju. Stajanjem na zraku, na površini metalnog uranija nastaje sloj oksida koji ga štiti od daljnje oksidacije. Uranij gradi cijeli niz spojeva u kojim se može nalaziti u [[oksidacijsko stanje|stanjima]] od +2 do +6. Boja kompleksa uranija po pravilu jako zavisi od oksidacijskog broja, ali i od liganda u okruženju. U vodenim rastvorima, kao i u čvrstim [[hemijski spoj|spojevima]] najčešće se javljaju sljedeće kombinacije boje i oksidacijskog stanja: U³⁺ (ljubičast), U⁴⁺ (zelen), U^VO₂⁺ (roza) i U^VIO₂²⁺ (žut).<ref name="wiberg"/> U nevodenim rastvorima sa organskim ligandima najčešće se javljaju neke druge kombinacije boja. Uranij u prirodi pretežno se javlja u valencijama +4 ili +6. Četverovalentni minerali uranija u vodi sa normalnim [[pH]] uslovima okruženja su gotovo nerastvorljivi. Spojevi uranija su vrlo [[otrov]]ni. Otrovnost zavisi između ostalog i od njihove rastvorljivosti. Lahko rastvorljive soli uranila su najotrovnije, dok su teško rastvorljivi oksidi manje otrovni. Uranij je [[teratogen]] tj. uzrokuje deformacije i/ili oštećenja ploda ([[fetus]]a) u utrobi. === Biološke === Kod [[proteobakterija]] iz roda ''[[Desulfovibrionales|Desulfovibrio]]'' otkrivena je sposobnost da koriste uranij kao primalac (akceptor) [[elektron]]a, pri čemu se uranij(VI) reducira na uranij(IV). Vrsta ''Desulfovibrio vulgaris'' koristi citohrom-c3 kao uranij-reduktazu.<ref name="Widman"/> Međutim, kada je uranij(VI) dostupan za bakteriju kao jedini koristi primalac elektrona, nije zabilježen rast bakterije.<ref name="desulfo"/> Jedna od bakterija koja može koristiti uranij(VI) kao jedini primalac elektrona i pri tom još raste jeste ''[[Geobacter metallireducens]]'' iz porodice [[Geobacteraceae]].<ref name="Gorby"/> Nerastvorljivi uranij se može mobilizirati putem bakteriološke aktivnosti. U aerobnim uslovima okoline željezo-sumporne bakterije ''[[Thiobacillus ferrooxidans]]'' i ''[[Leptospirillum ferrooxidans]]'' mogu oksidirati [[Pirit (mineral)|pirit]] (FeS₂) do [[željezo(II)-sulfat]]a (FeSO₄) i zatim do [[željezo(III)-sulfat]]a (Fe₂(SO₄)₃). Ioni željeza(III) mogu oksidirati nerastvorljivi uranij(IV) do rastvorljivog uranija(VI).<ref name="Tuovinen"/> Redukcija rastvorljivog uranija(VI) do nerastvorljivog uranija(IV) djelovanjem [[Prokarioti|prokariota]] se razmatra kao moguća metoda biološke sanacije podzemnih voda kontaminiranih uranijem i opasnim otpadom.<ref name="Bioremediation"/><ref name="ewag"/> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Pitchblende schlema-alberoda.JPG|thumb|180px|lijevo|Ruda uranija (uraninit, pehblenda)]] Uranij u prirodi se ne nalazi [[Samorodni elementi|samorodan]], već u sklopu oksidnih [[mineral]]a. Neki od značajnijih minerala uranija su, između ostalih, [[brannerit]] i [[uraninit]] (oksidi), [[torbernit]], [[heinrichit]] i [[karnotit]] (fosfati, arsenati i vanadati) kao i [[kofinit]] i [[uranofan]] (silikati). Ukupno je do danas otkriveno oko 230 minerala koji u svom sastavu sadrže uranij. Međutim, većina njih ima samo lokalni značaj za privredu. U sedimentarnim nalazištima mogu se javljati i pseudomorfoze minerala uranija (većinom uraninit u obliku pehblende) srasle sa fosilima drveta ili bakterija.<ref name="nachweis"/> Dva odlučujuća faktora za raspodjelu radioaktivnog elementa uranija na Zemlji su, kao prvo, litofilni karakter elementa a zatim i njegova različita mobilnost u vodenim rastvorima u oksidirajućim ili reducirajući uslovima okruženja. Litofilni karakter uranija odgovoran je za to da se on obogaćuje u [[Magmatske stijene|magmatskim stijena]] bogatim [[silikat]]ima. Stoga po pravilu, [[felzit]]ski magmatiti poput [[granit]]a kao plutonita ili [[riolit]]a kao vulkanita sadrže najvišu koncentraciju uranija. Kontinentalna [[Zemljina kora]] je područje na Zemlji sa najvišim prosječnim udjelom uranija od oko 2,5 [[parts per million|ppm]], dok okeanska Zemljina kora i Zemljin omotač općenito imaju znatno manji udio ovog elementa. U magmatskim stijenama uranij se pretežno srastao u pratećim mineralima poput [[cirkon]]a ili monacita, prema kojim se vrlo dobro može procijeniti starost stijena. Različita rastvorljivost uranija u oksidirajućim ili reducirajućim okruženjima u rastvorima jeste drugi odlučujući faktor za raspodjelu uranija, te igra vrlo značajnu ulogu u nastajanju uranijevih depozita i nalazišta. U oksidirajućim uslovima (UO₂²⁺), uranij u vodenim rastvorima je relativno mobilan, dok je u reducirajućim uslovima (U⁴⁺) veoma slabo i teško rastvorljiv. Stoga su redoks granice vrlo često faktori koji određuju izdašnost nalazišta uranija. Osim navedenih faktora i nekih drugih nepomenutih, postoji cijeli niz nalazišta uranija počev od hidrotermalnih magmatskih pa sve do sedimentarnih vrsta. [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] razlikuje neke od najvažnijih pojedinačnih tipova. Najveći udio uranija imaju nalazišta povezana sa [[diskordancija]]ma, gdje se prosječni udio uranija kreće od 0,3 do 20 %.<ref name="wngeo"/> U nalazišta ove vrsta također spadaju i dva najveća najveća proizvođača uranija današnjice. Najveći pojedinačno nalazište uranija na Zemlji je [[Olympic Dam]], gdje su rezerve uranija procijenjene na preko dva miliona tona, uz prosječni udio uranija od samo 0,03 %.<ref name="billiton"/> Prvi rudnik uranija na svijetu, gdje se kopao uranij u industrijskom obimu jeste [[Jáchymov]] (Češka). U njemu se uranij dobijao iz hidrotermalnih izvora.<ref name="radiz"/> Posebnost među nalazištima predstavlja [[prirodni nuklearni reaktor Oklo]] u [[Gabon]]u, kao i neka susjedna nalazišta uranija. Za njega je poznato da se u njemu već 1,5 do dvije milijarde godina odvijaju lančane nuklearne reakcije u prirodnom okruženju, pri čemu su nastali i neki izotopi [[plutonij]]a. U običnom zemljištu, uranij se nalazi kao element u tragovima. Američka agencija za otrovne supstance i registar oboljenja (ATSDR) procijenila je da se u gornjih 33&nbsp;cm zemljišta na površini od oko jedne kvadratne milje (2,58998&nbsp;km²) prosječno nalazi oko četiri tone uranija, što otprilike odgovara oko 1,5 tone po kvadratnom kilometru. Uranij vezan u kompleksima je također vrlo uobičajen element u [[hidrosfera|hidrosferi]]. Koncentracija uranija u morskoj vodi iznosi oko 3,3&nbsp;µg/l za razliku od dosta različitih koncentracija u rijekama (naprimjer od 0,03&nbsp;µg/l u [[Amazon]]u do 3,9&nbsp;µg/l u [[Ganges]]u). To ukazuje da se uranij u morskoj vodi stalno obogaćuje. Njemačke rijeke po pravilu sadrže koncentraciju uranija između 1 i 3&nbsp;µg/l. Izvor uranija nalazi se u geogenim područjima kroz koja protiču rijeke. U nekim slučajevima, sadržaj uranija u rijekama potiče i od ljudskog uticaja naprimjer zbog korištenja fosfatnih đubriva koja sadrže uranij ili iz rudnika uranija. Korištenje vode za piće u kojoj je povećana koncentracija uranija može dovesti do pojave raka bubrega. Iz tog razloga, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) preporučuje gornju granicu udjela uranija u vodi od 30&nbsp;µg/l.<ref name="merkel"/> Najveće svjetske rezerve rude uranija, prema podacima Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) nalaze se u: [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Niger]]u, [[Australija|Australiji]], [[Kazahstan]]u, [[Namibija|Namibiji]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], [[Kanada|Kanadi]], [[Brazil]]u, [[Rusija|Rusiji]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Uzbekistan]]u.<ref name="sci"/> Uranij u tragovima je sadržan u [[kameni ugalj|kamenom uglju]] i [[lignit]]u. Godišnje se za potrebe proizvodnje [[električna energija|električne energije]] sagori ogromna količina uglja koja, između ostalog, sadrži oko deset hiljada tona uranija i 25 hiljada tona [[torij]]a, koji dalje ili dospijevaju u okolinu ili se nakupljaju u filterima za prašinu i pepelu. U manjem broju slučaja, postoje određena nastojanja da se uranij izdvaja iz pepela nastalog u termoelektranama.<ref name="norm"/> Na području Njemačke tokom 2009. je pokrenuto istraživanje o povezanosti između povećanog sadržaja uranija u mineralnim vodama i vodi za piće te [[geologija|geologiji]] vodonepropusnih stijena.<ref name="knolle"/> Rezultati su pokazali da se povećani udio uranija prvenstveno javlja u formacijama stijena kao što su stijene gornjeg [[trijas]]a ili obojeni pješčar, a one sami po sebi imaju geogeno povećani udio uranija. Međutim, mjestimično su pronađene količine uranija porijeklom iz poljoprivrednih fosfatnih đubriva a koje su dospjele u podzemne vode. Takvi sirovi fosfati mogu sadržavati od 10 do 200&nbsp;mg/kg uranija, što pri uobičajenoj primjeni i upotrebi đubriva može dovesti da se udio uranij u zemljištu poveća za oko 5 g/ha godišnje. == Dobijanje == [[Datoteka:Karte Urangewinnung.svg|thumb|lijevo|180px|Deset najvećih svjetskih proizvođača uranija (2008)]] Ukupna svjetska proizvodnja uranija 2006. iznosila je 39.603 tone. Zemlje s najvećom proizvodnjom su Australija, Kanada, Rusija, [[Niger]], Namibija, Kazahstan, Uzbekistan, Južnoafrička Republika i SAD. Do 1990. bivša [[Njemačka demokratska republika|Istočna Njemačka]] (DDR) bila je četvrta u svijetu po proizvodnji uranija, uglavnom za potrebe SSSR-a i sovjetskog nuklearnog programa. Nakon reunifikacije Njemačke, većina rudnika uranija u istočnoj Njemačkoj je zatvorena. Potrošnja uranija 2006. godine u svijetu iznosila je 66.500 tona, a [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA) je procijenila da će se zbog gradnje novih nuklearnih centrala potrošnja do 2030. povećati na 93.775 do 121.955 tona. Proizvodnja pokriva oko 60 % današnjih potreba, a ostatak se pokriva iz nagomilanih zaliha, ponovne prerade i ugašenih nuklearnih centrala.<ref name="redbook2007"/> Prema procjenama IAEA, [[Greenpeace]]a i organizacija iz oblasti nuklearne energije, postoje dosta različita mišljenja i podaci o svjetskim izvorima i budućem obimu proizvodnja i potrošnje uranija, kao i preostalog vremena do potpunog iscrpljenja svjetskih zaliha. Procjene se kreću između 20 i 200 godina.<ref name="faz6106"/> Kopanjem uranijeve rude na površinu osim uranija dospijevaju i proizvodi njegovog radioaktivnog raspada, kao što je naprimjer plemeniti gas [[radon]]. U vezi s tim dolazi do oslobađanja materija štetnih za okolinu i zdravlje.<ref name="docplay"/> === Prerada rude === [[Datoteka:Yellowcake.jpg|desno|thumb|180px|Praškasti "[[žuti kolač]]"]] Uranijeva ruda, naprimjer [[uraninit]] (pehblenda, {{Chem|U|3|O|8}}) ili [[karnotit]] ({{Chem|K|U|O|2|V|O|4}} · 1,5 {{Chem|H|2|O}}), najprije se zakiseljava [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] ali umjesto nje može se tretirati i sodom ([[natrij-karbonat]]om). Nakon zakiseljavanja, nastali rastvor se tretira [[amonijak]]om pri čemu se istaloži "[[žuti kolač]]". On prvenstveno sadrži [[amonij-diuranat]] ((NH₄)₂U₂O₇), a može sadržavati i razne poliuranata, [[uranil-hidroksid]] i uranil-sulfat. U rastvor koji je tretiran alkalnim sredstvima najprije se dodaje [[natrij-hidroksid]], pri čemu se istaloži [[natrij-diuranat]] ({{Chem|Na|2|U|2|O|7}}). Da bi se natrij uklonio, taj spoj se rastvara u {{Chem|H|2|S|O|4}} te se pomoću amonij-hidroksida istaloži kao (NH₄)₂U₂O₇. "Žuti kolač" se najprije rastvara s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ({{Chem|H|N|O|3}}), čime se nerastvorljive nečistoće istalože te se filtriranje ili centrifugiranjem izdvajaju. Iz rastvora se može iskristalizirati sirovi [[uranil-nitrat]] (UO₂(NO₃)₂). Zatim se rastvor uranil-nitrila ekstrahira [[tributilfosfat]]om u takozvanom [[PUREX]] procesu, te se parenjem i pranjem dobija čisti urani-nitrat. Dalje se proces nastavlja pažljivom [[piroliza|pirolizom]] koja daje razne modifikacije [[uranij(VI)-oksid]]a(UO₃), u zavisnosti od temperature i pritiska kisika.<ref name="fasorg"/><ref name="fest"/><ref name="carlw"/> U svrhu smanjenja težine pri transportu, "žuti kolač" se termički razlaže, pri čemu nastaje crni {{Chem|U|3|O|8}}. == Upotreba == [[Datoteka:Nuclear fuel pellets.jpeg|thumb|desno|180px|Peleti uranij-oksida]] === Mirnodopska === Izotop uranija ²³⁵U koristi se za dobijanje energije u [[Nuklearna centrala|nuklearnim elektranama]]. Izotop ²³⁸U se može upotrijebiti u [[oplodni reaktor|oplodnim reaktorima]] za sintezu [[plutonij]]a. Izotop ²³⁵U ima vrlo mali udio u prirodnoj izotopskoj smjesi uranija (oko 0,72%), pa ga je prije upotrebe potrebno [[obogaćeni uranij|obogatiti]]. Preostala frakcija nakon obogaćivanja naziva se [[osiromašeni uranij]]. Pri cijepanju jezgra atoma uranija ²³⁵U prosječno se oslobađa 210 [[elektronvolt|MeV]] energije. Od toga je u reaktoru termički iskoristivo oko 190 MeV.<ref name="zwjena"/> Cijepanje jednog grama uranija ²³⁵U daje oko 0,95 MWd (megavat-dana) ili 22,8 MWh termičke energije. Ta energija teoretski odgovara korisnoj energiji od 78 teradžula (TJ) odnosno 2,7 miliona kilograma kamenog uglja po kilogramu ²³⁵U. Stvarna količina električne struje dobijena iz 1&nbsp;kg uranija zavisi od vrste nuklearnog reaktora i ciklusa kruženja nuklearnog goriva a kreće se od 36 do 56 MWh u slučaju direktnog odlaganja potrošenih gorivih elemenata, bez ponovne prerade kao i bez "oplodnje" u oplodnom reaktoru.<ref name="redbook2007" /> (U ovu cifru nisu uzete potrebe energije za vađenje rude, eventualno obogaćivanje, prevoz i konačno odlaganje.) Zbog veoma izraženog apsorpcijskog djelovanja za ionizirajuće zračenje, osiromašeni uranij ({{jez-en|depleted uranium}}, DU) se koristi kao materijal za zaštitu od zračenja. Osiromašeni uranij se zbog velike gustoće također koristi i kao dodatni teret za avione ili balans za brodove i jedrilice visokih performansi. Nakon pada jednog teretnog aviona u blizini [[Amsterdam]]a, uslijedila je rasprava u naučnim krugovima da se u te svrhe osiromašeni uranij zamijeni [[volfram]]om.<ref name="usnrc"/> Pretežno u prvoj polovini 20. vijeka, uranij se koristio i kao osnovni sastojak [[uranijsko staklo|uranijskog stakla]] kao i glazura za keramiku, koje su se vrlo često koristili u SAD.<ref name="Rhodes" /> === Vojna === {{Glavni|Nuklearno oružje}} Nuklearni reaktori se koriste za pogon velikih ratnih brodova, kao i za pogone nosača aviona i [[podmornica]]. Međutim, vrlo mali broj zemalja u svijetu ima ratne brodove sa nuklearnim pogonom. Svaki od deset [[Nosač aviona|nosača aviona]] [[Nosači aviona klase Nimitz|klase Nimitz]] [[Američka ratna mornarica|američke ratne mornarice]] posjeduje po dva reaktora snage 140 MW. Izotop ²³⁵U, pored plutonija, je najvažniji polazni materijal za izradu [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] kao i za inicijatora za hidrogenske bombe. Mnoge vojske svijeta koriste uranijsku municiju.<ref name="physik"/> To je vrsta municije koja služi za probijanje oklopa, u kojoj se osiromašeni uranij koristi kao osnovni materijal za projektile. Takva municija pri ulasku u oklopljeni prostor (npr. tenka) mrvi se u prah i eksplozivno sagorijeva, pritom uništavajući metu. Nastali prah i [[aerosol]]i su izrazito otrovni te izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme kod kontaminiranih osoba.<ref name="craftes"/> U nedavnoj historiji iskorišteno je nekoliko stotina tona uranijske municije u raznim konfliktima kao što su indijsko-pakistanski pogranični sukob, rat u [[Čečenija|Čečeniji]], tokom sovjetske invazije na Afganistan, [[Kosovski rat|rat na Kosovu]], [[Zalivski rat]] i [[rat u Iraku 2003.]] godine. Osiromašeni uranij se također koristi i za tenkovske oklope, kao što je naprimjer američki [[M1 Abrams]]. Radi se o takozvanom "sendvič"-oklopu gdje se sloj uranija stavlja između dva čelična oklopa. Kao posljedica ogromne vojne upotrebe ovog metala i velike potražnje za njim, pored legalne raširena je i nedozvoljena trgovina uranija, plutonija i materijala koji sadrže ove metale. == Spojevi == === Oksidacijska stanja === [[Datoteka:U Oxstufen.jpg|thumb|desno|180px|Uranij u oksidacijskim stanjima od +3 do +6 u vodenom rastvoru]] Uranij gradi cijeli niz spojeva u kojim se može nalaziti u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskim stanjima]] od +2 do +6. U prirodi se javlja pretežno kao četvero- ili šesterovalentni ion. ==== Uranij(II) ==== [[Datoteka:Uranyl Acetate 10 3 07.jpg|desno|thumb|180px|Uranilacetat<br />({{Chem|U|O|2|(C|H|3|C|O|O)|2}})]] [[Datoteka:Uranyl Nitrate.jpg|desno|thumb|180px|Uranilnitrat<br />({{Chem|U|O|2|(N|O|3)||2}})]] Godine 2013. prvi put je dobijen uranij u oksidacijskom stanju +2. Sinteza se odvijala redukcijom spoja tris(ciklopentadienil) uranija(III) korištenjem ''in situ'' dobijenog alkalida.<ref name="EvansU2"/> Postojanje molekularnog spoja uranija(II) također je dokazano redukcijom tris(ariloksid)aren uranij(III) kompleksa, koji su se mogli hemijski reducirati pomoću elementarnog [[kalij]]a u okruženju 2.2.2-[[kriptand]]a,<ref name="MeyerU2"/> kao i [[elektrohemija|elektrohemijski]] gdje je iskazan potencijal od 2,5 V (u odnosu na ferocen (Fc⁺/Fc)).<ref name="henrysla"/> Oba kompleksa uranija(II) imaju različite elektronske konfiguracije, koji se mogu odrediti ligandnim poljem. Kompleks tris(ciklopentadienil) uranij(II) ima elektronsku konfiguraciju [Rn] 5''f''³6''d''¹,<ref name="EvansU2" /> dok za razliku od njega spoj tris(ariloksid)aren uranij(II) ima konfiguraciju [Rn] 5''f⁴''.<ref name="MeyerU2"/> ==== Uranij(III) ==== Prvi spoj uranija(III) dobio je Peligot 1842. u vidu {{Chem|U|Cl|3}}. Ion U³⁺ je vrlo snažno redukcijsko sredstvo (redukcioni potencijal iznosi između -2,2 i 1,5 V u odnosu na ferocen (Fc⁺/Fc)) te u dodiru s [[voda|vodom]] iz nje istiskuje [[vodik]].<ref name="expand"/> Spojevi uranija(III) su u organskim rastvaračima u kojim nema vodika i halogenih elemenata, relativno stabilni te se mogu držati u anaerobnim uslovima okruženja. Sinteza manje valentnih kompleksa uranija(III) po pravilu slijedi iz {{Chem|U|I|3}} ili iz njega dobijenog U[[Heksametildisilazan|HMDS]]. {{Chem|U|I|3}} se sintetizira iz metalnog uranija sa elementarnim [[jod]]om. Poseban interes za manje valentnim uranijem nastao je zbog njegove velike reaktivnosti u odnosu na male molekule s biološkom i industrijskom relevantnošću kao naprimjer CO, {{Chem|C|O|2}}, {{Chem|N|2}}, NO ili {{Chem|H|2|O}}.<ref name="wiley"/> ==== Uranij(IV) ==== Od spojeva uranija(IV) poznati je oksid ([[uranij-dioksid]]; {{Chem|U|O|2}}) i četiri halogenida ([[Uranij(IV)-fluorid|UF₄]], [[Uranij(IV)-hlorid|UCl₄]], [[Uranij(IV)-bromid|UBr₄]] i [[Uranij(IV)-jodid|UI₄]]). Radi se o spojevima u čvrstom stanju sa vrlo visokom tačkom topljenja iznad 500&nbsp;°C. ==== Uranij(V) ==== Godine 2003. otkriveni su spojevi uranila(V) u čvrstom stanju.<ref name="Berthet"/> Od tada do danas sintetizirani su brojni drugi spojevi uranila(V).<ref name="Arnold"/> ==== Uranij(VI) ==== Šestovalentni uranij u prirodi se javlja isključivo u obliku {{Chem|U|O|2|2+}} grupe (uranil grupe), odnosno ne postoji ion U⁶⁺. Ova grupa se uglavnom spaja sa tvarima koji sadrže kisik: kao fosfat, sulfat, karbonat i sa vodom kao hidroksid. [[Uranilacetat]] i [[uranilnitrat]] su rastvorljive soli uranija. Te soli su dostupne na tržištu, a otrovnošću odgovaraju drugim nitratima i acetatima teških metala. === Oksidi === [[Uranij-dioksid]] ({{Chem|U|O|2}}) jeste crni, kristalni prah koji se od kraja 19. do sredine 20. vijeka koristio kao glazura za [[keramika|keramiku]]. Danas se on pretežno koristi kao nuklearno gorivo u gorivim šipkama. Također su poznati i drugi oksidi poput [[uranij-trioksid]]a {{Chem|U|3|O|8}} i [[uranil-peroksid]]a {{Chem|U|O|4}}. === Žuti kolač === "[[Žuti kolač]]" je koncentrat uranij-oksida. Ime mu je izvedeno zbog njegove ranije boje i teksture. Danas se koriste mnogo više temperature [[kalcinacija|kalcinacije]] zbog čega se boja "žutih kolača" uglavnom kreće od tamno zelene do crne. Prvobitno se nije znalo koji hemijski spojevi ulaze u sastav "žutog kolača". Smatralo se da se radilo u amonij-diuranatu ili natrij-diuranatu. Sastav je znatno varirao i zavisio je od procesa dobijanja. Kasnije je otkriveno da se "žuti kolač" sastoji, između ostalog, iz uranil-hidroksida, [[uranil-sulfat]]a, natrij-parauranata i [[uranil-peroksid]]a, zajedno sa cijelim nizom oksida uranija. Danas "žuti kolač" obično sadrži između 70 % i 90 % uranij-oksida {{Chem|U|3|O|8}} po masenom udjelu. Svijetložuti [[amonij-diuranat]] je međuproizvod u procesu dobijanja "žutog kolača". I on se također ponekad naziva istim imenom "žuti kolač", ali se ne koristi u iste svrhe. === Halogenidi === [[Datoteka:UCl4.jpg|thumb|desno|180px|[[Uranij(IV)-hlorid]] (UCl₄)]] [[Datoteka:Uranium hexafluoride crystals sealed in an ampoule.jpg|thumb|desno|180px|Kristali uranij-heksafluorida u staklenoj ampuli]] Kod uranija poznati su halogenidi u oksidacijskim brojevima od +3 do +6. Za stanja +3 do +5 poznati su spojevi četiri [[Halogeni elementi|halogena elementa]]: [[fluor]]a, [[hlor]]a, [[brom]]a i [[jod]]a, dok su za oksidacijsko stanje +6 poznati samo UF₆ i UCl₆.<ref name="wiberg"/> {| class="wikitable" style="align: left; text-align:center; font-size:90%;" |- ! Oksidacijski broj || F || Cl || Br || I |- | +6 | [[uranij(VI)-fluorid]]<br />UF₆<br />bezbojan | [[uranij(VI)-hlorid]]<br />UCl₆<br />zelen | | |- | +5 | [[uranij(V)-fluorid]]<br />UF₅<br />bezbojan | [[uranij(V)-hlorid]]<br />UCl₅<br />smeđ | [[uranij(V)-bromid]]<br />UBr₅<br />crn | ([[uranij(V)-jodid]])<br />(UI₅)<br />&nbsp; |- | +4 | [[uranij(IV)-fluorid]]<br />UF₄<br />zelen | [[uranij(IV)-hlorid]]<br />UCl₄<br />zelen | [[uranij(IV)-bromid]]<br />UBr₄<br />smeđ | [[uranij(IV)-jodid]]<br />UI₄<br />crn |- | +3 | [[uranij(III)-fluorid]]<br />UF₃<br />ružičast | [[uranij(III)-hlorid]]<br />UCl₃<br />crven | [[uranij(III)-bromid]]<br />UBr₃<br />crven | [[uranij(III)-jodid]]<br />UI₃<br />crn |} [[Uranij-tetrafluorid]] (UF₄), poznat i kao ''"green salt"'' (zelena so), je međuproizvod u procesu dobijanja uranij-heksafluorida. [[Uranij-heksafluorid]] (UF₆) jeste bijela čvrsta tvar, koja [[Sublimacija (fizika)|sublimira]] pri temperaturi od 56,5&nbsp;°C a samo pod pritiskom od najmanje 1,5 bara i temperaturi od 64,1&nbsp;°C gradi tečnu fazu. UF₆ je spoj uranija koji se koristi u dva najčešća procesa [[obogaćeni uranija|obogaćivanja uranija]]: gasnoj difuziji i gasnoj centrifugi. U industrijskom žargonu naziva se jednostavno "heks". === Organometalni === [[Uranocen]] U(C₈H₈)₂ je jedan od prvih organouranijskih spojeva i najpoznatiji spoj ciklooktatetraena sa nekim od elemenata iz f-bloka.<ref name="STREITWIESER"/><ref name="elsen"/> Osim njega, poznati su između ostalih, i derivati poput U(C₈H₄Ph₄)₂ i cikloheptatrieniliona [U(C₇H₇)₂]⁻ koji su postojani na zraku.<ref name="seyferth"/> == Analitička hemija == Uranij se u rastvorima javlja uglavnom kao kation UO₂²⁺. U neorganskim analizama dokazuje se prisustvo UO₂²⁺ u amonijsulfid-urotropinskoj grupi. Nakon mnogobrojnih koraka odvajanja i taloženja, ekstrahira se UO₂(SCN)₂·3 eter u fazi etera. Dokaz prisustva ogleda se u dodavanju žutog K₄[Fe(CN)₆] pri čemu pri relativno visokim koncentracijama nastaje miješani kompleks K₂(UO₂[Fe(CN)₆]). On se zatim istaloži u vidu crveno-smeđeg taloga.<ref name="gjander"/> Atomska apsorpciona [[spektroskopija]] (AAS) u vidu AA spektroskopije plamena i [[optička emisijska spektrometrija]] indukovano-kuplovanom plazmom (ICP-OES) se zbog slabe osjetljivosti koriste samo u izuzetnim slučajevima za [[analitička hemija|analitiku]] uranija. Zbog smetnji nastalih naglim formiranjem karbida, i atomska apsorpciona spektrometrija na bazi [[grafit]]ne cijevi se vrlo rijetko koristi. Pomoću [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]] indukovano-kuplovanom plazmom (ICP-MS) uranij se vrlo precizno može izmjeriti, a njegova tri izotopa koja se nalaze u prirodi mogu se direktno odrediti ovom metodom. Tako naprimjer, izotop ²³⁸U (udio 99,274 %) može se ICP-MS metodom dokazati u uzorcima čovjekove [[Kosa (glava)|kose]] do donje granice od 0,2&nbsp;ng/g.<ref name="hsela"/> [[Neutronsko-aktivacijska analiza|Neutronsko-aktivacijskom analizom]] (NAA) određuje se aktivirajuća reakcija uranija ²³⁸U(n,γ)²³⁹U. Izotop ²³⁹U ima vrijeme poluraspada od 23,5 minute. U svrhu kvantitativne procjene koristi se foto-vrh sa energijom gama zračenja od 74 keV. Ovom, vrlo osjetljivom, metodom može se dostići donja granica detekcije uranija u morskoj vodi od 4 pg/ml.<ref name="lobinski"/> Uranij u obliku uranil-iona (UO₂²⁺) može se kvantificirati korištenjem vremenski odgođene, laserski inducirane fluorescencijske spektrometrije (TR-LIF). Ova metoda se često koristi za kontrolu i dokazivanje uranija u površinskim i podzemnim vodama u blizini postrojenja za preradu uranija, jer, između ostalog, nudi i mogućnost praćenja putem interneta. Donja granica opažanja pomoću ove tehnike iznosi 40&nbsp;ng/l.<ref name="Romanovskaya"/> Za određivanje uranija u pitkoj vodi kao i u podzemnim i površinskim vodama, sve češće se koristi AdCSV metoda. Pri tom se ion UO₂²⁺ kompleksira u kiseloj sredini [[Hloranilinska kiselina|hloranilinskom kiselinom]] te se apsorptivno [[elektrohemija|elektrohemijski]] obogaćuje na elektrodi sačinjenoj od kapljica žive koje prolaze kroz kapilare pri 150 mV. Kasnije se rezultati unose u voltamogram u rasponu od 50 mV do -200 mV. Redukcijski vrh se pokazuje na oko -90 mV. Pomoću ove metode donja granica detekcije uranija iznosi 24&nbsp;ng/l. Zbog vrlo dobre selektivnosti ova metoda je normirana kao standardna (DIN 38406-17).<ref name="henceg"/> == Opasnosti po zdravlje == Zbog svoje [[radioaktivnost]]i, uranij je vrlo opasan po zdravlje, te kao i većina teških metala, hemijski vrlo otrovan. Hemijski otrovni su, prije svega, spojevi uranija koji su rastvorljivi u vodi, a koji analogno spojevima [[olovo|olova]], [[kadmij]]a i [[živa|žive]], prvenstveno štete [[nefron]]ima u bubrezima.<ref name="efferth"/><ref name="Werner"/> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) predložila je 2003. godine, povodom upotrebe osiromašenog uranija u vojnoj municiji, gornju graničnu vrijednost dnevnog unosa rastvorljivih spojeva uranija u organizam od 0,5 μg po kilogramu tjelesne težine, te 5 μg/kg težine za nerastvorljive spojeve kao i najviše 1 μg/m³ u okolnom zraku pri udisanju preko [[Respiratorni sistem|respiratornog sistema]].<ref name="who_DU" /> Pri uzimanju na usta (oralno) spojeva uranija ili samog elementa, resorbira se između 0,2% i 2% unijete količine, dok se pri udisanju resorbira oko 5%. Ostatak se izbacuje kroz [[mokraća|mokraću]].<ref name="who_DU" /> Njegova radioaktivnost proizvodi ionizirajuće zračenje, koje je uzrok promjena u [[genom]]u živih bića kao što su naprimjer mutacije, čime se između ostalog izaziva [[rak (bolest)|rak]]. Dugoživući izotopi uranija su emiteri α-zraka, u slučaju da dospiju u organizam mogu za posljedicu imati vrlo visoke doze zračenja u njemu. Pri skladištenju i korištenju uranija i njegovih spojeva posebno se treba imati na umu da se osim uranija u njemu mogu nalaziti i proizvodi raspada iz prirodnog niza raspada uranija, a koji također emitiraju beta- i vrlo prodorne gama-zrake. Između ostalih, može se javiti i [[radon]] koji kao gas može izaći izvan zatvorenog prostora ili zemljišta. == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="zwjena">{{Cite web|url=http://www.zw-jena.de/energie/kernenergie.html|title=Kernenergie – woher kommt sie?|publisher=Zukunftswerkstatt Jena|access-date=28. 11. 2017|language=de}}</ref> <ref name="usnrc">{{Cite web|author=Američka komisija za nuklearnu regulaciju|title=Systematic Radiological Assessment of Exemption for Source and Byproduct Materials, odjeljak 3.17|pages=531–533|url=http://www.nrc.gov/reading-rm/doc-collections/nuregs/staff/sr1717/nureg-1717.pdf|format=pdf}}</ref> <ref name="Rhodes">{{Cite book|author=Daniel Rhodes|title=Clay and Glazes for the Potter|year=2015|isbn=9781614277996|publisher=Martino Fine Books}}</ref> <ref name="physik">{{Cite web|url=https://www.uni-oldenburg.de/physik/forschung/ehemalige/uwa/rad/du/|title=Informationen über Uran-Munition|publisher=Univerzitet Oldenburg|language=de|access-date=29. 11. 2017}}</ref> <ref name="craftes">{{Cite journal|author=E. S. Craft, A. W. Abu-Qare, M. M. Flaherty, M. C. Garofolo, H. L. Rincavage, M. B. Abou-Donia|title=Depleted and natural Uranium: Chemistry and toxicological effects|journal=Journal of Toxicology and Environmental Health – Part B – Critical Reviews|volume=7|number=4|year=2004|pages=297–317|doi=10.1080/10937400490452714}}</ref> <ref name="MeyerU2">{{Cite journal|author=Henry S. La Pierre, Andreas Scheurer, Frank W. Heinemann, Wolfgang Hieringer, Karsten Meyer|title=Synthesis and Characterization of a Uranium(II) Monoarene Complex Supported by ''δ'' Backbonding|journal=Angewandte Chemie International Edition|volume=53|number=28|year=2014|pages=7158–7162|doi=10.1002/anie.201402050}}</ref> <ref name="henrysla">{{Cite book|author=Henry S. La Pierre, Hajime Kameo, Dominik P. Halter, Frank W. Heinemann, Karsten Meyer |title=Coordination and Redox Isomerization in the Reduction of a Uranium(III) Monoarene Complex |publisher=Angewandte Chemie International Edition |volume=53 |edition=28 |date=7. 7. 2014 |pages=7154–7157 |doi=10.1002/anie.201402048 }}</ref> <ref name="expand">{{cite book |author=William J. Evans, Stosh A. Kozimor |title=Expanding the chemistry of U3+ reducing agents |publisher=Coordination Chemistry Reviews |volume=250 |number=7 |date=1. 4. 2006 |series=Actinide Chemistry |pages=911–935 |doi=10.1016/j.ccr.2006.01.017}}</ref> <ref name="wiley">{{Cite web|url=http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1118792823.html|title=Wiley: Progress in Inorganic Chemistry, Volume 58 - Kenneth D. Karlin|access-date=14. 10. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095516/https://www.wiley.com/en-gb/Progress+in+Inorganic+Chemistry%2C+Volume+58-p-9781118792827|url-status=dead}}</ref> <ref name="STREITWIESER">{{Cite journal|author=A. Streitwieser, U. Müller-Westerhoff|title=Bis(cyclooctatetraenyl)uranium (Uranocene). A New Class of Sandwich Complexes That Utilize Atomic f Orbitals|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=90|number=26|year=1968|pages=7364–7364|doi=10.1021/ja01028a044}}</ref> <ref name="elsen">{{Cite book|author=Christoph Elschenbroich|title=Organometallchemie|edition=6|location=Wiesbaden|year=2008|isbn=978-3-8351-0167-8|pages=587–591}}</ref> <ref name="seyferth">{{Cite journal|author=D. Seyferth|title=Uranocene. The First Member of a New Class of Organometallic Derivatives of the f Elements|journal=Organometallics|volume=23|number=15|year=2004|pages=3562–3583|doi=10.1021/om0400705}}</ref> <ref name="gjander">{{Cite book|author=G. Jander, E. Blasius|title=Lehrbuch der analytischen und präparativen anorganischen Chemie|edition=16|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=2006|isbn=3-7776-1388-6}}</ref> <ref name="hsela">{{Cite journal|author=H. Sela, Z. Karpas, C. Pickhardt, J.S. Becker|title=Biomonitoring of hair samples by laser ablation inductively couple plasma mass spectrometry (LA-ICP-MS)|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-mass-spectrometry_2007-03-15_261_2-3/page/n114|journal=International Journal of Mass Spectrometry|volume=261|number=2-3|year=2007|pages=199–207|doi=10.1016/j.ijms.2006.09.018}}</ref> <ref name="lobinski">{{Cite book|author=R. Lobinski, Z. Marczenko|title=Spectrochemical Trace Analysis for Metals and Metalloids|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|year=1997|isbn=9780444828798}}</ref> <ref name="Romanovskaya">{{Cite journal|author=G. Romanovskaya, V. Pogonin, A. Chibisov|title=Determination of Trace Amounts of Uranium(VI) in Various Materials by a Repetitive Laser Technique|url=https://archive.org/details/sim_talanta_1987-01_34_1/page/207|journal=Talanta|volume=34|number=1|year=1987|pages=207–210|doi=10.1016/0039-9140(87)80028-0|pmid=18964281}}</ref> <ref name="henceg">{{Cite book|author=G. Henze|title=Polarographie – Voltammetrie; Grundlagen und analytische Praxis|publisher=Springer Verlag|location=Berlin/ Heidelberg/ New York|year=2001|isbn=9783540413943}}</ref> <ref name="efferth">{{Cite book|author=Thomas Efferth|title=Molekulare Pharmakologie und Toxikologie: Biologische Grundlagen von Arzneimitteln und Giften|url=https://archive.org/details/molekularepharma00effe_158|publisher=Springer|year=2006|isbn=3-540-21223-X|page=[https://archive.org/details/molekularepharma00effe_158/page/n245 238]}}</ref> <ref name="Werner">{{Cite book|author=Werner Böcker, Helmut Denk, Philipp Ulrich Heitz|title=Repetitorium Pathologie|publisher=Elsevier, Urban & Fischer|year=2007|isbn=978-3-437-43400-6|page=296}}</ref> <ref name="who_DU">{{Cite web|author=WHO|title=Depleted uranium: sources, exposure and health effects - Executive summary|date=1. 1. 2003|url=http://www.who.int/ionizing_radiation/pub_meet/en/DU_Eng.pdf|format=pdf}}</ref> <ref name="EvansU2">{{Cite journal|author=Matthew R. MacDonald, Megan E. Fieser, Jefferson E. Bates, Joseph W. Ziller, Filipp Furche, William J. Evans|title=Identification of the +2 Oxidation State for Uranium in a Crystalline Molecular Complex, [K(2.2.2-Cryptand)][(C₅H₄SiMe₃)₃U]|journal=J. Am. Chem. Soc.|volume=135|year=2013|pages=13310–13313|doi=10.1021/ja406791t}}</ref> <ref name="Arnold">{{Cite journal|author=Polly L. Arnold, Jason B. Love, Dipti Patel|title=Pentavalent uranyl complexes|journal=Coordination Chemistry Reviews|volume=253|number=15-16|year=2009|pages=1973-1978|doi=10.1016/j.ccr.2009.03.014}}</ref> <ref name="Berthet">{{Cite journal|author=J.-C. Berthet, M. Nielich, M. Ephritikhine|title=Isolation of a Uranyl [UO₂]⁺ Species: Crystallographic Comparison of the Dioxouranium(V) and (VI) Compounds [UO₂(OPPh₃)₄](OTf)<em>_n</em> (<em>n</em>=1, 2)|journal=Angew. Chem. Int. Ed.|volume=42|year=2003|page=1952|doi=10.1002/anie.200250506}}</ref> <ref name="fest">Frank Settle: {{Cite web|url=http://www.chemcases.com/2003version/nuclear/nc-06.htm|archive-date=25. 6. 2013|title=Nuclear Chemistry, Uranium Production|access-date=12. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20130625203507/http://www.chemcases.com/2003version/nuclear/nc-06.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="carlw">Carl Willis: [http://carlwillis.wordpress.com/2008/02/20/uranium-chemistry Uranium Chemistry], pristupljeno 12. novembra 2017.</ref> <ref name="docplay">[http://docplayer.org/8382719-Der-schmutzige-atom-brennstoff-fragen-und-antworten-zur-herkunft-des-urans.html Der schmutzigste Atombrennstoff, Fragen und Antworten zur Herkunft des Urans], pristupljeno 12. novembra 2017.</ref> <ref name="fasorg">Federacija američkih naučnika: [http://www.fas.org/programs/ssp/nukes/fuelcycle/centrifuges/U_production.html Uranium Production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213095551/https://fas.org/programs/ssp/nukes/fuelcycle/centrifuges/U_production.html |date=13. 2. 2021 }}, pristupljeno 12. novembra 2017.</ref> <ref name="redbook2007">{{Cite book |author=OECD Nuclear Energy Agency i IAEA |title=Uranium 2007: Resources, Production and Demand |publisher=OECD Publishing |year=2008 |isbn=978-92-64-04768-6 |language=en |url=http://www.laka.org/docu/boeken/pdf/6-01-2-20-94.pdf |format=PDF |access-date=7. 7. 2009 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095525/https://www.laka.org/docu/boeken/pdf/6-01-2-20-94.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="faz6106">{{Cite news|url=http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/energie-uran-ist-ein-begehrter-rohstoff-geworden-1301941.html|title=Uran ist ein begehrter Rohstoff geworden|newspaper=Frankfurter Allgemeinen Zeitung|date=6. 1. 2006|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095528/https://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/energie-uran-ist-ein-begehrter-rohstoff-geworden-1301941.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="norm">{{Cite web|author=World Nuclear Association|url=http://www.world-nuclear.org/info/inf30.html|title=Naturally-Occurring Radioactive Materials (NORM)|date=1. 3. 2009|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095535/https://www.world-nuclear.org/information-library/safety-and-security/radiation-and-health/naturally-occurring-radioactive-materials-norm.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="knolle">{{Cite web|author=F. Knolle|title=Ein Beitrag zu Vorkommen und Herkunft von Uran in deutschen Mineral- und Leitungswässern|year=2009|publisher=TU Braunschweig|url=http://www.digibib.tu-bs.de/?docid=00027200}}</ref> <ref name="wngeo">{{Cite web|url=http://www.world-nuclear.org/info/inf26.html|title=Geology of Uranium deposits|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213095556/https://www.world-nuclear.org/information-library/nuclear-fuel-cycle/uranium-resources/geology-of-uranium-deposits.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="merkel">{{Cite book|editor=Broder Merkel, Britta Planer-Friedrich, Christian Wolkersdorfer|title=Uranium in the Aquatic Environment|publisher=Springer-Verlag|location=Heidelberg|year=2002|isbn=3-540-43927-7}}</ref> <ref name="billiton">K. Ehrig, BHP Billiton. "Prezentacija na ''South Australia Explorers Conference''", Adelaide 2008.</ref> <ref name="radiz">razni autori: ''Uranbergbau im Erzgebirge und Kalter Krieg''. Izabrani doprinosi radionice RADIZ od 10. i 11. oktobra 1997. u Schlema, RADIZ-Information 16/1998, RADIZ e.V., Schlema, {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="ewag">{{Cite web|url=http://eawag-bbd.ethz.ch/periodic/elements/u.html|title=The Biochemical Periodic Tables – Uranium|language=en|access-date=7. 11. 2017|author=Steve Toeniskoetter, Jennifer Dommer, Tony Dodge|date=2. 11. 2012}}</ref> <ref name="nachweis">{{Cite book|author=Helmut Tonndorf|title=Metallogenie des Urans im ostdeutschen Zechstein – Ein Beitrag zum Nachweis und zur Charakteristik stofflicher Umverteilungs- und Anreicherungsprozesse|chapter=Abhandlungen der sächsischen Akademie der Wissenschaften zu Leipzig, Mathematisch-naturwissenschaftliche Klasse|volume=58 (3)|publisher=Akademie Verlag|location=Berlin|year=1994|isbn=3-05-501621-1}}</ref> <ref name="Gorby">{{Cite journal|author=D. R. Lovley, E. J. P. Phillips, Y. A. Gorby, E. R. Landa|title=Microbial Reduction of Uranium|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1991-04-04_350_6317/page/412|journal=Nature|volume=350|year=1991|pages=413–416|doi=10.1038/350413a0}}</ref> <ref name="Bioremediation">{{Cite journal|author=D. R. Lovley|title=Bioremediation of Organic and Metal Contaminants with Dissimilatory Metal Reduction|journal=J. Ind. Microbiol.|volume=14|number=2|year=1995|pages=85–93|pmid=7766214}}</ref> <ref name="desulfo">{{Cite journal|author=D. R. Lovley, E. J. Phillips|title=Reduction of Uranium by Desulfovibrio desulfuricans|journal=Appl. Environ. Microbiol.|volume=58|number=3|year=1992|pages=850–856|pmid=1575486|pmc=195344}}</ref> <ref name="Tuovinen">{{Cite journal|author=O. H. Tuovinen, T. M. Bhatti|title=Microbiological Leaching of Uranium Ores|journal=Minerals and Metallurgical Processing|volume=16|year=1999|pages=51–60|url=https://www.researchgate.net/publication/285797005_Microbiological_leaching_of_uranium_ores}}</ref> <ref name="Levy">{{Cite journal|author=F. Levy, I. Sheikin, B. Grenier, A. D. Huxley|title=Magnetic Field-Induced Superconductivity in the Ferromagnet URhGe|journal=Science|year=2005|volume=309|pages=1343–1346|doi=10.1126/science.1115498}}</ref> <ref name="Widman">{{Cite journal|author=D. R. Lovley, P. K. Widman, J. C. Woodward, E. J. Phillips|title=Reduction of Uranium by Cytochrome c3 of Desulfovibrio vulgaris|journal=Appl. Environ. Microbiol.|volume=59|number=11|year=1933|pages=3572–3576|pmid=8285665|pmc=182500}}</ref> <ref name="Fritzschmidt">{{Cite book|author=Fritz Schmidt|title=Kompendium der praktischen Photographie|edition=10. prošireno|location=Leipzig|year=1906|pages=191, 268, 291, 339}}</ref> <ref name="brauer">{{Cite book|title=Handbuch der Präparativen Anorganischen Chemie |editor=Georg Brauer|volume=3|edition=3. prerađ.|publisher=Enke|location=Stuttgart|year=1978|isbn=3432878133|page=1195}}</ref> <ref name="exact">{{Cite journal|author=Huebner, H.|year=1989|title=Uran und seine Entdeckung durch Martin Heinrich Klaproth|language=de|journal=Isotopenpraxis|volume=25|number=9|pages=361-367|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:20086272}}</ref> <ref name="PU244">{{Cite journal|author=D. C. Hoffman, F. O. Lawrence, J. L. Mewherter, F. M. Rourke|title=Detection of Plutonium-244 in Nature|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1971-11-19_234_5325/page/132|journal=Nature|volume=234|year=1971|pages=132–134|doi=10.1038/234132a0}}</ref> <ref name="dvavjeka">{{Cite journal|author=Walter Kupsch; Jiří(George) Strnad|title=Uranium Bicentenary|year=1989|journal=Earth Sciences History|volume=8|number=1|pages=83-86|doi=10.17704/eshi.8.1.a65n221521602774}}</ref> <ref name="depoziti">{{Cite book|title=Uranium Ore Deposits|author=Franz J. Dahlkamp|publisher=Springer Science & Business Media|year=2013|isbn=9783662028926|page=5|url=https://books.google.ba/books?id=uczsCAAAQBAJ}}</ref> <ref name="wiberg">{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n2188 2149]}}</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Robert C. Weast|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton, FL, SAD|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 bis E-145}}</ref> <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3|pages=674–682}}</ref> <ref name="ipac">{{Cite web|url=http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm|title=CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013|language=en|access-date=29. 10. 2017}}</ref> <ref name="sci">{{Cite book|language=en|edition=11|chapter=Uranium|title=The McGraw-Hill Science and Technology Encyclopedia|publisher=The McGraw-Hill Companies, Inc.|year=2012|isbn=978-0071792738}}</ref> }} == Literatura == {{Commonscat|Uranium}} * {{Cite book|author=Tom Zoellner|title=Uranium : war, energy, and the rock that shaped the world|url=https://archive.org/details/uraniumwarenergy0000zoel|year=2009|publisher=Viking Penguin, Penguin Group (USA) Inc.|isbn=1-101-02304-X}} * {{Cite book|title=Uranium production and raw materials for the nuclear fuel cycle - supply and demand, economics, the environment and energy security: proceedings of an International Symposium, Beč, 20-24. juni 2005.|year=2006|publisher=Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)|isbn=9201072066|issn=1563–0153|location=Beč, Austrija}} * {{Cite book|author=Zeev Karpas|title=Analytical chemistry of uranium; Environmental, Forensic, Nuclear, and Toxicological Applications|year=2015|publisher=CRC PressTaylor & Francis Group|isbn=978-1-4822-2060-5}} {{Nuklearna tehnologija}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Uranij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Aktinoidi]] [[Kategorija:Nuklearna goriva]] [[Kategorija:Nuklearni materijali]] [[Kategorija:Piroforni materijali]] [[Kategorija:Projekt "Manhattan"]] 32iu9blh7rttqxa9fudnfdn3gu5ryi9 0 10865 3842892 3837755 2026-05-09T15:53:21Z Genetičar 181151 3842892 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Razlikovati|Vulkanizam|Vulkanizacija}} [[Datoteka:Pinatubo ash plume 910612.jpg|mini|200px|Oblaci [[Vulkanski pepeo|pepela]] dosežu visinu od 19 km tokom klimaksa eksplozivne erupcije na planini [[Pinatubo|Pinatubu]] u [[Filipini]]ma 1991.]] [[Datoteka:Ostrvica.jpg|mini|170px|desno|[[Ostrvica (Rudnik)|Ostrvica]] je ugašen vulkan koji je bio aktivan prije oko 20 miliona godina.]] '''Vulkani''' su velike pukotine u [[litosfera|litosferi]] kroz koje najčešće uz eksploziju iz unutrašnjosti [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] izbijaju užarene stijene, pepeo i gasovi. Pukotina u litosferi kroz koju se izliva užarena masa naziva se [[krater]]. Užarena masa koja izbija na površinu Zemlje kroz krater naziva se [[magma]] ili [[lava]], a pojava erupcija vulkana. Zone na Zemlji koje se odlikuju vulkanskom aktivnosti nazivaju se labilnim zonama. Na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] se vulkani najčešće nalaze tamo gdje se tektonske ploče divergiraju ili konvergiraju, a većina se nalazi pod vodom, no vulkani postoje i na tijelima koja nemaju tektonske ploče ([[Venera]], [[Io (mjesec)|Io]]). Na primjer, srednjeokeanski greben, kao što je Srednjoatlantski greben, ima vulkane uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok Pacifički vatreni prsten ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se takođe mogu formirati tamo gde dolazi do rastezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je u istočnoafričkom rascepu i vulkanskom polju Wells Grey-Clearwater i rascepu Rio Grande u Severnoj Americi. Pretpostavlja se da vulkanizam udaljen od granica ploča nastaje iz dijapira koji se uzdižu sa granice jezgra-plašt, 3.000 kilometara duboko u Zemlji. To rezultira vulkanizmom žarišta, primjer je havajska žarišta. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje dvije tektonske ploče klize jedna pored druge. Velike erupcije mogu uticati na atmosfersku temperaturu jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju [[Sunce]] i hlade Zemljinu [[Troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije pratile su vulkanske zime koje su uzrokovale katastrofalnu glad.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=maj 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> Naziv '''vulkan''' potiče od [[Rimska mitologija|rimskog boga]] [[Vulkan (mitologija)|Vulkana]], boga vatre i vulkana. Vulkanima se bavi [[vulkanologija]]. ==Tektonika ploča== Prema teoriji [[Tektonika ploča|tektonike ploča]], Zemljina [[litosfera]], njena kruta vanjska ljuska, podijeljena je na šesnaest većih i nekoliko manjih ploča. One su u usporenom kretanju, zbog konvekcije u duktilnom omotaču ispod, a većina vulkanske aktivnosti na Zemlji odvija se duž granica ploča, gdje se ploče konvergiraju (i [[litosfera]] se uništava) ili se divergiraju (i stvara se nova litosfera).<ref>{{cite book |last1=Schmincke |first1=Hans-Ulrich |title=Volcanism |date=2003 |publisher=Springer |location=Berlin |isbn=9783540436508 |pages=13–20 |url=https://www.google.com/books/edition/Volcanism/XHlJrFAhth4C?hl=en&gbpv=1&pg=PA13&printsec=frontcover}}</ref> ===Divergentne granice ploča=== Na srednjeokeanskim grebenima, dvije tektonske ploče se razilaze jedna od druge dok vruća stijena plašta puzi prema gore ispod istanjene okeanske kore. Smanjenje pritiska u stijeni plašta koja se diže dovodi do adijabatskog širenja i djelomičnog topljenja stijene, uzrokujući vulkanizam i stvaranje nove okeanske kore. Većina divergentnih granica ploča nalazi se na dnu okeana, pa je većina vulkanskih aktivnosti na Zemlji podmorska, formirajući novo morsko dno. Crni pušači (također poznati kao duboki morski otvori) dokaz su ove vrste vulkanske aktivnosti. Tamo gdje je srednjeokeanski greben iznad nivoa mora, formiraju se vulkanska ostrva, kao što je Island.<ref>Schmincke, Hans-Ulrich (2003). ''[https://www.google.com/books/edition/Volcanism/XHlJrFAhth4C?hl=en&gbpv=1&pg=PA13&printsec=frontcover Volcanism], str. pp. 17–18, 276''. Berlin: Springer. ISBN 9783540436508,</ref> === Konvergentne granice ploča === Zone subdukcije su mjesta na kojima se sudaraju dvije ploče, obično okeanska i kontinentalna ploča. Okeanska ploča se subduktira (uranja ispod kontinentalne ploče), formirajući duboki okeanski rov tik uz obalu. U procesu zvanom topljenje fluksa, voda oslobođena iz subdukcijske ploče snižava temperaturu topljenja klina plašta koji leži iznad, stvarajući tako [[Magma|magmu]]. Ova [[magma]] ima tendenciju da bude izuzetno viskozna zbog visokog sadržaja [[Silicij-dioksid|silicijum dioksida]], tako da često ne dopire do površine, već se hladi i učvršćuje na dubini. Međutim, kada dođe do površine, formira se vulkan. Tako su zone subdukcije omeđene lancima vulkana koji se nazivaju vulkanski lukovi. Tipični primjeri su vulkani u Pacifičkom vatrenom prstenu, kao što su kaskadni vulkani ili [[japanski arhipelag]], ili istočna ostrva [[Indonezija|Indonezije]].<ref>Schmincke, Hans-Ulrich (2003). ''[https://www.google.com/books/edition/Volcanism/XHlJrFAhth4C?hl=en&gbpv=1&pg=PA13&printsec=frontcover Volcanism]''. Berlin: Springer. str. 18, 113–126. ISBN 9783540436508,</ref> === Vruće tačke === Vruće tačke su vulkanske oblasti za koje se smatra da su formirane od strane plašta, za koje se pretpostavlja da su stupovi vrućeg materijala koji se uzdižu sa granice jezgra-plašt. Kao i kod srednjeokeanskih grebena, stijena plašta koja se uzdiže doživljava dekompresijsko topljenje koje stvara velike količine magme. Budući da se tektonske ploče kreću preko perjanica plašta, svaki vulkan postaje neaktivan dok se spušta sa perjanice, a nastaju novi vulkani gdje ploča napreduje preko perjanice. Smatra se da su [[Havaji|Havajska ostrva]] formirana na takav način, kao i ravnica rijeke [[Snake]], pri čemu je kaldera Yellowstone dio sjevernoameričke ploče koja se trenutno nalazi iznad žarišta [[Yellowstone]].<ref>Schmincke, Hans-Ulrich (2003). ''[https://www.google.com/books/edition/Volcanism/XHlJrFAhth4C?hl=en&gbpv=1&pg=PA13&printsec=frontcover Volcanism]''. Berlin: Springer. str. 18, 106–107. ISBN 9783540436508,</ref> Međutim, hipoteza o perjanici plašta dovedena je u pitanje.<ref name=Foulger>{{cite book |title=Plates vs. Plumes: A Geological Controversy |last1=Foulger|first1= Gillian R. |year=2010 |isbn=978-1-4051-6148-0 |publisher=Wiley-Blackwell}}</ref> === Kontinentalno pomjeranje === Trajno uzdizanje stijena vrućeg plašta može se razviti ispod unutrašnjosti kontinenta i dovesti do pomjeranja. Rane faze pomjeranja karakteriziraju poplavni bazalti i mogu napredovati do tačke u kojoj je tektonska ploča potpuno rascijepljena.<ref>{{cite book |last1=Philpotts |first1=Anthony R. |last2=Ague |first2=Jay J. |title=Principles of igneous and metamorphic petrology |date=2009 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=9780521880060 |pages=380–384, 390 |edition=2nd}}</ref> Divergentna granica ploče tada se razvija između dvije polovice podijeljene ploče. Međutim, pomjeranje često ne uspijeva u potpunosti podijeliti kontinentalnu litosferu (kao što je u aulakogenu), a neuspjele pukotine karakteriziraju vulkani koji eruptiraju neobičnu alkalnu lavu ili karbonatite. Primjeri uključuju vulkane istočnoafričkog rascjepa.<ref>Philpotts, Anthony R.; Ague, Jay J. (2009). ''Principles of igneous and metamorphic petrology'' (2nd ed.). Cambridge, UK: Cambridge University Press. str. 390–394, 396–397. ISBN 9780521880060.</ref> ==Također pogledajte== *[[Vulkanizam]] *[[Vulkanologija]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Volcanoes}} {{Forme Zemljine površine}} [[Kategorija:Vulkani| ]] [[Kategorija:Vulkanizam]] [[Kategorija:Vulkanologija]] [[Kategorija:Vulkanski oblici reljefa]] [[Kategorija:Tektonika ploča]] [[Kategorija:Geološke opasnosti]] kpo7vsf8i5975lvyie4m0t54obx2qx9 0 11260 3843153 3841172 2026-05-10T10:28:22Z Mhare 481 3843153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = Vladimir Šoljić | nasljednik = Ivo Andrić-Lužanski | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|03|03}} | mjesto_rođenja = [[Novi Pazar]], [[Jugoslavija]] | datum_smrti = | etnicitet = [[Bošnjak]] | politička_stranka = [[SDA]] (do 1999.) | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | web_stranica = }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]] i [[profesor]]. Bio je profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je i kancelar privatnog Univerziteta [[Sarajevo School of Science and Technology]]. Jedan je mandat bio na funkciji predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine od 1997. do 2001. Ima zvanje doktora nauka sa [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskog instituta za tehnologiju]] (MIT). == Biografija== Rođen je 3. marta 1946. u Sebečevu, [[Novi Pazar]], [[SFRJ]], (danas [[Srbija]]). Diplomirao i magistrirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Doktorirao na Tehnološkom institutu u [[Boston]]u, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Radio kao samostalni istraživač u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju u [[Beograd]]u, asistent-istraživač na ''Massachusetts Institut of Technology'' (MIT), Cambridge (SAD), stariji istraživač na ''Union Cambridge Corporation-Linde Division'', New York (SAD), docent na univerzitetima u New Yorku i Chicagu, vanredni profesor na ''University of Illinoisat'', Chicago, direktor UNIS-Instituta, gostujući profesor Univerziteta Lomonosov (Rusija). === Akademski rad === Njegov akademski rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[Termodinamika|termodinamiku]], [[Mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-u]]. Akademsku karijeru započeo je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bio predavač na MIT-u, docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]]. Kasnije je bio profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman", te profesor inženjerskih nauka na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]] (SSST).<ref name="ANUBiH">{{cite web|url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/|title=Ejup Ganić|website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Objavljivao je naučnoistraživačke radove iz oblasti termo-fluidnih nauka, naročito o eksperimentalnim i teorijskim pristupima prijenosu toplote i mase. Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'', koji izdaje Elsevier, i bio njegov prvi glavni urednik. Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio akademski i naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH" /> Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH" /> Godine 2003. osnovao je Sarajevo School of Science and Technology, prvi privatni univerzitet u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref>{{cite web|url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management|title=University Management|website=Sarajevo School of Science and Technology|access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10|title=Office of the Chancellor|website=Sarajevo School of Science and Technology|access-date=10. 5. 2026}}</ref> ===Politička karijera === Obavljao je dužnosti člana [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]], izabran kao [[Jugoslaveni|Jugoslaven]], na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]], predsjednika FBiH, rukovodioca komisije FBiH u arbitražnom postupku za [[Brčko]]. Objavio preko 100 naučnih i stručnih radova, među kojima "Handbook of Heat Transfer Fundamentals", "Experimental Heat Transfer", "Engineering Turbulence Modelling and Measurements". Predsjednik Zajednice univerziteta BiH, predsjednik Odbora za naučno-istraživački rad Mašinskog fakulteta, član American Nuclear Society i više drugih naučnih i stručnih asocijacija. Dobitnik nagrade "Veselin Masleša". Živi i radi u Sarajevu. ==Optužnica za ratne zločine== Ejup Ganić uhapšen je 1. marta 2010, na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]], pod optužbom da je kriv za smrt najmanje 18 vojnika [[JNA]] 3. maja 1992. u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|incidentu u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu. Optužnica je podignuta od strane Srbije, a zahtjev za izručenje sudstvu Velike Britanije, upućen je od strane Srbije i Bosne i Hercegovine.<ref>[http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/543615/index.do?direct=543492&_vl_backlink=/home/politik/aussenpolitik/index.do&selChannel= Bosnien und Serbien wollen Auslieferung von Ex-Präsident Ganic, članak u Die Presse, austrijskom dnevniku, 2. marta 2010. godine]</ref>. Ganić je u pritvoru trebao ostati do 29. marta, međutim pušten je nakon što je bosanska investitorka [[Sanela Diana Jenkins]] platila kauciju. Sudija John Laws je primijetio da je srbijanska optužba bila politički motivirana te je iz tog razloga dopustio puštanje na slobodu uz kauciju.<ref name="dw">{{cite web |last1=Welle (www.dw.com) |first1=Deutsche |title=Ganić pušten iz pritvora {{!}} DW {{!}} 11.03.2010 |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |website=DW.COM}}</ref> Također, Ganićev advokat je tvrdio da Srbija nema nikakvih stvarnih dokaza te su svih njeni navodni dokazi ustvari pisanja prosrbijanskih medija u vezi događaja u Dobrovoljačkoj ulici<ref name="dw"/>. Međutim, kancelarija srbijanskog tužioca je tvrdila da slučaj sadrži dodatne dokaze<ref name="upi.com">http://www.upi.com/Top_News/International/2010/03/26/Serbia-pushes-again-for-Ganic-extradition/UPI-99931269612918/</ref>. Dana 27. jula 2010, sud grada Westminster je blokirao njegovo izručenje Srbiji i pustio ga na slobodu, navodeći da je "proces izručenja Srbiji pokrenut i motiviran isključivo političkim ciljevima i uz veliku dozu zloupotrebe prava ovog suda".<ref>{{cite news |first=Ron |last=Synovitz |title=Former Bosnian Leader Returns To Sarajevo After U.K. Rejects Serbian Extradition |url=http://www.rferl.org/content/Former_Bosnian_Leader_Returns_To_Sarajevo_After_UK_Rejects_Serbian_Extradition/2112338.html |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=28. 7. 2010 |access-date=29. 7. 2010}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] gt70kkdr034qma4z9b4ix1yjgp7h4y3 3843162 3843153 2026-05-10T10:37:17Z Mhare 481 fix 3843162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | opis_slike = Ganić s [[Hillary Clinton]] | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|3|3}} | mjesto_rođenja = Sebečevo, [[Novi Pazar]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (do 1999) | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Masačusetski institut za tehnologiju]] | zanimanje = [[političar]], [[profesor]], [[mašinstvo|mašinski inženjer]] }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]], [[profesor]] i [[mašinstvo|mašinski inženjer]]. Bio je član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], predsjednik i potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyja]] (SSST), prvog privatnog univerziteta u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="ANUBiH">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/ |title=Ejup Ganić |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="SSST-management">{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management |title=University Management |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Ganić je rođen 3. marta 1946. u Sebečevu kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], tada u [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Srbiji, a visoko obrazovanje nastavio je u oblasti mašinstva. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT).<ref name="ANUBiH"/> == Akademska karijera == Ganićev naučni rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[termodinamika|termodinamiku]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Akademsku karijeru započeo je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je 1976. bio predavač na MIT-u, zatim docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu 1976/77. i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]] od 1980. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] djelovao je od 1985. kao profesor na Mašinskom fakultetu.<ref name="ANUBiH"/> Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bio je gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman". Od 2004. predavao je inženjerske nauke na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]].<ref name="ANUBiH"/> Objavljivao je naučne i stručne radove iz oblasti termo-fluidnih nauka. Bio je autor, koautor ili urednik više inženjerskih knjiga, među kojima su ''Handbook of Heat Transfer Fundamentals'', ''Handbook of Heat Transfer Applications'', ''McGraw-Hill Handbook of Essential Engineering Information and Data'' i ''McGraw-Hill's Engineering Companion''.<ref name="ANUBiH"/> Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'', koji izdaje [[Elsevier]], i bio njegov prvi glavni urednik. Pokrenuo je i međunarodni kongres ''World Congress on Experimental Heat Transfer, Thermodynamics and Fluid Mechanics'', posvećen eksperimentalnom prijenosu toplote, termodinamici i mehanici fluida.<ref name="ANUBiH"/> Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na Univerzitetu u Sarajevu istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Prema biografiji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH"/> Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH"/> Ganić je 2003. osnovao [[Sarajevo School of Science and Technology]], privatni univerzitet u Sarajevu s nastavom na engleskom jeziku. Univerzitet ga u svojoj upravljačkoj strukturi navodi kao osnivača, a Ured kancelara kao centralno mjesto koordinacije akademskih i administrativnih aktivnosti te međunarodne saradnje univerziteta.<ref name="SSST-management"/><ref>{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10 |title=Office of the Chancellor |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]] Ganić je izabran u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] kao kandidat iz reda [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljao je dužnosti u institucijama [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 29. decembra 1997. do 1. januara 1999. i ponovo od 1. januara 2000. do 1. januara 2001. Bio je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, a učestvovao je i u radu federalne komisije u arbitražnom postupku za [[Brčko]].<ref name="ANUBiH"/> == Pravni postupci == Ganić je 1. marta 2010. uhapšen na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]] na osnovu zahtjeva Srbije za izručenje u vezi s [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događajima u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu 3. maja 1992. Pušten je uz kauciju 11. marta 2010, nakon što su njegovi advokati pred britanskim sudom tvrdili da je postupak politički motiviran.<ref name="DW">{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |title=Ganić pušten iz pritvora |website=Deutsche Welle |date=11. 3. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud grada Westminster odbio je 27. jula 2010. zahtjev za njegovo izručenje Srbiji. Sudija Timothy Workman zaključio je da je postupak pokrenut i korišten u političke svrhe i da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka.<ref>{{cite news |url=https://www.rferl.org/a/British_Court_Blocks_Extradition_Of_Bosnian_Former_Leader/2111295.html |title=British Court Blocks Extradition Of Bosnian Former Leader |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.aljazeera.com/news/2010/7/27/uk-court-halts-bosnian-extradition-2 |title=UK court halts Bosnian extradition |work=Al Jazeera |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i članstva == Ganić je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za naučnoistraživački rad Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je član više stručnih i naučnih udruženja, među kojima je i American Nuclear Society. Dobitnik je nagrade "Veselin Masleša".<ref name="ANUBiH"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mašinski inženjeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nbfaljz2ey6de441e4sjh88x55foeyh 3843184 3843162 2026-05-10T11:12:40Z Mhare 481 /* Pravni postupci */ 3843184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | opis_slike = Ganić s [[Hillary Clinton]] | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|3|3}} | mjesto_rođenja = Sebečevo, [[Novi Pazar]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (do 1999) | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Masačusetski institut za tehnologiju]] | zanimanje = [[političar]], [[profesor]], [[mašinstvo|mašinski inženjer]] }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]], [[profesor]] i [[mašinstvo|mašinski inženjer]]. Bio je član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], predsjednik i potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyja]] (SSST), prvog privatnog univerziteta u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="ANUBiH">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/ |title=Ejup Ganić |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="SSST-management">{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management |title=University Management |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Ganić je rođen 3. marta 1946. u Sebečevu kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], tada u [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Srbiji, a visoko obrazovanje nastavio je u oblasti mašinstva. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT).<ref name="ANUBiH"/> == Akademska karijera == Ganićev naučni rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[termodinamika|termodinamiku]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Akademsku karijeru započeo je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je 1976. bio predavač na MIT-u, zatim docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu 1976/77. i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]] od 1980. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] djelovao je od 1985. kao profesor na Mašinskom fakultetu.<ref name="ANUBiH"/> Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bio je gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman". Od 2004. predavao je inženjerske nauke na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]].<ref name="ANUBiH"/> Objavljivao je naučne i stručne radove iz oblasti termo-fluidnih nauka. Bio je autor, koautor ili urednik više inženjerskih knjiga, među kojima su ''Handbook of Heat Transfer Fundamentals'', ''Handbook of Heat Transfer Applications'', ''McGraw-Hill Handbook of Essential Engineering Information and Data'' i ''McGraw-Hill's Engineering Companion''.<ref name="ANUBiH"/> Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'', koji izdaje [[Elsevier]], i bio njegov prvi glavni urednik. Pokrenuo je i međunarodni kongres ''World Congress on Experimental Heat Transfer, Thermodynamics and Fluid Mechanics'', posvećen eksperimentalnom prijenosu toplote, termodinamici i mehanici fluida.<ref name="ANUBiH"/> Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na Univerzitetu u Sarajevu istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Prema biografiji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH"/> Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH"/> Ganić je 2003. osnovao [[Sarajevo School of Science and Technology]], privatni univerzitet u Sarajevu s nastavom na engleskom jeziku. Univerzitet ga u svojoj upravljačkoj strukturi navodi kao osnivača, a Ured kancelara kao centralno mjesto koordinacije akademskih i administrativnih aktivnosti te međunarodne saradnje univerziteta.<ref name="SSST-management"/><ref>{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10 |title=Office of the Chancellor |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]] Ganić je izabran u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] kao kandidat iz reda [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljao je dužnosti u institucijama [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 29. decembra 1997. do 1. januara 1999. i ponovo od 1. januara 2000. do 1. januara 2001. Bio je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, a učestvovao je i u radu federalne komisije u arbitražnom postupku za [[Brčko]].<ref name="ANUBiH"/> == Pravni postupci == Ganić je 1. marta 2010. uhapšen na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]] na osnovu zahtjeva Srbije za izručenje u vezi s [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događajima u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu 3. maja 1992. Pušten je uz kauciju 11. marta 2010, nakon što su njegovi advokati pred britanskim sudom tvrdili da je postupak politički motiviran.<ref name="DW">{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |title=Ganić pušten iz pritvora |website=Deutsche Welle |date=11. 3. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud grada Westminster odbio je 27. jula 2010. zahtjev za njegovo izručenje Srbiji. Sudija Timothy Workman zaključio je da je postupak pokrenut i korišten u političke svrhe i da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka.<ref>{{cite news |url=https://www.rferl.org/a/British_Court_Blocks_Extradition_Of_Bosnian_Former_Leader/2111295.html |title=British Court Blocks Extradition Of Bosnian Former Leader |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.aljazeera.com/news/2010/7/27/uk-court-halts-bosnian-extradition-2 |title=UK court halts Bosnian extradition |work=Al Jazeera |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 2022. optužnicu protiv Ganića i još devet osoba u predmetu koji se odnosi na [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događaje u Dobrovoljačkoj ulici]] 3. maja 1992, čime je pred tim sudom otvoren krivični postupak u ovom predmetu.<ref>{{cite news|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/6/27/sud-bih-potvrdio-optuznicu-protiv-ejupa-ganica-i-ostalih-za-dobrovoljacku-ulicu|title=Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ejupa Ganića i ostalih za Dobrovoljačku ulicu|work=Al Jazeera Balkans|date=27. 6. 2022|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i članstva == Ganić je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za naučnoistraživački rad Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je član više stručnih i naučnih udruženja, među kojima je i American Nuclear Society. Dobitnik je nagrade "Veselin Masleša".<ref name="ANUBiH"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mašinski inženjeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hv4bidmti8ika23ocko71otaig5j7if 3843185 3843184 2026-05-10T11:12:52Z Mhare 481 /* Pravni postupci */ 3843185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | opis_slike = Ganić s [[Hillary Clinton]] | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|3|3}} | mjesto_rođenja = Sebečevo, [[Novi Pazar]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (do 1999) | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Masačusetski institut za tehnologiju]] | zanimanje = [[političar]], [[profesor]], [[mašinstvo|mašinski inženjer]] }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]], [[profesor]] i [[mašinstvo|mašinski inženjer]]. Bio je član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], predsjednik i potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyja]] (SSST), prvog privatnog univerziteta u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="ANUBiH">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/ |title=Ejup Ganić |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="SSST-management">{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management |title=University Management |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Ganić je rođen 3. marta 1946. u Sebečevu kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], tada u [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Srbiji, a visoko obrazovanje nastavio je u oblasti mašinstva. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT).<ref name="ANUBiH"/> == Akademska karijera == Ganićev naučni rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[termodinamika|termodinamiku]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Akademsku karijeru započeo je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je 1976. bio predavač na MIT-u, zatim docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu 1976/77. i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]] od 1980. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] djelovao je od 1985. kao profesor na Mašinskom fakultetu.<ref name="ANUBiH"/> Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bio je gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman". Od 2004. predavao je inženjerske nauke na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]].<ref name="ANUBiH"/> Objavljivao je naučne i stručne radove iz oblasti termo-fluidnih nauka. Bio je autor, koautor ili urednik više inženjerskih knjiga, među kojima su ''Handbook of Heat Transfer Fundamentals'', ''Handbook of Heat Transfer Applications'', ''McGraw-Hill Handbook of Essential Engineering Information and Data'' i ''McGraw-Hill's Engineering Companion''.<ref name="ANUBiH"/> Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'', koji izdaje [[Elsevier]], i bio njegov prvi glavni urednik. Pokrenuo je i međunarodni kongres ''World Congress on Experimental Heat Transfer, Thermodynamics and Fluid Mechanics'', posvećen eksperimentalnom prijenosu toplote, termodinamici i mehanici fluida.<ref name="ANUBiH"/> Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na Univerzitetu u Sarajevu istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Prema biografiji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH"/> Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH"/> Ganić je 2003. osnovao [[Sarajevo School of Science and Technology]], privatni univerzitet u Sarajevu s nastavom na engleskom jeziku. Univerzitet ga u svojoj upravljačkoj strukturi navodi kao osnivača, a Ured kancelara kao centralno mjesto koordinacije akademskih i administrativnih aktivnosti te međunarodne saradnje univerziteta.<ref name="SSST-management"/><ref>{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10 |title=Office of the Chancellor |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]] Ganić je izabran u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] kao kandidat iz reda [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljao je dužnosti u institucijama [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 29. decembra 1997. do 1. januara 1999. i ponovo od 1. januara 2000. do 1. januara 2001. Bio je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, a učestvovao je i u radu federalne komisije u arbitražnom postupku za [[Brčko]].<ref name="ANUBiH"/> == Pravni postupci == Ganić je 1. marta 2010. uhapšen na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]] na osnovu zahtjeva Srbije za izručenje u vezi s [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događajima u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu 3. maja 1992. Pušten je uz kauciju 11. marta 2010, nakon što su njegovi advokati pred britanskim sudom tvrdili da je postupak politički motiviran.<ref name="DW">{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |title=Ganić pušten iz pritvora |website=Deutsche Welle |date=11. 3. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud grada Westminster odbio je 27. jula 2010. zahtjev za njegovo izručenje Srbiji. Sudija Timothy Workman zaključio je da je postupak pokrenut i korišten u političke svrhe i da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka.<ref>{{cite news |url=https://www.rferl.org/a/British_Court_Blocks_Extradition_Of_Bosnian_Former_Leader/2111295.html |title=British Court Blocks Extradition Of Bosnian Former Leader |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.aljazeera.com/news/2010/7/27/uk-court-halts-bosnian-extradition-2 |title=UK court halts Bosnian extradition |work=Al Jazeera |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> [[Sud Bosne i Hercegovine]] potvrdio je 2022. optužnicu protiv Ganića i još devet osoba u predmetu koji se odnosi na [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događaje u Dobrovoljačkoj ulici]] 3. maja 1992, čime je pred tim sudom otvoren krivični postupak u ovom predmetu.<ref>{{cite news|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/6/27/sud-bih-potvrdio-optuznicu-protiv-ejupa-ganica-i-ostalih-za-dobrovoljacku-ulicu|title=Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ejupa Ganića i ostalih za Dobrovoljačku ulicu|work=Al Jazeera Balkans|date=27. 6. 2022|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i članstva == Ganić je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za naučnoistraživački rad Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je član više stručnih i naučnih udruženja, među kojima je i American Nuclear Society. Dobitnik je nagrade "Veselin Masleša".<ref name="ANUBiH"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mašinski inženjeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bvjz4sepkydc876s2d8w1rh6pofgzvj 3843186 3843185 2026-05-10T11:15:04Z Mhare 481 3843186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | opis_slike = | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|3|3}} | mjesto_rođenja = Sebečevo, [[Novi Pazar]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (do 1999) | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Masačusetski institut za tehnologiju]] | zanimanje = [[političar]], [[profesor]], [[mašinstvo|mašinski inženjer]] }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]], [[profesor]] i [[mašinstvo|mašinski inženjer]]. Bio je član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], predsjednik i potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyja]] (SSST), prvog privatnog univerziteta u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="ANUBiH">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/ |title=Ejup Ganić |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="SSST-management">{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management |title=University Management |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Ganić je rođen 3. marta 1946. u Sebečevu kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], tada u [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Srbiji, a visoko obrazovanje nastavio je u oblasti mašinstva. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT).<ref name="ANUBiH"/> == Akademska karijera == Ganićev naučni rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[termodinamika|termodinamiku]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Akademsku karijeru započeo je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je 1976. bio predavač na MIT-u, zatim docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu 1976/77. i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]] od 1980. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] djelovao je od 1985. kao profesor na Mašinskom fakultetu.<ref name="ANUBiH"/> Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bio je gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman". Od 2004. predavao je inženjerske nauke na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]].<ref name="ANUBiH"/> Objavljivao je naučne i stručne radove iz oblasti termo-fluidnih nauka. Bio je autor, koautor ili urednik više inženjerskih knjiga, među kojima su ''Handbook of Heat Transfer Fundamentals'', ''Handbook of Heat Transfer Applications'', ''McGraw-Hill Handbook of Essential Engineering Information and Data'' i ''McGraw-Hill's Engineering Companion''.<ref name="ANUBiH"/> Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'', koji izdaje [[Elsevier]], i bio njegov prvi glavni urednik. Pokrenuo je i međunarodni kongres ''World Congress on Experimental Heat Transfer, Thermodynamics and Fluid Mechanics'', posvećen eksperimentalnom prijenosu toplote, termodinamici i mehanici fluida.<ref name="ANUBiH"/> Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na Univerzitetu u Sarajevu istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Prema biografiji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH"/> Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH"/> Ganić je 2003. osnovao [[Sarajevo School of Science and Technology]], privatni univerzitet u Sarajevu s nastavom na engleskom jeziku. Univerzitet ga u svojoj upravljačkoj strukturi navodi kao osnivača, a Ured kancelara kao centralno mjesto koordinacije akademskih i administrativnih aktivnosti te međunarodne saradnje univerziteta.<ref name="SSST-management"/><ref>{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10 |title=Office of the Chancellor |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]] Ganić je izabran u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] kao kandidat iz reda [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljao je dužnosti u institucijama [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 29. decembra 1997. do 1. januara 1999. i ponovo od 1. januara 2000. do 1. januara 2001. Bio je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, a učestvovao je i u radu federalne komisije u arbitražnom postupku za [[Brčko]].<ref name="ANUBiH"/> == Pravni postupci == Ganić je 1. marta 2010. uhapšen na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]] na osnovu zahtjeva Srbije za izručenje u vezi s [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događajima u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu 3. maja 1992. Pušten je uz kauciju 11. marta 2010, nakon što su njegovi advokati pred britanskim sudom tvrdili da je postupak politički motiviran.<ref name="DW">{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |title=Ganić pušten iz pritvora |website=Deutsche Welle |date=11. 3. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud grada Westminster odbio je 27. jula 2010. zahtjev za njegovo izručenje Srbiji. Sudija Timothy Workman zaključio je da je postupak pokrenut i korišten u političke svrhe i da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka.<ref>{{cite news |url=https://www.rferl.org/a/British_Court_Blocks_Extradition_Of_Bosnian_Former_Leader/2111295.html |title=British Court Blocks Extradition Of Bosnian Former Leader |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.aljazeera.com/news/2010/7/27/uk-court-halts-bosnian-extradition-2 |title=UK court halts Bosnian extradition |work=Al Jazeera |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> [[Sud Bosne i Hercegovine]] potvrdio je 2022. optužnicu protiv Ganića i još devet osoba u predmetu koji se odnosi na [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događaje u Dobrovoljačkoj ulici]] 3. maja 1992, čime je pred tim sudom otvoren krivični postupak u ovom predmetu.<ref>{{cite news|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/6/27/sud-bih-potvrdio-optuznicu-protiv-ejupa-ganica-i-ostalih-za-dobrovoljacku-ulicu|title=Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ejupa Ganića i ostalih za Dobrovoljačku ulicu|work=Al Jazeera Balkans|date=27. 6. 2022|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i članstva == Ganić je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za naučnoistraživački rad Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je član više stručnih i naučnih udruženja, među kojima je i American Nuclear Society. Dobitnik je nagrade "Veselin Masleša".<ref name="ANUBiH"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mašinski inženjeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7thw1f6niva8jydxv3h8aqtnpgeanhw 3843202 3843186 2026-05-10T11:55:08Z Mhare 481 3843202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ejup Ganić | slika = Hillary Clinton and Ejup Ganić (cropped).jpg | opis_slike = | redoslijed = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999. | prethodnik = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | redoslijed2 = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001. | prethodnik2 = [[Vladimir Šoljić]] | nasljednik2 = [[Ivo Andrić-Lužanski]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|3|3}} | mjesto_rođenja = Sebečevo, [[Novi Pazar]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (do 1999) | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Masačusetski institut za tehnologiju]] | zanimanje = [[političar]], [[profesor]], [[mašinstvo|mašinski inženjer]] }} '''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]], [[profesor]] i [[mašinstvo|mašinski inženjer]]. Bio je član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], predsjednik i potpredsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyja]] (SSST), prvog privatnog univerziteta u Bosni i Hercegovini s nastavom na engleskom jeziku.<ref name="ANUBiH">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/ejup-ganic/ |title=Ejup Ganić |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref name="SSST-management">{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/page/311/university-management |title=University Management |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Ganić je rođen 3. marta 1946. u Sebečevu kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], tada u [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Srbiji, a visoko obrazovanje nastavio je u oblasti mašinstva. Dodiplomske i postdiplomske studije završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju odbranio je 1976. na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT).<ref name="ANUBiH"/> == Akademska karijera == Ganićev naučni rad vezan je prvenstveno za [[mašinstvo]], [[termodinamika|termodinamiku]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]] i prijenos toplote i mase. Akademsku karijeru započeo je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je 1976. bio predavač na MIT-u, zatim docent na [[Državni univerzitet New Yorka|Državnom univerzitetu New Yorka]] u Buffalu 1976/77. i profesor na [[Univerzitet Illinois u Chicagu|Univerzitetu Illinois u Chicagu]] od 1980. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] djelovao je od 1985. kao profesor na Mašinskom fakultetu.<ref name="ANUBiH"/> Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih bio je gostujući profesor na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu "Lomonosov"]] i Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu "Bauman". Od 2004. predavao je inženjerske nauke na [[Sarajevo School of Science and Technology|Sarajevo School of Science and Technologyju]].<ref name="ANUBiH"/> Objavljivao je naučne i stručne radove iz oblasti termo-fluidnih nauka. Bio je autor, koautor ili urednik više inženjerskih knjiga, među kojima su ''Handbook of Heat Transfer Fundamentals'', ''Handbook of Heat Transfer Applications'', ''McGraw-Hill Handbook of Essential Engineering Information and Data'' i ''McGraw-Hill's Engineering Companion''.<ref name="ANUBiH"/> Početkom 1980-ih osnovao je međunarodni časopis ''Experimental Thermal and Fluid Science'', koji izdaje [[Elsevier]], i bio njegov prvi glavni urednik. Pokrenuo je i međunarodni kongres ''World Congress on Experimental Heat Transfer, Thermodynamics and Fluid Mechanics'', posvećen eksperimentalnom prijenosu toplote, termodinamici i mehanici fluida.<ref name="ANUBiH"/> Na Univerzitetu Illinois razvio je laboratorije za dvofazni tok i sagorijevanje, a na Univerzitetu u Sarajevu istraživačku laboratoriju za dvofazni tok i prijenos toplote. Prema biografiji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], pod njegovim mentorstvom formiran je kadar koji je nastavio naučnoistraživački rad u Sarajevu i Chicagu.<ref name="ANUBiH"/> Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 1995, a za redovnog člana Odjeljenja tehničkih nauka 2005.<ref name="ANUBiH"/> Ganić je 2003. osnovao [[Sarajevo School of Science and Technology]], privatni univerzitet u Sarajevu s nastavom na engleskom jeziku. Univerzitet ga u svojoj upravljačkoj strukturi navodi kao osnivača, a Ured kancelara kao centralno mjesto koordinacije akademskih i administrativnih aktivnosti te međunarodne saradnje univerziteta.<ref name="SSST-management"/><ref>{{cite web |url=https://ssst.edu.ba/en/page/office-of-the-chancellor/10 |title=Office of the Chancellor |website=Sarajevo School of Science and Technology |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Bio je član Upravnog odbora [[UNIS]]-a, a zatim je rukovodio osnivanjem UNIS-Instituta, koji je djelovao od 1982. do 1990. Osnivač je i direktor UNIS-Instituta za razvoj namjenske industrije, ustanove zamišljene kao istraživačko-razvojna veza između univerzitetskog inženjerskog znanja i industrijske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=https://vreme.com/en/vreme/ejup-ganic/|title=Ejup Ganic|date=9. 3. 1996|website=Vreme|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]] Ganić je izabran u [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] kao kandidat iz reda [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] obavljao je dužnosti u institucijama [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 29. decembra 1997. do 1. januara 1999. i ponovo od 1. januara 2000. do 1. januara 2001. Bio je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, a učestvovao je i u radu federalne komisije u arbitražnom postupku za [[Brčko]].<ref name="ANUBiH"/> == Pravni postupci == Ganić je 1. marta 2010. uhapšen na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]] na osnovu zahtjeva Srbije za izručenje u vezi s [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događajima u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu 3. maja 1992. Pušten je uz kauciju 11. marta 2010, nakon što su njegovi advokati pred britanskim sudom tvrdili da je postupak politički motiviran.<ref name="DW">{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |title=Ganić pušten iz pritvora |website=Deutsche Welle |date=11. 3. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Sud grada Westminster odbio je 27. jula 2010. zahtjev za njegovo izručenje Srbiji. Sudija Timothy Workman zaključio je da je postupak pokrenut i korišten u političke svrhe i da predstavlja zloupotrebu sudskog postupka.<ref>{{cite news |url=https://www.rferl.org/a/British_Court_Blocks_Extradition_Of_Bosnian_Former_Leader/2111295.html |title=British Court Blocks Extradition Of Bosnian Former Leader |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.aljazeera.com/news/2010/7/27/uk-court-halts-bosnian-extradition-2 |title=UK court halts Bosnian extradition |work=Al Jazeera |date=27. 7. 2010 |access-date=10. 5. 2026}}</ref> [[Sud Bosne i Hercegovine]] potvrdio je 2022. optužnicu protiv Ganića i još devet osoba u predmetu koji se odnosi na [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|događaje u Dobrovoljačkoj ulici]] 3. maja 1992, čime je pred tim sudom otvoren krivični postupak u ovom predmetu.<ref>{{cite news|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/6/27/sud-bih-potvrdio-optuznicu-protiv-ejupa-ganica-i-ostalih-za-dobrovoljacku-ulicu|title=Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ejupa Ganića i ostalih za Dobrovoljačku ulicu|work=Al Jazeera Balkans|date=27. 6. 2022|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i članstva == Ganić je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je predsjednik Zajednice univerziteta Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za naučnoistraživački rad Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je član više stručnih i naučnih udruženja, među kojima je i American Nuclear Society. Dobitnik je nagrade "Veselin Masleša".<ref name="ANUBiH"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mašinski inženjeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi BANU]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iy8qhh9msfs23r36g39ts5kewl2mm37 0 13457 3842827 3804616 2026-05-09T12:40:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842827 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Urdu''' ({{Ar|اردو}}, ''urdū'') je [[indoevropski jezici|indoevropski jezik]] iz [[indoarijanski jezici|indoarijanske jezičke]] porodice. Urdu se razvio u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]], u periodu od 1200-1800, za vrijeme [[Delhijski sulatnat|Delhijskog sultanata]] i [[Mogulsko carstvo|Mogulskog carstva]], pod uticajem [[farsi jezik|persijskog]], [[turski jezik|turskog]] i [[arapski jezik|arapskog jezika]]. Uz [[engleski jezik|engleski]], urdu je zvanični jezik [[Pakistan]]a, kao i jedan od 24 nacionalna jezika [[Indija|Indije]]. Međutim, urdu se često smatra dijelom šireg [[hindustani jezik]]a, te je po broju govornika četvrti jezik na svijetu. Urdu se piše modifikovanim [[arapsko pismo|arapskim pismom]], baziranom na [[farsi pismo|farsi pismu]]. == Vanjski linkovi == === Stranice o urdu jeziku === * [http://www.haroof.com Urdu is our Main Point:] Having Great Resources of Urdu Poetry,Hamd,Naat,Mizah,News etc... * [http://www.crulp.org/English%20Site/main.html CRULP] Center for research in Urdu language processing * [http://www.urdustan.com/ Urdustan.com : oldest Urdu language website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200611103700/http://www.urdustan.com/ |date=11. 6. 2020 }} * [http://dsal.uchicago.edu/digbooks/dig_toc.html?BOOKID=PK1983.N2_1999_V1 Introductory Urdu (Volume 1)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201112021850/http://dsal.uchicago.edu/digbooks/dig_toc.html?BOOKID=PK1983.N2_1999_V1 |date=12. 11. 2020 }} * [http://dsal.uchicago.edu/digbooks/dig_toc.html?BOOKID=PK1983.N2_1999_V2 Introductory Urdu (Volume 2)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125015815/http://dsal.uchicago.edu/digbooks/dig_toc.html?BOOKID=PK1983.N2_1999_V2 |date=25. 1. 2021 }} * [http://ur.wiktionary.org Urdu Wiktionary] * [http://en.wikivoyage.org/wiki/Hindi-Urdu_phrasebook Wikivoyage Hindi-Urdu Phrasebook] * [https://web.archive.org/web/20051226004719/http://www.shaikhsiddiqui.com/urdu.html History of Urdu Literature ] * [https://web.archive.org/web/20060220082325/http://www.neosense.com/products/urdu-extension/ NeoSense Urdu Extension for Ligature Parsing] === Online upotreba urdu jezika === * [http://www.iqbalcyberlibrary.net Urdu:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180529142527/http://www.iqbalcyberlibrary.net/ |date=29. 5. 2018 }} Digital Library of Urdu Books. Allama Iqbal Urdu Cyber Library Network * [http://www.haroof.com Urdu Poetry,Funny Poetry:] Having Great Resources of Urdu Poetry,Hamd,Naat,Mizah,News etc... * [http://www.shairy.com Shairy.com:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126021934/http://www.shairy.com/ |date=26. 1. 2021 }} Largest collection of Online Urdu poetry,Urdu Shairee, Shairy and forum * [https://web.archive.org/web/20070613110643/http://alqamar.org/ Al Qamar Online Urdu Network from London] * [http://www.urduweb.org/wiki/ UrduWiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200813211554/http://www.urduweb.org/wiki/ |date=13. 8. 2020 }} * [http://urdu-ke-naam.blogspot.com Collaborative blog discussing the Urdu language and the affiliated culture] * [http://www.urduweb.org/wiki/BloggingInUrdu Blogging In Urdu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200813211550/http://www.urduweb.org/wiki/BloggingInUrdu |date=13. 8. 2020 }} * [http://www.urduweb.org/wiki/UrduBlogsDirectory List of blogs in Urdu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213100314/https://www.urduweb.org/wiki/UrduBlogsDirectory |date=13. 2. 2021 }} * [http://urdutemplates.blogspot.com/ Templates for blogging in Urdu] * [http://www.bbc.co.uk/urdu/ BBC News in Urdu] * [https://web.archive.org/web/20190711103201/http://boriat.com/ Roznama Boriat Karachi] - Spoof News in Urdu * [https://urdunama.org Urdu Nama Forum] - Urdu Poetry, Urdu Books, Islamic Information in Urdu, Daily Urdu News, Urdu Food Recipes etc. {{Commonscat|Urdu}} [[Kategorija:Indija]] [[Kategorija:Jezici]] [[Kategorija:Pakistan]] s2yf3l15d3mixggyzzo2rwx95g50lk9 0 15947 3843010 3681912 2026-05-09T20:32:34Z Mhare 481 3843010 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Grbavica | slika = Grbavica poster.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = [[Tatjana Aćimović]] | scenarist = {{plainlist| * Jasmila Žbanić * [[Barbara Albert]] }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Mirjana Karanović]] * [[Luna Mijović]] * [[Leon Lučev]] * [[Andiswa Kedama]] * [[Kenan Ćatić]] * [[Jasna Beri]] * [[Dejan Aćimović]] * [[Bogdan Diklić]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] }} | muzika = [[Enes Zlatar]] | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = | distributer = | datum = 2006. | trajanje = 90 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Grbavica''''' je [[film]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] [[režiser]]ke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Snimljen je u koprodukciji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Austrija|Austrije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] uz pomoć [[ZDF|ZDF-a]] i [[ARTE|arte]]. Film je dobitnik nagrade ''Zlatni medvjed'' na festivalu [[Berlinale]]. Naziv filma ima dvojako značenje: Grbavica kao novo sarajevsko naselje, gdje se odvija radnja filma, i ono etimološko – žena sa grbom. Film je 2006. bio na [[79. dodjela "Oskara"|79. dodjeli "Oskara"]] [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]], ali nije ušao u užu konkurenciju. == Radnja filma == Samohrana majka Esma živi sa svojom dvanaestogodišnjom kćerkom Sarom u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u kojem se život, nakon [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] 1990-ih još uvijek nastavlja.<ref>{{Cite web|url= https://www.imdb.com/title/tt0464029/|title= ''Grbavica''|website= imdb.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> U nemogućnosti da sa skromnom socijalnom pomoći koju dobija sastavi kraj sa krajem, Esma se zapošljava kao konobarica u jednom noćnom klubu. Cjelonoćni rad je fizički naporan za Esmu, te ona protiv svoje volje biva primorana da provodi manje vremena sa svojom kćerkom. Esmu još uvijek progone nasilni događaji iz prošlosti, te ona prisustvuje grupnim terapijama u jednom lokalnom centru za žene. Uz svoju najbolju prijateljicu Sabinu, na koju se često oslanja, Esma nalazi srodnu dušu i u Peldi, saosjećajnom kolegi iz noćnog kluba. ''Ratoborni mangup'' Sara počinje zapostavljati nogomet jer se između nje i drugara iz razreda, Samira, počne razvijati toplo prijateljstvo. Između dvoje osjetljivih mladih tinejdžera se javlja jaka veza jer su oboje u ratu ostali bez očeva. Ali, Samira iznenađuje činjenica da Sara ne zna tačno gdje i kako je njen otac časno poginuo. Pitanje Sarinog oca postaje problem kada Sari zatreba potvrda da je njen otac poginuo kao [[šehid]], borac mučenik rata, da bi dobila popust za predstojeću ekskurziju. Esma joj govori da je teško dobiti tu potvrdu, jer tijelo njenog oca još nije pronađeno. U međuvremenu, Esma očajnički pokušava posuditi [[novac]] da plati Sarinu ekskurziju. Zbunjena Sara se strašno uznemiri kada je nekoliko učenika iz razreda počne zadirkivati jer se njeno ime ne nalazi na spisku šehidske djece. Saznavši da je njena majka platila punu cijenu ekskurzije, Sara agresivno zahtijeva istinu. Esma gubi živce i grubo joj otkriva da je začeta silovanjem u jednom kampu za ratne zarobljenike. Uprkos činjenici da je njihovo suočavanje sa istinom jako bolno, ono je Esmin prvi pravi korak ka savladavanju svoje teške traume. Sara jeste povrijeđena ovom istinom, ali ipak se javlja mala mogućnost da odnos između majke i kćerke krene novim putem. Na kraju filma ona odlazi na školski izlet, ne mašući majci do posljednjeg trenutka. U autobusu učenici počinju pjevati popularnu pjesmu [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] iz 1970-ih "[[Sarajevo, ljubavi moja]]", a njima se pridružuje i Sara.<ref>{{Cite web|url= https://www.nytimes.com/2007/02/16/movies/16grba.html|title= ''Grbavica: Looking to the Future, Living With the Past''|website= nytimes.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Uloge == * [[Mirjana Karanović]] – Esma * [[Luna Mijović]] – Sara * [[Leon Lučev]] – Pelda * [[Andiswa Kedama]] – Amanda * [[Kenan Ćatić]] – Samir * [[Jasna Beri]] – Sabina * [[Dejan Aćimović]] – Čenga * [[Bogdan Diklić]] – Saran * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Puška == Kritike == Preglednik filmova [[Rotten Tomatoes]] izvještava da je 98% kritičara dalo filmu rejting "Certified Fresh", na osnovu 43 recenzije sa prosječnom ocjenom od 7.6/10, s komentarom sajta koji navodi: "emocionalno iskrena i dirljiva drama, Grbavica spretno istražuje emocionalne ožiljke koje svi ratovi ostavljaju na one koji su ih preživjeli".<ref>{{Cite web|url= http://www.rottentomatoes.com/m/grbavica/|title= ''Grbavica''|website= rottentomatoes.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> [[Metacritic]], također još jedan od preglednika, dodijelio je filmu prosjek ocjena 71 od ukupno 100 na osnovu 21 recenzije najjače kritike, uz zaljučni komentar: "U svom zapanjujućem igranom prvijencu, pisac/ redatelj Jasmila Žbanić istražuje bolne dugotrajne posljedice rata na bosansku ženu i njenu kćer".<ref>{{Cite web|url= http://www.metacritic.com/movie/grbavica-the-land-of-my-dreams|title= ''Grbavica''|website= metacritic.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Grbavica (film)}} {{wikivijesti|Film "Grbavica" osvojio nagradu Vijeća Evrope}} * {{Imdb title|id=0464029|title=Grbavica}} * [http://www.coop99.at/grbavica_website/ Stranica filma na engleskom i njemačkom jeziku] {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2006.]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog medvjeda]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sarajevu]] [[Kategorija:Filmovi o silovanju]] kj4v1g1wij8pfz46adsc7gzr7xpjxkw 3843020 3843010 2026-05-09T20:35:25Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Grbavica | slika = Grbavica poster.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = [[Tatjana Aćimović]] | scenarist = {{plainlist| * Jasmila Žbanić * [[Barbara Albert]] }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Mirjana Karanović]] * [[Luna Mijović]] * [[Leon Lučev]] * [[Andiswa Kedama]] * [[Kenan Ćatić]] * [[Jasna Beri]] * [[Dejan Aćimović]] * [[Bogdan Diklić]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] }} | muzika = [[Enes Zlatar]] | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = | distributer = | datum = 2006. | trajanje = 90 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Grbavica''''' je [[film]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] [[režiser]]ke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Snimljen je u koprodukciji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Austrija|Austrije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] uz pomoć [[ZDF|ZDF-a]] i [[ARTE|arte]]. Film je dobitnik nagrade ''Zlatni medvjed'' na festivalu [[Berlinale]]. Naziv filma ima dvojako značenje: Grbavica kao novo sarajevsko naselje, gdje se odvija radnja filma, i ono etimološko – žena sa grbom. Film je 2006. bio na [[79. dodjela "Oskara"|79. dodjeli "Oskara"]] [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]], ali nije ušao u užu konkurenciju. == Radnja filma == Samohrana majka Esma živi sa svojom dvanaestogodišnjom kćerkom Sarom u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u kojem se život, nakon [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] 1990-ih još uvijek nastavlja.<ref>{{Cite web|url= https://www.imdb.com/title/tt0464029/|title= ''Grbavica''|website= imdb.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> U nemogućnosti da sa skromnom socijalnom pomoći koju dobija sastavi kraj sa krajem, Esma se zapošljava kao konobarica u jednom noćnom klubu. Cjelonoćni rad je fizički naporan za Esmu, te ona protiv svoje volje biva primorana da provodi manje vremena sa svojom kćerkom. Esmu još uvijek progone nasilni događaji iz prošlosti, te ona prisustvuje grupnim terapijama u jednom lokalnom centru za žene. Uz svoju najbolju prijateljicu Sabinu, na koju se često oslanja, Esma nalazi srodnu dušu i u Peldi, saosjećajnom kolegi iz noćnog kluba. ''Ratoborni mangup'' Sara počinje zapostavljati nogomet jer se između nje i drugara iz razreda, Samira, počne razvijati toplo prijateljstvo. Između dvoje osjetljivih mladih tinejdžera se javlja jaka veza jer su oboje u ratu ostali bez očeva. Ali, Samira iznenađuje činjenica da Sara ne zna tačno gdje i kako je njen otac časno poginuo. Pitanje Sarinog oca postaje problem kada Sari zatreba potvrda da je njen otac poginuo kao [[šehid]], borac mučenik rata, da bi dobila popust za predstojeću ekskurziju. Esma joj govori da je teško dobiti tu potvrdu, jer tijelo njenog oca još nije pronađeno. U međuvremenu, Esma očajnički pokušava posuditi [[novac]] da plati Sarinu ekskurziju. Zbunjena Sara se strašno uznemiri kada je nekoliko učenika iz razreda počne zadirkivati jer se njeno ime ne nalazi na spisku šehidske djece. Saznavši da je njena majka platila punu cijenu ekskurzije, Sara agresivno zahtijeva istinu. Esma gubi živce i grubo joj otkriva da je začeta silovanjem u jednom kampu za ratne zarobljenike. Uprkos činjenici da je njihovo suočavanje sa istinom jako bolno, ono je Esmin prvi pravi korak ka savladavanju svoje teške traume. Sara jeste povrijeđena ovom istinom, ali ipak se javlja mala mogućnost da odnos između majke i kćerke krene novim putem. Na kraju filma ona odlazi na školski izlet, ne mašući majci do posljednjeg trenutka. U autobusu učenici počinju pjevati popularnu pjesmu [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] iz 1970-ih "[[Sarajevo, ljubavi moja]]", a njima se pridružuje i Sara.<ref>{{Cite web|url= https://www.nytimes.com/2007/02/16/movies/16grba.html|title= ''Grbavica: Looking to the Future, Living With the Past''|website= nytimes.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Uloge == * [[Mirjana Karanović]] – Esma * [[Luna Mijović]] – Sara * [[Leon Lučev]] – Pelda * [[Andiswa Kedama]] – Amanda * [[Kenan Ćatić]] – Samir * [[Jasna Beri]] – Sabina * [[Dejan Aćimović]] – Čenga * [[Bogdan Diklić]] – Saran * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Puška == Kritike == Preglednik filmova [[Rotten Tomatoes]] izvještava da je 98% kritičara dalo filmu rejting "Certified Fresh", na osnovu 43 recenzije sa prosječnom ocjenom od 7.6/10, s komentarom sajta koji navodi: "emocionalno iskrena i dirljiva drama, Grbavica spretno istražuje emocionalne ožiljke koje svi ratovi ostavljaju na one koji su ih preživjeli".<ref>{{Cite web|url= http://www.rottentomatoes.com/m/grbavica/|title= ''Grbavica''|website= rottentomatoes.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> [[Metacritic]], također još jedan od preglednika, dodijelio je filmu prosjek ocjena 71 od ukupno 100 na osnovu 21 recenzije najjače kritike, uz zaljučni komentar: "U svom zapanjujućem igranom prvijencu, pisac/ redatelj Jasmila Žbanić istražuje bolne dugotrajne posljedice rata na bosansku ženu i njenu kćer".<ref>{{Cite web|url= http://www.metacritic.com/movie/grbavica-the-land-of-my-dreams|title= ''Grbavica''|website= metacritic.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Grbavica (film)}} {{wikivijesti|Film "Grbavica" osvojio nagradu Vijeća Evrope}} * {{Imdb title|id=0464029|title=Grbavica}} * [http://www.coop99.at/grbavica_website/ Stranica filma na engleskom i njemačkom jeziku] {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2006.]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog medvjeda]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sarajevu]] [[Kategorija:Filmovi o silovanju]] buufm3vemgmmou743i1b0rwggw48k1i 3843022 3843020 2026-05-09T20:37:41Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Grbavica | slika = Grbavica poster.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = [[Tatjana Aćimović]] | scenarist = {{plainlist| * Jasmila Žbanić * [[Barbara Albert]] }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Mirjana Karanović]] * [[Luna Mijović]] * [[Leon Lučev]] * [[Andiswa Kedama]] * [[Kenan Ćatić]] * [[Jasna Beri]] * [[Dejan Aćimović]] * [[Bogdan Diklić]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] }} | muzika = [[Enes Zlatar]] | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = | distributer = | datum = 2006. | trajanje = 90 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Grbavica''''' je [[film]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] [[režiser]]ke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Snimljen je u koprodukciji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Austrija|Austrije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] uz pomoć [[ZDF|ZDF-a]] i [[ARTE|arte]]. Film je dobitnik nagrade ''Zlatni medvjed'' na festivalu [[Berlinale]]. Naziv filma ima dvojako značenje: Grbavica kao novo sarajevsko naselje, gdje se odvija radnja filma, i ono etimološko – žena sa grbom. Film je 2006. bio na [[79. dodjela "Oskara"|79. dodjeli "Oskara"]] [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]], ali nije ušao u užu konkurenciju. == Radnja filma == Samohrana majka Esma živi sa svojom dvanaestogodišnjom kćerkom Sarom u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u kojem se život, nakon [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] 1990-ih još uvijek nastavlja.<ref>{{Cite web|url= https://www.imdb.com/title/tt0464029/|title= ''Grbavica''|website= imdb.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> U nemogućnosti da sa skromnom socijalnom pomoći koju dobija sastavi kraj sa krajem, Esma se zapošljava kao konobarica u jednom noćnom klubu. Cjelonoćni rad je fizički naporan za Esmu, te ona protiv svoje volje biva primorana da provodi manje vremena sa svojom kćerkom. Esmu još uvijek progone nasilni događaji iz prošlosti, te ona prisustvuje grupnim terapijama u jednom lokalnom centru za žene. Uz svoju najbolju prijateljicu Sabinu, na koju se često oslanja, Esma nalazi srodnu dušu i u Peldi, saosjećajnom kolegi iz noćnog kluba. ''Ratoborni mangup'' Sara počinje zapostavljati nogomet jer se između nje i drugara iz razreda, Samira, počne razvijati toplo prijateljstvo. Između dvoje osjetljivih mladih tinejdžera se javlja jaka veza jer su oboje u ratu ostali bez očeva. Ali, Samira iznenađuje činjenica da Sara ne zna tačno gdje i kako je njen otac časno poginuo. Pitanje Sarinog oca postaje problem kada Sari zatreba potvrda da je njen otac poginuo kao [[šehid]], borac mučenik rata, da bi dobila popust za predstojeću ekskurziju. Esma joj govori da je teško dobiti tu potvrdu, jer tijelo njenog oca još nije pronađeno. U međuvremenu, Esma očajnički pokušava posuditi [[novac]] da plati Sarinu ekskurziju. Zbunjena Sara se strašno uznemiri kada je nekoliko učenika iz razreda počne zadirkivati jer se njeno ime ne nalazi na spisku šehidske djece. Saznavši da je njena majka platila punu cijenu ekskurzije, Sara agresivno zahtijeva istinu. Esma gubi živce i grubo joj otkriva da je začeta silovanjem u jednom kampu za ratne zarobljenike. Uprkos činjenici da je njihovo suočavanje sa istinom jako bolno, ono je Esmin prvi pravi korak ka savladavanju svoje teške traume. Sara jeste povrijeđena ovom istinom, ali ipak se javlja mala mogućnost da odnos između majke i kćerke krene novim putem. Na kraju filma ona odlazi na školski izlet, ne mašući majci do posljednjeg trenutka. U autobusu učenici počinju pjevati popularnu pjesmu [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] iz 1970-ih "[[Sarajevo, ljubavi moja]]", a njima se pridružuje i Sara.<ref>{{Cite web|url= https://www.nytimes.com/2007/02/16/movies/16grba.html|title= ''Grbavica: Looking to the Future, Living With the Past''|website= nytimes.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Uloge == * [[Mirjana Karanović]] – Esma * [[Luna Mijović]] – Sara * [[Leon Lučev]] – Pelda * [[Andiswa Kedama]] – Amanda * [[Kenan Ćatić]] – Samir * [[Jasna Beri]] – Sabina * [[Dejan Aćimović]] – Čenga * [[Bogdan Diklić]] – Saran * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Puška == Kritike == Preglednik filmova [[Rotten Tomatoes]] izvještava da je 98% kritičara dalo filmu rejting "Certified Fresh", na osnovu 43 recenzije sa prosječnom ocjenom od 7.6/10, s komentarom sajta koji navodi: "emocionalno iskrena i dirljiva drama, Grbavica spretno istražuje emocionalne ožiljke koje svi ratovi ostavljaju na one koji su ih preživjeli".<ref>{{Cite web|url= http://www.rottentomatoes.com/m/grbavica/|title= ''Grbavica''|website= rottentomatoes.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> [[Metacritic]], također još jedan od preglednika, dodijelio je filmu prosjek ocjena 71 od ukupno 100 na osnovu 21 recenzije najjače kritike, uz zaljučni komentar: "U svom zapanjujućem igranom prvijencu, pisac/ redatelj Jasmila Žbanić istražuje bolne dugotrajne posljedice rata na bosansku ženu i njenu kćer".<ref>{{Cite web|url= http://www.metacritic.com/movie/grbavica-the-land-of-my-dreams|title= ''Grbavica''|website= metacritic.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Grbavica (film)}} {{wikivijesti|Film "Grbavica" osvojio nagradu Vijeća Evrope}} * {{Imdb title|id=0464029|title=Grbavica}} * [http://www.coop99.at/grbavica_website/ Stranica filma na engleskom i njemačkom jeziku] {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} {{Jasmila Žbanić}} [[Kategorija:Filmovi iz 2006.]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog medvjeda]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sarajevu]] [[Kategorija:Filmovi o silovanju]] j5g3gmv2brcf7mgch9w5ps4u2h37c90 0 17732 3842813 3711400 2026-05-09T12:13:45Z Genetičar 181151 3842813 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Atmosfera (višeznačna odrednica)}} '''Atmosfera''' je [[plin]]oviti omotač oko [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. [[Datoteka:Mars_atmosphere.jpg|mini| Planeta [[Mars]] ima atmosferu sastavljenu od tankih slojeva gasova.]] [[Datoteka:Top_of_Atmosphere.jpg|mini| Atmosferski plinovi oko Zemlje [[Rayleighovo rasijanje|raspršuju plavu svjetlost]] (kraće talasne dužine) više od svjetlosti prema crvenom kraju (duže talasne dužine) [[Vidljivi spektar|vidljivog spektra]] ; tako, [[Nebo|plavi]] sjaj iznad horizonta se vidi kada se Zemlja [[Posmatranje Zemlje|posmatra]] iz [[Svemir|svemira]].]] [[Datoteka:Atmosphere_layers-en.svg|mini|Dijagram slojeva '''Zemljine atmosfere''']] '''Atmosfera''' (starogrčki ἀτμός (atmós) 'para' + σφαῖρα (sphaîra) 'sfera' ) je sloj [[plin]]a ili slojeva plinova koji obavija [[Planeta|planetu]], a drži se na mjestu [[Gravitacija|gravitacijom]] planetarnog tijela. Planeta zadržava atmosferu kada je gravitacija velika, a [[temperatura]] atmosfere niska.<ref>{{Cite web|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Da%29tmo%2Fs|title=ἀτμός|last=Liddell|first=Henry George|last2=Scott|first2=Robert|date=24. 9. 2015|website=A Greek-English Lexicon|publisher=[[Perseus Project|Perseus Digital Library]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924182433/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Da%29tmo%2Fs|archive-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Zvezdana atmosfera|Zvjezdana atmosfera]] je vanjski dio zvijezde, koji uključuje slojeve iznad [[Prozirnost (optika)|neprozirne]] [[Fotosfera|fotosfere]] ; zvijezde niske temperature mogu imati vanjsku atmosferu koja sadrži složene [[Molekula|molekule]]. '''Atmosfera Zemlje''' se sastoji od [[Dušik|azota]] (78%), [[Kisik|kiseonika]] (21%), [[argon]]a (0,9%), [[Ugljični dioksid u Zemljinoj atmosferi|ugljen-dioksida]] (0,04%) i gasova u tragovima.<ref>{{Cite web|url=https://earthhow.com/earth-atmosphere-composition/|title=Earth's Atmosphere Composition: Nitrogen, Oxygen, Argon and CO2|date=31. 7. 2017|website=Earth How|language=en-US|access-date=22. 10. 2019}}</ref> Većina organizama koristi kiseonik za [[disanje]] ; munje i bakterije vrše [[Fiksacija dušika|fiksaciju dušika]] kako bi proizveli [[amonijak]] koji se koristi za proizvodnju [[nukleotid]]a i [[aminokiselina]] ; [[biljke]], [[alge]] i [[cijanobakterije]] koriste ugljični dioksid za [[Fotosinteza|fotosintezu]] . Slojeviti sastav atmosfere minimizira štetne efekte [[Sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]], [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] zračenja, [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]] i [[Kosmičko zračenje|kosmičkih zraka]] kako bi zaštitili organizme od genetskih oštećenja. Trenutni sastav Zemljine atmosfere proizvod je milijardi godina biohemijske [[Kod za detekciju modifikacija|modifikacije]] [[Paleoatmosfera|paleoatmosfere]] od strane živih organizama. [https://globalchange.umich.edu/globalchange1/current/lectures/Perry_Samson_lectures/evolution_atm/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220809204821/https://globalchange.umich.edu/globalchange1/current/lectures/Perry_Samson_lectures/evolution_atm/ |date=9. 8. 2022 }} == Hemijski sastav == Prosječan [[Hemija|hemijski]] sastav atmosfere je: oko 78% [[dušik]]a, oko 21% [[kisik]]a, oko 0,93 vol.% [[argon]]a, oko 0,003% [[ugljik dioksid]]a, dok ostatak čine: [[neon]], [[helij]], [[kripton]], [[metan]] i [[vodik]], dok su [[amonijak]], [[ugljik (II) oksid]], [[vodik sulfid]] i [[ozon]] u primjesama i vrlo promjenjivog sadržaja.<ref>[http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=E&DAT=Erdatmosphaere Atmosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120710195322/http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=E&DAT=Erdatmosphaere |date=10. 7. 2012 }} učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> == Slojevi Zemljine atmosfere == Atmosfera predstavlja vazdušni omotač oko Zemlje. Život u atmosferi se može uporediti sa životom u hidrosferi. [[Temperatura]] i pritisak atmosfere se mijenjaju s porastom visine od površine zemlje. Prvi sloj atmosfere (do visine od 12&nbsp;km) se zove ''[[troposfera]]'' i temperatura u tom sloju se snižava do -60&nbsp;°C u odnosu na prosječnu temperaturu površine zemlje od 20&nbsp;°C. Iznad troposfere, sa porastom visine, temperatura ponovno raste i dostiže maksimalnu vrijednost na visini od oko 50&nbsp;km. Taj sloj atmosfere se zove ''[[stratosfera]]''. Daljim povećanjem '''visine''', temperatura se ponovo smanjuje i dostiže minimum na visini od 85&nbsp;km u sloju koji se zove ''[[mezosfera]]''. Na većoj visini se nalazi omotač sljedeći sloj - ''[[termosfera]]'', u kome temperatura ponovo raste. Dijelovi atmosfere u kojima temperatura dostiže maksimalne ili minimalne vrijednosti se zovu ''pauze'' (''tropopauza, stratopauza, mezopauza''), a slojevi između pauza zovu se ''sfere'' (''troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera''). === Egzosfera === {{glavni|Egzosfera}} Egzosfera predstavlja najviši sloj [[Atmosfera|Zemljine atmosfere]] sa potpuno razrijeđenim zrakom na visinama iznad 800&nbsp;km. Donji sloj se graniči s [[Termosfera|termosferom]].<ref>[http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=E&DAT=Exosphaere Egzosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014142912/http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=E |date=14 Oktobar 2013 }} učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> === Termosfera === {{glavni|Termosfera}} Termosfera (gr. thermos – toplo, sphaira – kugla) je sloj [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] [[atmosfera|atmosfere]] koji se proteže od 80-800 [[Km (mjera)|km]]. Iznad 800&nbsp;km se graniči sa [[Egzosfera|egzosferom]].<ref>[http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=T&DAT=Thermosphaere Termosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)]{{Mrtav link}} učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> === Mezosfera === {{glavni|Mezosfera}} Mezosfera (gr.: mesos (sredina) und sphaira (kugla))je na visinama [[atmosfera|atmosfere]] od oko 45 do 80&nbsp;km. Vazduh u njoj je razrjeđeniji i lakši. Zbog rijetkog vazduha i nedostatka ozona temperature zraka se snižavaju i do -80&nbsp;°C, a posebna karakteristika su snažni vjetrovi brzina i preko 250&nbsp;km/h.<ref>[http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=M&DAT=Mesosphaere Mezosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)]{{Mrtav link}} učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> === Stratosfera === {{glavni|Stratosfera}} Stratosfera (gr. stratum: strop, sphaira: kugla )je sloj zemljine atmosfere koji se nastavlja na [[Troposfera|troposferu]], na visini od 150&nbsp;km visine i tankog sloja zvanog [[tropopauza]].Ovdje sa nalazi i ozonski omotač.<ref>[http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=S&DAT=Stratosphaere Stratosfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102211547/http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=S&DAT=Stratosphaere |date=2. 1. 2015 }} učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> === Troposfera === {{glavni|Troposfera}} '''Troposfera''' (gr. trope (okretaj, promjena)) je prvi sloj zemljine atmosfere koji se nastavlja na [[Tropopauza|tropopauzi]].U troposferi se stalno razmjenjuju topli i hladni slojevi vazduha, odatle joj i naziv. Voda koja isparava zadržava se u troposferi a i većina vremenskih nepogoda odvija se upravo ovdje <ref>[http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=T&DAT=Troposphaere Troposfera iz leksikona na oficijelnoj stranici njemačke meterološke službe DWD (Deutscher Wetterdienst)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404043219/http://www.deutscher-wetterdienst.de/lexikon/index.htm?ID=T&DAT=Troposphaere |date=4. 4. 2015 }} učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> == Također pogledajte == * [[Avijacija]] * [[Biosfera]] * [[Protokol iz Kjota]] * [[Litosfera]] * [[Atmosferski pritisak]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Earth's atmosphere}} {{Zemljina atmosfera}}{{Atmosfere}}{{Priroda}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zemljina atmosfera| ]] [[Kategorija:Atmosferska termodinamika]] [[Kategorija:Klima]] ib8r4pswhuuh1dfc65duc26dauteppb 0 17752 3843033 3839144 2026-05-09T21:17:16Z Bakir123 110053 3843033 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Edin Džeko | slika = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | visina = 193 cm | nadimak = ''Bosanski dijamant'' | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = 1996–2003. | omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | trenutniklub = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | brojnadresu = 10 | godine1 = 2003–2005. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 35 (3) | godine2 = 2005–2007. | klubovi2 = [[FK Teplice|Teplice]] | nastupi(golovi)2 = 43 (16) | godine3 = 2005. | klubovi3 = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]] | nastupi(golovi)3 = 15 (6) | godine4 = 2007–2011. | klubovi4 = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] | nastupi(golovi)4 = 111 (66) | godine5 = 2011–2015. | klubovi5 = [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)5 = 130 (50) | godine6 = 2015–2016. | klubovi6 = → [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)6 = 31 (8) | godine7 = 2016–2021. | klubovi7 = [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)7 = 168 (77) | godine8 = 2021–2023. | klubovi8 = [[FC Inter Milano|Inter Milan]] | nastupi(golovi)8 = 69 (22) | godine9 = 2023–2025. | klubovi9 = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)9 = 71 (35) | godine10 = 2025–2026. | klubovi10 = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | nastupi(golovi)10 = 11 (0) | godine11 = 2026– | klubovi11 = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | nastupi(golovi)11 = 10 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2003–2004. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0) | nacionalnegodine2 = 2006–2007. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1) | nacionalnegodine3 = 2007– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 148 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]]) | zadnjiuređaj = 9. maja 2026 }} '''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}</ref> Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku "Bosanski dijamant".<ref>{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= "Bosanski dijamant" u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}</ref> ==Klupska karijera== ===Početak=== Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača. ===Teplice=== S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.<ref name=":0"/> Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.<ref name=":0" /> Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. ===VfL Wolfsburg=== U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.<ref name=":0" /> U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.<ref name=":0"/> U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}</ref> To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.<ref name=":0"/> Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.<ref>{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.<ref name=":0"/> Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}</ref> Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.<ref name=":0" /> ===Manchester City=== [[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]] Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.<ref>{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.<ref name=":0" /> U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.<ref name=":0" /> U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.<ref>{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}</ref> U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.<ref name=":2" /> Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.<ref>{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].<ref>{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}</ref> A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].<ref>{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}</ref> U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}</ref> ===Roma=== [[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]] ====2015/16.==== Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].<ref name=":3">{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.<ref name=":3" /> Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan. Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.<ref>{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.<ref name=":0">{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}</ref> ====2016/17.==== Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}</ref> U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova. ====2017/18.==== Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}</ref> 9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}</ref> Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}</ref> Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}</ref> Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}</ref> U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.<ref>{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}</ref> Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}</ref> ====2018/19.==== Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.<ref>{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}</ref> Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka. ====2019/20.==== U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==Reprezentacija== [[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]] Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.<ref name="transfermarkt.co.uk">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}</ref> U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.<ref>{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}</ref> U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.<ref name=":4">{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.<ref name=":4" /> Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.<ref>{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}</ref> U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja. U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].<ref name=":0" /> ==UNICEF-ov ambasador== U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar== Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.<ref>{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}</ref> ==Statistika== ===Klubovi=== ''Ažurirano: 9. maja 2026.''<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" |- ! colspan="3" | Klub ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Kup ! colspan="2" | Liga-kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- ! Sezona !! Klub !! Liga ! Nast. !! Golovi ! Nast. !! Golovi ! Nast. !! Golovi ! Nast. !! Golovi ! Nast. !! Golovi |- ! colspan="3" | Bosna i Hercegovina ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]] ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan="2" |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan="2" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan="2" |–||1||0||16||2 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan="2" |–||0||0||20||1 |- ! colspan="3" | Češka ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Kup Češke u nogometu|Kup]] ! colspan="2" | Liga-kup ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan="2" |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan="2" |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||13||3 |- |[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan="2" |–||2||0||34||13 |- |[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||17||7 |- ! colspan="3" | Njemačka ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[DFB-Pokal]] ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan="4" |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan="4" |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||33||9 |- |[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan="2" |–||8||4||42||36 |- |[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan="2" |–||12||5||48||29 |- |[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||19||11 |- ! colspan="3" | Engleska ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[FA kup]] ! colspan="2" | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]] ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan="5" |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan="5" |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6 |- |[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}} |- |[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15 |- |[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26 |- |[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6 |- ! colspan="3" | Italija ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Italijanski kup|Coppa Italia]] ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Serie A 2015/2016.|2015/16]]. | rowspan="6" |[[AS Roma|Roma]] | rowspan="8" |[[Serie A]] |31||8||1||0|| colspan="2" |–||7||2||39||10 |- |[[Serie A 2016/2017.|2016/17]]. ||37||29||4||2||colspan="2" |–||10||8||51||39 |- |[[Serie A 2017/2018.|2017/18]]. ||36||16||1||0||colspan="2" |–||12||8||49||24 |- |[[Serie A 2018/2019|2018/19]] |33||9||1||0|| colspan="2" |–||6||5||40||14 |- |[[Serie A 2019/2020|2019/20]] |35||16||0||0|| colspan="2" |–||8||3||43||19 |- |[[Serie A 2020/2021|2020/21]] |27||7||1||0|| colspan="2" |–||10||6||38||13 |- |[[Serie A 2021/22.|2021/22]]. | rowspan="2" |[[FC Inter Milano|Inter Milan]] |36||13||5||1||1||0||7||3||49||17 |- |[[Serie A 2022/23.|2022/23]]. |33||9||5||0||1||1||13||4||52||14 |- ! colspan="3" | Turska ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Kup Turske u nogometu|Kup]] ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]]. | rowspan="2" |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] | rowspan="2" |[[Süper Lig]] |36||21||0||0||0||0||10||4||46||25 |- |[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]]. |35||14||2||0|| colspan="2" |–||16||7||53||21 |- ! colspan="3" | Italija ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Italijanski kup|Coppa Italia]] ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[Serie A 2025/2026.|2025/26]]. | [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | [[Serie A]] |11||0||0||0|| colspan="2" |–||7||2||18||2 |- ! colspan="3" | Njemačka ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[DFB-Pokal]] ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | [[UEFA]] ! colspan="2" | Ukupno |- |[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]]. | [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | [[2. Bundesliga]] |10||6|| colspan="2" |– || colspan="2" |–|| colspan="2" |–||10||6 |- ! rowspan="6" | Ukupno ! colspan="2" | Bosna i Hercegovina !35||3||0||0|| colspan="2" |–||1||0||36||3 |- ! colspan="2" | Češka !58||22||4||1|| colspan="2" |–||2||0||64||23 |- ! colspan="2" | Njemačka !121||72||11||10|| colspan="2" |–||20||9||152||91 |- ! colspan="2" | Engleska !130||50||13||4||12||11||31||6||186||71 |- ! colspan="2" | Italija !279||107||18||3||2||1||80||41||379||152 |- ! colspan="2" | Turska !71||35||2||0||0||0||26||11||99||46 |- ! colspan="3" | Ukupno !694||289||48||18||14||12||160||67||916||386 |} ===Reprezentacija=== ====Nastupi==== ''Ažurirano: 31. marta 2026.''<ref name="transfermarkt.co.uk"/> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="21" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2007.||7||1 |- |2008.||6|||5 |- |2009.||10||8 |- |2010.||8||3 |- |2011.||10||3 |- |2012.||9||6 |- |2013.||9||7 |- |2014.||10||5 |- |2015.||7||7 |- |2016.||7||4 |- |2017.||6||3 |- |2018.||10||3 |- |2019.||8||3 |- |2020.||5||1 |- |2021.||6||1 |- |2022.||8||4 |- |2023.||7||1 |- |2024.||6||2 |- |2025.||7||5 |- |2026.||2||1 |- ! colspan="2" |Ukupno||148||73 |} ====Golovi==== Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 148 nastupa i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.<ref>{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}</ref> Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim: {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width="100%" |- ! width="3%" | # ! width="15%" | Datum ! width="25%" | Lokacija ! width="20%" | Protivnik ! width="5%" | Gol ! width="5%" | Rezultat ! width="27%" | Takmičenje |- | 1. || 2. juni 2007. || align="left" | [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]], [[Sarajevo]] || align="left" | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]]. |- | 2. | rowspan="2" | 10. septembar 2008. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan="2" align="left" | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan="2" | 7–0 || rowspan="2" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]]. |- | 3. || '''6'''–0 |- | 4. || 11. oktobar 2008. || align="left" | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align="left" | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010. |- | 5. || 15. oktobar 2008. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010. |- | 6. || 20. novembar 2008. || align="left" | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align="left" | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska |- | 7. || 28. mart 2009. || align="left" | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align="left" rowspan="3"| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010. |- | 8. || rowspan="2" | 1. april 2009. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan="2" | 2–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije za SP 2010. |- | 9. || '''2'''–0 |- | 10. || 6. juni 2009. || align="left" |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align="left" | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska |- | 11. || rowspan="2" | 12. august 2009. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]], Sarajevo || rowspan="2" align="left" | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan="2" | 2–3 || rowspan="2" | Prijateljska |- | 12. || '''2'''–0 |- | 13. || 10. oktobar 2009. || align="left" | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align="left" | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010. |- | 14. || 14. oktobar 2009. || align="left" | Bilino polje, Zenica || align="left" | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010. |- | 15. || 3. juni 2010. || align="left" | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align="left" | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska |- | 16. || 3. septembar 2010. || align="left" |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align="left" | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]]. |- | 17. || 17. novembar 2010. || align="left" |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align="left" | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska |- | 18. || 26. mart 2011. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012. |- | 19. || 7. oktobar 2011. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012. |- | 20. || 11. oktobar 2011. || align="left" | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align="left" | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012. |- | 21. || 1. juni 2012. || align="left" | [[Soldier Field]], [[Chicago]] || align="left" | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska |- | 22. || rowspan="3" | 7. septembar 2012. || rowspan="3" align="left" | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan="3" align="left" | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan="3" | 8–1 || rowspan="3" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]]. |- | 23. || '''6'''–1 |- | 24. || '''7'''–1 |- | 25. || 11. septembar 2012. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014. |- | 26. || 16. oktobar 2012. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || align="left" | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014. |- | 27. || rowspan="2" | 22. mart 2013. || rowspan="2" align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || rowspan="2" align="left" | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan="2" | 3–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije za SP 2014. |- | 28. || '''3'''–0 |- | 29. || 7. juni 2013. || align="left" | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align="left" | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014. |- | 30. || rowspan="2" | 14. august 2013. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |3–4 || rowspan="2" | Prijateljska |- | 31. || '''3'''–4 |- | 32. || rowspan="2" | 11. oktobar 2013. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], Zenica || rowspan="2" align="left" |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |4–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije za SP 2014. |- | 33. || '''4'''–0 |- | 34. || rowspan="2" | 31. maj 2014. || rowspan="2" align="left" |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan="2" align="left" |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |2–1 || rowspan="2" | Prijateljska |- | 35. || '''2'''–0 |- | 36. || 25. juni 2014. || align="left" | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align="left" | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]]. |- | 37. || 4. septembar 2014. || align="left" | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align="left" | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska |- | 38. || 13. oktobar 2014. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. |- | 39. || rowspan="3" | 28. mart 2015. || rowspan="3" align="left" | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan="3" align="left" | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan="3" | 3–0 || rowspan="3" | Kvalifikacije za EP 2016. |- | 40. || '''2'''–0 |- | 41. || '''3'''–0 |- | 42. || 12. juni 2015. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016. |- | 43. || 3. septembar 2015. || align="left" | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align="left" | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016. |- | 44. || 6. septembar 2015. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016. |- | 45. || 13. novembar 2015. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016. |- | 46. || 29. mart 2016. || align="left" | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align="left" | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska |- | 47. || 6. septembar 2016. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. |- | 48. || rowspan="2" | 10. oktobar 2016. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |2–0 || rowspan="2" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. |- | 49. || '''2'''–0 |- | 50. || 28. mart 2017. || align="left" | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align="left" | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska |- | 51. || rowspan="2" | 3. septembar 2017. || rowspan="2" align="left" |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |4–0 || rowspan="2" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. |- | 52. || '''4'''–0 |- | 53. || 11. septembar 2018. || align="left" | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] || align="left" | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]] |- | 54. || rowspan="2" | 15. oktobar 2018. || rowspan="2" align="left" |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan="2" align="left" |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan="2" |2–0 || rowspan="2" | UEFA Liga nacija 2018/2019. |- | 55. || '''2'''–0 |- |56. |11. juni 2019. |align="left"|[[Stadion "Juventus"]], [[Torino]] |align="left"|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |'''1'''–0 |1–2 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- |57. |5. septembar 2019. |align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] |align="left"|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]] |'''3'''–0 |5–0 |Kvalifikacije za EP 2020. |- |58. |8. septembar 2019. |align="left"|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]] |align="left"|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] |'''1'''–1 |2–4 |Kvalifikacije za EP 2020. |- |59. |4. septembar 2020. |align="left"|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]] |align="left"|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |'''1'''–0 |1–1 |[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]] |- |60. |1. septembar 2021. |align="left"|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]] |align="left"|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''1'''–0 |1–1 |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]]. |- |61. |29. mart 2022. |align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] |align="left"|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |'''1'''–0 |1–0 |Prijateljska |- | 62. | rowspan="2" | 14. juni 2022. | rowspan="2" align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] | rowspan="2" align="left" |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2 | rowspan="2" |3–2 | rowspan="3" | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]] |- | 63. || '''3'''–2 |- |64. |26. septembar 2022. |align="left"|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]] |align="left"|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] |'''1'''–2 |1–4 |- |65. |8. septembar 2023. |align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] |align="left"|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]] |'''1'''–0 |2–1 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]] |- |66. |7. septembar 2024. |align="left"|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]] |align="left"|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |'''2'''–3 |2–5 | [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]] |- |67. |11. oktobar 2024. |align="left"|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] |align="left"|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''1'''–2 |1–2 | UEFA Liga nacija 2024/2025. |- |68. |7. juni 2025. | align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] | align="left" rowspan="3"|{{NOG|SMR}} |'''1'''–0 |1–0 | rowspan="6" | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] |- | 69. | rowspan="2" | 6. septembar 2025. | rowspan="2" align="left" |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]] | '''2'''–0 | rowspan="2" |6–0 |- | 70. || '''3'''–0 |- |71. |9. septembar 2025. | align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] | align="left" |{{NOG|Austrija}} |'''1'''–1 |1–2 |- |72. |15. novembar 2025. | align="left" |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]] | align="left" |{{NOG|Rumunija}} |'''1'''–1 |3–1 |- |73. |26. mart 2026. | align="left" |[[Stadion "Cardiff City"]], [[Cardiff]] | align="left" |{{NOG|Vels}} |'''1'''–1 |1–1 <br> (4–2 pen.) |} ==Uspjesi, nagrade i priznanja== [[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]] *Najbolji strani igrač češke lige. *8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi. *Drugi najbolji strijelac češke lige. *Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''. *Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige. *Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}</ref> *Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009. *Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova. *Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10. *Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.<ref>{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> *Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011. *"Etihad igrač mjeseca" – januar i august 2011. *Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011. *Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]] *Dobitnik [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}</ref> *Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17. *[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.<ref>{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> *Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023. *Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23. *Osvajač [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] sa [[FC Schalke 04|Schalkeom 04]] u sezoni 2025/26. ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Edin Džeko}} *{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}} *{{NFT player|pid=21523}} *{{FIFA igrač|300409}} *{{UEFA igrač|72048}} *[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com *[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk *[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de *[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013. *[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]]) {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Idol nacije}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} }} {{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]] [[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 0mjp811bf008ncdkojsj6njmzkfty4m 0 18463 3843000 3835395 2026-05-09T20:07:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vladimir Putin | slika = Владимир Путин (08-03-2024) (cropped) (higher res).jpg | redoslijed = [[Predsjednik Rusije]] | vrijeme_na_vlasti = 7. maj 2012 – | prethodnik = [[Dmitrij Medvedev]] | nasljednik = | vrijeme_na_vlasti2 = 7. maj 2000 – 7. maj 2008.<br>31. decembar 1999 – 7. maj 2000 (v. d.) | prethodnik2 = [[Boris Jeljcin]] | nasljednik2 = [[Dmitrij Medvedev]] | redoslijed3 = [[Premijer Rusije]] | vrijeme_na_vlasti3 = 8. maj 2008 – 7. maj 2012. | prethodnik3 = [[Viktor Zubkov]] | nasljednik3 = [[Dmitrij Medvedev]] | vrijeme_na_vlasti4 = 9. august 1999 – 7. maj 2000. | prethodnik4 = Sergej Stepašin | nasljednik4 = Mihail Kasjanov | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|10|07}} | mjesto_rođenja = Lenjingrad, [[Sovjetski Savez|SSSR]]<br /><small>(sada: [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]])</small> | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Vladimir Vladimirovič Putin | nacionalnost = | politička_stranka = Nezavisan | supruga = Ljudmila Škrebnjeva <small>(1983–2014)</small> | djeca = 2 | obrazovanje = | vjera = [[Pravoslavlje]] | potpis = Putin signature.svg | web_stranica = {{URL|putin.kremlin.ru}} }} '''Vladimir Vladimirovič Putin''' ({{jez-ru|Влaдимир Владимирович Путин}}; rođen 7. oktobra 1952) jest ruski političar. [[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] je [[Rusija|Rusije]] bio u periodu od 2000. do 2008. godine, te od [[7. maj]]a 2012. pa do danas.<ref name=kremlinbio>{{cite web|title=Kremlin Biography of President Vladimir Putin|url=http://eng.putin.kremlin.ru|access-date=18. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150418065727/http://eng.putin.kremlin.ru/|archive-date=18. 4. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.european-leaders.com/vladimir-putin/ |title=Vladimir Putin – President of Russia |date=22. 3. 2017 |website=European-Leaders.com |access-date=22. 3. 2017}}</ref><ref name=biocom>{{cite web|title=President Vladimir Putin on Biography.com |url=http://www.biography.com/people/vladimir-putin-9448807# |access-date=1. 7. 2016}}</ref> Između njegovih predsjedničkih mandata bio je i [[premijer Rusije]] pod njegovim bliskim saradnikom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedovim]]. Studirao je pravo na [[Sanktpeterburški državni univerzitet|Lenjingradskom državnom univerzitetu]], gdje je diplomirao 1975.<ref name="law">{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/russiagov/putin.htm|work=The Washington Post|date=30. 1. 2000|title=Putin's Career Rooted in Russia's KGB |first=David |last=Hoffman}}</ref> Za vrijeme [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] bio je 16 godina agent tajne službe [[FSB]]. Dostigao ​je čin [[potpukovnik]]a prije nego što je 1991. godine podnio ostavku da stupi u [[Politika|politiku]] u [[Sankt Peterburg]]u. Preselio se u [[Moskva|Moskvu]] 1996. godine i pridružio se administraciji predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]]. Brzo je napredovao i postao je vršilac dužnosti predsjednika 31. decembra 1999. godine, kada je Jeljcin dao ostavku. Tokom svog prvog predsjedavanja, ruska ekonomija je rasla osam godina, a [[BDP]] mjeren [[Paritet kupovne moći|kupovnom moći]] porastao je za 72%.<ref name="challenges_p12">{{cite book|editors=Anders Åslund, Sergei Guriev, Andrew C. Kuchins|title=Russia After the Global Economic Crisis|url=https://archive.org/details/russiaaftergloba00aslu|chapter=Challenges Facing the Russian Economy after the Crisis|last1=Guriev|first1=Sergei|last2=Tsyvinski|first2=Aleh|publisher=Peterson Institute for International Economics; Centre for Strategic and International Studies; New Economic School|year=2010|isbn=9780881324976|pages=[https://archive.org/details/russiaaftergloba00aslu/page/n22 12]–13}}</ref><ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=52&pr.y=13&sy=1992&ey=2007&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=922&s=NGDPD%2CPPPGDP&grp=0&a=GDP GDP of Russia from 1992 to 2007] [[International Monetary Fund]]. Retrieved 12 May 2008</ref> Ovaj privredni uspon je rezultat naglog rasta cijena robe i sirovina tokom 2000-ih, oporavka nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], [[Ruska finansijska kriza iz 1998.|finansijske krize iz 1998.]], te razborite ekonomske i fiskalne politike.<ref name="Putin 2007">''Putin: Russia's Choice'', (Routledge 2007), by [[Richard Sakwa]], Chapter 9</ref><ref name="Fragile Empire 2013 page 17">''Fragile Empire: How Russia Fell In and Out of Love with Vladimir Putin'', Yale University Press (2013), by Ben Judah, page 17</ref> Putin je u septembru 2011. najavio da će tražiti treći mandat za predsjednika. On je pobijedio na [[Izbori za predsjednika Ruske Federacije 2012.|predsjedničkim izborima u martu 2012.]] sa 64% glasova.<ref>Shuster, Simon. [http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2108309,00.html "In Russia, an Election Victory for Putin and Then a 'Paid Flash Mob'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626224232/http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2108309,00.html |date=26. 6. 2019 }}, ''[[Time (časopis)|Time]]'' (5 March 2012).</ref> Pad cijena [[Nafta|nafte]] u kombinaciji sa [[Međunarodne sankcije protiv Rusije 2014.|međunarodnim sankcijama protiv Rusije]] uvedenim početkom 2014. godine. Nakon [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanja Krima Ruskoj Federaciji]] i [[Ruska vojna intervencija u Ukrajini 2014.|vojne intervencije u istočnoj Ukrajini]], došlo je do smanjenja BDP-a za 3,7% u 2015. godini. Iako se [[Privreda Rusije|ruska privreda]] oporavila u 2016. sa rastom BDP-a od 0,3% i službeno je izašla iz [[Recesija|recesije]].<ref>{{cite news|last1=Thompson|first1=Mark|title=Russia: One of 10 worst economies in 2015|url=http://money.cnn.com/2016/01/25/news/economy/russia-10-worst-emerging-economies/|publisher=CNN|date=26. 1. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/economics/12120113/Russian-economy-in-turmoil-as-Putin-is-battered-by-falling-oil-price-and-sanctions.html|title=Russian economy in turmoil as Putin is battered by falling oil price and sanctions|date=25. 1. 2016|website=The Daily Telegraph|access-date=9. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite news|title=Russian Economy Crawled to Growth With Recession in Rearview|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-03-31/russian-economy-crawls-to-0-3-growth-with-recession-in-rearview|agency=Bloomberg|date=31. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite news|title=It's Official: Sanctioned Russia Now Recession Free|url=https://www.forbes.com/sites/kenrapoza/2017/04/03/its-official-sanctioned-russia-now-recession-free/|work=Forbes|date=3. 4. 2017}}</ref> Putin je osvojio 76% glasova tokom [[Izbori za predsjednika Ruske Federacije 2018.|izbora za predsjednika Ruske Federacije]] u martu 2018. godine i ponovo je izabran na šestogodišnji mandat koji će se završiti 2024. godine.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-43452449|title=Russia's Putin wins by big margin|date=18. 3. 2018|work=BBC News|access-date=18. 3. 2018}}</ref> ==Rane godine== {{multiple image | align = left | direction = | width = 138 | footer = Putinovi roditelji, Vladimir Spiridonovič Putin i Maria Ivanovna Putina (djevojačko Šelomova) | image1 = Vladimir Spiridonovich Putin.jpg | caption1 = | image2 = Maria Ivanovna Shelomova.jpg | caption2 = }} Vladimir Vladimirovič Putin rođen je 7. oktobra 1952. u [[Lenjingrad]]u (danas [[Sankt Peterburg]]), [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]], SSSR.<ref name=stp>{{cite web |title=When Was St. Petersburg Known as Petrograd and Leningrad? |url=http://geography.about.com/od/politicalgeography/fl/When-Was-St-Petersburg-Known-as-Petrograd-and-Leningrad.htm |publisher=About.com |first=Matt |last=Rosenberg |date=12. 8. 2016 |access-date=16. 9. 2016 |archive-date=5. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170205031730/http://geography.about.com/od/politicalgeography/fl/When-Was-St-Petersburg-Known-as-Petrograd-and-Leningrad.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|title = Prime Minister of the Russian Federation – Biography|url = http://premier.gov.ru/eng/premier/biography.html|date = 14. 5. 2010|access-date = 31. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20100514164020/http://premier.gov.ru/eng/premier/biography.html|archive-date=14. 5. 2010 }}</ref> Bio je najmlađi od troje djece Vladimira Spiridonoviča Putina (1911–1999) i Marije Ivanovne Putine (1911–1998). Njegovom rođenju prethodila je smrt dvojice braće Viktora i Alberta, rođenih sredinom 1930-ih godina. Albert je umro u djetinjstvu, a Viktor je umro od [[Difterija|difterije]] tokom [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref>{{cite news|last1=Pukas|first1=Anna|title=Is Vladimir Putin mad or just bad?|url=http://www.express.co.uk/news/politics/490410/Is-Vladimir-Putin-mad-or-just-bad|agency=Sunday Express|date=22. 7. 2014}}</ref> Putinova majka bila je radnica u fabrici, a otac je bio vojni obveznik u [[Sovjetska ratna mornarica|sovjetskoj ratnoj mornarici]], služeći u podmorničkoj floti početkom 1930-ih. Rano u Drugom svjetskom ratu, njegov otac je služio u [[Bataljoni istrebljenja|bataljonu istrebljenja]] [[NKVD]]-a.<ref name="first-person">{{cite book|title=First Person|author1=Vladimir Putin|author2=Nataliya Gevorkyan|author3=Natalya Timakova|author4=Andrei Kolesnikov|others=trans. Catherine A. Fitzpatrick|year=2000|publisher=[[PublicAffairs]]|page=[https://archive.org/details/firstpersonaston00puti/page/208 208]|isbn=978-1-58648-018-9|url=https://archive.org/details/firstpersonaston00puti/page/208}}</ref><ref>[https://www.nytimes.com/books/first/p/putin-first.html First Person An Astonishingly Frank Self-Portrait by Russia's President Vladimir Putin] ''The New York Times'', 2000</ref><ref>[http://articles.latimes.com/2000/mar/19/news/mn-10446/2 Putin's Obscure Path From KGB to Kremlin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304130141/http://articles.latimes.com/2000/mar/19/news/mn-10446/2 |date=4. 3. 2016 }} ''Los Angeles Times'', 19 March 2000</ref> Kasnije je prebačen u regularnu vojsku i teško je ranjen 1942. Putinova baka po majci ubijena je od strane njemačkih okupatora u [[Tverska oblast|Tverskoj oblasti]] 1941. godine, a njegovi ujaci sa majčine strane nestali su na ratnom frontu. Putin je 1. septembra 1960. počeo svoje obrazovanje u školi br. 193 u Baskovoj ulici, blizu njegove kuće. Bio je jedan od nekolicine u školskom razredu od oko 45 učenika koji još nije bio član organizacije [[Pioniri Vladimira Iljiča Lenjina]]. Sa 12 godina počeo je vježbati [[sambo]] i [[džudo]]. Nosilac je crnog pojasa u džudou i nacionalni je majstor sporta u sambo-u. Želio je da oponaša obavještajne oficire koji su u to vrijeme bili prikazivani u [[Sovjetska kinematografija|sovjetskoj kinematografiji]].<ref>{{cite web|url=http://russia.rin.ru/guides_e/2637.html|title=Prime Minister|publisher=Russia.rin.ru|access-date=24. 9. 2011}}</ref> Putin je učio [[njemački jezik]] u lokalnoj srednjoj školi u Sankt Peterburgu i tečno govori ovaj jezik.<ref name=german>{{cite news|url=https://www.rt.com/news/338957-putin-translates-german-wimmer/|title=Putin Dazzles With German Language Skills|publisher=RT|location=Russia|date=8. 4. 2016|access-date=16. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.haaretz.com/news/world/1.582099|title=In Tel Aviv, Putin's German Teacher Recalls 'Disciplined' Student|work=Haaretz|date=26. 3. 2014|access-date=16. 4. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119182033/http://www.haaretz.com/world-news/1.582099|archive-date=19. 11. 2015}}</ref> Studirao je [[pravo]] na Lenjingradskom državnom univerzitetu (sada [[Sankt-Peterburški državni univerzitet]]) 1970. i diplomirao 1975. Njegova teza bila je na temu "Načelo najpovlaštenije trgovine u međunarodnom pravu".<ref>Lynch, Allen. ''[https://books.google.com/books?id=uT1aD0D5FRAC&pg=PA15 Vladimir Putin and Russian Statecraft]'', p. 15 (Potomac Books 2011).</ref> Za vrijeme studija bio je obavezan da se pridruži [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkoj partiji Sovjetskog Saveza]] u kojoj je ostao član do decembra 1991.<ref>Владимир Путин. ''От Первого Лица''. [http://www.kremlin.ru/articles/bookchapter6.shtml Chapter 6] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630150907/http://www.kremlin.ru/articles/bookchapter6.shtml |date=30. 6. 2009 }}</ref> Putin se susreo sa [[Anatolij Sobčak|Anatolijem Sobčakom]], asistentom profesorom koji je predavao [[poslovno pravo]]. Profesor Sobčak je bio jedan od autora [[Ustav Ruske Federacije|Ustava]] [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] i bio je veoma utjecajan u kasnijoj Putinovoj političkoj karijeri.<ref name="Vlast">{{cite book|last=Pribylovsky|first=Vladimir|script-title=ru:Власть-2010 (60 биографий)|year=2010|publisher=Panorama|isbn=978-5-94420-038-9|pages=132–139|url=http://scilla.ru/works/knigi/vlast2010.pdf|authorlink=Vladimir Pribylovsky|location=Moscow|language=Russian|chapter=Valdimir Putin}}</ref> ==Karijera u KGB== [[Datoteka:Vladimir Putin in KGB uniform.jpg|thumb|200px|lijevo|Putin u [[FSB|KGB]] uniformi, oko 1980.]] Putin se 1975. godine pridružio KGB-u i obučavao u 401. KGB školi koja se nalazila u gradskom okrugu Okta, u Lenjingradu.<ref name=stp/><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=6cxzV1QIZU8&t=15s |title=Vladimir Putin as a Spy Working Undercover from 1983 |date=30. 6. 1983 |via=YouTube |access-date=8. 4. 2017}}</ref> Poslije obuke, radio je u Drugoj glavnoj upravi (kontraobaveštajnoj), pre nego što je prebačen u Prvu glavnu direkciju, gde je nadgledao strance i konzularne službenike u Lenjingradu.<ref name=stp/><ref name=sakwa_pp8-9>{{harv|Sakwa|2008|pp=8–9}}</ref><ref name=hoffman>{{cite news|first=David|last=Hoffman |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/russiagov/putin.htm |title=Putin's Career Rooted in Russia's KGB|work=The Washington Post|date=30. 1. 2000}}</ref> U septembru 1984. Nakon toga je poslan u Moskvu na dalje usavršavanje u [[Institut Crvenog znaka|Institutu Crvenog znaka]] [[Jurij Andropv|Jurija Andropova]].<ref name="Hutchins2012">{{cite book|author=Chris Hutchins|title=Putin|url=https://books.google.com/books?id=4kqWFqR0MPwC&pg=PA40|year=2012|publisher=Troubador Publishing Ltd|isbn=978-1-78088-114-0|pages=40 |quote=But these were the honeymoon days and she was already expecting their first child when he was sent to Moscow for further training at the Yuri Andropov Red Banner Institute in September 1984 [...] At Red Banner students were given a nom de guerre beginning with the same letter as their surname. Thus Comrade Putin became Comrade Platov.}}</ref><ref name="Jack2005">{{cite book|author=Andrew Jack|title=Inside Putin's Russia: Can There Be Reform without Democracy?|url=https://books.google.com/books?id=OPdcCAAAQBAJ&pg=PT66|date=15. 12. 2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-029336-9|pages=66 |quote=He returned to work in Leningrad's First Department for intelligence for four and a half years, and then attended the elite Andropov Red Banner Institute for intelligence training before his posting to the German Democratic Republic in 1985.}}</ref><ref name="PutinGevorkyan2000">{{cite book|author1=Vladimir Putin|author2=Nataliya Gevorkyan|author3=Natalya Timakova|author4=Andrei Kolesnikov|title=First Person: An Astonishingly Frank Self-Portrait by Russia's President Vladimir Putin|url=https://books.google.com/books?id=gcDv5Qww_2AC&pg=PA53|date=5. 5. 2000|publisher=PublicAffairs|isbn=978-0-7867-2327-0|pages=53 |quote=I worked there for about four and a half years, and then I went to Moscow for training at the Andropov Red Banner Institute, which is now the Academy of Foreign Intelligence.}}</ref>. Od 1985. do 1990. godine služio je u [[Drezden]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]<ref>{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/ap/2006/10/09/europe/EU_GEN_Germany_Russia.php |title=Putin set to visit Dresden, the place of his work as a KGB spy, to tend relations with Germany |website=International Herald Tribune|date=9. 10. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326123503/http://www.iht.com/articles/ap/2006/10/09/europe/EU_GEN_Germany_Russia.php |archive-date=26. 3. 2009 }}</ref> koristeći identitet prevodioca.<ref name="M. Gessen p. 60">{{cite book|last=Gessen|first=Masha|title=The Man Without a Face: The Unlikely Rise of Vladimir Putin|year=2012|publisher=Riverhead|location=New York City|isbn=978-1594488429|url=https://books.google.com/books?vid=9781594488429|edition=1st|access-date=3. 3. 2014|page=60}}</ref> [[Maša Gesen]], Amerikanka ruskog porijekla koja je napisala biografiju o Putinovim izjavama, napisala je da: {{Citat|"Putin i njegove kolege bili su svedeni uglavnom na prikupljanje novinskih isječaka, čime su doprinijeli planinama beskorisnih informacija koje je proizveo KGB."}} Prema Putinovoj zvaničnoj biografiji, tokom pada Berlinskog zida koji je počeo 9. novembra 1989. godine, spalio je KGB-ove dosjee kako bi spriječio demonstrante da dođu do njih.<ref>{{cite news|url=http://time.com/time-person-of-the-year-runner-up-vladimir-putin/|title=Vladimir Putin, The Imperialist|work=[[Time (časopis)|Time]]|access-date=11. 12. 2014|date=10. 12. 2014}}</ref> Nakon raspada komunističke istočnonjemačke vlade, Putin se vratio u Lenjingrad početkom 1990. godine, gdje je oko tri mjeseca radio u Odsjeku za međunarodne odnose Lenjingradskog državnog univerziteta, izvještavajući prorektora Jurija Molčanova. Tamo je tražio nove regrute KGB-a, gledao studentsko tijelo i obnovio svoje prijateljstvo sa svojim bivšim profesorom Anatolijem Sobčakom, koji će uskoro postati gradonačelnik Lenjingrada.<ref name="R. Sakwa p. 10">{{cite book |last=Sakwa|first=Richard |title=Putin : Russia's Choice|year=2007|publisher=Routledge|location=Abingdon, Oxon|isbn=9780415407656|url=https://books.google.com/books?id=DJcixDNh_m4C|edition=2nd|access-date=11. 6. 2012|page=10}}</ref> Putin tvrdi da je podnio ostavku u činu potpukovnika 20. avgusta 1991. godine, drugog dana pokušaja sovjetskog državnog udara iz 1991. protiv sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova.<ref>R. Sakwa ''Putin: Russia's Choice'', pp. 10–11</ref> Putin je jednom prilikom izjavio: {{Citat|"Čim je državni udar počeo, odmah sam odlučio na kojoj sam strani"}}, iako je također napomenuo da je izbor bio težak, jer je najveći dio svog života proveo sa organima vlasti.<ref>R. Sakwa ''Putin: Russia's Choice'', p. 11</ref> Godine 1999., u jednoj svojoj izjavi opisao je [[komunizam]] kao "slijepu ulicu, daleko od glavnih tokova [[Civilizacija|civilizacije]]".<ref name="NYorker eclipse">{{Cite journal|last=Remick|first=David|authorlink=David Remnick|title=Watching the Eclipse|url=http://www.newyorker.com/magazine/2014/08/11/watching-eclipse|journal=[[The New Yorker]]|issue=11 August 2014|access-date=3. 8. 2014}}</ref> ==Politička karijera== {{Glavni|Politička karijera Vladimira Putina}} ===Rad u administraciji Sankt Peterburga 1990–1996=== [[Datoteka:Vladimir Putin 24 February 2000-2.jpg|thumb|200px|lijevo|Vladimir Putin, Ljudmila Narusova i Ksenija Sobčak na sahrani Putinovog bivšeg mentora<ref>Newsweek, "Russia's Mighty Mouse", 25 February 2008.</ref> Anatolija Sobčaka, gradonačelnika Sankt Peterburga od 1990–1996.]] U maju 1990. Putin je bio imenovan za savjetnika za međunarodne poslove kod gradonačelnik tadašnjeg Lenjingrada [[Anatolij Sobčak|Anatolija Sobčaka]]. U razgovoru sa američkim režiserom [[Oliver Stone|Oliverom Stoneom]] iz 2017, Putin je izjavio da je 1991. godine podnio ostavku u KGB, nakon puča protiv [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], jer se protivio sa onim što se dogodilo i nije želio biti dio obavještajne službe u novoj upravi. To je opisao u dokumentarnoj serijir Olivera Stonea pod nazivom "''Razgovori sa Putinom''".<ref>{{cite web |last1=Stone |first1=Oliver |title=The Putin Interviews (Party 2 - 2:10) |url=https://www.sho.com/the-putin-interviews |website=www.sho.com |publisher=Showtime |access-date=12. 11. 2018}}</ref> 28. juna 1991. godine postao je šef Odbora za vanjske odnose u Uredu gradonačelnika, gdje je bio odgovoran za promoviranje međunarodnih odnosa, strana ulaganja<ref>{{cite web|url=http://kvs.spb.ru/en/ |title=Archived copy |access-date=21. 2. 2007 |deadurl=unfit |archive-url=https://web.archive.org/web/20070221044544/http://kvs.spb.ru/en/ |archive-date=21. 2. 2007 }}</ref> i registraciju poslovnih pothvata. Međutim, protiv njega je bila povedena istraga zbog nepravilnosti u radu. U to vrijeme Lenjingrad je imao problem sa nedostatkom prehrambenih proizvoda. Istraga (koja je trajala godinu dana) je bila predvođena tadašnjim poslanikom zakonodavne skupštine Lenjingrada Marinom Salje. Zaključeno je da je imao potcijenjene cijene i dozvolio izvoz rijetkih metala u vrijednosti od 93 miliona [[dolar]]a u zamjenu za stranu pomoć u hrani koja nikada nije stigla.<ref>{{cite web|url=http://sptimes.ru/index.php?action_id=2&story_id=1124|title=Uproar at Honor For Putin|last=Kovalev|first=Vladimir|date=23. 7. 2004|website=The Saint Petersburg Times|access-date=6. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320150048/http://sptimes.ru/index.php?action_id=2&story_id=1124|archive-date=20. 3. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/russiagov/putin.htm|title=Putin's Career Rooted in Russia's KGB|last=Hoffman|first=David|date=30. 1. 2000|work=The Washington Post}}</ref> Uprkos preporuci istražitelja da Putin bude otpušten, Putin je ostao šef Odbora za vanjske odnose do 1996.<ref>{{cite web|url=http://www.rusnet.nl/news/2003/05/19/print/report03.shtml |title=Archived copy |access-date=27. 9. 2007 |deadurl=unfit |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010325/http://www.rusnet.nl/news/2003/05/19/print/report03.shtml |archive-date=27. 9. 2007 }} by Catherine Belton</ref><ref>Walsh, Nick Paton (29 February 2004). [http://observer.guardian.co.uk/magazine/story/0,11913,1157033,00.html "The Man Who Wasn't There"]. ''The Observer''.</ref> Od 1994. do 1996. godine radio je na nekoliko političkih i vladinih poslova u Sankt Peterburgu.<ref name="30bio">{{cite web|url=http://gazeta.lenta.ru/daynews/09-08-1999/30bio.htm|script-title=ru:Владимир Путин: от ассистента Собчака до и.о. премьера|publisher=GAZETA.RU|language=Russian}}</ref> U martu 1994. godine Putin je imenovan za prvog zamjenika predsjednika vlade Sankt Peterburga. U maju 1995. godine organizovao je ogranak provladine političke partije "''Naša domovina - Rusija''", liberalnu partiju koju je osnovao premijer [[Viktor Černomirdin]]. Godine 1995. vodio je izbornu kampanju za tu stranku, a od 1995. do juna 1997. bio je vođa ogranka u Sankt Peterburgu.<ref name="30bio" /> ===Rana karijera u Moskvi od 1996–1999=== U junu 1996. Sobčak je izgubio ponudu za reizbor na mjesto gradonačelnika u Sankt Peterburgu, pa se Putin preselio u [[Moskva|Moskvu]], gdje je bio imenovan za zamjenika načelnika odjeljenja za upravljanje imovinom koji je predvodio Pavel Borodin. Na tom političkom položaju je bio do marta 1997. godine. Tokom svog mandata bio je odgovoran za stranu državnu imovinu i organizovao je povratak nekadašnje imovine Sovjetskog Saveza i Komunističke partije u Rusku Federaciju.<ref name=Vlast/> [[Datoteka:RIAN archive 100306 Vladimir Putin, Federal Security Service Director.jpg|thumb|200px|desno|Putin na mjestu direktora [[Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije|Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije]] (FSB) 1998. godine]] [[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] [[Boris Jeljcin]] je 26. marta 1997. godine imenovao Putina za zamjenika šefa predsjedničkog štaba, a na ovom poslu je ostao do maja 1998. godine. Također, bio je šef Glavne kontrolne direkcije Odjeljenja za upravljanje predsjedničkom imovinom do juna 1998. godine. Njegov prethodnik na ovom političkom poslu bio je [[Aleksej Kudrin]], a nasljednik je bio [[Nikolaj Patrušev]], budući istaknuti političari i Putinovi saradnici.<ref name=Vlast/> Putin je 27. juna 1997. u Institutu za rudarstvo u Sankt Peterburgu, pod vodstvom rektora [[Vladimir Litvinenko|Vladimira Litvinenka]], odbranio svoju doktorsku disertaciju iz ekonomije pod nazivom "Strateško planiranje regionalnih resursa u formiranju tržišnih odnosa".<ref>{{cite web|url=http://www.zavtra.ru/cgi/veil/data/zavtra/00/338/32.html|title=ПУТИН&nbsp;– КАНДИДАТ НАУК|date=24. 5. 2000 |publisher=zavtra.ru|language=Russian|archive-url=https://web.archive.org/web/20130806204506/http://www.zavtra.ru/cgi/veil/data/zavtra/00/338/32.html|archive-date=6. 8. 2013 }}</ref> Ovaj primjer predstavlja nastavak običaja u Rusiji da mladi zvaničnik u usponu napiše akademski rad u sred svoje karijere.<ref>Gustafson, Thane. ''[https://books.google.com/books?id=GSH3PhvD82MC&pg=PA246 Wheel of Fortune: The Battle for Oil and Power in Russia]'', p. 246 (Harvard University Press, 2012).</ref> Kada je Putin kasnije postao predsjednik Rusije, njegova disertacija je postala meta optužbi za plagijat od strane kolega sa [[Institut Brookings|Instituta Brookings]]. Iako su optužbe odnosile na disertaciju,<ref name=cdi.org>{{cite web|url=http://www.cdi.org/russia/johnson/2006-78-3a.cfm|title=It All Boils Down to Plagiarism|publisher=Cdi.org|date=31. 3. 2006|access-date=2. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181040/http://www.cdi.org/russia/johnson/2006-78-3a.cfm|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref name=kommersant-dissertation>{{cite news|url=http://www.kommersant.com/pda/doc.asp?id=662935|title=The President as Candidate|authors=Maxim Shishkin, Dmitry Butrin; Mikhail Shevchuk|newspaper=Kommersant|access-date=30. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511122822/http://www.kommersant.com/pda/doc.asp?id=662935|archive-date=11. 5. 2011}}</ref> akademici sa Instituta Brookings tvrdili su da ona predstavlja [[plagijat]] iako možda nenamjeran.<ref name=cdi.org/> Komisija za disertaciju je kasnije odbacila sve optužbe.<ref name=kommersant-dissertation/><ref>{{cite web|url=http://www.washingtontimes.com/news/2006/mar/24/20060324-104106-9971r/?page=all|date=24. 3. 2006|title=Researchers peg Putin as plagiarist over thesis|website=[[The Washington Times]]|access-date=5. 3. 2014}}</ref> Putin je 25. maja 1998. godine imenovan za prvog zamjenika šefa predsjedničkog štaba za regione, zamjenjujući na tom mjestu Viktoriju Mitinu. Dana 15. jula iste godine, imenovan je za šefa komisije za pripremu sporazuma o razgraničenju ovlašćenja regiona i saveznog centra koji je povezan sa predsjednikom, zamjenjujući Sergeja Shakhraya. Nakon imenovanja Putina, komisija nije zaključila takve sporazume, iako je tokom Shakhray-ovog mandata na čelu Komisije potpisano 46 sporazuma.<ref>[http://www.itogi.ru/Paper2006.nsf/Article/Itogi_2006_11_19_01_5543.html The Half-Decay Products] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007063156/http://www.itogi.ru/Paper2006.nsf/Article/Itogi_2006_11_19_01_5543.html |date=7. 10. 2008 }} (in Russian) by Oleg Odnokolenko. Itogi, #47(545), 2 January 2007.</ref> Kasnije, nakon što je postao predsjednik, Putin je otkazao sve te sporazume.<ref name=Vlast/> Jeljcin je 25. jula 1998. imenovao Putina za direktora Savezne službe bezbjednosti (FSB), glavne obavještajne i bezbjednosne organizacije Ruske Federacije i nasljednika KGB-a.<ref name="RosefieldeHedlund2009">{{cite book|last1=Rosefielde|first1=Steven|authorlink1=Steven Rosefielde|last2=Hedlund|first2=Stefan|authorlink2=Stefan Hedlund|title=Russia Since 1980|url=https://books.google.com/books?id=lNSiw3S8NIUC&pg=PA139|access-date=21. 5. 2017|year=2009|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84913-5|page=139}}</ref> ===1999: Prvi mandat na mjestu premijera=== {{Glavni| Prvi kabinet Vladimira Putina}} Putin je 9. avgusta 1999. godine imenovan za jednog od tri prva zamjenika [[Premijer Rusije|premijera]], a kasnije istog dana predsjednik Jeljcin ga je imenovao za vršioca dužnosti premijera Vlade Ruske Federacije. [68] Jeljcin je također najavio da želi da Putin postane njegov politički nasljednik. Kasnije istog dana, Putin je pristao da se kandiduje za predsjednika Ruske Federacije. [69] Dana 16. avgusta, [[Državna duma]] je odobrila njegovo imenovanje za premijera sa 233 glasa za (84 protiv, 17 uzdržanih), [70] dok je bila potrebna obična većina od 226, što ga je učinilo petim ruskim premijerom za manje od osamnaest mjeseci. O njegovom imenovanju malo ko je očekivao da će Putin, praktično nepoznat široj javnosti, trajati duže od njegovih prethodnika. U početku je bio smatran Jeljcinovim lojalistom. Kao i kod drugih premijera Borisa Jeljcina, Putin nije sam izabrao ministre, njegov kabinet je odredila predsjedničke administracija. [71] Jeljcinovi glavni protivnici, gradonačelnik Moskve [[Jurij Lužkov]] i bivši premijer [[Jevgenij Primakov]] su već vodili kampanju za predsjedničke izbore. Oni su se snažno borili da spriječe Putinovo pojavljivanje kao moguċeg nasljednika bolesnog predsjednika. Nakon [[Bombaški napadi na ruske stanove|bombaških napada na ruske stanove]], Putinov ugled kao čovjek [[Red i zakon|reda i zakona]] i njegov neumoljivi pristup [[Drugi čečenski rat|Drugom čečenskom ratu]] protiv [[Čečenska Republika Ičkerija|Čečenske Republike Ičkerije]], pomogli su mu u podizanju njegove popularnosti i omogućili mu da pobijedi sve njegove političke protivnike. Iako nije bio formalno povezan s bilo kojom strankom, Putin je obećao svoju podršku novoosnovanoj [[Stranka jedinstva (ruska politička stranka)|Stranci jedinstva]], [72] koja je osvojila drugi najveći postotak narodnih glasova (23,3%) na izborima za ruski parlament (Duma) u decembru 1999. godine, a zauzvrat je dobio podršku te stranke. ===Privremeni predsjednik 1999–2000=== [[Datoteka:Vladimir Putin 31 December 1999-3.jpg|thumb|200px|desno|Putin kao privremeni predsjednik Ruske Federacije 1999. godine.]] Dana 31. decembra 1999. godine Jeljcin je neočekivano podnio ostavku, a prema [[Ustav Ruske Federacije|Ustavu Ruske Federacije]] imenovao je Putina za privremenog predsjednika. Po preuzimanju te dužnosti, Putin je otišao na ranije zakazanu posjetu ruskim vojnim jedinicama u Čečeniji.<ref>{{cite news|title=Russia: Putin Travels To Chechnya To Visit Troops|url=http://www.rferl.org/content/article/1093548.html|publisher=[[Radio Free Europe/Radio Liberty]]|date=3. 3. 2000}}</ref> Prvi predsjednički dekret, koji je Putin potpisao 31. decembra 1999., nazvan je "O garancijama za bivšeg predsednika Ruske Federacije i članovima njegove porodice".<ref>[http://www.rg.ru/oficial/doc/ykazi/1763.htm УКАЗ от 31 декабря 1999 г. № 1763 ''О ГАРАНТИЯХ ПРЕЗИДЕНТУ РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ, ПРЕКРАТИВШЕМУ ИСПОЛНЕНИЕ СВОИХ ПОЛНОМОЧИЙ, И ЧЛЕНАМ ЕГО СЕМЬИ''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010219192247/http://www.rg.ru/oficial/doc/ykazi/1763.htm |date=19. 2. 2001 }} [[Rossiyskaya Gazeta]]</ref><ref>{{cite web|author=Александр Колесниченко|url=http://www.newizv.ru/politics/2004-03-18/5273-razvrashenie-pervogo-lica.html|title="Развращение" первого лица. Госдума не решилась покуситься на неприкосновенность экс-президента|publisher=Newizv.ru|access-date=22. 6. 2013|archive-date=3. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703000757/http://www.newizv.ru/politics/2004-03-18/5273-razvrashenie-pervogo-lica.html|url-status=dead}}</ref> Ovo je osiguralo da "optužbe za korupciju protiv predsjednika koji odlazi i njegovih rođaka" neće biti pokrenute.<ref name=Time.com-POTY2007>Ignatius, Adi. [http://www.time.com/time/specials/2007/personoftheyear/article/0,28804,1690753_1690757_1690766-4,00.html Person of the Year 2007: A Tsar Is Born] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801083711/http://www.time.com/time/specials/2007/personoftheyear/article/0,28804,1690753_1690757_1690766-4,00.html |date=1. 8. 2013 }}, ''[[Time (časopis)|Time]]'', page 4 (19 December 2007). Retrieved 19 November 2009.</ref> To je bilo najupečatljivije u slučaju Mabetexovog podmićivanja u koje su bili uključeni članovi Jeljcinove porodice. Dana 30. avgusta 2000. godine odbačena je krivična istraga (broj 18 / 238278-95) u kojoj je Putin bio jedan od osumnjičenih<ref>{{cite web | url=http://www.novayagazeta.ru/society/11232.html | title=ДЕЛО ПУТИНА | publisher=Novaya Gazeta | date=20–23 March 2000 | access-date=19. 3. 2016 | archive-date=1. 6. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130601213659/http://www.novayagazeta.ru/society/11232.html | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.compromat.ru/page_10200.htm|title=Компромат.Ru / Compromat.Ru: Фигунанты по квартирному делу|website=compromat.ru|access-date=19. 3. 2016}}</ref> kao član gradske vlade Sankt Peterburga. Zatim je 30. decembra 2000. godine, još jedan predmet protiv glavnog tužioca odbačen "zbog nedostatka dokaza", uprkos hiljadama dokumenata koje je donijelo švicarsko tužilaštvo.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=9s2NCgAAQBAJ|title=Putin's Kleptocracy: Who Owns Russia?|last=Dawisha|first=Karen|date=22. 9. 2015|publisher=Simon and Schuster|isbn=9781476795201|language=en}}</ref> Putin je 12. februara 2001. godine potpisao sličan savezni zakon koji je zamijenio dekret iz 1999. godine. Sudski postupak protiv Putinove navodne [[Korupcija|korupcije]] u izvozu rijetkih metala iz 1992. godine ponovo je pokrenula Marina Salye, ali je bila ušutkana i prisiljena da napusti Sankt Peterburg.<ref>{{cite web | url=http://www.svoboda.org/content/article/1972366.html | title=Почему Марина Салье молчала о Путине 10 лет? | publisher=Radio Svoboda | access-date=19. 3. 2016}}</ref> Dok su se njegovi politički protivnici pripremali za izbore u junu 2000., Jeljcinova ostavka krajem 1999. godine je dovela do toga da [[Predsjednički izbori u Rusiji 2000.|ruski predsjednički izbori]] budu održani nakon tri mjeseca 26. marta 2000. Putin je sa 53% osvojenih glasova pobijedio u prvom krugu izbora.<ref name=elections-history>{{cite web|url=http://www.ria.ru/vybor2012_infographics/20120309/590825026.html|title=История президентских выборов в России|website=РИА Новости|access-date=25. 11. 2015}}</ref> ===Prvi predsjednički mandat 2000–2004=== [[Datoteka:Putin and Yeltsin cropped.jpg|thumb|lijevo|250px|Vladimir Putin prilikom polaganja zakletve za predsjednika u maju 2000. godine. Pored njega stoji dotadašnji ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]].]] Ceremonija preuzimanja predsjedničke dužnosti Vladimira Putina dogodila se 7. maja 2000. godine. Putin je imenovao dotadašnjeg ministra finansija, [[Mihail Kasjanov|Mihaila Kasjanova]] za premijera. Prvi veliki izazov Putinovoj popularnosti došao je u avgustu 2000. godine, kada je kritikovan zbog navodnog pogrešnog postupanja prilikom [[Nesreċa na podmornici Kursk|nesreċe na podmornici Kursk]]. Ta kritika je uglavnom zbog toga što je on ostao na godišnjem odmoru još nekoliko dana nakon nesreċe na podmornici i još nekoliko dana prije nego što je posjetio scenu.<ref name=Kursk>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1487112.stm Spectre of Kursk haunts Putin], ''[[BBC News]]'', 12 August 2001</ref> Između 2000. i 2004. godine, Putin je krenuo u obnovu i popravljanje privrednog stanja u osiromašenoj zemlji. Istovremeno, ostvario je i pobjedu u borbi za moć s [[Ruski oligarsi|ruskim oligarsima]], postižući s njima "veliku nagodbu." Ova nagodba omogućila je oligarsima da zadrže većinu svojih ovlaštenja, u zamjenu za njihovu punu podršku i usklađivanje s Putinovom vladom.<ref>''Putin: Russia's Choice'', By Richard Sakwa, (Routledge, 2008) page 143-150</ref><ref>''Playing Russian Roulette: Putin in search of good governance'', by Andre Mommen, in ''Good Governance in the Era of Global Neoliberalism: Conflict and Depolitisation in Latin America, Eastern Europe, Asia, and Africa'', By Jolle Demmers, Alex E. Fernández Jilberto, Barbara Hogenboom (Routledge, 2004)</ref> Godine 2003. održan je referendum u Čečeniji, usvajanjem novog ustava kojim je proglašeno da je Republika Čečenija dio Rusije, a s druge strane, ovo područje je steklo autonomiju.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/2565049.stm|title=Regions and territories: Chechnya|access-date=9. 4. 2016}}</ref> Čečenija je postepeno stabilizovana održavanjem parlamentarnih izbora i uspostavljanjem regionalne vlade.<ref>{{cite news |url=http://news.independent.co.uk/europe/article2331993.ece |title=Can Grozny be groovy? |work=[[The Independent]] |date=6. 3. 2007 |archive-date=28. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070328082726/http://news.independent.co.uk/europe/article2331993.ece |location=London}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/campaigns/russia/chechnya/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061121224006/http://www.hrw.org/campaigns/russia/chechnya/ |archive-date=21. 11. 2006 |title=Human Rights Watch Reports, on human rights abuses in Chechnya |publisher=Human Rights Watch |access-date=22. 6. 2013}}</ref> Tokom [[Drugi čečenski rat|Drugog čečenskog rata]] Rusija je ozbiljno onesposobila čečenski pobunjenički pokret. Međutim, sporadični napadi pobunjenika i dalje se pojavljuju na cijelom sjevernom Kavkazu.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html|title=The World Factbook|access-date=25. 11. 2015|archive-date=3. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150703195129/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html|url-status=dead}}</ref> ====Vanjska politika==== [[Datoteka:Vladimir Putin in Palestine 29 April 2005-3.jpg|mini|Vladimir Putin sa predsjednikom Palestinske Autonomije [[Mahmoud Abbas|Mahmoudom Abassom]] 2005.]] Tokom svog prvog mandata na mjestu predsjednika, Putin je pokušao da ojača odnose sa zemljama koje su neposredno u blizini Rusije. Prihvatio je pristup [[Baltičke države|baltičkih država]] [[NATO]]-u. Konkretno, kao rezultat bliskih veza između [[EU|Evropske Unije]] i NATO, on je pojačao kontakte sa [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]] kao bivšim dijelovima SSSR-a. Predsjednik je iznenadio mnoge [[Rusi|Ruse]], pa čak i svog ministra odbrane, kada je nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada na SAD 11. septembra]], dopustio da američka vojska koristi vojne baze u bivšim sovjetskim republikama u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] prije i za vrijeme napada pod vodstvom SAD-a na [[Talibani|talibanski]] režim u [[Afganistan]]u. U okviru državne posjete Putin je 25. septembra 2001. godine održao govor u [[Njemačka|njemačkom]] [[Bundestag]]u, koji je nakon kratkog uvoda na [[Ruski jezik|ruskom jeziku]], nastaviouglavnom na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref name="bundestag.de">[http://www.bundestag.de/parlament/geschichte/gastredner/putin/putin/196934 Rede von Wladimir Putin bei einer Sondersitzung von Bundesrat und Bundestag vom 25. September 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170726130340/http://www.bundestag.de/parlament/geschichte/gastredner/putin/putin/196934 |date=26. 7. 2017 }} (Video sowie verlinkt Wortprotokoll), Webseite des Deutschen Bundestages.</ref> Putin je bio protiv [[Rat u Iraku|rata u Iraku]] 2003. godine.<ref name="bundestag.de"/> ===Drugi predsjednički mandat 2004–2008=== [[Datoteka:Victory Day Parade 2005-26.jpg|thumb|250px|desno|Vladimir Putin sa [[Junichiro Koizumi|Junichirom Koizumijem]], [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]], [[Gerhard Schröder|Gerhardom Schröderom]], [[Silvio Berlusconi|Silviom Berlusconijem]], [[George W. Bush|Georgom W. Bushom]] i drugim državnicima u Moskvi, 9. maja 2005.<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=YRYiTmjOoj0 |title=Russian President Vladimir Putin Arrives at Bush Home in Maine |date=7. 2. 2007 |publisher=Associated Press, USA |via=YouTube |access-date=21. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=PhkI__TvJYk |title=Presidents Bush and Putin Press Conference in Maine |date=2. 7. 2007 |publisher=Associated Press, USA |via=YouTube |access-date=21. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=rKeFXs8a0Xk |title=President George W. Bush on The Ellen Show |date=2. 3. 2017 |publisher=TheEllenShow, USA |via=YouTube |access-date=21. 4. 2017}}</ref>]] Dana 14. marta 2004. godine Vladimir Putin je na [[Izbori za predsjednika Ruske Federacije 2004.|izborima za predsjednika Ruske Federacije]] ponovo izabran za predsjednika, dobivši 71% glasova.<ref name=elections-history/> [[Talačka kriza u Beslanu|Kriza talaca u školi u Beslanu]] dogodila se u septembru 2004, u kojoj je poginulo više stotina osoba. Mnogi u ruskoj štampi i međunarodnim medijima upozorili su da bi smrt 130 talaca u spasilačkoj operaciji specijalnih snaga tokom [[Kriza sa taocima u moskovskom teatru|krize sa taocima u moskovskom teatru]] 2002. godine ozbiljno ugrozila popularnost predsjednika Putina. Međutim, ubrzo nakon završetka opsade, ruski predsjednik je uživao rekordno dobre ocjene javnog mnijenja - 83% Rusa izjavilo je da su zadovoljni Putinom i njegovim rješavanjem opsade.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2565585.stm Moscow siege leaves dark memories], ''[[BBC News]]'', 16 December 2002</ref> Desetogodišnji period koji je prethodio usponu Putina nakon raspada sovjetske vladavine bio je period prevrata u Rusiji.<ref>{{cite news|title=On this Day December 25: Gorbachev resigns as Soviet Union breaks up|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/25/newsid_2542000/2542749.stm|access-date=23. 12. 2016|work=BBC News}}</ref> U govoru u [[Kremlj]]u iz 2005. Putin je okarakterisao kolaps Sovjetskog Saveza kao "najveću geopolitičku katastrofu 20.-og vijeka, te da je epidemija raspadanja zahvatila i samu Rusiju."<ref>{{cite journal|last1=Gold|first1=Martin|title=Understanding the Russian Move into Ukraine|journal=The National Law Review|date=16. 9. 2015|url=http://www.natlawreview.com/article/understanding-russian-move-ukraine|access-date=23. 12. 2016}}</ref> Nekadašnje sovjetske stabilne mreže socijalne zaštite je nestalo i životni vijek stanovništva je opao u vremenu koji je prethodio Putinovoj vladavini.<ref>{{cite news|last1=Krainova|first1=N.|title=Life Expectancy in Russia Is Stagnant, Study Says|url=https://themoscowtimes.com/news/life-expectancy-in-russia-is-stagnant-study-says-22106|access-date=23. 12. 2016|work=The Moscow Times|date=5. 3. 2013}}</ref> U 2005. godini pokrenuti su nacionalni prioritetni projekti za poboljšanje zdravstvene zaštite, [[Obrazovni sistem u Rusiji|obrazovanja]], stanovanja i [[Poljoprivreda u Rusiji|poljoprivrede]] u Rusiji.<ref name=bofit>{{cite journal|journal=BOFIT Online |url=http://www.suomenpankki.fi/en/suomen_pankki/organisaatio/asiantuntijoita/Documents/bon0608.pdf |title=The challenges of the Medvedev era |date=24. 6. 2008 |access-date=24. 9. 2011 |issn=1456-811X |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320025511/http://www.suomenpankki.fi/en/suomen_pankki/organisaatio/asiantuntijoita/Documents/bon0608.pdf |archive-date=20. 3. 2012 |df= }}</ref><ref name=bbc-demography>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/russian/mobile/russia/2012/04/120411_putin_duma_constitution.shtml|title=BBC Russian – Россия – Путин очертил "дорожную карту" третьего срока|publisher=BBC|access-date=25. 11. 2015}}</ref> [[Datoteka:Vladimir Putin 8 March 2008-3.jpg|thumb|lijevo|250px|Putin sa njemačkom kancelarkom [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] u martu 2008.]] Nastavak krivičnog gonjenja tada najbogatijeg čovjeka Rusije, predsjednika naftne i gasne kompanije [[Yukos]] [[Mihail Hodorkovski|Mihaila Hodorkovskog]], zbog prevare i utaje poreza, međunarodna štampa je smatrala odmazdom za donacije Hodorkovskog liberalnim i komunističkim protivnicima Kremlja. Vlada je izjavila da je Hodorkovski "korumpirao" veliki dio Dume kako bi spriječio promjene u poreznom zakonu. Hodorkovski je uhapšen, Yukos je bankrotirao, a imovina kompanije prodata je na dražbi ispod tržišne vrijednosti, pri čemu je najveći udio imovine kupila državna kompanija [[Rosneft]].<ref>[http://www.themoscowtimes.com/opinion/article/how-to-steal-legally/302115.html How to Steal Legally] ''[[The Moscow Times]]'', 15 February 2008 (issue 3843, page 8).</ref> Sudbina Yukosa smatrana je znakom šireg pomaka Rusije ka sistemu [[Državni kapitalizam|državnog kapitalizma]].<ref>[http://www.nationalreview.com/comment/gvosdev200311050739.asp ''Putin’s Gamble. Where Russia is headed''] by [[Nikolas Gvosdev]], nationalreview.com, 5 November 2003. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20081228011223/http://www.nationalreview.com/comment/gvosdev200311050739.asp |date=28. 12. 2008 }}</ref><ref>[https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A37580-2004Jul8.html ''Putin's Kremlin Asserting More Control of Economy. Yukos Case Reflects Shift on Owning Assets, Notably in Energy''] by [[Peter Baker (author)|Peter Baker]], ''[[The Washington Post]]'', 9 July 2004.</ref> Ovo je naglašeno u julu 2014. kada je akcionarima Yukosa dodijeljeno 50 milijardi dolara odštete od strane [[Stalni arbitražni sud|Stalnog arbitražnog suda]] u [[Hag]]u.<ref name="YukosCase">{{cite news|title=Hague court awards $50 bn compensation to Yukos shareholders|url=http://www.russiaherald.com/index.php/sid/224207121/scat/723971d98160d438/ht/Hague-court-awards-50-bn-compensation-to-Yukos-shareholders|access-date=29. 7. 2014|work=Russia Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20140730050514/http://www.russiaherald.com/index.php/sid/224207121/scat/723971d98160d438/ht/Hague-court-awards-50-bn-compensation-to-Yukos-shareholders|archive-date=30. 7. 2014|url-status=dead}}</ref> Dana 7. oktobra 2006. godine, [[Ana Politkovska]], novinarka koja je izložila [[Korupcija|korupciju]] u [[Ruska kopnena vojska|ruskoj vojsci]] i njeno ponašanje u Čečeniji. Ubijena je u predvorju njene stambene zgrade, na Putinov rođendan. Smrt Politkovske izazvala je međunarodne kritike, sa optužbama da Putin nije uspio zaštititi nove nezavisne medije u zemlji.<ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/opinion/commentators/joan-smith/joan-smith-putins-russia-failed-to-protect-this-brave-woman-419313.html|title=Putin's Russia failed to protect this brave woman – Joan Smith|work=The Independent|date=9. 10. 2006|access-date=22. 6. 2013|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20081207030505/http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/joan-smith/joan-smith-putins-russia-failed-to-protect-this-brave-woman-419313.html|archive-date=7. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.democracynow.org/article.pl?sid=06/10/09/1358259 |title=Anna Politkovskaya, Prominent Russian Journalist, Putin Critic and Human Rights Activist, Murdered in Moscow |website=Democracy Now |date=9. 10. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061010184602/https://www.democracynow.org/article.pl?sid=06%2F10%2F09%2F1358259 |archive-date=10. 10. 2006 |df= }}</ref> Sam Putin je rekao da je njena smrt vladi donijela više problema nego njeni spisi.<ref>{{cite news|first=Andrey|last=Kolesnikov|title=Vladimir Putin and Angela Merkel Work Together|work=Kommersant|url=http://www.kommersant.com/p712110/r_527/Putin_visit_Germany/|date=11. 10. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930184736/http://www.kommersant.com/p712110/r_527/Putin_visit_Germany/|archive-date=30. 9. 2007}}</ref> [[Datoteka:Funeral of Boris Yeltsin-23.jpg|thumb|250px|desno|Putin, [[Bill Clinton]] i [[George H. W. Bush]] na sahrani Borisa Jeljcina u Moskvi.]] Godine 2007. "Marševe nesaglasnih" je organizovala opoziciona grupa [[Druga Rusija (koalicija|Druga Rusija]]<ref>{{cite news|last=Lee|first=Steven|url=https://www.nytimes.com/2007/03/10/world/europe/10kasparov.html?ex=1331182800&en=2f3ff57730367a82&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss|title=Kasparov, Building Opposition to Putin|location=Russia|work=The New York Times|date=10. 3. 2007|access-date=2. 3. 2010}}</ref> koju je predvodio bivši [[šah]]ovski šampion [[Garry Kasparov]] i nacionalno boljševički vođa [[Eduard Limonov]]. Nakon prethodnih upozorenja, demonstracije u nekoliko ruskih gradova praċene su policijskom akcijom, koja je uključivala ometanje putovanja demonstranata i hapšenje 150 ljudi koji su pokušali probiti policijske linije<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7110910.stm|work=BBC News|title=Garry Kasparov jailed over rally|date=24. 11. 2007|access-date=9. 4. 2010}}</ref> Putin je 12. septembra 2007. godine raspustio vladu na zahtjev premijera [[Mihail Fradkov|Mihaila Fradkova]]. Fradkov je komentirao da je predsjedniku trebalo dati "slobodnu ruku" uoči parlamentarnih izbora. [[Viktor Zubkov]] je imenovan za novog premijera.<ref>{{cite news|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,296505,00.html|title=Putin Dissolves Government, Nominates Viktor Zubkov as New Prime Minister|publisher=Fox News Channel|date=12. 9. 2007|access-date=2. 3. 2010}}</ref> U decembru 2007. godine, stranka [[Jedinstvena Rusija]] je osvojila 64,24% glasova građana u njihovoj kandidaturi za Državnu Dumu prema preliminarnim rezultatima izbora.<ref>[https://archive.today/20120908051006/http://www.rbc.ru/rbcfreenews.shtml?/20071204122205.shtml Election Preliminary Results for United Russia], 4 December 2007, Rbc.ru</ref> Pobjedu Jedinstvene Rusije na izborima u decembru 2007. mnogi su smatrali pokazateljem snažne podrške naroda tadašnjem ruskom rukovodstvu i njegovoj politici.<ref>[http://www.izvestia.ru/politic/article3110945/ Russians Voted In Favour of Putin] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511161657/http://www.izvestia.ru/politic/article3110945/ |date=11. 5. 2011 }}, 4 December 2007, ''Izvestia''</ref><ref>[http://www.izvestia.ru/politic/article3110880/ Assenters' March] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511161622/http://www.izvestia.ru/politic/article3110880/ |date=11. 5. 2011 }}, 3 December 2007, ''Izvestia''</ref> ====Politika prema bivšem sovjetskom prostoru==== [[Datoteka:Vladimir Putin in Ukraine April 2011-6.jpeg|thumb|250px|lijevo|Putin sa ukrajinskim ministrom-predsjednikom [[Mikola Azarov|Mikolom Azarovim]] 2011.]] Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Rusija nije više bila u stanju da gradi status supersile. Tokom Jeljcinovog problematičnog mandata, čak je i očuvanje statusa velike sile izgledalo upitno. Putin je težio da zadrži ili proširi isti status Rusije kao velike sile. Stoga je radio na stabilizaciji i ojačanju ruskog utjecaja u državama nasljednicama Sovjetskog Saveza i državama bivšeg [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Istovremeno, sve veći utjecaj Zapada, a posebno SAD-a u ovom regionu, prema Putinu treba biti ograničen ili potisnut. Raspad Sovjetskog Saveza on je u jednoj izjavi za novinare opisao kao "najveću geopolitičku katastrofu" 20. vijeka.<ref>[http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304185104579437483495506904 ''The Roots of the Ukraine Crisis – Putin’s Russia is using military might to rewrite the history of the Soviet collapse.''] In: ''WSJ.'' 14. März 2014; Zitat: „The roots of today’s crisis go back to the last days of the Soviet Union, whose demise Mr. Putin has lamented as the ‚greatest geopolitical catastrophe of the century‘.“</ref> [[Anatolij Čubais]] je 2003. godine zahtijevao "liberalno carstvo" u namjeri da vrati u svoju sferu utjecaja vladavinu prava, slobodu i demokratiju i vlastitu privlačnost za zemlje izgubljene zbog raspada Sovjetskog Saveza. Prema njegovoj izjavi: {{Citat|"Putin danas nudi drugačije, neslobodno carstvo."}}<ref name="Spiegel Einflussbereich">[http://magazin.spiegel.de/EpubDelivery/spiegel/pdf/123879294 ''Kalt, skrupellos – erfolgreich?: Mit Macht und Erpressung hat Präsident Putin die Ukraine in den Moskauer Einflussbereich zurückgeholt. Nicht sein einziger politischer Erfolg in diesem Jahr. Was treibt den Mann im Kreml?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190225122419/http://magazin.spiegel.de/EpubDelivery/spiegel/pdf/123879294 |date=25. 2. 2019 }} In: ''Der Spiegel.'' 51/2013 vom 16. Dezember 2013.</ref> Putin je otvoreno podržao predsjedničke izbore u Ukrajini i njegovog favoriziranog kandidata [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] u novembru 2004. godine. Janukovič se založio za bliže povezivanje Ukrajine sa Rusijom, a ne sa Zapadom ili EU. Nakon izbora u sjeni manipulacije na obje strane, Janukovič je prvi put proglašen pobjednikom. To je dovelo do nekoliko sedmica protesta jednog dijela ukrajinskog stanovništva, koji je uz podršku zapadnih država, ali i od strane [[OSCE]]-a pozvao na nove izbore bez manipulacije. Putin je čestitao Janukoviču kao prvi šef države na pobjedi. Zvanično priznanje izbornog rezultata od strane ruskog predsjednika trebalo bi da dovede u pitanje legitimnost izbornih rezultata. Međutim, Vrhovni sud Ukrajine zabranio je službeno objavljivanje zvaničnog rezultata. Predsjednik [[Leonid Kučma]] otputovao je u Moskvu da se sastane sa Vladimirom Putinom, koji je podržao Kučmu u njegovom zahtjevu da ponovi pune izbore. Na ponovljenim izborima u februaru 2010. pobijedio je prozapadno orijentisani [[Viktor Juščenko]]. Iako je Putin ponovo potvrdio svoju želju da sarađuje sa Juščenkom, poraz kandidata Viktora Janukoviča, koji je bio blizak [[Kremlj]]u, smatra se Putinovim vanjskopolitičkim porazom. Povodom Putinovog 60. rođendana 2012. godine, njemački časopis ''Fokus'' je analizirao Putinovu politiku u šest oblasti (stabilnost, sovjetska nostalgija, modernizacija, snažna Rusija, oligarsi, demokratija), navodeći: {{Citat|"Što duže Putin drži ogromno carstvo silom i protivi se demokratizaciji, tim je veća opasnost od njegovog raspada. "}}<ref>[http://www.focus.de/politik/ausland/tid-27602/zum-60-geburtstag-des-russischen-praesidenten-die-sechs-groessten-mythen-um-wladimir-putin_aid_833795.html ''Die sechs größten Mythen um Wladimir Putin.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331215517/https://www.focus.de/politik/ausland/tid-27602/zum-60-geburtstag-des-russischen-praesidenten-die-sechs-groessten-mythen-um-wladimir-putin_aid_833795.html |date=31. 3. 2019 }} In: ''Focus.'' 7. Oktober 2012.</ref> ===Politika prema Zapadu=== [[Datoteka:Bush&Putin33rdG8.jpg|thumb|150px|desno|Vladimir Putin i [[George W. Bush]] tokom [[Samit G8 u Heiligendammu 2007.|samita G8 u Heiligendammu]] 2007. godine.]] Putin je 25. aprila 2005. izazvao iritaciju na Zapadu i kod svojih saveznika kada je slučaj Sovjetskog Saveza opisao kao "najveću geopolitičku katastrofu vijeka" u govoru na nacionalnoj televiziji u Dumi. Iako je kasnije objasnio da je ova primjedba poslužila kao puko pojašnjenje političkih i društvenih posljedica ovog događaja i da se ne treba shvatiti kao nostalgija. Tokom [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|krize na Krimu 2014. godine]], ovu primjedbu su ponovo uzeli razni mediji, kao naprimjer, američki časopis [[The Wall Street Journal]]: On je također doveo u pitanje legalnost ukrajinskog glasanja o nezavisnosti 1991. godine.<ref>[http://online.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304185104579437483495506904 ''The Roots of the Ukraine Crisis – Putin’s Russia is using military might to rewrite the history of the Soviet collapse.''] In: ''Wall Street Journal.'' 14. März 2014; “But Mr. Yeltsin’s policy of trying to peacefully reintegrate the former Soviet space was reversed by his successor, Mr. Putin, who invaded Georgia in 2008 and Ukraine in 2014.”</ref> Putin je bio prvi ruski predsjednik koji je službeno održao govor na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] u službenom govoru 6. jula 2005. godine u Moskvi kao mjestu održavanja [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] 2012. godine. Dana 8. septembra 2005. u Berlinu je potpisan sporazum u prisustvu njemačkih i ruskih šefova vlada za izgradnju baltičkog gasovoda [[sjeverni tok]]. Potpisnici sporazuma su bili predsjednici njemačkih korporacija [[BASF]] i [[E.ON]], a na ruskoj strani ruska kompanija [[Gazprom]]. Sporazumom se uspostavlja saradnja između tri kompanije za izgradnju sjevernoevropskog gasovoda, koji će teći od ruske luke na [[Baltičko more|Baltičkom moru]] [[Viborg (Rusija)|Viborg]] do njemačke baltičke obale na udaljenosti od 1.200&nbsp;km kroz Baltičko more. Putinov bliski prijatelj [[Gerhard Schröder]], koji je u vrijeme objave još uvijek bio njemački kancelar, trebalo je da preuzme predsjedavanje konzorcijumom za gasovod, izazvavši kritiku opozicije. [[Datoteka:Putin merkel.jpg|thumb|200px|lijevo|Putin i [[Angela Merkel]] tokom sastanka u [[sibir]]skom gradu [[Tomsk]]u 2006. godine.]] Približavanje cijena gasa za Ukrajinu evropskom nivou, objavljeno u martu 2005. godine, široko je prošireno od strane zapadnih medija u vrijeme rusko-ukrajinskog gasnog spora koji je izbio u decembru 2005. godine kao Putinova reakcija na politički razvoj u susjednoj zemlji. Kasnije je, međutim, Moskva izvršila prilagođavanje cijena savezničkim državama kao što je [[Bjelorusija]]. Putin je 17. novembra 2005. godine zajedno sa [[Turska|turskim]] premijerom [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepom Tayyipom Erdoğanom]] i [[italija]]nskim premijerom [[Silvio Berlusconi|Silviom Berlusconijem]] otvorio rusko-turski plinovod [[Blue Stream]] u [[Samsun]]u (Turska). Putin dodatno proširuje ruske zahtjeve za svjetski utjecaj, koristeći potražnju za energijom u Evropi. Putin je 21. oktobra 2006. uvjerio 25 lidera EU na samitu u [[Lahti]]ju u [[Finska|Finskoj]] da je Rusija otvorena za energetsko partnerstvo sa Evropskom unijom, ali je odbacio potpisivanje Energetske povelje Zapada. Na taj način je zadržao kontrolu nad ruskim gasovodnim sistemom za Evropljane. Putin je u svom govoru na [[Minhenska konferencija o sigirnosti|Konferenciji o sigurnosti u Münchenu]] u februaru 2007. formulisao oštro odbacivanje Zapada.<ref>[http://www.nzz.ch/meinung/kommentare/versuch-einer-bilanz-obamas-strategie-der-geduld-ld.114486 Obama und die Geduld], NZZ, 5. September 2016; „Bereits 2007 schleuderte Präsident Putin an der Münchner Sicherheitskonferenz dem Westen ein «Nein» entgegen.“</ref> Ovo partnerstvo se očekivalo<ref>[http://www.spiegel.de/politik/ausland/sicherheitskonferenz-in-muenchen-putin-schockt-die-europaeer-a-465634.html Putin schockt die Europäer], Spiegel, 10. Februar 2007</ref> zbog učešća Rusije u međunarodnim institucijama. "Povratak hladnom ratu?", Pod naslovom BBC<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6350847.stm Putin’s speech: Back to cold war?] BBC, 10. Februar 2007</ref> opisao je utisak mnogih učesnika na ovoj konferenciji.<ref>[http://www.rferl.org/a/1074671.html Russia: Washington Reacts To Putin’s Munich Speech], RFERL, 13. Februar 2007; “Putin’s comments reminded more than a few observers of the verbal exchanges between Moscow and Washington during the Cold War.”</ref><ref>[https://www.securityconference.de/en/about/munich-moments/a-breeze-of-cold-war/ Vladimir Putin’s inflammatory speech terrifies the audience at the Munich Security Conference 2007], Oliver Rolofs für MSC</ref> U augustu 2007. godine, ruski bombarderi prvi put nakon 15 godina su letjeli blizu obala Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država.<ref>[http://www.faz.net/aktuell/politik/machtanspruch-russische-langstreckenbomber-wieder-permanent-in-der-luft-1459705.html Russische Langstreckenbomber wieder permanent in der Luft]{{Mrtav link}}, FAZ, 17. August 2007</ref><ref>[https://www.welt.de/politik/article1093328/Russische-Bomber-ueberfliegen-Nato-Stuetzpunkt.html Wie im Kalten Krieg – Russische Bomber überfliegen Nato-Stützpunkt], Die Welt, 9. August 2007</ref> ===Drugi mandat na mjestu premijera 2008–2012=== {{Glavni|Drugi Putinov kabinet}} Po ustavu Ruske Federacije Putin nije mogao da se kandiduje za treći uzastopni predsjednički mandat. Prvi zamjenik premijera [[Dmitrij Medvedev]] izabran je za njegovog nasljednika. Tokom prebacivanja vlasti 8. maja 2008. godine, samo dan nakon predaje predsjedništva Medvedevu, Putin je imenovan za premijera Rusije, zadržavajući svoj politički utjecaj.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2008/05/09/world/europe/09russia.html|title=Putin Is Approved as Prime Minister|date=9. 5. 2008|work=The New York Times}}</ref> [[Datoteka:Vladimir Putin 11 March 2008-1.jpg|thumb|250px|desno|Putin sa [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]] u martu 2008.]] U jednom razgovoru sa novinarima Putin je izjavio da je prevazilaženje posljedica svjetske privredne krize jedno od dva glavnih dostignuća tokom njegovog drugog premijerskog mandata. Drugo dostignuċe je bio stabilizacija brojnosti ruskog stanovništva između 2008. i 2011. godine nakon dugog perioda [[Demografija|demografskog]] kolapsa koji je počeo 1990-ih.<ref name=bbc-demography/> Na kongresu Jedinstvene Rusije u Moskvi 24. septembra 2011. godine, Medvedev je zvanično predložio da Putin bude predsjednik 2012. godine, što je Putin prihvatio. Imajući u vidu gotovo potpunu nadmoċnost u ruskoj politici stranke [[Jedinstvena Rusija]], mnogi svjetski posmatrači su vjerovali da je Putin bio siguran u treći predsjednički mandat. Tim potezom Medvedev se oslanjao na ulaznicu za Jedinstvenu Rusiju na parlamentarnim izborima u decembru 2011. godine, s ciljem da postane premijer na kraju svog predsjedničkog mandata.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15045816|title=Russia's Putin set to return as president in 2012|date=24. 9. 2011|access-date=24. 9. 2011|work=BBC News}}</ref> Poslije parlamentarnih izbora 4. decembra 2011, desetine hiljada [[Rusi|Rusa]] učestvovalo je u protestima zbog navodne izborne prevare, najvećih protesta tokom Putinove vladavine. Demonstranti su kritikovali Putina i Jedinstvenu Rusiju i zatražili poništenje izbornih rezultata.<ref name=GuardLive>[https://www.theguardian.com/global/2011/dec/10/russia-elections-putin-protest ''Russian election protests – follow live updates''], ''The Guardian''. Retrieved 10 December 2011</ref> Ti protesti izazvali su strah od [[obojene revolucije]] u društvu.<ref>[http://www.politonline.ru/comments/10432.html Как митинг на Поклонной собрал около 140 000 человек] politonline.ru {{ru simbol}}</ref><ref name=rian-manezhnaya>{{cite news|url=http://en.rian.ru/russia/20120304/171729884.html|title='We Won in Fair and Open Fight' – Putin|author=Sputnik|date=4. 3. 2012|agency=RIA Novosti|access-date=25. 11. 2015|archive-date=31. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731193621/http://en.rian.ru/russia/20120304/171729884.html|url-status=dead}}</ref><ref name=rian-luzhniki>{{cite news|url=http://en.rian.ru/video/20120223/171487865.html|title=Putin Supporters Fill Moscow Stadium|author=Sputnik|date=23. 2. 2012|agency=RIA Novosti|access-date=25. 11. 2015}}</ref> Putin je navodno organizovao nekoliko paravojnih grupa odanih njemu i Ujedinjenoj Rusiji u periodu između 2005. i 2012. godine.<ref>{{Citation|last=Frum|first=David|title=What Putin Wants|journal=The Atlantic|volume=313|issue=5|pages=46–48|date=juni 2014}}</ref> ===Treći predsjednički mandat 2012–2018=== ====Produženi mandat i izbori==== Putin je pobijedio na predsjedničkim izborima 4. marta 2012. godine u prvom krugu izbora.<ref name="RIADemo">[http://de.rian.ru/politics/20120307/262893311.html ''Protest vor Amtseinführung in Russland – Blutige Proteste bei Demo gegen Putin.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309010526/http://de.rian.ru/politics/20120307/262893311.html |date=9. 3. 2012 }} auf: ''Ria Novosti.'' 13. Sept. 2014.</ref> Preuzimanje mandata izvršeno je 7. maja 2012. godine. Mandat ruskog predsjednika već je produžen 2010. za tadašnjeg budućeg predsjednika na 6 godina<ref>[https://www.welt.de/politik/ausland/article120200654/Putin-liebaeugelt-schon-mit-der-vierten-Amtszeit.html ''Putin liebäugelt schon mit der vierten Amtszeit.''] In: ''[[Die Welt]].'' 20. September 2013.</ref><ref>[http://www.sueddeutsche.de/politik/russland-medwedjew-verlaengert-praesidenten-amtszeit-1.368491 ''Medwedjew verlängert Präsidenten-Amtszeit.''] In: ''[[Süddeutsche Zeitung]].'' 17. Mai 2010.</ref>, a sljedeći predsjednički izbori održavaju se 18. marta 2018. godine. Ponovni izbor Putina 2018. godine uslijedio je zbog nadmoċnosti pristalica u Dumi nakon parlamentarnih izbora 2016. kao sigurnih. Prema mišljenju posmatrača, problem legitimnosti predsjednika proizašao bi iz odsustva alternativa i političke apatije stanovništva zbog ove nepromjenljivosti.<ref>[http://www.dw.com/de/kommentar-offensichtlicher-wahlbetrug-in-russland/a-19561396 Kommentar: Offensichtlicher Wahlbetrug in Russland], Deutsch Welle, 19. September 2016</ref> Pored ponekad dugogodišnjih suparničkih kandidata objavljenih u oktobru 2017. godine, poput [[Ksenija Sobčak|Ksenije Sobčak]] koja je objavila svoju kandidaturu, zbog koje su izbori prema istom mišljenju zanimljiviji: povećanje političke težine izbora u očekivanim debatama i očekivano veće učešće birača bilo je u interesu Kremlja.<ref name="ZDFlight">[https://www.zdf.de/nachrichten/heute-in-europa/opposition-light-fuer-putin-100.html Krim gehört Ukraine – Opposition light für Putin?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190409132335/https://www.zdf.de/nachrichten/heute-in-europa/opposition-light-fuer-putin-100.html |date=9. 4. 2019 }}, ZDF, 27. Oktober 2017</ref> Dok Putin nije komentarisao svoju kandidaturu do 6. decembra 2017, Sobčakovu kandidaturu, koja je očigledno dobro prihvaćena od strane državnih medija, komentarisana je kao "fasada" (prema časopisu Der Spiegel)<ref>Christina Hebel: [http://www.spiegel.de/politik/ausland/xenia-sobtschak-die-grosse-kandidatin-show-a-1174470.html ''Die wolkige Frau Sobtschak''], Spiegel Online vom 24. Oktober 2017</ref>, kao pomoć Kremlju, te "uvažavanje privida demokratije" (prema NZZ). Također, pošto je njena kandidatura započela mjesec dana ranije od predsedničke administracije, smatrana je kao "kandidatura Putinove milosti"<ref name="welt-170181689">{{cite web | url=http://www.welt.de/politik/ausland/article170181689/Das-It-Girl-von-Putins-Gnaden.html | title=Russland: Das It-Girl von Putins Gnaden | author=Pavel Lokshin | werk=[[Die Welt#Online-Ausgabe|welt.de]] | date=31. 10. 2017 |zugriff=2018-10-7}}</ref> ili kao kandidat za opoziciju opozicije,<ref>[https://www.welt.de/politik/ausland/article169806766/Xenia-Sobtschak-die-Spoilerkandidatin.html Xenia Sobtschak, die Spoilerkandidatin], die Welt, 19. Oktober 2017</ref> što je također isto tako viđeno u nezavisnim ruskim medijima. Rostislav Turovski je njenu kandidaturu nazvao pitanjem koje je dogovoreno sa vlastima<ref>[https://www.novayagazeta.ru/articles/2017/10/18/74247-kandidat-protiv-vseh Kandidatin „gegen alle“], [[Nowaja Gaseta]], 18. Oktober 2017</ref>, dok je Arkadij Dubnov napomenuo da bi kandidatura bez obzira na pozadinu administracije bila korisna.<ref>[https://echo.msk.ru/programs/personalno/2086294-echo/ Arkadij Dubnow im Interview], [[Echo Moskwy]], 6. November 2017</ref> Predsjednikova najava njegove vlastite kandidature je bila očekivana u više navrata. Prema ruskom poslovnom časopisu [[Vedomosti]], "jedina napetost ovih izbora" završena je 6. decembra 2017.<ref>[https://www.vedomosti.ru/opinion/articles/2017/12/06/744413-obyavlenie-putina Warum Putins Ankündigung der Teilnahme an Wahlen nicht wichtig ist – Die einzige Spannung der Wahl ist vorbei.], Wedomosti, 6. Dezember 2017</ref> "Estetika susreta sa radnim ljudima" izabrana je na sastanku sa radnicima "[[GAZ]]-a", kako je komentarisala [[Novaya Gazeta]].<ref>[https://www.novayagazeta.ru/articles/2017/12/06/74822-putin Der Präsident wählte die Leute], Nowaja Gaseta, 6. Dezember 2017</ref> Britanski časopis [[The Independent]] je opisao predizbornu kampanju, koje nije ni bilo: nije bilo predizbornih poruka, već jednostavno perspektiva "da će predsjednik djelovati predsjednički".<ref>[http://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-election-2018-vladimir-putin-presidential-campaign-on-the-road-novosibirsk-vote-latest-a8202971.html Russia election 2018: On the road with Vladimir Putin’s weird, non-existent presidential campaign], The Independent, 9. Februar 2018</ref> ====Intervencija u Siriji==== Dana 30. septembra 2015., predsjednik Putin odobrio je rusku vojnu intervenciju u [[Sirija|sirijskom građanskom ratu]], nakon formalnog zahtjeva sirijske vlade za vojnu pomoć protiv pobunjeničkih i džihadističkih skupina.<ref>{{cite news|url=https://www.latimes.com/world/europe/la-fg-kremlin-oks-troops-20150930-story.html|title=Russia Launches Airstrikes in Syria Amid U.S. Concern About Targets|date=30. 9. 2015|access-date=7. 10. 2015|work=Los Angeles Times|author1=Patrick J. McDonnell|author2=W.J. Hennigan|author3=Nabih Bulos}}</ref> Ruske vojne aktivnosti sastojale su se od zračnih udara, udara krstarećih raketa i upotrebe savjetnika na prvoj crti i ruskih specijalnih snaga protiv militantnih grupa suprotstavljenih sirijskoj vladi, uključujući sirijsku opoziciju, kao i [[Islamska Država|Islamsku državu Iraka i Levanta]] (ISIL), front al-Nusra (al-Qaeda na Levantu), Tahrir al-Sham, Ahrar al-Sham i osvajačka vojska.<ref>{{cite news|url=https://www.usnews.com/news/world/articles/2015/10/08/syrian-general-russian-strikes-helping-ground-offensive |title=Clashes between Syrian troops, insurgents intensify in Russian-backed offensive |date=8. 10. 2015 |access-date=10. 10. 2015 |work=U.S. News & World Report |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151009151540/http://www.usnews.com/news/world/articles/2015/10/08/syrian-general-russian-strikes-helping-ground-offensive |archive-date=9. 10. 2015 }}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/syrian-army-general-says-new-ground-offensive-backed-by-russian-air-strikes-will-eliminate-a6686086.html|title=Syrian army general says new ground offensive backed by Russian air strikes will 'eliminate terrorists'|first=Lizzie|last=Dearden|date=8. 10. 2015|access-date=10. 10. 2015|work=The Independent}}</ref> Nakon Putinove najave 14. marta 2016. da je misija koju je postavio za rusku vojsku u Siriji "u velikoj mjeri ostvarena" i naredio povlačenje "glavnog dijela" ruskih snaga iz Sirije,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-35807689 |title=Syria conflict: Russia's Putin orders 'main part' of forces out |work=[[BBC World Service]] |date=14. 3. 2016 |access-date=14. 3. 2016}}</ref> ruske snage raspoređene u Siriji nastavile su aktivno djelovati u znak podrške sirijskoj vladi.<ref>{{cite web|url=http://newsru.com/russia/18mar2016/sir.html|title=Новости NEWSru.com :: Генштаб ВС РФ объявил о новых авиаударах по террористам в Сирии|access-date=9. 4. 2016}}</ref> ====Rusko miješanje u američke izbore==== U januaru 2017. godine, procjena američke obavještajne zajednice izrazila je "veliko povjerenje" da je Putin lično naredio "kampanju utjecaja", u početku da ocrni [[Hillary Clinton]] i našteti njenim izbornim šansama i potencijalnom predsjedništvu, a zatim razvija "jasnu preferenciju" za [[Donald Trump|Donalda Trumpa]].<ref>{{cite news |title=Background to 'Assessing Russian Activities in Recent US Elections': The Analytic Process and Cyber Incident Attribution |date=6. 1. 2016 |work=[[The New York Times]]|publisher=Office of the Director of National Intelligence and National Intelligence Council |url=https://www.nytimes.com/interactive/2017/01/06/us/politics/document-russia-hacking-report-intelligence-agencies.html |page=11 |access-date=8. 1. 2017 |url-access=subscription| quote="We assess with high confidence that Russian President Vladimir Putin ordered an influence campaign in 2016 aimed at the US presidential election, the consistent goals of which were to undermine public faith in the US democratic process, denigrate Secretary Clinton, and harm her electability and potential presidency. We further assess Putin and the Russian Government developed a clear preference for President-elect Trump."}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2017/01/06/us/politics/russia-hack-report.html|title=Putin Ordered 'Influence Campaign' Aimed at U.S. Election, Report Says|first=David E.|last=Sanger|date=6. 1. 2017|work=The New York Times}}</ref> I Trump<ref name="FactCheck_meddling">{{cite news|url=https://www.factcheck.org/2018/02/words-trump-russian-meddling/|title=In His Own Words: Trump on Russian Meddling|last1=Kiely|first1=Eugene|date=19. 2. 2018|work=[[FactCheck.org]]|last2=Gore|first2=D'Angelo}}</ref><ref name="Politifact_Meddling">{{cite news|url=http://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2018/feb/19/donald-trump/donald-trump-falsely-denies-he-denied-russian-medd/|title=Donald Trump falsely says he never denied Russian meddling|last1=Greenberg|first1=Don|date=19. 2. 2018|work=[[Politifact]]|access-date=6. 4. 2018}}</ref> i Putin dosljedno negiraju bilo kakvo rusko miješanje u američke izbore.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/politics/washington/la-na-essential-washington-updates-putin-russian-meddling-claims-lack-1496416198-htmlstory.html|title=Putin says claims of Russian meddling in U.S. election are 'just some kind of hysteria'|date=2. 6. 2017|website=Los Angeles Times}}</ref><ref>{{cite news|last1=Filipov|first1=David|url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/trump-syria-hacking-and-terrorism-in-play-as-russias-putin-meets-the-press/2016/12/23/28ead25a-c878-11e6-acda-59924caa2450_story.html|title=Putin to Democratic Party: You lost, get over it|work=[[The Washington Post]]|date=23. 12. 2016|access-date=21. 7. 2017|quote=Don't be sore losers. That was how Putin answered a question Friday at his nationally televised annual news conference about whether Russia interfered in the U.S. presidential election in favor of Donald Trump. The Democrats 'are losing on all fronts and looking elsewhere for things to blame,' he told the nearly 1,400 journalists packed into a Moscow convention hall for the nearly four-hour event. 'In my view, this, how shall I say it, degrades their own dignity. You have to know how to lose with dignity.'}}</ref><ref>{{cite web|last=Walker|first=Shaun|url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/30/vladimir-putin-denies-us-election-interference-trump|title='Read my lips – no': Putin denies Russian meddling in US presidential election|website=[[The Guardian]]|date=30. 3. 2017|access-date=21. 7. 2017|quote='Read my lips—no,' the Russian president answered when asked whether Russia had tried to influence the vote. He emphasized the denial by saying 'no' in English.}}</ref><ref>{{cite web|last=Fahrenthold|first=David A.|url=https://www.washingtonpost.com/politics/putin-calls-election-meddling-charge-a-load-of-nonsense-in-megyn-kelly-interview/2017/06/04/3968c42c-497c-11e7-9669-250d0b15f83b_story.html|title=Putin calls U.S. election-meddling charge a 'load of nonsense' in Megyn Kelly interview|website=[[The Washington Post]]|date=4. 6. 2017|access-date=21. 7. 2017|quote='There's a [[John F. Kennedy assassination conspiracy theories|theory]] that [[Assassination of John F. Kennedy|Kennedy's assassination]] was arranged by the United States intelligence services. So, if this theory is correct—and that can't be ruled out—then the same agencies could fabricate evidence of Russian hacking, Putin said.}}</ref><ref>{{cite news|last=Liptak|first=Kevin|url=http://www.cnn.com/2017/07/08/politics/trump-advisers-russia-interference/index.html|title=Trump officials decline to rebut Russia's claims that Trump seemed to accept election denials|publisher=CNN|date=8. 7. 2017|access-date=21. 7. 2017|quote=Top advisers to President Donald Trump declined three times on Saturday to rebut claims from Russian officials that Trump had accepted their denials of alleged Russian interference in the US election.&nbsp;... Russian President Vladimir Putin&nbsp;... told reporters that Trump appeared to accept his assertion that Russia did not meddle in the US presidential contest.}}</ref><ref>{{cite web|url= https://www.yahoo.com/tv/megyn-kelly-drills-vladimir-putin-presidential-election-hack-003528480.html |title= Megyn Kelly Drills Vladimir Putin on Presidential Election Hack, Russia's Ties With Trump (Video) |website=[[Yahoo News]]|date=7. 6. 2017|access-date=8. 10. 2017|quote= Presidents come and go, and even the parties in power change, but the main political direction does not change. That's why, in the grand scheme of things, we don't care who's the head of the United States. We know more or less what is going to happen. And so in this regard, even if we wanted to, it wouldn't make sense for us to interfere.}}</ref> ''[[The New York Times]]'' izvijestio je u julu 2018. godine da je [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] dugo njegovala ruski izvor koji se na kraju popeo na položaj blizak Putinu, omogućavajući izvoru da 2016. prenese ključne informacije o Putinovoj direktnoj umiješanosti.<ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2018/07/18/world/europe/trump-intelligence-russian-election-meddling-.html|title=From the Start, Trump Has Muddied a Clear Message: Putin Interfered|first1=David E.|last1=Sanger|first2=Matthew|last2=Rosenberg|date=18. 7. 2018|work=The New York Times}}</ref> Sada se izvještava da osumnjičeni CIA-in krt, nazvan Oleg Smolenkov, živi u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{cite news |title=Kremlin says alleged U.S. spy did not have access to Putin |url=https://www.reuters.com/article/us-russia-usa-spy/kremlin-says-alleged-u-s-spy-did-not-have-access-to-putin-idUSKCN1VV0ZJ |work=Reuters |date=10. 9. 2019}}</ref> ====Razvoj sistema==== [[Datoteka:Asia-Europe (ASEM) Summit meeting of the leaders of Russia, Ukraine, Germany and France, October 2014.jpg|thumb|250px|desno|Putin u razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, njemačkom kancelarkom [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] i francuskim predsjednikom [[François Hollande|Françoisom Hollandeom]], 17. oktobar 2014.]] Nakon izbora, kao i uoči inauguracije, u Moskvi su održani masovni protestni skupovi protiv Putina.<ref>[http://www.focus.de/politik/ausland/vor-amtseinfuehrung-des-russischen-praesidenten-blutige-ausschreitungen-bei-demo-gegen-putin_aid_748363.html ''Blutige Ausschreitungen bei Demo gegen Putin'']{{Mrtav link}}. In: ''Focus Online.'' 6. Mai 2012. Abgerufen am 7. Mai 2012.</ref> Tokom godina koje su uslijedile, umjetne partije i (mladi) pokreti su stvoreni da podrže Putina kao dio "vođene demokratije".<ref name="künstlich">[https://www.welt.de/politik/ausland/article138401019/Vielleicht-betet-er-Denn-die-Situation-ist-furchtbar.html ''„Vielleicht betet er. Denn die Situation ist furchtbar“''], die Welt, 13. März 2015; [[Wladislaw Jurjewitsch Surkow|Wladislaw Surkow]], die graue Eminenz des Kremls, ließ im Rahmen der „gelenkten Demokratie“ künstliche Parteien und Bewegungen entstehen.</ref> 2015. u Moskvi su povodom promjene vlasti u Ukrajini organizovani masovni protesti protiv [[Euromajdan]]a. Prema mnogim posmatračima, moguća demokratizacija Ukrajine bila bi prijetnja Putinovom sistemu, što bi bio glavni razlog destabilizacije Ukrajine od strane Rusije.<ref>[http://www.spiegel.de/politik/ausland/anti-maidan-demonstranten-in-moskau-wurden-bezahlt-a-1019883.html Anti-Maidan-Protest: Demonstranten in Moskau wurden bezahlt], Spiegel 22. Februar 2015</ref><ref>[http://www.nzz.ch/aktuell/startseite/eine-praeventive-konterrevolution-1.18275438 ''Gastkommentar zum Putinismus – Eine präventive Konterrevolution''], NZZ, 4. April 2014</ref> [[Propaganda]] protiv disidenata bila je potaknuta u državnim medijima, a disidenti su osuđivani kao izdajnici i koji su bili sistematski oklevetani. U međuvremenu, lokalna politika je ostala jedina oblast u kojoj opozicija nije bila potpuno isključena. Nakon višegodišnjih dobrih rezultata u razvoju ruske privrede, Putin je 2015. u godišnjoj anketi agencije ''Direct Wire'' odgovorio na pitanja sa "upornim sloganima, selektivnom statistikom i tiradama protiv Zapada". On je spomenuo stručnjake koji su mislili da je Rusija već prošla kroz nisku tačku krize sa [[Inflacija|inflacijom]] od 11,4 odsto. [88] Putin je u aprilu smijenio ministra poljoprivrede Nikolaja Fjodorova zbog rasta cijena, koje su imale zadatak da ruske uvozne sankcije protiv Zapada pretvore u prednost za rusku poljoprivredu.<ref>NZZ, 17. April 2015, Zitat Seite 3 der gedruckten Ausgabe – das Wort Durchhalteparole fiel schon nach der Pressekonferenz am 4. Dezember: {{Webarchive | url=http://www.tagesschau.de/ausland/kommentar-rede-putin-101.html | wayback=20141208215955 | text=}}, http://www.focus.de/politik/ausland/eu-sanktionen-zwingen-zum-umdenken-die-neue-russland-achse-schmiedet-putin-gerade-einen-zweiten-ost-block_id_4339361.html <br /> http://www.handelsblatt.com/politik/international/wladimir-putin-wir-haben-den-hoehepunkt-der-krise-ueberwunden/11645098.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170402010714/http://www.handelsblatt.com/politik/international/wladimir-putin-wir-haben-den-hoehepunkt-der-krise-ueberwunden/11645098.html |date=2. 4. 2017 }} „Wir haben den Höhepunkt der Krise überwunden“, Handelsblatt, 16. April 2015 (auch hier Durchhalteparolen, aber nur in der Bildunterschrift)</ref> U maju 2015. godine, oko četvrtine Rusa je prema anketama novinara smatralo da je došlo do pozitivnih promjena u privredi. Spremnost da se prihvate ograničenja "spoljnog neprijatelja" odbijena je.<ref>[http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/putin-entlaesst-landwirtschaftsminister-nikolai-fjodorow-13552947.html ''Putin entlässt Landwirtschaftsminister''], FAZ, 22. April 2015</ref> Putin je u ljeto 2015. napravio lične izmjene kojima se nastojao distancirati (prema riječima Leonida Berschidskog, bivšeg prvog urednika novina ''Vedomosti'') "od stvorene oligarhije". Prioriteti između Putina i njegovih drugova više se nisu podudarali sa [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanjem Krima Ruskoj Federaciji]] i novom globalnom ulogom Rusije kojoj su težili, napisao je direktor Moskovske fondacije Carnegie.<ref>[http://www.bloomberg.com/view/articles/2016-08-03/putin-is-culling-his-inner-circle Putin Is Culling His Inner Circle], Bloomberg, 3. August 2016</ref> [[Vladimir Ivanovič Jakunjin]] koji je bio Putinov bliski povjerenik otišao je iz javne kancelarije.<ref>[https://www.bloomberg.com/view/articles/2015-08-18/putin-may-be-tiring-of-his-cronies Putin May Be Tiring of His Cronies], Bloomberg, 18. August 2015</ref> U augustu 2016. Putinov šef tužilaštva [[Sergej Ivanov]] prešao je na daleko manje uticajan položaj kao Specijalni predstavnik za očuvanje prirode i transport. Više visokih radnih mjesta preuzeli su mlađi predstavnici ruskih obavještajnih agencija.<ref>[http://www.zeit.de/politik/ausland/2016-08/russland-wladimir-putin-sergej-iwanow-entlassung ZEIT ONLINE, AP, dpa, ft: „Putin entlässt überraschend Kreml-Verwaltungschef“]. Die Zeit online vom 12. August 2016</ref> Moć se prebacila sa [[Birokratija|birokratije]] na predsjednika. U ljeto 2016. godine, smijenjena su četiri regionalna guvernera, četiri okružna guvernera i jedan direktor carinskog organa.<ref>[http://www.vedomosti.ru/opinion/articles/2016/08/08/652063-novaya-nomenklatura-brezhneva-stalinu Neue Nomenklatur: von Stalin bis Breschnew], Wedomosti, 7. August 2016</ref><ref>[http://www.rferl.org/content/the-kremlins-game-of-thrones/27915431.html The Kremlin’s Game Of Thrones], FRE/RL, 12. August 2016</ref> Stvaranje Nacionalne garde u aprilu 2016. također je doprinijelo daljnjoj preraspodjeli vlasti u predsjedništvu. Prema mišljenju ruskog političkog naučnika [[Gleb Pavlovski|Gleba Pavlovskog]] "demonstracija moći",<ref>[http://www.ecfr.eu/article/commentary_changing_of_the_guard_putins_law_enforcement_reforms_6084 Changing of the guard: Putin’s law enforcement reforms] European Council of Foreign Relations; Kommentar, 11. April 2016</ref><ref>{{Webarchive|text=Putin’s Personal Army: Analysts on Russia’s National Guard |url=http://www.themoscowtimes.com/article/564986.html |wayback=20160512014903}}, The Moscow Times, 7. April 2016 im Internetarchiv</ref> te "disciplinsko tijelo" protiv moguċih nelojalnih osoba iz svog okruženja dovelo je da je Fabijan Thunemann imenovao poželjne političke kandidate.<ref>[https://www.nzz.ch/feuilleton/die-macht-der-tyrannen-ist-immer-bedroht-ld.1382343 Selbst Putin fürchtet sich], NZZ, 7. Mai 2018, Seite</ref> Većina autokrata je oborena socijalnim a ne vojnim udarima. U vezi sa pisanjem u Vedomostima, stvaranje Nacionalne garde, neposredno podređene predsjedniku, proglašeno je kao odgovor na pojavu novog "unutrašnjeg neprijatelja".<ref>[http://www.vedomosti.ru/opinion/articles/2016/04/06/636562-ministerstvo-vragov Ministerium für innere Feinde], Wedomosti, 6. April 2016</ref> ====Vanjska politika==== [[Datoteka:Celebrating Victory Day and the 70th anniversary of Sevastopol’s liberation (2493-19).jpg|thumb|250px|lijevo|Putin tokom posjete [[Sevastopolj]]u, Krim 9. maja 2014. godine, povodom 70. godišnjice oslobođenja ovog grada od nacističke Njemačke.]] Već u aprilu 2013. ruski dopisnik lista Die Zeit je napisao: {{Citat|"Za sada je Rusija završila sa Zapadom. Politika zbližavanja sa Evropom, koja je tokom 1990-ih bila progonjena na Zapadu i Istoku - iako bez predrasuda - odavno je zaboravljena."}}<ref>Johannes Voswinkel: [http://www.zeit.de/2013/15/werte-russland-aussenpolitik Vom Westen nichts lernen? – Auf der Suche nach den Werten der russischen Außenpolitik] – DZ Nr. 15/2013 vom 14. April 2013</ref> Prema analizi grupe autora Die Zeit-a u novembru 2014. godine, Putin je težio tome da brani cijlu vlast i da proširi sferu utjecaja Rusije.<ref>[http://www.zeit.de/2014/48/russland-europa-wladimir-putin-macht/komplettansicht ''Putins großer Plan.''] auf: ''zeit.de'', 20. November 2014. (Wie Russland von der Ostsee bis zur Adria seine Macht ausbaut)</ref> Od novembra 2013. godine, događaji na [[euromajdan]]u u [[Ukrajina|Ukrajini]] povećali su napetosti sa Zapadom, nakon čega je uslijedila kriza oko [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|pripajanja Krima Ruskoj Federaciji]] i [[rat u istočnoj Ukrajini]] od 2014. godine. Angela Merkel je govorila o silama koje "zanemaruju snagu zakona" i nazvala je "ilegalno pripajanje" Krima "starim razmišljanjem o sferama utjecaja, sa kojim se gazi međunarodno pravo."<ref>[http://www.zeit.de/politik/deutschland/2014-11/angela-merkel-rede-sydney-wortlaut ''Rede von Bundeskanzlerin Merkel im Wortlaut.''] In: ''Die Zeit.'' 17. November 2014.</ref> Prvi put nakon Drugog Svjetskog Rata, pod Putinom 2014. godine, "evropska država je pripojila teritoriju suverene susjedne države kršeći međunarodno pravo".<ref>Andreas Kappeler: ''Kleine Geschichte der Ukraine.'' Beck, München 2014, {{ISBN|978-3-406-67019-0}}, S. 355.</ref> Također, zbog sankcija koje su nametnute Rusiji, rublja je naglo pala krajem 2014. godine, a Putin je okrivio strane zemlje za pad cijena nafte.<ref>[http://www.deutschlandfunk.de/nachrichten-sendungen.264.de.html?drn:date=2014-12-18&drn:time=20%3A00 20-Uhr-Nachrichten des Deutschlandfunks vom 18. Dezember 2014, ''Putin macht Ausland für Wirtschaftskrise mitverantwortlich''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190409133916/https://www.deutschlandfunk.de/nachrichten-sendungen.264.de.html%3Fdrn:date%3D2014-12-18%26drn:time%3D20:00 |date=9. 4. 2019 }}, abgerufen am 18. Dezember 2014.</ref> Na svojoj godišnjoj konferenciji za štampu 2014. godine, on je iznio brojne tvrdnje protiv Zapada, kao i veliki događaj krajem 2014. godine.<ref>Friedrich Schmidt: [http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/wladimir-putin-zauberer-eigener-art-13329871.html ''Zauberer eigener Art''] – FAZ.net 18. Dezember 2014</ref><ref>dpa/Reuters/Bloomberg: [http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/wladimir-putin-verteidigt-vorgehen-in-ukraine-krise-13328965.html ''Putin: Wir schützen unser Recht auf Existenz''] FAZ, 4. August 2015, abgerufen am 4. August 2015</ref><ref>offizielle Seite des Präsidenten der russischen Föderation: [http://eng.kremlin.ru/news/23449 ''New Year reception at the Kremlin''] 26. Dezember 2014</ref> [[Datoteka:Vladimir Putin and Barack Obama (2015-09-29) 01.jpg|thumb|250px|desno|Putin se sastaje s američkim predsjednikom [[Barack Obama|Barackom Obamom]] u New Yorku, 29. septembar 2015.]] Pod vodstvom Putina, Kremlj podržava krajnje desničarske i desničarske populističke stranke u zemljama Zapadne i Istočne Evrope. U septembru 2014. godine, ruska banka u vlasništvu Putinovog povjerenika odobrila je [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalnom frontu]] kredit od 9,4 miliona eura.<ref>Michaela Wiegel: [https://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/europa/wladimir-putins-vertrauter-finanziert-front-national-13283387.html ''Russischer Kredit an Le Pen: Putin-Vertrauter finanziert Front National'']. In: ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'', 24. November 2014.</ref> Kremlj je tražio podršku od Nationalnog fronta šest mjeseci prije referenduma o Krimu u martu 2014. godine i obećao novčanu naknadu.<ref>{{cite web|url=http://www.lemonde.fr/les-decodeurs/article/2015/04/02/fn-des-hackers-russes-devoilent-des-echanges-au-kremlin_4608660_4355770.html|title=Financement du FN: des hackers russes dévoilent des échanges au Kremlin|work=Le Monde|date=2. 4. 2015|language=fr|access-date=4. 4. 2015}}</ref> Putin je pozvao [[Marine Le Pen]] i druge predstavnike desničarskih evropskih stranaka u Moskvu da posmatraju referendum o Krimu odatle. Nacionalni front, [[Slobodarska stranka Austrije]] (Freiheitliche Partei Österreichs - FPÖ) i britanska [[Stranka za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva]] (UKIP) nazvali su pripajanje Krima Rusiji legitimnim.<ref>{{cite web | url= http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right | title= Strange Bedfellows: Putin and Europe’s Far Right | author= Alina Polyakova | publisher= World Affairs Institute | date= 2014 | access-date= 23. 11. 2016 | language= en | archive-url= https://web.archive.org/web/20161130081534/http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right/ | archive-date=30. 11. 2016 }}</ref> U martu 2015. na poziv Putinove bliske saradničke stranke [[Rodina (stranka)|Rodine]] predstavnici grčke desničarske stranke [[Zlatna zora (Grčka)|Zlatne zore]] (Chrysi Avgi), [[Britanska nacionalna partija|Britanske nacionalne partije]] i njemačkog [[Nacionaldemokratska stranka Njemačke|Nacionaldemokratske stranke Njemačke]] (NPD) sastali su se u Rusiji kako bi razgovarali o očuvanju "tradicionalnih vrijednosti", kao što su porodica i hrišćanstvo.<ref>[http://www.zeit.de/politik/ausland/2015-03/russland-rechtsparteien-npd-udo-voigt ''St. Petersburg: Russland heißt Europas Rechtsextreme willkommen'']. In: ''Zeit Online'', 22. März 2015.</ref> Pored toga, Kremlj održava kontakte sa partijom [[Jobbik]] u Mađarskoj, [[Slovačka nacionalna stranka|Slovačkoj nacionalnoj stranci]] i [[Ataka (stranka)|Ataka]] u Bugarskoj. Podrška desničarskih ekstremističkih snaga u državama EU ima za cilj da oslabi Evropsku uniju, koja se želi suprotstaviti Putinovoj "euroazijskoj uniji" pod vodstvom Rusije.<ref>Luke Harding: [https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/dec/08/russia-europe-right-putin-front-national-eu ''We should beware Russia’s links with Europe’s right'']. In: ''The Guardian'', 8. Dezember 2014.<br />Rudolf Balmer, Klaus-Helge Donath, Ralf Leonhard: [http://www.taz.de/!5042541/ ''Europas Rechtspopulisten und Russland: Zusammen gegen die EU'']. In: ''die tageszeitung'', 11. Mai 2014.<br />Hendrik Loven, Sabina Wolf, Katharina Kraft: {{Webarchive | url=http://www.br.de/fernsehen/das-erste/sendungen/report-muenchen/videos-und-manuskripte/putins-netzwerk100.html | wayback=20151201113528 | text=''Putins Netzwerk in Europa: Wie Moskau rechte Parteien sponsert und unterwandert''}}. In: ''[[report München]]'', 24. Februar 2015.</ref> [[Antiamerikanizam]] i negativan stav prema Evropskoj uniji i njenim vrijednostima dijele Putin i predstavnici desničarskih stranaka. Putinov kulturni [[konzervativizam]], koji se manifestuje u donošenju zakona protiv "homoseksualne propagande", također se susreće sa odobravanjem u desničarskim populističkim krugovima. Le Pen je pohvalila Putina što se nije predao "međunarodnom homoseksualnom lobiju", opisujući Putina kao branioca "hrišćanske baštine evropske civilizacije".<ref>Michaele Wiegel: [http://www.faz.net/aktuell/politik/front-national-mit-putin-die-christliche-zivilisation-retten-12953533.html ''Front National: Mit Putin die christliche Zivilisation retten'']. In: ''Frankfurter Allgemeine Zeitung'', 22. Mai 2014.<br/>Alina Polyakova: [http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right ''Strange Bedfellows: Putin and Europe’s Far Right''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130081534/http://www.worldaffairsjournal.org/article/strange-bedfellows-putin-and-europe%E2%80%99s-far-right/ |date=30. 11. 2016 }}. In: ''World Affairs'', September/Oktober 2014.<br />Jean Batou: ''Putin, the War in Ukraine, and the Far Right''. In: ''New Politics''. 15, Nr. 3, Sommer 2015, S. 62–67.<br />Daniel Wechlin: [http://www.nzz.ch/der-flirt-des-kremls-mit-europas-rechten-1.18317558 ''Rechtspopulisten: Der Flirt des Kremls mit Europas Rechten'']. In: ''Neue Zürcher Zeitung'', 7. Juni 2014.</ref> Rusija je 2014. suspendovana iz grupe [[G8]] kao rezultat [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|aneksije Krima]].<ref>[http://edition.cnn.com/2014/03/24/politics/obama-europe-trip/ U.S., other powers kick Russia out of G8], CNN</ref><ref>{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/russia-temporarily-kicked-out-of-g8-club-of-rich-countries-2014-3 |title=Russia Temporarily Kicked Out of G8 Club of Rich Countries |website=Business Insider |date=18. 6. 2013 |access-date=25. 3. 2014}}</ref> Međutim, u junu 2015. Putin je rekao da Rusija nema namjeru napasti [[NATO]].<ref>"[http://www.nydailynews.com/news/world/insane-person-fear-russian-aggresion-putin-article-1.2249511 Russian President Vladimir Putin says 'only an insane person' would fear Russian attack on NATO]". ''[[Daily News (New York)|Daily News]]''. 7. 6. 2015.</ref> Putin je 5. novembra 2014. branio Hitler-Staljinov pakt ([[Pakt Ribbentrop-Molotov]] mladim naučnicima i nastavnicima historije i kritikovao Poljsku.<ref>[http://www.sueddeutsche.de/politik/zweiter-weltkrieg-putin-verteidigt-stalins-pakt-mit-hitler-1.2209854-2 Oliver Das Gupta/SZ]; [http://www.deutschlandfunk.de/das-geschichtsbild-des-kreml-putin-verteidigt-hitler-stalin.1818.de.html?dram:article_id=302596 DLF: Putin verteidigt Hitler-Stalin Pakt und Teilung Polens] (mit Link auf den offiziellen Redetext beim Kreml: [http://en.kremlin.ru/events/president/news/46951 Vladimir Putin met with young academics and history teachers at the Museum of Modern Russian History])</ref> Putin je na konferenciji za novinare u maju 2015. ponovio svoje viđenje tog historijskog događaja.<ref>[http://www.bundesregierung.de/Content/DE/Mitschrift/Pressekonferenzen/2015/05/2015-05-10-pk-merkel-putin.html Pressekonferenz von Bundeskanzlerin Merkel und Staatspräsident Putin am 10. Mai 2015 in Moskau]</ref> Prema historičaru Timothyju Snyderu, Putinova historijska objašnjenja ciljaju na podjelu Evrope.<ref>[http://www.focus.de/politik/ausland/ukraine-krise/verwirrung-in-den-koepfen-stiften-historiker-snyder-europa-ist-fuer-putin-ein-leichteres-ziel-als-die-ukraine_id_4514445.html ''„Verwirrungin den Köpfen stiften“: Historiker Snyder: „Europa ist für Putin ein leichteres Ziel als die Ukraine“''], Focus, 3. März 2015; “What began as an anti-Ukraine European propaganda campaign, has now become a propaganda campaign directed against Europe itself. Europe has proven to be a softer target than Ukraine.”</ref><ref>[http://www.n24.de/n24/Nachrichten/Politik/d/4473800/-wladimir-putin-will-europa-spalten-.html ''Frank-Walter Steinmeier zu Besuch in Kiew „Wladimir Putin will Europa spalten“''], N24, 22. März 2014</ref> Od septembra 2015. godine, ruske vojne snage daju podršku sirijskom predsjedniku [[Bašar el Asad|Bašaru el Asadu]] kao "jedinom istinskom borcu protiv terorizma ​​[[Islamska Država|Islamske Države]]." Vojna kampanja je također smatrana pokušajem da se oslobodi međunarodne izolacije zbog agresije u Ukrajini.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2015/sep/27/vladimir-putin-russia-military-syria-satellite Vladimir Putin bids for major world role as his forces move into Syria], The Guardian, 27. September 2015</ref> Putinov strah je bio vodič za takvu aktivnost i bio je pozvan da trpi istu sudbinu kao i drugi smijenjeni predsjednici.<ref>[http://www.interpretermag.com/putins-diplomatic-strategy-dont-offer-solutions-create-new-problems-a-disaster-for-all-moscow-analysts-say/ Putin’s Diplomatic Strategy — Don’t Offer Solutions, Create New Problems – A Disaster for All, Moscow Analysts Say] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190513214501/http://www.interpretermag.com/putins-diplomatic-strategy-dont-offer-solutions-create-new-problems-a-disaster-for-all-moscow-analysts-say/ |date=13. 5. 2019 }}, Interpretermag, 28. September 2015 ; Putin is afraid of “repeating the fate of other presidents who have been overthrown.” / „use foreign expansion to mask internal collapse.“</ref> Putin je 9. novembra 2016. čestitao [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] na tome što je izabran za [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|45.]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/putin-cestitao-trumpu-vjerujem-da-cemo-raditi-u-interesu-nasih-naroda-i-svjetske-zajednice/161109050|title=Putin čestitao Trumpu: Vjerujem da ćemo raditi u interesu naših naroda i svjetske zajednice|publisher=Klix.ba|access-date=9. 11. 2016}}</ref> U decembru 2016. američki obavještajni službenici (na čelu s Jamesom Clapperom) koje je citirao CBS News izjavili su da je Putin odobrio hakiranje e-pošte i cyber napade tokom [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2016.|američkih izbora]] protiv [[Demokratska stranka (SAD)|demokratske]] predsjedničke kandidatkinje [[Hillary Clinton]]. Glasnogovornik Putina demantirao je izvještaje.<ref>{{cite web|url=http://www.cbsnews.com/news/russia-election-hack-vladimir-putin-personally-involved-us-intelligence-officials-say/|title=Vladimir Putin likely gave go-ahead for U.S. cyberattack, intelligence officials say|publisher=CBS News|access-date=18. 5. 2017}}</ref> Putin je u više navrata optužio Hillary Clinton, koja je bila [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američka državna sekretarka]] od 2009. do 2013. godine, za miješanje u ruske unutrašnje poslove,<ref>{{cite news|last=Englund|first=Will|title=The roots of the hostility between Putin and Clinton|url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/the-roots-of-the-hostility-between-putin-and-clinton/2016/07/28/85ca74ca-5402-11e6-b652-315ae5d4d4dd_story.html|newspaper=[[The Washington Post]]|date=28. 7. 2016}}</ref> a u decembru 2016. godine Clinton je optužila Putina da ima ličnu zamjerku prema njoj.<ref>[http://news.nationalpost.com/news/world/the-top-four-reasons-vladimir-putin-might-have-a-grudge-against-hillary-clinton "The top four reasons Vladimir Putin might have a grudge against Hillary Clinton"]. ''[[National Post]]''. 16. decembar 2016.</ref><ref>[http://www.politico.com/story/2016/07/clinton-putin-226153 "Why Putin hates Hillary"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170108001740/http://www.politico.com/story/2016/07/clinton-putin-226153 |date=8. 1. 2017 }}. ''[[Politico]]''. 26. juli 2016.</ref> Izborom Trumpa, Putinova naklonost u SAD-u se povećala. Gallupova anketa u februaru 2017. otkrila je pozitivan stav o Putinu među 22% Amerikanaca, najveći od 2003.<ref>{{cite news|title=Putin's Image Rises in US, Mostly Among Republicans|url=http://www.gallup.com/poll/204191/putin-image-rises-mostly-among-republicans.aspx|agency=Gallup|date=21. 2. 2017}}</ref> Međutim, Putin je izjavio da su američko-ruski odnosi, koji su već na najnižem nivou od završetka [[Hladni rat|Hladnog rata]],<ref>{{cite news |title=US-Russia relations fail to improve in Trump's first year and they are likely to get worse |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/donald-trump-first-year-inauguration-anniversary-russia-vladimir-putin-relations-moscow-a8168801.html |work=The Independent |date=19. 1. 2018}}</ref> nastavili da se pogoršavaju nakon što je Trump stupio na dužnost u januaru 2017. godine.<ref>{{cite news |title=Vladimir Putin says US-Russia relations are worse since Donald Trump took office |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/donald-trump-vladimir-putin-us-russia-relations-worse-military-syria-chemical-attack-barack-obama-a7679796.html |work=The Independent |date=12. 4. 2017}}</ref> ===Četvrti predsjednički mandat 2018–danas=== [[Datoteka:Meeting with Government members2.jpg|thumb|250px|desno|Putin i novoimenovani premijer [[Mihail Mišustin]] sastaju su se sa članovima Mišustinovog kabineta, 21. januar 2020.]] Putin je na predsjedničkim izborima 2018. godine pobijedio sa više od 76% glasova.<ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/putinova-sigurna-pobjeda-%C5%A1to-trebate-znati-o-ruskim-predsjedni%C4%8Dkim-izborima/a-43024577|title=Putinova sigurna pobjeda: Što trebate znati o ruskim predsjedničkim izborima|publisher=dw.com|access-date=18. 3. 2018}}</ref> Njegov četvrti mandat zvanično je započeo 7. maja 2018., a trajati će do 2024. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-44027824|title=Putin otpočeo četvrti predsednički mandat|publisher=bbc.com|access-date=7. 5. 2018}}</ref> Istog dana, Putin je pozvao [[Dmitrij Medvedev|Dmitrija Medvedeva]] da formira novu vladu.<ref>{{cite web|url=https://ria.ru/20180507/1520044323.html|title=Путин предложил кандидатуру Медведева на пост премьера|date=7. 5. 2018|website=РИА Новости}}</ref> Učestvovao je 15. maja 2018. u otvaranju pokreta duž dionice autoputa Krimskog mosta.<ref>{{Cite news|script-title=ru:Открытие автодорожной части Крымского моста|url=http://kremlin.ru/events/president/news/57472|work=Kremlin.ru|date=15. 5. 2018|access-date=15. 5. 2018|language=ru}}</ref> Putin je 18. maja 2018. godine potpisao uredbe o sastavu nove vlade.<ref>{{Cite news|script-title=ru:Президент подписал указы о составе нового Правительства|url=http://kremlin.ru/events/president/news/57495|work=Kremlin.ru|date=18. 5. 2018|access-date=18. 5. 2018|language=ru}}</ref> 25. maja 2018., Putin je najavio da se neće kandidirati za predsjednika 2024. godine, opravdavajući to u skladu s ruskim ustavom.<ref>{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-rule-constitution-idUSKCN1IQ2H9|title=Putin says will step down as president after term expires in 2024|publisher=[[Reuters]]|access-date=25. 5. 2018}}</ref> 14. juna 2018. otvorio je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|21. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koji se po prvi put održalo u Rusiji.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/putin-na-otvaranju-sp-a-vise-od-20-svjetskih-lidera-na-ceremoniji/180614019|title=Putin na otvaranju SP-a, više od 20 svjetskih lidera na ceremoniji|publisher=Klix.ba|access-date=14. 6. 2018}}</ref> U septembru 2019. godine, Putinova administracija se umiješala u rezultate ruskih regionalnih izbora širom zemlje i manipulirala njime eliminirajući sve kandidate u opoziciji. Događaj koji je imao za cilj doprinos vladajućoj stranci, pobjedi Jedinstvene Rusije, također je doprinio poticanju masovnih protesta za demokratiju, što je dovelo do velikih hapšenja i slučajeva policijske brutalnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2019/sep/08/the-observer-view-on-russia-subversion-of-democracy|title= The Observer view on Putin's ongoing corruption of democracy|access-date=8. 9. 2019|website=The Guardian}}</ref> Dana 15. januara 2020, Dmitrij Medvedev i cijela njegova vlada dali su ostavke nakon obraćanja Putina Federalnoj skupštini. Putin je predložio glavne ustavne amandmane koji bi mogli proširiti njegovu političku moć nakon predsjedanja.<ref>{{Cite news|last1=Soldatkin|first1=Vladimir|last2=Osborn|first2=Andrew|date=15. 1. 2020|title=Putin shake-up could keep him in power past 2024 as cabinet steps aside|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-idUSKBN1ZE15J|access-date=24. 12. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|last1=Ilyushina|first1=Mary|last2=McKenzie|first2=Sheena|date=15. 1. 2020|title=Russian government resigns as Putin proposes reforms that could extend his grip on power|url=https://www.cnn.com/2020/01/15/europe/russian-government-resigns-vladimir-putin-reforms-intl/index.html|access-date=16. 11. 2020|website=[[CNN]]}}</ref> U isto vrijeme, u ime Putina, nastavio je vršiti svoje ovlasti sve do formiranja nove vlade.<ref>{{Cite web|url=https://ria.ru/20200115/1563456719.html |script-title=ru:Правительство России уходит в отставку|date=15. 1. 2020|website=РИА Новости|language=ru|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Predsjednik je predložio Medvedevu da zauzme novostvoreno mjesto zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti.<ref>[https://ria.ru/20200115/1563457145.html Путин предложил Медведеву должность зампредседателя Совбеза]</ref> Istog dana, Putin je za [[Premijer Rusije|premijera]] nominirao [[Mihail Mišustin|Mihaila Mišustina]], šefa Federalne poreske službe u zemlji. Sutradan ga je Državna duma potvrdila na to mjesto i Putinovom uredbom imenovala premijerom.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/duma-potvrdila-mihaila-misustina-za-novog-premijera-rusije/200116131|title=Duma potvrdila Mihaila Mišustina za novog premijera Rusije|work=Klix.ba|access-date=16. 1. 2020}}</ref> Ovo je prvi put da je premijer potvrđen bez ijednog glasa protiv. 21. januara 2020. godine, Mišustin je predstavio Putinu nacrt strukture svog kabineta. Istog dana, predsjednik je potpisao dekret o strukturi kabineta i imenovao predložene ministre.<ref>[http://www.kremlin.ru/events/president/news/62622 Указ о структуре федеральных органов исполнительной власти]</ref><ref>[http://www.kremlin.ru/acts/news/62625 Подписаны указы о назначении министров Правительства Российской Федерации]</ref><ref>[http://www.kremlin.ru/acts/news/62624 Назначены министры внутренних дел, иностранных дел, обороны, юстиции и глава МЧС России]</ref> ====Pandemija COVID-a 19==== [[Datoteka:Vladimir Putin in Kommunarka hospital1.jpg|thumb|250px|desno|Predsjednik Putin u posjeti pacijentima oboljelih od koronavirusa u moskovskoj bolnici 24. marta 2020.]] Putin je 15. marta 2020. godine naložio formiranje Radne grupe Državnog vijeća za suzbijanje širenja [[koronavirus]]a. Putin je za šefa Grupe imenovao gradonačelnika [[Moskva|Moskve]] Sergeja Sobjanina.<ref>{{Cite web|url=https://www.rbc.ru/politics/16/03/2020/5e6f4fc89a79476e28d165c5|title=Кремль объяснил разницу в полномочиях Собянина и Мишустина по вирусу|website=РБК|language=ru|access-date=21. 3. 2020}}</ref> Putin je 22. marta 2020., nakon telefonskog poziva sa [[Premijer Italije|italijanskim premijerom]] [[Giuseppe Conte|Giuseppeom Conteom]], dogovorio rusku vojsku da pošalje vojne medicinare, specijalna vozila za dezinfekciju i drugu medicinsku opremu u [[Italija|Italiju]], koja je bila evropska zemlja najteže pogođena [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-a 19]].<ref>{{cite news |title=Russian army to send coronavirus help to Italy after Putin phone call |url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-russia-italy/russian-army-to-send-coronavirus-help-to-italy-after-putin-phone-call-idUSKBN219081 |access-date=22. 3. 2020 |work=Reuters |date=22. 3. 2020 |language=en}}</ref> Putin je 24. marta 2020. godine posjetio bolnicu u moskovskoj Kommunarki, u kojoj se nalaze pacijenti sa koronavirusom, gdje je razgovarao s njima i ljekarima.<ref>{{cite news |title="Это космос": как Путин посетил больницу в Коммунарке |url=https://www.gazeta.ru/social/2020/03/24/13020727.shtml|access-date=24. 3. 2020 |work=[[Gazeta.ru]] |date=27. 3. 2020}}</ref> Počeo je raditi na daljinu iz svog ureda u Novo-Ogaryovu. Prema Dmitriju Peskovu, Putin svakodnevno prolazi testove na koronavirus i njegovo zdravlje nije u opasnosti.<ref>{{cite news |title=Песков сообщил о регулярных тестах Путина на коронавирус |url=https://www.interfax.ru/russia/701791 |access-date=31. 3. 2020 |work=Interfax |date=3. 4. 2020 |language=ru}}</ref><ref>{{cite news |title=Путин перешел на удаленку |url=https://www.rosbalt.ru/russia/2020/04/01/1835841.html |access-date=1. 4. 2020 |work=Росбалт |date=3. 4. 2020 |language=ru |archive-date=2. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302151916/https://www.rosbalt.ru/russia/2020/04/01/1835841.html |url-status=dead }}</ref> Predsjednik Putin je 25. marta u televizijskom obraćanju naciji najavio da će ustavni referendum od 22. aprila biti odgođen zbog koronavirusa.<ref>{{cite news|url=https://tass.ru/politika/8075213|title=Путин: дата голосования по поправкам к Конституции должна быть перенесена|agency=[[TASS]]|date=25. 3. 2020}}</ref> Dodao je da će sljedeća sedmica biti plaćeni odmor u cijeloj zemlji i pozvao Ruse da ostanu kod kuće.<ref>{{cite news|url=https://tass.com/society/1135339|title=Putin calls on Russians 'to stay home' due to coronavirus|agency=[[TASS]]|date=25. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2020/03/25/coronavirus-in-russia-the-latest-news-march-25-a69117|title=Coronavirus in Russia: The Latest News |website=[[The Moscow Times]]|date=25. 3. 2020}}</ref> Putin je također objavio listu mjera socijalne zaštite, podrške malim i srednjim preduzećima i promjene u fiskalnoj politici.<ref>{{cite web |title=Address to the Nation |url=http://en.kremlin.ru/events/president/news/63061 |website=President of Russia |access-date=25. 3. 2020 |date=25. 3. 2020}}</ref> Najavio je sljedeće mjere za mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća: odgađanje plaćanja poreza (osim ruskog [[Porez na dodatu vrijednost|poreza na dodatu vrijednost]]) za narednih šest mjeseci, smanjivanje veličine doprinosa za socijalno osiguranje na pola, odlaganje doprinosa za socijalno osiguranje, odlaganje zajma otplate za narednih šest mjeseci, šestomjesečni moratorijum na novčane kazne, naplatu dugova i zahtjevi povjerilaca za bankrot preduzeća dužnika. Pored toga, novi porez na dohodak od velikih depozita uvest će se 2021. godine, a porez na inozemstvo će se povećati.<ref>{{cite news |title=Раздробят и унесут: для вкладов введут налог |url=https://www.gazeta.ru/business/2020/03/26/13023967.shtml?utm_source=yxnews&utm_medium=desktop&utm_referrer=https%3A%2F%2Fyandex.ru%2Fnews |access-date=27. 3. 2020 |work=[[Gazeta.ru]] |date=27. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title='They need to quarantine Moscow' How small businesses in Russia's capital are scrambling to stay afloat as coronavirus clobbers the economy |url=https://meduza.io/en/feature/2020/03/27/they-need-to-quarantine-moscow |access-date=27. 3. 2020 |work=[[Meduza]] |date=27. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title=Bankrolling Russia's relief program Putin has proposed sweeping tax cuts to shore up vulnerable businesses as coronavirus cripples the economy, but a lot more might be needed and it's unclear who would foot the bill |url=https://meduza.io/en/feature/2020/03/26/bankrolling-russia-s-relief-program |access-date=27. 3. 2020 |work=[[Meduza]] |date=26. 3. 2020}}</ref> Putin je 2. aprila ponovo izdao adresu u kojoj je najavio produženje neradnog vremena do 30. aprila.<ref>{{cite news |title=Putin signs decree on non-working days for Russian citizens until April 30 |url=https://tass.com/politics/1139407 |access-date=2. 4. 2020 |work=[[TASS]] |date=2. 4. 2020}}</ref> Putin je borbu Rusije protiv COVID-19 usporedio s ruskom bitkom s invazijom nomada Pečenega i [[Kumani|Kume]] u stepama u 10. i 11. vijeku.<ref>{{cite news |title=Putin Sets Off Meme Storm By Comparing Medieval Invaders to Coronavirus Quarantine |url=https://www.themoscowtimes.com/2020/04/09/putin-sets-off-meme-storm-by-comparing-medieval-invaders-to-coronavirus-quarantine-a69931 |work=The Moscow Times |date=8. 4. 2020 |access-date=2. 5. 2020}}</ref> U anketi Levade od 24. do 27. aprila, 48% ruskih ispitanika izjavilo je da ne odobrava Putinovo postupanje s pandemijom koronavirusa,<ref>{{cite news |title=Putin's Virus Response Earns Lower Marks Than Local Leaders': Poll |url=https://www.themoscowtimes.com/2020/04/30/putins-virus-response-rated-lower-than-local-leaders-poll-a70156 |work=The Moscow Times |date=30. 4. 2020 |access-date=2. 5. 2020}}</ref> a njegova stroga izolacija i nedostatak vodstva tokom krize naširoko se komentirsalo kao znak gubitka njegove "slike moćnika".<ref>{{Cite web|title=As the Coronavirus Contagion Grows in Russia, Putin's Strongman Image Weakens|url=https://www.themoscowtimes.com/2020/05/14/as-the-coronavirus-contagion-grows-in-russia-putins-strongman-image-weakens-a70257|last=Gershkovich|first=Evan|date=14. 5. 2020|website=The Moscow Times|language=en|access-date=14. 5. 2020}}</ref><ref>{{cite news |last1=Galeotti |first1=Mark |title=Putin Withdraws From the Coronavirus Crisis in a Political Abdication |url=https://www.themoscowtimes.com/2020/05/12/putin-withdraws-from-the-coronavirus-crisis-in-a-political-abdication-a70245 |work=The Moscow Times |date=12. 5. 2020}}</ref> [[Datoteka:Meeting of Russian Pobeda (Victory) Organising Committee 2019-12-11 (4).jpg|thumb|250px|desno|Putinov prvi zamjenik šefa kabineta Sergej Kirilenko (lijevo) zadužen je za rusku unutrašnju politiku.<ref>{{cite news |title=Russia's technocrat-in-chief |url=https://meduza.io/en/feature/2019/10/11/russia-s-technocrat-in-chief |work=Meduza |date=11. 10. 2019}}</ref>]] ====Ustavni referendum i amandmani==== Putin je potpisao izvršnu naredbu 3. jula 2020. o službenom uvođenju amandmana u ruski Ustav, što mu omogućava da se kandiduje za dva dodatna šestogodišnja mandata. Ove izmjene i dopune stupile su na snagu 4. jula 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/rusi-poceli-glasati-na-referendumu-kako-bi-putin-ostao-na-vlasti-do-2036-godine/200626023|title=Rusi počeli glasati na referendumu kako bi Putin ostao na vlasti do 2036. godine|publisher=Klix.ba|access-date=26. 6. 2020}}</ref> Od 11. jula u [[Habarovski kraj|Habarovskom kraju]] na ruskom Dalekom istoku održavaju se protesti u znak podrške uhapšenom regionalnom guverneru Sergeju Furgalu.<ref>{{cite news |title=Anti-Putin Protests in Russia's Far East Gather Steam |url=https://www.voanews.com/east-asia-pacific/anti-putin-protests-russias-far-east-gather-steam |publisher=[[Voice of America]] |date=25. 7. 2020 |agency=Radio Free Europe/Radio Liberty Russia |access-date=11. 8. 2020}}</ref> Protesti u Habarovskom kraju 2020. postali su sve više anti-Putinovi.<ref>{{cite news |last=Troianovski |first=Anton |date=25. 7. 2020 |title=Protests Swell in Russia's Far East in a Stark New Challenge to Putin |url=https://www.nytimes.com/2020/07/25/world/europe/russia-protests-putin-khabarovsk.html |work=The New York Times |access-date=11. 8. 2020 |url-access=registration}}</ref><ref>{{cite news |last=Odynova |first=Alexandra |date=3. 8. 2020 |title=Anti-Kremlin protests continue in Russia's far east for 24 consecutive days |url=https://www.cbsnews.com/news/anti-kremlin-protests-khabarovsk-russia-24-days/ |publisher=CBS News |location=Moscow |publication-place=New York City |access-date=11. 8. 2020}}</ref> Anketa Levade iz jula 2020. pokazala je da je 45% ispitanih Rusa podržalo proteste.<ref>{{cite web|url=https://www.levada.ru/2020/07/28/protesty-v-habarovske/|title=ПРОТЕСТЫ В ХАБАРОВСКЕ|website=Levada Center|date=28. 7. 2020}}</ref> Dana 22. decembra 2020. Putin je potpisao zakon kojim se ruskim bivšim [[Predsjednik Rusije|predsjednicima]] daje doživotni imunitet.<ref>{{Cite web|date=22. 12. 2020|title=Putin signs bill granting lifetime immunity to former Russian presidents|url=http://www.theguardian.com/world/2020/dec/22/putin-signs-bill-granting-lifetime-immunity-to-former-russian-presidents|access-date=24. 12. 2020|website=[[The Guardian]]|publication-place=Moscow}}</ref><ref>{{Cite web|date=20. 12. 2020|title=Russia's Putin signs bill giving ex-presidents lifetime immunity|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/12/22/russias-putin-signs-bill-giving-presidents-lifetime-immunity|access-date=24. 12. 2020|website=[[Al Jazeera]]}}</ref> Nacrt zakona daje bivšim predsjednicima i njihovim porodicama imunitet od krivičnog gonjenja za zločine počinjene tokom njihovog života. Također, prema tom zakonu, bivši predsjednici Rusije neće moći biti podvrgnuti policijskim ispitivanjima i istragama, a policiji neće biti dozvoljeno da vrši pretres njihovih domova. Prije donošenja ove odluke bivši predsjednici bili su pošteđeni krivičnog gonjenja samo za djela koja su počinili tokom trajanja mandata. Ono što je također novost u novom zakonu jeste da postoji mogućnost ukidanja imuniteta nekom bivšem predsjedniku, samo ukoliko je optužen za veleizdaju ili druga teška krivična djela. Bivšim predsjednicima će izglasavanjem novog zakona biti omogućeno da imaju mjesto u Gornjem domu Parlamenta, koje također nudi imunitet.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/putin-potpisao-zakon-koji-bivsim-ruskim-predsjednicima-daje-imunitet-od-krivicnog-gonjenja/201223042|title=Putin potpisao zakon koji bivšim ruskim predsjednicima daje imunitet od krivičnog gonjenja|publisher=Klix.ba|access-date=23. 12. 2020}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{Wikicitat}} *{{C-SPAN|Vladimir Putin}} {{Predsjednici Ruske Federacije}} {{Osoba godine magazina "Time"}} {{DEFAULTSORT:Putin, Vladimir}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sankt Peterburg]] [[Kategorija:Ruski državnici]] [[Kategorija:Ruski političari]] [[Kategorija:Ruski premijeri]] qmwy2p9it83m5742bc44kflfylb5trv 0 20506 3843201 3712052 2026-05-10T11:47:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| | površina = 77.933 | pozivni_broj = +44 | internetski_nastavak = [[.uk]] | himna = "[[God Save the King]]" | vremenska_zona = [[UTC+01:00|UTC +1]] ([[WET]]) | valuta = Funta Sterlinga | nezavisnost = | gustoća = 67,5 | stanovnika = 5.463.300 <small>(2019)</small> | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procenat_vode = | po_površini_na_svijetu = | izvorno_ime = Scotland<br>Alba | vladar_druga_vlast = [[Humza Yousaf]] | vrsta_druge_vlasti = Prvi ministar | vladar_prva_vlast = [[Charles III]] | vrsta_prve_vlasti = Kralj (UK-a) | glavni_grad = [[Edinburgh]] | službeni_jezik = [[engleski]]<br>[[škotski]] | mapa = Scotland in the UK and Europe.svg | grb = Royal Coat of Arms of the Kingdom of Scotland.svg | zastava = Flag of Scotland.svg | ime_genitiv = Škotske | zvanično_ime = Škotska | uzrečica = "In My Defens God Me Defend" }} '''Škotska''' ({{Jez-en|Scotland}}; [[Galski jezik|galski]]: ''Alba'') jedna je od četiri države koje čine [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] a zauzima sjevernu trećinu [[Ostrvo|ostrva]] [[Velika Britanija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/geography/beginner-s-guide/administrative/the-countries-of-the-uk/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 11. 2014 |archive-date=5. 1. 2016 |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160105160709/http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/geography/beginner-s-guide/administrative/the-countries-of-the-uk/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20100416083521/http://www.number10.gov.uk/Page823</ref><ref>http://www.iso.org/iso/newsletter_i-9.pdf</ref> Kopnenu granicu dijeli na jugu sa [[Engleska|Engleskom]], a okružena je [[Sjeverno more|Sjevernim morem]] na istoku, [[Atlantski okean|Atlantikom]] na sjeveru i zapadu te Sjevernim kanalom i [[Irsko more|Irskim morem]] na jugozapadu. Osim kopna, Škotska se sastoji od više od 790 ostrva,<ref>http://www.gov.scot/Resource/Doc/923/0010669.pdf</ref> uključujući [[Sjeverna ostrva]] i [[Hebridi|Hebride]]. [[Edinburgh]] je [[Glavni grad|glavni]] i drugi po veličini grad u zemlji. U prošlosti je bio centar škotskog prosvjetiteljstva (18. vijek) koje je transformisalo Škotsku u jednu od komercijalnih, intelektualnih i industrijskih moćnih država [[Evropa|Evrope]]. [[Glasgow]], najveći grad Škotske,<ref>{{Cite web |url=http://glasgowcitycentre.co.uk/guides/a-quick-guide-to-glasgow/ |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141203184814/http://glasgowcitycentre.co.uk/guides/a-quick-guide-to-glasgow/ |archive-date=3. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> je nekada bio jedan od vodećih svjetskih industrijskih gradova a trenutno je centar [[Konurbacija|konurbacije]] Velikog Glasgowa. Škotske vode koje se sastoje od velikog sektora Sjevernoatlantskog i Sjevernog mora,<ref>http://www.legislation.gov.uk/uksi/1999/1126/contents/made</ref> sadrže najveće rezerve nafte u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Upravo zbog toga, [[Aberdeen]], treći po veličini grad u državi, nosi naslov glavni naftni grad Evrope.<ref>https://web.archive.org/web/20100922092924/http://www.aberdeencity.gov.uk/EqualityDiversity/eqd_OurCity.asp</ref> Kraljevstvo Škotska je bilo nezavisna država do 1. maja 1707, kada je Aktom o ujedinjenju ušlo u zajednicu sa Kraljevinom Engleskom i stvorilo Kraljevinu Veliku Britaniju. == Historija == === Rani period === Smatra se da je nakon posljednjeg ledenog doba grupa lovaca stigla u Škotsku i nastanila je u periodu od prije oko 12.800 godina.<ref>The earliest known evidence is a flint arrowhead from Islay. See Moffat, Alistair (2005) Before Scotland: The Story of Scotland Before History. London. Thames & Hudson. Page 42.</ref><ref>Sites at Cramond dated to 8500 BC and near Kinloch, Rùm from 7700 BC provide the earliest known evidence of human occupation in Scotland. See "The Megalithic Portal and Megalith Map: Rubbish dump reveals time-capsule of Scotland's earliest settlements" megalithic.co.uk. Retrieved 10 February 2008 and Edwards, Kevin J. and Whittington, Graeme "Vegetation Change" in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003) Scotland After the Ice Age: Environment, Archaeology and History, 8000 BC–AD 1000. Edinburgh. Edinburgh University Press. Page 70.</ref> Izgradnja prvih poznatih stalnih objekata za življenje na tlu Škotske započela je oko 9.500 godina, a prva sela su nastala u periodu od prije 6000 godina. Dobro očuvana sela Skara Brae na kopnu Orkneya datiraju iz ovog perioda. Neolitska naselja, ukopna i rituala mjesta su naročito dobro očuvana na Sjevernim i Zapadnim ostrvima gdje su zbog nedostatka drveća objekti građeni od lokalnog kamena.<ref>Pryor, Francis (2003). Britain BC. London: HarperPerennial. pp. 98–104 & 246–250. {{ISBN|978-0-00-712693-4}}.</ref> Škotska je vjerovatno bila dio kulture pomorske trgovine u periodu Kasnog bronzanog doba nazvanom Atlantsko bronzano doba, koje je uključivao i druge Keltske naroda, i to na područjima kna kojima je nastala [[Engleska]], [[Francuska]], [[Španija]] i [[Portugal]].<ref>Koch, John. "O'Donnell Lecture 2008 Appendix". University of Wales.</ref><ref>http://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/29/54/26koch.pdf</ref><ref>Koch, John. "New research suggests Welsh Celtic roots lie in Spain and Portugal". The Megalithic Portal.</ref><ref>Cunliffe, Barry (2008). A Race Apart: Insularity and Connectivity in Proceedings of the Prehistoric Society 75, 2009, pp. 55–64. The Prehistoric Society. p. 61.</ref> === Rimski period === [[Datoteka:Edinburgh_Castle_from_the_south_east.JPG|250px|mini|desno|Edinburška tvrđava Ljudske nastambe u ovom dijelu datiraju još iz perioda 9. vijeka p.n.e., iako priroda ovog ranog naselja još nije nije razjašnjena.]] Pisana protohistorija Škotske započinje s dolaskom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u južne i centralne dijelove Velike Britanije, kada su Rimljani osvojili teritorije današnje Engleska i Velsa, i tu teritoriju nazvali Britanija. Rimska invazija i zauzimanje južne Škotske odvijalo se u nizu kratkih perioda. Prema rimskom historičaru [[Tacit]]u [[Kaledonci]] "su se digli na oružani otpor velikih razmjera", napadali su rimske utvrde i njihove legije. U iznenadnom noćnom napadu, Kaledonci su skoro zbrisali cijelu [[IX legija Hispana|9. legiju]] Rimske vojske ali je legiju ipak uspjela spasiti Agrikolina konjica.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/scotland/history/articles/the_romans/</ref> U periodu između 83. i 84. godine nove ere, general Gnej Julije Agrikola je porazio Kaledonce u bici kod Mons Graupius. Tacit je napisao da je prije bitke, vođa Kaledonaca Calgacus, održao uzbuđen govor u kojem je svoj narod nazvao ''posljednji slobodni'' i optužio Rimljane da ''od svijeta prave pustinju nazivajući ga mirom''.<ref name="bbc.co.uk"/> Nakon rimske pobjede, Rimljani su brzo izgradili utvrde duž Gask Ridgea blizu Highland linije. Tri godine nakon bitke, rimska vojska se povukla u južni Uplands.<ref>Hanson, William S. The Roman Presence: Brief Interludes, in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003). Scotland After the Ice Age: Environment, Archeology and History, 8000 BC—AD 1000. Edinburgh. Edinburgh University Press.</ref> Rimljani su podigli [[Hadrijanov zid]] kako bi kontrolisali plemena s obje strane zida<ref>Snyder, Christopher A. (2003). The Britons. Blackwell Publishing. {{ISBN|0-631-22260-X}}.</ref> tako da je Limes Britannicus postala sjeverna granica Rimskog carstva, iako je rimska vojska držala [[Antoninov zid]] u centralnom Lowlandsu tokom dva kratka razdoblja, za vrijeme cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] od 208 do 210. godine.<ref>Robertson, Anne S. (1960). The Antonine Wall. Glasgow Archaeological Society.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Škotske}} [[Datoteka:Traigh Sheilebost.jpg|250px|mini|desno|Plaža Traigh Seilebost na ostrvu Harris]] Kopneni dio Škotske obuhvata oko jedne trećine sjevernog dijela ostrva [[Velika Britanija]] i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Evrope. Površinom od 78.772&nbsp;km² Škotska je veličine otprilike kao i [[Češka]]. Kopnenu granicu dijeli samo sa Engleskom. [[Atlantski okean]] na zapadu i Sjeverno more na sjeveru zapljuskuje njene obale. Ostrvo Irska nalazi se samo 21&nbsp;km od jugozapadnog poluostrva Kintyre. Norveška je na 305&nbsp;km udaljenosti istočno, dok su Farska ostrva 270 kilometara sjeverno od Škotske. Geografski centar Škotske je nekoliko kilometara udaljen od naselja Newtonmorea u Badenochu. Najviši vrh Škotske je Ben Nevis sa 1.344 m nadmorske visine a najduža rijeke je [[Tay]] sa 190&nbsp;km dužine. === Gradovi === Šest gradova poredanih po broju stanovnika: * [[Glasgow]] * [[Edinburgh]] - glavni grad * [[Aberdeen]] * [[Dundee]] * [[Inverness]] * [[Stirling]] === Vodeni putevi === * '''Glavne rijeke''': ** [[Clyde]], [[Dee]], [[Don]], [[Forth]], [[Tay]], [[Tweed]], [[Spey]], ... * '''[[Firth]]ovi''': ** [[Solway]], [[Clyde]], [[Cromarty]], [[Dornoch]], [[Forth]], [[Lorne]], [[Moray (firth)|Moray]], [[Tay]] * '''[[Fjord]]ovi''': ** [[Loch Linnhe]], [[Loch Fyne]], [[Loch Long]], [[Loch Etive]], [[Loch Sunart]], [[Loch Nevis]], [[Loch Hourn]], [[Loch Broom]], [[Loch Eil]] * '''Jezera''': ** [[Loch Ness]], [[Loch Lomond]], [[Loch Morar]], [[Loch Tay]], [[Loch Rannoch]], [[Loch Awe]], [[Loch Shiel]], [[Loch Maree]], The [[Lake of Menteith]] * '''Zaštićeni putevi''': ** [[Caledonian Canal]], [[Crinan Canal]], [[Forth and Clyde Canal]], [[Union Canal (Scotland)|Union Canal]] *** [[Falkirk Wheel]] == Politika == [[Datoteka:Scottish Parliament01 2005-11-13.jpg|350px|mini|desno|Škotski parlament u Edinburghu]] Škotsku zakonodavnu vlast čini [[Škotski parlament]], nakon što je 1998. vlada [[Tony Blair|Tonyja Blair]]a potpisala '''Akt o Škotskoj''' ''(Scotland Act)'' o ponovnoj uspostavi parlamenta nakon 1707. Na trećim parlamentarnim izborima 2007. pobjedu je odnijela [[Škotska nacionalna stranka]] (SNP) koja se zauzima za nezavisnost Škotske. SNP tvori [[manjinska vlada|manjinsku vladu]] na čelu s premijerom ("Prvi ministar") [[Alex Salmond]]om. Zakonodavnu vlast također ima i parlament u [[Westminster]]u, te ona može nadglasati [[zakon]]e koje je usvojio Škotski parlament. Škotska nema svog [[državni poglavar|državnog poglavara]], na čelu Škotske je [[britanska kruna]]. Škotski parlament priprema [[referendum]] o nezavisnosti Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva 2010.{{Izvor}} === Administrativna podjela Škotske === Škotska je politički i teritorijalno podijeljena na 32 okruga ({{Jez-en|unitary authority}}): * [[Aberdeen (okrug)|Aberdeen]] * [[Aberdeenshire]] * [[Angus]] * [[Argyll i Bute]] * [[Clackmannanshire]] * [[Dumfries i Galloway]] * [[Dundee (okrug)|Dundee]] * [[Istočni Ayrshire]] * [[Istočni Dunbartonshire]] * [[Istočni Lothian]] * [[Istočni Renfrewshire]] * [[na h-Eileanan Siar (Western Isles)]] * [[Edinburgh (okrug)|Edinburgh]] * [[Falkirk]] * [[Fife]] * [[Grad Glasgow]] * [[Highland]] * [[Inverclyde]] * [[Midlothian]] * [[Moray]] * [[Sjeverni Ayrshire]] * [[Sjeverni Lanarkshire]] * [[Orkney]] * [[Perth i Kinross]] * [[Renfrewshire]] * [[Scottish Borders]] * [[Shetland]] * [[Južni Ayrshire]] * [[Južni Lanarkshire]] * [[Stirling (okrug)|Striling]] * [[Zapadni Dunbartonshire]] * [[Zapadni Lothian]] == Jezik == Među keltskim narječjima predrimskog razdoblja razlikovale su se sjeverna i južna grupa. Na takvoj dijalektskoj osnovi javlja se kasnije (5. vijek) [[gaelski jezici|gaelski]]. Sam keltsko-gaelski jezički kompleks diferencira se tokom srednjeg vijeka, pa se škotski [[idiom]] odvaja od [[irska|irskog]], s kojim je izvorno bio identičan. Nakon 13, i posebno 14. vijeka, uz samosvojan škotski gaelski jezik javlja se i posebno englesko narječje (s obiljem keltskih, nordijskih i starorimskih sastojina), ''škotski jezik u užem smislu'' ili ''[[lallans]]'', koji kao razvijen književni jezik postupno postikuje sam gaelski idiom. Taj je govor, zapravo, predak današnjeg standardnog škotskog germanskog jezika kojeg poznajemo pod imenom "Scots". Od 18. vijeka zbog zajedničke historije Škotske i [[Engleska|Engleske]], [[engleski jezik]] uzima sve više maha i na njemu piše sve veći broj pisaca Škota. U posljednje vrijeme zapaža se određena obnova interesa za gaelsku književnost i rad. U Škotskoj postoje 3 autohtona jezika: # engleski; Jugoistočna Škotska je (sa sjeveroistočnom [[Engleska|Engleskom]]) domovina modernog engleskog jezika. # [[Scots]]; zapadnogermanski jezik srodan engleskom (razvijao se paralelno s engleskim jezikom u južnoj Škotskoj). # škotski [[Škotski jezik|gaelski]]; keltski jezik srodan [[Irski jezik|irskom gaelskom]] i [[manski jezik|manskom]], a zadržao se u Škotskoj visoravni i na zapadnim ostrvima. Ne smije ga se zamijeniti s [[Galski jezik|galskim]] koji je izumrli kontinentalni [[keltski jezici|keltski jezik]] koji se govorio u današnjoj [[Francuska|Francuskoj]]. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Nacionalni simboli == * [[Rotirajuća brodska prevodnica Falkirk]] [[Datoteka:Scotland flags.png|mini|Nacionalna zastava Škotske (gore); Kraljevski barjak Škotske (dole)]] '''Nacionalna zastava Škotske''', Saltire ili Andrijin križ, potiče iz 9. stoljeća i time predstavlja najstariju nacionalnu [[Zastava|zastavu]] koja je još uvijek u upotrebi. Saltire je također dio dizajna zastave [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (Union Flag).<ref>{{cite web|url=http://www.scran.ac.uk/database/record.php?usi=000-000-113-368-C|title=Scotland's National Flag, the Saltire or St Andrews Cross|last=Gardiner|first=James|work=Scran|publisher=Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Scotland|access-date=9. 12. 2009}}</ref> '''Kraljevski barjak Škotske''', zastava s prikazom kraljevskog grba Škotske, često se može vidjeti, posebno na sportskim događajima u kojima učestvuje škotski tim. Često nazivan ''Lion Rampant'' (po svom glavnom heraldičkom motivu).<ref>{{cite book|last=[[Patrick Fraser Tytler|Tytler, Patrick F]]|title=History of Scotland Volume 2, 1149-1603|publisher=William Tait|year=1845|pages=433}} [https://books.google.com/books?id=RtJJAAAAMAAJ&q=Lion+Rampant Google Books]</ref> Ovaj barjak je vlasništvo [[Monarh (titula)|monarha]], a njegova upotreba bez dozvole može predstavljati krivično djelo. Njegova upotreba od strane prvog ministra Škotske odobrena je od strane monarha. == Ekonomija == {{Proširiti sekciju}} == Zanimljivosti == Pradjed [[Edvard Grieg|Edvarda Griega]] se kao poslovan čovjek doselio iz Škotske u Bergen negdje oko 1770. tako da njegovi porodični korijeni djelomično potiču odatle. == Poznati Škoti == {{Proširiti sekciju}} == Vjera == == Također pogledajte == * [[Keltski jezici]] * [[Kelti]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linovi == {{Commonscat|Scotland}} {{Škotska po temama}} {{Politička podjela UK}} [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Škotska| ]] [[Kategorija:Ostrvske države]] [[Kategorija:Države engleskog govornog područja]] [[Kategorija:Velika Britanija]] e3nzomsvj1r84sld9prt73ggiykpx9k 0 20522 3843145 3827468 2026-05-10T10:12:41Z Genetičar 181151 /* Također pogledajte */ 3843145 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Mineral (višeznačnica)}} [[Datoteka:Different minerals.jpg|mini|200px|Minerali]] '''Mineral''' <ref>{{Cite web|url=https://www.usgs.gov/faqs/what-difference-between-rock-and-mineral#:~:text=A%20mineral%20is%20a%20naturally,amphibole,%20olivine,%20and%20calcite.|title=What is the difference between a rock and a mineral? {{!}} U.S. Geological Survey|website=www.usgs.gov|access-date=16. 6. 2023}}</ref> je prirodni homogeni [[kristal]], nastao kao rezultat [[geologija|geoloških]] procesa, sa definisanim hemijskim sastavom, koji ne mora biti stalan. Minerali su osnovna komponenta od koje su izgrađene [[stijene]] čvrste [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. Pojam mineral se ne odnosi samo na hemijski sastav, već i na strukturu minerala. Dva minerala mogu imati isti hemijski sastav, a različitu [[kristalna struktura|kristalnu strukturu]]. Pravilna unutrašnja građa uvjetuje i pravilnu vanjsku građu minerala. Prema hemijskom sastavu, minerali mogu biti čisti [[hemijski element|elementi]] (nazivaju se samorodni elementi), jednostavne [[soli]], složeni [[Silikatni minerali|silikati]], itd. Nauka koja se bavi proučavanjem minerala se naziva [[mineralogija]]. == Definicija minerala i klasifikacija == [[Datoteka:Rutile-unit-cell-3D-balls.png|mini|150px|Struktura rutila]] [[Datoteka:Anatase-unit-cell-3D-balls.png|mini|150px|Struktura anatasa]] Da bi bila svrstana u minerale, supstanca mora biti čvrsta i mora imati kristalnu strukturu. Takođe, mora se javljati u [[priroda|prirodi]], kao homogena supstanca i imati određeni hemijski sastav. Tradicionalne definicije ne uključuju organske materije. Ipak, Internacionalna Mineraloška Asocijacija 1995. godine usvojila je novu definiciju: ::''Mineral je element ili hemijski spoj koji je obično kristalan i koji je nastao kao rezultat geoloških procesa.''<ref name=Nickel>http://www.minsocam.org/msa/ima/ima98(04).pdf Ernest H. Nickel, 1995, ''The definition of a mineral'', The Canadian Mineralogist, vol. 33, pp. 689 - 690</ref> Nove klasifikacije uključuju i organsku klasu (nova Dana i Strunc klasifikaciona shema).<ref name=Dana>http://www.mindat.org/dana.php?a=50 Dana Classification 8th edition - ORGANIC COMPOUNDS</ref><ref name=Strunz>http://www.mindat.org/strunz.php?a=9 Strunz Classification - Organic Compounds</ref> Hemijski sastav može varirati između konačnih članova mineralnog sistema. Na primer [[feldspati]] se sastoje od serije minerala koja se kreće od [[natrij]]om bogatog [[albit]]a (NaAlSi₃O₈) do [[kalcij]]om bogatog [[anortit]]a (CaAl₂Si₂O₈) i četiri prepoznatljiva hemijska sastava između. Mineralne supstance koje ne odgovaraju u potpunosti definiciji minerala ponekad se nazivaju ''mineraloidima''. Mineraloidi su prirodne supstance, čija je struktura parcijalno kristalična. Mogu sadržavati nepravilnu strukturu zajedno sa pravilnom. Neki primjeri mineraloida su [[opal]] i [[ćilibar]].<ref name=Cardarelli>F. Cardarelli: Materials Handbook, 2000, Springer {{ISBN|978-1-84628-668-1}}</ref> [[Kristalna struktura]] uveliko utiče na fizičke osobine minerala, a najpoznatiji primjeri su [[dijamant]] i [[grafit]], koji imaju isti hemijski sastav ([[ugljik]]), a različite osobine. Dijamant je najtvrđi mineral, dok je grafit izuzetno mehak. Ove osobine su posljedica različite unutrašnje građe. Grafit je slojevit, a dijamant ima trodimenzionalnu strukturu. [[Anatas]] i [[rutil]] također su primjeri minerala s istim hemijskim sastavom ([[titanij dioksid]]) a različitom strukturom. === Klasifikacija === Klasifikacija po Hugo Strunzu:<ref name=Cardarelli/> # Klasa I: [[Samorodni elementi]] # Klasa II: [[Sulfidni minerali|Sulfidi]] i [[Sulfidni minerali|sulfosoli]] # Klasa III: [[Halidi]] # Klasa IV: [[Oksidi]] i [[hidroksid]]i # Klasa V: [[Nitrat]]i [[Karbonatni minerali|karbonati]] i [[borat (hemija)|borati]] # Klasa VI: [[Sulfat]]i, [[hromati]], [[molibdati]] i [[volframati]] # Klasa VII: [[Fosfat]]i, [[arsenat]]i i [[vanadat]]i # Klasa VIII: [[Silikatni minerali]] # Klasa IX: Organske komponente i mineraloidi [[Datoteka:Cuivre Michigan.jpg|mini|Samorodni [[bakar]]]] Klasifikacija po James Dwight Danau: # Klasa I: [[Samorodni elementi]] # Klasa II: [[Sulfidni minerali|Sulfidi]] i [[Sulfidni minerali|sulfosoli]] # Klasa III: [[Oksidi]] i [[hidroksid]]i # Klasa IV: [[Halidi]] # Klasa V: [[Nitrat]]i [[Karbonatni minerali|karbonati]] i [[borat (hemija)|borati]] # Klasa VI: [[Sulfati]], [[arsenati]] i [[hromati]] # Klasa VII: [[Fosfat]]i, [[molibdati]], [[vanadati]] i [[volframati]] # Klasa VIII: [[Silikatni minerali]] # Klasa IX: Organski minerali Teoretska hemijska formula minerala je jedinstvena i određuje samo jednu mineralnu vrstu. Praktično, stvarni hemijski sastav je varijabilan, jer su moguće izomorfne zamjene ili prisustvo tragova nečistoća. Relativna [[atomska masa]] ili [[relativna molekulska masa|molekularna masa]] se izračunavaju iz teoretske formule. [[Datoteka:Sulpherous Fumeroles.jpg|mini|lijevo|190px|Sumporna fumarola (hidrotermalni otvor)]] === Podjela prema načinu postanka === S obzirom na način postanka, razlikujemo ''pirogene'' minerale koji su nastali kristalizacijom iz [[magma|magme]]. Ako su nastali iz vodenih otopina, nazivamo ih ''hidratogenima'', a ako su kristalizirali iz [[plin]]ova i para, ''pneumatskim'' mineralima. Ako su minerali nastali iz vruće vode, riječ je o ''hidrotermalnim'' mineralima. ''Organogeni'' minerali nastali su djelovanjem organizama u vodenim otopinama. Ako su nastali djelovanjem biljaka, govorimo o ''fitogenim'', a ako su nastali djelovanjem životinja, ''zoogenim'' mineralima. == Fizičke osobine == [[Datoteka:Fluorescent minerals hg.jpg|mini|lijevo|190px|Primjeri [[fluorescencija|fluorescentnih]] minerala]] Fizičke osobine minerala omogućavaju njihovu identifikaciju. Neke minerale je moguće identifikovati samo na osnovu fizičkih osobina, dok je za neke potrebna dodatna kompleksnija i dugotrajnija analiza pomoću [[rendgenska difrakcija|rendgenske difrakcije]]. Najvažnije fizičke osobine minerala su: * ''[[Kristalni sistem]]'' i ''[[kristalni habitus]]'': Mineral može imati izraženu pravilnu kristalnu formu ili može biti masivan, granularan ili kompaktan, sa mikroskopski vidljivim kristalima. * ''[[Tvrdoća]]'': Tvrdoća minerala se određuje prema [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]]. Mineral veće tvrdoće može ogrebati površinu minerala koji se na Mohsovoj skali nalaze ispod njega. * ''[[Sjaj (mineralogija)|Sjaj]]'' * ''[[Boja (mineralogija)|Boja]]'' * ''[[Ogreb (mineralogija)|Ogreb]]'' * ''[[Kalavost (kristal)|Kalavost]]'' * ''[[Relativna gustoća]]'' * ''Ostale osobine'': Osim navedenih osobina, neki minerali imaju i specifične osobine npr. [[fluorescencija]], [[magnetizam]], [[radioaktivnost]], [[piezoelektricitet]], itd. == Hemijske osobine == Minerali se klasificiraju prema njihovom hemijskom sastavu. Sljedeća lista predstavlja grupe minerala prema njihovoj zastupljenosti u [[Zemlja|Zemljinoj]] kori (približno su poredane od najviše do najmanje zastupljenih): [[Datoteka:Silicate-chain-3D-vdW.png|mini|Lančana struktura silikata]] [[Datoteka:Silicate-sheet-3D-vdW.png|mini|Lisnata struktura silikata]] === Silikatni minerali === {{Glavni|Silikatni minerali}} Daleko najveća klasa su silikatni minerali. Oni sačinjavaju više od 95% [[stijene|stijena]]. Glavne komponente silkatnih minerala su [[silicij]] i [[oksigen]], a sadrže i [[aluminij]], [[magnezij]], [[željezo]] i [[kalcij]], a također i druge elemente. Klasificiraju se prema strukturi na odgovarajuće podklase. Neki od silikatnih minerala su [[kvarc]], [[olivin]], [[topaz]], itd. === Karbonatni minerali === {{Glavni|Karbonatni minerali|}} Karbonatni minerali sadrže [[karbonat]] [[anion]]. Karbonati se često akumuliraju na [[more|morskom]] dnu, jer su ljušture morskih organizama građene od karbonata. Također se nalaze u [[Sedimentne stijene#Evaporiti|evaporitima]]. Rastvaranjem i taloženjem karbonatnih minerala nastaju [[stalaktiti]] i [[stalagmiti]]. Karbonatna klasa uključuje [[nitrat]]e i [[borat (hemija)|borate]]. Neki od karbonatnih minerala su [[kalcit]], [[aragonit]], [[malahit]], itd. [[Datoteka:Selpologne.jpg|mini|Mineral halit kristališe u [[kubični|kubičnom]] kristalnom sistemu. Jasno su vidljivi kristali oblika kocke.]] === Sulfatni minerali === Sulfatni minerali često nastaju u evaporitima pri sporom [[isparavanje|isparavanju]] [[voda|vode]], gdje dolazi do kristalizacije sulfatnih i halidnih minerala. Sulfatni minerali se također pojavljuju u hidrotermalnim žilama, zajedno sa sulfidnim rudama. Još jedan način nastajanja sulfatnih minerala je sekundarna [[oksidacija]] sulfidnih minerala. Neki od sulfatnih minerala su [[barit]], [[gips]], [[celestin]], itd. U sulfatnu klasu se ubrajaju i hromati, molibdati, selenati, sulfiti, telurati i volframati. === Halidni minerali === Halidi se kao i sulfati često nalaze u evaporitima. U halidne minerale spadaju prirodne [[soli]] kao što su [[halit]] ([[natrij-hlorid]]), [[fluorit]] ([[kalcij fluorid]]), [[silvit]] ([[kalij-hlorid]]), itd. U halide spadaju fluoridi, hloridi, bromidi i jodidi. Tipični halidni minerali su mehki, mogu biti transparentni i generalno nemaju veliku [[gustoća|gustoću]]. Imaju dobru kalavost i obično su svijetlih boja.<ref name="Halidi">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/halides/class.htm|title=Amethyst Galleries: Halides (Class)|publisher=|access-date=11. 6. 2016|archive-date=4. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004153730/http://galleries.com/minerals/halides/class.htm|url-status=dead}}</ref> === Oksidni minerali === Oksidni minerali su jako važna klasa, jer se koriste kao rude za ekstrakciju vrijednih metala (npr. hematit). Oni također nose podatke o promjenama [[Zemljino magnetno polje|Zemljinog magnetnog polja]]. Obično dolazi blizu površine Zemljine kore, zatim kao produkti oksidacije drugih minerala. Ova klasa uključuje i hidroksidne minerale. Veliki diverzitet ove klase minerala se objašnjava velikom zastupljenošću oksigena u Zemljinoj kori (preko 45% masenih procenata). Mnogi minerali iz drugih klasa bi se mogli svrstati pod klasu oksida (npr. kvarc SiO₂, koji ipak pripada silikatnim mineralima), ali se po konvenciji, ova grupa ograničava na ''nekompleksne'' minerale koji sadrže [[oksigen]] ili hidroksid.<ref name="Oksidi">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/oxides/class.htm|title=Amethyst Galleries: Oxides (Class)|publisher=|access-date=11. 6. 2016|archive-date=16. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111016201414/http://www.galleries.com/minerals/oxides/class.htm|url-status=dead}}</ref> === Sulfidni minerali === {{Glavni|Sulfidni minerali}} Sulfidni minerali su ekonomski jako važna klasa minerala, jer se upotrebljavaju kao [[ruda|rude]] za dobijanje [[metal (hemija)|metala]]. Najvažniji sulfidni minerali su [[pirit]], [[halkopirit]], [[galenit]]. U sulfidnu klasu spadaju i selenidi, teluridi, arsenidi, antimonidi i sulfosoli. Većina sulfidnih mineral su neprozirni, metalnog sjaja, male do srednje tvrdoće, visoke gustoće, crnog ili sivog ogreba i magmatskog postanka. Također postoji i nekoliko staklastih i transparentnih minerala u sulfidnoj klasi (npr. [[cinabarit]]).<ref name="Sulfidi">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/sulfides/class.htm|title=Amethyst Galleries: Sulfides (Class)|publisher=|access-date=11. 6. 2016|archive-date=4. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004153214/http://galleries.com/minerals/sulfides/class.htm|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Pierre-img 0579.jpg|mini|lijevo|Karpatit je rijetki mineral iz organske klase. Po hemijskom sastavu je policiklički aromatski [[ugljikovodici|ugljikovodik]] C₂₄H₁₂]] === Fosfatni minerali === U fosfatnu klasu spadaju minerali koji imaju tetraedarsku strukturu AO₄, gdje je A [[fosfor]], [[antimon]], [[arsen]] ili [[vanadij]]. Osnovna tetraedaska jedinica može se kombinovati sa metalnim [[ion]]ima u odnosu 1:1 ili davati još kompleksnije kombinacije sa [[hidroksid]] ionima, [[halogeni elementi|halogenima]], ili čak molekulama [[voda|vode]]. Fosfatni minerali su staklastog do mutnog sjaja, obično jako obojeni, srednje gustoće, srednje tvdoće (4 - 7), niskog [[indeks prelamanja|indeksa prelamanja]] (osim ako ne sadrže [[olovo]]).<ref name="Fosfati">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/phosphat/class.htm|title=Amethyst Galleries: Phosphates (Class)|publisher=|access-date=11. 6. 2016|archive-date=4. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004142612/http://galleries.com/minerals/phosphat/class.htm|url-status=dead}}</ref> Najvažniji fosfatni mineral je [[apatit]]. Fosfatni minerali služe kao sirovina za proizvodnju fosfatnih đubriva.<ref name="Australianmines">{{Cite web |url=http://www.australianminesatlas.gov.au/info/aimr/phosphate.jsp |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060819091127/http://www.australianminesatlas.gov.au/info/aimr/phosphate.jsp |archive-date=19. 8. 2006 |url-status=dead }}</ref> === Samorodni elementi === {{Glavni|Samorodni elementi}} Ova klasa uključuje metale (npr. [[zlato]], [[srebro]], [[bakar]]), nemetale ([[sumpor]], [[ugljik]]) i neke prirodne [[legura|legure]], silicide, nitride i karbide. Minerali samorodnih elemenata su dosta velika klasa, jer obuhvataju jako rasprostranjenu podklasu [[nemetal]]a. U ovu klasu ulaze legure, silicidi, i drugi spojevi, pa na prvi pogled može biti čudno što se u nju svrstavaju minerali koji se sastoje od više elemenata, a ne od samo jednog. Ova nedosljednost se objašnjava tako što se u klasu samorodnih elemenata svrstavaju samo minerali čije su [[hemijska veza|hemijske veze]] slične kao u elementarnom stanju. Npr. veza ugljik-ugljik kakva postoji u dijamantu je slična vezi ugljik-silicij u moisanitu.<ref name="Samorodni elementi">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/elements/class.htm|title=Amethyst Galleries: Elements (Class)|publisher=|access-date=11. 6. 2016|archive-date=3. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111103084541/http://www.galleries.com/minerals/elements/class.htm|url-status=dead}}</ref> === Organska klasa === Organski minerali su biogene supstance kod kojih su geološki procesi dio geneze. U ovu klasu spadaju neki oksalati, citrati, acetati i druge vrste. Organski minerali su rijetka grupa minerala, koja obuhvata ugljikovodike. Ovi minerali se po nekim autorima ne trebaju svrstavati u minerale, jer definicija minerala ne uključuje organske spojeve. Ipak, neki od organskih minerala su nađeni u Zemljinoj kori u obliku velikih kristala, koji u potpunosti liče na anorganske minerale.<ref name="Organski">{{cite web|url=http://www.minerals.net/mineral/sort-met.hod/group/organgrp.htm|title=Minerals - Comprehensive guide to Rocks and Minerals|publisher=|access-date=11. 6. 2016|archive-date=12. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612091002/http://minerals.net/mineral/sort-met.hod/group/organgrp.htm|url-status=dead}}</ref> == Minerali i stijene == Mineral je prirodna čvrsta supstanca, definisanog hemijskog sastava i specifične kristalne strukture. [[stijene|Stijena]] je agregat jednog ili više minerala, koja također može sadržavati organske ostatke i mineraloide. Neke stijene su predominantno građene od samo jednog minerala. Npr. [[krečnjak]] je [[sedimentne stijene|sedimentna stijena]], građena samo od jednog minerala – [[kalcit]]a. Komercijalno važni minerali i stijene se nazivaju ''industrijski minerali''. Najvažniji faktor koji određuje formiranje minerala u stijenama je njihov hemijski sastav, jer do formiranja dolazi ako je prisutna dovoljna količina odgovarajućih elemenata. Npr. kvarc nastaje u pješčarama i magmatskim stijenama sa velikim sadržajem [[silicij-dioksid]]a. Također, dvije vrste stijena mogu imati sličan hemijski sastav, a potpuno različit sastav minerala, što zavisi od uslova nastanka. [[Datoteka:Diamond structure animation.gif|mini|150px|Struktura dijamanta]] == Drago kamenje == Dragi kamen je prirodni mineral sa izuzetnim fizičkim osobinama, koji se može polirati i koristiti u draguljarstvu. Striktno se u drago kamenje ubrajaju sljedeća četiri minerala: [[dijamant]], [[smaragd]] (varijetet [[beril]]a) i dva varijeteta [[korund]]a ([[rubin]] i [[safir]]). U drago i poludrago kamenje ubrajaju se i drugi minerali, a i neki mineraloidi (npr. [[opal]], [[lapis lazuli]]). Karakteristike dragog kamenja su ''ljepota'', ''trajnost'' i ''rijetkost'', dok poludrago kamenje ima samo jedan ili dva od navedenih kvaliteta. Drago kamenje se može pojaviti u svim geološkim materijalima, ali ih se većina nalazi u magmatskim stijenama i sedimentnim aluvijalnim šljuncima. [[Metamorfne stijene]] također mogu sadržavati drago kamenje. == Identifikacija minerala == Pored navedenih fizičkih osobina, za identifikaciju minerala se koriste i hemijski i pirognostički testovi. === Hemijski testovi === Reakcija sa jakim mineralnim [[kiselina]]ma ([[hloridna kiselina|hloridnom]], [[dušična kiselina|nitratnom]], [[sumporna kiselina|sulfatnom]], [[fluoridna kiselina|fluoridnom]], [[zlatotopka|zlatotopkom]]) je jedan od važnih i brzih testova identifikacije minerala. Neki minerali reaguju uz oslobađanje [[gas]]a, što se vidi po pojavi mjehurića. Npr. kalcit brzo reaguje i odmah se oslobađa [[ugljik dioksid]], dok dolomit reaguje samo u sprašenom stanju. Fluorit oslobađa [[fluorovodik]], koji nagriza stakleno posuđe. === Pirognostički testovi === Pirognostički testovi su brze laboratorijske tehnike u mineralogiji, koje uz upotrebu plamena omogućavaju kvalitativnu identifikaciju, bez upotrebe kompleksne opreme. Postoji pet osnovnih testova:<ref name="Cardarelli"/> * ''plameni test'': Omogućava identifikaciju na osnovu karakteristične boje u plamenu, koja potiče od prisustva nekih hemijskih elemenata * ''test topljivosti'': Upoređuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sa referentnim materijalom * ''redukcija na drvenom uglju'': Većina sulfidnih minerala daje metalnu kuglicu i na osnovu boje se određuje koji je metal prisutan. Prilikom testiranja redukcijom na drvenom uglju može se dodati reagens, koji daje karakteristično obojenje u prisustvu određenog [[hemijski element|hemijskog elementa]]. Tipični reagensi su 5%-tni kobalt (II) nitrat i sumpor jodid (koji se generiše ''in situ'' miješanjem stehiometrijskih količina [[sumpor]]a i [[jod]]a sa sprašenim mineralom). ''Obojenje pri reakciji sa Co(NO₃)₂:'' {|class="prettytable" !Boja !Hemijski element |- |Siva do crna |[[Barij]], [[stroncij]], [[kalcij]], [[niobij]] |- |Plavo-siva |[[Berilij]] |- |Ružičasto-siva |[[Tantal]] |- |Ružičasta |[[Magnezij]] |- |Plava |[[Aluminij]] |- |Tamno plava |[[silicij]] |- |Žuto-zelena |[[Titanij]] |- |Zeleno-plava |[[Kalaj]] |- |Sivo-zelena |[[Antimon]] |- |Smaragdno-zelena |[[Cink]] |- |Tamno-ljubičasta |[[Cirkonij]], [[arsen]], [[bor (element)|bor]], [[fosfor]] |} ''Obojenje pri reakciji sa sumpor jodidom:'' {|class="prettytable" !Boja !Hemijski element |- |Ultramarin-plava |[[Molibden]] |- |Plavo-zelena |[[Volfram]] |- |Narandžasta |[[Arsen]], [[antimon]] |- |Crveno-smeđa |[[Selen]] |- |Ružičasto-smeđa |[[Telur]] |- |Smeđa |[[Bizmut]] |- |Smeđe-zelena |[[Kobalt]] |- |Zlatna |[[Olovo]] |- |Žuta |[[Srebro]] |- |Žuto-smeđa |[[Kalaj]] |- |Žuta i crvena |[[Živa]] |} * ''test u otvorenoj i zatvorenoj cijevi'': Kod testa u zatvorenoj cijevi posmatraju se promjene materijala, oslobađanje gasova ili [[sublimacija]]. Kod testa u otvorenoj cijevi dolazi do [[oksidacija|oksidacije]] minerala i oslobađanja gasova kao reakcionih produkata (npr. [[sumpor dioksid]]) * ''boraksna perla (boraksna biserka)'': Identifikacija se vrši na osnovu boje staklaste perle koja nastaje taljenjem sa [[boraks]]om. ''Test sa boraksnom perlom'':<ref name="Cardarelli"/> {| class="prettytable" !Boja perle !Oksidirajuća !Reducirajuća |- |rowspan="2"|Bezbojna |'''th''':Al, Si, Sn, Bi, Cd, Mo, Pb, Sb, Ti, V, W |Al, Si Sn, alkalni metali |- |'''nz''':Ag, Al, Ba, Ca, Mg, Sr |'''t''': Cu; '''th''': Ce, Mn |- |Siva/neprozirna |'''pz''': Al, Si Sn |Ag, Bi, Cd, Ni, Pb, Sb, Zn; '''z''':Al, Si, Sn; '''pz''':Cu |- |Plava |'''h''': Cu; '''th''':Co |'''th''': Co |- |Zelena |'''h''': Cr, Cu; '''t''': Cu, Fe + Co |Cr; '''th''': U; '''pz''': Fe; '''h''': Mo, V |- |Crvena |'''h''': Ni; '''t''': Ce, Fe |'''h''': Cu |- |Žuta/smeđa |'''t, nz''': Fe, U, V; '''t, pz''': Bi, Pb, Sb |W; '''t''': Mo, Ti, V |- |Ljubičasta |'''t''': Ni + Co; '''th''': Mn |'''h''': Ti |} <small>U tabeli su korištene sljedeće skraćenice: '''t'''- topla, '''h''' - hladna, '''th''' - topla ili hladna, '''nz''' - nezasićena, '''z''' - zasićena i '''pz''' - prezasićena.</small> == Galerija == <gallery> Datoteka:Quartz Brésil.jpg|[[Kvarc]] Datoteka: 9104 - Milano - Museo storia naturale - Fluorite - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007.jpg|[[Fluorit]] Datoteka:Pyromorphite-green.jpg|[[Piromorfit]] Datoteka:Sphalerite4.jpg|[[Sfalerit]] Datoteka:Malachite Kolwezi Katanga Congo.jpg|[[Malahit]] Datoteka:Calcite jaune.jpg|[[Kalcit]] Datoteka:Soufresicile2.jpg|[[Sumpor]] Datoteka:Sillimanite-199671.jpg|mini|[[Škriljac]] je [[Metamorfne stijene|metamorfna stijena]] koju karakterizira obilje pločastih minerala. U ovom primjeru stijena ima istaknut [[silimanit]] [[porfiroblast]]e veličine čak 3&nbsp;cm. Datoteka:Hubnerite-Quartz-216455.jpg|[[Hübnerit]], krajnji član serije [[volframit]]a bogat manganom, sa manjim kvarcom u pozadini Datoteka:Kaolinite-Orthoclase-lw18c.jpg||Kada minerali reaguju, proizvodi će ponekad poprimiti oblik reagensa; mineral proizvoda naziva se pseudomorf (ili nakon) reagensa. Ovdje je ilustrovan pseudomorf [[kaolinit]]a nakon [[ortoklas]]a. Ovdje je pseudomorf sačuvao Karlsbadsko [[Kristalno bratimljenje|bratimljenje]] uobičajeno u ortoklasu. Datoteka:Topaz-235220.jpg|desno|mini|[[Topaz]] ima karakterističan ortorombni izduženi kristalni oblik. Datoteka:Spinel-4mb4c.jpg|lijevo|mini|Kontaktni blizanci, kao što se vidi u [[spinel]]u Datoteka:Rough_diamond.jpg|Dijamant je najtvrđi prirodni materijal i ima Mohsovu tvrdoću od 10. Datoteka:Pyrite_2.jpg|[[Pirit (mineral)|Pirit]] ima metalni sjaj. Datoteka:Biotite-Orthoclase-229808.jpg|Savršeno bazalno cijepanje kao što se vidi u [[biotit]]u (crni), a dobro cijepanje vidljivo u matriksu (ružičasti [[ortoklas]]). Datoteka:Calcite-Galena-elm56c.jpg|[[Galenit]], PbS, je mineral visoke specifične težine. Datoteka:Carnotite-201050.jpg|lijevo|mini|[[Karnotit]] (žuti) je mineral koji sadrži [[Radioaktivnost|radioaktivni]] [[uran]]. </gallery> == Također pogledajte == * [[Mineralogija]] * [[Mineralizacija]] * [[Mineralni agregati]] * [[Kristal]] * [[Kristalni sistem]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Minerals}} * [http://www.mineralienatlas.de/ Mineralienatlas] {{de simbol}} * [https://web.archive.org/web/20080501180743/http://www.minerals.net/index.html Minerals.net] {{en simbol}} * [http://webmineral.com/ Webmineral.com] {{en simbol}} * [http://www.mindat.org/index.php Mindat.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080129172536/http://www.mindat.org/index.php |date=29. 1. 2008}} {{en simbol}} {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Minerali| ]] [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] nt1wp1yy7lngvxsgkp7t4m2kb1c01e1 0 22686 3843140 3806953 2026-05-10T09:50:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843140 wikitext text/x-wiki {{Infokutija himna |naslov = İstiklal Marşı |latinica = |naslov-bs = Marš nezavisnosti |slika = Atatürk schoolroom wall.jpg |veličina_slike = |opis_slike = Stihovi ''Marša nezavisnosti'' desno,<br>okačeni na školskom zidu. |država = {{ZID|Turska}}<br /><small>{{ZID|Sjeverni Kipar}}</small> |jezik = [[Turski jezik|turski]] |tekstopisac = [[Mehmet Akif Ersoy]], [[1921]]. |kompozitor = [[Osman Zeki Üngör]], [[1930]].<br>[[Edgar Manas]], [[1932]]. |ostali_nazivi = |prihvaćena = 12. marta [[1921]]. godine |zvuk = |naslov_zvuka = İstiklal Marşı |bilješke = }} '''İstiklâl Marşı''' ({{jez-bs|Marš nezavisnosti}}) [[turska]] je nacionalna [[himna]]. Zvanično je usvojena [[12. mart]]a [[1921]], dvije godine prije usvajanja Dana [[Turska|Republike Turske]] ([[29. oktobar|29. oktobra]] [[1923]]), kao [[Motivacija|motivaciona]] muzička saga jedinicama koje su se borile u [[Turski rat za nezavisnost|Turskom ratu za nezavisnost]], ali i kao [[heroj]]ska himna Republike koja je bila uspostavljena nakon izvojevane pobjede. Autor stihova jeste [[pjesnik]] [[Mehmet Akif Ersoy]], dok je [[dirigent]] [[Osman Zeki Üngör]] [[kompozitor|napisao]] [[muzika|muziku]]. Pjevaju samo prve 2 strofe 10-strofne himne, dok se ostale obično spominju tokom recitiranja. Himna se redovno izvodi tokom državnih i vojnih događaja, nacionalnih festivala, bajrama, sportskih događaja i školskih ceremonija. Tekst himne se može vidjeti na raznim oglašivačima, displejima a prve dvije strofe su se nalazile i na novčanici od 100 [[Turska lira|turskih lira]] koja je bila u opticaju u periodu od 1983. do 1989. godine.<ref>[http://www.tcmb.gov.tr/yeni/eng/ Central Bank of the Republic of Turkey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615060512/http://www.tcmb.gov.tr/yeni/eng/ |date=15. 6. 2009 }}. Banknote Museum: 7. Emission Group - One Hundred Turkish Lira - [http://www.tcmb.gov.tr/yeni/banknote/E7/256.htm I. Series] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090603080558/http://www.tcmb.gov.tr/yeni/banknote/E7/256.htm |date=3 Juni 2009 }} & [http://www.tcmb.gov.tr/yeni/banknote/E7/258.htm II. Series] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090603083227/http://www.tcmb.gov.tr/yeni/banknote/E7/258.htm |date=3 Juni 2009 }}. – Pristupljeno 20. 7. 2018</ref> Himna je 1983. godine usvojena i kao nacionalna himna [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Turske Republike Sjeverni Kipar]].<ref name="me">{{cite web |url = http://nationalanthems.me/turkey-istiklal-marsi |title = Turkey: İstiklal Marşı |publisher = NationalAnthems.me |access-date = 20. 7. 2018 |archive-date = 27. 9. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170927055428/http://www.nationalanthems.me/turkey-istiklal-marsi/ |url-status = dead }}</ref> == Stihovi na turskom jeziku: == :Korkma, sönmez bu şafaklarda yüzen al sancak; :Sönmeden yurdumun üstünde tüten en son ocak. :O benim milletimin yıldızıdır parlayacak; :O benimdir, o benim milletimindir ancak. :Çatma, kurban olayım çehreni ey nazlı hilal! :Kahraman ırkıma bir gül! ne bu şiddet bu celal? :Sana olmaz dökülen kanlarımız sonra helal, :Hakkıdır, Hakk'a tapan, milletimin istiklal! :Ben ezelden beridir hür yaşadım, hür yaşarım. :Hangi çılgın bana zincir vuracakmış? Şaşarım; :Kükremiş sel gibiyim, bendimi çiğner aşarım; :Yırtarım dağları, enginlere sığmam, taşarım. :Garbın afakını sarmışsa çelik zırhlı duvar, :Benim iman dolu göğsüm gibi serhaddim var. :Ulusun, korkma! Nasıl böyle bir imanı boğar. :"Medeniyet!" dediğin tek dişi kalmış canavar? :Arkadaş! Yurduma alçakları uğratma sakın! :Siper et gövdeni, dursun bu hayasızca akın. :Doğacaktır sana vaadettiği günler Hakk'ın; :Kimbilir, belki yarın, belki yarından da yakın. :Bastığın yerleri "toprak" diyerek geçme, tanı! :Düşün, altında binlerce kefensiz yatanı. :Sen şehit oğlusun, incitme, yazıktır atanı; :Verme, dünyaları alsan da bu cennet vatanı. :Kim bu cennet vatanın uğruna olmaz ki feda? :Şüheda fışkıracak toprağı sıksan, şüheda! :Canı, cananı, bütün varımı alsın da Hüda, :Etmesin tek vatanımdan beni dünyada cüda. :Ruhumun senden, ilahi, şudur ancak emeli; :Değmesin mabedimin göğsüne na-mahrem eli! :Bu ezanlar ki şahadetleri dinin temeli, :Ebedi yurdumun üstünde benim inlemeli :O zaman vecd ile bin secde eder varsa taşım; :Her cerihamdan, ilahi, boşanıp kanlı yaşım, :Fışkırır ruh-i mücerret gibi yerden na'aşım; :O zaman yükselerek arşa değer belki başım! :Dalgalan sen de şafaklar gibi ey şanlı hilal; :Olsun artık dökülen kanlarımın hepsi helal! :Ebediyyen sana yok, ırkıma yok izmihlal. :Hakkıdır, hür yaşamış bayrağımın hürriyet; :Hakkıdır, Hakk'a tapan milletimin istiklal! == Prijevod i prepjev na bosanskom jeziku: == : :'''HIMNA NEZAVISNOSTI (NAŠOJ HEROJSKOJ ARMIJI)''' Ne plaši se! Neće zgasnut crven bajrak što plovi dok zora zori Dok ognjište rodne zemlje i posljednje ne utrne, dok god gori To je zvijezda mog naroda, sigurno će blistat’ gori I moja je, tek nju ima taj moj narod, vrijedni, dobri Mlad mjeseče, tankoćutni, ne mršti se, ne mrači se Čemu srdžba i žestina, rodu hrabrom osmijehni se Bez tog nek ti nije prosta naša krv što prolijeva se Nezavisnost – pravo puka Sveistini što klanja se Od Iskona sam slobodan, slobodan ću I živjeti Koja bena, u čudu sam, hoće mene okovati!? K’o bujica zapjenjena, sve ću brane preskočiti Prepunit’ ću sinje more, i planine pokoriti Horizonte na Zapadu kao oklop zid željezni opasao Krajište mi čvrsto grudi, vjerom sam ih ojačao Ne plaši se, ti si velik! Zar da vjeru guši, jao, Zvijer što sam je ja kulturom i razvojem nazivao Prijatelju, da u zemlju mi dolaze nitkovima ne dopusti Izloži se, budi brana, neće l’ stati nasrtaji bez milosti Sretna jutra obećana jednom će ti osvanuti Ko zna, možda već i sutra, il’ još prije će ocvasti Svaka stopa kamo staneš, nije zemlja to obična Tek pomisli na hiljade što tu leže bez ćefina Nemoj oca povrijediti, sine šehidskoga sina Ne daj je za svijet cijeli, k’o raj ti je domovina Za domov’nu poput raja ko to ne bi život dao Iz grumena svakog zemlje šehid bi se pomiljao Uzmi m’, Bože, dušu, dragu, i sve što sam kad imao Tek od moje domovine nemoj da b’ me razdvajao Moja duša s jednom željom, Svemogući, Tebe slavi Da mog svetog hrama njedra tuđa ruka ne skrnavi Da ezani što svjedoče temelj tog što din je pravi Vječno zemljom odjekuju, sve dok Smak se ne objavi Ostane li i moj kamen, zanosno će nič’ce pasti Iz svake će moje rane, Bože, suze prokapati K’o duh čisti mrtvo tijelo iz groba se podizati A glava mi možda nebo Tvog Prijestola doticati Mlad mjeseče, dični što se lijeskaš poput zore rane Halal bila moja krvca, halal bile moje rane Dok je vijeka za te nije, za moj narod, nestajanje Sloboda je pravo stijega što slobodne živje dane Nezavisnost – hak naroda poklonika Sveistine! Prepjev i prijevod na bosanski: prof. dr. Amina Šiljak-Jesenković <ref>{{Citation|title=Prepjev turske himne na bosanski jezik -İstiklal Marşı Boşnakça Çevirisi|url=https://www.youtube.com/watch?v=dZQef4d4sRE|access-date=29. 10. 2023|language=bs-Latn-BA}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://nationalanthems.me/turkey-istiklal-marsi/ Turkey: ''İstiklal Marşı'' - Audio državne himne Turske, sa podacima i tekstom]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20110723021704/http://audio.aydogan.net/Istiklal_Marsi.ogg Vokal İstiklal Marşı u Ogg Vorbis] * [https://web.archive.org/web/20100618003611/http://www.esnips.com/doc/d6d12ce5-f3a9-4e78-8eab-5130fe59d27c/B%C3%B6l%C3%BCm-I---%C4%B0stiklal-Mar%C5%9F%C4%B1---%C5%9Eiir/?widget=flash_player_esnips_blue Dramatic Reading of the text of the İstiklal Marşı] * [[:File:Istiklâl Marsi instrumetal.ogg|İstiklal Marşı - Instrumental version]] * [http://www.muzisyenlerkulubu.com/akorlar/guitar.asp?action=downloads&link=161&lessons=%DDstiklal+Mar%FE%FD İstiklal Marşı - Acoustic Guitar version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928003945/http://www.muzisyenlerkulubu.com/akorlar/guitar.asp?action=downloads&link=161&lessons=%DDstiklal+Mar%FE%FD |date=28. 9. 2007 }} * [http://de.youtube.com/watch?v=WnT-05Vdkkg İstiklal Marşı - Electric Guitar version] * [http://www.youtube.com/watch?v=NwL8ie7HUtQ İstiklal Marşı - Baglama version] * [http://www.muzikegitimcileri.net/download/eslik/istiklal-marsi.pdf İstiklal Marşı - Guitar Chords in PDF format] * [http://www.youtube.com/watch?v=WPRPaD8Wo6s The Original Composition by Ali Rıfat Çağatay] == Reference == {{reference}} {{Turska po temama}} {{Himne Evrope}} [[Kategorija:Državne himne]] [[Kategorija:Sjeverni Kipar]] [[Kategorija:Turska]] ebfvl44t1vd8rhjbnxwk39tp92fybk8 0 22997 3842844 3837231 2026-05-09T14:00:15Z Niegodzisie 108450 3842844 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Rolling Stones Summerfest in Milwaukee - 2015.jpg|300p|mini|The Rolling Stones]] [[File:Rolling_Stones_1965.jpg|thumb|The Rolling Stones 1965: Brian Jones, Charlie Watts, Mick Jagger, Keith Richards, Bill Wyman]] '''The Rolling Stones''' je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[Rock and roll|rock]] grupa koja je postala poznata u 60-im, a djeluje i danas. Kao i mnoge britanske rock grupe nastala je pod uticajem [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Bluz|bluesa]] i ranog [[rock'n'roll]]a. Sredinom 60-ih su bili, nakon [[Beatles]]a, drugi najpopularniji band u svijetu. Bili su poznati i kao pobunjenički band, s imidžom loših momaka. Od početaka ih se povezivalo s drogom i [[alkohol]]om. Početna postava The Rolling Stonesa bila je: [[Bill Wyman]], [[Brian Jones]], [[Charlie Watts]], [[Keith Richards]] i naravno [[Mick Jagger]]. Glavni [[Tekstopisac|tekstopisci]] benda, Jagger i Richards, preuzeli su vodstvo nakon što je Andrew Loog Oldham postao menadžer grupe. Jones je napustio bend manje od mjesec dana prije svoje smrti 1969. godine, nakon što ga je već zamijenio Mick Taylor, koji je ostao do 1974. godine. Nakon što je Taylor napustio bend, Ronnie Wood je zauzeo njegovo mjesto 1975. godine i nastavio je svirati gitaru u tandemu sa Richardsom.<ref>{{Cite web|url=https://thehistoryofrockandroll.net/the-rolling-stones/|title=The Rolling Stones {{!}} The History of Rock and Roll Radio Show|language=en-US|access-date=21. 8. 2025}}</ref> Originalna postava mijenala se mnogo puta, ali su od [[1961]]. pa do danas u njoj prisutni Mick Jagger, Keith Richards i Charlie Watts. Od [[1975]]. sa njima na gitari svira i [[Ron Wood]].<ref>[https://altosaxo.net/blogs/music-news-info/the-rolling-stones-through-the-ages/ “The Rolling Stones Through the Ages” (English) May 4, 2020]</ref> == Diskografija == * ''[[The Rolling Stones (album)|The Rolling Stones / England's Newest Hit Makers]]'' (1964) * ''[[12 X 5]]'' (1964) * ''[[The Rolling Stones No. 2]]'' (1965) * ''[[The Rolling Stones, Now!]]'' (1965) * ''[[Out of Our Heads]]'' (1965) * ''[[December's Children (And Everybody's)]]'' (1965) * ''[[Aftermath]]'' (1966) * ''[[Between the Buttons]]'' (1967) * ''[[Flowers (album)|Flowers]]'' (1967) {{malo|(kompilacija)}} * ''[[Their Satanic Majesties Request]]'' (1967) * ''[[Beggars Banquet]]'' (1968) * ''[[Let It Bleed]]'' (1969) * ''[[Sticky Fingers]]'' (1971) * ''[[Exile on Main St.]]'' (1972) * ''[[Goats Head Soup]]'' (1973) * ''[[It's Only Rock 'n Roll]]'' (1974) * ''[[Black and Blue]]'' (1976) * ''[[Some Girls]]'' (1978) * ''[[Emotional Rescue]]'' (1980) * ''[[Tattoo You]]'' (1981) * ''[[Undercover]]'' (1983) * ''[[Dirty Work]]'' (1986) * ''[[Steel Wheels]]'' (1989) * ''[[Voodoo Lounge]]'' (1994) * ''[[Bridges to Babylon]]'' (1997) * ''[[A Bigger Bang]]'' (2005) * ''[[Blue & Lonesome]]'' (2016) * ''Hackney Diamonds'' (2023) * ''Foreign Tongues'' (2026) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|The Rolling Stones}} * [https://rollingstones.com/ Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20060619074544/http://www.godgammeldags.nu/rolling/ Welcome ROLLING STONES 'Good Guys'] {{Grammy - rok-album}} {{Grammy - najbolji spot}} {{Grammy za životno djelo}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rolling Stones, The}} [[Kategorija:The Rolling Stones| ]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1962.]] [[Kategorija:Britanske muzičke grupe]] [[Kategorija:Britanske rok-grupe]] 1xdk7cwheafc9t1vp10vx167l4ciw1l 0 26713 3842977 3834419 2026-05-09T18:58:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Virginia Woolf | slika = Virginia Woolf 1927.jpg | veličina_slike = | opis = engleska književnica | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1882|1|25}} | mjesto_rođenja = London, UK | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1941|3|28|1882|1|25}} | mjesto_smrti = Lewes, UK | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Virginia Woolf''' ([[London]], [[25. januar]] [[1882]] – rijeka Ouse kod Rodmella, [[28. mart]] [[1941]])<ref>{{Cite web|url=https://www.bl.uk/people/virginia-woolf|title=British Library|website=www.bl.uk|access-date=22. 8. 2023|archive-date=11. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811113204/https://www.bl.uk/people/virginia-woolf|url-status=dead}}</ref> jeste [[engleska]] književnica,<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Virginia-Woolf|title=Virginia Woolf {{!}} Biography, Books, Death, & Facts {{!}} Britannica|date=9. 8. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=22. 8. 2023}}</ref> jedan od ključnih autora narativnog modernizma i osnivačica feminističke književne kritike. == Biografija == Rođenu u uglednoj viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj porodici Stephen, '''Adelaidu Virginiju Stephen''' odgajali su uglavnom privatni učitelji. Nakon smrti oca Leslieja Stephena, poznatog književnog kritika i izdavača, seli se sa sestrom Vanessom u Bloomsbury, područje središnjeg [[London]]a koje je, u tokom vremena (a najviše u međuratnom periodu) postalo okupljalištem jednog sloja britanske inteligencije. Godine [[1912]]. Virginia se udaje za izdavača, pisca i društvenog aktivistu Leonarda Woolfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, "''The voyage out''", 1915., koji nije donio veći kreativni proboj, ali je postavio neke od njenih dominantnih tema i vidova izraza: lirski pristup stvarnosti i introspekciju u analizi fluktuirajućih stanja ljudske (posebno ženske) psihe. Otprilike iz tog doba datiraju prvi snažniji živčani slomovi i napadaji dubokog psihičkog raskola koji su je pratili do kraja života i koji bijahu i uzrokom njenog samoubistva. Kao vid radne terapije Virginia Woolf i njen suprug osnivaju "Hogarth Press", nezavisnu nakladu koja je trebala služiti afirmaciji avangardnih i marginaliziranih pisaca. Poslije još dva romana ("''Noć i dan''", [[1919]]. i "''Jakovljeva soba''", [[1922]].)slijede velika ostvarenja književnog modernizma: romani "''Gospođa Dalloway''", [[1925]]., "''Svjetionik''", [[1927]]., "''Valovi''", [[1931]]. te zbirke eseja i književnih kritika, "''Svoj vlastiti prostor"/"A room of one's own''", [[1929]]., "''Tri gvineje"/"Three guineas''", [[1938]]. Njeni romani su izrazito eksperimentalni: na više mjesta radnja, koja je počesto svakodnevna i uobičajena, rastače se u svijesti (ženskih) protagonista; snažan lirizam i jezična virtuoznost stvaraju dojam svijeta prebogatog vizuelnim i drugim senzornim asocijacijama, kao i senzibilne likove uronjene u neprestano preispitivanje smisla vlastite doživljajnosti i opstojnosti same. Po svjetonazoru mješavina [[epikur]]ejskog materijalista i bergsonovskog idealista, kao i estet na tragu Waltera Patera - Virginia Woolf je u svojim romanima kreirala svijet uglavnom ograničen na intelektualiziranu englesku višu srednju klasu, ali univerzalan po dosegu za pažljivijeg čitaoca. Sama radnja je često banalna: gospođa Dalloway sprema zabavu i sijelo, a cijela radnja se vrti oko tog događaja; u "''Svjetioniku''" je opisan izlet gospođe Ramsay s brojnom porodicom, kao i stvaralački napor slikarke Lily Briscoe; "''Valovi''" su zbirka lirskih solilokvija šestero prijatelja. Pjesnički recitativi pretvaraju taj roman u nešto nalik na poemu u prozi. Zbirke kritika i eseja Woolfove su još uticajnije, bar od 1970tih godina. U njima je zasnovala feminističku književnu kritiku, a ton u njima varira: sa jedne strane se pojavljuju, faktografski zasnovane, lamentacije o zapostavljenosti žena i njihovoj onemogućenosti u umjetničko-stvaralačkim procesima; sa druge strane Woolfova insistira da je "''ženska''", kao i "''muška''" umjetnost zapravo androgina, pa je sloboda izražaja ženskog iskustva i percepcije svijeta marginalna: pravi umjetnik nadrasta spol. Ovdje je Virginia Woolf pokazala smjesu zrele kritičnosti i naivnosti: izrazito maskulini autori kao [[Herman Melville|Melville]] ili [[William Faulkner|Faulkner]] teško da se mogu utrpati u koš dvospolačke tačke posmatranja. S druge strane, Virginia Woolf sjajno je raščlanila i ilustrirala historijsku datost "''ženske sudbine''" koja je mnoge potencijalne kreativne osobnosti osudila na skučenu i samo djelimično ostvarenu egzistenciju. Njen pozniji rad uključuje konvencionalniji roman "''Godine''", 1937. te posljednje veliko ostvarenje, roman "''Među činovima"/"Between the acts''", 1941. godine. Opet snažno eksperimentalnu prozu u kojoj su sažete Woolfine opsesivne teme: rekreacija svijeta kroz visoko metaforizirani jezik; seksualna ambivalencija i, najvažnije, meditacija o protoku vremena i života, utjelovljena u fikcionaliziranom i estetiziranom prikazu skoro cijele engleske historije. Mučena napadima duševne bolesti (slušne i vizuelne halucinacije, duboka depresija), još pojačanim izbijanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Virginia Woolf počinila je samoubistvo<ref>{{Cite web|url=https://www.college.columbia.edu/core/content/virginia-woolf|title=Virginia Woolf {{!}} The Core Curriculum|website=www.college.columbia.edu|access-date=22. 8. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> utapljanjem u rijeci Ouse, kraj imanja u Rodmellu u [[Sussex]]. {{priča}} Ocjena djela Virginije Woolf nije lahka zbog više činilaca, a najvažniji su politički i društveni: njeni romani i kritički tekstovi su doživjeli snažno osporavanje poslije rata, pa je bila žestoko kritizirana kao snobovska plava čarapa, a njen fikcionalni svijet kao sredstvo utaživanja vlastite egocentrirane senzibilnosti bez većeg općeljudskog značaja. Njihalo se zanjihalo u suprotnom smjeru u 1970-ima, kada je na valu feminizma ponovo potvrđena kao velika književnica, naročito kao preteča feminističke ideologije. Poslije svih poricanja i uzdizanja, izgleda da je postignut kakav-takav koncenzus: Virginia Woolf nije među najvećim, ali je svakako jedan od velikih inovativnih pisaca 20. vijeka, dosega ostvarenja većeg od [[Ernest Hemingway|Hemingwaya]] ili [[Boris Pasternak|Pasternaka]]. Kao "''najengleskiji''" engleski moderni pisac, ostavila je nesporna remek-djela u nekoliko romana, dvije ili tri knjige kritika i eseja, te u velikom dnevniku ("''Diaries''", izdano [[1977]].- [[1984]]. u 5 svezaka). Glavni romani Virginije Woolf su prevedeni na [[Bosanski jezik|bosanski]], a nedavno su se pojavile i knjige njenih kritika i eseja. == Također pogledajte == * [[Modernizam]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Virginia Woolf}} * [http://etext.library.adelaide.edu.au/w/woolf/virginia/ Virginia Woolf, djela (na engleskom)] * [http://modernistliterature.blogspot.com/ Works by Virginia Woolf] {{DEFAULTSORT:Woolf, Virginia}} [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Rođeni 1882.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] 3qu4qxwddbt5naagacioe2ry8qs4wct 0 27959 3843133 3832659 2026-05-10T09:32:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843133 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Đorđe Kisić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1934|3|15}} | mjesto_rođenja = [[Baošići]] kod [[Herceg Novi|Herceg Novog]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | porijeklo = | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2005|11|25|1934|3|15}} | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = | instrument = [[Bubnjevi]] | karijera = 1951 - 2005 | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Indexi]], Simfonijski orkestar RTV Sarajevo | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Đorđe Kisić''' ([[Baošići]], 15. marta 1934, [[Sarajevo]] 25. novembra 2005. godine) bio je najpoznatiji kao bubnjar [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]] [[rock]] grupe grupe [[Indexi]]. == Biografija i muzička karijera == Đorđe Kisić je rođen 15. marta 1934. godine u mjestu [[Baošići]] kod [[Herceg Novi|Herceg Novog]], danas [[Crna Gora]]. U [[Sarajevo]] se preselio 1946. godine, gdje nastavlja školovanje. Profesionalnu muzičku karijeru počeo je 1951. godine već kao 17-godišnjak, kada je postao član ansambla Slavka Hitrija na tadašnjem [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]].<ref name="sehara">{{Cite web|url= https://sarajevskasehara.com/2020/03/na-danasnji-dan-rodjen-je-djordje-kisic-bubnjar-grupe-indexi/|title= Na današnji dan rođen je Đorđe Kisić, bubnjar grupe Indexi|work= sarajevskasehara.com|access-date= 2. 1. 2022}}</ref> Bubnjar Indexa postaje 1963. godine smjenjujući njihovog prvog bubnjara [[Nedo Hadžihasanović|Nedu Hadžihasanovića]]. U Indexe se vraćao u više navrata i najduže od svih bubnjara je ostao u tom muzičko, sastavu. Od 1966. godine je i član Plesnog orkestra [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Indexe prvi put napušta 1968. godine i bubnjarsko mjesto ustupa [[Miroslav Šaranović|Miroslavu Šaranoviću]]. Razlog odlaska iz Indexa je prelazak u Plesni orkestar Radiotelevizije Sarajevo, gdje uskoro postaje profesionalni bubnjar. Od 1973. godine bio je u redovnom radnom odnosu sa Simfonijskim orkestrom Radiotelevizije Sarajevo, gdje je svirao udaraljke.<ref>{{Cite web|url= https://cmc.com.hr/prije-petnaest-godina-nas-je-nazalost-napustio-dorde-kisic/|title= Prije petnaest godina nas je, nažalost, napustio Đorđe Kisić|work= cmc.com.hr|access-date= 2. 1. 2022}}</ref> S Indexima ponovo sarađuje od 1976. godine, smjenjujući se s [[Perica Stojanović|Pericom Stojanovićem]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ranio ga je geler 1994. godine i udaljio s muzičke scene. Međutim, u grupu Indexi se opet vratio 1999. godine. Đorđe Kisić je preminuo 25. novembra 2005. godine u Sarajevu.<ref name="sehara"/><ref>{{Cite web|url= https://sarajevo.co.ba/sje-anje-or-e-kisi/|title= Sjećanje" Đorđe Kisić|work= sarajevo.co.ba|access-date= 2. 1. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Indexi}} {{DEFAULTSORT:Kisić, Đorđe}} [[Kategorija:Rođeni 1934.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Indexi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački bubnjari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Herceg Novi]] g0rr5az8hfmpv3u1j0r37tmc94zos3t 0 29461 3842976 3834440 2026-05-09T18:42:43Z GoodBosnian 170315 uklanjanje neenciklopedijskog narativa 3842976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dario Džamonja | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|1|18}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2001|10|15|1955|1|18}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Dario Džamonja''' ([[Sarajevo]], 18. januar [[1955]] - Sarajevo, 15. oktobar [[2001]]) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]], [[novinar]] i kolumnista u časopisima ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Oslobođenje]]'', ''Kolumnista'', te urednik u [[časopis]]u ''Lica.'' == Biografija == Rođen je 18. januara 1955. godine u Sarajevu, gdje je upisao [[Gimnazija|gimnaziju]]. Nikada je nije završio, jer je već živio po kafanama. Bio je dijete razvedenih roditelja. Njegov život je od samog početka bio praćen tragičnim događajima: najprije mu stric izvršava samoubistvo, potom i otac, a majka zauvijek odlazi u [[Holandija|Holandiju]]. Odrastao je s bakom i djedom u sarajevskoj ulici ''Jezero br. 11'' (kasnije ta ulica mijenja ime u ''Kate Govorušić''). Kada je počeo [[rat u Bosni i Hercegovini]], Džamonja ostaje u Sarajevu do 1993. Nakon ranjavanja, sa porodicom odlazi u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]]. U Sarajevo se vraća 1998. Umro je 2001. u Sarajevu. Iza sebe je ostavio dvije kćeri - Nevenu i Vesnu, kao i dvije sestre - Martu i Mirnu.<ref name="Jergović">{{cite web|url=https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/dario-dzamonja-ljudi-i-grobovi/|title=Dario Džamonja: Ljudi i grobovi|work=jergovic.com|access-date=27. 1. 2020}}</ref> == Književna djelatnost == Njegovi književni počeci sežu još iz osnovne škole. Džamonja je živio od pisanja kolumni i vrlo kratkih novinskih komentara na teme svakodnevice. Teme u njegovim pričama bile su o: samoći, pijanstvima i mahmurlucima, svom "psećem" prljavom stanu, tužnoj sudbini koja ga je uporno pratila, svome djedu i o naoko uobičajenim ljudskim životima.<ref name="Jergović"/> Bio je kolumnista ''Slobodne Bosne'' (koja mu nakon izgnanstva nudi da piše o svojoj američkoj svakodnevnici), ''Oslobođenja'', ''Kolumniste'' i radio je kao urednik u časopisu ''Lica.''<ref>{{cite web|url=https://www.tacno.net/kultura/umro-je-kao-pisac-u-sarajevu/|title=Umro je kao pisac u Sarajevu|work=tacno.net|access-date=27. 1. 2020}}</ref> "Priče iz moje ulice" bila je njegova prva debitantska knjižica od svega 50-ak stranica, koju je objavio 1979. Zatim slijedi "Zdravstvena knjižica" 1985, potom "Priručnik" 1988, "These days" 1989. Za života, objavio je 10 knjiga.<ref name="Jergović" /> == Bibliografija == # ''[[Priče iz moje ulice]]'', Oslobođenje, Sarajevo, 1979. # ''[[Zdravstvena knjižica]]'', Svjetlost, Sarajevo, 1985. # ''Drugo izdanje'', Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. # ''Priručnik'', Svjetlost, Sarajevo, 1988. # ''These days'', 1989. # ''Dirty laundry'', 1990. # ''Prljavi veš'', Autorovo izdanje, Sarajevo, 1991. # ''[[Pisma iz ludnice]]'', Slobodna Bosna, Sarajevo, 2001. # ''[[Ptica na žici]]'', Buybook, Sarajevo, 2002.; - 2. dopunjeno izdanje, Buybook, Sarajevo, 2003. # ''[[Priče'' (Dario Džamonja)]], Pressing, Sarajevo, 2003. #Lutka na koncu (Dario Džamonja), Bosanska riječ Tuzla, 2009. #Ako ti jave da sam pao (Dario Džamonja), Buybook, Sarajevo 2014. == Književne nagrade == Dobitnik je nagrade ''Veselin Masleša'' za najbolju knjigu [[Proza|proze]] za 1985. godinu, te ''Fund Free Expression Award'' 1993. godine; ''Writers' Club Madison'' - druga nagrada za dokumentarnu književnost (eng. non-fiction) 1994. godine i otkupne nagrade za poeziju ''Madison'', 1996. godine. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Dario Džamonja}} *http://dariodzamonja.blogspot.ba/p/biografija.html == Izvori == *''Priče'' (Dario Džamonja), IN MEMORIAM - ''Nadzemaljski svijet'', Abdulah Sidran {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Džamonja, Dario}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Umrli 2001.]] mb6v7ml4srcejai88j95ydj3vw1tt2x 0 30935 3843178 3692220 2026-05-10T11:08:07Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843178 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Gua Tempurung.jpg|mini|250p|Pećina u [[Malezija|Maleziji]]]] [[Datoteka:Milodon cave.JPG|mini|250p|Milodon pećina u [[Čile]]u]] [[Datoteka:Cuevas de Acsibi, Salta (Argentina).jpg|mini|250p|Pećina]] '''Pećina''' je prirodna šupljina u [[Zemlja (planeta)|Zemljinoj]] kori. Pećine su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, magmatskih [[Stijene|stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a. Pećine su prostrani horizontalni kanali i hodnici i spadaju u podzemne kraške oblike. U njima često protiče neka [[rijeka]], a prokapavanjem vode i izlučivanjem [[Kalcijum karbonat|CaCO3]] u pećinama se stvara pećinski nakit: [[stalaktit]] i ''[[stalagmit]]''. Pećine koje se sastoje iz jednog kanala se nazivaju proste pećine, a one sa više kanala koji se pružaju jedan pored drugog nazivaju se razgranate pećine, dok pećine sa više kanala u različitim nivoima sa čestim bočnim vezama čine pećinski sistem. Dijele se na suhe i riječne pećine. Osnovni dijelovi pećina su ulaz, kanal i dvorana. Pećinski kanal je izdužena pećinska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem pećinskih kanala. Pećine koje nemaju vezu sa površinom nazivaju se kaverne. == Speleologija == {{Glavni|Speleologija}} Speleologija ([[Grčki jezik|grčki]]: spelaion ''pećina'' + logos ''riječ'', ''govor'') je nauka koja istražuje nastanak i razvoj jama i pećina, te proučava [[Fizika|fizičke]] i [[Hemija|hemijske]] procese pod zemljom te analizira i prati podzemne vode i puteve. == Također pogledajte == * [[Crvena stijena (Crna Gora)]] * [[Gradac (pećina)]] * [[Odmut (Crna Gora)]] * [[Potočka zijalka]] {{Commonscat|Caves}} {{Forme Zemljine površine}} [[Kategorija:Pećine| ]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] gxevi49ljzjxmsckjb3ekbr37gviut3 0 32164 3843075 3784696 2026-05-10T06:14:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843075 wikitext text/x-wiki '''Zoološki vrt''' jeste naziv za prostor izgrađen, namijenjen i prilagođen boravku više životinjskih vrsta na jednom mjestu. Ljudi ga uređuju da bi u donekle prirodnim uslovima mogli posmatrati život životinja zbog razonode i u edukativne svrhe. Zoološki vrtovi se smatraju naučnim institucijama.<ref>{{Cite web|url=https://www.beleduc.de/why-are-zoos-important|title=Why are zoos important?|website=Beleduc|language=en-GB|access-date=10. 9. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> == Savremeno uređivanje zooloških vrtova == [[Datoteka:Amurtiger.jpg|mini|250p|desno|Amurski tigar u za njega uređenom savremenom zoološkom vrtu u [[Zürich]]u]] [[Datoteka:Zoo, Zagreb - nutrija (04.2012).JPG|mini|250p|desno|Nutrija, glodavac poznat po skupocjenom krznu, snimljen u [[Zoološki vrt grada Zagreba|Zoološkom vrtu u Zagrebu]]]] [[Datoteka:Chimpanzee in zoo AB.jpg|mini|250p|Čimpanza u varšavskom zoološkom vrtu]] [[Datoteka:ZOO Hellabrunn, München - jato plamenaca.jpg|mini|250p|desno|Jato flaminga u [[minhen]]skom zoološkom vrtu Hellabrunn]] U njih smještaju [[životinje]] iz različitih krajeva svijeta. Savremeni zoološki vrtovi uređeni su tako da svaka životinja - u malom - oko sebe ima prostor sličan onome u kojem je navikla živjeti u slobodnoj prirodi: [[vidre|vidra]] ima bazen za plivanje i nekoliko trulih panjeva u koje se može zavući; kod [[majmun]]a je drveće na koje se mogu penjati; [[medvjedi|medvjed]] ima umjetnu pećinu, [[ptice]] dosta prostora za letenje, [[zebra|zebre]] dovoljno mjesta za trčanje itd. Tu nema više kaveza sa željeznim šipkama i rešetkama kao u zoološkim vrtovima starijeg tipa. Da životinje ne pobjegnu, podignuti su oko njihovih nastamba zidići i iskopani jarci s vodom, a [[lav]]ovi su npr. smješteni u velikim ulegnućima iz kojih ne mogu iskočiti. Jedino su ptice ostale u prostranim kavezima od žičane mreže, da ne odlete; ali je u tim kavezima drveće, grmlje i slično. Takve, moderno uređene zoološke vrtove nazivamo i [[zoološki park]]ovi. U njima se mogu držati i veće grupe životinja: čopori majmuna, krda antilopa, jata ptica močvarica i slično. Tako će njihov život biti sličniji životu u slobodnoj prirodi. U zoološkom vrtu mnoge životinje, ako su same, brzo uginu; ako je više životinja iste vrste zajedno, lakše se priviknu novim uslovima života. Čak se i razmnožavaju kao da su u slobodnoj prirodi. Njihova mladunčad lakše će podnositi život u zarobljeništvu, nego one životinje koje su ulovljene i stavljene u zoološki vrt. Životinje u zoološkom vrtu zaštićene su od prirodnih neprijatelja. Hrana im je osigurana u dovoljnim količinama, isto tako i [[veterinar]]ska briga ako obole. Zato većina životinja u zoološkom vrtu živi duže nego u slobodnoj prirodi. Zoološke vrtove posjećuju ponajviše učenici. Tu pobliže upoznaju životinje o kojima uče u školi. Posebnu važnost zoološki vrtovi imaju za stručnjake, zoologe i biologe. == Historija == Prvi zoološki vrt osnovan je u [[Beč]]u [[1752]]. godine. U [[20. vijek]]u počeli su djelovati zoološki parkovi. Zoološki vrtovi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nalaze se u [[Sarajevo|Sarajevu]]...<!-- nedovršeno --> == Kritike == Zoološki vrtovi su povremeno na udaru kritika udruženja za zaštitu životinja. Naime, pojedini zoološki vrtovi se razlikuju, kako po brizi za životinje, tako i po svojoj opremljenosti te stepenu komfora koji pružaju životinjama. Najčešće kritike su upućene pojedinim zoološkim vrtovima, češće u nerazvijenim zemljama, zbog zapuštenosti životinja, ali i na uvjete u kojima one žive, prije svega na neadekvatnost kaveza. To može uzrokovati nenormalna ponašanja, kao klimanje glavom, stalno trčanje uz ogradu, griženje čeličnih šipki i samoozljeđivanje. Problem je i to što su neke životinje, koje u prirodi žive kao samotnjaci, smještene u kavez sa više jedinki, i obrnuto. == Glavni ciljevi == Danas se težište postojanja zooloških vrtova premjestilo sa izlaganja egzotičnih životinja premjestilo na druga područja. Prije gotovo 60 godina je profesor dr. ''Heini Hediger'' (direktor zooloških vrtova u [[Bern]]u, [[Basel]]u, i [[Zürich]]u) kao glavne zadaće zooloških vrtova postavio # zaštitu prirode # školovanje # istraživanje i # odmor i rekreaciju. U tome se do danas nije ništa promijenilo. U daleko najvećem broju [[nauka|naučno]] vođenih zooloških vrtova stoji na prvom mjestu zaštita [[zaštita prirode|prirode]] i [[zaštita vrsta|vrsta]]. Tako danas veliki broj zooloških vrtova vodi i finansira pojedine projekte zaštite ''in Situ'', odnosno u životnom prostoru divljih životinja. == Također pogledajte == * [[Nacionalni park]] * [[Izumiranje]] * [[Ugrožena vrsta]] * [[Zoologija]] == Vanjski linkovi == {{commons|Category:Zoos}} * [https://web.archive.org/web/20110719115732/http://www.zoos-worldwide.de/ Zoos Worldwide] * [http://www.waza.org/ World Association of Zoos and Aquariums] == Reference == <references /> [[Kategorija:Zoološki vrtovi|*]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Zoologija]] 53961hyufq24vf066adf61tdwd7esx3 0 33520 3842975 3777056 2026-05-09T18:42:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842975 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{infokutija rijeka | ime =Vindel | slika = | opis = | država =[[Švedska]] | izvor =Kod Vuodnatjakka u [[Lappland]]u | dužina =ca 445 | pritoke = | ušće =[[Ume (rijeka)|Ume]] u [[Västerbotten]]u }} '''Vindel''' ([[švedski jezik|švedski]]. ''Vindelälven'') je [[rijeka]] u [[Švedska|Švedskoj]] koja protiče kroz pokrajine [[Lappland]] i [[Västerbotten]]. Izvire u općini [[Arjeplog]] kod planine Vuodnatjakka u Lapplandu, blizu [[norveška|norveške]] granice i teče jugoistočno prema [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Na rijeci se nalaze [[Sorsele]], [[Vindeln]] i [[Vännäsby]]. Nakon ca 445&nbsp;km toka, 25&nbsp;km prije obale mora, ulijeva se u [[Ume (rijeka)|Ume]], najveću rijeku Västerbottena. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.vindelalven.se/ Vindelälven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110313220752/http://www.vindelalven.se/ |date=13. 3. 2011 }} {{Commonscat|Vindelälven}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Švedskoj]] rwpvwid17c1cp7k75aquahlzr16m5pt 0 35906 3843037 3652939 2026-05-09T21:26:32Z Tulum387 155909 3843037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ermin Bravo | slika = Ermin Bravo.jpg | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|12|05}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = 2001–danas | poznat_po = Tarik Karaga u filmu ''[[Remake (film)|Remake]]'' }} '''Ermin Bravo''' (5. decembar 1979, [[Sarajevo]]) bosanskohercegovački je [[pozorište|pozorišni]] i [[film]]ski glumac. Glumio je u predstavama: "Antigona", Zvijer na mjesecu", "Mali mi je ovaj grob", "Osramoćeni, Naš razred", "Kavkaski krug kredom", "Ivanov, Sedam strahova", "Pukovnik ptica", "Hamlet, Mjera za mjeru, "Noževi u kokoškama", "Romeo i Julija", "Helverova noć", "Četvrta sestra", te filmovima "[[Remake (film)|Remake]]" [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], "Grbavica", "Na putu", "Otok ljubavi', "Quo vadis, Aida" [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], "U zemlji krvi i meda" [[Angelina Jolie|Angeline Jolie]], "Zrno" Semiha Kaplanoglua, "Muškarci ne plaču" [[Alen Drljević|Alena Drljevića]]. Dobitnik je preko 20 regionalnih i međunarodnih glumačkih nagrada, od kojih četiri "Lovorova vijenca" za glumačke kreacije na međunarodnom teatarskom festivalu MESS, kao i glumačke nagrade na Festivalu eksperimentalnih scena u Kairu, Festivalu malih scena Rijeka, Festivalu internacionalnog alternativnog teatra FIAT, Medjunarodnom Festivalu Glumca u Nikšiću i mnoge druge. Filmske nagrade uključuju Nagradu za najboljeg glumca na Wine Country filmskom festivalu u [[San Francisco|San Franciscu]] za ulogu u filmu "[[Remake (film)|Remake]]", kao i Cinema for peace nagradu za ansambl filma "U zemlji krvi i meda" Angeline Jolie. Igrao je u repertoarima svih sarajevskih pozorišta, kao i BNP Zenica, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Ateljea 212, Bitef teatra, Beogradskog dramskog pozorišta, Teatra Ulysses na Brijunima. Posljednjih 6 godina radi kao glumački mentor na Talent campusu Sarajevo Film Festivala. Kao scenarista i reditelj debitirao je filmom ''Dah'' za koji je dobio [[Srce Sarajeva]] za najbolji kratki film na [[Sarajevo Film Festival|SFF]]-u, kao i nagradu za najbolji film na festivalu Cinema Lido u Italiji. Radi kao redovni profesor na predmetu Gluma na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=80&lang=hr |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=80&lang=hr |archive-date=2. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> === Filmovi: === * ″[[Grain film|Grain]]″ ~ Cemil (2017) * ″[[Muškarci ne plaču|Muskarci ne plaču]]″ ~ Ahmed (2017) * „[[Dobra žena]] “~ Pop Brana (2016) * "[[Otok ljubavi]]″ ~ Grebo (2014) * “[[U zemlji krvi i meda]]" ~ Mehmet (2011) * "[[Prtljag]]" ~ Zaim (2011) * "[[Circus Columbia (film)|Cirkus Kolumbija]]" ~ Fra Ante Gudelj (2010) * "[[Na putu (film)|Na putu]]" ~ Bahrija (2010) * "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" ~ Učitelj Muha (2005) * "[[Remake (film)|Remake]]" ~ Tarik Karaga (2003) * ″[[Prvo smrtno iskustvo]]″ ~ Čistač (2001) * [[Hotel Pula]]" ~ Mahir (2023) === Predstave: === * "Hipermnezija" * "Kako sam naucila da vozim" * "Kaligula" * "Fedrina ljubav" * "Helverova noć" * "Zvijer na mjesecu" * "Usamljeni zapad" * "Dugo putovanje u noc" * "Zagrljenici" * "Pukovnik ptica" * "Povratak u pustinju" * "Oluja" * "Noževi u kokoškama" * "[[Romeo i Julija]]" * "Priviđenja iz srebrenog vijeka" * "Četvrta sestra" * "Košmar o Bosni" * "Život je san" * "Lulu" * "Time out" * "Pukovnik ptica" * "Povratak u pustinju" * "Murlin Munro" * "Mjera za mjeru" * "Lisistrata" == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.imdb.com/name/nm1254426/?ref_=tt_cl_t2 Ermin Bravo] na Imdb.com {{Wikicitat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bravo, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] 01g1grsbb4qpyjw79r583ef3vbnba5y 3 38243 3842832 3837841 2026-05-09T12:56:25Z Markonixbg 121510 /* Nove stranice operatora i regulatora električne energije */ novi odlomak 3842832 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) pn1bmvasj5zc066rtrjbf4d1wkfwilh 3842947 3842832 2026-05-09T17:40:55Z Srđan 73336 /* Nove stranice operatora i regulatora električne energije */ odgovor 3842947 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) 6qq8b033wt9k0p53m7mm9itig636jwp 3842974 3842947 2026-05-09T18:34:58Z Markonixbg 121510 /* Nove stranice operatora i regulatora električne energije */ odgovor 3842974 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) juv8dzktx9ev7focsrd97nr193bu991 0 39088 3843084 3772448 2026-05-10T06:47:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843084 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Zvjezdan Misimović | slika = Zvjezdan Misimovic October 2011.jpg | punoime = | nadimak = Zwetschge (''Šljiva'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|6|5}} | rodnigrad = [[München]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1.79 m | pozicija = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] | omladinskegodine = <br><br><br>do 2000. | omladinskipogoni = SV Nord Lerchenau<br />TSV Forstenried<br />SV Gartenstadt Trudering<br>FT München Gern | godine1 = 2000–2004. | klubovi1 = [[FC Bayern München II|Bayern München II]] | nastupi(golovi)1 = 102 (44) | godine2 = 2002–2004. | klubovi2 = [[FC Bayern München|Bayern München]] | nastupi(golovi)2 = 3 (0) | godine3 = 2004–2007. | klubovi3 = [[VfL Bochum]] | nastupi(golovi)3 = 92 (21) | godine4 = 2007–2008. | klubovi4 = [[1. FC Nürnberg]] | nastupi(golovi)4 = 28 (10) | godine5 = 2008–2010. | klubovi5 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)5 = 65 (17) | godine6 = 2010–2011. | klubovi6 = [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | nastupi(golovi)6 = 9 (0) | godine7 = 2011–2013. | klubovi7 = [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | nastupi(golovi)7 = 44 (8) | godine8 = 2013–2016. | klubovi8 = [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]] | nastupi(golovi)8 = 88 (17) | reprezentacija = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] | nacionalnegodine1 = 2002. | nacionalneekipe1 = {{ZD|SCG}} [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2004–2018<ref>[http://tacno.net/sport/hvala-legendo-misimovic-se-oprostio-od-reprezentacije/ "Hvala legendo: Misimović se oprostio od reprezentacije"], tacno.net, 1. 7. 2014.</ref> | nacionalneekipe2 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 84 (25)<small><ref name="Zvjezdan Misimović, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html ''Zvjezdan Misimović, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129012013/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=216071/index.html |date=29. 11. 2014 }}; pristupljeno: 15. 11. 2014.</ref><ref name="Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=23 ''Zvjezdan Misimović, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2014.</ref></small> }} '''Zvjezdan Misimović''' (rođen 5. juna 1982) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i nekadašnji [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Misimović je rođen 5. juna 1982. godine u [[München]]u, Njemačka.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/profil/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - player profile 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Tokom svoje bogate karijere nastupao je za [[FC Bayern München|Bayern Munchen]], [[VfL Bochum|Bochum]], [[Fc nurnberg|Nurnberg]], [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moskvu]], te [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].<ref name=":0" /> Trenutno je predsjednik [[FK Borac Banja Luka]], a radi i na mjestu savjetnika u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]]. ==Klupska karijera == === Početak karijere === Fudbalsku karijeru je počeo u omladinskim pogonima klubova [[SV Nord Lerchenau]], [[TSV Forstenried]], [[SV Gartenstadt Trudering]], te [[FT München Gern]]. Kao pionir odlazi u drugi tim [[Bayern München|Bayerna]], gdje je u periodu 2000. do 2004. odigrao 102 utakmice i postigao 44 gola. Za prvi tim [[Bayern München|Bayerna]] odigrao je samo 3 utakmice.<ref name=":0" /> Svoj prvi pravi angažman dobija 2004, kada dolazi u [[VFL Bochum]]. U Bochumu postaje standardan igrač, te u 92 utakmice postiže 21 pogodak, u periodu od 2004. do 2007. Nakon Bochuma prelazi u [[1. FC Nürnberg]] gdje je u sezoni 2007/08. odigrao 28 utakmica i postigao 10 golova.<ref name=":0" /> === VfL Wolfsburg === Godine 2008., Misimović prelazi u [[VfL Wolfsburg]].<ref name=":0" /> U Wolfsburgu je 2009. godine osvojio njemačku [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]], zajedno sa sunarodnjakom [[Edin Džeko|Edinom Džekom]]. Te sezone Misimović i Džeko činili su najefikasniji tandem u Bundseligi, a Misimović je bio najbolji asistent lige sa ukupno 20 asistencija.<ref>{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/zabili-45-golova-i-imali-39-asistencija/15612|title=Zabili 45 golova i imali 39 asistencija|access-date=15. 8. 2016}}</ref> === Galatasaray === U augustu 2010. godine prelazi u redove [[Turska|turskog]] prvoligaša [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] za 7 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/galatasaray-je-jedan-od-najboljih-evropskih-klubova/101007030|title=Zvjezdan Misimović / "Galatasaray je jedan od najboljih evropskih klubova"|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Međutim dolaskom [[Gheorghe Hagi|Gheorghea Hagia]] na mjesto trenera [[Galatasaray SK|Galatasaraya]], Misimović biva premješten u drugi tim Galatasaraya pod izgovorom Hagia "da mu (Misimović) nije potreban".<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/hagi-suspendovao-misimovica/101118141|title=Galatasaray / Hagi suspendovao Misimovića|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Za Galatasaray je upisao samo 9 nastupa. === Dynamo Moskva === Zbog konflikta sa Hagijem, u martu 2011. godine prelazi u [[FK Dinamo Moskva|Dynamo]] iz [[Moskva|Moskve]] za 4,5 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/misimovic-dinamo-je-novi-izazov/52804|title=Misimović: Dinamo je novi izazov|access-date=15. 8. 2016}}</ref> U martu 2011. godine na svom debiju za Dynamo postigao je i svoj prvi gol protiv ekipe [[Rostovo|Rostova]]. === Guizhou Renhe === Nakon Dynama, od januara 2013. transferom vrijednim 3,5 miliona eura, postaje član [[Kina|kineskog]] prvoligaša [[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]].<ref>{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/26788-misimovic-i-salihovic-zvanicno-predstavljeni-u-kini|title=Misimović i Salihović zvanično predstavljeni u Kini|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Iako je u martu 2015. godine najavio povlačenje iz profesionalnog fudbala, na nagovor članova porodice, Misimović odlučuje da nastavi svoju profesionalnu karijeru. == Reprezentacija == Prije [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke reprezentacije]] odigrao je jednu utakmicu za U-21 reprezentaciju [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]]. Za reprezentaciju BiH debitirao je 18. februara 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|reprezentacije Makedonije]]. Svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 12. marta 2004. na prijateljskoj utakmici protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|reprezentacije Luksemburga]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/nationalmannschaft/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Početkom kvalifikacija za [[FIFA|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]], tadašnji selektor reprezentacije BIH, [[Blaž Slišković]], koristio je Misimovića više kao zamjenu nego standardnog prvotimca. Misimović je tokom kvalifikcija odigrao svih 90 minuta u remijima protiv [[Španija|Španije]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], zatim kao zamjena u porazu od [[Belgija|Belgije]]. U narednim mečevima dobiva šansu kao starter u mečevima protiv [[Litvanija|Litvanije]], [[San Marino|San Marina]] i [[Španija|Španije]]. Međutim, u uzvratnim mečevima protiv Litvanije, Srbije i Crne Gore, te San Marina, Misimović ne dobiva priliku od početka meča, nego kao zamjena u posljednjih 10-20 minuta.<ref name=":1" /> Tokom kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EURO 2008]]., Misimović postaje redovan prvotimac i čest strijelac. Svoj prvi gol kvalifikacija postiže protiv [[Moldavija|Moldavije]], a meč završava remijem 2-2. Međutim, Misimović najavljuje povlačenje iz reprezentacije BIH zbog neslaganja sa tadašnjim rukovodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BIH]]. Nakon razgovora sa tadašnjim selektorom BIH, [[Meho Kodro|Mehom Kodrom]], Misimović mijenja svoju odluku o povlačenju i vraća se u reprezentaciju BIH.<ref name=":1" /> Tokom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine, Misimović postaje jedan od lidera reprezentacije BIH pokazujući kvalitete vrhunskog kreatora igre, ali i kvalitete pravog lidera na terenu. U meču protiv [[Estonija|Estonije]], u septembru 2008. godine, Misimović postiže hat-trick u rekordnoj pobjedi BIH od 7-0. U narednim utakmicama postiže jos nekoliko golova i bilježi par asistencija. Kvalifikacije BIH završava kao druga u svojoj grupi i uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. U prvom meču protiv Portugala, Misimović biva kritikovan od strane javnosti zbog loše forme i nedovoljnog zalaganja na terenu, dok uzvratni meč baraža propušta zbog povrede koljena.<ref name=":1" /> U kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EURO 2012.]] godine, Misimović upisuje svoj 51. nastup u pobjedi protiv [[Grčka|Grčke]] u [[Zenica|Zenici]]. U narednom meču kvalifikacija, Misimović postaje igrač sa najviše nastupa za BIH, preskočivši [[Elvir Bolić|Elvira Bolića]] koji je do tada držao rekord za najviše nastupa u nacionalnom dresu BIH. BIH završava kvalifikacije kao drugoplasirana reprezentacija u svojoj grupi te ponovo uspijeva izboriti baraž protiv [[Portugal]]a. Nakon dvije utakmice protiv Portugala, BIH se nije uspijela kvalifikovati na EURO 2012., ali Misimović ipak postiže gol iz penala u uzvratnom meču baraža.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=http://www.kalesija.info/na-luzu-smo-bili-losi-bolji-portugal-ide-na-euro-2012/|title=Na Lužu smo bili loši, bolji Portugal ide na EURO 2012 {{!}} NEON Televizija|last=Televizija|first=NEON|website=www.kalesija.info|access-date=15. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014. godine]] bile su posljednje za Misimovića. U utakmici protiv Grčke u Zenici, Misimović upisuje dvije asistencije za Edina Džeku. Tokom kvalifikacija, Misimović postiže još nekoliko bitnih golova i bilježi par asistencija te pomaže BIH da završi prva u svojoj grupi kvalifikacija, odnosno direktno kvalifikuje za Svjetsko prvenstvo u [[Brazil]]u.<ref name=":1" /> Na Svjetskom prvenstvu, Misimović nastupa u sve tri utakmice grupne faze takmičenja, kada BIH gubi prvu utakmicu od [[Argentina|Argentine]] 2-1, gubi drugu utakmicu 1-0 od [[Nigerija|Nigerije]], i pobjeđuje [[Iran]] rezultatom 3-1.<ref>{{Cite web|url=http://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetsko-prvenstvo-brazil-2014/bih-nigerija-0-0-zmajevi-traze-kartu-za-osminu-finala---341220.html|title=BiH - NIGERIJA 0:1: Loša igra i sudac izbacili Zmajeve sa Svjetskog prvenstva! - Gol.hr|language=hr-HR|access-date=15. 8. 2016}}</ref> Sa tri osvojena boda, BIH se ne uspijeva kvalifikovati za narednu fazu takmičenja. Nakon završetka Svjetskog prvenstva u Brazilu, u augustu 2014. godine, Misimović najavljuje svoje povlačenje iz [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Zadnju utakmicu u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine odigrao je 28. maja 2018. godine u prijateljskom susretu protiv [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|nogometne reprezentacija Crne Gore]].<ref>{{cite web |title=Spaha, Miske, Vedo, hvala vam!|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/spaha-miske-vedo-hvala-vam/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=7. 6. 2018}}</ref> == Porodica == Roditelji su mu emigrirali iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] u [[Njemačka|Njemačku]] krajem 1960-ih. Oženjen je [[Makedonci|makedonkom]] Stefanijom, s kojom ima tri sina, Luku (rođen 2004.), Niku (rođen 2009.) i Noela (rođen 2013.).<ref>{{Cite web|url=http://www.bir.ba/index.php/vijesti/kultura/item/645-misimovic-za-mene-se-sada-broji-samo-porodica|title=RTV BIR - Misimović: Za mene se sada broji samo porodica|website=www.bir.ba|access-date=15. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Statistika == === Klubovi === ''Ažurirano: 15. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/zvjezdan-misimovic/leistungsdaten/spieler/2309|title=Zvjezdan Misimovic - Performance data 2016 {{!}} Transfermarkt|access-date=15. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="3" | Klubovi ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Kup ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | Kont. takmičenja ! colspan="2" | Ukupno |- ! Sezona !! Klub !! Liga ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi ! Nastupi !! Golovi |- ! colspan="3" | Njemačka ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | DFB-Pokal ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2000/01.|| rowspan="3" |[[Bayern Munich II]]|| rowspan="3" |[[Regionalliga Süd]]||12||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||12||1 |- |2001/02.||31||14|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||31||14 |- |2002/03.||28||8||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||29||8 |- |2002/03.||[[FC Bayern München|Bayern Munich]]||[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0 |- |2003/04.||Bayern Munich II||Regionalliga Süd||31||21|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||31||21 |- |2003/04.||Bayern Munich|| rowspan="2" |Bundesliga||2||0||1||0||0||0||0||0||3||0 |- |2004/05.|| rowspan="3" |[[VfL Bochum]]||31||3||2||1||1||0||2||0||36||4 |- |2005/06.||[[2. Bundesliga]]||31||11||2||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||33||12 |- |2006/07.|| rowspan="5" |Bundesliga||30||7||2||1|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||32||8 |- |2007/08.||[[1. FC Nürnberg]]||28||10||2||2||1||0||6||1||37||13 |- |2008/09.|| rowspan="3" |[[VfL Wolfsburg]]||33||7||4||0|| colspan="2" |—||8||4||45||11 |- |2009/10.||31||10||2||2|| colspan="2" |—||12||2||45||14 |- |2010/11.||1||0||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||2||0 |- ! colspan="3" | Turska ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Türkiye Kupası]] ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2010/11.||[[Galatasaray SK|Galatasaray]]||[[Süper Lig]]||9||0||0||0|| colspan="2" |—||0||0||9||0 |- ! colspan="3" | Rusija ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Ruski Kup ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | UEFA ! colspan="2" | Ukupno |- |2011/12.|| rowspan="2" |[[FK Dinamo Moskva|Dynamo Moscow]]|| rowspan="2" |[[Premijer liga Rusije|Ruska Premijer Liga]]||35||8||4||2|| colspan="2" |—||0||0||39||10 |- |2012/13.||9||0||1||0|| colspan="2" |—||4||0||14||0 |- ! colspan="3" | Kina ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | [[Chinese FA Cup|CFA Cup]] ! colspan="2" | Liga Kup ! colspan="2" | [[Asian Football Confederation|Asia]] ! colspan="2" | Ukupno |- |2013.|| rowspan="4" |[[Beijing Chengfeng FC|Guizhou Renhe]]|| rowspan="4" |[[CSL]]||24||4||6||2|| colspan="2" |—||5||0||35||7 |- |2014.||25||6||1||1|| colspan="2" |—||4||0||30||7 |- |2015.||16||2||1||0|| colspan="2" |—|| colspan="2" |—||16||2 |- |2016. |17 |3 | - | - | colspan="2" |— | colspan="2" |— |17 |3 |- ! rowspan="4" | Ukupno ! colspan="2" | Njemačka !290||92||17||7||2||0||28||7||337||106 |- ! colspan="2" | Turska !9||0||0||0||0||0||0||0||9||0 |- ! colspan="2" | Rusija !44||8||5||2||0||0||4||0||53||10 |- ! colspan="2" | Kina !82||15||8||3||0||0||9||0||99||18 |- ! colspan="3" | Karijera ukupno !425||115||30||12||2||0||41||7||498||134 |} === Reprezentacija === '''Golovi za reprezentaciju BIH''' ''Ažurirano: 15. august 2016.''<ref name=":1"/> {| class="wikitable" |- !!!Datum!!Lokacija!!Protivnik!!Gol!!Rezultat!!Takmičenje |- | 1. || 31. mart 2004. || [[Stadion "Josy Barthel"|Stade Josy Barthel]], [[Luxembourg]], [[Luksemburg]] ||{{ZID|Luksemburg}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–1 || [[Prijateljska utakmica]] |- | 2. || 28 April 2004 || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Finska}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–0 || Prijateljska utakmica |- | 3. || 8. juni 2005. || [[Stadion "Mestalla"|Estadio Mestalla]], [[Valencia (grad)|Valencia]], [[Španija]] ||{{ZID|Španija}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–1 ||Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- | 4. || 28. februar 2006. || [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]], [[Dortmund]], [[Njemačka]] ||{{ZID|Japan}}|| <center>'''1'''–1 || <center>2–2 || Prijateljska utakmica |- | 5. || 31. maj 2006. || [[Azadi Stadium]]‚ [[Teheran]], [[Iran]] ||{{ZID|Iran}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–5 || Prijateljska utakmica |- | 6. || 2. septembar 2006. || [[Ta' Qali Stadium]], [[Ta' Qali]], [[Malta]] ||{{ZID|Malta}}|| <center>'''5'''–1 || <center>5–2 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA EURO 2008.]] |- | 7. || 6. septembar 2006. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Mađarska}}|| <center>'''1'''–3 || <center>1–3 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 8. || 7. oktobar 2006. || [[Zimbru Stadium]], [[Chișinău|Chişinău]], [[Moldavija]] ||{{ZID|Moldavija}}|| <center>'''1'''–2 || <center>2–2 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 9. || 24. mart 2007. || [[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] ||{{ZID|Norveška}}|| <center>'''1'''–0 || <center>2–1 || Kvalifikacije UEFA EURO 2008. |- | 10. || 19. november 2008. || [[Ljudski vrt]], [[Maribor]], [[Slovenija]] ||{{ZID|Slovenija}}|| <center>'''2'''–1 || <center>4–3 || Prijateljska utakmica |- | 11. | rowspan="3" | 10. septembar 2008. || rowspan="3" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="3" |{{ZID|Estonija}}|| <center>'''1'''–0 || rowspan="3" | <center>7–0 || rowspan="3" |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- | 12. || <center>'''2'''–0 |- | 13. || <center>'''3'''–0 |- | 14. || 28. mart 2009. || [[Cristal Arena]], [[Genk]], [[Belgija]] ||{{ZID|Belgija}}|| <center>'''4'''–1 || <center>4–2 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010. |- | 15. || 14. oktobar 2009. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Španija}}|| <center>'''2'''–5 || <center>2–5 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2010. |- | 16. || 10. decembar 2010. || [[Mardan Sports Complex]], [[Antalya]], [[Turska]] ||{{ZID|Poljska}}|| <center>'''2'''–2 || <center>2–2 || Prijateljska utakmica |- | 17. || 6. septembar 2011. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Bjelorusija}}|| <center>'''1'''–0 || <center>1–0 || Kvalifikacije [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA EURO 2012.]] |- | 18. | rowspan="2" | 7. oktobar 2011. || rowspan="2" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="2" |{{ZID|Luksemburg}}|| <center>'''2'''–0 || rowspan="2" | <center>5–0 || rowspan="2" | Kvalifikacije UEFA EURO 2012. |- | 19. || <center>'''3'''–0 |- | 20. || 15. oktobar 2011. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]], [[Portugal]] ||{{ZID|Portugal}}|| <center>'''1'''–2 || <center>2–6 || Kvalifikacije UEFA EURO 2012. |- | 21. | rowspan="2" | 7. septembar 2012. || rowspan="2" | [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]], [[Lihtenštajn]] || rowspan="2" |{{ZID|Lihtenštajn}}|| <center>'''1'''–0 || rowspan="2" | <center>8–1 || rowspan="2" |Kvalifikacije [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] |- | 22. || <center>'''2'''–0 |- | 23. | rowspan="2" | 11. septembar 2012. || rowspan="2" | [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] || rowspan="2" |{{ZID|Latvija}}|| <center>'''1'''–1 || rowspan="2" | <center>4–1 || rowspan="2" | Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. |- | 24. || <center>'''3'''–1 |- | 25. || 11. oktobar 2013. || [[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] ||{{ZID|Lihtenštajn}}|| <center>'''2'''–0 || <center>4–1 || Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. |} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zvjezdan Misimović}} * [http://www.transfermarkt.de/de/zvjezdan-misimovic/profil/spieler_2309.html Zvjezdan Misimović] na transfermarkt.de * {{soccerway|zvjezdan-misimovic/1666/}} * {{NFT player|pid=890}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Misimović, Zvjezdan}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, München]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši Bochuma]] [[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena II]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 96vdxxv18jhov0guvvz4tt3tmlfcfyb 10 41094 3842982 2740483 2026-05-09T19:21:02Z Srđan 73336 3842982 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Premijeri Mađarske | slika = [[Datoteka:MAGYAR~1.JPG|100px]] | naslov = [[Premijer Mađarske|Premijeri Mađarske]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = [[Mađarska revolucija 1848.|Revolucija 1848.]] | podaci1 = * [[Lajos Batthyány|Batthyány]] * <small>([[Ádám Récsey|Récsey]])</small> * [[Lajos Kossuth|Kossuth]] * [[Bertalan Szemere|Szemere]] | grupa2 = [[Austro-Ugarska|Kraljevina Mađarska]] | podaci2 = * [[Gyula Andrássy|Andrássy]] * [[Menyhért Lónyay|Lónyay]] * [[József Szlávy|Szlávy]] * [[István Bittó|Bittó]] * [[Béla Wenckheim|Wenckheim]] * [[Kálmán Tisza|K. Tisza]] * [[Gyula Szapáry|Szapáry]] * [[Sándor Wekerle|Wekerle]] * [[Dezső Bánffy|Bánffy]] * [[Kálmán Széll|Széll]] * [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Héderváry]] * [[István Tisza|I. Tisza]] * [[Géza Fejérváry|Fejérváry]] * [[Sándor Wekerle|Wekerle]] * [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Héderváry]] * [[László Lukács|Lukács]] * [[István Tisza|I. Tisza]] * [[Móric Esterházy|Esterházy]] * [[Sándor Wekerle|Wekerle]] * [[János Hadik|Hadik]] | grupa3 = Prijelazni period | podaci3 = * [[Mihály Károlyi|M. Károlyi]] * [[Dénes Berinkey|Berinkey]] * [[Sándor Garbai|Garbai]] * [[Gyula Peidl|Peidl]] ** {{small|suprotstavili mu se: [[Gyula Károlyi|G. Károlyi]]}} ** {{small|[[Dezső Pattantyús-Ábrahám|Pattantyús-Ábrahám]]}} * [[István Friedrich|Friedrich]] * [[Károly Huszár|Huszár]] | grupa4 = [[Mađarska između dva svjetska rata|Regentski period]] | podaci4 = * [[Sándor Simonyi-Semadam|Simonyi-Semadam]] * [[Pál Teleki|Teleki]] * [[István Bethlen|Bethlen]] * [[Gyula Károlyi|G. Károlyi]] * [[Gyula Gömbös|Gömbös]] * [[Kálmán Darányi|Darányi]] * [[Béla Imrédy|Imrédy]] * [[Pál Teleki|Teleki]] * ''[[Ferenc Keresztes-Fischer|Keresztes-Fischer]]'' * [[László Bárdossy|Bárdossy]] * ''[[Ferenc Keresztes-Fischer|Keresztes-Fischer]]'' * [[Miklós Kállay|Kállay]] * [[Döme Sztójay|Sztójay]] * [[Géza Lakatos|Lakatos]] | grupa5 = Prijelazni period | podaci5 = * [[Ferenc Szálasi|Szálasi]] * [[Béla Miklós|Miklós]] * [[Zoltán Tildy|Tildy]] * [[Ferenc Nagy|F. Nagy]] * [[Lajos Dinnyés|Dinnyés]] | grupa6 = [[Narodna republika Mađarska|NR Mađarska]] | podaci6 = * [[István Dobi|Dobi]] * [[Mátyás Rákosi|Rákosi]] * [[Imre Nagy|I. Nagy]] * [[András Hegedüs|Hegedüs]] * [[Imre Nagy|I. Nagy]] * [[János Kádár|Kádár]] * [[Ferenc Münnich|Münnich]] * [[János Kádár|Kádár]] * [[Gyula Kállai|Kállai]] * [[Jenő Fock|Fock]] * [[György Lázár|Lázár]] * [[Károly Grósz|Grósz]] * [[Miklós Németh|Németh]] | grupa7 = [[Mađarska|Današnja Mađarska]] | podaci7 = * [[József Antall|Antall]] * [[Péter Boross|Boross]] * [[Gyula Horn|Horn]] * [[Viktor Orbán|Orbán]] * [[Péter Medgyessy|Medgyessy]] * [[Ferenc Gyurcsány|Gyurcsány]] * [[Gordon Bajnai|Bajnai]] * [[Viktor Orbán|Orbán]] * [[Péter Magyar|Magyar]] | ispod = ''Italik'' označava vršioca dužnosti. }}<noinclude> [[Kategorija:Politički šabloni]] </noinclude> 18ai8m08ql99dvr4d5f1lum3lkv4eht 0 41147 3843116 3045885 2026-05-10T08:30:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843116 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cseszneky comital big.jpg|mini|desno|250px|Grb porodice Česnegić Milvanski]]'''Česnegić Milvanski''' ili '''Cseszneky de Milvány et Csesznek''' ([[Mađarski jezik|mađ]]. ''Milványi Cseszneky'') je mađarsko-hrvatska plemićka porodica. Članovi porodice Česnegić Milvanski su pripadali plemenu ''Cseszneky de genere Bana''. Grof [[Julije Česnegić Milvanski]] ([[1914]].-?), je bio hrvatski [[pukovnik]] i mađarski [[pjesnik]]. == Literatura i reference == * Árpád-kori oklevéltár * Győr vármegye nemesi közgyűlési és törvénykezési jegyzőkönyveinek regesztái * Jászay Pál: A magyar nemzet napjai a mohácsi vész után * Szlovák Nemzeti Levéltár == Također pogledajte == * [[Česneg]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070609100442/http://www.hostkingdom.net/soubalk2.html Kraljevske hronologije] * [http://ferenczygen.tripod.com/id6.html Mađarsko plemstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304141320/http://ferenczygen.tripod.com/id6.html |date=4. 3. 2016 }} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] cwnbtwgxdvkys37qx63r0hnmi3ib2z8 0 41305 3843052 3807837 2026-05-09T23:35:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv =Wehrmacht | slika =Balkenkreuz.svg | veličina_slike =200px | opis_slike =Stlizirana vezija gvozdenog krža, amblem Wehrmachta | država ={{ZID|Nacistička Njemačka}} | utemeljena =1935 | grane = | štab = | vrhovni komandant = | načelnik štaba =[[Wilhelm Keitel]] | ministar odbrane =[[Alfred Jodl]] | vojno sposobni = | broj raspoloživih za vojnu službu =17.000.000 | broj sposobnih za vojnu službu = | broj godišnje stasalih za vojnu službu = | aktivan sastav = | rezervni sastav =3.500.000 | vojni budžet = | procent BDP-a = | domaći proizvođači = | strani dobavljači = }} '''Wehrmacht''' je bio naziv za vojne snage [[nacisti]]čke [[Njemačka|Njemačke]] u periodu od [[1935]]. do [[1945]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Wehrmacht se sastojao od armije (Heer), mornarice (Kriegsmarine), i zračnih snaga ([[Luftwaffe]]), te, de facto- Waffen [[SS]]-a. == Porijeklo i upotreba izraza == Prije dolaska na vlast nacističke partije, izraz Wehrmacht je korišten u generičkom smislu da opiše oružane snage bilo koje zemlje - ova riječ doslovno znači odbrambena snaga. Na primer, izraz Englische Wehrmacht bi označavao [[Engleska|britansku]] vojsku, dok je član 47 Vajmarskog ustava iz [[1919]]. glasio '' "Der Reichspräsident hat den Oberbefehl über die gesamte Wehrmacht des Reiches" '' (prijevod: "Predsjednik ima vrhovnu komandu nad svim oružanim snagama Rajha").<ref name="bpb">{{cite web|last1=Sturm|first1=Reinhard|title=Die Weimarer Verfassung|url=http://www.bpb.de/geschichte/deutsche-geschichte/grundgesetz-und-parlamentarischer-rat/39193/weimarer-verfassung|website=Bundeszentrale für politische Bildung|access-date=10. 5. 2016|language=de|date=1. 9. 2008}}</ref> Kako bi se napravila razlika, izraz Rajhsver se obično koristio da označi njemačke oružane snage. [[1935]], Reichsvehr je preimenovan u Wehrmacht. Nakon Drugog svjetskog rata, pod savezničkom okupacijom, i kasnije tokom remilitarizacije Njemačke [[1955]], novoformirane zapadnonjemačke oružane snage su dobile ime '''Bundeswehr'''. Zato se izraz Wehrmacht obično koristi da označi njemačke oružane snage tokom [[Treći rajh|Trećeg rajha]] i Drugog svjetskog rata. ==Komandna struktura== Teritorija Trećeg rajha je bila podijeljena na ''Wehrkreise'' (bs. "Odbrambeni okruzi"). Svaki Odbrambeni okrug (WK) je bio zadužen za regrutovanje i obuku vojnika Reichswehr-a odnosno Wehrmachta. Sporazumom iz Versailla, iz 28. juna 1919, jasno je određena jačina i struktura Reichswehra. 1935. postojalo je 7 WK, a iste godine dolaze i Wehrkreis VIII, IX i X. U jesen 1936. su osnovani Wehrkreis XI i Wehrkreis XII. Wehrkreis VII se dijeli 1937. i osniva se Wehrkreis XIII. Preuzimanjem austrijskog Bundesheera 1938. osnivaju se Wehrkreis XVII i XVIII. Na okupiranim područjima osnivaju se Wehrkreis XX i XXI. Komanda WK-a je imala zadatke: pripreme mobilizacije, logistika vojske, čuvanje ratnih zarobljenika, nadzor obuke, obezbjeđenje u slučaju unutrašnjih nemira i drugih vandrednih slučajeva. Svaka komaanda je bila podijeljen na odjeljenja (njem. Abteilung) sa sljedećim zadacima<ref>{{cite web|title=Die Wehrkreise im Deutschen Reich|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/Gliederung.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref>: *''Abteilung Ia'' - Predstavnici Vrhovne komande (OWK). Samostalno su donosili odluku u slučaju unutrašnjih nemira. *''Abtelung Ia/Ausbildung'' - Planiranje nastavnog programa i obuka. *''Abteilung Ia/Luftschutz'' - Uzbuna u slučaju vazdušnih napada, izgradnja bunkera i podzemnih objekata. *''Abteilung Ib'' - Organizacija trupa i dobrovoljnih odreda. Zajedno sa ''Abteilung Ia'', imali su nadzor nad vojnim poligonima te skladištima oružja i municije. *''Abteilung Ic'' - Unutrašnja politika, izvješatvanje o moralnom statusu stanivništva. Istraživali su ubistva i samoubistva te održavali vezu s crkvom, državnim ustanovama i političkim strankama. *''Abteilung Stopi'' - Izgradnja i planiranje poligona. Obuka željezničih pionira i građevinskih trupa te njihovo snabdjevanje eksplozivnim sredstvima. *''Wehrkreisverwaltung/Heeresrechnungsamt'' - Administracija, personalna politika, logistika. *''Wehrkreisarzt'' - Doktor okruga, zadužen za medicinsku zbrigu. Pregled kasarni u oblasi WK i okupiranim područjima: {| class="wikitable" ! Okrug ! Područje ! Sjedište |- |Wehrkreis I<ref>{{cite web|title=Wehrkreis I|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK1-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Istočna Pruska]] |[[Königsberg]] |- |Wehrkreis II<ref>{{cite web|title=Wehrkreis II|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK2-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |Mecklenburg i Pommer |[[Stettin]] |- |Wehrkreis III<ref>{{cite web|title=Wehrkreis III|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK3-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |Berlin, Mark Brandenburg |[[Berlin]]-Grünewald |- |Wehrkreis IV<ref>{{cite web|title=Wehrkreis IV|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK4-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Sachsen]] |[[Dresden]] |- |Wehrkreis V<ref>{{cite web|title=Wehrkreis V|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK5-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |Würtemberg, Baden (danas [[Baden-Würtemberg]]) |[[Stuttgart]] |- |Wehrkreis VI<ref>{{cite web|title=Wehrkreis VI|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK6-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |Provincije [[Westfalen]], [[Hannover]], [[Rhein]] |[[Münster]] |- |Wehrkreis VII<ref>{{cite web|title=Wehrkreis VII|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK7-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Schwaben]], [[Oberbayern]], [[Niederbayern]], [[Oberpfalz]] |[[München]] |- |Wehrkreis VIII<ref>{{cite web|title=Wehrkreis VIII|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK8-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Šleska]] (danas dio Poljske) |[[Breslov]] (njem. Breslau) |- |Wehrkreis IX<ref>{{cite web|title=Wehrkreis IX|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK9-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |Thüringen, Kassel, Weimar |[[Kassel]] |- |Wehrkreis X<ref>{{cite web|title=Wehrkreis X|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK10-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Schleswig-Holstein]], [[Hamburg]], [[Bremen]] |[[Hamburg]] |- |Wehrkreis XI<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XI|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK11-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Hannover]], [[Sachsen]] |[[Hanover]] |- |Wehrkreis XII<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XII|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK12-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |Provincije Rhein i [[Hessen]]-[[Hessen-Nassau|Nassau]] |[[Koblenz]] |- |Wehrkreis XIII<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XIII|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK13-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Oberfranken]], [[Mittelfranken]], [[Niederbayern]], [[Oberpfaz]] |[[Nürnberg]] |- |Wehrkreis XVII<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XVII|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK17-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Austrija]] |[[Beč]] |- |Wehrkreis XVIII<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XVIII|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK18-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Austrija]] |[[Salzburg]] |- |Wehrkreis XX<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XX|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK20-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Danzig]], [[Marienwerder]], [[Bromberg]] |[[Danzig]] |- |Wehrkreis XXI<ref>{{cite web|title=Wehrkreis XXI|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Wehrkreise/WK21-R.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=28. 8. 2016|language=de}}</ref> |[[Posen]], [[Hohensalza]], [[Litzmannstadt]] |[[Posen]] |} ==Snage i rodovi== Pored kopnenih snaga (njem. Heer) postojala je [[mornarica]] (njem. Marine) i [[vazduhoplovstvo]] (njem. Luftwaffe). U periodu od 1936-1945 broj vojnika je, zajedno s [[Kvisling|kvislinškim]] trupama, narastao na 17 miliona.<ref name="wehrmacht">{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Die Wehrmacht|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/der-zweite-weltkrieg/kriegsverlauf/wehrmacht.html|access-date=7. 5. 2016|language=de|date=15. 5. 2015}}</ref> ===Kopnene snage=== Trupe koje su se borile na frontu (njem. Feldheer) su brojale oko 4 miliona vojnika, pored toga postojale su rezerve (njem. Ersatzheer) od 2,5 miliona koji su boravili na teritoriji Njemačke. Tokom napada na Rusiju bile su na raspolaganju motorizovane s 600.000 vozila, 3600 [[tenk]]ova (od ukupno 22.000 proizvedenih)<ref name="kursk">{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Die Schlacht bei Kursk 1943|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/zweiter-weltkrieg/kriegsverlauf/kursk|website=Deutsches Historisches Museum|language=de|date=19. 5. 2015}}</ref> , 7100 [[Artiljerija|artiljerijskih oruđa]]. Uprkos naporima na polju motorizacije, korišteno je kao vučna snaga oko 700.000 [[konj]]a.<ref name="wehrmacht"/> ====Pješadija==== {{Glavni|Pješadijske snage Wehrmachta}} {{Glavni|Pješadijske divizije Wehrmachta}} Tokom Drugog svjetskog rata, glavni teret je snosila uglavnom pješadija. Iako su na polju mehanizacije zabilježeni znatni uspjesi, vojnici su većinom išli pješke. Teški tereti (topovi i sl.) su transportovani konjskom vučom. Zbog fluktuacije personala, različitih nivoa obuke te promjene kod rasporeda materijala, nisu se mogle sve pješadijske divizije ravnomjerno popuniti. Zbog toga je ukrupnjavanje jedinica, koje su se sastojale od nekoliko pješadijskih divizija, bilo organizovano u tzv. ''Aufstellungswellen'' (bs. "ustrojene linije"). Pripadnost nekoj liniji odlučivala je jačina divizije i njenih MTS-a, miješanje divizija razne jačine sprovođeno je u cilju efikasnije borbe. Ukupan broj ustrojenih linija je, nakon izbijanja rata, narastao na 35. Pored numerisanih postojale su imenovane divizije. Pregled nekih imenovanih pješadijskih divizija<ref>{{cite web|title=Infanteriedivisionen|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/Gliederung.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=24. 8. 2016|language=de}}</ref>: *[[Pješadijska divizija "Berlin"]] *[[Pješadijska divizija "Döberitz"]] *[[Pješadijska divizija "Donau"]] *[[Pješadijska divizija "Dresden"]] *[[Pješadijska divizija "Ferdinand von Schill"]] *[[Pješadijska divizija "Friedrich Ludwig Jahn"]] *[[Pješadijska divizija "Großdeutschland"]] *[[Pješadijska divizija "Güstrow"]] *[[Pješadijska divizija "Hamburg"]] *[[Pješadijska divizija "Hannover"]] *[[Pješadijska divizija "Jütland"]] *[[Pješadijska divizija "Kurland"]] *[[Pješadijska divizija "Potsdam"]] *[[Pješadijska divizija "Seeland"]] *[[Pješadijska divizija "Scharnhorst"]] *[[Pješadijska divizija "Ulrich von Hutten"]] ====Tenkovi==== {{Glavni|Oklopne snage Wehrmachta}} {{Glavni|Oklopne divizije Wehrmachta}} Tenkovi su bili organizovani u oklopnim divizijama (njem. "Panzerdivision"). Iako se radilo na tome da se broj tenkova, po diviziji, poveća na 400 on nikada nije u prosjeku dostigao više od 150.<ref>{{cite web|title=Panzer 44|url=http://military.my-place.us/panzer-44.html?ckattempt=2|website=mycitius|access-date=18. 8. 2016|language=de}}</ref> Poznate oklopne divizije<ref>{{cite web|title=Deutsche Panzerdivisionen|url=http://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Panzerdivisionen/Gliederung.htm|website=Lexikon der Wehrmacht|access-date=18. 8. 2016|language=de}}</ref>: *[[Oklopna divizija "Bergen"]] *[[Oklopna divizija "Clausewitz"]] *[[Oklopna divizija "Döberitz"]] *[[Oklopna divizija "Feldherrnhalle 1"]] *[[Oklopna divizija "Feldherrnhalle 2"]] *[[Oklopna divizija "Holstein"]] *[[Oklopna divizija "Jüterbog"]] *[[Oklopna divizija "Kempf"]] *[[Oklopna divizija "Kurmark"]] *[[Oklopna divizija "Müncheberg"]] *[[Oklopna divizija "Norwegen"]] *[[Oklopna divizija "Schlesien"]] *[[Oklopna divizija "Tatra"]] *[[Oklopna divizija "Lehr"]] *1. [[1. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *2. [[2. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *3. [[3. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *4. [[4. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *5. [[5. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *6. [[6. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *7. [[7. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *8. [[8. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *9. [[9. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *10. [[10. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *11. [[11. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *12. [[12. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *13. [[13. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *14. [[14. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *15. [[15. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *16. [[16. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *17. [[17. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *18. [[18. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *19. [[19. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *20. [[20. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *21. [[21. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *22. [[22. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *23. [[23. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *24. [[24. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *25. [[25. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *26. [[26. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *27. [[27. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *116. [[116. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *155. [[155. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *178. [[178. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *179. [[179. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *232. [[232. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] *233. [[233. Oklopna divizija Wehrmachta|oklopna divizija]] ===Mornarica=== {{Glavni|Kriegsmarine}} Mornarici je stojalo na raspolaganju oko 50.000 vojnika. Pored brodova "Gneisenau", "Bismarck, "Tirpitz" i "Scharnhorst" postojala su tri [[Oklopni brod|oklopna broda]], 2 teške i 6 lakih [[krstarica]], 22 [[razarač]]<nowiki/>a, 16 [[Torpedni čamac|torpednih brodova]], 57 [[podmornica]].<ref name="wehrmacht"/> ===Zrakoplovstvo=== {{Glavni|Luftwaffe}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1987-1210-502, Polen, Stukas.jpg|mini|Štuke (Ju 52) tokom napada na Poljsku 1939.]] Vazduhoplovstvo je obuhvatalo 400.000-1000.000 vojnika te 4000, tada, najmodernijih [[Borbeni avioni|borbenih aviona]].<ref name="wehrmacht"/> U arsenalu su bili bombarder Heinkel [[He 111]], koji je nosio bombe teške do 1800&nbsp;kg s operativnom razdaljinom do 1200&nbsp;km. Firma [[Messerschmidt]] proizvodila je lovca Me 109 kao i višenamjenski avion [[Me 110]]. Juncker 52 ([[Ju 52]]) su bili transportni avioni a ista firma je proizvela [[Obrušavajući borbeni avion|obrušavajući bombarder]] [[Juncker 87|Ju 87]], poznatijih pod nadimkom ''[[štuka]]'' (njem. Stuka, '''Stu'''rz'''ka'''mpfbomber) koji su svojim karakterističnim zvukom demoralisali protivničke trupe.<ref>{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Die Luftwaffe|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/zweiter-weltkrieg/kriegsverlauf/luftwaffe|website=Deutsches Historisches Museum|language=de|date=25. 9. 2015}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|220px|1942 Rusija, vojnik na tenku Panzer II]] Nakon što je Prvi svjetski rat okončan kapitulacijom Njemačkog carstva, [[Versajski sporazum]] je nametnuo oštra ograničenja na veličinu njemačkih oružanih snaga. [[Vojska]] je bila ograničena na 100.000 ljudi, uz dodatnih 15.000 u [[mornarica|mornarici]].<ref>{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Der Versailler Vertrag|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/weimarer-republik/aussenpolitik/versailler-vertrag.html|website=Deutsches Historisches Museum|access-date=10. 5. 2016|language=de|date=2. 9. 2014}}</ref>[[Flota]] je mogla da se sastoji od najviše šest bojnih brodova, šest krstarica, i dvanaest razarača. Tenkovi i teška artiljerija su bili zabranjeni, a zrakoplovstvo raspušteno. Nova, poslijeratna vojska Reichswehr (Rajhsver) je osnovana [[23. mart]]a [[1921]]. Opće služenje vojnog roka je također ukinuto Versajskim sporazumom. Njemačka je odmah počela tajno da izvrdava ove uslove. Tajna saradnja sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] je počela [[1921.]]<ref>{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Die Reichswehr|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/weimarer-republik/innenpolitik/reichswehr|website=Deutsches Historisches Museum|access-date=10. 5. 2016|language=de|date=2. 9. 2014}}</ref> General-major [[Otto Hasse]] je otputovao u [[Moskva|Moskvu]] [[1923.]], kako bi dalje pregovarao o uslovima saradnje. Njemačka je pomogla Sovjetskom Savezu u industrijalizaciji, i sovjetski oficiri je trebalo da budu obučavani u Njemačkoj. Njemački tenkovski i zrakoplovni stručnjaci bi bili obučavani u Sovjetskom Savezu, a njemačko istraživanje i proizvodnja hemijskog oružja se izvodila zajedno sa ostalim projektima. Oko tri stotine njemačkih pilota je obučavano u [[Lipeck]]u, određeni broj tenkista je obučavan blizu Kazana, a otrovni gas za njemačku vojsku je razvijan kod Saratova.{{izvor}} Nakon smrti predsjednika [[Paul von Hindenburg|Hindenburga]] [[2. august]]a [[1934]], svi oficiri i vojnici njemačkih oružanih snaga su položili ličnu zakletvu na vjernost [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. Do [[1935]], Njemačka se otvoreno podsmjehivala vojnim ograničenjima koja je nametnuo Sporazum iz Versaja, i služenje vojnog roka je ponovo uvedeno [[16. mart]]a 1935. Dok je stajaća armija ostala na oko 100.000 vojnika kao što je precizirano u sporazumu, nova grupa regruta ove veličine je svake godine prolazila obuku. Zakon o služenju vojnog roka je uveo ime Wehrmacht, pa ne samo da se ovo može smatrati trenutkom njegovog osnivanja, već se organizacija i moć u Wehrmachtu mogu posmatrati kao pod kontrolom nacista, nevezano za političke naklonosti vojne komande (koja je i ovako polagala zakletvu vjernosti Hitleru). Oznaka Wehrmachta je bila stilizovana verzija Gvozdenog krsta (takozvani ''Balkenkreuz''), koja se prvi put pojavila kao oznaka na avionima i tenkovima krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Postojanje Wehrmachta je zvanično objavljeno 15. oktobra [[1935]]. Glavni cilj Hitlera i njegovih potčinjenih je da se u roku od 4 godine (Vierjahresplan) od 1936. Wehrmacht osposobi za rat. Povećana je proizvodnja [[guma|gume]], [[gorivo|goriva]], [[čelik]]a i [[Laki metal|lakih metala]] te finalnih proizvoda [[oružje|oružja]] i [[municija|municije]]. Kao poseban primjer se može navesti uvođenje novih optičkih aparata za avijaciju, gdje su profitirala i mala preduzeća. Osnivanjem postrojenja pod nazivom "Hermann Göring" [[teška industrija]] je stavljena pod državni nadzor. [[SS]] je također imao vlastita industrijska postrojenja.<ref>{{cite web|last1=Merta|first1=Klaus-Peter|title=Der Vierjahresplan|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/ns-regime/wirtschaft/vierjahres|website=Deutsches Historisches Museum|access-date=10. 5. 2016|language=de|date=5. 1. 2005}}</ref> ===Drugi svjetski rat=== {{Glavni|Drugi svjetski rat}} [[23. septembar|23. septembra]] 1940 [[Josif Staljin|Staljin]] i Hitler su sklopili pakt o nenapadanju. Wehrmacht napada, s 630.000 vojnika, 1. septembra 1939 [[Poljska|Poljsku]]. Vojska Poljske već primijetila kretanje trupa na granici, pružila je veliki otpor ali se nije mogla istovremeno boriti protiv Wehrmachta i Crvene armije.<ref>{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Polen|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/zweiter-weltkrieg/kriegsverlauf/polen|website=Deutsches Historisches Museum|access-date=15. 5. 2016|language=de|date=19. 5. 2015}}</ref> ====Operacija "Sichelschnitt"==== {{Glavni|Operacija "Sichelschnitt"}} Iako je Vrhovna komanda (OKW, Oberkommando der Wehrmacht) bila protiv, Hitler je zahtijevao operacijom "Sichelschnitt" (bs. "otkos") brz prodor tenkova kroz [[Ardenne]]. Marš je trajao sedmicama ali je napad Wehrmachta iznenadio savezničke trupe. 141 divizija Wehmachta uspijele su pobijediti Saveznike i ovladati zapadnim frontom. [[Holandija]] kapitulira [[15. maj]]a, [[Belgija]] [[26. maj]]a 1940. 20 maja. Wehrmacht izbija na francusku stranu [[La Manche]] kanala. Između [[Maginotova linija|Maginotove linije]] i istočnog dijela Francuske Wehrmacht opkoljava preostalu francusku vojsku. 17. juna francuski premijer [[Henri Philippe Pétain]] ponudio je Hilteru prekid vatre. Prethodno je vlada francuske uporno tražila pomoć SAD-a.<ref>{{cite web|last1=Scriba|first1=Arnulf|title=Westoffensive|url=https://www.dhm.de/lemo/kapitel/der-zweite-weltkrieg/kriegsverlauf/westoffensive-1940.html|website=Deutsches Historisches Museum|access-date=15. 5. 2016|language=de|date=15. 5. 2015}}</ref> ====Operacija "Barbarossa"==== {{Glavni|Operacija "Barbarossa"}} Treći rajh [[22. juni|22. juna]] 1941. napada [[Sovjetski savez]]. Na širokom frontu, koji se prostirao od Istočnog mora pa do [[Karpati|Karpata]], Wehrmacht napada sa 153 [[Divizija|divizije]] koje se sastoje od 3 miliona vojnika, 3600 tenkova i 600.000 motornih vozila. Podršku Wehrmachtu pružalo je 600.000 vojnika iz [[Mađarska|Mađarske]], [[Finska|Finske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Italija|Italije]]. Na drugoj strani [[Crvena armija]] je imala na raspolaganju oko 4,7 miliona vojnika od kojih je samo polovina bila u okupiranom dijelu [[Poljska|Poljske]]. Krajem 1941. Wehrmacht zauzima [[baltičke zemlje]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]]. Vrše se masovne likvidacije [[Jevreji|Jevreja]] i [[Romi|Roma]] na okupiranim teritorijama. Početni i brzi uspjesi Wehrmachta ([[Blitzkrieg]]) zaustavljaju se zbog početka jesenjeg perioda i blatnjevih puteva. Dolazak zime je, zbog nedostatka zimske odjeće i obuće jer je glavna komanda vjerovala u brz uspjeh, zaustavilo ofanzivu na istoku. U međuvremenu Crvena armija vrši masovno prebacivanje postrojenja i sirovina na istok. Uz jaku materijalnu podršku [[SAD]]-a i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] Crvena armija pokreće kontraofanzivu. Uprkos 900-dnevnoj opsadi Lenjingrada, Crvena armija je uz lokalno stanovništvo pružila žilav otpor. 6. armija Wehrmachta je 1941./1942. opkoljena dok je vršila [[Bitka za Staljingrad|opsadu]] [[Staljingrad]]a (danas [[Volgograd]]).<ref name="wehrmacht"/> ===Gubici i kapitulacija=== Broj vojnika koji su služili u Wehrmachtu tokom njegovog postojanja od 1935. do 1945. godine se procenjuje, zajedno s [[SS|Waffen-SSom]], na približno 18,2 miliona. Do ove brojke je došao historičar Rüdiger Overmans, koji procjenjuje broj poginulih na oko 5,3 miliona.<ref>{{cite news|last1=Hartmann|first1=Christian|title=5,3 Millionen Gefallene|url=http://www.faz.net/aktuell/feuilleton/politik/rezension-sachbuch-5-3-millionen-gefallene-110707.html?printPagedArticle=true#pageIndex_2|access-date=10. 5. 2016|work=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]|date=7. 6. 2000}}{{Mrtav link}}</ref> Prema profesoru Percy E. Schrammu, koji je 1943-1945 vodio dnevnik gubici Wehrmachta su sljedeći: oko 1,8 miliona vojnika Wehrmachta ubijeno je u borbama; 192.000 je umrlo od neborbenih uzroka; nestalih je oko 1,6 miliona; a 160.000 je umrlo u zarobljeništvu, broj zarobljenih od strane Angloameričkih saveznika procijenjen je na oko 323.000. Teško je utvrditi gubitke kvislinških vojski koje su se zajedno borile s Wehrmachtom.<ref>{{cite news|title=Die deutschen Verluste im Zweiten Weltkrieg|url=http://www.zeit.de/1949/43/die-deutschen-verluste-im-zweiten-weltkrieg/komplettansicht|access-date=10. 5. 2016|work=ZEIT ONLINE|language=de}}</ref> ===Nakon rata=== {{Proširiti sekciju}} ==Činovi== <gallery> Slika:Rank insignia of Generalfeldmarschall of the Wehrmacht.svg|[[feldmaršal]] Slika:Rank insignia of Generaloberst of the Wehrmacht.svg|[[general pukovnik]] Slika:Rank insignia of General of the Wehrmacht.svg|[[general]] (artiljerije, pješadije, konjice) Slika:Rank insignia of Generalleutnant of the Wehrmacht.svg|[[general poručnik]] Slika:WMacht OF6-Generalmajor 1945h.svg|[[general major]] Slika:WMacht H OF5 Oberst Krad.Schz. h.png|[[pukovnik]] Slika:Wehrmacht Heer LtColonel insignia horizontal.png|[[potpukovnik]] Slika:Wehrmacht Heer Major insignia horizontal.png|[[major]] Slika:Wehrmacht Heer Captain insignia horizontal.png|[[kapetan]] Slika:Wehrmacht Heer Oberleutnant insignia horizontal.png|[[natporučnik]] Slika:WMacht H OF1b Lt02 Prop h.png|[[poručnik]] </gallery> ==Zanimljivosti== [[Britanska vojska]] je na osnovu uništenih njemačkih tenkova, koristeći brojeve serijske proizvodnje, bila 1942. u stanju da izračuna broj proizvedenih.<ref>{{cite news|title=Gavyn Davies does the maths|url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/20/secondworldwar.tvandradio|access-date=18. 8. 2016|agency=[[The Guardian]]|date=20. 7. 2006|language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bundeswehr]] * [[Nationale Volksarmee|NVA]] * [[Treći rajh]] * [[Privreda Trećeg rajha]] ==Literatura== Overmanns, Rüdiger (1999) "Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg" De Gruyter Oldenbourg, ISBN 978-3486200287 == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Wehrmacht}} * [http://www.h-net.org/reviews/showrev.php?id=2647 The Wehrmacht: A Criminal Organization?], h-net.org [[Kategorija:Wehrmacht|*]] [[Kategorija:Nacistička Njemačka]] 748cbh5fhlkli2rqybi0kwo5oe01dcf 0 46108 3842920 3794251 2026-05-09T16:40:27Z Verdy p 48632 3842920 wikitext text/x-wiki {{Bosanska abeceda}} '''D''' je 6. slovo [[latinica|bosanske abecede]], i četvrto u alfabetima drugih zapadnoevropskih jezika i drugih širom svijeta. Označava zvučni dentalni okluzivni suglasnik. [[Datoteka:Boundary_stone_on_the_Demeljoch_-_2.jpg|mini|Slovo D, što označava "Deutschland" ( [[Njemački jezik|njemački]] za " [[Njemačka]] "), na [[Granični kamen|graničnom kamenu]] na granici između Austrije i Njemačke.]] [[Semitski jezici|Semitsko]] slovo [[Daleth|Dāleth]] se možda razvilo iz [[Logogram|logograma]] za ribu ili vrata.<ref>"D" ''Oxford English Dictionary,'' 2nd edition (1989); ''[[Merriam-Webster]]'s Third New International Dictionary of the English Language, Unabridged'' (1993); "dee", ''op. cit.''</ref> Postoji mnogo različitih [[Egipatski hijeroglifi|egipatskih hijeroglifa]] koji su mogli inspirisati ovo. U semitskom, [[Starogrčki jezik|starogrčkom]]<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/delta|title=Definition of DELTA|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=2022-05-03}}</ref> i [[Latinski jezik|latinskom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.sfu.ca/~ramccall/AncientandmodernLatinalphabet.pdf|title=Latin Alphabet|archive-url=https://web.archive.org/web/20101226155729/http://www.sfu.ca/~ramccall/AncientandmodernLatinalphabet.pdf|archive-date=2010-12-26|url-status=live}}</ref> slovo je predstavljalo {{IPA|/d/}} ; u [[Etruščanski alfabet|etruščanskom alfabetu]]<ref>Rex Wallace (2008) 𐌆𐌉𐌙 𐌓𐌀𐌔𐌍𐌀 ''𐌀 [[iarchive:zikh-rasna-a-manual-of-the-etruscan-language-and-inscriptions|Zikh Rasna: A Manual of the Etruscan Language and Inscriptions]]''</ref> slovo je bilo arhaično, ali ipak sačuvano. Ekvivalentno [[Grčko pismo|grčko slovo]] je delta, [[Delta (letter)|Δ]].<ref name=":0" /> Također znači i: * [[rimski brojevi|rimski broj]] 500 * u [[muzika|muzici]] [[ton]] d * u [[geometrija|geometriji]] oznaku za [[prečnik]] [[krug]]a * u [[hemija|hemiji]] znak za [[deuterij]], izotop [[vodik]]a * u [[SI]] sistemu prefiks deci (1/10, d) * međunarodnu automobilsku oznaku za [[Njemačka|Njemačku]] == Historija == {| align="center" border="0" cellpadding="5" |align="center" width="130px"|[[Datoteka:Proto-semiticD-01.png|Proto-semitsko D (riba)]] |align="center" width="130px"|[[Datoteka:Proto-semiticD-02.png|Proto-semitsko D (vrata)]] |align="center" width="130px"|[[Datoteka:PhoenicianD-01.png|Feničko dalet]] |align="center" width="130px"|[[Datoteka:Delta uc lc.svg|64px|Grčko delta]] |align="center" width="130px"|[[Datoteka:EtruscanD-01.svg|64px|Etruščansko D]] |align="center" width="130px"|[[Datoteka:RomanD-01.png|Rimsko D]] |- |align="center" valign="top" width="130px"|Proto-semitsko D (riba) |align="center" valign="top" width="130px"|Proto-semitsko D (vrata) |align="center" valign="top" width="130px"|[[Feničko pismo|Feničko]] dalet |align="center" valign="top" width="130px"|[[Grčko pismo|Grčko]] [[delta]] |align="center" valign="top" width="130px"|Etruščansko D |align="center" valign="top" width="130px"|Rimsko D |} {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20210829194452/https://issuu.com/kenwilsonmax/docs/chicken__health_issue/s/25385 * https://web.archive.org/web/20101226155729/http://www.sfu.ca/~ramccall/AncientandmodernLatinalphabet.pdf * https://www.merriam-webster.com/dictionary/delta {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abeceda]] az84d7pp3u85nqqvh90s1s9hmv678k4 0 56765 3842806 3834636 2026-05-09T12:02:58Z Shakko 62185 3842806 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Simeon Bekbulatovich's note (1584-5, Tver museum).jpg|mini|Simeon]] '''Simeon Bekbulatovič'''<ref>{{Cite web|url=https://www.rbth.com/history/331053-how-tatar-khan-came-to-rule-russia-simeon-bekbulatovich|title=How a Tatar Khan ruled Russia|last=Manaev|first=Georgy|date=27. 9. 2019|website=Russia Beyond|language=en-US|access-date=16. 8. 2024}}</ref> ( ? - [[5. januar]] [[1616]]. u samostanu) kan Kasimovskog kanata od [[1567]]. - [[1573]]. godine i potom veliki knez Moskve od [[1574]]. - [[1576]]. godine. Kasimski kanat čijim vladarem Sajin Bulat postaje [[1567]]. godine je vazalni kanat Moskovske velike kneževine. Tokom rata [[Ivan IV, car Rusije|Ivana IV]] s Litvijom Sajin Bulat upravlja tatarskom vojskom i zahvaljujući svojim uspjesima upada u oči svom vazalnom gospodaru. Kako je sama ideja da se general "pogrešne" religije nađe u [[Kremlj]]u je bila tada neprihvatjiva pa na Ivanovu sugestiju Sajin Bulat se krsti i uzima ime Simeon Bekbulatovič. Da bi tada stvorena bajka o uspjehu za Simeona postala potpuna on dobija za suprugu Ivanovu blisku rođakinju. S neuspjehom diktatorske vlasti pod imenom Opričina razočarani [[Ivan IV, car Rusije|Ivan IV]] ruski car [[1573]]. godine donosi za sve neočekivanu odluku o formalnoj abdikaciji i napuštanju Moskve. Za svoga nasljednika [[1574]]. godine on tada bira Simeona Bekbulatoviča koji tada dobija titulu veliki knez Moskve i [[Tver]]a. Tu abdikaciju je malo ko smatrao ozbiljno pošto se znalo da car još uvijek sve kontrolira i da ako careva majka zbog svog litvanskog porijekla nikada nije bila prihvatljiva jedan Tatar ima šanse kao pahulja snijega u paklu. Ova šarada od vladavine završava [[1576]]. godine kada [[Ivan IV, car Rusije|Ivan IV]] traži natrag svoju krunu, a Simeon Bekbulatovič mu je ustupa. Važnost ove političke figure je bila toliko ništavna da u vrijeme kada izumiru potomci [[Ivan IV, car Rusije|Ivan IV]] [[1598]]. godine svi su na njega već zaboravili tako da ruski parlament vrši biranje novog vladara zaboravljajući onog još uvijek živog. Identična situacija se dogodila i [[1612]]. godine. Za ruske historičare{{izvor}} on je danas još uvijek predmet pomnog istraživanja zbog njegovog braka. U dosad otkrivenim izvorima iz XVI. i XVII. vijeka navodi se njegovo vjenčanje s bliskom rođakinjom cara [[Ivan IV, car Rusije|Ivana IV]], ali ne da li su oni imali djecu. U slučaju da jesu ta djeca (i njihovi potomci) bi bili jedini nasljednici ruske dinastije Rurjikovič i bizantske dinastije [[Paleolog]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://brill.com/downloadpdf/book/9789004304017/B9789004304017_019.xml * https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/267BDC7394FBA5700BB65EFA34067924/S0037677900138161a.pdf/the-kremlin-executions-of-1575-and-the-enthronement-of-simeon-bekbulatovich.pdf {{S-start}} {{Redoslijed |prije = [[Ivan IV, car Rusije|Ivan IV Grozni]] |naslov = [[Spisak ruskih vladara|veliki knez Moskve]] |poslije = [[Ivan IV, car Rusije|Ivan IV Grozni]] }} {{S-end}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ruski vladari]] [[Kategorija:Tatari]] lo3fwlophvslx8m592i1az9yn8wy3e2 0 57676 3842848 3626979 2026-05-09T14:18:39Z Panasko 146730 3842848 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Flag of Guatemala.svg|mini|Zastava Gantemale]] [[Datoteka:Civil Ensign of Guatemala.svg|mini|Civilna zastava Gavtemale]] '''[[Zastava]] [[Gvatemala|Gvatemale]]''' je podjeljena na tri vertikalna dijela nebesko plave i bijele boje. Bijela pruga između dvije plave odražava činjenicu da se Gvatemala nalazi između dva okena, [[Tihi okean|Pacifika]] i [[Atlantski okean|Atlanskog okeana]]. Bijela je također simbol čistoće. Zastava potiče od zastave [[Ujedinjene provincije Centralne Amerike|Ujedinjenih provincija Centrlane Amerike]] koja se sastojala od horizontalnih puga plave boje. U centru Zastave se nalazi [[Grb Gvatemale]] na kojem se nalazi prelijepa nacionalna ptica [[dugorepi kvecal]] kao simbol slobode. Osim toga na grbu vidimo i pergament sa datumom 15. septembar 1821. kada je ova zemlja dobila nezavisnost od [[Španija|Španije]]. Ukrštene puške su simbol spremnosti ove zemlje da se brani silom ako je to potrebno, kruna je simbol pobjede a ukršteni mačevi simbol časti. Ova se zastava koristi od 1871. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zastave Sjeverne Amerike}} {{Commonscat|Flags of Guatemala}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Gvatemala]] [[Kategorija:Gvatemala]] 71q9sqtx88mbf84aac7obzf9nu6fnfu 0 62856 3842836 3817345 2026-05-09T13:32:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Uvorići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0142 | dužina_stepeni = 18.1865 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 929 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158216<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Uvorići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Uvorići''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Grad Visoko|Grada Visokog]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], u naselju je živjelo 929 stanovnika.<ref>{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Geografija == Uvorići se nalaze na području visočkog kraja, u administrativnim granicama Grada Visokog.<ref>{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina/naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Naselje je povezano lokalnim putnim pravcem Uvorići–Trnovci, na kojem su 2021. izvođeni radovi rekonstrukcije i asfaltiranja.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/pocela-rekonstrukcija-i-asfaltiranje-dijela-puta-uvorici-trnovci/|title=Počela rekonstrukcija i asfaltiranje dijela puta Uvorići – Trnovci|date=3. 11. 2021|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Na području Visokog evidentiran je veći broj srednjovjekovnih nekropola sa [[Stećak|stećcima]], među kojima se u službenom pregledu kulturno-historijskog naslijeđa navode i Uvorići.<ref name="HistorijskiOsvrt">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/posjetite-grad/kulturno-historijsko-naslijedje/historijski-osvrt/|title=Historijski osvrt|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U stručnim radovima lokalitet ''Kadinjača'' u Uvorićima navodi se kao jedna od visočkih nekropola stećaka.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 3|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dženeta Lepić (diplomski rad o nekropolama stećaka na području Visokog)|website=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2011. godine podnesena je peticija za zaštitu srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u naseljenom mjestu Uvorići, Visoko.<ref>{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-11.11.2022.pdf|title=Peticije|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U [[Osmansko carstvo|osmanskom periodu]] Uvorići su pripadali [[Visočka nahija|visočkoj nahiji]], koja je od druge polovine 15. stoljeća predstavljala važnu upravno-teritorijalnu oblast visočkog kraja.<ref name="HistorijskiOsvrt" /> U osmanskim izvorima i historiografskoj literaturi Uvorići se navode među naseljima visočke nahije, a spominju se i majstori iz Uvorića i Kokoščića angažirani na građevinskim radovima na tvrđavi, uz određene poreske olakšice.<ref>{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Hatidža Čar-Drnda: Demografsko kretanje, socijalni i konfesionalni sastav stanovništva u visočkoj nahiji|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/8405577/Struktura_vojni%C4%8Dke_klase_u_15_i_po%C4%8Detkom_16_|title=Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. stoljeća s posebnim osvrtom na širenje islama u Bosni|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Uvorići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158216 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 929 | g2013_bosnjaci = 922 | g2013_bosanci = 3 | g2013_muslimani = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 895 | g1991_muslimani = 884 | g1991_srbi = 4 | g1981_ukupno = 775 | g1981_muslimani = 762 | g1981_srbi = 11 | g1981_jugosloveni = 2 | g1971_ukupno = 694 | g1971_muslimani = 684 | g1971_srbi = 9 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} f4d8rvesz24izlivpth6jwzqx6r12pk 0 63895 3843078 3729437 2026-05-10T06:30:45Z IV LOZA 180522 /* */ 3843078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Sanjati | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = Sanjati.jpg | Background = | Izdat = 1988. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] | Dužina = 42:10 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = 1988. | Fotografija = [[Kemal Hadžić]] | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = [[Za sve ove godine]]<br>1987 | Ovaj album = Sanjati<br>1988 | Sljedeći album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 }} '''Sanjati''' je treći album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 1988. Snimljen je u studiju Rockoko vlasnika Želimira Babogredca u mjestu [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]. S ovim albumom grupa Crvena jabuka ostvarila je veliki uspjeh kod publike, a prva pjesma ''"Zovu nas ulice"'' odsvirana je po uzoru na rane [[The Beatles]], a uradili su njihov prepjev ''"Twist and Shout"'' sa ''"Sviđa mi se ova stvar"''. Pjesma ''"Ti znaš"'' urađena je po uzoru na [[Irska|irsku]] rok grupu [[U2 (grupa)|U2]] sa električnom gitarom koja veoma podsjeća na sviranje gitariste [[the Egde]] (David Howard Evans). Tu su i balade ''"Oči su se navikle na mrak"'', ''"Vozovi prolaze"'' i naslovna ''"Sanjati"'' koje su uvijek prisutne na njihovim studijskim albumima. B-stranu otvara ''"Ima nešto od srca do srca"'' odsvirana u stilu britanske rok grupe [[Dire Straits]] i gitare koja podsjeća na sviranje [[Mark Knopfler|Marka Knopflera]]. Za njom slijedi ljetna pjesma ''"Malo ćemo da se kupamo"'' odsvirana u [[reggae]] stilu, koji je u to vrijeme popularisao britanski sastav [[UB40]]. ''"Na dlanu mi piše"'' je povratak na njihov zvuk s [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]] uz istaknute [[riff]]ove i solo na električnoj gitari u sredini pjesme, koji podsjeća na sviranje gitariste [[Eddie Van Halen|Eddija Van Halena]] iz američke [[Hard rock|hard rok]] grupe [[Van Halen]]. Većina pjesama bile su hitovi i često su se u to vrijeme mogle čuti na tadašnjim jugoslavenskim radio i televijskim stanicama. Album je bio prodat u 250.000 primjeraka i kao takav je bio jedan od najbolje prodavanih albuma u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Tokom koncertne turneje ovog albuma grupi su se priključila dva nova člana, bas-gitarist [[Srđan Šerbedžija]] posle u jesen 1988 god. Branko Sauka ( Ex - Gino banana ) i klavijaturist Zlatko Volarević - Dilajla ( Ex - Đavoli ).I u takvom sastavu grupa Crvena jabuka ostala je do 1991 god. uz često promenu solo gitarista. ''"Sanjati"'' je bio prvi album koji je producirao [[Nikša Bratoš]], multiinstrumentalista iz Zagreba koji je prije Crvene jabuke svirao s grupom [[Valentino (grupa)|Valentino]]. Od 1988. godine je postao službeni član Crvene jabuke. Objavljivanja ovog albuma predstavlja značajan događaj na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] s kraja 1980-ih. Ubrzo nakon toga krenuli su na turneju tokom koje su odsvirali 180 koncerata. Fotografiju za omot albuma uradio je Kemal Hadžić, a dizajn Davor Papić.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1626952-Crvena-Jabuka-Sanjati|title= ''Crvena jabuka: Sanjati''|work= discogs.com|access-date= 11. 2. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == Aranžmani: Crvena Jabuka Producent: Nikša Bratoš Sve pjesme napisao: Zlatko Arslanagić "Twist and shout" (Medley-Russell) Tekst: Zlatko Arslanagić Snimano u studiju "Rockoko" Snimatelji: Želimir Babogredac i Nikša Bratoš #"[[Zovu nas ulice]]" #"Ne daj na sebe" #"[[Sviđa mi se ova stvar]]" (Twist and shout) #"[[Ti znaš]]" #"Oči su se navikle na mrak" #"Ljeta koja dolaze" #"Ima nešto od srca do srca" #"Malo ćemo da se kupamo" #"Zvona zvone" #"Vozovi prolaze" #"Na dlanu mi piše" #"Sanjati" #"Zbogom pameti" == Članovi grupe == *[[Dražen Žerić]] - Žera, vokal, klavijature *[[Zlatko Arslanagić]] - Zlaja, gitara *[[Darko Jelčić]] - Cunja, bubnjevi, udaraljke === Ostali === *[[Nikša Bratoš]]- gitara, bas, klavijature == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1988.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 8suiedriq00ifk31nvmf9xx6uhjesin 3843093 3843078 2026-05-10T07:11:16Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/IV LOZA|IV LOZA]] ([[User talk:IV LOZA|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Nerko65|Nerko65]] 3729437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Sanjati | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = Sanjati.jpg | Background = | Izdat = 1988. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] | Dužina = 42:10 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = 1988. | Fotografija = [[Kemal Hadžić]] | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = [[Za sve ove godine]]<br>1987 | Ovaj album = Sanjati<br>1988 | Sljedeći album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 }} '''Sanjati''' je treći album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 1988. Snimljen je u studiju Rockoko vlasnika Želimira Babogredca u mjestu [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]. S ovim albumom grupa Crvena jabuka ostvarila je veliki uspjeh kod publike, a prva pjesma ''"Zovu nas ulice"'' odsvirana je po uzoru na rane [[The Beatles]], a uradili su njihov prepjev ''"Twist and Shout"'' sa ''"Sviđa mi se ova stvar"''. Pjesma ''"Ti znaš"'' urađena je po uzoru na [[Irska|irsku]] rok grupu [[U2 (grupa)|U2]] sa električnom gitarom koja veoma podsjeća na sviranje gitariste [[the Egde]] (David Howard Evans). Tu su i balade ''"Oči su se navikle na mrak"'', ''"Vozovi prolaze"'' i naslovna ''"Sanjati"'' koje su uvijek prisutne na njihovim studijskim albumima. B-stranu otvara ''"Ima nešto od srca do srca"'' odsvirana u stilu britanske rok grupe [[Dire Straits]] i gitare koja podsjeća na sviranje [[Mark Knopfler|Marka Knopflera]]. Za njom slijedi ljetna pjesma ''"Malo ćemo da se kupamo"'' odsvirana u [[reggae]] stilu, koji je u to vrijeme popularisao britanski sastav [[UB40]]. ''"Na dlanu mi piše"'' je povratak na njihov zvuk s [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]] uz istaknute [[riff]]ove i solo na električnoj gitari u sredini pjesme, koji podsjeća na sviranje gitariste [[Eddie Van Halen|Eddija Van Halena]] iz američke [[Hard rock|hard rok]] grupe [[Van Halen]]. Većina pjesama bile su hitovi i često su se u to vrijeme mogle čuti na tadašnjim jugoslavenskim radio i televijskim stanicama. Album je bio prodat u 250.000 primjeraka i kao takav je bio jedan od najbolje prodavanih albuma u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Tokom snimanja ovog albuma grupi su se priključila dva nova člana, bas-gitarist [[Zoran Šerbedžija]] i klavijaturist Zlatko Volarević. U drugoj polovini 1988. godine bas-gitaristu je zamijenio Branko Salka i u takvom sastvu grupa Crvena jabuka ostala je do 1994. godine. ''"Sanjati"'' je bio prvi album koji je producirao [[Nikša Bratoš]], multiinstrumentalista iz Zagreba koji je prije Crvene jabuke svirao s grupom [[Valentino (grupa)|Valentino]]. Od 1994. godine je postao službeni član Crvene jabuke. Objavljivanja ovog albuma predstavlja značajan događaj na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] s kraja 1980-ih. Ubrzo nakon toga krenuli su na turneju tokom koje su odsvirali 180 koncerata. Fotografiju za omot albuma uradio je Kemal Hadžić, a dizajn Davor Papić.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1626952-Crvena-Jabuka-Sanjati|title= ''Crvena jabuka: Sanjati''|work= discogs.com|access-date= 11. 2. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == Aranžmani: Crvena Jabuka Producent: Nikša Bratoš Sve pjesme napisao: Zlatko Arslanagić "Twist and shout" (Medley-Russell) Tekst: Zlatko Arslanagić Snimano u studiju "Rockoko" Snimatelji: Želimir Babogredac i Nikša Bratoš #"[[Zovu nas ulice]]" #"Ne daj na sebe" #"[[Sviđa mi se ova stvar]]" (Twist and shout) #"[[Ti znaš]]" #"Oči su se navikle na mrak" #"Ljeta koja dolaze" #"Ima nešto od srca do srca" #"Malo ćemo da se kupamo" #"Zvona zvone" #"Vozovi prolaze" #"Na dlanu mi piše" #"Sanjati" #"Zbogom pameti" == Članovi grupe == *[[Dražen Žerić]] - Žera, vokal, klavijature *[[Zlatko Arslanagić]] - Zlaja, gitara *[[Darko Jelčić]] - Cunja, bubnjevi, udaraljke === Ostali === *[[Nikša Bratoš]]- gitara, bas, klavijature == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1988.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 94l4hq62v929igr93ikao2d8x2nn7af 0 63897 3843079 3834433 2026-05-10T06:37:29Z IV LOZA 180522 /* */ 3843079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Za sve ove godine | Tip izdanja = Studijski album | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = studio | Izdat = 08.04.1987. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] | Dužina = | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Željko Brodarić - Jappa]] | Ton majstor = | Snimljen = novembar 1986 - januar 1987 u ''Tetrapak studiju'' u [[Split]]u | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]<br>1986 | Ovaj album = Za sve ove godine<br>1987 | Sljedeći album = [[Sanjati (album)|Sanjati]]<br>1988 }} '''''Za sve ove godine''''' drugi je studijski [[album]] [[Sarajevo|sarajevske]] pop rok grupe [[Crvena jabuka]]. Objavila ga je zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 08. 4. 1987,<ref>{{Cite web|url=http://www.discogs.com/Crvena-Jabuka-Za-Sve-Ove-Godine/release/1387931|title=Crvena Jabuka – Za Sve Ove Godine (1987, Vinyl)|website=[[Discogs]]}}</ref> a ponovno je objavljen na [[Compact disc|CD]] 2003. == Snimanje albuma == Članovi grupe Crvena Jabuka počeli su sa radom na ovom albumu u ljeto 1986. godine, nešto prije njihovog prvog koncerta i tragične saobraćajne nesreće. Budući da je ovo trebao biti album u sjećanje na dva nesretno preminula člana grupe (Aljošu Buhu i Dražena Ričla), ostali članovi su odlučili da za ovaj album ne bude nikakvog reklamiranja niti koncertne turneje. Sa ovog (kao i prethodnog) albuma preuzete su pjesme koje su korištene za objavljivanja tri [[Muzički singl|singl ploče]]: "[[Ako, ako / Uzmi me kad hoćeš ti]]", "[[Nema više vremena / Tugo, nesrećo]]" i "[[Za sve ove godine / Umrijeću noćas od ljepote]]". U to vrijeme, solo gitarist, pjevač i vođa sastava [[Dražen Ričl]], te [[Zlatko Arslanagić]] koji je bio ritam gitarist i pisac većine tekstova sa njihovog [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]], imali su nekoliko demo snimaka pjesama za pojavljivanje na novom albumu. Demo snimke su procurile na internet u posljednjem tromjesečju 2011. - dvadeset pet godina nakon smrti dva gorepomenuta člana ovog sastava. Album je imao i radni naziv "Uzmi me (kad hoćeš ti)", čije pjesme su na kraju muzički prerađene i uvrštene na njihov prvi koncertni album "[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]" 1990. Nakon što su skoro pripremili cijeli album, tri preostala člana grupe Crvena jabuka odlučila su da bez odlaganja uđu u studio i završe cjelokupni muzički materijal. Producent je bio [[Željko Brodarić Jappa]], koji je godinu prije radio produkciju njihovog debitantskog albuma, a snimanje je urađeno u istom muzičkom ''Tetrapak studiju'' u [[Split]]u. Da nadoknadi činjenicu da su sada bila samo tri preostala člana ovog sastava, [[Dražen Žerić]] (koji je bio prateći pjevač na debitantskoj ploči) preuzeo je ulogu glavnog pjevača što će biti praksa na svakom narednom albumu, a Zlatko Arslanagić je osim električne gitare svirao i [[Bas-gitara|bas-gitaru]]. Muzičari iz grupe Crvena jabuka odlučili su da neće raditi nikakve promocije, reklame, pa čak ni koncertnu turneju, što bi takođe moglo objasniti zašto se ovaj album nije prodavao tako dobro kao njihovi drugi albumi.<ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/588234-Crvena-Jabuka-Za-Sve-Ove-Godine|title= ''Crvena jabuka - Za sve ove godine''|work= discogs.com|access-date= 21. 8. 2022}}</ref> == Opis == Sve pjesme napisane su u junu, julu i augustu 1986. Materijal su pripremili: Dražen Ričl, Aljoša Buha, Darko Jelčić, Dražen Žerić i Zlatko Arslanagić. Kao i na njihovom debitantskom albumu, i ovdje je ponovljena veoma uspješna kombinacija bržih rok pjesama i balada na akustičnoj gitari. Pjesme na ovom albumu su mnogo jednostavnije s blažim baladama zahvaljujući činjenici da je riječ o tribute albumu. ''"Za sve ove godine"'' otvara pjesma ''"Otrov"'' koja svojim uvodom na [[sintisajzer]]u i [[riff]]ovioma na električnoj gitari pomalo podsjeća na veliki hit američke grupe [[Van Halen]] ''"[[Jump (Van Halen)|Jump]]"''. Za njom slijede balada ''"Tugo nesrećo"'' i poletna rok kompozicija ''"Dođi kod mene"'', koje zajedno u samom početku daju dobar muzički niz zaokružujući se preostalim pjesmama na njihovom drugom muzičkom izdanju. Novina na ovom albumu je pjesma ''"Hajde hajde de opusti se"'' odsvirana u plesnom [[disco]] ritmu.<ref name="discogs"/> == Spisak pjesama == # "Otrov" (Zlaja) # "Tugo nesrećo" (Zijo) # "Za sve ove godine" (Zlaja) # "Dođi kod mene" (Zijo/Zlaja) # "Nema više vremena" (Zlaja) # "Umrijeću noćas od ljepote" (Zlaja) # "Ako ako" (Zlaja) # "Uzmi me (kad hoćeš ti)" (Zlaja) # "Hajde hajde de opusti se" (Žera/Zlaja) # "Jedina" (Zijo/Zlaja) # "Da je samo malo sreće" (Zijo) # "Osim tebe (ljubavi)" (Zlaja) <ref name="discogs"/> == Članovi grupe == * Zlatko Arslanagić (Zlaja) – ritam gitara, [[bas-gitara]], prateći vokal, tekstopisac * Darko Jelčić (Cunja) – [[bubnjevi]], [[udaraljke]] * Dražen Žerić (Žera) – [[Klavir|klavijature]], [[harmonika]], [[flauta]], vokal, tekstopisac * Željko Brodarić (Jappa) – producent <ref name="discogs"/> {{kurzivan naslov}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] qtpinbl957x0ez8nuacthmkw1vlhxhi 0 64105 3843125 3788652 2026-05-10T09:00:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843125 wikitext text/x-wiki {{Infokutija most | ime_mosta = Čobanija most | alternativno_ime = | slika = Cobanija bridge.jpg | opis_slike = | premošćuje = [[Miljacka|Miljacku]] | mjesto = [[Sarajevo]] | vrijeme_gradnje = 1557. | otvorenje = | saniranje = 1888. | rušenje = 1886. | uprava_nad_mostom = | konstrukcija = Željezna | namjena = | arhitekta = | dizajner = | materijal = Željezo | graditelj = | podizvođači = | ukupna_dužina = | visina_mosta = | širina_mosta = | najveći_raspon = | koordinate = }} '''Čobanija most''' je jedan od mostova preko [[Miljacka|Miljacke]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Prvobitno drveni most je sagradio [[vojvoda Čoban-Hasan]] 1557,<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2506|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=21. 4. 2018|archive-date=3. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503111543/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2506|url-status=dead}}</ref> a most je rekonstruisala [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamska zajednica]] za vrijeme [[Hasan Kaimija|Hasana Kaimije]], pjesnika i [[Tesavuf|sufijskog]] šejha. Stoga, ljudi ovaj most zovu i Šejhanija most kao i [[Šejtanija (most)|Šejtanija most]].<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/6822/sarajevski-mostovi-simboli-vremena|title=Sarajevski mostovi simboli vremena {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=bs|access-date=6. 1. 2024}}</ref> Godine 1886. željezni most je sagrađen na mjestu starog ali zbog lošeg oslonca most je propao. Na njegovom mjestu je sagrađen novi 1888.<ref>{{Cite web|url=https://centar.ba/mostovi|title=Općina Centar Sarajevo|website=Općina Centar Sarajevo|language=en|access-date=6. 1. 2024}}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * http://www.sarajevo-tourism.com/bos/satwin/cobanija2.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307175610/http://www.sarajevo-tourism.com/bos/satwin/cobanija2.htm |date=7. 3. 2016 }} * https://web.archive.org/web/20140407110145/http://www.panoramio.com/photo/22151906 * http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/cobanija/{{Mrtav link}} {{Sarajevski mostovi}} {{Građevine u Sarajevu}} [[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]] [[Kategorija:Mostovi završeni 1888]] [[Kategorija:Mostovi na Miljacki]] 7u7155ksplie01x94dg8h4dzm0twz40 0 66217 3843062 3793957 2026-05-10T03:20:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843062 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Flag of Nepal.svg|mini|desno|300px|Zastava Nepala]] '''Zastava Nepala''' je konkavna petougaona zastava crvene, bijele i plave boje te služi i kao državna i kao civilna zastava Nepala. Ona je jedina nacionalna zastava na svijetu koja nema pravougaoni oblik. Njen karakteristični izgled rezultat je kombinacije tri pojedinačna [[Trapez|trapeza]], zbog čega se označava kao dvostruki zastavni trokut. Crvena podloga simbolizira hrabrost, ali i nacionalni cvijet Nepala ([[rododendron]]), dok plavi rub predstavlja mir.<ref>{{Cite journal|last=Dhungel|first=Surya|last2=Gonzalez|first2=Phillip|date=2023|title=NEPAL (FEDERAL DEMOCRATIC REPUBLIC OF NEPAL) - FROM A CENTRALIZED MONARCHY TO A FEDERAL DEMOCRATIC REPUBLIC|url=https://doi.org/10.47919/fmga.cm23.0101|journal=Cuadernos Manuel Giménez Abad|volume=25|issue=1|doi=10.47919/fmga.cm23.0101|issn=2254-4445}}</ref> Današnja verzija zastave usvojena je 16. decembra 1962. godine, istovremeno s uspostavljanjem novog ustavnog poretka. Na zahtjev kralja Mahendre, standardizaciju zastave izvršio je građevinski inženjer Shankar Nath Rimal. Savremeni dizajn zasniva se na izvornom, tradicionalnom obliku koji se koristio tokom 19. i 20. stoljeća, a nastao je spajanjem dviju zasebnih zastavica koje su koristile suparničke grane vladajuće dinastije. Do 1962. godine simboli Sunca i polumjeseca na zastavi bili su prikazani s ljudskim licima, ali su ona uklonjena radi modernizacije izgleda zastave.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://doi.org/10.3886/icpsr09366|title=World Factbook, 1989|date=1990-10-16|website=ICPSR Data Holdings|access-date=2025-12-31}}</ref> == Simbolika == U savremenom periodu simbolika zastave Nepala proširena je i obogaćena višestrukim značenjima. Grimiznocrvena boja simbolizira hrabrost nepalskog naroda i ujedno predstavlja nacionalnu boju države, dok plavi rub označava mir i sklad. Ove boje često se pojavljuju u nepalskoj ornamentici i umjetničkom stvaralaštvu. Prema jednom rasprostranjenom tumačenju, motivi Mjeseca i Sunca predstavljaju mir i marljivost.<ref>{{Cite web|url=http://ourtechroom.com/nepal/nepal-flag-fact-flag-of-nepal/|title=Nepal Flag : Interesting Fact about the Flag of Nepal|website=ourtechroom.com|language=en|access-date=2025-12-31}}{{Mrtav link}}</ref> Historijski gledano, vladajuće dinastije na području današnjeg Nepala koristile su slične trouglaste zastave i prije formiranja moderne države. Ovi hinduistički vjerski barjaci, poznati kao ''dhvaja'', poslužili su kao inspiracija za današnji izgled zastave. ''The World Factbook'' nudi savremenije tumačenje prema kojem Mjesec i Sunce simboliziraju hinduizam i budizam, dvije dominantne religije u Nepalu.<ref name=":0" /> Prisustvo nebeskih tijela na zastavi naglašava trajnost Nepala i izražava nadu da će država opstati jednako dugo kao Sunce i Mjesec. Mjesec dodatno simbolizira hladnu klimu Himalaja, dok Sunce predstavlja toplinu i visoke temperature južnih nizija Terai. Također, stilizirani Mjesec odražava smirenost i duhovnu čistoću nepalskog naroda, dok stilizirano Sunce simbolizira njihovu odlučnost i snagu.<ref>{{Cite web|url=http://www.atlasobscura.com/articles/nepal-flag-shape|title=Decoding the Unusual Shape of the Nepali Flag|last=Nosowitz|first=Dan|date=2018-09-03|website=Atlas Obscura|language=en|access-date=2025-12-31}}</ref> == Također pogledajte == * [[Grb Nepala]] {{Zastave Azije}} {{Commonscat|Flags of Nepal}} == Reference == <references /> [[Kategorija:Zastave država|Nepal]] [[Kategorija:Nepal]] fpamyr3dxp64vpj2net35z5644v12vo 0 72075 3843011 3505038 2026-05-09T20:32:48Z Mhare 481 3843011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Teško je biti fin | slika = Tesko je biti fin (omot).JPG | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Srđan Vuletić]] | producent = {{plainlist| * [[Ademir Kenović]] * [[Michael Eckelt]] }} | scenarist = {{plainlist| * [[Miroslav Mandić]] * Srđan Vuletić }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Saša Petrović]] * [[Daria Lorenci]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Senad Bašić]] * [[Aleksandar Seksan]] }} | muzika = {{plainlist| * [[Srđan Kurpjel]] * [[Saša Lošić]] }} | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = [[Refresh Production]] | distributer = | datum = 2007. | trajanje = 102 minute | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Teško je biti fin''''' je bosanskohercegovački dramski igrani film snimljen 2007. godine u režiji [[Srđan Vuletić|Srđana Vuletića]]. Ovo je bilo drugo Vuletićevo dugometražno filmsko ostvarenje s kojim je otvoren 13. Sarajevo film festival 2007. godine. To je priča o sarajevskom taksisti čija je težnja da bude fin momak uprkos svim izazovima. Film je bio [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] na [[80. dodjela "Oskara"|80. dodjeli "Oskara"]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]], ali nije uspio ući u užu konkurenciju.<ref name="mojtv">{{cite web|url=http://mojtv.hr/film/8528/tesko-je-biti-fin.aspx|title=Teško je biti fin|access-date=3. 1. 2017}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.screendaily.com/its-hard-to-be-nice-tesko-je-biti-fin/4034119.article|title=It's Hard To Be Nice (Tesko Je Biti Fin)|access-date=3. 1. 2017}}</ref> == Radnja == Fudo je četrdesetogodišnji taksist, u kriminalnom miljeu Sarajeva i poznat je kao čovjek koji daje dobre "tipe" lopovima za pljačku. Zbog takvog načina života žena ga napušta i on odlučuje okrenuti list. On zna da to mora napraviti, jer voli svoju ženu, i preko svih granica, najviše na svijetu voli svog malog jednogodišnjeg sina. Od Seje, čovjeka sa mutnim šemama posuđuje novac, kupuje novi Renault Espace, i na opšte "zaprepaštenje" postaje prvi taksist koji u Sarajevu taksira u francuskom autu. U skladu sa novim autom on okreće list na novo, bolje poglavlje svog života. Ali, svijet oko njega se ne mijenja tako brzo i tako lako.<ref name="mojtv"/> == Uloge == * [[Saša Petrović]] – Fudo * [[Daria Lorenci]] – Azra * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Sejo * [[Senad Bašić]] – Bato * [[Aleksandar Seksan]] – Mrki * [[Jasna Žalica]] – medicinska sestra * [[Izudin Bajrović]] – doktor * [[Sanja Burić]] – gatara * [[Zana Marjanović]] – trudnica * [[Jasna Beri]] – punica * [[Ejla Bavčić]] – cvjećarka * [[Armis Mašić]] – Arap<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0910955/?ref_=fn_al_tt_1|title=It's Hard to Be Nice|last=Vuletic|first=Srdjan|last2=Lorenci|first2=Daria|date=10. 4. 2008|access-date=3. 1. 2017|last3=Savic|first3=Damir}}</ref> == Nagrade == * [[Saša Petrović]] "Srce Sarajeva za najboljeg muškog glumca" – [[Sarajevo Film Festival]]<ref>{{cite news|url=https://www.sff.ba/stranica/nagrade-13-sarajevo-film-festivala|title=Nagrade 13. Sarajevo Film Festivala|newspaper=sff.ba|access-date=21. 1. 2018}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Imdb title|id=0910955|title=Teško je biti fin}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi iz 2007.]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Srđana Vuletića]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] g31wwudvsz7qeyiggz0cunep6azxfie 0 74437 3842808 3788555 2026-05-09T12:04:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Istočnom Sarajevu | slika = Rektorat Univeziteta u Istočnom Sarajevu.jpg | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = 14. septembar 1992 | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Prof. dr. [[Milan Kulić]]<ref>{{cite web|title=Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Rektor|url=https://www.ues.rs.ba/la/organizacija-2/rektor-univerziteta/page=rektorat|website=www.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> | prorektor = | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = 6.093 (2025) <ref>{{cite web|title=Broj studenata upisanih 2023/24|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/obrazovanje/visoko_obrazovanje/skolska_godina_2024_2025/UpisaniStudenti_2024_2025.pdf|access-date=23. 11. 2025}}</ref> | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Istočno Sarajevo]] | savezna_država = | provincija = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = [[Urbani]] | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [https://www.ues.rs.ba/la/uis-2/ ues.rs.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = | slika_opis = Rektorat Univerziteta u Istočnom Sarajevu }} '''Univerzitet u Istočnom Sarajevu''' jedan od osam [[Javni univerzitet|javnih univerziteta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovan je 1992. godine, odvajanjem od [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Fakulteti ovog univerziteta su smješteni na veoma širokoj regiji, pokrivajući većinu teritorije istočnog dijela [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a sastoji se od 17 fakulteta.'''<ref>{{Cite web|url=https://www.ues.rs.ba/fakulteti/|title=Универзитет у Источном Сарајеву - Факултети и Академије|website=Универзитету у Источном Сарајеву|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref>''' ==Akademija likovnih umjetnosti== {{glavni|Akademija likovnih umjetnosti u Trebinju}} Fakultet se nalazi u [[Trebinje|Trebinju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.alutb.ues.rs.ba/|title=Академија ликовних умјетности Требиње|date=5. 2. 2021|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1995. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 250 studenata, a završilo 88. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci: #Slikanje #Grafika ==Pravoslavni bogoslovski fakultet== {{glavni|Bogoslovski fakultet u Foči}} Fakultet se nalazi u [[Foča|Foči]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bogoslovski.ues.rs.ba/|title=https://www.bogoslovski.ues.rs.ba/|website=Pravoslavni bogoslovski fakultet|language=|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Fakultet je osnovan 1994. godine, ali baštini tradiciju sarajevsko-reljevske bogoslovije koja je djelovala između 1882. i 1941. godine. Obrazuje kadrove za potrebe [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. ==Ekonomski fakultet - Pale== {{glavni|Ekonomski fakultet u Istočnom Sarajevu}} [[Datoteka:Univerzitetska zgrada, Pale 05.jpg|mini|230x230piksel|Zgrada ekonomskog fakulteta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama.]]]] Fakultet se nalazi u mjestu [[Pale]].<ref>{{Cite web|url=https://ekofis.ues.rs.ba/|title=Економски факултет Пале Универзитета у Источном Сарајеву|website=Економски факултет Пале Универзитета у Источном Сарајеву|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1993. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 3384 studenata, a završilo 802. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci: #Opća ekonomija #Marketing #Spoljnja trgovina i finansije #Računovodstvo #Finansijsko bankarski smijer #Ekonomija javnog sektora #Ekonomija preduzeća #Menadžment #Međunarodno poslovanje ==Ekonomski fakultet - Brčko== {{glavni|Ekonomski fakultet u Brčkom}} [[Datoteka:Ekonomski fakultet Brčko.jpg|mini|220x220piksel|Ekonomski fakultet u [[Brčko]]m.]] Fakultet se nalazi u [[Brčko]]m.<ref>{{Cite web|url=https://www.efb.ues.rs.ba/|title=Економски факултет Брчко - Универзитет у Источном Сарајеву|website=Економски факултет Брчко|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1976. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 8995 studenata, a završilo 1534. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci: #Računovodstvo i finansije #Poslovna informatika #Menadžment ==Elektrotehnički fakultet== {{glavni|Elektrotehnički fakultet u Istočnom Sarajevu}} Fakultet se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url=https://www.etf.ues.rs.ba/|title=Електротехнички факултет Универзитет у Источном Сарајеву|website=www.etf.ues.rs.ba|language=sr|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1961. godine. Do 1993. godine, kada se ovaj fakultet razdvaja na Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu fakultet je upisalo 14.000 studenata a završilo 3497. U periodu od 1993. do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 892 studenata, a završilo 119. Fakultet sačinjavaju sljedeći odsjeci: #[[Automatika]] i [[elektronika]] #[[Računarstvo]] i [[informatika]] #[[Elektroenergetika]] ==Filozofski fakultet== {{glavni|Filozofski fakultet u Istočnom Sarajevu}} Fakultet se nalazi u mjestu [[Pale]].<ref>{{Cite web|url=https://ff.ues.rs.ba/|title=Филозофски факултeт Пале Универзитета у Источном Сарајеву|date=13. 2. 2017|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1993. godine. U aprilu 2008. godine fakultet je studiralo oko 2000 studenata. Fakultet se sastoji od 12 katedri: #Katedra za[[filozofija|filozofiju]] #Katedra za [[sociologija|sociologiju]] #Katedra za žurnalistiku #Katedra za istoriju #Katedra za pedagogiju #Katedra za razrednu nastavu #Katedra za psihologiju #Katedra za [[srpski jezik]] i književnost #Katedra za opću [[književnost]] i bibliotekarstvo #Katedra za [[engleski jezik]] i književnost #Katedra za [[geografija|geografiju]] #Katedra za[[matematika|matematiku]] i [[računarstvo]] ==Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta== {{glavni|Fakultet fizičke kulture u Istočnom Sarajevu}} Fakultet se nalazi u mjestu [[Stambolčić]], općina [[Pale]].<ref>{{Cite web|url=https://test.fsfv-pr.rs/|title=Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta}}</ref> Osnovan je 1994. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 1684 studenata, a završilo 383. Fakultet se sastoji od dva odsjeka #Odsjek za profesora fizičke kulture #Odsjek za [[sport]] ==Fakultet poslovne ekonomije== {{glavni|Fakultet vanjske trgovine u Bijeljini}} Fakultet se nalazi u [[Bijeljina|Bijeljini]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fpe.ues.rs.ba/|title=Fakultet poslovne ekonomije Bijeljina|last=Bijeljina|first=Fakultet poslovne ekonomije|website=Fakultet poslovne ekonomije Bijeljina|language=en-US|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1993. godine kao Viša škola za vanjsku trgovinu, a 2007. godine transformisan u Fakultet poslovne ekonomije. Fakultet se sastoji od tri odsjeka # Spoljna trgovina, porezi i carine # Finansije, bankarstvo i osiguranje # Poslovna informatika ==Fakultet za proizvodnju i menadžment== {{glavni|Fakultet za proizvodnju i menadžment u Trebinju}} Fakultet se nalazi u [[Trebinje|Trebinju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fpm.ues.rs.ba/|title=ФПМ Требиње|date=20. 11. 2025|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1995. godine. Sačinjavaju ga sljedeće katedre: #Katedra za matematiku i fiziku #Katedra za mehaniku, konstrukcije i materijale #Katedra za proizvodne tehnike i tehnologije #Katedra za manadžment #Katedra za industrijsko inženjerstvo i informatiku ==Mašinski fakultet== {{glavni|Mašinski fakultet u Istočnom Sarajevu}} Fakultet se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url=https://www.maf.ues.rs.ba/|title=Mašinski fakultet Istočno Sarajevo|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1994. godine. Do aprila 2008. godine fakultet je upisalo 658 studenata, a završilo 114. Fakultet ima samo jedan odsjek, a to je Proizvodni. ==Muzička akademija== {{glavni|Muzička akademija u Istočnom Sarajevu}} Akademija se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url=https://www.mak.ues.rs.ba/|title=Muzička akademija Univerzitetа u Istočnom Sarajevu|website=www.mak.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovana je 1994, a sastoji se od sljedećih odsjeka: #Kompozicija #Solo pjevanje #Opća muzička pedagogija ==Medicinski fakultet== {{glavni|Medicinski fakultet u Foči}} Fakultet se nalazi u [[Foča|Foči]]. Osnovan je 1993. Do aprila 2008. fakultet je upisalo 965 studenata, a završilo 135. Na fakultetu djeluje 36 katedri, ali je nastavni program zajednički za sve studente redovnog studija.<ref>{{Cite web|url=https://www.mef.ues.rs.ba/|title=Медицински факултет Фоча – Медицински факултет Универзитета у Источном Сарајеву|website=www.mef.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}</ref> === Stomatološki fakultet === {{glavni|Stomatološki fakultet u Foči}} Fakultet se nalazi u [[Foča|Foči]]. Osnovan je 1993. godine. Do aprila 2008. fakultet je upisalo 731 student, a završilo 74. Na fakultetu djeluje 5 katedri, ali je nastavni program zajednički za sve studente redovnog studija. ==Pedagoški fakultet== {{glavni|Pedagoški fakultet u Bijeljini}} Fakultet se nalazi u [[Bijeljina|Bijeljini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.pfb.ues.rs.ba/|title=Педагошки факултет - Бијељина|last=think.ba|website=Педагошки факултет - Бијељина|language=sr|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1993. Na fakultetu djeluju sljedeće katedre: #Katedra za srpski jezik i književnost i strane jezike, #Katedra za matematiku i informatiku, #Katedra za PPD, biologiju, geografiju i ekologiju #Katedra za pedagogiju, psihologiju, filozofiju i sociologiju #Katedra za muzičku i likovnu kulturu i fizičko vaspitanje ==Poljoprivredni fakultet== {{glavni|Poljoprivredni fakultet u Istočnom Sarajevu}} Fakultet se nalazi u [[Lukavica|Lukavici]], [[Istočno Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url=https://www.pof.ues.rs.ba/|title=Почетна - Пољопривредни Факултет Источно Сарајево|date=29. 3. 2018|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1994. godine. Na fakultetu djeluje jedan odsjek, opći. Od početka akademske 2009/2010. godine predviđeno je uvođenje dva nova smjera: opći i biljna proizvodnja. ==Pravni fakultet== [[Datoteka:Univerzitetska zgrada, Pale 02.jpg|mini|173x173piksel|Zgrada Pravnog fakulteta na [[Pale (Republika Srpska)|Palama.]]]] {{glavni|Pravni fakultet u Istočnom Sarajevu}} Fakultet se nalazi u mjestu [[Pale]].<ref>{{Cite web|url=https://www.pravni.ues.rs.ba/|title=Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu|website=www.pravni.ues.rs.ba|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1994. godine i organizuje pravni studij općeg tipa, bez usmjerenja i specijalizacija. ==Saobraćajno-tehnički fakultet== {{glavni|Saobraćajno-tehnički fakultet u Doboju}} Fakultet se nalazi u [[Doboj]]u.<ref>{{Cite web|url=https://sf.ues.rs.ba/cir/|title=Саобраћајни факултет Добој|language=en-US|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 2005. godine transformacijom dotadašnje Više tehničke škole. Na fakultetu djeluju sljedeći odsjeci: #Saobraćajni odsjek: ##drumski i gradski saobraćaj ##željeznički saobraćaj ##poštanski saobraćaj ##telekomunikacije ##logistika #Tehnički odsjek: ##mašinska studijska grupa ###proizvodno mašinstvo ###industrijsko inžinjerstvo ##elektrotehnička studijska grupa ###elektronika i automatika ###elektrotehničko inžinjerstvo ##informatička studijska grupa ###programiranje ###informacione tehnologije i računarstvo ==Tehnološki fakultet== {{glavni|Tehnološki fakultet u Karakaju}} Fakultet se nalazi u [[Karakaj]]u, općina [[Zvornik]].<ref>{{Cite web|url=https://www.tfzv.ues.rs.ba/|title=Насловна|website=Технолошки факултет Зворник|language=sr-RS|access-date=23. 11. 2025}}</ref> Osnovan je 1993. godine. Školuje kadrove iz oblasti hemijske i procesne tehnologije. == Također pogledajte == * [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]] * [[Univerzitet u Sarajevu]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://www.unssa.rs.ba/ Službena stranica] {{Univerziteti u BiH}} [[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]] [[Kategorija:Javni univerziteti]] [[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Istočnom Sarajevu]] [[Kategorija:Univerzitet u Istočnom Sarajevu|*]] [[Kategorija:Obrazovanje u Istočnom Sarajevu]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] 3spuhmh46c71cr4urkkckjh9a374pw7 0 77643 3843124 3735895 2026-05-10T08:59:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843124 wikitext text/x-wiki {{mson|Čobanija}} * [[Čobanija (džamija)]], džamija u Sarajevu * [[Čobanija (most)]], most u Sarajevu. Jedan od mostova preko rijeke [[Miljacka|Miljacke]], sagrađen 1557. Most je poznat i kao "[[Hasan Kaimija|Šejhanija]]"<ref>http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/cobanija/{{Mrtav link}}</ref> * Regulacioni plan "Čobanija", Sarajevo, koji obuhvata dio prostora na lijevoj obali Miljacke; ograničen: sa sjevera lijevom obalom rijeke Miljacke između mostova Drvenija i Skenderija, sa juga ulicom Put Mladih Muslimana, sa istoka administrativnom granicom općine Centar i Stari Grad, sa zapada granicom obuhvata KSC Skenderija.<ref>http://www.ekapija.ba/website/bih/page/318636{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == [http://www.ekapija.ba/dokumenti/regulacioni_cobanija.pdf Regulacioni plan Čobanija, pdf]{{Mrtav link}} {{višeznačnica}} 8nt2nolxcvtklltzphn8g5gao9pp8iu 0 80133 3842872 3804675 2026-05-09T15:04:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Vaya Con Dios | pozadina = skupina | slika = Dani Klein.jpg | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | karijera = 1986 - 1996;<br /> 2004 - sada | trenutni_članovi = Dani Klein (1986-)<br>Jean-Michel Gielen (1990-) | bivši_članovi = Willy Lambregt (1986-1990)<br>Dirk Schoufs (1986-1991) | izdavač = [[Ariola Records]] | porijeklo = [[Belgija]] | najnoviji_album = ''The Ultimate Collection'' | godina3 = [[2006]] | album2 = "The Promise'' | godina2 = [[2004]] | album1 = ''What's A Woman: The Blue Sides Of Vaya Con Dios'' | godina1 = [[1998]] }} '''Vaya Con Dios''' je [[Belgija|belgijska]] muzička grupa osnovana [[1986]]. od strane Dani Klein, Dirka Schoufas i Willya Lambregta (kasnije ga je zamijenio Jean-Michel Gielen). U prijevodu na [[španski jezik|španski]] ime grupe znači "Idi s Bogom" ili "Bog neka je s tobom". Grupa je imala uspjeha na međunarodnoj sceni sa pjesmama ''Just a Friend of Mine'' (hit u [[Francuska|Francuskoj]]), ''What's a Woman?'' (hit broj 1 u [[Holandija|Holandiji]], [[1990]]. godine), ''Nah Neh Nah'', ''Don't Cry for Louie'', ''Puerto Rico'', ''Heading for a Fall'', ''Johnny'' i ''Don't Break My Heart''. Ukupno, grupa Vaya Con Dios prodala je preko 7 miliona albuma i više od 3 miliona singlova. .<ref>{{Cite web |url=http://www.vayacondios.info/interviewUK.htm |title=Oficijelna web-stranica Vaya Con Dios: Interviju sa Dani Klein |access-date=21. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070310223020/http://www.vayacondios.info/interviewUK.htm |archive-date=10. 3. 2007 |url-status=dead }}</ref> ==Biografija== Dani Klein, glavni vokal i Willy Lambregt su prije nastupali u bendu [[Arbeid Adelt!]], a onda su odlučili osnovati band Vaya Con Dios zajedno sa kontrabasistom Dirkom Schoufsom, jer su sve troje imali interese prema [[Romska muzika|ciganskoj]] muzici, [[jazz]]u i [[Opera|operi]] – žanrovima koje su voljeli i koji nisu bili uobičajni u [[Brisel]]u. Njihov prvi singl , ''Just a Friend of Mine'', imao je latinske zvuke i postao je veliki hit u [[Francuska|Francuskoj]], gdje je prodat u više od 300 000 primjeraka.<ref name="poparhive">{{Cite web |url=http://houbi.com/belpop/groepen/vayacondios.htm |title=Belgijska Pop & Rock Arhiva: Vaya Con Dios |access-date=21. 9. 2008 |archive-date=15. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070415210206/http://houbi.com/belpop/groepen/vayacondios.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon toga Willy Lambregt napušta grupu, a zamjenjuje ga Jean-Michel Gielen. Iako je Vaya Con Dios imao uspjeha u mnogim latinoameričkim zemljama, skoro da je bio nepoznat u [[Holandija|Holandiji]], dijelom zato što je bio belgijski bend, ali i zbog njihovog ciganskog stila. U ljeto 1990. oni konačno stiču popularnost u Holandiji sa singlom ''What's a Woman?'', koji je bio broj 1 čitave tri sedmice i tako učinivši članove Vaya Con Dios drugim belgijskim muzičarima, koji su imali hit broj 1 u Holandiji (prvi je bio Ivan Heylen u [[1974]].) <ref>Stichting Nederlandse Top 40, 500 br. 1 hitova na Top 40 ljestvici, strana 271, 9023009444 (Holandska knjiga)</ref> Pjesma govori o povezanosti čovjeka i žene, koji ne mogu jedno bez drugoga. Tokom [[1991]]. godine, Dani Klein i Dirk Schoufs odlučuju da se razdvoje, a nakon razlaza, Klein počinje svirati sa poznatim muzičarima. [[24. maj]]a 1991. godine, Schoufs umire od [[AIDS]]-a (bio je [[HIV]]pozitivan, zbog njegove ovisnosti o [[heroin]]u). Njihov treći album, ''Time Flies'' je melanholičniji od njegovih predthodnika. Iako se kroz vrijeme u bendu vrsta muzike i kompozicija mijenjala, Vaya Con Dios je stekao popularnost u većem dijelu Evrope – naročito u Francuskoj, [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]], sve do [[1996]]., kada Klein napušta posao sa muzikom zbog previše stresa. Ona se vraća u muzičke vode [[1999]]. kao pjevačica u grupi [[Purple Prose]], koja je, iste godine, izdala istoimeni debitantski album. Vaya Con Dios se vraća [[2004]]. godine sa novim albumom ''The Promise'', kojeg nije izdala ni jedna izdavačka kuća. Tokom [[2006]]., grupa izdaje album ''The Ultimate Collection'', kompilaciju najvećih hitova, sa DVD-om koncerta u Briselu i sa još nekim dodatcima, kao što je interviju sa Dani, neke neobjavljene slike i izjave o prvom nepoznatom singlu ''Pauvre Diable''. ==Diskografija== ===Albumi=== {| class="wikitable" |- bgcolor="#dbe5ff" ! Datum izdavanja ! Naziv albuma ! Pozicija na top-listama ! Certifikat |- | oktobar, 1988. | ''Vaya Con Dios'' | &nbsp; | 2 x Platinum (FIN) <ref name="Finska">{{Cite web |url=http://www.ifpi.fi/tilastot/kplista.html?action=etuk&kirjain=V |title=Suomen ääni- ja kuvatallennetuottajat |access-date=21. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721064455/http://www.ifpi.fi/tilastot/kplista.html?action=etuk&kirjain=V |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> |- | april, 1990. | ''Night Owls'' | &nbsp; | Platinum (NL) <ref name="Holandija ">[http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461 NVPI.nl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514050947/http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461 |date=14. 5. 2011 }} Baza podataka holandskog certificiranja</ref> Platinum (D) <ref>[http://www.ifpi.de/wirtschaft/gpergebnis.php?txtSuche=vaya+con+dios&strAktion=suche]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, Zlatna ploča (FIN) <ref name="Finska" /> |- | septembar, 1992. | ''Time Flies'' | #1 NL; #1 (5 sedmica) CH | Platinum (NL) 3 x Platinum (CH) <ref>[http://www.swisscharts.com/awards.asp?year=1995 SwissCharts.com] Certifikati iz 1995.</ref> Platinum (Norveška) <ref>[http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110510083043/http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |date=10. 5. 2011 }} IFPI Norway</ref> |- | septembar, 1995. | ''Roots and Wings'' | &nbsp; | Zlatna ploča (NL), Zlatna ploča (Norveška) |- | oktobar, 1995. | ''Best Of Vaya Con Dios'' | &nbsp; | Zlatna ploča (Norveška) |- | novembar, 1998. | ''What's A Woman: The Blue Sides Of Vaya Con Dios'' | &nbsp; | album sa najvećim hitovima |- | oktobar, 2004. | ''The Promise'' | &nbsp; | &nbsp; |- | oktobar, 2009. | ''[[Comme on est venu]]'' | #4 BEL | &nbsp; |} ===Singlovi=== {| class="wikitable" |- bgcolor="#dbe5ff" ! Datum ! Naziv ! Pozicija na top-listama ! Komentar |- | [[1986]] | "Just a Friend of Mine" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1987]] | "Puerto Rico" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1988]] | "Don't Cry for Louie" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1989]] | "Johnny" | &nbsp; | Izdat samo u Francuskoj |- | [[1990]] | "Nah neh nah" | &nbsp; | &nbsp; |- | Juni, [[1990]] | "What's a Woman?" | #1 (NL) | Zlatna ploča u Holandiji |- | [[1990]] | "Night Owls" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1992]] | "Heading for a Fall" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1993]] | "So Long Ago" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1995]] | "Don't Break My Heart" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1996]] | "Stay with Me" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[1996]] | "Lonely Feeling" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[2004]] | "No One Can Make You Stay" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[2005]] | "La Vida Es Como Una Rosa/Take Heed" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[2006]] | "Pauvre Diable" | &nbsp; | &nbsp; |- | [[2006]] | "What's a Woman" duet Aaron Neville | &nbsp; | &nbsp; |- | [[2009]] | "Les voiliers sauvages de nos vies" | &nbsp; | &nbsp; |} ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.vayacondios.info/ Vaya Con Dios oficijelna web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140818054248/http://www.vayacondios.info/ |date=18. 8. 2014 }} *[http://houbi.com/belpop/albums/ Vaya Con Dios i Purple Prose u belgijskoj Pop & Rock arhivi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606220923/http://houbi.com/belpop/albums/ |date=6. 6. 2014 }} *[http://vayacondios.goodforum.net/ Vaya Con Dios i Dani Klein Forumi] *[http://www.vayacondios.c.la Vaya Con Dios fan-klub web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210513180756/http://vayacondios.c.la/ |date=13. 5. 2021 }} [[Kategorija:Belgijske muzičke grupe]] 9w3sevxo7uu1jhy8mp6hmv4l6gh3ly1 0 80753 3842959 3760671 2026-05-09T17:53:22Z Srđan 73336 3842959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dušan Džamonja | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|1|31}} | mjesto_rođenja = [[Strumica]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2009|1|14|1928|1|31}} | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = kipar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Dušan Džamonja''' (31. januar 1928 – 14. januar 2009) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Kiparstvo|kipar]].<ref>{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276939-%D0%9D%D0%B5%D1%83%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%B0-%D0%BC%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B0-%D0%94%D0%B6%D0%B0%D0%BC%D0%BE%D1%9A%D0%B5|title=Neukrotiva mašta Džamonje|website=www.novosti.rs|language=sr-Latn|access-date=9. 1. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Druga-Hrvatska/222573|title=Druga Hrvatska|last=Latinović|first=Đorđe|date=16. 12. 2013|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=18. 1. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/89793/tko-je-tko-i-odakle-strani-velikani-hrvatske-kulture|title=Tko je tko i odakle: strani velikani hrvatske kulture – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=18. 1. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=454709|title=Press nabrojao "hrvatske Srbe": Zar vam Tesla i Arsen Dedić nisu ništa dobro donijeli?|website=www.index.hr|language=hr|access-date=18. 1. 2019}}</ref> == Biografija == Završio je Akademiju likovnih umijetnosti u [[Zagreb]]u, kod profesora Vanje Raduša i Franje Kršinića, a magistrirao 1951. kod [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]].<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.artfact.com/artist/dzamonja-dusan-56ogh4hznn|title=Dusan Dzamonja (1928)|work=ArtFact|accessdate=10. 7. 2013}}</ref> U [[Beograd]] dolazi 1954, kada je u Galeriji ULUS imao svoju prvu veliku izložbu. Godine 1970. započinje sa izgradnjom ljetnikovca i ateljea u [[Vrsar]]u, prema vlastitom projektu. Tim projektom bavi se i danas kao bajkovitim parkom skulptura. Godine 1977. dobija Rembrantovu nagradu u [[Basel]]u iz Geteove fondacije, a 1987. seli se u [[Bruxelles]], gdje ima atelje.<ref name=":2">{{cite web|title=DŽAMONJA SCULPTURE PARK|url=http://www.infovrsar.com/vrsar/experience-and-heritage/dzamonja-sculpture-park/?lang=en|work=VRSAR Inspires|accessdate=10. 7. 2013|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130806094818/http://www.infovrsar.com/vrsar/experience-and-heritage/dzamonja-sculpture-park/?lang=en|archivedate=6. 8. 2013}}</ref> == Stvaralaštvo == Spomenik revolucije na Mrakovici, [[Kozara]], izgrađen 1972, monumentalnih je dimenzija (34/16 metara), od armiranog betona i čelika. Riješen je kao kompleks u jedinstvenom sklopu skulpture, arhitekture i pejzaža, a uz njega i podzemni dokumentacijski muzej, osvijetljen odozgo kroz kružnu perforaciju, dimenzija 26/30 metara. Ovaj spomenik ostao je trajan biljeg i uspomena na žrtve [[Fašizam|fašističkog]] terora. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commonscat-inline|Dušan Džamonja}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Džamonja, Dušan}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2009.]] [[Kategorija:Biografije, Strumica]] [[Kategorija:Hrvatski kipari]] [[Kategorija:Jugoslavenski kipari]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za vizuelnu i primjenjenu umjetnost]] qmg2kjq7hnck1o6sj3cmmcxo7t0y4lm 0 81507 3843012 3729433 2026-05-09T20:33:01Z Mhare 481 3843012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Snijeg | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Aida Begić]] | producent = | scenarist = Aida Begić | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Zana Marjanović]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Jasna Ornela Bery]] * [[Vesna Mašić]] }} | muzika = Igor Čamo | kinematografija = | žanr = Drama | montaža = | studio = Mamafilm | distributer = | datum = 2008. | trajanje = 100 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = {{plainlist| * [[Bosanski jezik|Bosanski]] * [[Engleski jezik|Engleski]] }} | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Snijeg''''' je bosanskohercegovački igrani film snimljen 2008. godine u režiji [[Aida Begić|Aide Begić]]. Ovo je bio njen dugometražni prvijenac koji se prikazivao na 61. [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] u programu ''Sedmica međunarodne kritike'' i osvojio je nagradu programa.<ref name="jutarnji">{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/sarajevska-redateljica-ima-dobar-film-s-greskom---previse-objasnjava/1029740/ |title=Sarajevska redateljica ima dobar film s greškom - previše objašnjava |access-date=29. 10. 2014 |archive-date=25. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120725101553/http://www.jutarnji.hr/sarajevska-redateljica-ima-dobar-film-s-greskom---previse-objasnjava/1029740/ |url-status=dead }}</ref> Film je 2008. bio [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|bosanskohercegovački kandidat]] na [[81. dodjela "Oscara"|81. dodjeli "Oskara"]] u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]], ali nije ušao u užu konkurenciju.<ref name="imdb"> http://www.imdb.com/title/tt1146295/trivia?ref_=tt_trv_trv </ref> == Radnja == Radnja se odvija u selu Slavno negdje u istočnoj Bosni 1997. godine. Prikazuje malobrojne mještane sela koji preživljavaju praveći i prodajući [[pekmez]], salatu i slično. Jednog dana u selu stižu poslovni ljudi nudeći da kupe imanja. Mještani, među kojima se ističe mlada Alma ([[Zana Marjanović]]), se stavljaju pred dilemu: prodati svoju imovinu i otići, gubeći tako svoj duševni mir ili ostati i dalje teško živjeti i patiti se. Sve se okreće kada slučajno naiđu na Hamzu, koji radi u inostranstvu, a koji im nudi spasonosno rješenje. == Nagrade == * Sedmica međunarodne kritike - [[Kanski filmski festival]] * Najbolji film - Međunarodni filmski festival Hamptons * Posebna nagrada - Međunarodni filmski festival u [[Reykjavik]]u * Nagrada "Žena i jednakost" - Međunarodni filmski festival u [[Thessaloniki]]ju * Nagrada "Novi režiseri" - Međunarodni filmski festival u San Franciscu <ref>[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/aida-begic-dobila-nagradu-novi-reditelji/090508021 Aida Begić dobila nagradu "Novi reditelji"]</ref> == Kritike == Kritičari u Cannesu ocijenili su film kao prekrasan.<ref>{{Cite web |url=http://efareviews.cineuropa.org/2009/03/snijeg-snow-2008.html |title=Snijeg (Snow) 2008 |access-date=29. 10. 2014 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129231153/http://efareviews.cineuropa.org/2009/03/snijeg-snow-2008.html |url-status=dead }}</ref> Jurica Pavičić ocjenjuje film koji "je Aidu Begić predstavio kao darovitu redateljicu s iznimnim smislom za sliku i atmosferu, ali i autoricu koja katkad pati od pripovjedačke shematičnosti."<ref name="jutarnji"/> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090317011847/http://www.mamafilm.ba/snijeg/?language=en Zvanični sajt] * {{imdb_title|id=1146295|title=Snijeg}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2008.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Aide Begić]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1997.]] [[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]] 4stl22d0t39v1keryp8if2uuhrd3ky5 0 82078 3843065 3839706 2026-05-10T04:34:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija potres| |naslov = Potres u Kašmiru 2005. |datum = 8. oktobar 2005. |karta = 2005 Pakistan earthquake.png |jačina = 7,6 [[skala momentne jačine|M_w]] |dubina = 10 km |lokacija = [[Muzaferabad]], AJK |pogođene države = {{ZD|PAK}} [[Pakistan]]<br />{{ZD|IND}} [[Indija]]<br />{{ZD|AFG}} [[Afganistan]] |žrtve = 74.500+ mrtvih ([[Spisak prirodnih katastrofa po stopi smrtnosti#Potresi|14. potres po smrtnosti svih vrmena]])<br />106.000+ povrijeđenih |}} '''Potres u Kašmiru 2005. godine''' (poznat i kao '''Južnoazijski potres''' ili '''Veliki pakistanski potres''') bio je potres velikih razmjera sa [[epicentar|centrom]] u [[Azad Kašmir]]u (Pakistanski Kašmir) i [[Sjeverozapadna pogranična provincija|Sjeverozapadnoj pograničnoj proviniciji]]. Dogodio se u 08:50:38 po [[Pakistansko standardno vrijeme|pakistanskom standardnom vremenu]] (03:50:37 [[UTC]]) dana [[8. oktobar|8. oktobra]] [[2005]]. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/event/Kashmir-earthquake-of-2005|title=Kashmir earthquake of 2005 {{!}} Impact, Response, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/topics/natural-disasters-and-environment/kashmir-earthquake|title=2005 Kashmir earthquake|date=21. 8. 2018|website=HISTORY|language=en|access-date=25. 8. 2023}}</ref> Registrovan je kao potres jačine ili 7,6 ili 7,7 po [[Richterova skala|Richteru]], što ga čini sličnim onome koji je pogodio [[Potres u San Franciscu 1906.|San Francisco 1906. godine]], [[Potres u Kueti 1935.|Kuetu 1935. godine]], te [[Potres u Gudžaratu 2001.|Gudžarat 2001. godine]]. Od 8. novembra, službeni izvještaj Vlade [[Pakistan]]a o smrtnosti glasio je 79.000 mrtvih, dok službe govore o dodatnih 1.400 žrtava na indijskom dijelu [[Džamu i Kašmir|Džamua i Kašmira]], te četiri osobe koje su poginule u [[Afganistan]]u. == Žrtve == <div> * 86,000–87,351 mrtvih<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/static/lfs/data/pager/catalogs/|title=Index of /static/lfs/data/pager/catalogs|website=earthquake.usgs.gov|access-date=25. 8. 2023}}</ref> * 69,000–75,266 povrijeđenih * 2.8 miliona raseljenih {|class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: 30%; border-collapse: collapse; font-size: 95%; clear: right" | colspan="4" align="center" cellspacing="0" | '''Žrtve potresa u Kašmiru 2005. godine''' |- | align=center style="background: #E9E9E9;" | '''Lokacija''' | align=center style="background: #E9E9E9;" | '''Mrtvih''' | align=center style="background: #E9E9E9;" | '''Povrijeđenih''' |- | [[Sjeverozapadna pogranična provincija]]&nbsp;i&nbsp;[[Azad Kašmir]],&nbsp;[[Pakistan]] |73.338&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;|| [https://web.archive.org/web/20071012074152/http://jang-group.com/thenews/oct2005-weekly/nos-16-10-2005/she.htm#2 100.000]&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; |- | [[Džamu i Kašmir]], [[Indija]] | 1.360 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;|| 6.266 |- | [[Afganistan]] | 4 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;|| 14 |- | style="background: #E9E9E9;" | '''Ukupno''' | style="background: #E9E9E9;" | '''74.500+''' | style="background: #E9E9E9;" | '''106.000+''' |} <div> == Također pogledajte == * [[Barijera indijskog Kašmira]] * [[Transport u Indiji#autoputevi|Prijevoz autobusom duž barijere]] * [[Historija kašmirskog sukoba]] * [[DEMIRA Deutsche Minenraeumer]] - njemački demineri pružaju hitnu medicinsku pomoć nakon potresa == Reference == {{refspisak}} * "A crisis of neglect". ([[6. novembar]] [[2005]]) ''[[New Straits Times|New Sunday Times]]'', str. 18. * "Pneumonia hits Pakistan quake zone". ([[8. novembar]] [[2005]]) ''New Straits Times'', str. 6. * "Quake death toll now 87,350". ([[29. novembar]] [[2005]]) ''New Straits Times'', str. 6. == Vanjski linkovi == === Informacije === * [https://web.archive.org/web/20081110183311/http://www.kct-uk.org/ Kashmir charitable trust UK] * [http://www.krdf.net Kashmir Relief & Development Foundation (KRDF)] * [http://www.reliefweb.int/library/documents/2005/eeri-pak-07nov.pdf Summary report on Muzaffrabad Earthquake]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20170606080846/http://asc-india.org/lib/20051008-kashkoh.htm Special Event Page, Amateur Seismic Centre, India] * [https://web.archive.org/web/20081029083023/http://www.nationalvolunteermovement.org/ national volunteer movement] * [http://www.gsp.gov.pk/ Geological Survey of Pakistan] * [[wikia:pakistan:Earthquake 10-05|WikiPakistan Earthquake]] - Vijesti i informacije o potresu * [http://www.thepakistanquake.com/index.html PakistanQuake.Com] * [https://web.archive.org/web/20080919161748/http://www.oxfamamerica.org/whatwedo/emergencies/earthquake_southasia/index_html Oxfam America's South Asia Earthquake page] * [https://web.archive.org/web/20100216160959/http://www.muzaffarabadonline.com/ MuzaffarabadOnline.Com] * [https://web.archive.org/web/20070706093227/http://www.uwt.org/Report_2006_SAsiaUpdateRpt_Jan.asp?Pg=Emergency%20Appeal... Islamic Charity Ummah Welfare Trust Helps Those Affected] === Multimedija === * [https://web.archive.org/web/20080118110823/http://www.kct-uk.org/kashmir/earthquake/index.htm Earthquake Picture Gallery] * [https://web.archive.org/web/20080605015818/http://www.krdf.net/videos.html Kashmir Earthquake Appeal (KRDF Videos)] * [https://web.archive.org/web/20060427010817/http://geo.tv/important_events/earthquake05/index_vidz.html Severe Earthquake Jolts Pakistan GEO TV (Videos)] * [http://www.communitywalk.com/map/293 Annotated google map of the earthquake area, with photos (Map)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905033704/http://www.communitywalk.com/map/293 |date=5. 9. 2008 }} * [http://www.youtube.com/watch?v=bgDqflsFvjY Why did the news interest fade so quickly on the 2005 Kashmir quake? - Produced by Yuli Yang (News Documentary)] * [http://www.youtube.com/watch?v=4WszSvfIXE4 Life in Kashmir Half a Year after the Quake (Part I) - Produced by Yuli Yang (News Documentary)] * [http://www.youtube.com/watch?v=VOWRMCmt3Jw Life in Kashmir Half a Year after the Quake (Part II) - Produced by Yuli Yang (News Documentary)] * [http://caseyconnor.org/pakistan Journal of relief work in Pakistan (pictures, text, audio)] === Novinski članci === * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/shared/spl/hi/picture_gallery/05/south_asia_earthquake_in_uri_village/html/1.stm|title=Photo journal: Earthquake in Uri Village|publisher=BBC News|date=10. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://www.kashmirnewz.com/n00042.html|title=Quake prone constructions coming up|publisher=Kashmir Newz|date=7. 10. 2006|access-date=29. 10. 2008|archive-date=9. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080709050035/http://www.kashmirnewz.com/n00042.html|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/shared/spl/hi/picture_gallery/05/south_asia_return_to_uri_village/html/1.stm|title=Photo journal: Return to Uri Village|publisher=BBC News|date=31. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/south_asia/4377220.stm|title=Rich world 'failing' on quake aid|publisher=BBC News|date=26. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4358902.stm|title=Quake 'is UN's worst nightmare'|publisher=BBC|date=20. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/south_asia/2005/south_asia_quake/|title=In Depth: South Asia Quake|publisher=BBC News|date=9. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://dchammer.blogcollective.com/blog/_archives/2005/10/16|title=Line of Control|publisher=D.C. Hammer|date=16. 10. 2005|access-date=29. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012121318/http://dchammer.blogcollective.com/blog/_archives/2005/10/16|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://www.ifex.org/en/content/view/full/69856/|title=Pakistani journalists send mission to assess damage to local media|publisher=IFEX|date=18. 10. 2005|access-date=29. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20061002140005/http://www.ifex.org/en/content/view/full/69856/|archive-date=2. 10. 2006|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20051120/OPINION09/511200339/1110/OPINION|title=A tale of two disasters -- and two responses|publisher=DelwareOnline|date=20. 10. 2005|access-date=31. 12. 2020|archive-date=30. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930182356/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20051120%2FOPINION09%2F511200339%2F1110%2FOPINION|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://www.mtv.com/news/topics/a/aftershock_pakistan/|title=Aftershock: Gideon Yago's Diary In Pakistan|publisher=MTV News|date=2005|access-date=29. 10. 2008|archive-date=16. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090516004823/http://www.mtv.com/news/topics/a/aftershock_pakistan/|url-status=dead}} === Komentari === * [https://web.archive.org/web/20080501084957/http://www.krdf.net/art1.html One year on Kashmir Earthquake haunts survivors by Zafar Sharif] * [http://www.csmonitor.com/2005/1014/p01s02-wosc.html Christian Science Monitor October 14, 2005] * {{cite news|url=http://www.slate.com/id/2128066/fr/rss/|title=Getting Things Done|publisher=Slate (časopis)|date=14. 10. 2005|access-date=29. 10. 2008|archive-date=6. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081006000922/http://www.slate.com/id/2128066/fr/rss/|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://service.spiegel.de/cache/international/spiegel/0,1518,380183,00.html|title=Pakistan: Death and Distrust in Kashmir|publisher=Der Spiegel|date=17. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4546922.stm|title=Quake highlights Kashmir dispute|publisher=BBC News|date=21. 12. 2005}} * [http://www.youtube.com/watch?v=bgDqflsFvjY "Why did the news interest fade so quickly on the 2005 Kashmir quake?"] - Autor Yuli Yang, maj 2006. (dokumentarac) * [https://web.archive.org/web/20081005172507/http://www.opendemocracy.net/conflict-india_pakistan/jihadi_2941.jsp "Kashmir: politics of an Earthquake" by Jan McGirk] 19. 10. 2005 === Općenito === * [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)]] – [http://www.lib.berkeley.edu/SSEAL/SouthAsia/kashmir.html '''Conflict in Kashmir: Selected Internet Resources by the Library, University of California, Berkeley, USA'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110214218/http://www.lib.berkeley.edu/SSEAL/SouthAsia/kashmir.html |date=10. 11. 2017 }} {{Commonscat|2005 Kashmir earthquake}} {{Zemljotresi u 2005.}} [[Kategorija:2005. u Afganistanu]] [[Kategorija:2005. u Pakistanu]] [[Kategorija:Zemljotresi u 2005.]] [[Kategorija:Zemljotresi u Afganistanu]] [[Kategorija:Zemljotresi u Pakistanu]] 9s5zy3p25airtciyvbkqxf3ickusnnz 0 83967 3842907 3841475 2026-05-09T16:26:40Z Genetičar 181151 /* Citirani izvori */ 3842907 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | author-link=Ernst Hartert | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta (biologija)|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenic|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis'' |article-number=e.T103726378A264403022 |doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis'' |article-number=e.T103726922A154687741 |doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=[[National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002/> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] rcd74zjyy0tphu1b0slfw8y3u6g6vil 3842916 3842907 2026-05-09T16:35:16Z Genetičar 181151 /* Taksonomija i sistematika */ 3842916 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=[[National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002/> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] e6rpndz6kozbhhibxfi1p8zghz5zci6 3842917 3842916 2026-05-09T16:37:12Z Genetičar 181151 /* Rasprostranjenost i stanište */ 3842917 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002/> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] gm8bsb7y8m8qvilnq2gx16aq5y5pvtz 3842918 3842917 2026-05-09T16:37:43Z Genetičar 181151 3842918 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002/> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] ixp6pm87oru8zkm61adzu22gz7bh3n1 3842919 3842918 2026-05-09T16:39:47Z Genetičar 181151 3842919 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska sojka''' ili kreha ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002/> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] cgopmtoe0yqzahcrb8vjuwke9ga9sex 3842946 3842919 2026-05-09T17:40:51Z Genetičar 181151 /* Inteligencija */ 3842946 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska sojka''' ili kreha ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002/> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> ==Zanimljivosti== ;Prezimena koja asociraju na krehu/kreju: Prema dostupnim podacima, [[vještačka inteligencija]] nalazi da u svijetu živi približno 468 osoba s prezimenom Krehić. Najveći broj nosiielja ovog prezimena nalazi se u: Prema dostupnim podacima, [[vještačka inteligencija]] nalazi da u svijetu živi približno 468 osoba s prezimenom Krehić. Najveći broj nosiielja ovog prezimena nalazi se u: *Bosni i Hercegovini: Oko 448 osoba, što ovo prezime čini najčešćim upravo u ovoj državi (otprilike 1 na svakih 7.894 stanovnika). Gotovo svi (100%) žive na području Federacije BiH. *Hrvatskoj: Danas živi oko 10 do 20 osoba u svega nekoliko domaćinstava. Najviše ih je u Dubrovniku (oko 15), a manji broj u Zagrebu. *Sjedinjenim Američkim Državama: Postoji manji broj osoba s ovim prezimenom (često pisano kao "Krehic"). Prezime se povijesno veže za regiju [[Dubrovnik]]a i [[Tuzlanski kanton|tuzlansku regiju]] u BiH.<ref>Krehić Značenja Prezimena, Poreklo i Distribucija - Forebears Krehić Prezime. 646,966. Najčešće. prezime Na Svetu. Približno 468 ljudi nosi ovo prezime. Najviše preovlađuje u: Bosni i Hercegov... ... Prezime Krejić je relativno rijetko prezime na Balkanu, a evo dostupnih podataka o broju osoba koje ga nose: *Hrvatska: Prema podacima portala Acta Croatica, u Hrvatskoj danas živi oko 10 osoba s ovim prezimenom u 6 domaćinstava. Najviše ih je u Zaprešiću, Zagrebu i Opatiji. *Svijet: Prema procjenama platforme Forebears, širom svijeta postoji približno 14 do 15 osoba s ovim prezimenom (uključujući varijante bez dijakritika poput Krejic). *Bosna i Hercegovina: Iako se prezime pojavljuje u regiji, precizni statistički podaci o tačnom broju osoba u BiH trenutno nisu javno dostupni u digitalnim bazama, ali se prezime povremeno bilježi u istorijskim i genealoškim izvorima ka što je Ogorje.net. == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] b95dl0f7dnja7m46abmhvyxouqsruex 3842948 3842946 2026-05-09T17:42:22Z Genetičar 181151 /* Ishrana */ 3842948 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska sojka''' ili kreha ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime); jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> ==Zanimljivosti== ;Prezimena koja asociraju na krehu/kreju: Prema dostupnim podacima, [[vještačka inteligencija]] nalazi da u svijetu živi približno 468 osoba s prezimenom Krehić. Najveći broj nosiielja ovog prezimena nalazi se u: Prema dostupnim podacima, [[vještačka inteligencija]] nalazi da u svijetu živi približno 468 osoba s prezimenom Krehić. Najveći broj nosiielja ovog prezimena nalazi se u: *Bosni i Hercegovini: Oko 448 osoba, što ovo prezime čini najčešćim upravo u ovoj državi (otprilike 1 na svakih 7.894 stanovnika). Gotovo svi (100%) žive na području Federacije BiH. *Hrvatskoj: Danas živi oko 10 do 20 osoba u svega nekoliko domaćinstava. Najviše ih je u Dubrovniku (oko 15), a manji broj u Zagrebu. *Sjedinjenim Američkim Državama: Postoji manji broj osoba s ovim prezimenom (često pisano kao "Krehic"). Prezime se povijesno veže za regiju [[Dubrovnik]]a i [[Tuzlanski kanton|tuzlansku regiju]] u BiH.<ref>Krehić Značenja Prezimena, Poreklo i Distribucija - Forebears Krehić Prezime. 646,966. Najčešće. prezime Na Svetu. Približno 468 ljudi nosi ovo prezime. Najviše preovlađuje u: Bosni i Hercegov... ... Prezime Krejić je relativno rijetko prezime na Balkanu, a evo dostupnih podataka o broju osoba koje ga nose: *Hrvatska: Prema podacima portala Acta Croatica, u Hrvatskoj danas živi oko 10 osoba s ovim prezimenom u 6 domaćinstava. Najviše ih je u Zaprešiću, Zagrebu i Opatiji. *Svijet: Prema procjenama platforme Forebears, širom svijeta postoji približno 14 do 15 osoba s ovim prezimenom (uključujući varijante bez dijakritika poput Krejic). *Bosna i Hercegovina: Iako se prezime pojavljuje u regiji, precizni statistički podaci o tačnom broju osoba u BiH trenutno nisu javno dostupni u digitalnim bazama, ali se prezime povremeno bilježi u istorijskim i genealoškim izvorima ka što je Ogorje.net. == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] 2vxpu7mxwv2o2kbxhyxcu9dc006117e 3842949 3842948 2026-05-09T17:42:32Z AnToni 2325 3842949 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime); jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> ==Zanimljivosti== ;Prezimena koja asociraju na krehu/kreju: Prema dostupnim podacima, [[vještačka inteligencija]] nalazi da u svijetu živi približno 468 osoba s prezimenom Krehić. Najveći broj nosiielja ovog prezimena nalazi se u: Prema dostupnim podacima, [[vještačka inteligencija]] nalazi da u svijetu živi približno 468 osoba s prezimenom Krehić. Najveći broj nosiielja ovog prezimena nalazi se u: *Bosni i Hercegovini: Oko 448 osoba, što ovo prezime čini najčešćim upravo u ovoj državi (otprilike 1 na svakih 7.894 stanovnika). Gotovo svi (100%) žive na području Federacije BiH. *Hrvatskoj: Danas živi oko 10 do 20 osoba u svega nekoliko domaćinstava. Najviše ih je u Dubrovniku (oko 15), a manji broj u Zagrebu. *Sjedinjenim Američkim Državama: Postoji manji broj osoba s ovim prezimenom (često pisano kao "Krehic"). Prezime se povijesno veže za regiju [[Dubrovnik]]a i [[Tuzlanski kanton|tuzlansku regiju]] u BiH.<ref>Krehić Značenja Prezimena, Poreklo i Distribucija - Forebears Krehić Prezime. 646,966. Najčešće. prezime Na Svetu. Približno 468 ljudi nosi ovo prezime. Najviše preovlađuje u: Bosni i Hercegov... ... Prezime Krejić je relativno rijetko prezime na Balkanu, a evo dostupnih podataka o broju osoba koje ga nose: *Hrvatska: Prema podacima portala Acta Croatica, u Hrvatskoj danas živi oko 10 osoba s ovim prezimenom u 6 domaćinstava. Najviše ih je u Zaprešiću, Zagrebu i Opatiji. *Svijet: Prema procjenama platforme Forebears, širom svijeta postoji približno 14 do 15 osoba s ovim prezimenom (uključujući varijante bez dijakritika poput Krejic). *Bosna i Hercegovina: Iako se prezime pojavljuje u regiji, precizni statistički podaci o tačnom broju osoba u BiH trenutno nisu javno dostupni u digitalnim bazama, ali se prezime povremeno bilježi u istorijskim i genealoškim izvorima ka što je Ogorje.net. == Reference == === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] le54pk3d624717t45ijg568z1nrfq9k 3842951 3842949 2026-05-09T17:45:03Z AnToni 2325 /* Zanimljivosti */ 3842951 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime); jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] {{In lang|tr}} * {{BirdLife|22705764|Garrulus glandarius}} * {{InternetBirdCollection|eurasian-jay-garrulus-glandarius}} * {{VIREO|eurasian+jay}} * {{IUCN_Map| 22705764 |Garrulus glandarius}} * {{field guide birds of the world|Garrulus glandarius}} * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] 1oxaqt3kuhhkyu7066xo0aij97e3bif 3842994 3842951 2026-05-09T19:37:25Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3842994 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime); jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] rgmmt7oobnighro9adg3keetqms8u5h 3842995 3842994 2026-05-09T19:38:10Z Mhare 481 3842995 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994/> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime); jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011/> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic/> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Fusnote === {{Reflist|refs= <ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> <ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> <ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> <ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> }} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] stxu711mcvdciqnk180slmo2k1bb8zy 3843128 3842995 2026-05-10T09:08:33Z AnToni 2325 3843128 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] qilawssk6gzww11v8kt5yk7ze42xivi 3843205 3843128 2026-05-10T11:57:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843205 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šojka | status = LC | slika = Garrulus glandarius 1 Luc Viatour.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Garrulus glandarius | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves (razred ptica)|Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | familia = [[Corvidae]] | genus = ''[[Garrulus]]'' | species = '''''G. glandarius''''' | dvoimeno = ''Garrulus glandarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[Datoteka:Garrulus glandarius rufitergum MHNT 232 Weymouth.jpg |thumb|'' Garrulus glandarius '']] '''Evroazijska šojka''' ili kreja ({{la|Garrulus glandarius}}) jest [[vrsta]] [[vrapčarke|vrapčarki]] iz porodice vrana ''[[Corvidae]]''. Ima ružičasto-smeđe perje s crnom prugom sa svake strane bjelkastog grla, jarkoplavi panel na gornjem krilu i crni rep. Evroazijska šojka je šumska ptica koja se javlja na prostranom području od zapadne Evrope i sjeverozapadne Afrike do [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i dalje do istočne obale Azije i do jugoistočne Azije. Preko ovog prostranog [[areala|areala]], razvilo se nekoliko različitih [[rasa|rasnih]] oblika koji se međusobno razlikuju, posebno kada se upoređuju oblici na krajnjim dijelovima njenog areala. ==Taksonomija i sistematika== Evroazijska šojka je [[Opis vrste|formalno opisana]] od strane švedskog prirodnjaka [[Carl Linné| Carla Linnéa]] 1758. u 10. izdanju njegove ''[[Systema Naturae]]'' pod [[binomna nomenklatura|binomnim nazivom]] ''Corvus glandarius''.<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=Carl | year=1758 | title= Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis | volume=1 | edition=10th | page=106 | publisher=Laurentii Salvii | place=Holmiae (Stockholm) | language=Latin | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727011 }}</ref> Linné je specificirao [[tip lokaliteta (biologija)|lokalitet]] kao "Evropa", ali je [[Ernst Hartert]] to ograničio na [[Švedska|Švedsku]] u 1903.<ref>{{ cite book | last=Hartert | first=Ernst | year=1903 | title=Die Vögel der paläarktischen Fauna | volume=1 | language=German | location=Berlin | publisher=R. Friedländer und Sohn | page=29 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14029818 }}</ref><ref>{{ cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor2-last=Greenway | editor2-first=James C. Jr | year=1962 | title=Check-list of Birds of the World | volume=15 | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=229 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14485602 }}</ref> Kreja je sada jedna od tri vrste svrstane u rod ''[[Garrulus]]'' koji je 1760. ustanovio francuski zoolog [[Mathurin Jacques Brisson]].<ref>{{ cite book | last=Brisson | first=Mathurin Jacques | author-link=Mathurin Jacques Brisson | year=1760 | title=Ornithologie, ou, Méthode contenant la division des oiseaux en ordres, sections, genres, especes & leurs variétés | volume=1 | language=fr, la | page=30 | place=Paris | publisher=Jean-Baptiste Bauche | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/36010428 }}</ref><ref name=ioc>{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=January 2021 | title=Crows, mudnesters, birds-of-paradise | work=IOC World Bird List Version 11.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/crows/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=5 May 2021 }}</ref> Naziv roda ''Garrulus'' je [[latinski|latinska riječ]] koja znači "brbljanje", "trućanjanje" ili "bučan". Specifični epitet ''glandarius'' je latinski i znači "od žira".<ref>{{cite book | last=Jobling | first=James A. | year=2010| title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names | publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-1-4081-2501-4 | pages=[https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n171/mode/1up 171], [https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n173/mode/1up 173] }}</ref> Osam rasnih grupa (ukupno 33 [[podvrsta|podvrste]]) prepoznali su [[Steve Madge]] i [[Hilary Burn]] 1994:<ref name=Madge1994>{{cite book |last1=Madge |first1=Steve |author-link1=Steve Madge |last2=Burn |first2=Hilary |author-link2=Hilary Burn |year=1994 |title=Crows and Jays |isbn=978-0-7136-3999-5 |series=[[Helm Identification Guides]] |pages=95–97}} (although the text accompanying plate 11 states "some 35 races", the species account on page 95 states that 33 are recognised, and the sum of the numbers of races listed for each group is 33, indicating that the figure accompanying the plate is an error)</ref> * nominatna grupa (devet evropskih [[rasa]]), sa prugastom krunom. * ''cervicalis'' grupa (tri rase u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]), sa riđim potiljkom, sivim {plaštom, vrlo blijedim stranama glave i prugastom ili crnom krunom. * ''atricapillus'' grupa (četiri rase na [[Blisku istok|Bliskom istoku]], [[Krim]]u i [[Turska|Turskoj]]), sa ujednačenim plaštom i potiljkom, crnom krunom i vrlo blijedim licem. * rasa ''hyrcanus'' ([[Kaspijske hirkanske mješovite šume]] iz [[Iran]]a), mala sa crnom prednjom krunom i široko prugastom zadnjom krunom. * grupa ''brandtii'' (četiri rase u [[Sibir]]u i sjevernom [[Japan]]u), sa prugastom krunom, crvenkastom glavom, tamnom [[šarenica|šarenicom]] i sivim plaštom. * grupa ''leucotis'' (dvije rase u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]]), bez bijele boje na krilima, s bijelom prednjom krunom, crnom zadnjom krunom i mnogo bijele boje sa strane glave. * grupa ''bispecularis'' (šest rasa u regiji [[Himalaji|Himalaja]]), sa neprugastom riđom krunom i bez bijele mrlje na krilima. * grupa ''japonicus'' (četiri rase na južnim [[japan]]skim ostrvima), sa velikom bijelom mrljom na krilima, crnkastim licem i ljuskavom krunom. [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) i [[Birdlife International]] podijelili su evroazijsku krehu na tri vrste. Podvrsta ''G. g. leucotis'' postaje bjelolika šojka (''Garrulus leucotis'')<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2024 |title=''Garrulus leucotis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T103726378A264403022.en}}</ref> a grupa ''bispecularis'' koja sadrži šest podvrsta postaje obična krunasta Kreja (''Garrulus bispecularis'').<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2025 |title=''Garrulus bispecularis''|doi=10.2305/IUCN.UK.2025-2.RLTS.T103726922A154687741.en}}</ref> <gallery> Eurasian Jay Dugalbitta Chamoli Uttarakhand India 13.06.2013.jpg|''G. g. bispecularis''<br />[[Uttarakhand]], [[Indija]] Garrulus glandarius IL Jerusalem.JPG|''G. g. atricapillus''<br />[[Jerusalem]], Israel Cyprus jay (Garrulus glandarius glaszneri).jpg|''G. g. glaszneri''<br />[[Troodos Mountains]], [[Kipar]] </gallery> ==Opis== [[Slika:Eurasian Jay in Tree.jpg|thumb|Kreja na drvetu]] Šojka je relativno mala [[Corvidae|vrapčarska]] vrsta, slične veličine kao [[zapadna čavka]] (''Coloeus monedula'') dužine {{cvt|34|-|35|cm}} i raspona krila {{cvt|52|-|58|cm}}.{{sfn|Cramp|1994|p=7}} Nominirana rasa ima svijetlo riđosmeđe do ružičastosmeđe perje tijela. Bjelkasto grlo je sa svake strane omeđeno istaknutom crnom prugom brkova. [[Čelo]] i [[tjeme]] su bjelkasti s crnim prugama. Sapi su bijele. Složena boja na gornjoj površini krila uključuje crne i bijele pruge i istaknutu jarko plavu mrlju s finim crnim prugama. Rep je uglavnom crn.<ref name=Madge1994/> ===Glas=== [[Datoteka:Salinan Geais 3.ogg|right| Pjevanje šojke, [[Pariz]].]] Najkarakterističniji zvuk je oštar, hrapav krik koji se koristi pri uočavanju raznih [[predato]]ra i kao reklamni zvuk. Kreja je dobro poznata po svojoj [[mimikrija|mimikriji]], često zvučeći toliko slično drugoj vrsti da je teško razlikovati njen pravi identitet osim ako se ptica ne vidi. Imitira zvukove ptica grabljivica kao što su mijaukanje [[običnj mišar|običnog mišara]] i kreketanje [[jastreb kokošar| jastreba kokošara]].<ref>{{ cite book | last1=Svensson | first1=Lars | last2=Mullarney | first2=Killian | last3=Zetterström | first3=Dan | year=2009 | title=Collins Bird Guide | edition=2nd | location=London | publisher=HarperCollins | isbn=978-0-00-726814-6 | page=362 }}</ref>{{sfn|Cramp|1994|pp=19-20}} ==Rasprostranjenost i stanište== Kao pripadnik široko rasprostranjene grupe šojki, nastanjuje mješovite šume, posebno hrastove, i uobičajeno sakuplja [[žir]]. Posljednjih godina, ptica je počela migrirati u urbana područja, moguće kao rezultat kontinuirane erozije njenog šumskog [[staništa]]. Prije nego što su ljudi počeli komercijalno saditi drveće u velikim razmjerima, šojke su bile glavni izvor kretanja i razmnožavanja crnog [[hrast]]a (''[[Quercus robur]]''), a svaka ptica je imala sposobnost da širi više od hiljadu žireva svake godine. Krehe će također zakopati žireve drugih vrsta hrasta, a [[Nacionalni fond]] ih je naveo kao glavnog prenositelja najveće populacije hrasta crnike (''Quercus ilex'') u sjevernoj Evropi, smještene u Ventnoru na ostrvu Wight.<ref>{{cite web|title=The holm oaks of Ventnor Downs|url=https://www.nationaltrust.org.uk/ventnor-downs/features/the-holm-oaks-of-ventnor-downs|website=National Trust]]|access-date=29 May 2018}}</ref> Zabilježeno je da krehe nose pojedinačne žireve i do 20 km udaljenosti, a pripisuje im se brzo širenje hrastova prema sjeveru nakon [[pleistocen|posljednjeg ledenog doba]].<ref>{{cite journal |last1=Howe |first1=H.F. |last2=Smallwood |first2=J. |title=Ecology of seed dispersal |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=1982 |volume=13 |issue=1 |pages=201–228 |doi=10.1146/annurev.es.13.110182.001221 |bibcode=1982AnRES..13..201H }}</ref> ==Ponašanje i ekologija== ===Razmnožavanje=== Evroazijske šojke se obično prvi put pare kada napune dvije godine, iako se povremeno pare i kada napune samo jednu godinu. Oba spola grade gnijezdo koje se obično postavlja u račvanje ili na granu drveta blizu glavnog debla na visini od 2–5 m iznad tla. Vrlo rijetko se gnijezdo nalazi na zgradi. Gnijezdo ima bazu od grančica promjera 3–15 mm i oblogu od tanjih grančica, korijenja, trave, mahovine i lišća. Jaja se polažu svakodnevno, obično rano ujutro. Leglo se sastoji od 3–6 jaja koja su blijedozelene do blijedomaslinastosmeđe boje i prekrivena su finim tamnijim mrljama. Ponekad imaju smeđe ili crne pruge koncentrirane na širem kraju. Jaja su veličine 31,3 x 23,0 mm i teže oko 8,5 g. [[Ženka]] ih inkubira, a mladi se izlegu nakon 16–19 dana. Dok je ženka na gnijezdu, [[mužjak]] joj donosi hranu. Oba [[roditelj]]a hrane i brinu se o mladima koji se izlijeću nakon 19–23 dana. Roditelji nastavljaju hraniti ptiće dok ne napune 6–8 sedmica. Svake godine se podigne samo jedno leglo.{{sfn|Cramp|1994|pp=23–25}} Maksimalna zabilježena starost je 16 godina i 9 mjeseci za pticu u Skeltonu, [[York]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]], koja je prstenovana 1966. godine i pronađena mrtva u 1983.<ref>{{cite web | last1=Robinson | first1=R.A. | last2=Leech | first2=D.I. | last3=Clark | first3=J.A. | date=2020 | title=Longevity records for Britain & Ireland in 2019 | publisher=British Trust for Ornithology | url=https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 | access-date=11 May 2021 | archive-date=30 September 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200930050122/https://app.bto.org/ring/countyrec/results2019/longevity.htm#15390 }}</ref><ref>{{cite web |title=European Longevity Records |url=https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |publisher=Euring |access-date=11 May 2021 |archive-date=18. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118071252/https://euring.org/data-and-codes/longevity-list?page=5 |url-status=dead }}</ref> <gallery> File:Jay Nest 13-05-12 (7190059330).jpg|Gnijezdo sa jajima File:Juvenile jay on apartment step.jpg| Mlada hreha u Južnoj Koreji Garrulus glandarius atricapillus MHNT.ZOO.2010.11.170.18.jpg|''Garrulus glandarius atricapillus'' - [[MHNT]] </gallery> ===Ishrana=== [[Slika:Jay Feeding.webm|thumb|Kreja jede orah]] Hrani se i na drveću i na tlu, uzimajući širok spektar [[beskičmenjak]]a, uključujući mnoge [[insekt]]e, žireve (sjemenke hrasta), koje zakopava za upotrebu tokom zime);<ref name=Burton2002>{{cite book |last1=Burton |first1=Maurice |last2=Burton |first2=Robert |date=2002 |title=International Wildlife Encyclopedia |edition=3rd |volume=18 |publisher=[[Marshall Cavendish]] |location=New York |oclc=779008612 |url-access=subscription |page=2457 |url=https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia |access-date=11 October 2012 |archive-date=7 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307224356/https://www.questia.com/read/120344869/international-wildlife-encyclopedia }}</ref> jede [[bukva|bukove]] i druge [[sjeme]]nke, [[plod]]ova poput [[kupina|kupina]] i [[Sorbus aucuparia|bobica jarebike]], mlade [[ptice]] i jaja, šišmiše i male [[glodari|glodare]]. Kao i većina vrsta, ishrana šojke se mijenja sa godišnjim dobima, ali je značajna po obilnom sakupljanju hrane – posebno hrastovog i bukovih žirova – za zimu i proljeće. Iako se sakupljanje hrane odvija tokom cijele godine, najintenzivnije je u jesen.<ref>{{Cite journal | last1=Clayton | first1=N.S.| last2=Mellor | first2=R.| last3=Jackson| first3=A. | year=1996 | title=Seasonal patterns of food storing in the Jay ''Garrulus glandarius''| journal=Ibis | volume=138 | issue=2 | pages=250–255 | doi=10.1111/j.1474-919X.1996.tb04336.x }}</ref> ===Inteligencija=== Slično drugim [[vrana]]ma, zabilježeno je da šojke planiraju buduće potrebe.<ref name=Cheke2011>{{cite journal |last1=Cheke |first1=L. |last2=Clayton |first2=N. |year=2011 |title=Eurasian jays (''Garrulus glandarius'') overcome their current desires to anticipate two distinct future needs and plan for them appropriately |journal=Biology Letters |doi=10.1098/rsbl.2011.0909 |volume=8 |issue=2 |pages=171–175 |pmid=22048890 |pmc=3297405}}</ref> Mužjaci šojki također uzimaju u obzir želje svoje partnerice kada s njom dijele hranu kao ritual udvaranja<ref name=Ostojic>{{cite journal |last1=Ostojić |first1=L. |last2=Shaw |first2=R. |last3=Cheke |first3=L. |last4=Clayton |first4=N. |year=2013 |title=Evidence suggesting that desire-state attribution may govern food sharing in Eurasian jays |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=110 |issue=10 |pages=4123–4128 |doi=10.1073/pnas.1209926110 |pmid=23382187 |pmc=3593841|doi-access=free }}</ref> i kada štite hranu od krađa drugih vrsta.<ref>{{Cite journal | last1=Ostojić | first1=L. | last2=Legg | first2=E.W. | last3=Brecht | first3=K.F. | last4=Lange | first4=F. | last5=Deininger | first5=C. | last6=Mendl | first6=M. | last7=Clayton | first7=N.S. | date=2017 | title=Current desires of conspecific observers affect cache-protection strategies in California scrub-jays and Eurasian jays | journal=Current Biology | volume=27 | issue=2 | pages=R51–R53 | doi=10.1016/j.cub.2016.11.020 | pmid=28118584 | pmc=5266788 | bibcode=2017CBio...27..R51O | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} === Citirani izvori=== {{refbegin}} * {{Cite book |editor1-last=Cramp |editor1-first=Stanley |display-editors=etal |year=1994 |chapter=''Garrulus glandarius'' Jay |title=Handbook of the Birds of Europe the Middle East and North Africa: The Birds of the Western Palearctic |volume=VIII: ''Crows to Finches'' |place=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=7–31 |isbn=978-0-19-854679-5 }} {{refend}} ==Dpdatni izvori== {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Cheke |first1=Lucy G. |last2=Bird |first2=Christopher D. |last3=Clayton |first3=Nicola S. |year=2011 |title=Tool-use and instrumental learning in the Eurasian jay (''Garrulus glandarius'') |journal=Animal Cognition |doi=10.1007/s10071-011-0379-4 |pmid=21249510 |volume=14 |issue=3 |pages=441–455 |s2cid=9123984 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Garrulus glandarius}} * [https://www.rspb.org.uk/birds-and-wildlife/jay The Royal Society for the Protection of Birds (RSPB) - Birds & Wildlife - Jay] * [https://web.archive.org/web/20160305010317/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/406_JayGglandarius.pdf Ageing and sexing by Javier Blasco-Zumeta & Gerd-Michael Heinze] (PDF; 1.1 MB) * [https://web.archive.org/web/20200205235628/http://www.ornithos.de/Ornithos/Feather_Collection/Garrulus_glandarius/Garrulus_glandarius.htm Feathers of Eurasian jay (''Garrulus glandarius'')] * [http://www.mikosanat.com/kus/alakarga/alakarga.html Jay photos and information] * [https://web.archive.org/web/20190207011213/http://www.arkive.org/jay/garrulus-glandarius/ Eurasian jay media] from [[ARKive]] {{Corvidae|1}} {{Taxonbar |from=Q25354}} {{Authority control}} [[Kategorija:Garrulus]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Ptice Evroazije]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka fauna]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl von Linné]] thc5vp1w4d1tc3wgpknxfg2eyesx4g9 0 84568 3843126 3842364 2026-05-10T09:01:45Z TheWikipedian1250 115741 /* */ 3843126 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jorge Luis Borges (crop).jpg|mini|Jorge Luis Borges]] [[Datoteka:Gabriel Garcia Marquez.jpg|mini|Gabriel Garcia Marquez]] [[Datoteka:Die Fliege in der Kellergasse.jpg|mini|]] '''Magijski realizam''', ili '''magični realizam''', je [[književnost|književno]]-[[umjetnost|umjetnički]] smjer u kojem se elementi [[fantastika|fantastike]] isprepliću sa stvarnošću, poistovjećujući se na taj način s njom i tvoreći skladnu cjelinu zasnovanu na objektivnom odnosu. Termin ''magijski realizam'' izvorno se koristio [[1920te|1920-ih]] godina za školu slikara, no danas se najviše veže za prozu [[Jorge Luis Borges|Jorgea Luisa Borgesa]] ([[Argentina]]), [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíe Márqueza]] (Kolumbija), zatim [[Günter Grass]]a ([[Njemačka]]), i [[John Fowles|Johna Fowlesa]] ([[Engleska]]). U tu grupu od novijih pisaca spada i [[Isabella Allende]] ([[Čile]]). '''Čudesni realizam''' je stil [[Fikcija|fikcije]] i [[Literarni žanr|književnog žanra]] 20. vijeka. Na termin je uticao istoimeni njemački slikarski stil 1920-ih.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004">{{Cite book|last=Bowers|first=Maggie Ann|title=Magic(al) Realism|url=https://archive.org/details/liang.magicalrealism0000bowe_v1y0|date=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-26854-7|location=New York}}</ref> Kao stil književne fikcije, magični [[realizam]] slika realističan pogled na svijet, a istovremeno dodaje i magične elemente, često se baveći zamagljivanjem linija između fantazije i stvarnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism|title=What Is Magical Realism? Definition and Examples of Magical Realism in Literature, Plus 7 Magical Realism Novels You Should Read|website=MasterClass}}</ref> ''Magijski realizam'', možda najčešći pojam, često se posebno odnosi na književnost, s [[Magija u fikciji|magičnim]] ili [[Supernatural|natprirodnim]] fenomenima predstavljenim u inače stvarnom svijetu ili svjetovnom [[Postavka (naracija)|okruženju]], koji se obično nalazi u romanima i [[Performans|dramskim predstavama]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" /> {{Rp|1–5}} Unatoč tome što uključuje određene magične elemente, općenito se smatra da je žanr drugačiji od [[Fantastika|fantazije]] jer magični realizam koristi znatnu količinu realističnih detalja i koristi magične elemente kako bi ukazao na stvarnost, dok su fantastične priče često odvojene od stvarnosti.<ref name="Cornés">{{Cite book|last=Cornés|first=Eladio|url=https://archive.org/details/dictionaryofmexi0000unse|title=Dictionary of Mexican Literature|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1992|location=Greenwood|page=https://books.google.es/books?id=j-K-13qmBSoC&pg=PA397&dq=magic+realism+is+not+fantasy&hl=es&sa=X&ved=2ahUKEwiC-eWbmeLqAhW06uAKHfwpAwsQ6AEwAXoECAIQAg#v=onepage&q=magic%20realism%20is%20not%20fantasy&f=false 397|quote=Magični realizam nije čista fantazija jer sadrži znatnu količinu realističnih detalja (...)}}</ref><ref name="auto">{{Cite journal|last=Wexler, Joyce|year=2002|title=What Is a Nation? Magic Realism and National Identity in Midnight's Children and Clear Light of Day|journal=The Journal of Commonwealth Literature|volume=37|issue=2|pages=137–155|doi=10.1177/002198940203700209|quote=The oxymoron "magic realism" (...) It is a more inclusive form than realism or fantasy.}}</ref><ref name="Hegerfeldt">{{Cite book|last=Hegerfeldt, Anne C.|title=Lies that Tell the Truth: Magic Realism Seen Through Contemporary Fiction from Britain|publisher=Rodopi|year=2005|location=New York|page=https://books.google.es/books?id=FdrXgdj5TZAC&pg=PA6&dq=shorthand+definition+of+magic+realism+as+an+%E2%80%9Camalgamation+of+realism+and+fantasy%E2%80%9D&hl=es&sa=X&ved=2ahUKEwiZ3baYo-LqAhWnBWMBHeOPDgcQ6AEwAHoECAUQAg#v=onepage&q=shorthand%20definition%20of%20magic%20realism%20as%20an%20%E2%80%9Camalgamation%20of%20realism%20and%20fantasy%E2%80%9D&f=false 6|quote=(...) clearly insufficient shorthand definition of magic realism as an “amalgamation of realism and fantasy”}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://litreactor.com/columns/how-is-magical-realism-different-from-fantasy|title=How Is Magical Realism Different From Fantasy?|last=Shultz, Christopher|website=Litbreaker|access-date=21. 7. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://lunastationquarterly.com/the-difference-between-magic-realism-and-fantasy/#:~:text=The%20most%20common%20definition%20of,coherently%20organized%20worlds%20and%20myths.%E2%80%9D&text=In%20magic%20realism%2C%20by%20contrast,as%20though%20it%20is%20ordinary.|title=The Difference Between Magic Realism and Fantasy|last=Davidson, Lale|date=16. 5. 2018|website=Luna Station Quarterly|access-date=21. 7. 2020|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930214838/http://lunastationquarterly.com/the-difference-between-magic-realism-and-fantasy/#:~:text=The%20most%20common%20definition%20of,coherently%20organized%20worlds%20and%20myths.%E2%80%9D&text=In%20magic%20realism%2C%20by%20contrast,as%20though%20it%20is%20ordinary.|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bookriot.com/what-is-magical-realism/|title=What is magical realism?|last=Allmann, Emma|date=8. 2. 2018|website=bookriot.com|access-date=21. 7. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tor.com/2008/10/23/magicrealism/|title=Magic realism: Not fantasy. Sorry|last=Evans, Jon|date=23. 10. 2008|website=tor.com|access-date=21. 7. 2020}}</ref> Magični realizam se često posmatra kao spajanje stvarnih i magičnih elemenata koji stvaraju inkluzivniji oblik pisanja od [[Književni realizam|književnog realizma]] ili [[Fantastika|fantazije]].<ref name="auto" /> == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Gabriel García Márquez]] ** [[Sto godina samoće]] * [[Jorge Luis Borges]] {{Naučna fantastika}} {{Narativ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] g5de65uk2ltd3sdjdn9mse1nt9jb251 3843127 3843126 2026-05-10T09:04:02Z TheWikipedian1250 115741 /* */ 3843127 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jorge Luis Borges (crop).jpg|mini|Jorge Luis Borges]] [[Datoteka:Gabriel Garcia Marquez.jpg|mini|Gabriel Garcia Marquez]] [[Datoteka:Die Fliege in der Kellergasse.jpg|mini|''Ogromna kućna [[muha]] u podrumskom prolazu. Ljudi su nestali - skrivaju se. Šta se dogodilo?'']] '''Magijski realizam''', ili '''magični realizam''', je [[književnost|književno]]-[[umjetnost|umjetnički]] smjer u kojem se elementi [[fantastika|fantastike]] isprepliću sa stvarnošću, poistovjećujući se na taj način s njom i tvoreći skladnu cjelinu zasnovanu na objektivnom odnosu. Termin ''magijski realizam'' izvorno se koristio [[1920te|1920-ih]] godina za školu slikara, no danas se najviše veže za prozu [[Jorge Luis Borges|Jorgea Luisa Borgesa]] ([[Argentina]]), [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíe Márqueza]] (Kolumbija), zatim [[Günter Grass]]a ([[Njemačka]]), i [[John Fowles|Johna Fowlesa]] ([[Engleska]]). U tu grupu od novijih pisaca spada i [[Isabella Allende]] ([[Čile]]). '''Čudesni realizam''' je stil [[Fikcija|fikcije]] i [[Literarni žanr|književnog žanra]] 20. vijeka. Na termin je uticao istoimeni njemački slikarski stil 1920-ih.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004">{{Cite book|last=Bowers|first=Maggie Ann|title=Magic(al) Realism|url=https://archive.org/details/liang.magicalrealism0000bowe_v1y0|date=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-26854-7|location=New York}}</ref> Kao stil književne fikcije, magični [[realizam]] slika realističan pogled na svijet, a istovremeno dodaje i magične elemente, često se baveći zamagljivanjem linija između fantazije i stvarnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism|title=What Is Magical Realism? Definition and Examples of Magical Realism in Literature, Plus 7 Magical Realism Novels You Should Read|website=MasterClass}}</ref> ''Magijski realizam'', možda najčešći pojam, često se posebno odnosi na književnost, s [[Magija u fikciji|magičnim]] ili [[Supernatural|natprirodnim]] fenomenima predstavljenim u inače stvarnom svijetu ili svjetovnom [[Postavka (naracija)|okruženju]], koji se obično nalazi u romanima i [[Performans|dramskim predstavama]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" /> {{Rp|1–5}} Unatoč tome što uključuje određene magične elemente, općenito se smatra da je žanr drugačiji od [[Fantastika|fantazije]] jer magični realizam koristi znatnu količinu realističnih detalja i koristi magične elemente kako bi ukazao na stvarnost, dok su fantastične priče često odvojene od stvarnosti.<ref name="Cornés">{{Cite book|last=Cornés|first=Eladio|url=https://archive.org/details/dictionaryofmexi0000unse|title=Dictionary of Mexican Literature|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1992|location=Greenwood|page=https://books.google.es/books?id=j-K-13qmBSoC&pg=PA397&dq=magic+realism+is+not+fantasy&hl=es&sa=X&ved=2ahUKEwiC-eWbmeLqAhW06uAKHfwpAwsQ6AEwAXoECAIQAg#v=onepage&q=magic%20realism%20is%20not%20fantasy&f=false 397|quote=Magični realizam nije čista fantazija jer sadrži znatnu količinu realističnih detalja (...)}}</ref><ref name="auto">{{Cite journal|last=Wexler, Joyce|year=2002|title=What Is a Nation? Magic Realism and National Identity in Midnight's Children and Clear Light of Day|journal=The Journal of Commonwealth Literature|volume=37|issue=2|pages=137–155|doi=10.1177/002198940203700209|quote=The oxymoron "magic realism" (...) It is a more inclusive form than realism or fantasy.}}</ref><ref name="Hegerfeldt">{{Cite book|last=Hegerfeldt, Anne C.|title=Lies that Tell the Truth: Magic Realism Seen Through Contemporary Fiction from Britain|publisher=Rodopi|year=2005|location=New York|page=https://books.google.es/books?id=FdrXgdj5TZAC&pg=PA6&dq=shorthand+definition+of+magic+realism+as+an+%E2%80%9Camalgamation+of+realism+and+fantasy%E2%80%9D&hl=es&sa=X&ved=2ahUKEwiZ3baYo-LqAhWnBWMBHeOPDgcQ6AEwAHoECAUQAg#v=onepage&q=shorthand%20definition%20of%20magic%20realism%20as%20an%20%E2%80%9Camalgamation%20of%20realism%20and%20fantasy%E2%80%9D&f=false 6|quote=(...) clearly insufficient shorthand definition of magic realism as an “amalgamation of realism and fantasy”}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://litreactor.com/columns/how-is-magical-realism-different-from-fantasy|title=How Is Magical Realism Different From Fantasy?|last=Shultz, Christopher|website=Litbreaker|access-date=21. 7. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://lunastationquarterly.com/the-difference-between-magic-realism-and-fantasy/#:~:text=The%20most%20common%20definition%20of,coherently%20organized%20worlds%20and%20myths.%E2%80%9D&text=In%20magic%20realism%2C%20by%20contrast,as%20though%20it%20is%20ordinary.|title=The Difference Between Magic Realism and Fantasy|last=Davidson, Lale|date=16. 5. 2018|website=Luna Station Quarterly|access-date=21. 7. 2020|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930214838/http://lunastationquarterly.com/the-difference-between-magic-realism-and-fantasy/#:~:text=The%20most%20common%20definition%20of,coherently%20organized%20worlds%20and%20myths.%E2%80%9D&text=In%20magic%20realism%2C%20by%20contrast,as%20though%20it%20is%20ordinary.|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bookriot.com/what-is-magical-realism/|title=What is magical realism?|last=Allmann, Emma|date=8. 2. 2018|website=bookriot.com|access-date=21. 7. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tor.com/2008/10/23/magicrealism/|title=Magic realism: Not fantasy. Sorry|last=Evans, Jon|date=23. 10. 2008|website=tor.com|access-date=21. 7. 2020}}</ref> Magični realizam se često posmatra kao spajanje stvarnih i magičnih elemenata koji stvaraju inkluzivniji oblik pisanja od [[Književni realizam|književnog realizma]] ili [[Fantastika|fantazije]].<ref name="auto" /> == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Gabriel García Márquez]] ** [[Sto godina samoće]] * [[Jorge Luis Borges]] {{Naučna fantastika}} {{Narativ}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] jrqfng6zy1l4ztqwpeq22kyqynuqmv6 14 87215 3843171 3480435 2026-05-10T11:02:53Z KWiki 9400 [[Kategorija:Glacijalnoerozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Glacijalnoerozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843171 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Fjords}} {{Kategorija|Fjord}} [[Kategorija:Obalni i okeanski oblici reljefa|Fjordovi]] [[Kategorija:Glacijalnoerozijski oblici reljefa|Fjordovi]] [[Kategorija:Glaciologija|Fjordovi]] [[Kategorija:Vodene mase|Fjordovi]] 1vpav1cx6cs9bkc4wkkjjkap3utjv18 0 88486 3843076 3837896 2026-05-10T06:19:14Z Bosancica by MK 173186 Revidiran prijašnji tekst. Revidirani tekst preveden sa wikipedia en 3843076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Robert Jeffrey Sternberg | slika = RobertJSternberg2011.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Sternberg 2011. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|12|8}} | mjesto_rođenja = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Kognitivna psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Oklahoma State]] * [[Univerzitet Yale]] * [[Univerzitet Tufts]] * [[Univerzitet Wyoming]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Yale]] ([[Bachelor of Arts|BA]]) * [[Univerzitet Stanford]] ([[Doktor filozofije|PhD]]) }} | doktorski_mentor = [[Gordon Bower]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Trougaona teorija ljubavi]] * Pogled na tri procesa (u uvidu) * Investicijska teorija kreativnosti }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] (1999) * [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] (2003) * Nagrada Grawemeyer (2003) }} | religija = | fusnote = Bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) 2003. godine. }} '''Robert Jeffrey Sternberg''' (rođen 8. decembra 1949) američki je psiholog i psihometričar.<ref name="Encyclopedia_Sternberg">{{cite web |title=Sternberg, Robert J(effrey) 1949- |url=https://www.encyclopedia.com/arts/educational-magazines/sternberg-robert-jeffrey-1949 |website=Encyclopedia.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Profesor je [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]],<ref name="Cornell_News_2014">{{cite web |last=Segelken |first=H. Roger |title=Robert Sternberg joins Human Ecology faculty Feb. 1 |url=https://news.cornell.edu/stories/2014/01/robert-sternberg-joins-human-ecology-faculty-feb-1 |website=Cornell Chronicle |date=17. 1. 2014 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> a djeluje i kao istaknuti saradnik Centra za psihometriju pri [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]]. Najpoznatiji je po razvoju [[triarhička teorija inteligencije|triarhičke teorije inteligencije]] i po teorijskim doprinosima u oblastima kreativnosti, mudrosti, stilova mišljenja, ljubavi, mržnje i liderstva. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Sternberg je svrstan na 60. mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. stoljeća.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Robert J. Sternberg rođen je 8. decembra 1949. u [[New Jersey]], u jevrejskoj porodici. U autobiografskim zapisima naveo je da je u djetinjstvu imao izraženu ispitnu anksioznost, što je negativno utjecalo na njegove rezultate na testovima i dovelo do uvjerenja da testovi ne odražavaju uvijek stvarni nivo znanja i intelektualnih sposobnosti pojedinca. Kasnije je ponovo pristupio testiranju u okruženju u kojem se osjećao opuštenije, što je rezultiralo znatno boljim postignućem. To iskustvo utjecalo je na njegovo kasnije naučno interesovanje za mjerenje inteligencije, te je razvio Sternbergov test mentalnih sposobnosti (STOMA), svoj prvi test [[Inteligencija|inteligencije]].<ref name="Sternberg_Autobiography_2011">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=From Intelligence to Leadership: A Brief Intellectual Autobiography |journal=Gifted Child Quarterly |volume=55 |issue=4 |year=2011 |pages=309–312 |doi=10.1177/0016986211421872 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0016986211421872 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Akademska karijera == Robert J. Sternberg studirao je na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], gdje je stekao diplomu prvog ciklusa studija iz [[Psihologija|psihologije]] s najvišim počastima ({{lat|summa cum laude}}) i bio primljen u [[Phi Beta Kappa]]. Studiranje mu je omogućeno zahvaljujući Nacionalnoj stipendiji za zaslužne studente i finansijskoj pomoći, budući da nijedan od njegovih roditelja nije završio srednju školu.<ref name="UW_President_2013">{{cite web |title=UW Names 24th President: Current Oklahoma State Provost Robert Sternberg Will Assume UW Post July 1 |url=https://web.archive.org/web/20230531235559/http://www.uwyo.edu/uw/news/2013/02/uw-names-24th-president-current-oklahoma-state-provost-robert-sternberg-will-assume-uw-post-july-1.html |website=University of Wyoming News |publisher=University of Wyoming |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorski studij završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1975. stekao doktorat. Iste godine vratio se na [[Univerzitet Yale]] kao docent psihologije. Na ovom univerzitetu proveo je gotovo tri decenije, tokom kojih je napredovao do zvanja IBM profesora [[Psihologija|psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]], te osnovao i vodio Centar za psihologiju sposobnosti, kompetencija i ekspertize.<ref name="Cornell_News_2014" /> Godine 2005. Robert J. Sternberg napustio je [[Univerzitet Yale]] i preuzeo dužnost dekana Koledža umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]].<ref name="UW_President_2013" /> Tokom rada na Tuftsu bio je kandidat za više visokih akademskih funkcija na drugim univerzitetima, uključujući [[Univerzitet u Coloradu]] i [[Univerzitet u Iowi]].<ref name="Daily_Camera_2010">{{cite web |last=Anas |first=Brittany |title=CU chooses Tufts dean as sole candidate for provost post |url=https://www.dailycamera.com/2010/04/02/cu-chooses-tufts-dean-as-sole-candidate-for-provost-post/ |website=Daily Camera |date=2010 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2010. imenovan je za prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]], a tu funkciju obavljao je tri godine. Početkom 2013. izabran je za predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]],<ref name="APA_Monitor_2013">{{cite web |title=Robert J. Sternberg is University of Wyoming's next president |url=https://www.apa.org/monitor/2013/05/sternberg |website=Monitor on Psychology |publisher=American Psychological Association |date=maj 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gillette_News_2013">{{cite web |title=Okla. St. provost selected new U of Wyo. president |url=https://www.gillettenewsrecord.com/news/article_4057eac3-ed8e-5339-b866-f11248a60d47.html |website=Gillette News Record |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> ali je krajem iste godine podnio ostavku. Nakon odlaska sa [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], pridružio se nastavnom osoblju Odsjeka za ljudski razvoj na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], gdje je nastavio svoj akademski i istraživački rad.<ref name="Cornell_News_2014" /> == Predsjedništvo na Univerzitetu u Wyomingu == Robert J. Sternberg stupio je na dužnost 24. predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]] u julu 2013. Tokom svog kratkog mandata zagovarao je razvoj etičkog liderstva među [[student|studentima]], nastavnicima i zaposlenicima univerziteta, te predlagao reformu prijemnog procesa predlažući model upisa koji bi, pored standardizovanih testova poput ACT-a (Američko koledž testiranje), u većoj mjeri vrednovao i liderskih sposobnosti kandidata.<ref name="KOWB_2013">{{cite web |last=Trujillo |first=Trevor T. |title=UW Has a New President |url=https://kowb1290.com/uw-has-a-new-president |website=KOWB 1290 |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nickerson_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Amid leadership changes, Sternberg wants University of Wyoming to be No. 1 |url=https://wyofile.com/sternberg-wants-university-of-wyoming-to-be-number-1/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njegov mandat obilježile su značajne kadrovske promjene u upravi univerziteta. U prvim mjesecima mandata više visokih univerzitetskih zvaničnika, uključujući prorektora i nekoliko [[dekan|dekana]], napustilo je funkcije, a dio tih odlazaka u javnosti je dovođen u vezu s neslaganjima oko načina upravljanja i institucionalnih reformi koje je Sternberg zagovarao.<ref name="Nickerson_Resign_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Robert Sternberg resigns as University of Wyoming president |url=https://web.archive.org/web/20140111040901/http://wyofile.com/gregory_nickerson/robert-sternberg-resigns-as-university-of-wyoming-president/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nickerson_Resignations_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Students and faculty question spate of resignations at University of Wyoming |url=https://wyofile.com/students-and-faculty-question-spate-of-resignations-at-university-of-wyoming-under-sternberg/ |website=WyoFile |date=5. 11. 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom posljednjih mjeseci mandata Robert J. Sternberg na čelu [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], unutrašnje tenzije u upravi univerziteta dodatno su se pojačale. Odlazak dekana Pravnog fakulteta, Stephena Eastona, bio je praćen javnim kritikama na račun Sternbergovog načina upravljanja i odnosa prema zaposlenima i akademskim jedinicama.<ref name="AboveTheLaw_2013">{{cite web |title=Chaos At The Law School Leads To Ouster Of University President |url=http://abovethelaw.com/2013/11/chaos-at-the-law-school-leads-to-ouster-of-university-president |date=2013 |website=Above the Law |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini članovi univerzitetske zajednice, uključujući administrativne zvaničnike i profesore, izražavali su zabrinutost zbog organizacijske klime, navodeći probleme u [[Komunikacija|komunikaciji]], upravljanju ljudskim resursima i provođenju institucionalnih promjena.<ref name="InsideHigherEd_2013">{{cite web |title=How is a new president supposed to clean house? |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/11/18/how-new-president-supposed-clean-house |date=18. 11. 2013 |website=Inside Higher Ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog niza ostavki i smjena u rukovodstvu, pojedini [[mediji]] i članovi akademske zajednice opisivali su stanje na univerzitetu kao period institucionalne nestabilnosti.<ref name="CasperStarTribune_2013">{{cite news |last=Hancock |first=Laura |title=Chaos in the college: University of Wyoming law school meeting with president gets testy |url=http://trib.com/news/state-and-regional/chaos-in-the-college-university-of-wyoming-law-school-meeting/article_9e39fbce-622b-5e2e-8fe2-aee9e6cef799.html |newspaper=Casper Star-Tribune |date= 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dana 14. novembra 2013, nakon 137 dana na funkciji, Robert J. Sternberg podnio je ostavku na mjesto predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]]. Njegov kratki mandat bio je predmet značajne pažnje javnosti i medija, dijelom zbog kadrovskih promjena u upravi univerziteta, ali i zbog finansijskih troškova povezanih s administrativnim reorganizacijama, procesima zapošljavanja i raskidom ugovora.<ref name="Bolman_Sternberg_UW">{{cite web |last=Bolman |first=Lee |title=Robert Sternberg at the University of Wyoming |url=https://leebolman.com/wp-content/uploads/2023/03/Robert-Sternberg-at-the-University-of-Wyoming.pdf |website=LeeBolman.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Počasni doktorati i profesure == Robert J. Sternberg je nosilac trinaest počasnih doktorata koje su mu dodijelili univerziteti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i inostranstvu. Među njima su [[Madridski univerzitet Complutense]], [[Univerzitet Durham]], [[KU Leuven]], [[Univerzitet Tilburg]], [[Univerzitet Kipra]], [[Univerzitet Pariz V (Descartes)]] i [[Sankt Peterburški državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt-Peterburgu]].<ref name="Sternberg_CV_2025">{{cite web |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Vita of Robert J. Sternberg |url=https://human.cornell.edu/sites/default/files/2025-04/cv-sternberg-robert.pdf |publisher=Cornell University |year=2025 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Izdavačka etika == Robert J. Sternberg je 2015. postao urednik [[Časopis|časopisa]] ''Perspectives on Psychological Science''. Tokom uredničkog mandata, između 2016. i 2018, u istom [[Časopis|časopisu]] objavio je osam komentara bez standardnog postupka recenziranja.<ref name="Flaherty_2018">{{cite web |last=Flaherty |first=Colleen |title=Revolt Over an Editor |url=https://www.insidehighered.com/news/2018/04/30/prominent-psychologist-resigns-journal-editor-over-allegations-over-self-citation |website=Inside Higher Ed |date=2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva praksa izazvala je reakcije dijela akademske zajednice. Grupa istraživača uputila je pismo zabrinutosti koje je podržalo više od stotinu [[Psiholog|psihologa]], pri čemu su istaknute primjedbe na izostanak recenzentskog postupka i visok stepen samocitiranja u objavljenim radovima, koji je iznosio između 42% i 65%.<ref name="APS_Letter_2018">{{cite web |last1=Alloysius |first1=Anvari |last2=Lakens |first2=Daniel |last3=Bakker |first3=Marjan |title=Letter to APS on PoPS |url=https://osf.io/preprints/psyarxiv/w2exa_v1 |website=PsyArXiv |date=30. 4. 2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |doi=10.31234/osf.io/w2exa}}</ref> Nakon javnih i stručnih reakcija, Sternberg je u aprilu 2018. podnio ostavku na uredničku poziciju, prije isteka planiranog mandata.<ref name="Flaherty_2018" /> U narednom periodu, nekoliko njegovih naučnih radova povučeno je iz objave zbog utvrđenog preklapanja i dupliciranja sadržaja.<ref name="Flaherty_2018" /><ref name="RetractionWatch_2019">{{cite web |title=The policy of Creativity Research Journal is to consider only original material. Prominent Cornell professor has another paper retracted for duplication |url=https://retractionwatch.com/2019/12/12/the-policy-of-creativity-research-journal-is-to-consider-only-original-material-prominent-cornell-professor-has-another-paper-retracted-for-duplication/ |website=Retraction Watch |date=12. 12. 2013 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Robert J. Sternberg dobitnik je brojnih stručnih i naučnih priznanja iz oblasti [[Psihologija|psihologije]]. Među njima se izdvajaju [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] koju dodjeljuje [[Udruženje za psihološku nauku]], nagrada "[[Sir Francis Galton]]" Međunarodnog udruženja za empirijsku estetiku, Nagrada "Arthur W. Staats" Američke psihološke fondacije i Društva za opću psihologiju, [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] za životno djelo u [[Edukacijska psihologiji|edukacijskoj psihologiji]] koju dodjeljuje [[Američko psihološko udruženje]], te [[Grawemeyerova nagrada za psihologiju]], koju je dobio 2018.<ref name="Cornell_Profile">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://human.cornell.edu/people/robert-sternberg |website=Cornell University College of Human Ecology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cornell_Psychology">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://psychology.cornell.edu/robert-sternberg |website=Cornell University Department of Psychology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> U stručnim pregledima svrstan je među sto najutjecajnijih psihologa 20. vijeka, dok ga je [[Institut za naučne informacije]] (ISI) uvrstio među najcitiranije autore u oblastima [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihijatrija|psihijatrije]].<ref name="Haggbloom_2002" /> Također je član više uglednih naučnih institucija, uključujući [[Nacionalna akademija obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju obrazovanja]],<ref name="NAEd_Member">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://naeducation.org/member/robert-sternberg/ |website=National Academy of Education |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]]<ref name="AmAcad_Member">{{cite web |title=Robert Jeffrey Sternberg |url=https://www.amacad.org/person/robert-jeffrey-sternberg |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> i [[Američko udruženje za unapređenje nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> Sternberg je obavljao funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i [[Istočno psihološko udruženje|Istočnog psihološkog udruženja]], a također je bio predsjednik [[Federacija udruženja za bihevioralne i moždane nauke|Federacije udruženja za bihevioralne i moždane nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> == Istraživački interesi == Istraživački rad Robert J. Sternberg usmjeren je na više područja psihologije, naročito na proučavanje viših mentalnih funkcija, uključujući [[inteligencija|inteligenciju]], [[kreativnost]] i [[mudrost]], zatim stilove mišljenja, kognitivnu promjenjivost, liderstvo, kao i [[ljubav]], međuljudske odnose i mržnju. U okviru svojih teorijskih doprinosa razvio je [[trijarhijska teorija inteligencije|trijarhijsku teoriju inteligencije]] i [[trokutna teorija ljubavi|trokutnu teoriju ljubavi]], koje se ubrajaju među njegove najpoznatije naučne modele. Zajedno sa Todd Lubart formulisao je teoriju ulaganja u kreativnost, prema kojoj kreativni pojedinci prepoznaju i razvijaju ideje koje u početku nisu široko prihvaćene, ali kasnije mogu steći značajnu vrijednost.<ref name="Sternberg_Lubart_1995">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Lubart |first2=Todd I. |title=Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity |location=New York |publisher=Free Press |year=1995 |url=https://archive.org/details/defyingcrowdcult00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Također je razvio teoriju kreativnih doprinosa, prema kojoj se [[Kreativnost|kreativnost]] posmatra kao oblik intelektualnog i društvenog vodstva, jer nove ideje mogu usmjeravati promjene u načinu mišljenja i djelovanja. U oblasti visokog obrazovanja predvodio je eksperimentalni model prijema studenata na [[Univerzitet Tufts]], osmišljen za procjenu kreativnosti, praktičnih sposobnosti i mudrosti kandidata, čime je nastojao proširiti kriterije izvan standardizovanih testova.<ref name="Jaschik_Rainbow_2006">{{cite web |last=Jaschik |first=Scott |title=A 'Rainbow' Approach to Admissions |url=https://www.insidehighered.com/news/2006/07/06/rainbow-approach-admissions |website=Inside Higher Ed |date=6. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Sličan pristup primjenjivao je i tokom obavljanja funkcije prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]]. Robert J. Sternberg kritički se odnosio prema tradicionalnim [[Testovi inteligencije|testovima inteligencije]], smatrajući da oni predstavljaju samo djelimičnu operacionalizaciju koncepta [[Inteligencija|inteligencije]], te da ne mogu u potpunosti obuhvatiti složenost ljudskih intelektualnih sposobnosti. Prema njegovom stanovištu, [[inteligencija]] uključuje mnogo širi spektar sposobnosti od onih koje standardizovani testovi obično mjere, uključujući kreativne i praktične aspekte mišljenja. Godine 1995. bio je član radne grupe [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] koja je izradila konsenzusni izvještaj o stanju istraživanja inteligencije pod naslovom ''Intelligence: Knowns and Unknowns''.<ref name="Neisser_1996">{{cite journal |last1=Neisser |first1=Ulrich |last2=Boodoo |first2=Gwyneth |last3=Bouchard |first3=Thomas J., Jr. |last4=Boykin |first4=A. Wade |last5=Brody |first5=Nathan |last6=Ceci |first6=Stephen J. |last7=Halpern |first7=Diane F. |last8=Loehlin |first8=John C. |last9=Perloff |first9=Robert |last10=Sternberg |first10=Robert J. |last11=Urbina |first11=Susana |title=Intelligence: Knowns and unknowns |journal=American Psychologist |volume=51 |issue=2 |year=1996 |pages=77–101 |doi=10.1037/0003-066x.51.2.77 |url=http://mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016163205/http://www.mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |archive-date=16. 10. 2012 |language=en}}</ref> Ovaj dokument nastao je kao odgovor na javne i naučne rasprave koje su uslijedile nakon objavljivanja knjige ''The Bell Curve'', a imao je za cilj sistematizovati tadašnja naučna saznanja o prirodi, mjerenju i društvenim implikacijama [[Inteligencija|inteligencije]]. == Trijarhična teorija inteligencije == Robert J. Sternberg razvio je [[Trijarhična teorija inteligencije|trijarhičnu teoriju inteligencije]] kao alternativu tradicionalnim pristupima mjerenju [[Inteligencija|inteligencije]], koji su prvenstveno usmjereni na kognitivne sposobnosti poput rječnika, razumijevanja, [[Pamćenje|pamćenja]] i rješavanja problema, najčešće procjenjivanih standardizovanim testovima inteligencije. Sternberg je smatrao da je takav pristup suviše ograničen, jer obuhvata samo jedan segment ljudske inteligencije — uglavnom onaj koji dolazi do izražaja u akademskom okruženju i formalnom obrazovanju. Prema njegovom shvatanju, uspješno funkcionisanje u svakodnevnom životu zahtijeva širi spektar sposobnosti koje standardni testovi često ne registruju. Posebno je ukazivao na to da pojedinci koji postižu slabije rezultate na testovima inteligencije mogu posjedovati izražene kreativne sposobnosti ili praktičnu inteligenciju, odnosno sposobnost prilagođavanja okolini i njenog oblikovanja u skladu s vlastitim ciljevima. U tom kontekstu, smatrao je da se i fenomen nadaraneosti treba posmatrati kroz širi okvir koji uključuje analitičku, kreativnu i praktičnu dimenziju inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence |url=https://scispace.com/pdf/beyond-iq-a-triarchic-theory-of-human-intelligence-2xyh5lfo1h.pdf |publisher=Cambridge University Press |year=1985 |isbn=9780521278911 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sternberg_Kaufman_2011">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Kaufman |editor2-first=Scott Barry |title=The Cambridge Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2011 |isbn=978-0-521-51806-2 |url=https://archive.org/details/cambridgehandboo0000unse_t3g1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Trijarhični model === Prema Robert J. Sternberg, inteligencija se sastoji od tri međusobno povezane dimenzije: analitičke, kreativne i praktične inteligencije, koje zajedno čine osnovu njegove trijarhične teorije inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> ''Analitička inteligencija'' odnosi se na sposobnost rješavanja problema, analiziranja informacija i izvršavanja akademskih zadataka, posebno onih koji zahtijevaju logičko zaključivanje i pronalaženje tačnog odgovora. Ova dimenzija najčešće se procjenjuje tradicionalnim testovima inteligencije. ''Kreativna inteligencija (ili sintetička inteligencija)'' podrazumijeva sposobnost suočavanja s novim i neuobičajenim situacijama, oslanjajući se na postojeće znanje i vještine. Osobe s razvijenom kreativnom inteligencijom često pronalaze originalna rješenja i sagledavaju probleme iz drugačijih perspektiva. ''Praktična inteligencija'' odnosi se na sposobnost prilagođavanja svakodnevnim životnim okolnostima, korištenjem iskustva i stečenih znanja za djelotvorno djelovanje u konkretnim situacijama. Ova vrsta inteligencije uključuje razumijevanje društvenog i životnog konteksta i sposobnost oblikovanja okoline u skladu s vlastitim potrebama i ciljevima. Sternberg je posebno naglašavao ulogu iskustva u razvoju [[Inteligencija|inteligencije]]. U tom kontekstu razlikovao je relativnu novost, odnosno sposobnost primjene postojećih znanja na nove probleme, i relativnu poznatost, koja omogućava automatizaciju određenih procesa i oslobađanje kognitivnih resursa za suočavanje s novim izazovima.<ref name="Sternberg_Practical_2000">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Forsythe |first2=George B. |last3=Hedlund |first3=Jennifer |last4=Horvath |first4=Joseph A. |last5=Wagner |first5=Richard K. |last6=Williams |first6=Wendy M. |last7=Snook |first7=Scott A. |last8=Grigorenko |first8=Elena L. |title=Practical intelligence in everyday life |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2000 |isbn=9780521659581 |url=https://archive.org/details/isbn_9780521659581 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kako bi operacionalizovao svoju teoriju, Sternberg je razvio ''Sternbergov test trijarhičnih sposobnosti'', instrument namijenjen procjeni analitičkih, kreativnih i praktičnih sposobnosti. Za razliku od tradicionalnih testova inteligencije, ovaj test uključuje i procjenu sposobnosti razumijevanja nepoznatih pojmova u kontekstu, automatizacije mentalnih procesa i praktičnog rješavanja problema, čime pruža širi uvid u intelektualne sposobnosti pojedinca.<ref name="Handbook_Gifted_1991">{{cite book |editor1-last=Colangelo |editor1-first=Nicholas |editor2-last=Davis |editor2-first=Gary A. |title=Handbook of Gifted Education |date=1991 |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |isbn=9780205126521 |language=en}}</ref> === Praktična primjena === Robert J. Sternberg nastojao je primijeniti svoju teoriju inteligencije i u obrazovnoj praksi. Tokom mandata dekana Fakulteta umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]] uveo je eksperimentalne kriterije u prijemni proces za dodiplomske studije, s ciljem procjene kreativnosti, praktičnih sposobnosti i drugih neakademskih karakteristika kandidata. Ovaj pristup predstavljao je odstupanje od tradicionalnih modela upisa koji se uglavnom zasnivaju na standardizovanim testovima i školskom uspjehu. Sternberg je smatrao da takvi kriteriji ne mogu u potpunosti obuhvatiti širi spektar ljudskih sposobnosti, posebno kreativne i praktične dimenzije [[Inteligencija|inteligencije]]. Iako je ovaj model selekcije privukao značajnu pažnju kao inovativan pokušaj proširenja kriterija za upis na univerzitet, [[Univerzitet Tufts]] je i dalje zadržao tradicionalne pokazatelje, uključujući rezultate standardizovanih testova poput SAT-a, kao dio ukupne evaluacije kandidata.<ref name="Sternberg_Admissions_2010">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=College Admissions for the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctvjghv0g |date=2010 |publisher=Harvard University Press |doi=10.2307/j.ctvjghv0g |isbn=9780674058217 |language=en}}</ref> == Teorija kognitivnih stilova == Robert J. Sternberg je 1988. razvio teoriju [[Kognitivni stilovi|kognitivnih stilova]], poznatu i kao teorija mentalnog samoupravljanja, kojom je nastojao objasniti različite načine na koje pojedinci organizuju mišljenje i koriste svoje intelektualne sposobnosti.<ref name="Sternberg_Styles_1997">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Thinking Styles |url=https://archive.org/details/thinkingstyles0000ster |date=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=9780521553162 |language=en}}</ref><ref name="Grigorenko_Sternberg_1997">{{cite journal |last1=Grigorenko |first1=Elena L. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Styles of Thinking, Abilities, and Academic Performance |journal=Exceptional Children |volume=63 |issue=3 |pages=295–312 |date=1997 |doi=10.1177/001440299706300301 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001440299706300301 |language=en}}</ref> Sternberg je polazio od pretpostavke da sistemi vlasti u društvu predstavljaju metaforu za načine na koje ljudi upravljaju vlastitim mentalnim procesima. U tom okviru, kognitivni stilovi ne predstavljaju intelektualne sposobnosti same po sebi, već preferirane načine njihove upotrebe. Prema njegovom shvatanju, usklađenost između sposobnosti i preferiranog načina mišljenja može značajno unaprijediti uspješnost pojedinca. U okviru ove teorije, Sternberg razlikuje više dimenzija mentalnog samoupravljanja. Prema funkcijama mišljenja, razlikuju se: * ''zakonodavni stil'', koji karakteriše sklonost stvaranju novih ideja, pravila i načina rada; * ''izvršni stil'', koji podrazumijeva rad unutar unaprijed definisanih pravila i struktura; * ''sudski stil'', usmjeren na procjenjivanje, analiziranje i kritičko vrednovanje postojećih pravila i procedura. Prema oblicima organizacije mišljenja, razlikuju se: * ''hijerarhijski stil'', u kojem osoba istovremeno slijedi više ciljeva, određujući njihove prioritete; * ''monarhijski stil'', usmjeren na jedan cilj ili zadatak do njegovog završetka; * ''oligarhijski stil'', koji uključuje više ciljeva, ali s poteškoćama u njihovom rangiranju; * ''anarhični stil'', obilježen fleksibilnim i nekonvencionalnim pristupom rješavanju problema. Prema nivou obrade informacija, Sternberg razlikuje: * ''lokalni stil'', usmjeren na konkretne i specifične detalje; * ''globalni stil'', usmjeren na širu sliku i apstraktne odnose. Prema usmjerenosti aktivnosti, razlikuju se: * ''unutrašnji stil'', koji podrazumijeva samostalan rad i introspektivni pristup; * ''vanjski stil'', koji preferira saradnju i interakciju s drugima. Prema odnosu prema promjenama, razlikuju se: * ''liberalni stil'', koji pokazuje otvorenost prema novinama, promjenama i eksperimentisanju; * ''konzervativni stil'', koji preferira stabilnost, predvidivost i postojeće obrasce djelovanja. Sternberg je smatrao da pojedinci ne posjeduju samo jedan stil mišljenja, već specifične kombinacije različitih stilova koje se mogu mijenjati zavisno od životnih okolnosti, profesionalnih zahtjeva i razvojne faze pojedinca. Ova teorija imala je značajan utjecaj na [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]] i istraživanja individualnih razlika u učenju i rješavanju problema. == Bibliografija (izbor) == === O ljudskoj inteligenciji === * ''Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities'' (1977)<ref name="Sternberg_1977">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Erlbaum |year=1977 |isbn=9780470991374 |url=https://archive.org/details/intelligenceinfo0000ster/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence'' (1985)<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> * ''What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition'' (1986)<ref name="Sternberg_Detterman_1986">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Detterman |editor2-first=Douglas K. |title=What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition |location=Norwood, NJ |publisher=Ablex |year=1986 |isbn=978-0-89391-373-1 |url=https://archive.org/details/whatisintelligen0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Metaphors_1990">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |isbn=9780521386333 |url=https://archive.org/details/metaphorsofmindc00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Encyclopedia of Human Intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Encyclopedia_1994">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Encyclopedia of Human Intelligence |location=New York |publisher=Macmillan |year=1994 |isbn=978-0-02-897407-1 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofhu0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: Knowns and unknowns'' (1996) <ref name="Neisser_1996" /> * ''Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life'' (1996)<ref name="Sternberg_Successful_1996">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life |location=New York |publisher=Simon & Schuster |year=1996 |isbn=978-0-684-81410-0 |url=https://archive.org/details/successfulintell00robe |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence, Heredity and Environment'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena |title=Intelligence, Heredity and Environment |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=1997 |isbn=978-0-521-46489-5 |url=https://archive.org/details/intelligencehere0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The theory of successful intelligence'' (1999)<ref name="Sternberg_1999_Successful">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=The theory of successful intelligence |journal=Review of General Psychology |volume=3 |issue=4 |year=1999 |pages=292–316 |doi=10.1037/1089-2680.3.4.292 |s2cid=147144382 |url=https://www.redalyc.org/articulo.oa?id=28439202 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Practical intelligence in everyday life'' (2000)<ref name="Sternberg_Practical_2000" /> * ''The Cambridge Handbook of Intelligence'' (2000)<ref name="Sternberg_Kaufman_2011" /> * ''The General Factor of Intelligence: How General Is It?'' (2002)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2002">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The General Factor of Intelligence: How General Is It? |location=Mahwah, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum |year=2002 |isbn=978-0-8058-3675-2 |url=https://arthurjensen.net/wp-content/uploads/2015/12/The-General-Factor-of-Intelligence-How-General-Is-It.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2000_Teaching">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices |journal=Journal for the Education of the Gifted |volume=27 |issue=2-3 |year=2003 |pages=155–180 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ787926.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Psychology of Abilities, Competencies and Expertise'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2003_Abilities">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Psychology of Abilities, Competencies, and Expertise |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80988-7 |url=https://assets.cambridge.org/97805218/09887/sample/9780521809887ws.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Why Smart People Can Be So Stupid''(2003)<ref name="Sternberg_Smart_Stupid_2003">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Why Smart People Can Be So Stupid |location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |year=2003 |isbn=978-0-300-10170-6 |url=https://archive.org/details/whysmartpeopleca0000ster_x0m1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: A Brief History'' (2004)<ref name="Cianciolo_Sternberg_2004">{{cite book |last1=Cianciolo |first1=Anna T. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Intelligence: A Brief History |location=Malden, MA |publisher=Blackwell |year=2004 |isbn=978-1-4051-0824-9 |series=Blackwell Brief Histories of Psychology |url=http://biblioteca.ucf.edu.cu/biblioteca/libros_digitales/psicologia/psicologia-deportiva/Intelligence%20A%20Brief%20History%202004.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized'' (2003)<ref name="Sternberg_WICS_2003">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80238-3 |url=https://archive.org/details/wisdomintelligen0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Intelligence'' (2004)<ref name="Sternberg_International_2004">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=International Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-00402-2 |url=https://smpsatulasem.sch.id/perpustakaan/th/International%20Handbook%20of%20Intelligence.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Applied Intelligence'' (2008)<ref name="Sternberg_Applied_2008">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Kaufman |first2=James C. |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Applied Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=978-0-521-71121-0 |url=https://archive.org/details/appliedintellige0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education'' (2008)<ref name="Essential_Sternberg_2008">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |editor1-last=Kaufman |editor1-first=James C. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education |location=New York |publisher=Springer Publishing Company |year=2008 |isbn=978-0-8261-3837-8 |url=https://archive.org/details/essentialsternbe0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development'' (2010)<ref name="Preiss_Sternberg_2010">{{cite book |editor1-last=Preiss |editor1-first=David D. |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |title=Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development |location=New York |publisher=Springer Publishing |year=2010 |isbn=978-0-8261-2162-2 |url=https://fliphtml5.com/dyclx/cpqg/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Triarchic Theory of Successful Intelligence'' (2012)<ref name="Sternberg_Flanagan_2012">{{cite book |editor1-last=Flanagan |editor1-first=Dawn P. |editor2-last=Harrison |editor2-first=Patti L. |title=Contemporary Intellectual Assessment: Theories, tests, and issues |edition=3. |location=New York |publisher=Guilford Press |year=2012 |pages=156–177 |isbn=978-1-60918-995-2 |url=https://archive.org/details/contemporaryinte0000unse_3ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty'' (2021)<ref name="Sternberg_Adaptive_2021">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2021 |isbn=978-1-107-15438-4 |url=http://assets.cambridge.org/97811071/54384/frontmatter/9781107154384_frontmatter.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kreativnosti i intelektualnoj nadarenosti === * ''Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity'' (1995)<ref name="Sternberg_Lubart_1995" /> * ''How to develop student creativity'' (1996)<ref name="Sternberg_Williams_1996">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Williams |first2=Wendy M. |title=How to develop student creativity |location=Alexandria, VA |publisher=Association for Supervision and Curriculum Development |year=1996 |isbn=978-0-87120-265-9 |url=https://static.sched.com/hosted_files/21clhk11/13/Sternberg-FullText.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Giftedness and Talent'' (2000)<ref name="International_Handbook_2000">{{cite book |editor1-last=Heller |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Mönks |editor2-first=Franz J. |editor3-last=Sternberg |editor3-first=Robert J. |editor4-last=Subotnik |editor4-first=Rena F. |title=International Handbook of Giftedness and Talent |edition=2. |location=Amsterdam |publisher=Pergamon |year=2000 |isbn=978-0-08-043796-5 |url=https://archive.org/details/internationalhan02edunse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Confronting Dogmatism in Gifted Education'' (2003)<ref name="Ambrose_Sternberg_2003">{{cite book |editor1-last=Ambrose |editor1-first=Don |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |editor3-last=Sriraman |editor3-first=Bharath |title=Confronting Dogmatism in Gifted Education |location=New York |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-89446-3 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781136674679_A23855805/preview-9781136674679_A23855805.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Conceptions of Giftedness'' (2005)<ref name="Sternberg_Davidson_2005">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Davidson |editor2-first=Janet E. |title=Conceptions of Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2005 |isbn=978-0-521-54730-7 |url=https://altascapacidadesrioja.com/wp-content/uploads/2016/11/The-Munich-Model-of-Giftedness-Designed-to-Identify-and-Promote-Gifted.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Explorations in Giftedness'' (2010)<ref name="Sternberg_Explorations_2010">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Jarvin |first2=Linda |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Explorations in Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |isbn=978-0-521-74009-8 |url=https://archive.org/details/explorationsingi0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O liderstvu === * ''The person versus the situation in leadership'' (2002)<ref name="Sternberg_Vroom_2002">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Vroom |first2=Victor H. |title=The person versus the situation in leadership |journal=The Leadership Quarterly |volume=13 |issue=3 |year=2002 |pages=301–323 |doi=10.1016/s1048-9843(02)00101-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1048984302001017 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kognitivnim stilovima === * ''Thinking Styles'' (1997)<ref name="Sternberg_Styles_1997" /> * ''Are cognitive styles still in style?'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997_Styles">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Are cognitive styles still in style? |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=7 |year=1997 |pages=700–712 |doi=10.1037/0003-066x.52.7.700 |url=http://www.beteronderwijsnederland.nl/files/sternberg%20grigrenko.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Kognitivni stilovi]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20100526094530/http://academics.tjhsst.edu/psych/oldPsych/sternberg/ Robert J. Sternberg – Stranica posvećena njegovom životnom radu] (arhivirano) (en) * [https://www.psychometrics.cam.ac.uk/about-us/directory/bob-sternberg Biografski podaci Roberta Sternberga] na stranici Centra za psihometriju (en) * [https://www.cam.ac.uk/ Zvanična stranica Univerziteta u Cambridgeu] (en) * [https://www.robertjsternberg.com/ Zvanična web stranica Roberta J. Sternberga] (en) {{Normativna kontrola}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sternberg, Robert}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihometrija]] 6koy544470t0x2t5lq9xswcmvv3v9ra 3843117 3843076 2026-05-10T08:37:32Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3843117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Robert Jeffrey Sternberg | slika = RobertJSternberg2011.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Sternberg 2011. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|12|8}} | mjesto_rođenja = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Kognitivna psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Oklahoma State]] * [[Univerzitet Yale]] * [[Univerzitet Tufts]] * [[Univerzitet Wyoming]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Yale]] ([[Bachelor of Arts|BA]]) * [[Univerzitet Stanford]] ([[Doktor filozofije|PhD]]) }} | doktorski_mentor = [[Gordon Bower]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Trougaona teorija ljubavi]] * Pogled na tri procesa (u uvidu) * Investicijska teorija kreativnosti }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] (1999) * [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] (2003) * Nagrada Grawemeyer (2003) }} | religija = | fusnote = Bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) 2003. godine. }} '''Robert Jeffrey Sternberg''' (rođen 8. decembra 1949) američki je psiholog i psihometričar.<ref name="Encyclopedia_Sternberg">{{cite web |title=Sternberg, Robert J(effrey) 1949- |url=https://www.encyclopedia.com/arts/educational-magazines/sternberg-robert-jeffrey-1949 |website=Encyclopedia.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Profesor je [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]],<ref name="Cornell_News_2014">{{cite web |last=Segelken |first=H. Roger |title=Robert Sternberg joins Human Ecology faculty Feb. 1 |url=https://news.cornell.edu/stories/2014/01/robert-sternberg-joins-human-ecology-faculty-feb-1 |website=Cornell Chronicle |date=17. 1. 2014 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> a djeluje i kao istaknuti saradnik Centra za psihometriju pri [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]]. Najpoznatiji je po razvoju [[triarhička teorija inteligencije|triarhičke teorije inteligencije]] i po teorijskim doprinosima u oblastima kreativnosti, mudrosti, stilova mišljenja, ljubavi, mržnje i liderstva. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Sternberg je svrstan na 60. mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. stoljeća.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Robert J. Sternberg rođen je 8. decembra 1949. u [[New Jersey]], u jevrejskoj porodici. U autobiografskim zapisima naveo je da je u djetinjstvu imao izraženu ispitnu anksioznost, što je negativno utjecalo na njegove rezultate na testovima i dovelo do uvjerenja da testovi ne odražavaju uvijek stvarni nivo znanja i intelektualnih sposobnosti pojedinca. Kasnije je ponovo pristupio testiranju u okruženju u kojem se osjećao opuštenije, što je rezultiralo znatno boljim postignućem. To iskustvo utjecalo je na njegovo kasnije naučno interesovanje za mjerenje inteligencije, te je razvio Sternbergov test mentalnih sposobnosti (STOMA), svoj prvi test [[Inteligencija|inteligencije]].<ref name="Sternberg_Autobiography_2011">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=From Intelligence to Leadership: A Brief Intellectual Autobiography |journal=Gifted Child Quarterly |volume=55 |issue=4 |year=2011 |pages=309–312 |doi=10.1177/0016986211421872 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0016986211421872 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Akademska karijera == Robert J. Sternberg studirao je na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], gdje je stekao diplomu prvog ciklusa studija iz [[Psihologija|psihologije]] s najvišim počastima ({{lat|summa cum laude}}) i bio primljen u [[Phi Beta Kappa]]. Studiranje mu je omogućeno zahvaljujući Nacionalnoj stipendiji za zaslužne studente i finansijskoj pomoći, budući da nijedan od njegovih roditelja nije završio srednju školu.<ref name="UW_President_2013">{{cite web |title=UW Names 24th President: Current Oklahoma State Provost Robert Sternberg Will Assume UW Post July 1 |url=https://web.archive.org/web/20230531235559/http://www.uwyo.edu/uw/news/2013/02/uw-names-24th-president-current-oklahoma-state-provost-robert-sternberg-will-assume-uw-post-july-1.html |website=University of Wyoming News |publisher=University of Wyoming |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorski studij završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1975. stekao doktorat. Iste godine vratio se na [[Univerzitet Yale]] kao docent psihologije. Na ovom univerzitetu proveo je gotovo tri decenije, tokom kojih je napredovao do zvanja IBM profesora [[Psihologija|psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]], te osnovao i vodio Centar za psihologiju sposobnosti, kompetencija i ekspertize.<ref name="Cornell_News_2014" /> Godine 2005. Robert J. Sternberg napustio je [[Univerzitet Yale]] i preuzeo dužnost dekana Koledža umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]].<ref name="UW_President_2013" /> Tokom rada na Tuftsu bio je kandidat za više visokih akademskih funkcija na drugim univerzitetima, uključujući [[Univerzitet u Coloradu]] i [[Univerzitet u Iowi]].<ref name="Daily_Camera_2010">{{cite web |last=Anas |first=Brittany |title=CU chooses Tufts dean as sole candidate for provost post |url=https://www.dailycamera.com/2010/04/02/cu-chooses-tufts-dean-as-sole-candidate-for-provost-post/ |website=Daily Camera |date=2010 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2010. imenovan je za prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]], a tu funkciju obavljao je tri godine. Početkom 2013. izabran je za predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]],<ref name="APA_Monitor_2013">{{cite web |title=Robert J. Sternberg is University of Wyoming's next president |url=https://www.apa.org/monitor/2013/05/sternberg |website=Monitor on Psychology |publisher=American Psychological Association |date=maj 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gillette_News_2013">{{cite web |title=Okla. St. provost selected new U of Wyo. president |url=https://www.gillettenewsrecord.com/news/article_4057eac3-ed8e-5339-b866-f11248a60d47.html |website=Gillette News Record |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> ali je krajem iste godine podnio ostavku. Nakon odlaska sa [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], pridružio se nastavnom osoblju Odsjeka za ljudski razvoj na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], gdje je nastavio svoj akademski i istraživački rad.<ref name="Cornell_News_2014" /> == Predsjedništvo na Univerzitetu u Wyomingu == Robert J. Sternberg stupio je na dužnost 24. predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]] u julu 2013. Tokom svog kratkog mandata zagovarao je razvoj etičkog liderstva među [[student|studentima]], nastavnicima i zaposlenicima univerziteta, te predlagao reformu prijemnog procesa predlažući model upisa koji bi, pored standardizovanih testova poput ACT-a (Američko koledž testiranje), u većoj mjeri vrednovao i liderskih sposobnosti kandidata.<ref name="KOWB_2013">{{cite web |last=Trujillo |first=Trevor T. |title=UW Has a New President |url=https://kowb1290.com/uw-has-a-new-president |website=KOWB 1290 |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nickerson_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Amid leadership changes, Sternberg wants University of Wyoming to be No. 1 |url=https://wyofile.com/sternberg-wants-university-of-wyoming-to-be-number-1/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njegov mandat obilježile su značajne kadrovske promjene u upravi univerziteta. U prvim mjesecima mandata više visokih univerzitetskih zvaničnika, uključujući prorektora i nekoliko [[dekan|dekana]], napustilo je funkcije, a dio tih odlazaka u javnosti je dovođen u vezu s neslaganjima oko načina upravljanja i institucionalnih reformi koje je Sternberg zagovarao.<ref name="Nickerson_Resign_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Robert Sternberg resigns as University of Wyoming president |url=https://web.archive.org/web/20140111040901/http://wyofile.com/gregory_nickerson/robert-sternberg-resigns-as-university-of-wyoming-president/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nickerson_Resignations_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Students and faculty question spate of resignations at University of Wyoming |url=https://wyofile.com/students-and-faculty-question-spate-of-resignations-at-university-of-wyoming-under-sternberg/ |website=WyoFile |date=5. 11. 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom posljednjih mjeseci mandata Robert J. Sternberg na čelu [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], unutrašnje tenzije u upravi univerziteta dodatno su se pojačale. Odlazak dekana Pravnog fakulteta, Stephena Eastona, bio je praćen javnim kritikama na račun Sternbergovog načina upravljanja i odnosa prema zaposlenima i akademskim jedinicama.<ref name="AboveTheLaw_2013">{{cite web |title=Chaos At The Law School Leads To Ouster Of University President |url=http://abovethelaw.com/2013/11/chaos-at-the-law-school-leads-to-ouster-of-university-president |date=2013 |website=Above the Law |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini članovi univerzitetske zajednice, uključujući administrativne zvaničnike i profesore, izražavali su zabrinutost zbog organizacijske klime, navodeći probleme u [[Komunikacija|komunikaciji]], upravljanju ljudskim resursima i provođenju institucionalnih promjena.<ref name="InsideHigherEd_2013">{{cite web |title=How is a new president supposed to clean house? |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/11/18/how-new-president-supposed-clean-house |date=18. 11. 2013 |website=Inside Higher Ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog niza ostavki i smjena u rukovodstvu, pojedini [[mediji]] i članovi akademske zajednice opisivali su stanje na univerzitetu kao period institucionalne nestabilnosti.<ref name="CasperStarTribune_2013">{{cite news |last=Hancock |first=Laura |title=Chaos in the college: University of Wyoming law school meeting with president gets testy |url=http://trib.com/news/state-and-regional/chaos-in-the-college-university-of-wyoming-law-school-meeting/article_9e39fbce-622b-5e2e-8fe2-aee9e6cef799.html |newspaper=Casper Star-Tribune |date= 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dana 14. novembra 2013, nakon 137 dana na funkciji, Robert J. Sternberg podnio je ostavku na mjesto predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]]. Njegov kratki mandat bio je predmet značajne pažnje javnosti i medija, dijelom zbog kadrovskih promjena u upravi univerziteta, ali i zbog finansijskih troškova povezanih s administrativnim reorganizacijama, procesima zapošljavanja i raskidom ugovora.<ref name="Bolman_Sternberg_UW">{{cite web |last=Bolman |first=Lee |title=Robert Sternberg at the University of Wyoming |url=https://leebolman.com/wp-content/uploads/2023/03/Robert-Sternberg-at-the-University-of-Wyoming.pdf |website=LeeBolman.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Počasni doktorati i profesure == Robert J. Sternberg je nosilac trinaest počasnih doktorata koje su mu dodijelili univerziteti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i inostranstvu. Među njima su [[Madridski univerzitet Complutense]], [[Univerzitet Durham]], [[KU Leuven]], [[Univerzitet Tilburg]], [[Univerzitet Kipra]], [[Univerzitet Pariz V (Descartes)]] i [[Sankt Peterburški državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt-Peterburgu]].<ref name="Sternberg_CV_2025">{{cite web |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Vita of Robert J. Sternberg |url=https://human.cornell.edu/sites/default/files/2025-04/cv-sternberg-robert.pdf |publisher=Cornell University |year=2025 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Izdavačka etika == Robert J. Sternberg je 2015. postao urednik [[Časopis|časopisa]] ''Perspectives on Psychological Science''. Tokom uredničkog mandata, između 2016. i 2018, u istom [[Časopis|časopisu]] objavio je osam komentara bez standardnog postupka recenziranja.<ref name="Flaherty_2018">{{cite web |last=Flaherty |first=Colleen |title=Revolt Over an Editor |url=https://www.insidehighered.com/news/2018/04/30/prominent-psychologist-resigns-journal-editor-over-allegations-over-self-citation |website=Inside Higher Ed |date=2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva praksa izazvala je reakcije dijela akademske zajednice. Grupa istraživača uputila je pismo zabrinutosti koje je podržalo više od stotinu [[Psiholog|psihologa]], pri čemu su istaknute primjedbe na izostanak recenzentskog postupka i visok stepen samocitiranja u objavljenim radovima, koji je iznosio između 42% i 65%.<ref name="APS_Letter_2018">{{cite web |last1=Alloysius |first1=Anvari |last2=Lakens |first2=Daniel |last3=Bakker |first3=Marjan |title=Letter to APS on PoPS |url=https://osf.io/preprints/psyarxiv/w2exa_v1 |website=PsyArXiv |date=30. 4. 2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |doi=10.31234/osf.io/w2exa}}</ref> Nakon javnih i stručnih reakcija, Sternberg je u aprilu 2018. podnio ostavku na uredničku poziciju, prije isteka planiranog mandata.<ref name="Flaherty_2018" /> U narednom periodu, nekoliko njegovih naučnih radova povučeno je iz objave zbog utvrđenog preklapanja i dupliciranja sadržaja.<ref name="Flaherty_2018" /><ref name="RetractionWatch_2019">{{cite web |title=The policy of Creativity Research Journal is to consider only original material. Prominent Cornell professor has another paper retracted for duplication |url=https://retractionwatch.com/2019/12/12/the-policy-of-creativity-research-journal-is-to-consider-only-original-material-prominent-cornell-professor-has-another-paper-retracted-for-duplication/ |website=Retraction Watch |date=12. 12. 2013 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Robert J. Sternberg dobitnik je brojnih stručnih i naučnih priznanja iz oblasti [[Psihologija|psihologije]]. Među njima se izdvajaju [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] koju dodjeljuje [[Udruženje za psihološku nauku]], nagrada "[[Sir Francis Galton]]" Međunarodnog udruženja za empirijsku estetiku, Nagrada "Arthur W. Staats" Američke psihološke fondacije i Društva za opću psihologiju, [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] za životno djelo u [[Edukacijska psihologiji|edukacijskoj psihologiji]] koju dodjeljuje [[Američko psihološko udruženje]], te [[Grawemeyerova nagrada za psihologiju]], koju je dobio 2018.<ref name="Cornell_Profile">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://human.cornell.edu/people/robert-sternberg |website=Cornell University College of Human Ecology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cornell_Psychology">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://psychology.cornell.edu/robert-sternberg |website=Cornell University Department of Psychology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> U stručnim pregledima svrstan je među sto najutjecajnijih psihologa 20. vijeka, dok ga je [[Institut za naučne informacije]] (ISI) uvrstio među najcitiranije autore u oblastima [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihijatrija|psihijatrije]].<ref name="Haggbloom_2002" /> Također je član više uglednih naučnih institucija, uključujući [[Nacionalna akademija obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju obrazovanja]],<ref name="NAEd_Member">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://naeducation.org/member/robert-sternberg/ |website=National Academy of Education |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]]<ref name="AmAcad_Member">{{cite web |title=Robert Jeffrey Sternberg |url=https://www.amacad.org/person/robert-jeffrey-sternberg |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> i [[Američko udruženje za unapređenje nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> Sternberg je obavljao funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i [[Istočno psihološko udruženje|Istočnog psihološkog udruženja]], a također je bio predsjednik [[Federacija udruženja za bihevioralne i moždane nauke|Federacije udruženja za bihevioralne i moždane nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> == Istraživački interesi == Istraživački rad Robert J. Sternberg usmjeren je na više područja psihologije, naročito na proučavanje viših mentalnih funkcija, uključujući [[inteligencija|inteligenciju]], [[kreativnost]] i [[mudrost]], zatim stilove mišljenja, kognitivnu promjenjivost, liderstvo, kao i [[ljubav]], međuljudske odnose i mržnju. U okviru svojih teorijskih doprinosa razvio je [[trijarhijska teorija inteligencije|trijarhijsku teoriju inteligencije]] i [[trokutna teorija ljubavi|trokutnu teoriju ljubavi]], koje se ubrajaju među njegove najpoznatije naučne modele. Zajedno sa Todd Lubart formulisao je teoriju ulaganja u kreativnost, prema kojoj kreativni pojedinci prepoznaju i razvijaju ideje koje u početku nisu široko prihvaćene, ali kasnije mogu steći značajnu vrijednost.<ref name="Sternberg_Lubart_1995">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Lubart |first2=Todd I. |title=Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity |location=New York |publisher=Free Press |year=1995 |url=https://archive.org/details/defyingcrowdcult00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Također je razvio teoriju kreativnih doprinosa, prema kojoj se [[Kreativnost|kreativnost]] posmatra kao oblik intelektualnog i društvenog vodstva, jer nove ideje mogu usmjeravati promjene u načinu mišljenja i djelovanja. U oblasti visokog obrazovanja predvodio je eksperimentalni model prijema studenata na [[Univerzitet Tufts]], osmišljen za procjenu kreativnosti, praktičnih sposobnosti i mudrosti kandidata, čime je nastojao proširiti kriterije izvan standardizovanih testova.<ref name="Jaschik_Rainbow_2006">{{cite web |last=Jaschik |first=Scott |title=A 'Rainbow' Approach to Admissions |url=https://www.insidehighered.com/news/2006/07/06/rainbow-approach-admissions |website=Inside Higher Ed |date=6. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Sličan pristup primjenjivao je i tokom obavljanja funkcije prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]]. Robert J. Sternberg kritički se odnosio prema tradicionalnim [[Testovi inteligencije|testovima inteligencije]], smatrajući da oni predstavljaju samo djelimičnu operacionalizaciju koncepta [[Inteligencija|inteligencije]], te da ne mogu u potpunosti obuhvatiti složenost ljudskih intelektualnih sposobnosti. Prema njegovom stanovištu, [[inteligencija]] uključuje mnogo širi spektar sposobnosti od onih koje standardizovani testovi obično mjere, uključujući kreativne i praktične aspekte mišljenja. Godine 1995. bio je član radne grupe [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] koja je izradila konsenzusni izvještaj o stanju istraživanja inteligencije pod naslovom ''Intelligence: Knowns and Unknowns''.<ref name="Neisser_1996">{{cite journal |last1=Neisser |first1=Ulrich |last2=Boodoo |first2=Gwyneth |last3=Bouchard |first3=Thomas J., Jr. |last4=Boykin |first4=A. Wade |last5=Brody |first5=Nathan |last6=Ceci |first6=Stephen J. |last7=Halpern |first7=Diane F. |last8=Loehlin |first8=John C. |last9=Perloff |first9=Robert |last10=Sternberg |first10=Robert J. |last11=Urbina |first11=Susana |title=Intelligence: Knowns and unknowns |journal=American Psychologist |volume=51 |issue=2 |year=1996 |pages=77–101 |doi=10.1037/0003-066x.51.2.77 |url=http://mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016163205/http://www.mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |archive-date=16. 10. 2012 |language=en}}</ref> Ovaj dokument nastao je kao odgovor na javne i naučne rasprave koje su uslijedile nakon objavljivanja knjige ''The Bell Curve'', a imao je za cilj sistematizovati tadašnja naučna saznanja o prirodi, mjerenju i društvenim implikacijama [[Inteligencija|inteligencije]]. == Trijarhična teorija inteligencije == Robert J. Sternberg razvio je [[Trijarhična teorija inteligencije|trijarhičnu teoriju inteligencije]] kao alternativu tradicionalnim pristupima mjerenju [[Inteligencija|inteligencije]], koji su prvenstveno usmjereni na kognitivne sposobnosti poput rječnika, razumijevanja, [[Pamćenje|pamćenja]] i rješavanja problema, najčešće procjenjivanih standardizovanim testovima inteligencije. Sternberg je smatrao da je takav pristup suviše ograničen, jer obuhvata samo jedan segment ljudske inteligencije — uglavnom onaj koji dolazi do izražaja u akademskom okruženju i formalnom obrazovanju. Prema njegovom shvatanju, uspješno funkcionisanje u svakodnevnom životu zahtijeva širi spektar sposobnosti koje standardni testovi često ne registruju. Posebno je ukazivao na to da pojedinci koji postižu slabije rezultate na testovima inteligencije mogu posjedovati izražene kreativne sposobnosti ili praktičnu inteligenciju, odnosno sposobnost prilagođavanja okolini i njenog oblikovanja u skladu s vlastitim ciljevima. U tom kontekstu, smatrao je da se i fenomen nadaraneosti treba posmatrati kroz širi okvir koji uključuje analitičku, kreativnu i praktičnu dimenziju inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence |url=https://scispace.com/pdf/beyond-iq-a-triarchic-theory-of-human-intelligence-2xyh5lfo1h.pdf |publisher=Cambridge University Press |year=1985 |isbn=9780521278911 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sternberg_Kaufman_2011">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Kaufman |editor2-first=Scott Barry |title=The Cambridge Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2011 |isbn=978-0-521-51806-2 |url=https://archive.org/details/cambridgehandboo0000unse_t3g1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Trijarhični model === Prema Robert J. Sternberg, inteligencija se sastoji od tri međusobno povezane dimenzije: analitičke, kreativne i praktične inteligencije, koje zajedno čine osnovu njegove trijarhične teorije inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> ''Analitička inteligencija'' odnosi se na sposobnost rješavanja problema, analiziranja informacija i izvršavanja akademskih zadataka, posebno onih koji zahtijevaju logičko zaključivanje i pronalaženje tačnog odgovora. Ova dimenzija najčešće se procjenjuje tradicionalnim testovima inteligencije. ''Kreativna inteligencija (ili sintetička inteligencija)'' podrazumijeva sposobnost suočavanja s novim i neuobičajenim situacijama, oslanjajući se na postojeće znanje i vještine. Osobe s razvijenom kreativnom inteligencijom često pronalaze originalna rješenja i sagledavaju probleme iz drugačijih perspektiva. ''Praktična inteligencija'' odnosi se na sposobnost prilagođavanja svakodnevnim životnim okolnostima, korištenjem iskustva i stečenih znanja za djelotvorno djelovanje u konkretnim situacijama. Ova vrsta inteligencije uključuje razumijevanje društvenog i životnog konteksta i sposobnost oblikovanja okoline u skladu s vlastitim potrebama i ciljevima. Sternberg je posebno naglašavao ulogu iskustva u razvoju [[Inteligencija|inteligencije]]. U tom kontekstu razlikovao je relativnu novost, odnosno sposobnost primjene postojećih znanja na nove probleme, i relativnu poznatost, koja omogućava automatizaciju određenih procesa i oslobađanje kognitivnih resursa za suočavanje s novim izazovima.<ref name="Sternberg_Practical_2000">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Forsythe |first2=George B. |last3=Hedlund |first3=Jennifer |last4=Horvath |first4=Joseph A. |last5=Wagner |first5=Richard K. |last6=Williams |first6=Wendy M. |last7=Snook |first7=Scott A. |last8=Grigorenko |first8=Elena L. |title=Practical intelligence in everyday life |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2000 |isbn=9780521659581 |url=https://archive.org/details/isbn_9780521659581 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kako bi operacionalizovao svoju teoriju, Sternberg je razvio ''Sternbergov test trijarhičnih sposobnosti'', instrument namijenjen procjeni analitičkih, kreativnih i praktičnih sposobnosti. Za razliku od tradicionalnih testova inteligencije, ovaj test uključuje i procjenu sposobnosti razumijevanja nepoznatih pojmova u kontekstu, automatizacije mentalnih procesa i praktičnog rješavanja problema, čime pruža širi uvid u intelektualne sposobnosti pojedinca.<ref name="Handbook_Gifted_1991">{{cite book |editor1-last=Colangelo |editor1-first=Nicholas |editor2-last=Davis |editor2-first=Gary A. |title=Handbook of Gifted Education |date=1991 |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |isbn=9780205126521 |language=en}}</ref> === Praktična primjena === Robert J. Sternberg nastojao je primijeniti svoju teoriju inteligencije i u obrazovnoj praksi. Tokom mandata dekana Fakulteta umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]] uveo je eksperimentalne kriterije u prijemni proces za dodiplomske studije, s ciljem procjene kreativnosti, praktičnih sposobnosti i drugih neakademskih karakteristika kandidata. Ovaj pristup predstavljao je odstupanje od tradicionalnih modela upisa koji se uglavnom zasnivaju na standardizovanim testovima i školskom uspjehu. Sternberg je smatrao da takvi kriteriji ne mogu u potpunosti obuhvatiti širi spektar ljudskih sposobnosti, posebno kreativne i praktične dimenzije [[Inteligencija|inteligencije]]. Iako je ovaj model selekcije privukao značajnu pažnju kao inovativan pokušaj proširenja kriterija za upis na univerzitet, [[Univerzitet Tufts]] je i dalje zadržao tradicionalne pokazatelje, uključujući rezultate standardizovanih testova poput SAT-a, kao dio ukupne evaluacije kandidata.<ref name="Sternberg_Admissions_2010">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=College Admissions for the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctvjghv0g |date=2010 |publisher=Harvard University Press |doi=10.2307/j.ctvjghv0g |isbn=9780674058217 |language=en}}</ref> == Teorija kognitivnih stilova == Robert J. Sternberg je 1988. razvio teoriju [[Kognitivni stilovi|kognitivnih stilova]], poznatu i kao teorija mentalnog samoupravljanja, kojom je nastojao objasniti različite načine na koje pojedinci organizuju mišljenje i koriste svoje intelektualne sposobnosti.<ref name="Sternberg_Styles_1997">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Thinking Styles |url=https://archive.org/details/thinkingstyles0000ster |date=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=9780521553162 |language=en}}</ref><ref name="Grigorenko_Sternberg_1997">{{cite journal |last1=Grigorenko |first1=Elena L. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Styles of Thinking, Abilities, and Academic Performance |journal=Exceptional Children |volume=63 |issue=3 |pages=295–312 |date=1997 |doi=10.1177/001440299706300301 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001440299706300301 |language=en}}</ref> Sternberg je polazio od pretpostavke da sistemi vlasti u društvu predstavljaju metaforu za načine na koje ljudi upravljaju vlastitim mentalnim procesima. U tom okviru, kognitivni stilovi ne predstavljaju intelektualne sposobnosti same po sebi, već preferirane načine njihove upotrebe. Prema njegovom shvatanju, usklađenost između sposobnosti i preferiranog načina mišljenja može značajno unaprijediti uspješnost pojedinca. U okviru ove teorije, Sternberg razlikuje više dimenzija mentalnog samoupravljanja. Prema funkcijama mišljenja, razlikuju se: * ''zakonodavni stil'', koji karakteriše sklonost stvaranju novih ideja, pravila i načina rada; * ''izvršni stil'', koji podrazumijeva rad unutar unaprijed definisanih pravila i struktura; * ''sudski stil'', usmjeren na procjenjivanje, analiziranje i kritičko vrednovanje postojećih pravila i procedura. Prema oblicima organizacije mišljenja, razlikuju se: * ''hijerarhijski stil'', u kojem osoba istovremeno slijedi više ciljeva, određujući njihove prioritete; * ''monarhijski stil'', usmjeren na jedan cilj ili zadatak do njegovog završetka; * ''oligarhijski stil'', koji uključuje više ciljeva, ali s poteškoćama u njihovom rangiranju; * ''anarhični stil'', obilježen fleksibilnim i nekonvencionalnim pristupom rješavanju problema. Prema nivou obrade informacija, Sternberg razlikuje: * ''lokalni stil'', usmjeren na konkretne i specifične detalje; * ''globalni stil'', usmjeren na širu sliku i apstraktne odnose. Prema usmjerenosti aktivnosti, razlikuju se: * ''unutrašnji stil'', koji podrazumijeva samostalan rad i introspektivni pristup; * ''vanjski stil'', koji preferira saradnju i interakciju s drugima. Prema odnosu prema promjenama, razlikuju se: * ''liberalni stil'', koji pokazuje otvorenost prema novinama, promjenama i eksperimentisanju; * ''konzervativni stil'', koji preferira stabilnost, predvidivost i postojeće obrasce djelovanja. Sternberg je smatrao da pojedinci ne posjeduju samo jedan stil mišljenja, već specifične kombinacije različitih stilova koje se mogu mijenjati zavisno od životnih okolnosti, profesionalnih zahtjeva i razvojne faze pojedinca. Ova teorija imala je značajan utjecaj na [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]] i istraživanja individualnih razlika u učenju i rješavanju problema. == Bibliografija (izbor) == === O ljudskoj inteligenciji === * ''Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities'' (1977)<ref name="Sternberg_1977">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Erlbaum |year=1977 |isbn=9780470991374 |url=https://archive.org/details/intelligenceinfo0000ster/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence'' (1985)<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> * ''What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition'' (1986)<ref name="Sternberg_Detterman_1986">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Detterman |editor2-first=Douglas K. |title=What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition |location=Norwood, NJ |publisher=Ablex |year=1986 |isbn=978-0-89391-373-1 |url=https://archive.org/details/whatisintelligen0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Metaphors_1990">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |isbn=9780521386333 |url=https://archive.org/details/metaphorsofmindc00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Encyclopedia of Human Intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Encyclopedia_1994">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Encyclopedia of Human Intelligence |location=New York |publisher=Macmillan |year=1994 |isbn=978-0-02-897407-1 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofhu0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: Knowns and unknowns'' (1996) <ref name="Neisser_1996" /> * ''Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life'' (1996)<ref name="Sternberg_Successful_1996">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life |location=New York |publisher=Simon & Schuster |year=1996 |isbn=978-0-684-81410-0 |url=https://archive.org/details/successfulintell00robe |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence, Heredity and Environment'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena |title=Intelligence, Heredity and Environment |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=1997 |isbn=978-0-521-46489-5 |url=https://archive.org/details/intelligencehere0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The theory of successful intelligence'' (1999)<ref name="Sternberg_1999_Successful">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=The theory of successful intelligence |journal=Review of General Psychology |volume=3 |issue=4 |year=1999 |pages=292–316 |doi=10.1037/1089-2680.3.4.292 |s2cid=147144382 |url=https://www.redalyc.org/articulo.oa?id=28439202 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Practical intelligence in everyday life'' (2000)<ref name="Sternberg_Practical_2000" /> * ''The Cambridge Handbook of Intelligence'' (2000)<ref name="Sternberg_Kaufman_2011" /> * ''The General Factor of Intelligence: How General Is It?'' (2002)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2002">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The General Factor of Intelligence: How General Is It? |location=Mahwah, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum |year=2002 |isbn=978-0-8058-3675-2 |url=https://arthurjensen.net/wp-content/uploads/2015/12/The-General-Factor-of-Intelligence-How-General-Is-It.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2000_Teaching">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices |journal=Journal for the Education of the Gifted |volume=27 |issue=2-3 |year=2003 |pages=155–180 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ787926.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Psychology of Abilities, Competencies and Expertise'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2003_Abilities">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Psychology of Abilities, Competencies, and Expertise |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80988-7 |url=https://assets.cambridge.org/97805218/09887/sample/9780521809887ws.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Why Smart People Can Be So Stupid''(2003)<ref name="Sternberg_Smart_Stupid_2003">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Why Smart People Can Be So Stupid |location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |year=2003 |isbn=978-0-300-10170-6 |url=https://archive.org/details/whysmartpeopleca0000ster_x0m1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: A Brief History'' (2004)<ref name="Cianciolo_Sternberg_2004">{{cite book |last1=Cianciolo |first1=Anna T. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Intelligence: A Brief History |location=Malden, MA |publisher=Blackwell |year=2004 |isbn=978-1-4051-0824-9 |series=Blackwell Brief Histories of Psychology |url=http://biblioteca.ucf.edu.cu/biblioteca/libros_digitales/psicologia/psicologia-deportiva/Intelligence%20A%20Brief%20History%202004.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized'' (2003)<ref name="Sternberg_WICS_2003">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80238-3 |url=https://archive.org/details/wisdomintelligen0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Intelligence'' (2004)<ref name="Sternberg_International_2004">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=International Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-00402-2 |url=https://smpsatulasem.sch.id/perpustakaan/th/International%20Handbook%20of%20Intelligence.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Applied Intelligence'' (2008)<ref name="Sternberg_Applied_2008">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Kaufman |first2=James C. |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Applied Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=978-0-521-71121-0 |url=https://archive.org/details/appliedintellige0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education'' (2008)<ref name="Essential_Sternberg_2008">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |editor1-last=Kaufman |editor1-first=James C. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education |location=New York |publisher=Springer Publishing Company |year=2008 |isbn=978-0-8261-3837-8 |url=https://archive.org/details/essentialsternbe0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development'' (2010)<ref name="Preiss_Sternberg_2010">{{cite book |editor1-last=Preiss |editor1-first=David D. |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |title=Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development |location=New York |publisher=Springer Publishing |year=2010 |isbn=978-0-8261-2162-2 |url=https://fliphtml5.com/dyclx/cpqg/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Triarchic Theory of Successful Intelligence'' (2012)<ref name="Sternberg_Flanagan_2012">{{cite book |editor1-last=Flanagan |editor1-first=Dawn P. |editor2-last=Harrison |editor2-first=Patti L. |title=Contemporary Intellectual Assessment: Theories, tests, and issues |edition=3. |location=New York |publisher=Guilford Press |year=2012 |pages=156–177 |isbn=978-1-60918-995-2 |url=https://archive.org/details/contemporaryinte0000unse_3ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty'' (2021)<ref name="Sternberg_Adaptive_2021">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2021 |isbn=978-1-107-15438-4 |url=http://assets.cambridge.org/97811071/54384/frontmatter/9781107154384_frontmatter.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kreativnosti i intelektualnoj nadarenosti === * ''Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity'' (1995)<ref name="Sternberg_Lubart_1995" /> * ''How to develop student creativity'' (1996)<ref name="Sternberg_Williams_1996">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Williams |first2=Wendy M. |title=How to develop student creativity |location=Alexandria, VA |publisher=Association for Supervision and Curriculum Development |year=1996 |isbn=978-0-87120-265-9 |url=https://static.sched.com/hosted_files/21clhk11/13/Sternberg-FullText.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Giftedness and Talent'' (2000)<ref name="International_Handbook_2000">{{cite book |editor1-last=Heller |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Mönks |editor2-first=Franz J. |editor3-last=Sternberg |editor3-first=Robert J. |editor4-last=Subotnik |editor4-first=Rena F. |title=International Handbook of Giftedness and Talent |edition=2. |location=Amsterdam |publisher=Pergamon |year=2000 |isbn=978-0-08-043796-5 |url=https://archive.org/details/internationalhan02edunse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Confronting Dogmatism in Gifted Education'' (2003)<ref name="Ambrose_Sternberg_2003">{{cite book |editor1-last=Ambrose |editor1-first=Don |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |editor3-last=Sriraman |editor3-first=Bharath |title=Confronting Dogmatism in Gifted Education |location=New York |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-89446-3 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781136674679_A23855805/preview-9781136674679_A23855805.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Conceptions of Giftedness'' (2005)<ref name="Sternberg_Davidson_2005">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Davidson |editor2-first=Janet E. |title=Conceptions of Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2005 |isbn=978-0-521-54730-7 |url=https://altascapacidadesrioja.com/wp-content/uploads/2016/11/The-Munich-Model-of-Giftedness-Designed-to-Identify-and-Promote-Gifted.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Explorations in Giftedness'' (2010)<ref name="Sternberg_Explorations_2010">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Jarvin |first2=Linda |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Explorations in Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |isbn=978-0-521-74009-8 |url=https://archive.org/details/explorationsingi0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O liderstvu === * ''The person versus the situation in leadership'' (2002)<ref name="Sternberg_Vroom_2002">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Vroom |first2=Victor H. |title=The person versus the situation in leadership |journal=The Leadership Quarterly |volume=13 |issue=3 |year=2002 |pages=301–323 |doi=10.1016/s1048-9843(02)00101-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1048984302001017 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kognitivnim stilovima === * ''Thinking Styles'' (1997)<ref name="Sternberg_Styles_1997" /> * ''Are cognitive styles still in style?'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997_Styles">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Are cognitive styles still in style? |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=7 |year=1997 |pages=700–712 |doi=10.1037/0003-066x.52.7.700 |url=http://www.beteronderwijsnederland.nl/files/sternberg%20grigrenko.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Kognitivni stilovi]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20100526094530/http://academics.tjhsst.edu/psych/oldPsych/sternberg/ Robert J. Sternberg – Stranica posvećena njegovom životnom radu] (arhivirano) (en) * [https://www.psychometrics.cam.ac.uk/about-us/directory/bob-sternberg Biografski podaci Roberta Sternberga] na stranici Centra za psihometriju (en) * [https://www.cam.ac.uk/ Zvanična stranica Univerziteta u Cambridgeu] (en) * [https://www.robertjsternberg.com/ Zvanična web stranica Roberta J. Sternberga] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sternberg, Robert}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihometrija]] 9as2ps9u0pl9bllpibfv7ug54eizfjr 14 91984 3843174 3480432 2026-05-10T11:07:02Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843174 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Beaches}} {{Kategorija|Plaža}} [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa|Plaže]] [[Kategorija:Obalni i okeanski oblici reljefa|Plaže]] [[Kategorija:Turističke atrakcije|Plaže]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa|Plaže]] [[Kategorija:Lakustrinski oblici reljefa|Plaže]] brtq6oczpitwefx6jzd21vp1387wqyj 0 101704 3843001 3830233 2026-05-09T20:10:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843001 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Russia stamp V.Vysotsky 1999 2r.jpg|mini|desno|Vladimir Visocki na poštanskoj markici iz 1999.g.|206x206piksel]] [[File:Vladimir Vysotsky.jpg|thumb|281x281piksel]] '''Vladimir Semjonovič Visocki''',<ref>{{Cite news|title=Vladimir Vysotsky {{!}} Soviet actor, singer, and author|url=https://www.britannica.com/biography/Vladimir-Vysotsky|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=2026-02-07|language=en}}</ref> [[ruski jezik|ruski]] Влади́мир Семёнович Высо́цкий, ([[25. januar]]a [[1938]]. [[Moskva]], [[Rusija]], tada [[Sovjetski savez]] - [[25. juli|25. jula]] [[1980]]. Moskva), bio je [[Rusija|ruski]] [[pjevač]], [[pjesnik]], pozorišni i filmski [[glumac]] i [[pisac]]. Visocki se smatra jednim od najvećih ruskih umjetnika svih vremena, koji je ostavio dubok i trajan trag u ruskoj kulturi. Iako ga je tokom života službena vlast bivšeg Sovjetskog saveza uglavnom ignorirala, Visocki je dostigao veliku slavu, i do danas ima značajan uticaj na mnoge ruske muzičare i glumce koji pokušavaju postići njegov status umjetničke "ikone". == Biografija == === Rane godine === Vladimir Visocki je rođen u [[Moskva|Moskvi]]. Otac mu je bio Jevrej, vojni oficir, a majka prevoditeljica sa njemačkog jezika. Njegovi roditelji su se rastali ubrzo nakon njegova rođenja, a Vladimira su odgajali otac i njegova pomajka [[Armenija|armenskog porijekla]] koju je nazivao "teta" Jevgenia. Vladimir je dvije godine svoga djetinjstva proveo sa ocem i pomajkom u vojnoj bazi u [[Eberswalde]] u tada sovjetskom dijelu okupirane Njemačkoj, koja će kasnije postati [[Istočna Njemačka]]. === Profesionalni život === Godine 1955.g., Vladimir se upisao na moskovski Institut civilnog inžinjerstva, ali se ispisao već nakon jednog semestra, odlučivši se za glumačku karijeru. Godine 1959. počeo je glumiti u manjim ulogama u pozorištu (pozorište Aleksandar Puškin). Godine 1964.g. je na poziv svog bliskog prijatelja i mentora, režisera [[Jurij Ljubimov]]ova prešao u pozorište Taganka. U tom pozorištu je Visocki prvi puta došao na naslovnice svojim nastupima u glavnim ulogama u [[Shakespeare]]ovom ''[[Hamlet]]u'' i [[Bertolt Brecht|Brechtovom]] ''[[Život Galilejev|Životu Galilejevom]]''. Pozorište Taganka je u to vrijeme često bilo predmetom državnog progona zbog političke nelojalnosti i etničke mješovitosti, što je nadahnula Visockog da se naziva “prljavi Jevrej” (жид пархатый) u intervjuima. U to vrijeme se pojavljuje i u nekoliko filmova, u kojima su se našle i neke njegove pjesme. Glavnina njegovih pjesama iz tog vremenog razdoblja nije dobila službeno priznanje od državne diskografske kuće koja je tada imala monopol na izdavanje ploča. Ipak, njegova popularnost je nastavila rasti, a dolaskom prenosivih kasetofona u Sovjetski savez, njegova muzika je postala dostupna širokim masama, presnimavanjem kaseta. Postao je prepoznatljiv po svoje jedinstvenom načinu pjevanja i stihovima koji su humorističnim uličnim žargonom komentirali socijalna i politička zbivanja. Njegove stihove slušali su milioni sovjetskih građana, u svim dijelovima države. === Brakovi === Visockijeva prva žena je bila Iza Žikova. Svoju drugu ženu, Ludmilu Abramovu, upoznao je [[1961]]. Vjenčali su se 1965.g. i imali dva sina, Arkadij i Nikita. Dok je bio u braku imao je ljubavnicu (Tatjana Ivanenko), a godine 1967.g. zaljubio se je u [[Marina Vlady|Marinu Vlady]], francusku glumicu ruskog porijekla, koja je radila u [[Mosfilm]]u na zajedničkoj sovjetsko-francuskoj produkciji. Marina je tada bila udana i već imala 3 djece. Vjenčali su se 1969.g. U početku su održavali vezu na daljinu, jer Marina nije mogla dolaziti u Sovjetski savez, a Vladimir je teško izlazio iz Sovjetskog saveza. Kako bi se lakše viđali Marina se učlanila u komunističku partiju Francuske, što je malo ublažilo stav sovjetske vlade prema Visockom. Problemi njihove veze na daljinu nalaze se u nekoliko njegovih pjesama. === Kasne godine === Sredinom 1970ih, Visocki je bolovao od [[alkoholizam|alkoholizma]]. Mnoge njegove pjesme iz tog vremena izravno ili metaforički odnose se na alkoholizam, ludost, opsjednutost. Tada je bilo i vrijeme najveće popularnosti njegove muzike, pa ga državna diskografska kuća više nije mogla ignorirati, pa je odlučila izdati nekoliko njegovih ploča u kasnim 1970ima. Tada su već milioni te pjesme imali na kasetama i znali ih napamet. Istovremeno je dobio i službena priznanja kao pozorišni i filmski glumac. Iako uspješan kao glumac, za život je zarađivo na koncertnim turnejama. Većinu zarađenog novca je trošio na ovisnost o drogama, prvo o [[amfetamin]]ima, pa i [[opijat]]ima. Sve je to dovelo do propadanja njegovog zdravlja i smrti zbog zastoja srca u dobi od 42 godine. === Smrt === Njegovo tijelo izloženo je u pozorištu Taganka, gdje je održana pogrebna ceremonija. Pokopan je na groblju Vagankovskoj u Moskvi, i pretpostavlja se da je pogrebu prisustvovalo milion ljudi. Hiljade ljudi napustilo je stadion u Moskvi na kojem su se tada održavale [[Olimpijske igre]], kako bi prisustvovali pogrebu. Posthumno ga je odlikovala sovjetska vlada. == Nasljeđe == Na dan rođenja Vladimira Visockog u mnogim gradovima širom Rusije održavaju se muzički festivali. [[Asteroid]] [[2374 Vladvysotskij]], kojeg je otkrila Ljudmila Žuravljeva, nazvan je prema Vladimiru Visockom. == Diskografija == === Tokom života === * ''Алиса в стране чудес'' / ''Alisa u zemlji čuda'' (1977) [2 [[gramofonska ploča|ploče]]]<br /> Muzička adaptacija ''[[Alisa u zemlji čuda]]'',<br /> sa Klara Rumjanova, Vladimir Visocki, Vsevolod Abdulov.<br /> Stihovi i muzika: Vladimir Visocki === Posthumna izdanja === ==== Francuska ==== * ''Le Monument'' (1995) <nowiki>[</nowiki>[[Compact disk|CD]]<nowiki>]</nowiki> * ''Le Vol Arrêté'' (2000) [CD] ==== Njemačka ==== * ''Wir drehen die Erde'' (1993) <nowiki>[</nowiki>[[Compact disk|CD]]<nowiki>]</nowiki> * ''Lieder vom Krieg'' (1995) [CD] ==== Rusija ==== * ''Песни / Pjesme'' (1980) [LP] [[Melodiya]] ** Kompilacija pjesama izdana nedugo nakon njegove smrti. [Melodiya Stereo C60-14761.2] * ''Sons Are Leaving For Battle'' (1987) [double LP] [[Melodiya]] ** War songs. Archive recordings from between 1960-1980. [Melodiya MONO M60 47429 008/006] * ''На концертах Владимира Высоцкого / Na koncertima t Vladimir Vysotsky's concerts'' ** 01, 02, 03, ... 21 (1986–1990) [12" [[vinyl record|vinyl]]] <!-- * ''Mapuna Bradu'' [CD] (19xx) * ''Ohota na volkov / Hunting Wolves'' [LP] (19xx) --> * ''Marina Vlady / Vladimir Vysotsky'' (1996) [CD] [Melodiya] * MP3 Kollektsiya: ''Vladimir Vysotsky'' [SoLyd Records]<br /> Koncertni i studijski snimci ** Disk 1 ** Disk 2 ** Disk 3 ** Disk 4 (period 1979-1980) (2002) [CD: [[MP3]] 192&nbsp;kBit/s] * Platinovaya Kollektsiya: ''Vladimir Vysotsky'' (2003) [2 CDa] == Bibliografija == * Wladimir Wyssozki. Aufbau Verlag 1989 (DDR) : Zerreißt mir nicht meine silbernen Saiten.... * Vysotsky, Vladimir (1990): ''Hamlet With a Guitar''. Moscow, Progress Publishers. {{ISBN|5-01-001125-5}} * Vysotsky, Vladimir (2003): ''Songs, Poems, Prose''. Moscow, [[Eksmo]]. ISBN * Vysotsky, Vladimir / Mer, Nathan (trans) (1991): ''Songs & Poems''. {{ISBN|0-89697-399-9}} * Vysotsky, Vladimir (1991): ''I Love, Therefore I Live''. {{ISBN|0-569-09274-4}} * Vlady, Marina (1987): ''Vladimir ou Le Vol Arrêté.'' Paris, Ed. Fayard. {{ISBN|2-213-02062-0}} (''Vladimir or the Aborted Flight'') * Влади М. ''Владимир, или Прерванный полет.'' М.: Прогресс, 1989. * Vlady, Marina / Meinert, Joachim (transl) (1991): ''Eine Liebe zwischen zwei Welten. Mein Leben mit Wladimir Wyssozki.'' Weimar, Aufbau Verlag. ISBN == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vladimir Vysotsky}} === Engleski izvori === {{Commons|Vladimir Vysocki}} * {{IMDb name|name=Vladimir Vysotskiy|id=0904584}} * [https://sites.google.com/site/poetryandtranslations/vladimir-vysotsky Pjesme Vladimira Vysockog prevedene na engleski] * [https://www.youtube.com/watch?v=8lpKUdYVPIE&list=PLGtNv3Z6l9DQVF1EYuPpj63_1nKHQfHCR&index=1 Vladimir Vysocki. Pjesme na engleskom jeziku, obrađene od strane izvornog govornika engleskog jezika (Youtube)] * {{Discogs izvođač|Владимир Высоцкий|Vladimir Vysotsky}} * [http://www.museprints.com/vysotsky.html Eugenia Weinstein] (privatna stranica, s engleskim prijevodom nekih pjesama) * [https://web.archive.org/web/20070211094028/http://spintongues.msk.ru/vysotsky3.htm Vladimir Vysotsky – Govorenje jezicima], Sabrane pjesme Vladimira Vysotskog. Dvojezična verzija. Preveo s ruskog Alec Vagapov * [http://spintongues.vladivostok.com/Vysotsky-Bio2.htm Vysockijev otac: "Ovakav je bio naš sin" – Govor na jezicima] * [https://web.archive.org/web/20080628212640/http://spintongues.msk.ru/Vysotsky-Bio.html Moj život na sceni (autobiografske reminiscencije) – Govor na jezicima] * [http://www.wysotsky.com/1033.htm V. Vysocki. Spomenik. Engleski prijevodi] * [http://www.russia-ic.com/culture_art/music/402/ Još jedna biografija Vladimira Vysockog] * [http://www.wysotsky.com/ Vladimir Vysocki na različitim jezicima] * [https://akbarmuhammad.org/poems/index.html Pjesme i pjesme Vladimira Vysockog na tradicionalnom ruskom i engleskom jeziku] * {{cite web |url=http://world-shake.ru/en/Encyclopaedia/4360.html |title=Vysotsky Vladimir Semenovich |author=Gaydin B. N. |year=2011 |publisher=The World of Shakespeare: An Electronic Encyclopaedia |access-date=4 November 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160924133432/http://world-shake.ru/en/Encyclopaedia/4360.html |archive-date=24 September 2016 |url-status=dead }} * [http://www.sovlit.net/heydriver/ "Hej, vozaču" Vladimira Visockog. Dvojezično izdanje. Engleski prijevod Andrew Glikin-Gusinsky] * [http://www.sovlit.net/rafts/ Prozna pjesma "Splavovi" Vladimira Visockog. Engleski prijevod Andrew Glikin-Gusinsky] * [https://quotepedia.info/music/vladimir-vysotsky Odlomci iz pjesama]{{Mrtav link}} === Ruski izvori === * {{Simboli jezika|ru|Ruski}} [https://play.google.com/store/apps/details?id=com.androidcollider.vysotsky Mobilna aplikacija "Vysotsky"] *{{Simboli jezika|ru|Ruski}} [http://www.bards.ru/archives/author.asp?id=78 bards.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204115054/http://www.bards.ru/archives/author.asp?id=78|date=4. decembar 2004.}} (tekstovi većine njegovih pjesama) *{{Simboli jezika|ru|Ruski}} [https://web.archive.org/web/20010224070302/http://vysotsky.km.ru/rus/page/index.html vysotsky.km.ru] (mnogo fotografija, mnoštvo informacija) *{{Simboli jezika|ru|Ruski}} [http://vv.uka.ru/ vv.uka.ru] ("fonoteka": većina njegovih pjesama u [[MP3]] formatu) *{{Simboli jezika|ru|Ruski}} [https://web.archive.org/web/20060614183850/http://zeuhl.academ.org/ zeuhl.academ.org] (Drugi izvor za MP3 datoteke) *{{Simboli jezika|ru|Ruski}} [http://www.zipsites.ru/music/vysotskii/ zipsites.ru] (Preko 900 MP3 datoteka sa 32 diska) *{{Simboli jezika|ru|Ruski}} [http://gazeta.aif.ru/online/superstar/68/36_01 Nikita Vysocki, Vladimirov sin] razgovara sa ''AIF-om''. * {{Simboli jezika|ru|Ruski}} [http://russianworld.wikispaces.com Vysocki i Puškin zajedno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180728090404/http://russianworld.wikispaces.com/|date=28. juli 2018.}} * {{Simboli jezika|ru|Ruski}} [http://1001.vdv.ru/books/vysotskij/ Istina trenutka smrti] V. K. Perevozčikov. Pravda Smertnogo Chasa: * {{Simboli jezika|ru|Ruski}} [https://citaty.info/music/vladimir-vysockii Odlomci iz pjesama Vysotskog] * {{Simboli jezika|ru|Ruski}} ''Vladimir Vysotsky''. 1980. Moskva. Sampo, 1998. 272 ​​str. * [http://www.imdb.com/name/nm0904584/ Vladimir Visocki na IMDB.] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.wysotsky.com/ tekstovi o Vladimiru Visocki (Vysotsky) prevedeni na različite jezike]{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ruski umjetnici]] 5z1vro1vv27v22g476140v07x5arwlg 1 126909 3843204 2784793 2026-05-10T11:57:20Z Mhare 481 3843204 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Srbija | država3 = }} {{Stranica_za_razgovor}} == Zahtjev za izmjenu, 6. decembar 2016 == u desnom boxu gdje je SDA dodati (1994 - 1999) i dodati Član predjsedništva BiH od 1990–1996 0vor94rthsnewdsla1h41hgx2a6ch8y 0 139106 3843074 3753448 2026-05-10T05:59:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843074 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija TV-emisija | ime = Zločinački umovi | slika = Criminal-Minds.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Naslovni kadar | originalni_naslov = Criminal Minds | žanr = [[Dramska serija|Drama]] <br/> [[Policijski žanr|Policijski]] <br/> [[Triler]] <br/> [[Akcijski film|Akcija]] | format = | autor = [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]] | bazirano_na = | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | glumci = [[Mandy Patinkin]] <br/> [[Thomas Gibson]] <br/> [[Lola Glaudini]] <br/> [[Shemar Moore]] <br/> [[Matthew Gray Gubler]] <br/> [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]] <br/> [[Kirsten Vangsness]] <br/> [[Paget Brewster]] <br/> [[Joe Mantegna]] <br/> [[Rachel Nichols]] <br/> [[Jeanne Tripplehorn]] <br/> [[Jennifer Love Hewitt]] <br/> [[Aisha Tyler]] <br/> [[Adam Rodriguez]] <br/> [[Damon Gupton]] <br/> [[Daniel Henney]] | kompozitor_muzičke_teme = | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = | država = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | broj_sezona = 18 | broj_epizoda = 354 | spisak_epizoda = Spisak epizoda "Zločinačkih umova" | izvršni_producenti = [[Mark Gordon]] <br/> [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]] <br/> [[Edward Allen Bernero]] <br/> [[Deborah Spera]] <br/> [[Chris Mundy]] <br/> [[Simon Mirren]] <br/> [[Erica Messer]] <br/> [[Janine Sherman Barrois]] <br/> [[Breen Frazier]] <br/> [[Harry Bring]] <br/> [[Glenn Kershaw]] | producenti = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 42 minute | produkcijska_kompanija = {{ubl|[[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] <br/> [[Entertainment One]] <br/> [[ABC Studios|Touchstone Television]] <br/> (sezone 1–2) <br/> [[ABC Studios]]<br/>(sezone 3–15) <br/> [[Paramount Television (originalni)|Paramount Network Television]] (sezona 1) <br/> [[CBS Paramount Network Television]] (sezone 2–4) <br/> [[CBS Television Studios]] (sezone 5–15)}} | distributer = [[CBS Television Distribution]] (SAD) <br/> [[Disney Media Distribution]] (svijet) | kanal = [[CBS]] | format_slike = [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]]) | format_tona = [[Dolby Digital|Dolby Digital 5.1]] | prvo_emitiranje = 22. 9. 2005 | zadnje_emitiranje = 19. 2. 2020. | prethodno = | sljedeće = ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' <br/> ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'' | povezano = | web_stranica = http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds | naslov_web_stranice = Službena stranica | web_stranica_produkcije = | naslov_web_stranica_produkcije = | imdb = 0452046 }} '''''Zločinački umovi''''' ({{jez-en|Criminal Minds}}) [[SAD|američka]] je kriminalistička [[televizijska serija|TV-serija]] koja prati rad [[FBI]]-eve [[Jedinica za analizu ponašanja|Jedinice za analizu ponašanja]] – JAP ({{jez-en|Behavioral Analysis Unit – BAU}}), čije je sjedište u [[Quantico (Virginia)|Quantiku]] ([[Virginia]]). Emitirana je od 2005. do 2020. i snimljeno je 15 sezona.<ref>{{cite web|url= https://deadline.com/2019/01/criminal-minds-end-15th-final-season-cbs-canceled-renewed-1202532632/ |title= 'Criminal Minds' To End Run With 10-Episode 15th & Final Season On CBS |author= Nellie Andreeva |date= 11. 1. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 14. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite web |url= https://deadline.com/2019/11/cbs-winter-schedule-midseason-criminal-minds-final-season-15-premiere-ncis-new-orleans-new-time-slot-survivor-season-40-undercover-boss-tommy-fbi-most-wanted-macgyver-premiere-date-1202782646/ |title= CBS Sets Winter Schedule: 'Criminal Minds' Returns To Original Slot For Final Season, 'NCIS: New Orleans' Moves to Sunday |author= Nellie Andreeva |date= 11. 11. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 11. 11. 2019}}</ref> Od drugih serija slične vrste razlikuje se po tome što se više fokusira na kriminalca nego na sam zločin. Seriju su producirali [[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] u asocijaciji sa [[CBS Television Studios]] i [[ABC Studios]]. Originalni naziv bio je ''Quantico'' i pilot-epizoda snimljena je u [[Vancouver]]u. U [[scenarij]]u za ''Quantico'' Gideonovo prezime bilo je Donovan. Serija je stekla pohvale kritičara za karakterizaciju, tempo, atmosferu, glumu, režiju i scenarij. Postala je hit za CBS kad je riječ o rejtingu i redovno je bila jedna od najgledanijih serija te mreže tokom 15 godina emitiranja. Njen uspjeh doveo je do razvoja dvije ''[[spin-off]]'' serije i [[videoigra|videoigre]] zasnovane na seriji.<ref>{{cite web |url= http://www.criminalmindsgame.com |title= Blog o igri ''Criminal Minds'' |date= 1. 11. 2011 |access-date= 10. 5. 2013 |archive-date= 3. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/ |url-status= dead }}</ref><ref name="products">{{cite web |url= http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |title= CBS Consumer Products Announces Eight New Video Games Based on Popular TV Shows |publisher= [[CBS Interactive]] |date= 29. 10. 2009 |access-date= 3. 1. 2011 |archive-date= 15. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101215032915/http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |url-status= dead }}</ref><ref name="shavemagazine">{{cite web |url=http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |title=Interview: Thomas Gibson |publisher=ShaveMagazine.com |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200721151920/http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |url-status=dead }}</ref> == Pozadina == [[Datoteka:Criminal Minds scene (Season 6).jpg|mini|lijevo|200px|Scena sa snimanja iz [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 6|šeste sezone]]]] Serija je u početku bila fokusirana na Jasona Gideona ([[Mandy Patinkin]]), Aarona "Hotcha" Hotchnera ([[Thomas Gibson]]) i ostatak JAP-a, koji su u prvoj sezoni još činili Elle Greenaway ([[Lola Glaudini]]), Derek Morgan ([[Shemar Moore]]), Spencer Reid ([[Matthew Gray Gubler]]), Jennifer Jareau ili "JJ" ([[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]]) i Penelope Garcia ([[Kirsten Vangsness]]). U drugoj sezoni Greenaway napušta ekipu nakon šeste epizode ([[The Boogeyman (Zločinački umovi)|"The Boogeyman"]]), a nju je od devete epizode ([[The Last Word (Zločinački umovi)|"The Last Word"]]) zamijenila Emily Prentiss ([[Paget Brewster]]), što je iznenadilo i Gideona i Hotchnera. Početkom treće sezone ekipu napušta i Gideon, nakon druge epizode ([[In Name and Blood (Zločinački umovi)|"In Name and Blood"]]). Od šeste epizode ([[About Face (Zločinački umovi)|"About Face"]]) zamijenio ga je David Rossi ([[Joe Mantegna]]), osnivač JAP-a, koji se vratio nakon što se neko vrijeme bio povukao zbog pisanja knjiga. Prije početka šeste sezone objavljeno je da će Brewsterina uloga biti reducirana tokom sezone, a da će ugovor s Cook biti okončan;<ref>{{cite web |author= Nellie Andreeva |title='Criminal Minds' update: Paget Brewster inks new deal & A.J. Cook wraps character |url= https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |website= [[Deadline Hollywood]] |access-date= 7. 4. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190228053123/https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |archive-date= 28. 2. 2019 |date= 25. 6. 2010 |url-status= live}}</ref> zamijenila ih je [[Rachel Nichols]] u ulozi [[Ashley Seaver]], kadetkinje FBI-a. Odluka da Cook i Brewster budu razriješen ugovora rezultirala je revoltom ljubitelja serije, koji su počeli potpisivati protestne peticije.<ref>{{cite web |url= https://deadline.com/2010/06/fans-co-stars-back-minds-actresses-47466/ |title= Fans And Co-Stars Back 'Minds' Actresses |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 22. 10. 2016}}</ref> Posljedično, Cook i Brewster vraćene su u seriju za sedmu sezonu, a Nichols je otpuštena.<ref>{{cite web|url=https://www.deadline.com/2011/04/jj-is-back-aj-cook-inks-2-year-deal-to-return-to-criminal-minds/ |title= JJ Is Back! AJ Cook Inks 2-Year Deal To Return To 'Criminal Minds' |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 8. 11. 2015}}</ref><ref name="Paget Return">{{cite web |url= http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |title= It's Official: Criminal Minds Welcomes Back Paget Brewster, Bids Farewell to Rachel Nichols |author= Nellie Andreeva |work= [[TVLine]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 4. 1. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120104053931/http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |url-status= dead }}</ref> Brewster je potom napustila seriju nakon te sezone;<ref>{{cite web |url= https://www.deadline.com/2012/02/paget-brewster-criminal-minds-leaving-cbs-drama/ |title= Paget Brewster To Leave 'Criminal Minds' |website= Deadline Hollywood |author= Nellie Andreeva |date= 15. 2. 2012 |access-date= 15. 2. 2012}}</ref> u osmoj sezoni zamijenila ju je [[Jeanne Tripplehorn]] u ulozi [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]], lingvističke stručnjakinje.<ref>{{cite web |url= http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |title= Big Love Jeanne Tripplehorn becomes Criminal Minds series regular |work= [[Digital Spy]] |access-date= 18. 6. 2012 |archive-date= 25. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150925010209/http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |url-status= dead }}</ref> Brewster se, međutim, ipak pojavila kao gošća u jubilarnoj [[200 (Zločinački umovi)|200.]] epizodi. Nakon dvije sezone Tripplehorn je otpuštena;<ref>{{cite web |url= http://guardianlv.com/2014/08/criminal-minds-shares-details-on-alex-blakes-departure/ |title= Criminal Minds Shares Details on Alex Blake's Departure |author= Alexandria Ingham |work= Guardian Liberty Voice |access-date= 8. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminal-minds-finale-postmortem-exit-erica-messer-1081778/ |title= Criminal Minds Finale Postmortem: Boss on 'Emotional Exit,' Replacements and Season 10 |author= Joyce Eng |date= 15. 5. 2014 |work= [[TV Guide]] |publisher= [[NTVB Media (magazin)|NTVB Media]] [[CBS Interactive]] ([[CBS Corporation]]) (digitalna imovina)| access-date= 8. 11. 2015}}</ref> u 10. sezoni glumačkoj ekipi pridružila se [[Jennifer Love Hewitt]] u ulozi Kate Callahan.<ref>{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |title= Jennifer Love Hewitt joins 'Criminal Minds' as series regular |work= [[Entertainment Weekly]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 14. 1. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150114091313/http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |url-status= dead }}</ref> Tokom te sezone producenti su "ubili" lik Gideona van ekrana; izvršna producentica [[Erica Messer]] rekla je da je ta odluka donesena jer je postalo jasno da se Patinkin neće vratiti u seriju, ali da bi Gideon mogao biti prikazan u prisjećanjima ako bi se ikad vratio. Cook i Hewitt bile su na pauzi od snimanja zbog svojih trudnoća nakon završetka produkcije 10. sezone; [[Aisha Tyler]], koja glumi [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|dr. Taru Lewis]], pridružila se seriji na početku 11. sezone u epizodnoj ulozi iako se pojavila u većini epizoda. Cook se vratila nakon sedme epizode te sezone,<ref name="JLH&AJ">{{cite web |author= Sarah Huggins |date= 7. 5. 2015 |url= http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |title= How 'Criminal Minds' Season 11 will handle A.J. Cook's pregnancy |work= [[Zap2it]] |access-date= 28. 6. 2015 |archive-date= 19. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150619092001/http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |url-status= dead }}</ref> ali se Hewitt nije vratila.<ref name="JLH">{{cite web|url= https://www.ew.com/article/2015/05/06/jennifer-love-hewitt-exits-criminal-minds-season11|title= Jennifer Love Hewitt not returning for 'Criminal Minds' season 11|work= Entertainment Weekly|access-date= 8. 11. 2015|archive-date= 20. 9. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230920133328/https://ew.com/article/2015/05/06/jennifer-love-hewitt-exits-criminal-minds-season11/|url-status= dead}}</ref> Moore je napustio seriju pri kraju iste sezone; razmatrao je da to uradi u 10. sezoni, kad mu je istekao prethodni ugovor, ali su ga uvjerili da ostane kako bi se njegovom liku omogućio odgovarajući oproštaj.<ref name="shemarleaves">{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/shemar-moore-leaves-criminal-minds-interview/ |title= Shemar Moore on His Criminal Minds Exit: "I'm Proud of the Way Things Ended for Derek Morgan" |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}</ref><ref name="shemarsorginalplan">{{cite web |url= http://tvline.com/2016/03/23/shemar-moore-criminal-minds-leaving-season-11-derek-exits/ |title= Criminal Minds: Shemar Moore Hails the 'Exclamation Point' on Derek's 'Hero Ride,' Says 'I Left It All on the Field' |work= TVLine |author= Matt Webb Mitovich |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> Messer je rekla da je prvobitno bilo planirano da Moore snimi šest epizoda, ali je odlučeno da se to produži na prvih 18 jer se šest "nije činilo dovoljnim".<ref>{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminals-minds-shemar-moore-leaves-derek-morgan-erica-messer/ |title= Criminal Minds Boss on Shemar Moore's Exit: "There Is No Replacing Derek Morgan" |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 24. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}</ref> Sedmicu nakon Mooreovog odlaska Brewster se drugi put pojavila kao specijalna gošća; u 12. sezoni još je jednom postala članica glavne postave.<ref>{{cite news |url= http://www.cnn.com/2016/08/30/entertainment/paget-brewster-returning-criminal-minds/index.html |title= Paget Brewster is once again a series regular on 'Criminal Minds' |author= Sandra Gonzalez |date= 31. 8. 2016 |work= [[CNN News]] |access-date= 2. 10. 2016 |publisher= [[CNN]]}}</ref><ref>{{cite news |url= https://deadline.com/2016/07/criminal-minds-paget-brewster-return-season-12-1201790307/ |title= 'Criminal Minds': Paget Brewster To Return For Arc In Season 12 |author= Nellie Andreeva |date= 21. 7. 2016 |access-date= 22. 7. 2016 |website= Deadline Hollywood}}</ref><ref>{{cite news |url= https://www.tvguide.com/news/paget-brewster-criminal-minds-return-season12/?ftag=TVG_Facebook |title= Paget Brewster Is Returning to Criminal Minds in Season 12 |author= Joyce Eng |date= 21. 7. 2016 |work= TV Guide |access-date= 22. 7. 2016 |publisher=NTVB Media CBS Interactive]] (CBS Corporation) (digitalna imovina)}}</ref><ref name="Paget1203">{{Cite tweet |author= Harry Bring |user= LLPOS |number=760321320806526977 |title= Well, look who joined us for the table read on 1203! |date= 2. 8. 2016 |access-date= 2. 8. 2016}}</ref> Moorea je u 12. sezoni zamijenio [[Adam Rodriguez]] u ulozi Lukea Alveza, agenta iz Jedinice za hvatanje bjegunaca.<ref name="Time Inc">{{cite web |author= James Hibberd |title= Criminal Minds adds Adam Rodriguez as series regular |url= https://www.ew.com/article/2016/06/08/criminal-minds-adam-rodriguez |work= Entertainment Weekly |access-date= 15. 7. 2016 |archive-date= 8. 6. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230608094550/https://ew.com/article/2016/06/08/criminal-minds-adam-rodriguez/ |url-status= dead }}</ref> Tyler je također promovirana u glavnu postavu od te sezone.<ref name="AishaS12Regular">{{cite web |url= http://tvline.com/2016/08/10/criminal-minds-aisha-tyler-series-regular-season-12/ |title= Criminal Minds: Aisha Tyler Promoted to Series Regular for Season 12 |author= Matt Webb Mitovich |work= TVLine |date= 10. 8. 2016 |access-date= 10. 8. 2016}}</ref> Nakon toga Gibson je suspendiran, a kasnije je dobio otkaz zbog sukoba s jednim od producenata na setu; njegov lik Hotchner izbačen je iz serije.<ref name="TGSuspended">{{cite web |url= https://deadline.com/2016/08/thomas-gibson-suspended-criminal-minds-on-set-altercation-1201801975/ |title= Thomas Gibson Suspended From 'Criminal Minds' Over On-Set Altercation |website= Deadline Hollywood |date= 11. 8. 2016 |access-date= 11. 8. 2016 |author= Nellie Andreeva}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/thomas-gibson-fired-cbs-criminal-919150 |title= Thomas Gibson Fired From CBS' 'Criminal Minds' |access-date= 12. 8. 2016 |work= [[The Hollywood Reporter]] |author= Lesley Goldberg |date= 12. 8. 2016}}</ref> Gibsona je zamijenio [[Damon Gupton]] u ulozi Stephen Walker, iskusni profiler iz Programa za analizu (kontraobavještajnog odsjeka FBI-a), koji je u JAP donio svoje vještine u hvatanju špijuna.<ref name="DamonGupton">{{cite web |url= http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |title= Criminal Minds: New Series Regular Cast in Wake of Thomas Gibson's Exit |author= Matt Webb Mitovich |date= 30. 9. 2016 |access-date= 30. 9. 2016 |work= TVLine |archive-date= 1. 10. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161001062723/http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |url-status= dead }}</ref> Guptonov ugovor nije obnovljen nakon 12. sezone, a CBS je naveo da je njegov odlazak bio "dio kreativne promjene u seriji".<ref name="DamonGuptonFired">{{cite web |url= https://deadline.com/2017/06/criminal-minds-damon-gupton-exits-cbs-series-one-season-1202111448/ |title= 'Criminal Minds': Damon Gupton Leaving CBS Series After One Season |author= Nellie Andreeva |date= 11. 6. 2017 |access-date= 11. 6. 2017 |work= TVLine}}</ref> [[Daniel Henney]], koji je bio među glavnim glumcima u ''spin-offu'' ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'', tumačeći lik [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matta Simmonsa]], pridružio se glavnoj seriji u 13. sezoni, također kao član glavne postave.<ref name="danielhenneyCM">{{cite web |url=http://tvline.com/2017/06/20/criminal-minds-season-13-daniel-henney-cast-series-regular/ |title= ''Criminal Minds'' Adds ''Beyond Borders'' ' Daniel Henney as Series Regular |work= TVLine |access-date= 20. 6. 2017}}</ref> Termin "UnSub", koji se vrlo često koristi u seriji, skraćenica je od izraza "'''un'''known '''sub'''ject", tj. "'''ne'''poznati '''sub'''jekt" u istrazi. == Likovi == === Glavni === <onlyinclude>{| class="wikitable sortable" width="100%" ! rowspan="2" | Lik !! rowspan="2" | Glumac !! rowspan="2" | Pozicija !! colspan="15" | Sezone |- ! width="5%" | [[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (12. sezona)|12.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (13. sezona)|13.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (14. sezona)|14.]] ! width="5%" | [[Zločinački umovi (15. sezona)|15.]] |- | [[Mandy Patinkin]] | [[Jason Gideon]] | Stariji nadzorni specijalni agent | colspan="3" {{CMain}}<ref name="Patinkin" group="N">[[Mandy Patinkin]] pojavio se samo u prve dvije epizode treće sezone.</ref> | colspan="6" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}}<ref name="Patinkin2" group="N">[[Ben Savage]] glumi mladog Gideona.</ref> | colspan="4" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}}<ref name="Patinkin2" group="N"/> |- <!-- PLEASE READ BEFORE EDITING Thomas Gibson i dalje je član glavne postave u 12. sezoni. --> | [[Thomas Gibson]] | [[Aaron Hotchner]] | Šef jedinice | colspan="12" {{CMain}}<ref name="Gibson" group="N">[[Thomas Gibson]] pojavio se samo u prve dvije epizode 12. sezone.</ref> | colspan="3" {{CNone}} |- | [[Lola Glaudini]] | [[Elle Greenaway]] | Nadzorna specijalna agentica | colspan="2" {{CMain}} | colspan="13" {{CNone}} |- | [[Shemar Moore]] | [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]] | Nadzorni specijalni agent | colspan="11" {{CMain}} | colspan="2" {{CGuest}} | colspan="2" {{CNone}} |- | [[Matthew Gray Gubler]] | [[Spencer Reid|Dr. Spencer Reid]] | Nadzorni specijalni agent | colspan="15" {{CMain}} |- | [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]] | [[Jennifer Jareau]] | Veza s medijima / Nadzorna specijalna agentica | colspan="5" {{CMain}} | {{CRecurring}} | colspan="9" {{CMain}} |- | [[Kirsten Vangsness]] | [[Penelope Garcia]] | Tehnička analitičarka / Veza s medijima | colspan="1" style="background: #ffd" align="center"| Također u glavnoj ulozi<!-- MOLIMO, PROČITAJTE PRIJE UREĐIVANJA: NE MIJENJAJTE STATUS KIRSTEN VANGSNESS U SEZONI 1 U "EPIZODNA". Garcia je bila epizodni lik na početku serije, ali je od polovine prve sezone potpisivana kao "Također u glavnoj ulozi", što Vangsness čini članicom redovne postave iako nije bila uključena u početnu špicu. --> | colspan="14" {{CMain}} |- | [[Paget Brewster]] | [[Emily Prentiss]] | Nadzorna specijalna agentica / Šefica jedinice | colspan="1" {{CNone}} | colspan="6" {{CMain}} | colspan="1" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="1" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="4" {{CMain}} |- | [[Joe Mantegna]] | [[David Rossi]] | Stariji nadzorni specijalni agent | colspan="2" {{CNone}} | colspan="13" {{CMain}} |- | [[Rachel Nichols]] | [[Ashley Seaver]] | FBI-kadetkinja / Specijalna agentica | colspan="5" {{CNone}} | colspan="1" {{CMain}} | colspan="9" {{CNone}} |- | [[Jeanne Tripplehorn]] | [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Dr. Alex Blake]] | Lingvistička stručnjakinja | colspan="7" {{CNone}} | colspan="2" {{CMain}} | colspan="6" {{CNone}} |- | [[Jennifer Love Hewitt]] | [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Kate Callahan|Kate Callahan]] | Tajna agentica | colspan="9" {{CNone}} | colspan="1" {{CMain}} | colspan="5" {{CNone}} |- | [[Aisha Tyler]] | [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|Dr. Tara Lewis]] | Forenzička psihologinja | colspan="10" {{CNone}} | {{CRecurring}} | colspan="4" {{CMain}} |- | [[Adam Rodriguez]] | [[Luke Alvez]] | Agent u Jedinici za hvatanje bjegunaca | colspan="11" {{CNone}} | colspan="4" {{CMain}} |- | [[Damon Gupton]] | [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Stephen Walker|Stephen Walker]] | Nadzorni specijalni agent | colspan="11" {{CNone}} | colspan="1" {{CMain}} | colspan="3" {{CNone}} |- | [[Daniel Henney]] | [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matt Simmons]] | Agent za specijalne operacije | colspan="9" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="1" {{CNone}} | colspan="1" {{CGuest}} | colspan="3" {{CMain}} |} {{Reflist|group="N"}}</onlyinclude> === Članovi JAP-a === [[Datoteka:Z. umovi - slika iz 4. sezone.jpg|mini|desno|350px|Postava iz 4. sezone; slijeva: Reid, Prentiss, Morgan, Hotchner, Rossi, J. J. i Garcia.]] ; [[Jason Gideon]]: poznat je kao najbolji [[profiliranje kriminalaca|profiler]] JAP-a. Pred početak serije bio je šef tima, ali je doživio slom živaca nakon što je poslao tim od šest agenata u jedno skladište u [[Boston]]u, gdje su svi poginuli od skrivene bombe. Na početku serije vraća se na mjesto šefa tima nakon šest mjeseci medicinskog dopusta, a za to vrijeme mijenjao ga je Hotchner. Gideon ima pristup tajnim dosjeima i uradio je neke tajne analize ponašanja za [[CIA]]-u. Veoma je dobar u [[šah]]u i jedini je član tima koji uvijek može pobijediti Reida. Gideon mu je i mentor, a, iako je nepisano pravilo da članovi tima ne profiliraju jedni druge, on im često pruža moralnu podršku i ohrabrenje kad ih "stisnu" stresovi uzrokovani poslom. Nakon niza emocionalno iscrpljujućih slučajeva i ubistva njegove prijateljice Sarah u njegovoj kući od serijskog ubice u bijegu počinje osjećati da je [[Sindrom sagorijevanja|"sagorio"]] i vraća vodstvo tima Hotchneru. Posljednja kap bila je kad je Hotchner dobio dvosedmičnu neplaćenu suspenziju od Strauss – potez za koji je smatrao sebe odgovornim. Odlazi u svoju kolibu i ostavlja pismo za Reida, za koga je znao da će ga potražiti. Kad Reid dođe u kolibu, zatječe je praznu; u njoj su bili samo pismo, te Gideonova značka i pištolj. U njegovoj posljednjoj sceni vidimo ga kako konobarici u jednoj zalogajnici u [[Nevada|Nevadi]] govori da ne zna kamo je pošao ni kako će znati da je stigao na odredište, a zatim sjeda u automobil i odlazi u nepoznatom pravcu. U 10. sezoni ubio ga je sumnjivac iz jednog od njegovih prvih slučajeva, s tim da to nije prikazano na ekranu. ; [[Aaron Hotchner|Aaron "Hotch" Hotchner]]: Studirao je [[pravo]] i bivši je tužilac; prvo je bio raspoređen u FBI-ev ured u [[Seattle]]u. Jedan je od najiskusnijih agenata u JAP-u, u kojoj je služio od osnivanja jedinice. Bori se (neuspješno) da izbalansira zahtjeve svog posla i porodičnog života. Njegova supruga Haley razvela se od njega u trećoj sezoni, a u petoj ju je ubio kriminalac u bijegu poznat pod nadimkom Bostonski kosac (''The Boston Reaper''). Hotchner ubija Kosca i spašava svog sina Jacka, nakon čega odlazi na odsustvo i privremeno predaje vodstvo tima Morganu. U sedmoj sezoni počinje se viđati s Beth Clemmons ([[Bellamy Young]]), ali veza biva okončana kad Beth prihvati ponudu za posao u [[Hong Kong]]u. Nakon sukoba s producentom na setu Gibson je uklonjen iz glavne postave poslije druge epizode 12. sezone, što je objašnjeno time da je Hotchner otišao na jedan privremeni zadatak. U kasnijoj epizodi otkriveno je da su on i Jack ušli u program za zaštitu svjedoka nakon što je Jacka uhodio Peter "Mr. Scratch" Lewis, serijski ubica iz jednog ranijeg slučaja JAP-a. Nakon Lewisove smrti na početku 13. sezone Prentiss otkriva da je Hotchner odabrao da se ne vrati u JAP nego da se umjesto toga potpuno posveti roditeljskim dužnostima prema Jacku. ; [[Elle Greenaway]]: Poput Hotchnera, i ona je prvo bila raspoređena u Seattle, a zatim je došla u JAP kao stručnjakinja za [[seks]]ualne zločine. Otac joj je bio [[New York|njujorški]] policajac koji je poginuo na dužnosti. Polukubanka je i govori [[španski jezik|španski]]. Doživjela je tešku [[emocija|emocionalnu]] [[trauma|traumu]] nakon što ju je u finalu prve sezone ranio zločinac koji je sam sebe nazvao "Kraljem Ribarom" (lik iz legendi o [[kralj Arthur|kralju Arthuru]]). Odmah na početku druge sezone publika vidi da je preživjela i da se vratila na dužnost ranije nego što su to htjeli Gideon i Hotchner. Nekoliko epizoda kasnije, dok je sama iz zasjede nadgledala osumnjičenika za niz [[silovanje|silovanja]], upala je u njegovu kuću i hladnokrvno ga ubila. Lokalna policija proglasila je to samoodbranom, ali su Gideon i Hotchner doveli u pitanje njenu sposobnost kao profilera nakon tog slučaja. Uskoro je dala otkaz, predavši Hotchneru značku i pištolj, uz izjavu da to "nije priznanje krivice". ; [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]]: Morgan je samopouzdan, uvjerljiv i često "vrelog" temperamenta. Tokom mladosti, koju je proveo u [[Chicago|Chicagu]], dolazio je u sukobe sa zakonom i čak bio zatvoren u maloljetnički popravni dom zbog delinkvencije, ali ga je spasio svećenik koji ga je uzeo pod svoju brigu, ali koji je kasnije osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece. Morgan se zainteresirao za [[američki nogomet]] i dobio stipendiju za [[Sjeverozapadni univerzitet]]. Kasnije je služio u jedinici za deaktiviranje eksplozivnih naprava, a nakon toga i kao policajac u čikaškoj policiji. Ima crni pojas u [[Džudo|džudu]] i vodi FBI-eve kurseve samoodbrane. Hotchner ga promovira kao svoju zamjenu tokom lova na Kosca, ali je Morgan tu promociju prihvatio kao privremenu, tj. dok Kosac ne bude uhvaćen. Kad se to dogodilo, vratio je Hotchneru poziciju šefa. Ima poseban način razgovora s tehničkom analitičarkom JAP-a Penelope Garcijom. Često joj se obraća riječima "baby girl" i pomaže joj da se vrati u stan na oporavak nakon što je bila ranjena. Nakon što je vidio ubistvo detektiva Spicera (epizoda [[Our Darkest Hour (Zločinački umovi)|"Our Darkest Hour"]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5x23]]) i doprinio u spašavanju njegove kćeri Ellie ([[The Longest Night (Zločinački umovi)|"The Longest Night"]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 6|6x01]]), pokazao je poseban, gotovo očinski interes za nju. Tokom šeste sezone često joj šalje poruke i pomaže joj da savlada njen [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]]. Na početku sedme sezone ("[[It Takes a Village (Zločinački umovi)|It Takes a Village]]") pokazuje krajnju mržnju prema Ianu Doyleu ([[Timothy V. Murphy]]) zbog ubistva Emily Prentiss, ali kad sazna da je njena smrt bila lažirana, ispoljava pomiješane osjećaje. U 11. sezoni oteo ga je i mučio otac Giuseppea Montola, plaćenog ubice koga je Morgan uhvatio i koji je umro u zatvoru. Uspijeva pobjeći i, kad sazna da je njegova djevojka Savannah trudna, shvata da ne želi da njegova porodica opet mora proći kroz takvu situaciju. Napušta JAP u epizodi "[[A Beautiful Disaster (Zločinački umovi)|A Beautiful Disaster]]" kako bi se brinuo za svoju sada već suprugu i tek rođenog sina. ; [[Spencer Reid]]: najmlađi član JAP-a. On je [[genije]] koji je s 12 godina završio srednju školu u [[Las Vegas]]u i ima [[doktor]]ate iz [[Matematika|matematike]], [[Hemija|hemije]] i [[Inženjerstvo|inženjerstva]], te stepen mastera iz [[Psihologija|psihologije]] i [[Sociologija|sociologije]], a u četvrtoj sezoni radi i na stjecanju stepena mastera iz [[Filozofija|filozofije]]. Otkriveno je da mu je [[kvocijent inteligencije]] 187 (veći čak i od [[Albert Einstein|Einsteinovog]]) i da ima [[eidetsko pamćenje]]. Obično ga predstavljaju kao "dr. Reid", za razliku od predstavljanja ostalih članova JAP-a ("/stariji/ nadzorni specijalni agent"). Kao što je Hotchner objasnio u [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|pilot-epizodi]], svrha toga je da ljudi Reida prime s poštovanjem i da se izbjegnu predrasude zbog njegovih godina. U trećoj sezoni bio je otet i drogiran [[dilaudid]]om, pomiješanim s još nekim neimenovanim halucinogenom (epizoda [[Revelations (Zločinački umovi)|"Revelations"]]), a zločinac je imao [[poremećaj višestruke ličnosti]]: nasumično bi preuzimao ličnosti svog zlostavljačkog oca, arhanđela Rafaela ili vlastitu. Kao posljedica toga, Reid postaje [[Ovisnost|ovisan]] o dilaudidu, ali se kasnije uspio izliječiti nakon pohađanja sastanaka grupa za pomoć ovisnicima specijalno namijenjenih predstavnicima zakona. U četvrtoj sezoni počinje dovoditi u pitanje neke stvari koje mu je majka rekla o njegovom djetinjstvu i otkriva da ih je njegov otac napustio nakon što mu je majka doživjela slom živaca na mjestu zločina, s kojim je i ona imala određenu povezanost. Ona inače pati od [[Shizofrenija|shizofrenije]] i smještena je instituciju za osobe s mentalnim poteškoćama. U šestoj sezoni Reid počinje patiti od jake glavobolje i, kad ljekari ne mognu utvrditi zašto, Reid pomisli da je možda i sam u ranoj fazi shizofrenije. I on veoma teško prima Prentissinu "smrt" i, kad je otkriveno da je lažirana, postaje nepovjerljiv i prema njoj i prema JJ (koja je pomogla u lažiranju i prikrivanju). Tokom osme sezone povezuje se sa djevojkom koja je žrtva uhođenja. U epizodi "[[Zugzwang (Zločinački umovi)|Zugzwang]]" njen uhoda, za koga se ispostavilo da je također djevojka, otima je i na kraju ubija i sebe i nju, što Reida ostavi uništenog. U 11. sezoni duboko ga pogodi Morganova odluka da napusti JAP, ali pokaže razumijevanje za njegove razloge. Već u početku serije sviđala mu se JJ, s kojom je čak i izašao u četvrtoj epizodi, odvevši je na utakmicu američkog nogometa. Kako se serija razvijala, njihov odnos postao je više bratsko-sestrinski. Imao je bratski odnos s Morganom, koji ga je često spominjao kao svog "malog brata" prije odlaska iz JAP-a. Red je i kum JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku. Jedan period bio je uhapšen i zatvoren dok slučaj nije razriješen i njegovo ime očišćeno. ; [[Jennifer Jareau|Jennifer "JJ" Jareau]]: u prvih pet sezona služila je kao veza s medijima i lokalnim policijama. U braku je s Williamom LaMontagneom Jr., detektivom u policiji [[New Orleans]]a i ima dva sina, Henryja (Mekhai Andersen) i Michaela (Phoenix Sky Andersen); obojicu glume sinovi A. J. Cook. U šestoj sezoni nije se vratila u stalnu postavu jer je produkcijska kompanija odlučila ne obnoviti ugovor s A. J. Cook<ref>{{cite web |author= Michael Ausiello |date= 14. 6. 2010 |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |title= ''Criminal Minds'' Drops A. J. Cook" |website= Ausiellofiles.ew.com |access-date= 6. 7. 2010 |archive-date= 25. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101225054054/http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |url-status= dead }}</ref>, ali se pojavila u prve dvije epizode.<ref>{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |title= Novosti iz ''Zločinačkih umova'': Cook i Brewster se vraćaju – ali na koliko dugo? (prijevod naslova) |access-date= 5. 1. 2011 |archive-date= 12. 1. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110112231629/http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |url-status= dead }}</ref> U drugoj epizodi šeste sezone primorana je prihvatiti promociju na novi posao u Pentagonu, što je bio uzrok njenog privremenog odlaska iz JAP-a. Ipak, pojavila se u finalu sezone i rekla da se vraća u JAP. Od sedme sezone radi kao legitimni profiler, a njenu dotadašnju ulogu preuzeli su Hotchner i Garcia. U jubilarnoj 200. epizodi radnja se dotiče njenog rada u Pentagonu, o kojem dotad ništa nije bilo otkriveno. Na kraju 10. sezone otkriva da očekuje drugo dijete, pa se nekoliko epizoda u 11. sezoni kolege s njom konsultiraju telefonski dok se nije vratila na teren u epizodi "Target Rich". ; [[Penelope Garcia]]: [[računar]]ska tehničarka JAP-a u njihovom sjedištu u Quantiku. Nije [[Latinska Amerika|latinskoameričkog]] porijekla, kako bi se dalo zaključiti po prezimenu: to je prezime njenog očuha. U 18. godini ostala je bez oba roditelja i otad je živjela "u polutami" kao [[haker]]ica. Pridružila se FBI-u nakon što je privukla pažnju na sebe kad je ilegalno upala u neke FBI-eve stvari; posao joj je ponuđen u zamjenu za zatvorsku kaznu. Obično pomaže timu iz svoje računarske laboratorije u Quantiku, ali im se povremeno pridruži i na terenu kada to okolnosti zahtijevaju. Ima posebnu vezu s Morganom, koju često prate komična dobacivanja, ponekad i s aluzijama seksualne prirode, kad je on pozove radi nekih informacija. Bila je na rubu smrti kad je u nju pucao kriminalac s kojim je izišla na sastanak ne znajući ko je on zapravo. U epizodi [[Compromising Positions (Zločinački umovi)|"Compromising Positions"]] (6x04) pokušava biti veza JAP-a s medijima i popuniti JJ-ino mjesto nakon njenog odlaska. Hotchner i Garcia složili su se da bi najbolje bilo podijeliti te dužnosti između članova tima. Ponovo biva oteta na kraju 13. sezone. Agent Sam Cooper (''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'') često je zove kad njegovom timu zatrebaju njene informatičke vještine. Kuma je JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku. ; [[Emily Prentiss]]: kćerka ambasadorice Elizabeth Prentiss ([[Kate Jackson]]). Nakon što Elle napusti ekipu, pojavljuje se Prentiss s papirima na osnovu kojih je dodijeljena JAP-u. U početku je implicirano da je povukla neke veze preko svoje majke kako bi upala u ekipu; međutim, kasnije se otkriva da ju je direktorica Odsjeka Erin Strauss ubacila u tim kako bi imala nadmoć nad članom tima i kako bi kasnije "potkopala" Hotchnera. Prentiss je odbila učestvovati u prljavoj igri, izjavivši da će radije dati otkaz nego pomoći Strauss. Odlučuje ostati u JAP-u. Govori nekoliko stranih jezika ([[arapski jezik|arapski]] i španski), a koristi se i [[italijanski jezik|italijanskim]]. Ipak, u epizodi [[Honor Among Thieves (Zločinački umovi)|"Honor Among Thieves"]] (2x20) otkriveno je da Prentiss više ne može razumjeti [[ruski jezik|ruski]], treći jezik koji je znala. Naizgled biva ubijena dok ju je kao taoca držao Ian Doyle u epizodi "Lauren" (6x18), ali u posljednjoj sceni te epizode otkriveno je da je preživjela i publika je vidi u [[Pariz]]u sa JJ, koja joj daje pasoše i bankovne račune radi zaštite. Na početku sedme sezone ("It Takes a Village") vraća se živa i zdrava, na veliko iznenađenje članova tima. Na kraju te sezone ("Run") odlučuje napustiti JAP nakon što prihvati ponudu za posao u [[london]]skom uredu [[Interpol]]a. Vratila se u 200. epizodi kako bi pomogla spasiti otetu JJ i ponovo u epizodi "Tribute" (11x19), kada zatraži pomoć JAP-a u hvatanju serijskog ubice koji je ubijao u [[Evropa|Evropi]] prije ubistava u SAD-u. Za Brewster je potvrđeno da će se vratiti u višeepizodnom zapletu u 12. sezoni. Nakon otpuštanja Gibsona Brewster je ponovo promovirana u redovnu postavu od treće epizode 12. sezone; kasnije je Prentiss promovirana na Hotchevu poziciju šefa jedinice. ; [[David Rossi]]: Rossi je vrlo iskusan profiler koji je nekad radio s Hotchnerom na samom početku rada JAP-a da bi kasnije otišao u prijevremenu penziju zbog pisanja knjiga i držanja predavanja o analizi ponašanja kriminalaca sve dok se dobrovoljno nije vratio u JAP nakon Gideonovog odlaska. Ispostavilo se da je imao lični razlog za povratak, a to je zaključivanje jednog starog neriješenog slučaja, u čemu mu je krišom pomogla i Garcia. Ženio se tri puta i prilično je bogat zahvaljujući uspješnoj spisateljskoj karijeri. U epizodi "From Childhood's Hour" (7x05) ponovo se povezuje s prvom suprugom, Carolyn Baker, koja ima šokantne vijesti za njega. Otkriveno je da je došla njemu zato što joj je dijagnosticiran ALS (bolest Loua Gehriga) i želi da joj pomogne u njenom samoubistvu. U sljedećoj epizodi ("Epilogue") Carolyn umire nakon što se predozira lijekovima. U epizodi je otkriveno i da je Rossi imao sina koji je umro prilikom porođaja. U epizodi "The Fallen" (8x07) saznaje se da je bio [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država|marinac]] u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Prethodno je u finalu sedme sezone ("Hit") otkriveno da je možda u tajnoj vezi sa Strauss; to je otkriveno kada su ih Garcia i Reid vidjeli kako napuštaju hotel. Na kraju osme sezone ("The Replicator") publika vidi da cijeli tim zna za njihovu vezu. Ta epizoda bila je emotivna za Rossija jer je Strauss stradala od ruke "Replikatora". Odvedena je iz njene hotelske sobe, u kojoj su se trebali naći te večeri, drogirana i ostavljena na ulicama New York Citya dezorijentirana kako bi je našao Hotchner. U posljednjoj sceni Rossi drži govor timu o njoj u svojoj kući nakon njene sahrane. U desetoj sezoni saznaje da ima kćerku Joy sa svojom drugom suprugom Hayden Montgomery (koja mu nikad nije rekla za nju). Ubrzo uspostavlja snažnu vezu sa Joy, njenim mužem i svojim unukom, čak "odobrivši" to što joj je muž italijanskog porijekla. U 11. sezoni ponovo se povezuje s Hayden i njih dvoje odluče dati drugu šansu svojoj vezi. [[Datoteka:Criminal Minds at Paley.jpg|mini|desno|250px|Ekipa serije na diskusiji o seriji u [[Paley Centre]]u]] ; [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]]: ([[Jeanne Tripplehorn]]) – FBI-eva lingvistička stručnjakinja i [[profesor]]ica na [[Univerzitet Georgetown|Univerzitetu Georgetown]] koja se pridružila JAP-u nakon Prentissinog odlaska u [[Interpol]]ov ured u [[London]]u. Prvi se put pojavljuje na početku osme sezone, [[The Silencer (Zločinački umovi)|"The Silencer"]]. Blake stvara ličnu povezanost s Reidom nakon što joj on otkrije da je počeo ljubavnu vezu sa ženom koju nikad nije upoznao. ; Jordan Todd: ([[Meta Golding]]) – Nju je JJ izabrala za svoju zamjenu dok se ona ne vrati s [[porođaj|porodiljskog]] dopusta. Jordan je prije toga služila u FBI-evoj Protivterorističkom odsjeku. Bilo je planirano da neko vrijeme prati JJ na poslu kako bi "pohvatala" potrebne stvari, ali to je potrajalo samo 1 dan jer je JJ dobila trudove i otišla da se porodi. Dobro se složila s ekipom, a čak je i platonski flertovala s Morganom. Posebno je bliska s Rossijem koji joj je davao savjete tokom rada na slučajevima. Međutim, nekoliko se puta "zakačila" sa Hotchnerom. Tokom slučaja serijskog cestovnog ubice u [[Los Angeles]]u savladale su je emocije (s kojima se, inače, i dotad teško nosila), pa je zbog toga odlučila napustiti JAP. === Sporedni likovi === ; Haley Brooks Hotchner: ([[Meredith Monroe]]) – Bila je Hotchnerova srednjoškolska ljubav, a kasnije su se vjenčali i krajem 2005. dobili sina Jacka. Brak im je u problemima jer Haley smatra da je Aaron više posvećen poslu nego porodici. Taj podzaplet nastavlja se razvijati i na kraju druge epizode treće sezone Haley odlazi od Aarona, a sa sobom je odvela i Jacka. Kasnije u sezoni poslala je Aaronu papire za razvod, koje on pristaje potpisati bez pravne borbe kako bi očuvao vezu sa sinom. Nakon toga je Haley nekoliko puta spomenuta, ali se nije pojavila do prve epizode pete sezone, kada ''Bostonski kosac'' ranjava Aarona nožem, ukravši pritom i Haleyinu adresu. Haley i Jack uskoro su pronađeni nepovrijeđeni, ali Aaron ih stavlja pod sigurnosni nadzor na sigurnoj lokaciji, namjerno ne želeći znati na kojoj, kako bi ih zaštitio. Postaje opsjednut dovođenjem Kosca pred lice pravde kako bi ponovo mogao vidjeti Haley i sina. U devetoj epizodi te sezone Kosac ubija saveznog maršala koji je bio zadužen za Haleyinu sigurnost, zatim je namamljuje u Aaronovu kuću, rekavši joj da je on zamjena i da je Aaron mrtav. Kad su se susreli u kući, uzima je na nišan i prisiljava je da telefonira Aaronu kako bi on mogao slušati ubistvo Haley i Jacka. Aaron upućuje Jacku šifrovanu poruku da se sakrije, a zatim potresnu oproštajnu poruku Haley prije nego što ju je Kosac ubio. Aaron stiže do kuće prije ostatka tima i upušta se s Koscem u borbu na život i smrt golim šakama. Uspijeva ga pretući do smrti, a zatim pronalazi Jacka živog u njegovom skrovištu. ; Dr. Diana Reid: ([[Jane Lynch]]) – Ona je Reidova majka i, poput njega, ima kvocijent inteligencije genija. Nekad je radila kao univerzitetski profesor [[književnost]]i. Međutim, pati od shizofrenije i smještena je u sanatorij u Las Vegasu, kamo ju je odveo Spencer kad je napunio 18 godina. Muž William napustio ju je prije postavljanja dijagnoze jer se nije bio u stanju nositi s njenom bolešću. Funkcionalna je kad je pod lijekovima, ali često pada u [[regresija (psihologija)|regresiju]] na njenu univerzitetsku karijeru. Mnogo je vremena provela čitajući naglas knjige Spenceru dok je on rastao i on joj svaki dan piše pisma. Ponosna je na svog sina, ali je [[paranoja|paranoidna]] u vezi s FBI-em i njegove kolege naziva [[fašizam|"fašistima"]]. Imala je važnu ulogu u dva slučaja, u prvoj i četvrtoj sezoni. U prvoj sezoni Reid osjeća krivicu zbog izbjegavanja da posjeti majku i dolazi je vidjeti u posljednjoj epizodi dok je istraživao ''NeSuba'' koji je sam sebe zvao ''Kraljem Ribarom''. Reid otkriva da njegova majka može identificirati tog čovjeka jer je nekad bio smješten u istoj ustanovi s njom. Preko nje je saznao detalje o JAP-u, što mu je omogućilo da napravi veoma razrađenu "zagonetku" za JAP zasnovanu na potrazi za [[Sveti gral|Svetim gralom]], s personaliziranim tragovima za svakog člana tima pojedinačno kako bi pronašli djevojku koju je oteo, a koja je njegova biološka kćerka. U četvrtoj sezoni, dok je Reid istraživao otmicu jednog dječaka, otkriveno je da je Diana djelomično umiješana u jedan neriješen i povezan slučaj silovanja i ubistva dječaka. Spencer se u međuvremenu bori s [[noćna mora|noćnim morama]] u kojima na kraju uvijek pronalazi mrtvog dječaka, a zbog jednog mutnog sjećanja iz djetinjstva nije siguran imaju li more veze sa stvarnošću, uključujući i onu u kojoj njegov otac nešto spaljuje. To ga je navelo da posumnja da je možda poznavao tog dječaka u djetinjstvu i da je njegov otac ubica. Ispostavilo se da je Diana bila u automobilu s ocem ubijenog dječaka (inače porodičnim prijateljem) kad se on odvezao do kuće pretpostavljenog ubice i ubio ga [[bejzbol]]skom palicom, nakon čega se nešto krvi prenijelo na njenu odjeću. Ta odjeća je ono što je Reid u snu vidio da njegov otac spaljuje, kako bi zaštitio Dianu. Ona je počela doživljavati mentalni slom, što je Williama na kraju dovelo do toga da je napusti. ; Glavna direktorica Odsjeka Erin Strauss: ([[Jayne Atkinson]]) – Ona je direktno nadređena Hotchneru. Njeno iskustvo u FBI-u uglavnom je u domenu administracije i nikad nije bila na terenu s timom sve dok im se nije pridružila na slučaju serijskog ubice u [[Milwaukee]]ju u epizodi "In Name and Blood" (3x02). Smatra da je Hotchnerov tim neorganiziran i da Hotchner predstavlja prijetnju JAP-u. On sumnja da je njen neprijateljski stav prema njemu rezultat toga što ga ona vidi kao prijetnju njenom napredovanju u FBI-evoj hijerarhiji. Ona u tim dovodi Prentissovu kao zamjenu za Elle, a zatim pokušava od nje tražiti da bude njen špijun u timu, ne krijući svoju namjeru "da sruši Hotchnera". Prentiss odbija i umjesto toga nakratko daje otkaz. Strauss nakon toga koristi Hotchevo i Gideonovo ne baš uspješno vođenje jednog slučaja kao izgovor da suspendira Hotchnera na 2 sedmice bez plaće, zahtijevajući da se provede istraga njegovih metoda. Nakon što se iz prve ruke uvjeri kakav posao tim zapravo radi (tokom hvatanja ubice u Milwaukeeju), Strauss najzad odustaje od svojih namjera da ukloni Hotchnera iz JAP-a ili da reorganizira tim. Umjesto toga dala im je do znanja da nijedan član tima ne treba očekivati promociju na bilo koji viši položaj u okviru FBI-a. : Međutim, sezonu poslije, na Morgana se počinje gledati kao na mogućeg šefa terenskog ureda u New Yorku, što je dovelo u pitanje njenu navedenu tvrdnju. Ona se zatim koristi Hotchevim upitnim postupcima u periodu nakon što ga je ranio ''Bostonski kosac'' (epizoda [[Faceless, Nameless (Zločinački umovi)|"Faceless, Nameless"]], 5x01) i prisiljava ga da odstupi s mjesta šefa JAP-a i da bude ili negdje premješten ili možda otpušten. Hotchner odlučuje odstupiti i promovirati Morgana na mjesto šefa jer će ta unutrašnja pozicija zadržati tim na okupu. Morgan pristaje, rekavši da će tu funkciju obavljati samo dok ne uhvate ''Kosca'' (epizoda [[Cradle to Grave (Zločinački umovi)|"Cradle to Grave"]], 5x05). U jubilarnoj, 100. epizodi serije Strauss predvodi istragu o incidentu između Hotchnera i ''Kosca''. Ekipa se neprijateljski odnosi prema njoj (naročito Morgan i Rossi) i iako se čini da je zaista ljuta na Hotchnera, na kraju pokazuje istinsko saosjećanje prema njemu i oslobađa ga od bilo kakvih pogrešaka. : Kasnije se pojavljuje u pilot-epizodi ''spin-off'' serije ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' (koja je ustvari 18. epizoda 5. sezone ''Zločinačkih umova'' – [[The Fight (Zločinački umovi)|"The Fight"]]). Prvo telefonira Hotchneru u vezi sa statusom istrage. Zatim SNA Sam Cooper zatraži telefon da priča s njom. Ona mu kaže da slijedi njene naredbe i istraži slučaj. Kad mu kaže da se vrati, Cooper odbija. Naposljetku, pri kraju epizode ona mu kaže da se ukrca u avion sa Hotchnerom i timom i da se vrati na posao, dodavši da ima još hrpu slučajeva za njega. : Još jednom, u 6. sezoni, Strauss pokazuje da se brine samo za sebe i ugled FBI-a; otišla je čak dotle da je prisilila JJ da prihvati promociju u Pentagon (protiv JJ-ine volje). ; Det. William LaMontagne Jr: ([[Josh Stewart]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Jones (Zločinački umovi)|"Jones"]] (2x18) kao detektiv u policiji New Orleansa koji istražuje slučaj serijskog ubice koji je nekad vodio njegov otac. William LaMontagne Sr. također je bio detektiv i bio je napravio pomak u tom slučaju upravo prije nego što je smrtno stradao u [[uragan Katrina|uraganu Katrina]]. I za ''NeSuba'' se smatralo da je doživio istu sudbinu, ali kad su se pojavili dokazi koji su govorili suprotno, LaMontagne Jr. preuzeo je slučaj koristeći se onim što je njegov otac dotad uradio i jednim tragom koji je on na samrti urezao u zid. LaMontagne Jr. pozvao je JAP u pomoć i na kraju su uspjeli uhvatiti zločinca. Tokom slučaja najviše je vremena proveo radeći sa JJ. : U epizodi [[Heat (Zločinački umovi)|"Heat"]] (3x17) otkriveno je da su njih dvoje u vezi već više od godine, a u idućoj, [[The Crossing (Zločinački umovi)|"The Crossing"]], JJ mu telefonira i govori mu da je trudna. U finalu te sezone ([[Lo-Fi (Zločinački umovi)|"Lo-Fi"]]) Will se pojavio u New Yorku, gdje je JAP radio na novom slučaju, ponovivši svoju raniju prosidbu (koja nije prikazana) i rekavši JJ da je voljan odreći se značke, preseliti se u Virginiju i odgajati njihovo [[dijete]]. Od početka 4. sezone Will živi u Virginiji i "radi" kao [[kućni tata|"kućni tata"]] sinu Henryju. Od JJ se, bar ne još, nije očekivalo da prihvati bračnu ponudu, iako su ona i Will razmijenili prstenje s umecima Willovog [[zodijački kamen|zodijačkog kamena]] - [[kvarc|citrina]]. Willa nakratko opet vidimo u 100. epizodi kako sa JJ kupuje lijek za Henryja, te u epizodi [[The Slave of Duty (Zločinački umovi)|"The Slave of Duty"]], u kojoj se pridružuje JJ i timu na Haleyinoj sahrani. ; Tehnički analitičar Kevin Lynch: ([[Nicholas Brendon]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Penelope (Zločinački umovi)|"Penelope"]] (3x09), u kojoj mu je bilo naređeno da pretraži Garcijin računar kako bi otkrio ko ju je ranio. Kevin je putem videoveze poslao timu znak da se osumnjičeni nalazi u sjedištu JAP-a. Bio je jako impresioniran Garcijinim računarskim vještinama i taj osjećaj je bio uzajaman. Na kraju epizode on i Garcia su se upoznali i njih su dvoje otada u vezi. Iako je Garcia kraće vrijeme bila zabrinuta zbog kršenja FBI-evih pravila o zabrani ljubavnih veza između zaposlenih nakon što je Rossi uhvatio "na djelu" nju i Kevina u njenoj kući (epizoda [[Damaged (Zločinački umovi)|"Damaged"]], 3x14), njene brige pokazale su se bezrazložnima. Kevin često posjećuje JAP kako bi proveo više vremena s Garcijom i čini se da ga je čitava ekipa srdačno prihvatila. : U epizodi [[Roadkill (Zločinački umovi)|"Roadkill"]] (4x23) rekao je Garciji da je aplicirao za bolje plaćeni posao u [[Agencija za nacionalnu sigurnost|NSA]] i upitao ju je bi li se željela preseliti s njim ako dobije taj posao. Garcia se mučila s tom odlukom i na kraju mu je rekla da je JAP njen dom i da osjeća da ne može otići. Kevin joj tada govori da je položaj u NSA upravo otkazan zbog nekih sigurnosnih problema. Garciji se tad omaklo da mu kaže da "ionako ne bi bio sretan u [[Karachi]]ju", čime je otkrila da je "upala" u NSA-in glavni sistem kako bi saznala o kojem se poslu radi. Ipak, Kevin joj to nije zamjerio i njihova veza i dalje je jaka. U petoj sezoni, tokom jednog slučaja kad tim nije imao dovoljno prostora za smještaj, pa je Garcija dijelila sobu s Morganom, Kevin joj telefonira i govori joj da je ljubomoran i da Morgan treba "držati svoj pištolj skrivenim". Nakratko ga vidimo i u 100. epizodi kako pomaže Garciji da nađe ''Kosača''. Pojavio se i u epizodi "Compromising Positions" (6x04), također pomažući Garciji, koja je na sebe preuzela i JJ-in posao nakon njenog odlaska. ; [[Ashley Seaver]]: ([[Rachel Nichols]]) – Ona je kadetkinja koja je pohađala [[FBI-eva akademija|FBI-evu akademiju]] u Quantiku. Regrutirao ju je Hotchner da mu pomogne u istrazi višestrukih ubistava u jednoj zatvorenoj zajednici. Izabrana je zbog njene jedinstvene prošlosti: njen otac bio je Charles Beauchamp, poznat kao ''Redmondski rasparač'', koji je ubio 25 žena u periodu od deset godina prije nego što su ga uhapsili Hotchner i Rossi, nedugo prije njenog 18. rođendana. U početku su oni mislili samo razgovarati s Ashley, ali je ona insistirala da im se pridruži, rekavši da može prepoznati znakove ubice u zatvorenoj i tihoj zajednici. Odlazi sama u dom jedne od žrtava kako bi vratila laptop koji je korišten kao dokazni materijal i ubrzo po dolasku shvata da je muž udovac zapravo ubica. On je drži u kući pod prijetnjom nožem sve dok Hotchner ne stigne i ubije ga. === Važniji negativci === ; Frank Breitkopf: ([[Keith Carradine]]) – Klasični primjer psihopata. Nije sposoban osjećati empatiju prema drugima, krivicu ni kajanje i tvrdi da nije odgovoran za svoje postupke. Kao i ostali ljudi njegovog tipa, vrlo je inteligentan, manipulativan i narcisoidan. JAP uspijeva otkriti da on uvijek putuje na istok i na zapad istom cestom i sve njegove žrtve nađene su duž te njegove rute. Tokom istrage niza ubistava Gideon i Morgan susreću Franka u zabačenoj zalogajnici u Nevadi. Franku je zanimljivo Gideonovo ime i objašnjava mu šta ono znači u [[mitologija|mitologiji]]: ime ''Jason'' dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] koja znači "izliječiti", a Gideon je Izraelićanin koji je vodio svoj narod protiv Midijaca. Frank se zatim upita šta su njegovi roditelji planirali za njega, a nakon toga objasni da ime ''Frank'' potječe od [[Germani|germanske]] riječi za jednu vrstu [[koplje|koplja]]. : Gideon i Morgan tada se predstave i traže od Franka da im kaže gdje se nalazi ona, tj. šerif(ica) Davis. Frank na to samo rekne da će prvo završiti sa svojim mliječnim napitkom. Gideon ga upita da li bi želio znati kako su ga pronašli. U međuvremenu je lokalna policija opkolila zalogajnicu. Tokom ''flashbackova'' tim shvaća da se Frank zadržao u gradu zbog jedne mještanke po imenu Jane, inače planirane žrtve, koja je zaradila njegovo poštovanje time što nije pokazala [[strah]] kad ju je on oteo nekoliko godina prije. Zaljubio se u nju i prolazio bi kroz grad svaki put kad bi bio u tom području samo da je posmatra i da joj ostavi poklone: zvončiće izrađene od ljudskih [[rebro|rebara]]. : Gideon i Morgan zatim izvode Franka vani. Tu ih sačekaju lokalne vlasti, uključujući i šerificu Davis, koja je pronađena u Janeinoj kući. Frank kaže Gideonu da će, ako ga puste da ode sa Jane, otkriti lokaciju autobusa punog djece, koji je ranije oteo. Gideon je skeptičan, ali na kraju povjeruje da Frank ustvari ne bi naudio djeci. Odvozi se s njih dvoje u pustinju i Frank mu tu kaže da su djeca dvije [[milja|milje]] zapadno. Gideon im dopušta da odu, zatim pronalazi autobus i poziva pojačanje. Zatim prate Frankove i Janeine otiske stopala u pustinji sve do mjesta na kojem tragovi nestaju. Gideon izjavljuje: "Naći ćemo ga." : Frank se pojavljuje kasnije u sezoni u [[Maryland]]u, gdje Gideon živi. Nastavlja mu se podsmijevati, ostavljajući tragove žrtava i izazivajući Gideona da ga uhvati. Čak uspijeva ubiti Gideonovu prijateljicu u Gideonovom stanu. Također je ubio Rebeccu Bryant, kćer – i bivšu taokinju – Randalla Garnera, ''Kralja Ribara''. Gideon tada shvaća da Frank ubija sve žrtve koje je on dotad spasio. : Kad Gideon konačno pronađe Franka i suoči se s njim u [[Manhattan]]u, pojavljuje se Jane i umiješa se u događaj. Frank je tada zgrabi za šaku, kaže joj da je voli, a zatim s njom skoči na obližnju prugu i voz ih ubija. Gideon napušta JAP početkom 3. sezone zbog ubistva njegove prijateljice, ali i zbog osjećaja "sagorjelosti". ; George Foyet, "Bostonski kosac": ([[C. Thomas Howell]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Omnivore (Zločinački umovi)|"Omnivore"]]. Na početku epizode Hotchner odlazi u posjetu bivšem detektivu Shaunessyju. Njih su dvojica prije 10 godina zajedno lovili serijskog ubicu poznatog kao ''Bostonski kosac'', koji je uvijek nosio masku i crnu odjeću i ubijao je parove noću pokraj bostonskih cesta. Njegov način djelovanja varirao je od korištenja Magnuma 44, izbadanja i/ili klanja do premlaćivanja nekim priručnim predmetom. Kako bi vlasti sigurno znale da je počinilac on, uvijek je uzimao nešto što je pripadalo jednoj žrtvi i to stavio na drugu, pa bi od druge uzeo nešto novo i to stavio na treću itd. Između 1995. i 1998. napao je 21 osobu, od kojih je samo jedna preživjela, sve dok Shaunessy nije napravio dogovor s njim da će ga prestati tražiti; dogovor je bio uspješan i ubistva su prestala. Kao posljedica toga FBI, koji nikad nije stigao uraditi ''Koscev'' profil, nije ga mogao uhvatiti. : Hotchner i tim pozvani su u Boston jer je Shaunessy na samrti. On zna da će s njegovom smrću ubistva opet početi, što se pokazalo tačnim već iste te noći. Naočale koje su pripadale Georgeu Foyetu pronađene su na truplu muškarca. Foyet je jedina preživjela ''Kosceva'' žrtva. Hotchner i Rossi odlaze mu u posjetu kako bi saznali nešto više i Foyet im kaže da se te večeri kad je napadnut upravo spremao zaprositi svoju djevojku, koja je ubijena iste večeri. Također saznaju da Foyet predaje računarske nauke u lokalnoj srednjoj školi. Ponude mu zaštitu, ali je on odbija, rekavši da neće dozvoliti ''Koscu'' da ga otjera iz Bostona. : Tim izrađuje ''Koscev'' profil. Misle da ga seksualno privlače tinejdžerke te da je narcisoidan i da mu uspjeh leži u slavi. Odlučuju potražiti bilo koga ko je ranije hapšen zbog bilo kojih seksualnih prestupa. U međuvremenu ''Kosac'' nazove Hotchnera i ponudi mu isti dogovor kao i Shaunessyju. Hotchner ga "otpuše", a ''Kosac'', u bijesu, ulazi u obližnji autobus i ubija sve putnike. Kad tim stigne na mjesto zločina, pronalaze sve 3 Foyetove adrese (koje im je on ranije dao) napisane krvlju na prozorima autobusa. Tim zatim hitno odlazi na posljednju Foyetovu adresu, gdje ''Kosac'' udarcem onesvještava Morgana. ''Kosac'' zatim nestaje, ali je prije toga uzeo Morganovu značku i ostavio mu metak, kako bi ga psihički mučio. Nakon što se Morgan osvijesti, tim pronalazi veliku količinu Foyetove krvi. Čini se da je ''Kosac'' ubio Foyeta, ali mu tijelo nije pronađeno. : Garcia zatim pretražuje Foyetov dosje i otkriva da je on nekad bio zamjenski profesor i da je otpušten zbog seksualnog napada na jednu djevojku. Hotchner se nakon toga prisjeti ranije Foyetove izjave o ubistvu njegove djevojke: "Znate li koliko dugo treba da se neko izbode nožem 67 puta?" Na osnovu seksualnog napada i Foyetovog predetaljnog znanja o ubistvu njegove djevojke Hotchner zaključuje da je ''Kosac'' upravo Foyet i da je onda ranio sam sebe kako bi otklonio sve sumnje od sebe. Novinar koji piše roman o ''Koscu'' treba se naći s Foyetom na četvrtoj, dotad nepoznatoj adresi i Garcia je pronalazi lociravši novinarov mobitel. Foyet tada otkriva svoj pravi identitet novinaru (koji dosad ništa nije sumnjao u njega), ljut jer je u novinama napisao da je ''Kosac'' ili mrtav ili u zatvoru. Dok ga je Foyet držao na nišanu, u kuću upada JAP i hapsi Foyeta bez incidenta. Međutim, u zatvoru Foyet nanosi sebi ranu na ruci, a zatim učini da izgleda kao da povraća krv. Dok ga odvoze prema bolnici, uspijeva se osloboditi i pobjeći iz zatvora. : Foyet se ponovo pojavljuje u finalu 4. sezone ([[...and Back (Zločinački umovi)|"...and Back"]]), iznenadivši Hotchnera u njegovom stanu i držeći ga na nišanu uz riječi: "Trebao si pristati na dogovor". Začuje se pucanj, a slika potamni. U 1. epizodi 5. sezone ("Faceless, Nameless"), kad se Hotchner ne pojavi na poslu, Prentiss odlazi do njegovog stana da provjeri stvar. Pronalazi lokvu [[krv]]i i metak u zidu. Kad nazove Hitnu pomoć, otkriva da je neko dovezao "FBI-evog agenta Dereka Morgana", iako se Morgan pojavio na poslu, što je značilo da je Foyet dovezao Hotchnera u Hitnu, odnosno da ga je namjerno ostavio na životu. Kroz prisjećanja vidimo da je Foyet pucao u zid pokraj Hotchnera. Hotchner ga je pokušao savladati, ali ga je Foyet nadjačao u borbi. Zatim je 9 puta ubo Hotchnera nožem, ali samo da bi ga ranio. Kad se Hotchner poslije osvijesti, shvaća da ga Foyet nije ubio zato što su mu meta Haley i Jack. JAP tada odlazi u Haleyin stan i nalaze nju i Jacka nepovrijeđene. Na kraju epizode Hotchner ih smješta pod sigurnosni nadzor [[Služba saveznog maršala|saveznog maršala]]. : Na kraju epizode [[Outfoxed (Zločinački umovi)|"Outfoxed"]] otkriva se da je Foyet posjećivao Carla Arnolda, poznatog kao ''Lisac'', koga je Hotchner strpao u zatvor u 1. sezoni. U narednoj epizodi ([[100 (Zločinački umovi)|"100"]]) tim ponovo pronalazi "vruć" trag o Foyetu kad otkriju lažno ime Peter Rhea pod kojim je Foyet kupovao lijekove u lokalnim apotekama. Pronalaze njegov stan i pretresu ga, ali otkrivaju da je on već otišao i da nosi nekoliko pištolja. Tim zatim odlazi do kuće Sama Kazmayera, maršala koji je zadužen da štiti Haley i Jacka, i otkrivaju da je u njega pucano 3 puta, da su mu odsječena 2 prsta i da ga je Foyet ostavio da umre. Taman prije smrti uspijeva im reći da je Foyet uzeo njegov telefon i da je oteo Haley. Foyet je nazvao Haley, predstavivši se kao maršal, i rekao joj da je Hotchner mrtav i da je treba prebaciti na drugu lokaciju. Uspijeva je namamiti u njenu kuću. Hotchner shvaća sve to i hitno odlazi tamo kako bi ih spasio. Foyet je natjerao Haley da nazove Hotchnera i ona tada shvaća da je u opasnosti. Hotchner uspijeva prenijeti Jacku šifrovanu poruku da se sakrije u sanduk za ruho dok on ne stigne tu. Ne uspijeva stići na vrijeme da spasi Haley jer je Foyet ubija dok je još bila na telefonskoj vezi. Hotchner stiže tamo i nalazi njeno mrtvo tijelo. Zatim se penje uza stepenice i pronalazi Foyeta sakrivenog iza zavjese. Ispuca čitav šaržer u njega, ali Foyet je na sebi imao prsluk od [[kevlar]]a. Uslijedila je borba između njih. Ovaj put Hotchner uspijeva nadjačati Foyeta i pretući ga do smrti. == Epizode == {{Glavni|Spisak epizoda "Zločinačkih umova"}} == Emitiranje u svijetu == {{col-begin}} {{col-break}} *{{ZID|Argentina}}: ''AXN'' *{{ZID|Australija}}: ''Channel 7'' *{{ZID|Austrija}}: ''[[ATV]]'' *{{ZID|Belgija}}: Frankofona: ''RTL-TVi'' (kao ''Esprits Criminels''); [[Flandrija]]: ''VT4'' *{{ZID|Bolivija}}: ''AXN'' *{{ZID|Brazil}}: ''AXN'' *{{ZID|Bugarska}}: ''[[Fox Crime]]'' ([[bugarski jezik|bug.]] ''Престъпни намерения'' - ''Zločinačke namjere'') *{{ZID|Češka}}: ''[[AXN]]'' ([[češki jezik|češ.]] ''Myšlenky zločince'', [[slovački jezik|slovač.]] ''Myšlienky vraha'') *{{ZID|Čile}}: ''AXN'' *{{ZID|Danska}}: ''Kanal 5'' *{{ZID|Ekvador}}: ''AXN'' *{{ZID|Estonija}}: ''Fox Crime'', ''[[TV3]]'' ([[estonski jezik|est.]] ''Kurjuse kannul'') *{{ZID|Finska}}: ''[[Nelonen]]'' (''Criminal Minds - FBI-tutkijat'') *{{ZID|Francuska}}: ''TF1'' ([[francuski jezik|fra.]] ''Esprits Criminels'') *{{ZID|Grčka}}: ''FX'', ''ANT1'', ''NET'' *{{ZID|Gvatemala}}: ''AXN'' *{{ZID|Holandija}}: ''Veronica'' *{{ZID|Hrvatska}}: ''[[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]''; ''RTL 2'' (starije epizode) *{{ZID|Indija}}: ''Star World'' *{{ZID|Irska}}: ''RTE2'' *{{ZID|Italija}}: ''[[RAI 2]]'' *{{ZID|Izrael}}: ''Yes Action'' ([[hebrejski jezik|hebr.]] מחשבות פליליות - ''Zločinačke misli'') {{col-break}} *{{ZID|Japan}}: ''WOWOW'' ([[japanski jezik|jap.]] クリミナル･マインド FBI行動分析課 - ''Zločinački um: FBI-eva jedinica za analizu ponašanja'') *{{ZID|Kanada}}: ''[[CTV Two]]'' *{{ZID|Kolumbija}}: ''AXN'' *{{ZID|Kostarika}}: ''AXN'' *{{ZID|Latvija}}: ''AXN'' *{{ZID|Malezija}}: ''FOX'' *{{ZID|Meksiko}}: ''AXN'' i ''Azteca 7'' (''Mentes Criminales'') *{{ZID|Norveška}}: ''TV2'' i ''TV2 Zebra'' (reprize) *{{ZID|Novi Zeland}}: ''TV One'' *{{ZID|Njemačka}}: ''[[Sat.1]]'' *{{ZID|Peru}}: ''AXN'' *{{ZID|Poljska}}: ''AXN'' i ''TVP 2'' *{{ZID|Portugal}}: ''SIC'' *{{ZID|Rumunija}}: ''AXN'' *{{ZID|Rusija}}: ''Fox Crime'' ([[ruski jezik|rus.]] ''Мыслить как преступник'' - ''Misliti kao zločinac'') *{{ZID|Saudijska Arabija}}: ''FX'' ([[Bliski istok]] i [[Sjeverna Afrika]]) *{{ZID|Singapur}}: ''MediaCorp Channel 5'' *{{ZID|Srbija}}: ''Fox Crime'', [[Radiotelevizija Srbije|RTS1]] *{{ZID|Švedska}}: ''Kanal 5'' *{{ZID|Švicarska}}: ''3 Plus TV'' ([[njemački jezik|njem.]]) i ''RSI la1'' ([[italijanski jezik|ita.]]) *{{ZID|Turska}}: ''DiziMax'', ''FOX'' *{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}: ''Sky LIVING'' *{{ZID|Ukrajina}}: ''НТН'' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Мислити як злочинець'' - ''Misliti kao zločinac'') *{{ZID|Venecuela}}: ''AXN'' {{col-break}} {{col-end}} == [[DVD]]-izdanja == {| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center" |- ! colspan="2" rowspan="2"| Sezona ! rowspan="2"| Br. epizoda ! colspan="2"| Originalno emitirana ! colspan="4"| Datumi izdavanja DVD-ova |- ! Premijera ! Finale ! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 1]] ! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 2]] ! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 4]] ! Diskovi |- |bgcolor="000000"| |[[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]] |22 |22. 9. 2005. |10. 5. 2006. |28. 11. 2006. |12. 2. 2007. |3. 11. 2007<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |title=Criminal Minds - The 1st Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=[[EzyDVD]] |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305121244/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |url-status=dead }}</ref> |6 |- |bgcolor="6e7271"| |[[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]] |23 |20. 9. 2006. |16. 5. 2007. |2. 10. 2007. |5. 5. 2008. |1. 4. 2008<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |title=Criminal Minds - The 2nd Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=2. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100302154334/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |url-status=dead }}</ref> |6 |- |bgcolor="70131b"| |[[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]] |20 |26. 9. 2007. |21. 5. 2008. |16. 9. 2008. |6. 4. 2009. |18. 3. 2009<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |title=Criminal Minds - Season 3 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305143727/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |url-status=dead }}</ref> |5 |- |bgcolor="d10121"| |[[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]] |26 |24. 9. 2008. |20. 5. 2009. |8. 9. 2009. |1. 3. 2010. |9. 3. 2010<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |title=Criminal Minds - Season 4 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=16. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316215544/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |url-status=dead }}</ref> |7 |- |bgcolor="918d81"| |[[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]] |23 |23. 9. 2009. |26. 5. 2010. |7. 9. 2010. |28. 2. 2011. |2. 3. 2011. |6 |- |bgcolor="c80a24"| |[[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]] |24 |22. 9. 2010. |18. 5. 2011. |6. 9. 2011. |28. 11. 2011. |30. 11. 2011<ref>{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |title=Criminal Minds - ''The 6th Season'' DVDs Announced by CBS/Paramount: Date, Cost, Packaging **UPDATE: DVD Supplements** |last1=Lambert |first1=David |date=20. 6. 2011 |publisher=[[TVShowsOnDVD.com]] |access-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110623023227/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |archive-date=23. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> |6 |- |bgcolor="#b11224"| |[[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]] |24 |21. 9. 2011. |16. 5. 2012. |4. 9. 2012<ref>[http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 Criminal Minds - The 7th Season] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912164632/http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 |date=12. 9. 2015 }} Tv Shows on DVD; Rev. 11. 6. 2012</ref> |26. 11. 2012<ref>http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-7-DVD/dp/B007BDEWI0/ref=pd_cp_d_h__0</ref> |7. 11. 2012. |6 |- |bgcolor="#644439"| |[[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]] | 24 |26. 9. 2012. |22. 5. 2013. |3. 9. 2013<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/Criminal-Minds-Eighth-Shemar-Moore/dp/B00915G6SU/ref=sr_1_1?s=movies-tv&ie=UTF8&qid=1377268349&sr=1-1&keywords=criminal+minds|title=Criminal Minds: The Eighth Season|work=Amazon.co.uk|access-date=23. 8. 2013}}</ref> |9. 12. 2013<ref>{{cite web|url=http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|title=Criminal Minds - Season 8|work=Sainsbury's Entertainment|access-date=23. 8. 2013|archive-url=https://archive.today/20130823143313/http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|archive-date=23. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> |4. 12. 2013<ref>{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|title=Criminal Minds – Season 8|access-date=11. 2. 2014|archive-date=26. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140226033507/http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|url-status=dead}}</ref> |6 |- |bgcolor="#333333"| |[[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]] | 24 |25. 9. 2013. |14. 5. 2014. |26. 8. 2014<ref>{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|title=Criminal Minds: The Ninth Season|work=TVshowsonDVD.com|access-date=29. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529103316/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> |8. 12. 2014<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-9-DVD/dp/B00KLC88A6/ref=sr_1_87?s=dvd&ie=UTF8&qid=1403472851&sr=1-87|title=Criminal Minds - Season 9 [DVD] |work=Amazon.co.uk|access-date=22. 6. 2014}}</ref> |{{n/a}} |6 |- |bgcolor="000080"| |[[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]] | 23 |1. 10. 2014. |6. 5. 2015. |25. 8. 2015. |7. 12. 2015. |2. 12. 2015. |6 |- |bgcolor="5C271D"| |[[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]] | 23 |30. 9. 2015. |4. 5. 2016. |30. 8. 2016. |5. 12. 2016. |7. 12. 2016. |6 |} == Rejting == Sezonski rejting (baziran na prosječnom broju gledalaca po epizodi) serije na ''CBS''-u: {| style="text-align:center;" class="wikitable" |- ! rowspan="2"|Sezona ! rowspan="2"|Epizode ! rowspan="2"|Satnica ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|IVZ]]) ! scope="col" colspan="2" | Premijera ! scope="col" colspan="2" | Finale ! rowspan="2" | TV-sezona ! rowspan="2"|Plasman ! rowspan="2"|Gledaoci<br/>(u milionima) |- ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Gledaoci<br/>premijere<br/>(u milionima) ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Gledaoci<br/>finala<br/>(u milionima) |- |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|1.]] | 22 | style="text-align:center;" rowspan="12"| Srijeda, 21:00 | 22. 9. 2005. |19,57<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092705_03 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet |date=27. 9. 2005 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 10. 5. 2006. |12,67<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=051606_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=16. 5. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 2005/06. | style="text-align:center" | #28 | style="text-align:center" | 12,63<ref name=abc06>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053106_05 |title= ABC Television Network 2005&ndash;2006 Primetime Ranking Report |date= 31. 5. 2006 |publisher= ABC Medianet |access-date= 6. 11. 2007}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 2|2.]] | 23 | 20. 9. 2006. |15,65<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092606_07 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=26. 9. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 16. 5. 2007. |13,21<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher=ABC Medianet |date=22. 5. 2007 |access-date=15. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528010145/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |archive-date=28. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> | 2006/07. | style="text-align:center" | #24 | style="text-align:center" | 14,05<ref name=abc07>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053007_08 |title= ABC Television Network 2006&ndash;2007 Primetime Ranking Report |date= 30. 5. 2007 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 3|3.]] | 20 | 26. 9. 2007. |12,66<ref>{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=100207_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=2. 10. 2007 |access-date=15. 3. 2010}}</ref> | 21. 5. 2008. |13,15<ref>{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |title=Top CBS Primetime Shows, May 19–25 |date=28. 5. 2008 |work=[[TV by the Numbers]] |publisher=Tribune Digital Ventures |access-date=15. 3. 2010 |author=Bill Gorman |archive-date=25. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080925154923/http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |url-status=dead }}</ref> | 2007/08. | style="text-align:center" | #24 | style="text-align:center" | 12,78<ref name=abc08>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052808_06 |title= ABC Television Network 2007&ndash;2008 Primetime Ranking Report |date= 28. 5. 2008 |publisher= ABC Medianet |access-date= 3. 7. 2009}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 4|4.]] | 26 | 24. 9. 2008. |17,01<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28|title=Top CBS Primetime Shows, September 22–28|author=Bill Gorman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=30. 9. 2008|access-date=15. 3. 2010|archive-date=6. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606143251/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28/|url-status=dead}}</ref> | 20. 5. 2009. |13,99<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|title=Top CBS Primetime Shows, May 18–24|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=27. 5. 2009|access-date=15. 3. 2010|archive-date=5. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005092212/http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|url-status=dead}}</ref> | 2008/09. | style="text-align:center" | #11 | style="text-align:center" | 14,95<ref name=abc09>{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=060209_05 |title= ABC Television Network 2008&ndash;2009 Primetime Ranking Report |date= 2. 6. 2009 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 5|5.]] | 23 | 23. 9. 2009. |15,85<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|title=Dollhouse Premiere 18-49 Rating Increases To A 1.5 Via DVR; Hopeful or Futile?|work=[[TV by the Numbers]]|publisher=Tribune Digital Ventures|date=12. 10. 2009|access-date=12. 8. 2016|archive-date=15. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091015043550/http://tvbythenumbers.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|url-status=dead}}</ref> | 26. 5. 2010. |12,97<ref>{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |title=TV Ratings Top 25: ''American Idol'', ''Big Bang Theory'', ''Two And A Half Men'' Top 18-49 Ratings |author=Bill Gorman |date=2. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=5. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605034457/http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |url-status=dead }}</ref> | 2009/10. | style="text-align:center" | #16 | style="text-align:center" | 13,7<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|title=Final 2009-10 Broadcast Primetime Show Average Viewership|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=16. 6. 2010|access-date=29. 7. 2010|archive-date=24. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100624063442/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 6|6.]] | 24 | 22. 9. 2010. |14,13<ref>{{cite web|first=Robert|last=Seidman|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: ‘Sunday Night Football’, ‘Glee,’ ‘Grey's Anatomy,’ ‘Dancing with the Stars’ Top Premiere Week|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=28. 9. 2010|access-date=22. 9. 2011|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615203655/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|url-status=dead}}</ref> | 18. 5. 2011. |12,84<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|title=Wednesday Final Ratings: 'American Idol,' 'Modern Family,' 'Law & Order: SVU' Adjusted Up; 'Happy Endings' Adj. Down|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=19. 5. 2011|access-date=19. 5. 2011|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522164945/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|url-status=dead}}</ref> | 2010/11. | style="text-align:center" | #10 | style="text-align:center" | 14,11<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|title=2010-11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=1. 6. 2011|access-date=1. 6. 2011|archive-date=20. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zZXRcj1U?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 7.|7]] | 24 | 21. 9. 2011. |14,14<ref name = Ep7x01>{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Two And A Half Men' Tops 'Sunday Night Football' For Week Ending September 25, 2011|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=27. 9. 2011|access-date=27. 9. 2011|archive-date=29. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929140448/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|url-status=dead}}</ref> | 16. 5. 2012. |13,68<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'American Idol', 'NCIS' Top Week 35 Viewing|author=Amanda Kondolojy|date=22. 5. 2012|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|access-date=22. 5. 2012|archive-date=25. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120525081222/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|url-status=dead}}</ref> | 2011/12. | style="text-align:center" | #15 | style="text-align:center" | 13,2<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|title=Complete List Of 2011-12 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'American Idol,' 'NCIS' & 'Dancing With The Stars'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=25. 5. 2012|access-date=25. 5. 2012|archive-date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530044746/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 8|8.]] | 24 | 26. 9. 2012. |11,73<ref name="ep8x01">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: Sunday Night Football Tops Week 1 Viewing Among Adults 18-49 and With Total Viewers|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Sara Bibel|date=2. 10. 2012|access-date=2. 10. 2012|archive-date=4. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121004234018/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|url-status=dead}}</ref> | 22. 5. 2013. |11,01<ref name=ep8x23a24>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Modern Family' Tops Week 35 Viewing Among Adults 18-49, 'Dancing With the Stars' on Top With Total Viewers|last=Bibel|first=Sara|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=29. 5. 2013|access-date=2. 6. 2013|archive-date=7. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150307081322/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|url-status=dead}}</ref> | 2012/13. | style="text-align:center" | #20 | style="text-align:center" | 12,15<ref name="season12-13">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|title=Complete List Of 2012-13 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'NCIS,' 'The Big Bang Theory' & 'NCIS: Los Angeles'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|last=Sara Bibel|date=29. 5. 2013|access-date=29. 5. 2013|archive-date=27. 6. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6Hh9Es6JF?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|url-status=dead}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 9|9.]] | 24 | 25. 9. 2013. |11,27<ref name="inspiration">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000|title=Wednesday Final Ratings: 'The Middle', 'Modern Family' and 'Survivor' Adjusted Up; 'Nashville' & 'CSI' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=26. 9. 2013|access-date=26. 9. 2013|archive-date=29. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130929011802/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000/|url-status=dead}}</ref> | 14. 5. 2014. |12,03<ref name="demons">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|title=Wednesday Final Ratings: 'Revolution', 'Arrow', 'Survivor', 'Suburgatory', 'Modern Family' & 'Law & Order: SVU' Adjusted Up; 'Chicago P.D.' Adjusted Down|author=Sara Bibel|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=15. 5. 2014|access-date=15. 5. 2014|archive-date=23. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140723232213/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|url-status=dead}}</ref> | 2013/14. | style="text-align:center" | #12 | style="text-align:center" | 12,66<ref>{{cite web|url=http://www.deadline.com/2014/05/tv-season-series-rankings-2013-full-list-2|title=Full 2013–2014 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=22. 5. 2014|access-date=16. 5. 2015}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 10|10.]] | 23 | 1. 10. 2014. |11,74<ref name="newrating2">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|title='How to Get Away With Murder' Has Biggest Adults 18-49 Ratings Increase; 'Parenthood' Tops Percentage Gains & 'The Blacklist' Tops Viewer Gains in Live +7 Ratings for Week Ending October 5|work=TV by the Numbers|author=Amanda Kondolojy|access-date=20. 10. 2014|date=20. 10. 2014|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530035335/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|url-status=dead}}</ref> | 6. 5. 2015. |9,61<ref name="the hunt">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|title=Wednesday Final Ratings: 'Arrow', 'Nashville', & 'The Goldbergs' Adjusted Up; 'American Idol', 'Criminal Minds' 'Supernatural' & 'Blacki-ish' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=7. 5. 2015|access-date=7. 5. 2015|archive-date=18. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518082348/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|url-status=dead}}</ref> | 2014/15. | style="text-align:center" | #11 | style="text-align:center" | 14,11<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2015/05/2014-15-full-tv-season-ratings-shows-rankings-1201431167/|title=Full 2014-15 TV Season Series Rankings: Football & ‘Empire’ Ruled|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|author=Lisa de Moraes|date=21. 5. 2015|access-date=25. 5. 2015}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 11|11.]] | 22 | 30. 9. 2015. |10,08<ref name="job">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|title=Wednesday Final Ratings: 'Empire', 'Survivor', 'Modern Family' & 'Rosewood' Adjusted Up; 'Nashville' & 'Code Black' Adjusted Down|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Dani Dixon|date=1. 10. 2015|access-date=1. 10. 2015|archive-date=2. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002235554/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|url-status=dead}}</ref> | 4. 5. 2016. |8,84<ref name="storm">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|title=Wednesday final ratings: ‘Chicago PD’ and ‘Heartbeat’ adjust up, ‘Nashville’ adjusts down|author=Rick Porter|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|archive-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506012613/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|url-status=dead}}</ref> | 2015/16. | style="text-align:center" | #16 | style="text-align:center" | 12,2<ref name="entertainment2016">{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/tv-season-2015-2016-series-rankings-shows-full-list-1201763189/|title=Full 2015–16 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=26. 5. 2015|access-date=26. 5. 2015}}</ref> |- style="background:#f9f9f9;" ! style="background:#F9F9F9;text-align:center" | [[Spisak epizoda "Zločinačkih umova"#Sezona 12|12.]] | 22 | 28. 9. 2016. | 8,92<ref name="12.01">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|title=Wednesday final ratings: ‘Empire,’ ‘Lethal Weapon,’ ‘Criminal Minds,’ ‘SVU’ & ‘Blindspot’ all adjust up|work=TV by the Numbers|author=Rick Porter|date=29. 9. 2016|access-date=29. 9. 2016|archive-date=30. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160930165158/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|url-status=dead}}</ref> | Još nepoznato | {{N/A}} | 2016/17. | style="text-align:center" | Još nepoznato | style="text-align:center" | Još nepoznato |} <nowiki>*</nowiki>Najbolji rezultat: "The Big Game" – 26,31 milion gledalaca (22:30 /IVZ/; sedmica 29. 1. 2007) (nakon [[51. SuperBowl]]a).<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=020607_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet|date=6. 2. 2007|access-date=15. 3. 2010}}</ref> == ''[[Spin-off]]'' serije == === ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' === U epizodi "Fight" iz 5. sezone predstavljen je drugi tim JAP-a i pokrenuta je nova serija pod nazivom ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' ({{jez-en|Criminal Minds: Suspect Behavior}}). Premijeru je imala 16. februara 2011. na CBS-u<ref>{{cite web |url=http://www.deadline.com/2010/05/cbs-picks-up-criminal-minds-spinoff-to-series/ |title=CBS Picks Up 'Criminal Minds' Spinoff To Series |last=Andreeva |first=Nellie |date=17. 5. 2010 |publisher=Deadline.com |access-date=17. 5. 2010}}</ref>, ali je otkazana zbog lošeg rejtinga odmah nakon 1. sezone, koja je imala 13 epizoda.<ref>{{cite web |last=Andreeva |first=Nellie |url=http://www.deadline.com/2011/05/cbs-renews-csi-ny-cancels-criminal-minds-suspect-behavior/|title=CBS renews 'CSI:NY', cancels 'Criminal Minds: Suspect Behavior' |publisher=Deadline.com |date=17. 5. 2011|access-date=17. 5. 2011}}</ref> 6. septembra iste godine CBS DVD izdao je cijelu seriju na setu od 4 diska. Glumačku postavu činili su [[Forest Whitaker]] u ulozi Sama Coopera, vođe tima, [[Janeane Garofalo]], [[Michael Kelly (američki glumac)|Michael Kelly]], [[Beau Garrett]], [[Matt Ryan (glumac)|Matt Ryan]], [[Richard Schiff]] i [[Kirsten Vangsness]], koja je reprizirala ulogu Penelope Garcije iz originalne serije. === ''Zločinački umovi: Preko granice'' === Nova serija u sklopu franšize ''Zločinački umovi'' pod nazivom ''Zločinački umovi: Preko granice'' ({{jez-en|Criminal Minds: Beyond Borders}}) najavljena je u januaru 2015. Glavne uloge dobili su [[Gary Sinise]] (Jack Garrett) i [[Anna Gunn]] (Lily Lambert). [[Tyler James Williams]] dobio je ulogu Russa "Montyja" Montgomeryja, a [[Daniel Henney]] glumit će Matthewa Simmonsa.<ref>http://www.inquisitr.com/1976174/criminal-minds-reid-new-girlfriend-international-unit-case-details/</ref> Serija će pratiti agente FBI-a koji pomažu državljanima SAD-a koji su se našli u nevolji u inozemstvu.<ref name="insidetv.ew.com"/><ref>http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team</ref> CBS je emitirao tzv. ''backdoor'' pilot-epizodu 8. aprila 2015. u satnici rezerviranoj za ''Zločinačke umove'' kao unakrsnu epizodu pod naslovom "Beyond Borders" ("Preko granice").<ref name="insidetv.ew.com">http://insidetv.ew.com/2014/12/12/criminal-minds-spinoff/</ref><ref>{{Cite web |url=http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=25. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151025001314/http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |url-status=dead }}</ref> 11. maja 2015. CBS je objavio da je 1. sezona ove serije naručena za TV-sezonu 2015/16. == Nagrade == * 2007: [[Nagrada ASCAP]] - najbolja TV-serija (Marc Fantini, Steffan Fantini, Scott Gordon) '''Nominacija''' * 2006: ''[[People's Choice Award]]'' – najbolja nova dramska serija == Zanimljivosti == * Gibson i Patinkin ranije su zajedno glumili u seriji ''[[Chicago Hope]]''. * Patinkin, koji u seriji tumači Jasona Gideona, ima sina kojem je ime Gideon. * Lik koji Patinkin tumači u seriji ''[[Ko živ, ko mrtav]]'' (''Dead Like Me'') ima neke sličnosti sa Gideonom – obojica su dobri [[kuhanje|kuhari]] i obojicu zanima [[umjetnost]]. * 17. jula 2007. Patinkin je najavio svoj odlazak iz serije; kandidati za njegovu zamjenu bili su [[Geena Davis]], [[Michael Keaton]] i [[Harvey Keitel]], ali je ulogu na kraju dobio Mantegna. * Gubler je jedno vrijeme bio model [[fotograf]]kinje Mije Grace, koja se pojavila u manjoj ulozi u pilot-epizodi. * U jednoj epizodi pojavljuje se lik po imenu Mike Zissou; ovo prezime je aluzija na film ''[[Panika pod morem]]'' (''The Life Aquatic with Steve Zissou''), u kojem je Gubler također glumio. === Epizode === * Epizoda [[Doubt (Zločinački umovi)|"Doubt"]] (3x01) prvobitno je zamišljena je kao dio 2. sezone, tj. za TV-sezonu 2006-2007; međutim, prebačena je na početak 3. sezone, zbog sličnosti scenarija s masakrom u Virginiji, koji se desio u aprilu 2007. * Dio epizode [[Legacy (Zločinački umovi)|"Legacy"]] (2x22) predstavlja reminiscenciju na film ''[[Slagalica strave]]'' (''Saw''). == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Criminal Minds}} * {{imdb title|0452046}} * [http://tv.yahoo.com/show/38090/ ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615104421/http://tv.yahoo.com/show/38090/ |date=15. 6. 2011 }} na ''Yahoo! TV'' * [http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102062021/http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html |date=2. 1. 2011 }} na ''TV.com'' * [http://www.aetv.com/criminal-minds/index.jsp ''Zločinački umovi ''] na ''A&E'' * {{cite web|url=http://www.tvguide.com/tvshows/criminal-minds/192244|title=Spisak epizoda|work=[[TV Guide]]}} * [http://www.criminalmindsgame.com/ Službeni sajt igre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/ |date=3. 3. 2016 }} {{Zločinački umovi}} [[Kategorija:Zločinački umovi]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2005.]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Serije mreže CBS]] btbowqx8nadhpot3ris6c3mvfpf14fk 0 142478 3843058 3814065 2026-05-10T01:09:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843058 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Yaoundé | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Yaoundé view from central market (2014).JPG | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Kamerun | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = Centar | administrativna_podjela1_vrsta = '''Regija''' <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 726 | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =W | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 180 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.765.600| stanovništvo_datum =2015 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC+01:00|UTC+1]] | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Cameroon CIA WFB 2006 map.png | karta_lokacija = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Yaoundé''' je [[glavni grad]] države [[Kamerun]].<ref>{{Cite web|url=https://www.brazzaville-airport.com/egis_destinations/yaounde-2/|title=Yaoundé (Cameroon) - Maya-Maya Brazzaville International Airport|website=BRAZZAVILLE INTERNATIONAL AIRPORT|language=en-US|access-date=2026-03-03}}</ref> Leži na brežuljkatoj visoravni (730 m) između rijeka [[Nyong]] i [[Sanga]]. Kulturno je, trgovačko i privredno središte zemlje s prehrambenom industrijom i preradom [[duhan]]a. Grad je osnovan [[1888.]] godine kao stanica za trgovinu [[Slonovača|slonovačom]]. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je pod okupacijom [[Belgija|belgijskih]] snaga, a nakon sloma [[Njemačko Carstvo|Njemačke]], pripao je [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1920.]] postao je glavni grad [[Francuski Kamerun|Francuskog Kameruna]] te je i danas glavni grad Republike Kamerun. Yaoundé je željezničkom prugom dugom 307 kilometara povezan s glavnom kamerunskom lukom [[Douala]] na obali [[Gvinejski zaliv|Gvinejskog zaliva]]. Grad ima međunarodni [[Zračna luka|aerodrom]] Yaoundé Nsimalen. Tu je i univerzitet iz [[1962.]] godine. Godine [[2005.]], Yaoundé je brojao 1.817.524 stanovnika, čime je bio drugi grad po brojnosti u državi.<ref>[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://yaounde.unic.org/ United Nations Information Centre Yaoundé]{{Mrtav link}} {{en simbol}} * {{cite journal|author1=Remi Clignet|author2=Frank Jordan|year=1971|title=Urbanization and Social Differentiation in Africa: A Comparative Analysis of the Ecological Structures of Douala and Yaoundé|journal=[[Cahiers d'Études africaines]]|volume=11|issue=42|pages=261–297|doi=10.3406/cea.1971.2803|via=[[Persee.fr]]}} {{free access}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=H4W1CWw6XGYC|title=In Feeding African Cities: Studies in Regional Social History|publisher=Indiana University Press|year=1987|isbn=0253321026|editor=[[Jane I. Guyer]]|chapter=Feeding Yaoundé, capital of Cameroon}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qjolgQhpFtoC|title=Encyclopedia of Twentieth-Century African History|publisher=Routledge|year=2003|isbn=0415234794|editor1=[[Paul Tiyambe Zeleza]]|chapter=Yaoundé, Cameroon|ref={{harvid|Zeleza|2003}}|editor2=Dickson Eyoh}} * {{cite book|author=Andreas Eckert|url=https://books.google.com/books?id=umyHqvAErOAC|title=Encyclopedia of African History|publisher=Fitzroy Dearborn|year=2005|isbn=978-1-57958-245-6|editor=[[Kevin Shillington]]|chapter=Yaoundé|ref={{harvid|Eckert|2005}}|author-link=:de:Andreas Eckert}} * {{cite book|url=https://archive.org/details/africanaencyclop0004unse|title=Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=978-0-19-517055-9|editor1=[[Kwame Anthony Appiah]]|edition=2nd|chapter=Yaoundé, Cameroon|ref={{harvid|Gates|2005}}|editor2=[[Henry Louis Gates]]|url-access=registration}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=2UFHcPig454C|title=African Urban Harvest: Agriculture in the Cities of Cameroon, Kenya and Uganda|publisher=Springer|year=2010|isbn=978-1-4419-6249-2|editor=Gordon Prain|display-editors=etal}} (Includes articles about Yaoundé) === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat=Yaoundé }} {{Stub-geog}} {{Glavni gradovi afričkih država}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat}} [[Kategorija:Glavni gradovi afričkih država]] [[Kategorija:Kamerun]] 427no98s0kdu39cc73713mz5jyq2yni 0 145963 3843176 3823813 2026-05-10T11:07:39Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843176 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Fljótsdalur.jpg|mini|Dolina nastala djelovanjem rijeke]] '''Dolina'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/valley|title=Valley {{!}} Definition, Characteristics, Examples, & Facts}}</ref> je geografski pojam<ref>{{Cite book|url=https://resources.collins.co.uk/Wesbite%20images/KS3Geography/TB2/Dictionary%20of%20geographical%20terms.pdf|title=Dictionary of Geographical terms}}</ref> koji se odnosi na onaj dio terena koji je u depresiji, tj. u samom podnožju u odnosu na okolna uzvišenja. Nastaje uglavnom erozivnim djelovanjem [[Rijeka|rijeke]] i smješten je između uzvisina. Uvijek je otvorena u daljinu, u pravcu toka rijeke. Na nižim geografskim širinama i nadmorskim visinama, glacijalno formirane doline mogle su biti stvorene ili proširene tokom ledenih doba, ali su sada bez leda i zauzete potocima ili rijekama. U pustinjskim područjima, doline mogu biti potpuno suhe ili rijetko imati vodotok. U područjima s krečnjačkom podlogom, suhe doline mogu nastati usljed drenaže koja se sada odvija pod zemljom, a ne na površini. Rasjedne doline nastaju uglavnom usljed kretanja zemlje, a ne erozije. Geografi opisuju mnoge različite vrste dolina, koristeći termine koji mogu biti globalno korišteni ili se primjenjivati ​​samo lokalno.<ref>{{Cite web|url=https://www.nps.gov/subjects/geology/gri-glossary-of-geologic-terms.htm|title=Glossary of Geologic Terms - Geology (U.S. National Park Service)|website=www.nps.gov|language=en|access-date=2026-04-03}}</ref> == Riječne doline == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Kanjon]] * [[Klif]] * [[Geografija]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Valleys}} * [http://www.nps.gov/brca/geodetect/Landfroms/valleys.htm NPS.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060718202139/http://www.nps.gov/brca/geodetect/Landfroms/valleys.htm |date=18. 7. 2006 }}, University of Wisconsin * [http://dict.leo.org/se?lp=ende&p=5qvU.&search=moraine Glacial moraine types (LEO dictionary)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20070509035527/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/lemke/alpine_glacial_glossary/ UWSP.edu], Glossary of Alpine Glacial Landforms * {{Pdf|[http://www.bgu.ac.il/BIDR/research/phys/remote/Papers/1998-Ichoku_Coherance_IJRS_98.pdf BGU.ac.il]}}, SAR interferometry (analiza oblika doline u sl. 2 i 6) * [https://web.archive.org/web/20150711163145/http://www.braggiotourismus.ch/ Braggiotourismus.ch], Shoulder of the Swiss Calanca valley near Braggio * [http://www.zum.de/Faecher/Ek/BAY/gym/Ek11/tal.htm Zum.de], Typical valley sections (doline i terasaste doline) * [https://web.archive.org/web/20091205181831/http://www.kented.org.uk/NGfL/subjects/geography/rivers/RiverArticles/vshapedvalley.htm Kented.org.uk], V-shaped valley * [https://web.archive.org/web/20151125215730/http://valleys.com/ Valleys.com], Doline svijeta (en) {{stub-geog}} {{Forme_Zemljine_površine}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Doline| ]] [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Padinski oblici reljefa]] tsqknvj160p90d9ml7qtbkeos89cwo6 0 146090 3843157 3822372 2026-05-10T10:33:58Z KWiki 9400 +[[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]]; +[[Kategorija:Kanjoni]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843157 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nankoweap.JPG|mini|Grand Canyon - najveći kanjon na svijetu|235x235piksel]] [[Datoteka:Kanon reky Prace, vlevo zel. tunel a trat.jpg|mini|Rijeka Prača u neprohodnom kanjonu između Hrenovice i Mesića, BiH.|309x309piksel]] [[Datoteka:Aerial view of canyons.jpg|mini|Kanjoni na zapadu SAD.|275x275piksel]] [[Datoteka:Pont d'Arc HDR.jpg|mini|[[Pont d'Arc]] u klancima [[Ardèche]] u Francuskoj.]] [[Datoteka:spdkny2.JPG|mini|Sapadere kanjon, [[Antalya]], Turska.|lijevo]] '''Kanjon'''<ref>{{Cite web|url=https://www.brilliant-creation.org/landscapes-plants/bodies-of-water/canyon/|title=Canyon and clear water - Brilliant Creation|website=www.brilliant-creation.org|access-date=31. 3. 2026}}</ref> (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) duboki je tjesnac oformljen između stijena, obično ''urezan'' (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako dugo i sam kanjon nastaje [[erozija|erozijom]] koja je potpomognuta vodom. Za kanjon može se reći i da je [[riječna dolina]]. Najveći svjetski kanjon je [[Nacionalni park Grand Canyon|Grand Canyon]] u [[Arizona|Arizoni]]. Dug je nešto više od 446&nbsp;km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže 1800 metara. Drugi najdublji kanjon u svijetu, a prvi u [[Evropa|Evropi]] je kanjon rijeke [[Tara (rijeka)|Tare]]. Njegova dubina dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra. == Spisak kanjona == U Bosni i Hercegovini: * Kanjon Rakitnice * Kanjon Neretve * Kanjon Tare (BiH i CG) * Kanjon Lima (BiH i SR) * Kanjon Drine * Kanjon Vrbasa * Kanjon Unca * Čude kanjon na rijeci Stupčanici * Kanjon Prače * Kanjon Ugra * klisure i kraći kanjoni su još u tokovima rijeka: Bistrica, Sutjeska, Bioštica, Krivaja, Zgošća, Žepa, Drinjača, Željeznica, Bosna, Sana, Čehotina, Rzav Balkan (Evropa): * Kanjon Drima, Albanija * Kanjon Cem, Albanija i Crna Gora * Kanionet e Skraparit (Kanjon Osum), Albanija * Matka kanjon, Sjeverna Makedonija * Rugova kanjon, Kosovo * Kanjon Morače, Crna Gora * Kanjon Pive, Crna Gora * Tara kanjon, Crna Gora i BiH * Kanjon Lima, Srbija i BiH * Kanjon Ibra, Crna Gora i Srbija U svijetu: * Klanci Ak-Shur. * Bicaz kanjon, Rumunija * Copper kanjon, Chihuahua, Meksiko * Black Canyon of the Gunnison, Colorado, SAD * Blyde River kanjon, Mpumalanga, Južnoafrička Republika * Canyon de Chelly, Arizona, SAD * Canyon Sainte-Anne, Quebec, Kanada * Charyn kanjon, Kazahstan * Harmanköy kanjon, Bilecik Turska * Chicamocha kanjon, Santander, Kolumbija * Colca kanjon, Arequipa, Peru * Copper kanjon, Chihuahua, Meksiko * Cotahuasi kanjon, Arequipa, Peru * Fish River kanjon, Namibija * Fraser kanjon, British Columbia, Kanada * Grand Canyon of Torotoro, Torotoro, Potosi Department, Bolivija * Grand Canyon Yellowstone-a, Wyoming, SAD * Guartelá kanjon, Paraná, Brazil * Hells kanjon, Idaho i Oregon, SAD * Horseshoe kanjon, Alberta, Kanada * Huasteca kanjon, Monterrey, Meksiko * Kings Canyon (Northern Territory), Australija * Little River kanjon, Alabama, SAD * Logan kanjon, Utah, SAD * Nfeye kanjon, Portugal * Nine Mile kanjon, Utah, SAD * Ouimet kanjon, Ontario, Kanada * Palo Duro kanjon, Texas, SAD * Saturban kanjon, Santander, Kolumbija * Somoto kanjon, Somoto, Madriz, Nikaragva * Shnizow kanjon, SADk, Turska * St. Christopher's Canyon (Cañon de San Cristobal), Barranquitas/Aibonito, Portoriko * Sumidero kanjon, Chiapas, Meksiko * Valla kanjon, Kure,Turska * Waimea kanjon, Hawaii, SAD * Yarlung Zangbo Grand kanjon, Tibet Autonomni Region, Kina == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Canyons}} * https://unfccc.int/sites/default/files/resource/INC_Montenegro_Eng.pdf {{Riječna morfologija}} {{Forme Zemljine površine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kanjoni| ]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] onaankgzmkqf1roinby43r2tytqewgq 3843177 3843157 2026-05-10T11:07:54Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843177 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nankoweap.JPG|mini|Grand Canyon - najveći kanjon na svijetu|235x235piksel]] [[Datoteka:Kanon reky Prace, vlevo zel. tunel a trat.jpg|mini|Rijeka Prača u neprohodnom kanjonu između Hrenovice i Mesića, BiH.|309x309piksel]] [[Datoteka:Aerial view of canyons.jpg|mini|Kanjoni na zapadu SAD.|275x275piksel]] [[Datoteka:Pont d'Arc HDR.jpg|mini|[[Pont d'Arc]] u klancima [[Ardèche]] u Francuskoj.]] [[Datoteka:spdkny2.JPG|mini|Sapadere kanjon, [[Antalya]], Turska.|lijevo]] '''Kanjon'''<ref>{{Cite web|url=https://www.brilliant-creation.org/landscapes-plants/bodies-of-water/canyon/|title=Canyon and clear water - Brilliant Creation|website=www.brilliant-creation.org|access-date=31. 3. 2026}}</ref> (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) duboki je tjesnac oformljen između stijena, obično ''urezan'' (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako dugo i sam kanjon nastaje [[erozija|erozijom]] koja je potpomognuta vodom. Za kanjon može se reći i da je [[riječna dolina]]. Najveći svjetski kanjon je [[Nacionalni park Grand Canyon|Grand Canyon]] u [[Arizona|Arizoni]]. Dug je nešto više od 446&nbsp;km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže 1800 metara. Drugi najdublji kanjon u svijetu, a prvi u [[Evropa|Evropi]] je kanjon rijeke [[Tara (rijeka)|Tare]]. Njegova dubina dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra. == Spisak kanjona == U Bosni i Hercegovini: * Kanjon Rakitnice * Kanjon Neretve * Kanjon Tare (BiH i CG) * Kanjon Lima (BiH i SR) * Kanjon Drine * Kanjon Vrbasa * Kanjon Unca * Čude kanjon na rijeci Stupčanici * Kanjon Prače * Kanjon Ugra * klisure i kraći kanjoni su još u tokovima rijeka: Bistrica, Sutjeska, Bioštica, Krivaja, Zgošća, Žepa, Drinjača, Željeznica, Bosna, Sana, Čehotina, Rzav Balkan (Evropa): * Kanjon Drima, Albanija * Kanjon Cem, Albanija i Crna Gora * Kanionet e Skraparit (Kanjon Osum), Albanija * Matka kanjon, Sjeverna Makedonija * Rugova kanjon, Kosovo * Kanjon Morače, Crna Gora * Kanjon Pive, Crna Gora * Tara kanjon, Crna Gora i BiH * Kanjon Lima, Srbija i BiH * Kanjon Ibra, Crna Gora i Srbija U svijetu: * Klanci Ak-Shur. * Bicaz kanjon, Rumunija * Copper kanjon, Chihuahua, Meksiko * Black Canyon of the Gunnison, Colorado, SAD * Blyde River kanjon, Mpumalanga, Južnoafrička Republika * Canyon de Chelly, Arizona, SAD * Canyon Sainte-Anne, Quebec, Kanada * Charyn kanjon, Kazahstan * Harmanköy kanjon, Bilecik Turska * Chicamocha kanjon, Santander, Kolumbija * Colca kanjon, Arequipa, Peru * Copper kanjon, Chihuahua, Meksiko * Cotahuasi kanjon, Arequipa, Peru * Fish River kanjon, Namibija * Fraser kanjon, British Columbia, Kanada * Grand Canyon of Torotoro, Torotoro, Potosi Department, Bolivija * Grand Canyon Yellowstone-a, Wyoming, SAD * Guartelá kanjon, Paraná, Brazil * Hells kanjon, Idaho i Oregon, SAD * Horseshoe kanjon, Alberta, Kanada * Huasteca kanjon, Monterrey, Meksiko * Kings Canyon (Northern Territory), Australija * Little River kanjon, Alabama, SAD * Logan kanjon, Utah, SAD * Nfeye kanjon, Portugal * Nine Mile kanjon, Utah, SAD * Ouimet kanjon, Ontario, Kanada * Palo Duro kanjon, Texas, SAD * Saturban kanjon, Santander, Kolumbija * Somoto kanjon, Somoto, Madriz, Nikaragva * Shnizow kanjon, SADk, Turska * St. Christopher's Canyon (Cañon de San Cristobal), Barranquitas/Aibonito, Portoriko * Sumidero kanjon, Chiapas, Meksiko * Valla kanjon, Kure,Turska * Waimea kanjon, Hawaii, SAD * Yarlung Zangbo Grand kanjon, Tibet Autonomni Region, Kina == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Canyons}} * https://unfccc.int/sites/default/files/resource/INC_Montenegro_Eng.pdf {{Riječna morfologija}} {{Forme Zemljine površine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kanjoni| ]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] h0cvtlhnvfs5bznkrhohh7zzpd8pcfc 0 147593 3842820 3804611 2026-05-09T12:26:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842820 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Prague municipal districts.png|mini|Karta Praških okruga]] [[Datoteka:Prague districts.svg|mini|Karta katastarskih općina]] [[Češka|Češki]] glavni grad [[Prag]] sastoji se od 22 upravna okruga. Prag je također [[kraj]] u Češkoj. == Nova upravna podjela == {| class="prettytable" |- valign="top" style="background-color:#eee;" ! rowspan="2" | Okrug <br /> (Správní obvod) ! colspan="2" | Broj stanovnika <br /> <small> (Stanje 31. decembra 2005.)</small><ref>[http://www.czso.cz/xa/edicniplan.nsf/p/13-1105-06 ''(Český statistický úřad)'', Statistik Prag für 2005 (Excel datoteka, {{Simboli jezika|en|Engleski jezik}})]</ref> ! rowspan="2" | Četvrt<br />(Městská část),<br />link ! rowspan="2" | Bivše gradske četvrti ! rowspan="2" | Turističke znamenitosti |- valign="top" style="background-color:#eee;" ! Okrug ! Četvrt |- valign="top" | 1 [[Datoteka:Praha-01 CoA.svg|mini|50px]] | colspan="2" align="right" | 31.964 | [[Prag 1]]<br />[https://web.archive.org/web/20030809093042/http://praha1.cz/ www.praha1.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Staré Město]], [[Josefov]];<br />djelomično:[[Holešovice]], [[Hradčany]], [[Malá Strana]], [[Nové Město]], [[Vinohrady]] | |- valign="top" | 2 [[Datoteka:Praha 2 znak.jpg|mini|50px]] | colspan="2" align="right" | 47.913 | [[Prag 2]]<br />[http://www.praha2.cz/ www.praha2.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Vyšehrad]];<br />djelomično:[[Nové Město]], [[Nusle]], [[Vinohrady]] | |- valign="top" | 3 [[Datoteka:Praha-03 CoA.svg|mini|50px]] | colspan="2" align="right" | 70.481 | [[Prag 3]]<br />[http://www.praha3.cz/ www.praha3.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | djelomično:[[Strašnice]], [[Vinohrady]], Vysočany, [[Žižkov]];<br />Satellitenstädte Chmelnice, Jarov | |- valign="top" | rowspan="2" | 4 [[Datoteka:Praha-04 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 136.075 | align="right" | 129.181 | [[Prag 4]]<br />[http://www.praha4.cz/ www.praha4.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Braník]], [[Hodkovičky]], [[Krč]], [[Lhotka (Prag)|Lhotka]] (od 1960), [[Podolí (Prag)|Podolí]];<br />djelomično:[[Michle]], [[Nusle]], [[Vinohrady]], [[Záběhlice]];<br />Satellitenstädte Krč, Michelská, Pankrác I, II, III, Spořilov I, II | |- valign="top" | align="right" | 6.894 | [[Kunratice]]<br />[https://web.archive.org/web/20100219221140/http://www.praha-kunratice.cz/ www.praha-kunratice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Kunratice]] (od 1968) | |- valign="top" | rowspan="2" | 5 [[Datoteka:Praha5 CoA CZ.jpg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 82.231 | align="right" | 80.040 | [[Prag 5]]<br />www.praha5.cz<br />([https://web.archive.org/web/20100216234726/http://www.praha5.cz/index.de.php {{Simboli jezika|de|Njemački }}])<br />([https://web.archive.org/web/20100214003552/http://www.praha5.cz/ {{Simboli jezika|cs|Češki}}]) | potpuno:[[Hlubočepy]], [[Košíře]], [[Motol]], [[Radlice]], [[Smíchov]];<br />djelomično:[[Jinonice]], [[Prager Kleinseite|Kleinseite]];<br />[[Barrandov]], [[Butovice]], [[Klukovice]], [[Zlíchov]]; Satellitenstadt Barrandov | |- valign="top" | align="right" | 2.191 | Slivenec]]<br />[https://web.archive.org/web/20100112135529/http://www.praha-slivenec.cz/ www.praha-slivenec.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Holyně]] (od 1974), [[Slivenec]] (od 1974) | |- valign="top" | rowspan="5" | 6 [[Datoteka:Praha 6 znak.gif|mini|50px]] | rowspan="5" align="right" | 109.378 | align="right" | 99.481 | [[Prag 6]]<br />[https://web.archive.org/web/20100302003317/http://www.praha6.cz/ www.praha6.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Břevnov]], [[Dejvice]], [[Liboc]], [[Ruzyně]] (od 1960), [[Střešovice]], [[Veleslavín]], [[Vokovice]];<br />djelomično:[[Bubeneč]], [[Hradčany (Prag)|Hradschin]], [[Sedlec (Prag)|Sedlec]]<ref name="SED">Trennung des Katastergebietes Sedlec zum 1. Januar 2005: Siedlung Sedlec und Teile des Industriegebietes (A) zum Stadtteil Prag 6, weitere Teile des Industriegebietes (B) sowie Siedlungsanteile von Suchdol-Budovec zum Stadtteil Prag-Suchdol; bis 31. Dezember 2004 vollständig beim Stadtteil Prag-Suchdol</ref>;<br />Satellitenstadt Baba | |- valign="top" | align="right" | 998 | [[Lysolaje]]<br />[https://web.archive.org/web/20100301192753/http://www.praha-lysolaje.cz/ www.praha-lysolaje.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Lysolaje]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 2.697 | [[Nebušice]]<br />[http://www.prahanebusice.cz/ www.prahanebusice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Nebušice]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 619 | [[Přední Kopanina]]<br />[http://www.prednikopanina.cz/ www.prednikopanina.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718182851/http://www.prednikopanina.cz/ |date=18. 7. 2011 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Přední Kopanina]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 5.583 | [[Suchdol]]<br />[http://www.praha-suchdol.cz/ www.praha-suchdol.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Suchdol]] (od 1968);<br />djelomično:[[Sedlec (Prag)|Sedlec]]<ref name="SED"/> | |- valign="top" | rowspan="2" | 7 [[Datoteka:Praha-07 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 40.566 | align="right" | 39.596 | [[Prag 7]]<br />[http://www.praha7.cz/ www.praha7.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | djelomično:[[Bubeneč]], [[Holešovice]], [[Libeň]] | |- valign="top" | align="right" | 970 | Troja<br />[https://web.archive.org/web/20100221214823/http://www.mctroja.cz/ www.mctroja.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | djelomično:[[Troja (Prag)|Troja]] | |- valign="top" | rowspan="4" | 8 [[Datoteka:Praha-08 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="4" align="right" | 106.255 | align="right" | 99.840 | [[Prag 8]]<br />[https://web.archive.org/web/20120815094936/http://www.praha8.cz/ www.praha8.cz] (tschechisch und englisch) | potpuno:[[Bohnice]], [[Čimice]] (od 1960), [[Karlín (Prag)|Karlín]], [[Kobylisy]]; djelomično:[[Libeň]], [[Prager Neustadt|Neustadt]], [[Střížkov]], [[Troja (Prag)|Troja]], [[Žižkov]];<br />Satellitenstädte Bohnice, Čimice, Ďáblice, Invalidovna, Kobylisy | |- valign="top" | align="right" | 737 | Breziněves<br />[https://web.archive.org/web/20080928001042/http://www.brezineves.com/ www.brezineves.com] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Březiněves]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 2.680 | Ďáblice<br />[http://www.dablice.com/ www.dablice.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213094747/http://www.dablice.com/ |date=13. 2. 2021 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Ďáblice]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 2.998 | Dolní Chabry<br />[http://www.dchabry.cz/ www.dchabry.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Dolní Chabry]] (od 1968) | |- valign="top" | 9 [[Datoteka:Praha-09 CoA.svg|mini|50px]] | colspan="2" align="right" | 44.215 | [[Prag 9]]<br />[http://www.praha9.cz/ www.praha9.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Prosek]];<br />djelomično:[[Hloubětín]], [[Hrdlořezy]], [[Libeň]], [[Malešice]], [[Střížkov]], Vysočany;<br />Satellitenstädte Prosek I, II, III | <!--*Industriebezirk - vor allem Vyso&amp;amp;amp;amp;#269;any--> |- valign="top" | 10 [[Datoteka:Znak mestske casti Praha 10.svg|mini|50px]] | colspan="2" align="right" | 107.989 | [[Prag 10]]<br />www.praha10.cz<br />([https://web.archive.org/web/20080405112349/http://www.praha10.cz/en/ englisch])<br />([https://web.archive.org/web/20100214123150/http://www.praha10.cz/ tschechisch]) | potpuno:[[Vršovice]];<br />djelomično:[[Hloubětín]], [[Hrdlořezy]], [[Malešice]], [[Michle]], [[Strašnice]], [[Vinohrady]], [[Záběhlice]], [[Žižkov]];<br />Satellitenstädte Skalka, Zahrádní Město západ, východ | <!--*Industriebezirk, Fußballstadien--> |- valign="top" | rowspan="4" | 11 [[Datoteka:Prague 11 CoA CZ.svg|mini|50px]] | rowspan="4" align="right" | 84.316 | align="right" | 79.337 | [[Prag 11]]<br />[http://www.praha11.cz/ www.praha11.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Chodov (Prag)|Chodov]] (od 1968), [[Háje (Prag)|Háje]] (od 1968);<br />Satellitenstadt Jižní Město | |- valign="top" | align="right" | 556 | [[Křeslice]]<br />[http://www.kreslice.cz/ www.kreslice.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213094710/http://www.kreslice.cz/ |date=13. 2. 2021 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Křeslice]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 2.205 | [[Šeberov]]<br />[http://www.seberov.cz/ www.seberov.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Hrnčíře]], [[Šeberov]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 2.218 | [[Újezd]]<br />[http://www.praha-ujezd.cz/ www.praha-ujezd.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Újezd u Průhonic]] (od 1974);<br />Kateřinky | |- valign="top" | rowspan="2" | 12 [[Datoteka:Praha-12 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 63.422 | align="right" | 54.252 | [[Prag 12]]<br />www.praha12.cz<br />([https://web.archive.org/web/20100220154636/http://www.praha12.cz/en/ englisch])<br />([http://www.praha12.cz/ tschechisch]) | [[Cholupice]] (od 1974), [[Kamýk]], [[Komořany]] (od 1968), [[Modřany]] (od 1968), [[Točná]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 9.170 | [[Libuš]]<br />[http://www.praha-libus.cz/ www.praha-libus.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Libuš]] (od 1968), [[Písnice]] (od 1974) | |- valign="top" | rowspan="2" | 13 [[Datoteka:Praha-13 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 57.922 | align="right" | 55.154 | [[Prag 13]]<br />[https://web.archive.org/web/20100209001136/http://www.praha13.cz/ www.praha13.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Stodůlky]] (od 1974), [[Třebonice]] (od 1974);<br />djelomično:[[Jinonice]];<br />Satellitenstädte Lužiny, Nové Butovice, Velká Ohrada | |- valign="top" | align="right" | 2.768 | [[Řeporyje]]<br />[http://www.prahareporyje.cz/ www.prahareporyje.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Řeporyje]] (od 1974), [[Zadní Kopanina]] (od 1974) | |- valign="top" | rowspan="2" | 14 [[Datoteka:Praha-14 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 43.590 | align="right" | 41.641 | [[Prag 14]]<br />[https://web.archive.org/web/20100212080538/http://www.praha14.cz/ www.praha14.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | potpuno:[[Černý Most]], [[Hostavice]] (od 1968), [[Kyje]] (od 1968);<br />djelomično:[[Hloubětín]];<br />Satellitenstädte Černý Most I, II, Hloubětín, Lehovec | |- valign="top" | align="right" | 1.949 | [[Dolní Počernice]]<br />[http://www.dpocernice.cz/ www.dpocernice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Dolní Počernice]] (od 1974);<br />Vinice | |- valign="top" | rowspan="5" | 15 [[Datoteka:Praha-15 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="5" align="right" | 38.463 | align="right" | 27.552 | [[Praha 15]]<br />[http://www.praha15.cz/ www.praha15.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205185025/http://www.praha15.cz/ |date=5. 2. 2021 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Horní Měcholupy]] (od 1968), [[Hostivař]];<br />Satellitenstädte Hornoměcholupska, Na Košíku | |- valign="top" | align="right" | 1.334 | [[Dolní Měcholupy]]<br />[https://web.archive.org/web/20100305002052/http://www.dolnimecholupy.cz/ www.dolnimecholupy.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Dolní Měcholupy]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 2.294 | [[Dubeč]]<br />[https://web.archive.org/web/20100306185748/http://www.praha-dubec.cz/ www.praha-dubec.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Dubeč]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 6.132 | [[Petrovice]]<br />[https://web.archive.org/web/20100310125225/http://www.prahapetrovice.cz/ www.prahapetrovice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Petrovice (Prag)|Petrovice]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 1.151 | [[Štěrboholy]]<br />[https://web.archive.org/web/20100130222035/http://www.sterboholy.cz/ www.sterboholy.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Štěrboholy]] (od 1968) | |- valign="top" | rowspan="5" | 16 Radotín [[Datoteka:Praha-16 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="5" align="right" | 20.399 | align="right" | 7.874 | [[Radotín]]<br />[http://www.mcpraha16.cz/ www.mcpraha16.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814163740/http://www.mcpraha16.cz/ |date=14. 8. 2011 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Radotín (Prag)|Radotín]] (od 1974);<br />Cikánka, Lahovská | |- valign="top" | align="right" | 1.872 | [[Lipence]]<br />[http://www.praha-lipence.cz/ www.praha-lipence.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Lipence]] (od 1974);<br />[[Černošice|Dolní Černošice]] (bis 1992), Lipany, Kazín, Obsany | |- valign="top" | align="right" | 590 | [[Lochkov]]<br />[https://web.archive.org/web/20130617022925/http://praha-lochkov.cz/ www.praha-lochkov.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Lochkov]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 1.798 | [[Velká Chuchle]]<br />[https://web.archive.org/web/20100213020431/http://www.chuchle.cz/ www.chuchle.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Malá Chuchle]], [[Velká Chuchle]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 8.265 | [[Zbraslav]]<br />[http://www.mc-zbraslav.cz/ www.mc-zbraslav.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190528064028/http://www.mc-zbraslav.cz/ |date=28. 5. 2019 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Lahovice]] (od 1968), [[Zbraslav]] (od 1974);<br />Baně, Lahovičky, Strnady | |- valign="top" | rowspan="2" | 17 Řepy [[Datoteka:Řepy CoA CZ.gif|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 27.635 | align="right" | 24.391 | [[Řepy]]<br />[https://web.archive.org/web/20100519024125/http://www.repy.cz/ www.repy.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Řepy]] (od 1968);<br />Satellitenstädte Řepy I, II | |- valign="top" | align="right" | 3.244 | [[Zličín]]<br />[https://web.archive.org/web/20090830062313/http://www.mczlicin.cz/ www.mczlicin.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Sobín]] (od 1974), [[Zličín]] (od 1974) | |- valign="top" | rowspan="2" | 18 Letňany [[Datoteka:Praha-18 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="2" align="right" | 21.092 | align="right" | 14.721 | [[Letňany]]<br />[https://web.archive.org/web/20100106041518/http://www.praha18.cz/ www.praha18.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Letňany]] (od 1968) | | |- valign="top" | align="right" | 6.371 | Čakovice (od 2007 zu Bezirk&nbsp;18)<br />[https://web.archive.org/web/20100218145046/http://www.cakovice.cz/ www.cakovice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Čakovice]] (od 1968), [[Miškovice]] (od 1968), [[Třeboradice]] (od 1968) | |- valign="top" | rowspan="3" | 19 Kbely [[Datoteka:Praha 19 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="3" align="right" | 16.196 | align="right" | 4.918 | [[Kbely]]<br />[http://www.praha19.cz/ www.praha19.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Kbely]] (od 1968) | |- valign="top" | align="right" | 1.906 | [[Satalice]]<br />[http://www.mcsatalice.cz/ www.mcsatalice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Satalice]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 3.001 | [[Vinoř]]<br />[http://www.praha-vinor.cz/ www.praha-vinor.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Vinoř]] (od 1974);<br />Ctěnice | |- valign="top" | 20 Horní Počernice [[Datoteka:Coat of arms of Praha 20.svg|mini|50px]] | colspan="2" align="right" | 13.682 | [[Horní Počernice]]<br />[http://www.pocernice.cz/ www.pocernice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Horní Počernice]] (od 1974) | |- valign="top" | rowspan="4" | 21 Újezd nad Lesy [[Datoteka:Praha-21 CoA.svg|mini|50px]] | rowspan="4" align="right" | 15.334 | align="right" | 8.178 | [[Újezd nad Lesy]]<br />[http://www.praha21.cz/ www.praha21.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100212180501/http://www.praha21.cz/ |date=12. 2. 2010 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Újezd nad Lesy]] (od 1974);<br />Satellitenstadt Rohožník | |- valign="top" | align="right" | 3.259 | [[Běchovice]]<br />[http://www.praha-bechovice.cz/ www.praha-bechovice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Běchovice]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 2.818 | [[Klánovice]]<br />[http://www.praha-klanovice.cz/ www.praha-klanovice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Klánovice]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 1.079 | Koloděje | [[Koloděje]] (od 1974) | |- valign="top" | rowspan="5" | 22 Uhříněves [[Datoteka:Prague 22 CoA CZ.jpg|mini|50px]] | rowspan="5" align="right" | 8.663 | align="right" | 5.145 | [[Uhříněves]]<br />[http://www.praha22.cz/ www.praha22.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Hájek]] (od 1974), [[Pitkovice]] (od 1974), [[Uhříněves]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 446 | Benice | [[Benice]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 2.525 | [[Kolovraty]]<br />[http://www.kolovraty.cz/ www.kolovraty.cz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327152551/http://www.kolovraty.cz/ |date=27. 3. 2010 }} {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Kolovraty]] (od 1974), [[Lipany (Prag)|Lipany]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 322 | [[Královice]]<br />[http://www.mckralovice.cz/ www.mckralovice.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Královice]] (od 1974) | |- valign="top" | align="right" | 225 | [[Nedvězí]]<br />[http://www.mcnedvezi.cz/ www.mcnedvezi.cz] {{Simboli jezika|cs|Češki}} | [[Nedvězí]] (od 1974) | |} ==Reference== {{reference}} {{Commonscat|Districts of Prague}} [[Kategorija:Okruzi u Pragu]] kyn76ezdbk53shjdru57zrk4ysw3m4s 10 150644 3842983 3706256 2026-05-09T19:21:40Z Srđan 73336 3842983 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Evropsko vijeće | naslov = [[Evropsko vijeće]] | podaciklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Council of the EU and European Council.svg|70px]] | podaci1 = * {{nowrap|{{flagicon|EU}}}} [[Charles Michel|Michel]] (predsjednik [[Evropsko vijeće|Evropskog vijeća]]) * {{nowrap|{{flagicon|EU}}}} [[Ursula von der Leyen|Von der Leyen]] (predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]]) * {{nowrap|{{flagicon|Austrija}} [[Karl Nehammer|Nehammer]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Belgija}} [[Alexander De Croo|De Croo]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Bugarska}} [[Kiril Petkov|Petkov]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Češka}} [[Petr Fiala|Fiala]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Danska}} [[Mette Frederiksen|Frederiksen]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Estonija}} [[Kaja Kallas|Kallas]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Finska}} [[Sanna Marin|Marin]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Francuska}} [[Emmanuel Macron|Macron]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Grčka}} [[Kyriakos Mitsotakis|Mitsotakis]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Nizozemska}} [[Mark Rutte|Rutte]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Hrvatska}} [[Andrej Plenković|Plenković]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Irska}} [[Micheál Martin|Martin]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Italija}} [[Giorgia Meloni|Meloni]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Kipar}} [[Nicos Anastasiades|Anastasiades]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Latvija}} [[Arturs Krišjānis Kariņš|Kariņš]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Litvanija}} [[Gitanas Nausėda|Nausėda]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Luksemburg}} [[Xavier Bettel|Bettel]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Mađarska}} [[Péter Magyar|Magyar]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Malta}} [[Robert Abela|Abela]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Njemačka}} [[Friedrich Merz|Merz]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Poljska}} [[Donald Tusk|Tusk]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Portugal}} [[António Costa|Costa]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Rumunija}} [[Klaus Iohannis|Iohannis]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Slovačka}} [[Eduard Heger|Heger]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Slovenija}} [[Robert Golob|Golob]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Španija}} [[Pedro Sánchez|Sánchez]]}} * {{nowrap|{{flagicon|Švedska}} [[Magdalena Andersson|Andersson]]}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Evropsku uniju]] [[Kategorija:Navigacijski šabloni]] </noinclude> 505v674igyq31tp33f47g4ieob7vq16 0 152285 3843067 3575519 2026-05-10T05:02:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine | nativno_ime = | domaći_jezik = | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = Zgrada prijateljstva između Bosne i Hercegovine i Grčke | latd = 43 | latm = 51 | lats = 18.13 | latNS = N | longd = 18 | longm = 24 | longs = 18.63 | longEW = E | bivši_nazivi = Zgrada Izvršnog Vijeća | alternativna_imena = | etimologija = | status = | prekinuto = | vrsta_građevine = | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = TRG BiH 1, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovina | lokacija_grad = <!-- ili |lokacija_naselje = --> | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac= | početak = | završetak_datum = 1974 | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 2007 | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | vlasnik = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | gazda = | udruženje = | visina = | arhitektonski = | tip = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | težina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = staklo, beton | veličina = | broj_spratova = 21 | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = [[Juraj Neidhardt]] | kompanija_izgradnje = GP Vranica (originalno) <br/>Domotechniki S.A. (obnova) | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | potpisnik_ugovora = | nagrade = | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = <!-- ili |broj_jedinica = --> | parking = | web-sajt = <!-- [http://.... ] --> | reference = | fusnote = }} '''Zgrada prijateljstva između [[Grčka|Grčke]] i Bosne i Hercegovine''' je poslovna zgrada smještena u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. U zgradi je smješteno [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]. Zgrada grčko-bosanskog prijateljstva je često, pogrešno, nazivana [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|zgradom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. ==Historija== Zgrada je završena 1974. i u nju je tada smještena vlada tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|title=1945.-1991.|publisher=Grad Sarajevo|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=133|access-date=5. 11. 2016|language=bosanski|title=Arhivirana kopija|access-date=5. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060016/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=133|archive-date=23. 8. 2011|url-status=dead}}</ref> Službeno je nazvana Zgrada Izvršnog Vijeća. Tu je ulogu imala sve do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i kada je teško oštećena tokom granatiranja grada Sarajeva od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] početkom maja 1992, usljed čega je nastao požar i ona je izgorila. Nakon završetka rata, ostala je u ruševnom stanju sve do obnove, koja je započela 2006. ==Obnova== Godine 2006, [[Grčka]] vlada je osigurala 80% novca za obnovu zgrade. Ukupna vrijednost projekta je iznosila 17.057.316 [[Euro|eura]] (33,361,210 [[Konvertibilna marka|KM]]). Rekonstrukcija je završena za manje od godinu dana i zgrada je za upotrebu zvanično otvorena 23. jula 2007. godine.<ref>{{cite web|title=Otvorena «Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine»|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|date=23. 7. 2007|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/saopstenja/default.aspx?id=1568&langTag=bs-BA|access-date=5. 11. 2016|language=bosanski|archive-date=25. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210525163152/http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/saopstenja/default.aspx?id=1568&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Sarajevo parlament 2001.jpg|Zgrada poslije rata Datoteka:Sarajevo parlament 2007.jpg|Obnovljena zgrada </gallery> == Također pogledajte == * [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] * [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak|1}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevski neboderi}} {{Građevine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:2007. u arhitekturi]] agtztdzq1oon3ccyoqqely6i5okbpcw 0 175585 3843056 3829957 2026-05-10T00:41:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843056 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:WWW logo by Robert Cailliau.svg|mini|Historijski web logotip je dizajnirao [[Robert Cailliau]]]]'''World Wide Web''' (skraćeno '''WWW''', '''W3''', ili samo '''Web''', naziv dolazi iz engleskog jezika a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ ''web'' ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga [[Internet]]a koja omogućava dohvaćanje [[hipertekst]]ualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani [[hiperlink]]ovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računarski programi koji se nazivaju [[internetski preglednik|internet preglednici]].<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/Help/#webinternet|title=What is the difference between the Web and the Internet?|date=2009|website=W3C Help and FAQ|publisher=[[W3C]]|access-date=16. 7. 2015}}</ref> Web se često pogrešno koristi kao sinonim za [[Internet]], a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računarske mreže. Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u [[CERN]]-u engleski inženjer i naučnik [[Tim Berners-Lee]] i belgijski naučnik [[Robert Cailliau]].<ref name="TBL Web Proposal">{{cite web|url=https://www.w3.org/History/1989/proposal.html|title=Information Management: A Proposal|last1=Berners-Lee|first1=Tim|website=w3.org|publisher=The World Wide Web Consortium|access-date=12. 2. 2022}}</ref> Postao je svjetski dominantna softverska platforma.<ref>{{cite news|last1=Bleigh|first1=Michael|title=The Once And Future Web Platform|url=https://techcrunch.com/2014/05/16/the-once-and-future-web-platform/|access-date=9. 3. 2022|publisher=TechCrunch|date=16. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pewinternet.org/2014/03/11/world-wide-web-timeline/|title=''World Wide Web Timeline''|date=11. 3. 2014|publisher=Pews Research Center|access-date=1. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite news|last=Dewey|first=Caitlin|date=12. 3. 2014|title=''36 Ways The Web Has Changed Us''|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/news/style-blog/wp/2014/03/12/36-ways-the-web-has-changed-us/|access-date=1. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.internetlivestats.com/|title=''Website Analytics Tool''|access-date=1. 8. 2015}}</ref> Osnovni je alat pomoću kojeg se milijarde ljudi služi za komunikaciju s internetom.<ref>{{cite web|url=http://www.w3.org/Help/#webinternet|title=What is the difference between the Web and the Internet?|date=2009|website=W3C Help and FAQ|publisher=[[W3C]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709004648/http://www.w3.org/Help/#webinternet|archive-date=9. 7. 2015|url-status=live|access-date=16. 7. 2015}}</ref>[[Datoteka:WorldWideWebAroundWikipedia.png|mini|Grafički prikaz malog dijela WWW-a, demonstrirajući [[Link|hiperveze]]]] === Server === ''Web server'' je softver ili hardver posvećen pokretanju navedenog [[Server|softvera]], koji može zadovoljiti zahtjeve klijenata World Wide Web-a. Web server može, općenito, sadržavati jednu ili više veb stranica. Web server obrađuje dolazne mrežne zahtjeve preko HTTP-a i nekoliko drugih povezanih protokola. Primarna funkcija web servera je pohranjivanje, obrada i isporuka [[Veb-stranica|web stranica]] [[klijent]]ima.<ref>{{Cite book|last=Patrick|first=Killelea|title=Web performance tuning|url=https://archive.org/details/webperformancetu0000kill|date=2002|publisher=O'Reilly|isbn=978-0596001728|edition=2nd|location=Beijing|pages=[https://archive.org/details/webperformancetu0000kill/page/264 264]|oclc=49502686}}</ref> Komunikacija između klijenta i servera odvija se pomoću [[Hypertext Transfer Protocol|protokola za prijenos hiperteksta (HTTP)]]. Isporučene stranice su najčešće [[HTML|HTML dokumenti]], koji mogu uključivati [[Slika|slike]], [[Stilska tablica (web razvoj)|stilove]] i [[JavaScript|skripte]] pored tekstualnog sadržaja. === HTML === Jezik za označavanje hiperteksta (HTML) je standardni [[jezik za označavanje]] za kreiranje [[Veb-stranica|web stranica]] i [[web aplikacija]]. Uz [[CSS|Cascading Style Sheets]] (CSS) i [[JavaScript]], on čini trio [[Kamen temeljac|temeljnih]] tehnologija za World Wide Web.<ref>{{Cite book|last=Flanagan|first=David|title=JavaScript – The definitive guide|edition=6|page=1|quote=JavaScript is part of the triad of technologies that all Web developers must learn: HTML to specify the content of web pages, CSS to specify the presentation of web pages, and JavaScript to specify the behaviour of web pages.}}</ref> [[Internetski preglednik|Web pretraživači]] primaju HTML dokumente sa [[Veb-server|veb servera]] ili iz lokalne memorije i [[Motor pretraživača|renderiraju]] dokumente u multimedijalne web stranice. HTML opisuje strukturu web stranice [[Semantički Web|semantički]] i izvorno uključuje znakove za izgled dokumenta. [[Datoteka:WorldWideWebAroundWikipedia.png|mini|Grafički prikaz malog dijela WWW-a, demonstrirajući [[Link|hiperveze]]]] === Stranice === ''Web stranica'' je dokument koji je pogodan za World Wide Web i [[Internetski preglednik|web pretraživače]]. Web pretraživač prikazuje web stranicu na [[Računarski monitor|monitoru]] ili [[Mobilni uređaj|mobilnom uređaju]]. ==== Dinamične stranice ==== ''Dinamička web stranica na strani servera'' je [[Veb-stranica|web stranica]] čiju konstrukciju kontroliše [[Server aplikacija|aplikacijski poslužilac]] koji obrađuje skripte na strani servera. U skriptiranju na strani servera, [[Parametar (računarsko programiranje)|parametri]] određuju kako se odvija sastavljanje svake nove web stranice, uključujući postavljanje više obrade na strani klijenta. == Reference == {{Reflist}} == Literatura == * {{Cite journal|author1=Berners-Lee, Tim|author2=Bray, Tim|author3=Connolly, Dan|author4=Cotton, Paul|author5=Fielding, Roy|author6=Jeckle, Mario|author7=Lilley, Chris|author8=Mendelsohn, Noah|author9=Orchard, David|date=15. 12. 2004|title=Architecture of the World Wide Web, Volume One|url=http://www.w3.org/TR/webarch/|version=Version 20041215|publisher=W3C|author10=Walsh, Norman|author11=Williams, Stuart}} * {{cite journal|last=Berners-Lee|first=Tim|date=august 1996|title=The World Wide Web: Past, Present and Future|url=http://www.w3.org/People/Berners-Lee/1996/ppf.html}} * Brügger, Niels, ed, ''Web25: Histories from the first 25 years of the World Wide Web'' (Peter Lang, 2017). * {{Cite journal|author1=Fielding, R.|author2=Gettys, J.|author3=Mogul, J.|author4=Frystyk, H.|author5=Masinter, L.|author6=Leach, P.|author7=Berners-Lee, T.|date=juni 1999|title=Hypertext Transfer Protocol&nbsp;– HTTP/1.1|version=Request For Comments 2616|publisher=Information Sciences Institute}} * Niels Brügger, ed. ''Web History'' (2010) 362 pages; Historical perspective on the World Wide Web, including issues of culture, content, and preservation. * {{cite web|url=http://www.newdevices.com/publicaciones/www/index.html|title=World Wide Web Technology Architecture: A Conceptual Analysis|year=2003|work=New Devices|author=Polo, Luciano}} * Skau, H.O. (March 1990). "The World Wide Web and Health Information". ''New Devices''. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.w3.org/History/19921103-hypertext/hypertext/WWW/ Rana arhiva prve web stranice] * [http://www.mit.edu/people/mkgray/net/ Internet Statistics: Growth and Usage of the Web and the Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226054950/http://www.mit.edu/people/mkgray/net/ |date=26. 2. 2009 }} * [http://www.livinginternet.com/w/w.htm Living Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107015339/http://www.livinginternet.com./w/w.htm |date=7. 1. 2009 }} A comprehensive history of the Internet, including the World Wide Web. * {{dmoz|Computers/Internet/Web_Design_and_Development|Web Design and Development}} * [http://www.w3.org/ World Wide Web Konzorcij (W3C)] * [http://www.w3.org/Protocols/NL-PerfNote.html W3C Recommendations Reduce "World Wide Wait"] * [http://www.worldwidewebsize.com/ World Wide Web Size] Daily estimated size of the World Wide Web. * [https://web.archive.org/web/20110501162838/http://cle.ens-lyon.fr/40528325/0/fiche___pagelibre/ Antonio A. Casilli, Some Elements for a Sociology of Online Interactions] * [http://web-graph.org/ The Erdős Webgraph Server] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301013100/http://web-graph.org/ |date=1. 3. 2021 }} nudi sedmično osvježenu grafiku koja pokazuje neprekidni rast dijelova WWW. {{Telekomunikacije}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Mreže]] [[Kategorija:Britanski izumi]] [[Kategorija:Engleski izumi]] [[Kategorija:Interakcija čovjek-računar]] 8wupybou6a8bhxwcl39b1iwkslln8js 0 178231 3843013 3505300 2026-05-09T20:33:19Z Mhare 481 3843013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Epizoda u životu berača željeza | poster = Epizoda u životu berača željeza.jpg | tekst = | režija = [[Danis Tanović]] | producent = [[Amra Bakšić-Čamo]]<br>[[Čedomir Kolar]]<br>[[Danijel Hočevar]] | scenarist = [[Danis Tanović]] | narator = | uloge = [[Nazif Mujić]] | muzika = | kinematografija = [[Erol Zubčević]] | žanr = | montaža = [[Timur Makarević]] | studio = | distributer = | datum = 2013. | trajanje = 75 | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]], [[Francuska]], [[Slovenija]] | jezik = [[bosanski jezik|bosanski]], [[romski jezik|romski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Epizoda u životu berača željeza''''' je bosanskohercegovački film iz 2013. godine u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film je na [[Berlinale|međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu]] 16. februara 2013. dobio [[Srebrni medvjed za najbolji film|Srebrnog medvjeda za najbolji film]] a [[Nazif Mujić]] je dobio [[Srebrni medvjed za najbolju mušku ulogu|Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.berlinale.de/de/das_festival/preise_und_juries/preise_internationale_jury/index.html |title=PREISE DER INTERNATIONALEN JURY |work=berlinale.de |access-date= 22. 2. 2016}}</ref><ref name="DW">{{Cite web |url=http://www.dw.de/slavlje-za-bera%C4%8Da-%C5%BEeljeza-ali-i-nagrada-za-krugove/a-16604809 |title=Slavlje za 'Berača željeza', ali i nagrada za 'Krugove' |work=dw.de |access-date= 22. 2. 2016}}</ref> Film je osim ove dvije nagrade dobio posebnu nagradu ekumenskog žirija.<ref>{{Cite web |url=http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/13922/beraci-zeljeza-pobrali-najvise-nagrada |title='Berači željeza' pobrali najviše nagrada |work=filmski.net |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821145423/http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/13922/beraci-zeljeza-pobrali-najvise-nagrada |archive-date=21. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> Film je za samo 35.000 [[KM]]<ref name="MJ">{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/102315/miljenko-jergovic-tanovicevi-beraci-zeljeza |title=Miljenko Jergović: Tanovićevi berači željeza |work=radiosarajevo.ba |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305015508/http://www.radiosarajevo.ba/novost/102315/miljenko-jergovic-tanovicevi-beraci-zeljeza |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> (17.000 eura)<ref name="DW" /> realiziran u produkciji kuća iz BiH, Slovenije i Francuske, a opisuje istiniti događaj s kraja 2011. kada je jednoj ženi u središnjoj Bosni odbijena liječnička pomoć zbog toga jer porodica nije bila zdravstveno osigurana. U filmu pogođena romska porodica glumi samu sebe.<ref name="DW" /> == Radnja == Nazif (Nazif Mujić), Senada (Senada Alimanović) i njihove dvije male kćeri preživljavaju sa malom količinom novca. Nazif skuplja staro željezo i rastavlja stare automobile kako bi ih prodao u staro željezo. Kad se trudna Senada počinje osjećati loše, Nazif je vodi u bolnicu, ali tamo saznaju da je dijete koje ona nosi umrlo i da ona mora ići na specijalističku kliniku za hirurgiju. Senada nema karticu izdatu od državnog osiguranja; direktor u klinici joj odbija liječenje sve dok ne plati 980 maraka, što je bilo nemoguća suma za ovu siromašnu porodicu. Na koja god vrata je pokucala bila je odbijena, a utrka se nastavlja da bi se pronašlo rješenje prije nego Senada podlegne bolesti.<ref>{{Cite web |url=http://articles.latimes.com/2013/feb/13/entertainment/la-et-mn-berlin-film-festival-danis-tanovic-iron-picker-20130213 |title=At Berlin festival, Danis Tanovic film takes story, cast from life |work=latimes.com |access-date= 22. 2. 2016}}</ref> == Uloge == [[Nazif Mujić]], [[Senada Alimanović]], [[Sandra Mujić]] i [[Šemsa Mujić]] == Nagrade == * [[Srebrni medvjed za najbolji film]], * [[Nazif Mujić]] - [[Srebrni medvjed za najbolju mušku ulogu]], * Posebna nagrada ekumenskog žirija [[Berlinale 2013.|Berlinskog filmskog festivala 2013]]. godine. == Kritike == {{Citat| Uvećana studija slučaja siromaštva i rasizma na samim marginama moderne Evrope, ovaj oštro snimljeni kandidat za Zlatnog medvjeda u Berlinu kombinira emocionalnu snagu sa estetskom težinom. Sniman u sumornu zimu u bosanskohercegovačkom osiromašenom kraju, Epizoda u životu berača željeza, publici neće biti lagana za gledanje. Kratki scenarij filma blisko oslikava pravi incident koji je postao nacionalni skandal u Bosni, u kojoj jako siromašna porodica koja pripada progonjenoj romskoj manjini, nailazi na potencijalno fatalni zid državne birokracije. U nadahnutom činu kino naturalizma, Tanović kontaktira prave aktere u središtu ove priče te ih poziva da predstave na filmu svoje na život i smrt iskušenje. Njihove slatke kćerkice, Sandra i Šemsa, također igraju svoje uloge. Impresivno, pojavljuju se i neki od stvarnih doktora umiješanih u stvarni incident. Kamera je spretna i intimna, sa sirovom estetikom koja odgovara ovoj teškoj temi. Klinika je uokvirena s dugim nijemim scenama Nazifa u potrazi za metalom na snježnim deponijama smeća i pustoši cesta, naglašavajući težak očaj koji prožima život bez sigurnosti. S obzirom na Tanovićev neobični metod snimanja, Nazifu i Senadi može biti oprošteno za njihove povremeno slabe nastupe. Epizoda u životu berača željeza nije ugodna za gledanje, a nedostaje mu urednički kontekst konvencionalnog dokumentarca, koji se mogao napraviti da bude dostupniji gledaocima izvan Balkana. Imajući ovo u vidu, to je univerzalna ljudska priča, sa srcem, sumorno uvjerljiva porodična drama sa potmulim bijesom na rubu političkog protesta. <small> [[Stephen Dalton]], Hollywood Reporter </small><ref>{{Cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/review/an-episode-life-an-iron-421159 |title=An Episode in the Life of an Iron Picker: Berlin Review |work=hollywoodreporter.com |access-date= 22. 2. 2016}}</ref>}} == Citati == {{Citat|...Ovo je prvi put da sam na jednom ovakvom festivalu. Želio bih se zahvaliti svojoj ženi i djeci i mom najboljem prijatelju, Danisu Tanoviću...|[[Nazif Mujić]] prilikom dodjele Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca.<ref name="DW" />}} {{Citat|...Nadam se da ću jednom doći na Berlinale s malo veselijom temom...|[[Danis Tanović]] prilikom dodjele Srebrnog medvjeda za najbolji film.<ref name="DW" />}} {{Citat|...Mislim da je potrebno da ova priča bude viđena, ne samo da bi se pokrenule diskusije o našem društvu i svim vrstama otuđenja i diskriminacije koje su u njemu prisutne, nego da se kroz emocionalno shvatanje stanja žrtve dođe do momenta u kojem ćemo sami sebi postaviti pitanje: Kakvi smo to ljudi postali? Da li je moguće da sedamnaest godina nakon rata u kojem sam svakodnevno bio svjedok nevjerovatne ljudske hrabrosti I požrtvovanosti, u kojem su ljudi riskirali glavu da pomognu nepoznatom u nevolji, mi danas živimo u društvu koje se ne osvrće na ugrožene, koje se pravi da ne vidi užas koji nas okružuje. Nijedan sistem nije nehuman dok god postoje dobri ljudi među nama...|[[Danis Tanović]]<ref>{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/99749/novi-film-danisa-tanovica-u-konkurenciji-berlinalea |title=Novi film Danisa Tanovića u konkurenciji Berlinalea |work=radiosarajevo.ba |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305012956/http://www.radiosarajevo.ba/novost/99749/novi-film-danisa-tanovica-u-konkurenciji-berlinalea |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>}} == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=2507592|title=Epizoda u životu berača željeza}} {{Danis Tanović}}{{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici Srebrnog medvjeda]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Slovenski filmovi]] 3mrpyt09wb8ha3zgxma95nk9h32o6ge 3843019 3843013 2026-05-09T20:34:55Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Epizoda u životu berača željeza | poster = Epizoda u životu berača željeza.jpg | tekst = | režija = [[Danis Tanović]] | producent = [[Amra Bakšić-Čamo]]<br>[[Čedomir Kolar]]<br>[[Danijel Hočevar]] | scenarist = [[Danis Tanović]] | narator = | uloge = [[Nazif Mujić]] | muzika = | kinematografija = [[Erol Zubčević]] | žanr = | montaža = [[Timur Makarević]] | studio = | distributer = | datum = 2013. | trajanje = 75 | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]], [[Francuska]], [[Slovenija]] | jezik = [[bosanski jezik|bosanski]], [[romski jezik|romski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Epizoda u životu berača željeza''''' je bosanskohercegovački film iz 2013. godine u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film je na [[Berlinale|međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu]] 16. februara 2013. dobio [[Srebrni medvjed za najbolji film|Srebrnog medvjeda za najbolji film]] a [[Nazif Mujić]] je dobio [[Srebrni medvjed za najbolju mušku ulogu|Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.berlinale.de/de/das_festival/preise_und_juries/preise_internationale_jury/index.html |title=PREISE DER INTERNATIONALEN JURY |work=berlinale.de |access-date= 22. 2. 2016}}</ref><ref name="DW">{{Cite web |url=http://www.dw.de/slavlje-za-bera%C4%8Da-%C5%BEeljeza-ali-i-nagrada-za-krugove/a-16604809 |title=Slavlje za 'Berača željeza', ali i nagrada za 'Krugove' |work=dw.de |access-date= 22. 2. 2016}}</ref> Film je osim ove dvije nagrade dobio posebnu nagradu ekumenskog žirija.<ref>{{Cite web |url=http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/13922/beraci-zeljeza-pobrali-najvise-nagrada |title='Berači željeza' pobrali najviše nagrada |work=filmski.net |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821145423/http://filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/13922/beraci-zeljeza-pobrali-najvise-nagrada |archive-date=21. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> Film je za samo 35.000 [[KM]]<ref name="MJ">{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/102315/miljenko-jergovic-tanovicevi-beraci-zeljeza |title=Miljenko Jergović: Tanovićevi berači željeza |work=radiosarajevo.ba |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305015508/http://www.radiosarajevo.ba/novost/102315/miljenko-jergovic-tanovicevi-beraci-zeljeza |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> (17.000 eura)<ref name="DW" /> realiziran u produkciji kuća iz BiH, Slovenije i Francuske, a opisuje istiniti događaj s kraja 2011. kada je jednoj ženi u središnjoj Bosni odbijena liječnička pomoć zbog toga jer porodica nije bila zdravstveno osigurana. U filmu pogođena romska porodica glumi samu sebe.<ref name="DW" /> == Radnja == Nazif (Nazif Mujić), Senada (Senada Alimanović) i njihove dvije male kćeri preživljavaju sa malom količinom novca. Nazif skuplja staro željezo i rastavlja stare automobile kako bi ih prodao u staro željezo. Kad se trudna Senada počinje osjećati loše, Nazif je vodi u bolnicu, ali tamo saznaju da je dijete koje ona nosi umrlo i da ona mora ići na specijalističku kliniku za hirurgiju. Senada nema karticu izdatu od državnog osiguranja; direktor u klinici joj odbija liječenje sve dok ne plati 980 maraka, što je bilo nemoguća suma za ovu siromašnu porodicu. Na koja god vrata je pokucala bila je odbijena, a utrka se nastavlja da bi se pronašlo rješenje prije nego Senada podlegne bolesti.<ref>{{Cite web |url=http://articles.latimes.com/2013/feb/13/entertainment/la-et-mn-berlin-film-festival-danis-tanovic-iron-picker-20130213 |title=At Berlin festival, Danis Tanovic film takes story, cast from life |work=latimes.com |access-date= 22. 2. 2016}}</ref> == Uloge == [[Nazif Mujić]], [[Senada Alimanović]], [[Sandra Mujić]] i [[Šemsa Mujić]] == Nagrade == * [[Srebrni medvjed za najbolji film]], * [[Nazif Mujić]] - [[Srebrni medvjed za najbolju mušku ulogu]], * Posebna nagrada ekumenskog žirija [[Berlinale 2013.|Berlinskog filmskog festivala 2013]]. godine. == Kritike == {{Citat| Uvećana studija slučaja siromaštva i rasizma na samim marginama moderne Evrope, ovaj oštro snimljeni kandidat za Zlatnog medvjeda u Berlinu kombinira emocionalnu snagu sa estetskom težinom. Sniman u sumornu zimu u bosanskohercegovačkom osiromašenom kraju, Epizoda u životu berača željeza, publici neće biti lagana za gledanje. Kratki scenarij filma blisko oslikava pravi incident koji je postao nacionalni skandal u Bosni, u kojoj jako siromašna porodica koja pripada progonjenoj romskoj manjini, nailazi na potencijalno fatalni zid državne birokracije. U nadahnutom činu kino naturalizma, Tanović kontaktira prave aktere u središtu ove priče te ih poziva da predstave na filmu svoje na život i smrt iskušenje. Njihove slatke kćerkice, Sandra i Šemsa, također igraju svoje uloge. Impresivno, pojavljuju se i neki od stvarnih doktora umiješanih u stvarni incident. Kamera je spretna i intimna, sa sirovom estetikom koja odgovara ovoj teškoj temi. Klinika je uokvirena s dugim nijemim scenama Nazifa u potrazi za metalom na snježnim deponijama smeća i pustoši cesta, naglašavajući težak očaj koji prožima život bez sigurnosti. S obzirom na Tanovićev neobični metod snimanja, Nazifu i Senadi može biti oprošteno za njihove povremeno slabe nastupe. Epizoda u životu berača željeza nije ugodna za gledanje, a nedostaje mu urednički kontekst konvencionalnog dokumentarca, koji se mogao napraviti da bude dostupniji gledaocima izvan Balkana. Imajući ovo u vidu, to je univerzalna ljudska priča, sa srcem, sumorno uvjerljiva porodična drama sa potmulim bijesom na rubu političkog protesta. <small> [[Stephen Dalton]], Hollywood Reporter </small><ref>{{Cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/review/an-episode-life-an-iron-421159 |title=An Episode in the Life of an Iron Picker: Berlin Review |work=hollywoodreporter.com |access-date= 22. 2. 2016}}</ref>}} == Citati == {{Citat|...Ovo je prvi put da sam na jednom ovakvom festivalu. Želio bih se zahvaliti svojoj ženi i djeci i mom najboljem prijatelju, Danisu Tanoviću...|[[Nazif Mujić]] prilikom dodjele Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca.<ref name="DW" />}} {{Citat|...Nadam se da ću jednom doći na Berlinale s malo veselijom temom...|[[Danis Tanović]] prilikom dodjele Srebrnog medvjeda za najbolji film.<ref name="DW" />}} {{Citat|...Mislim da je potrebno da ova priča bude viđena, ne samo da bi se pokrenule diskusije o našem društvu i svim vrstama otuđenja i diskriminacije koje su u njemu prisutne, nego da se kroz emocionalno shvatanje stanja žrtve dođe do momenta u kojem ćemo sami sebi postaviti pitanje: Kakvi smo to ljudi postali? Da li je moguće da sedamnaest godina nakon rata u kojem sam svakodnevno bio svjedok nevjerovatne ljudske hrabrosti I požrtvovanosti, u kojem su ljudi riskirali glavu da pomognu nepoznatom u nevolji, mi danas živimo u društvu koje se ne osvrće na ugrožene, koje se pravi da ne vidi užas koji nas okružuje. Nijedan sistem nije nehuman dok god postoje dobri ljudi među nama...|[[Danis Tanović]]<ref>{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/99749/novi-film-danisa-tanovica-u-konkurenciji-berlinalea |title=Novi film Danisa Tanovića u konkurenciji Berlinalea |work=radiosarajevo.ba |access-date=22. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305012956/http://www.radiosarajevo.ba/novost/99749/novi-film-danisa-tanovica-u-konkurenciji-berlinalea |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>}} == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=2507592|title=Epizoda u životu berača željeza}} {{Danis Tanović}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici Srebrnog medvjeda]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Slovenski filmovi]] rngt1kvyahr6z88ipxheq8awp5x21h5 0 263554 3843002 3638084 2026-05-09T20:18:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vlado Sučić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1936|9|21}} | mjesto_rođenja = Livno, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|2023|11|27|1936|9|21}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | druga_imena = | zanimanje = romanist | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Vlado Sučić''' (rođen 21. septembra 1936, umro 27. novembra 2023), bio je jugoslavenski i hrvatski [[romanist]].<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-prof-dr-vlado-sucic-1936-2023|title=IN MEMORIAM {{!}} Prof. dr. Vlado Sučić (1936-2023)|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=5. 8. 2024}}</ref> == Biografija == Vlado Sučić rodio se u naselju [[Vidoši]] kod [[Livno|Livna]]. Studij [[Francuski jezik|francuskog jezika]] [[Francuska književnost|s književnošću]], [[Latinski jezik|latinskog jezika]] [[Rimska književnost|i rimsku književnost]], te [[Italijanski jezik|talijanskog jezika]] završio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1961. Magistarski rad pod nazivom: ''Osnovni idiomi u francuskoj nauci o književnosti i njihovo mjesto u nastavi francuskog jezika'' na Filozofskom fakultetu, odbranio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. Na istom Fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Vremenska rečenica u savremenom francuskom i srpskohrvatskom jeziku''1983. Za [[metodičar]]a za francuski jezik na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] izabran je 1971. Prošao je sva univerzitetska zvanja. Predavao je [[Morfosintaksa|Morfosintaksu]], [[Sintaksa|Sintaksu]] i [[Metodika nastave francuskog jezika|Metodiku nastave francuskog jezika]]. Jedan period bio je [[lektor]] srpskohrvatskog jezika na Univerzitetu IV Sorbonne u [[Pariz]]u (1985-1987). Bio je predavač na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 1987-88. Obavljao je funkciju prodekana za nastavno-naučna pitanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u tri navrata. Bio je šef odsjeka za romanistiku. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] u periodu 1998-2002. Penzionisan je 2006. Izabran je za [[Profesor emeritus|professora emeritusa]]. Vlado Sučić bavio se lingvistikom, primijenjenom lingvistikom i metodikom nastave francuskog jezika, proučava sintaksu i [[Leksikologija|leksikologiju]]. Objavio je jednu knjigu i četrnaest udžbenika francuskog jezika za [[osnovna škola|osnovnu školu]] i [[Gimnazija|gimnaziju]], tri metodička priručnika za nastavnike francuskog jezika, te nekoliko desetina naučnih i stručnih radova u različitim časopisima ([[Živi jezici]] [[Beograd]], [[Književni jezik]] [[Sarajevo]], [[Naša škola]] [[Sarajevo]], [[Strani jezici]] [[Zagreb]], [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]). Dobio je nagradu “Svjetlosti” za najbolje vaspitno-obrazovno djelo (Udžbenik francuskog jezika za V razred osnovne škole) 1990. == Bibliografija == * [https://books.google.ba/books/about/Temporalna_klauza_sa_veznikom_kad_u_savr.html?id=nVMLAQAAMAAJ&redir_esc=y Temporalna klauza sa veznikom kad u savremenom francuskom i srpskohrvatskom jeziku], Institut za jezik i književnost u Sarajevu, Sarajevo 1988, 166 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 273-274. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://scholar.google.com/citations?user=aDQlTlwAAAAJ&hl=en{{Mrtav link}} * http://izj.unsa.ba/files/1987-16-1/1-VladoSucic1-16.PDF {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sučić, Vlado}} [[Kategorija:Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Rođeni 1936.]] jdbfms489mpglkm6jfu6nz9lnv9oczb 0 264268 3843046 3830399 2026-05-09T22:33:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = | ime serije = ''Vruć vetar'' | originalni naslov = | slika = Vruć vetar.jpg | opis slike = DVD omot | žanr = komedija | format = komedija | baziran_na = istoimenom romanu | autor = [[Siniša Pavić]]<br>[[Ljiljana Pavić]] | režiser = Aca Đorđević | razvoj = | glasovi = | glumci = [[Ljubiša Samardžić]]<br>[[Miodrag Petrović Čkalja]]<br>[[Bora Todorović]] | narator = | država = {{ZID|Jugoslavija}} | jezik = [[Srpski jezik|Srpski]] | broj sezona = 1 | broj epizoda = 10 <!-- Produkcija --> | producent = [[Televizija Beograd]] | izvršni producent = | montaža = Radmila Nikolić | lokacija = [[Beograd]] <br> [[Vlasotince]] <br> [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] | kinematografija = | trajanje epizode = ~ 55 minuta | tv kuća = [[RTV Beograd]] | početak serije = 6. januar 1980 | kraj serije = 10. mart 1980. | u BiH = | prethodna = | sljedeća = | web stranica = | imdb = 0191747 }} '''''Vruć vetar''''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] humoristička [[televizijska serija]] iz 1980,<ref>{{Cite web |url=http://www.domace.serije.co.rs/pretraga/domace-serije-online/1/vruc-vetar.html |title=Vruć vetar - domaća serija |access-date=17. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200230/http://www.domace.serije.co.rs/pretraga/domace-serije-online/1/vruc-vetar.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> snimljena u produkciji Televizije Beograd 1979. Scenario je napisao [[Siniša Pavić]], po svom istoimenom romanu,<ref>{{cite web|url=http://www.domace.serije.co.rs/autori-domacih-serija/sinisa-pavic.html|title=Siniša Pavić - biografija|date=|publisher=domace.serije.co.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20120805055125/http://www.domace.serije.co.rs/autori-domacih-serija/sinisa-pavic.html|archive-date=5. 8. 2012|url-status=dead|accessdate=24. 7. 2013}}</ref> u saradnji sa [[Ljiljana Pavić|Ljiljanom Pavić]], a režirao je [[Aleksandar Đorđević]].<ref>{{cite web|url=http://www.domace.serije.co.rs/pretraga/domace-serije-online/1/vruc-vetar.html|title=Vruć vetar - domaća serija|date=|publisher=domace.serije.co.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200230/http://www.domace.serije.co.rs/pretraga/domace-serije-online/1/vruc-vetar.html|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead|accessdate=5. 5. 2013}}</ref> Serija ima 10 epizoda koje su premijerno emitovane u periodu od 6. januara do 10. marta 1980.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0191747/episodes?season=1&ref_=tt_eps_sn_1|title=Vruć vetar|date=|publisher=imdb.com|accessdate=5. 5. 2013}}</ref> Pri njenom prvom prikazivanju, serija je emitovana nedeljom od 20:00 na Prvom programu.<ref>{{cite news|date=6. 1. 1980|title=TV program|url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0016-IMAGE&issue=UB_00064_19800106&quality=&doctype=Newspaper|work=Borba|location=Beograd|access-date=29. 5. 2024|quote=Vest na desnoj polovini stranice.}}</ref> Serija je osim na prostorima bivše Jugoslavije emitovana u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje je proglašena za najbolju televizijsku seriju svih vremena.<ref>{{cite web|url=http://kosutnjakfilm.rs/o-nama/biografije-autora/466-sinisa-pavic.html|title=Siniša Pavić|date=|publisher=kosutnjakfilm|archive-url=https://web.archive.org/web/20130717102306/http://kosutnjakfilm.rs/o-nama/biografije-autora/466-sinisa-pavic.html|archive-date=17. 7. 2013|url-status=dead|accessdate=6. 8. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nadlanu.com/pocetna/zivot/dobra-stara-vremena/quotVruc-vetarquot-se-reprizira-u-Hrvatskoj.a-199369.899.html|title="Vruć vetar" se reprizira u Hrvatskoj|date=|publisher=nadlanu.com|accessdate=17. 9. 2013}}{{Mrtav link}}</ref> Uloga Šurde je [[Ljubiša Samardžić|Ljubiši Samardžiću]] donijela veliku popularnost. 1980-ih je u Mađarskoj proglašen za najboljeg glumca gdje ga je na Nep stadionu dočekalo 100.000 ljudi, a poslije velikog uspjeha serije proglašen je za glumca godine i u Bugarskoj i Rumuniji.<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/jetset/402703-verovali-ili-ne-serija-vruc-vetar-i-dalje-najpopularnija-u-madjarskoj-foto-video|title=Verovali ili ne: Serija "Vruć vetar" i dalje najpopularnija u Mađarskoj!|date=|publisher=telegraf.rs|accessdate=4. 5. 2013}}</ref> U Mađarskoj je serija premijerno emitovana od 11. decembra 1984. do 12. februara 1985. na javnom servisu MTV-u. Uporedo sa serijom, snimljen je i film ''[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]''. Završna tema serije, pjesma "A sad, adio", koju je uz grčki instrumental otpjevao [[Oliver Dragojević]], evergrin je jugoslovenske pop muzike. == Radnja == Borivoje Šurdilović iz [[Vlasotince|Vlasotinca]] odlazi u [[Beograd]] u potrazi za boljim životom. Međutim, kako bi se njegove želje ispunile, prolazi kroz razne avanture. Mijenja mnoga radna mjesta, od taksista do brijača, da bi na kraju postao poznati frizer u Beogradu. == Uloge == {| class="wikitable" !Glumac !Uloga |- |[[Ljubiša Samardžić]] |Borivoje Šurdilović "Šurda" |- |[[Miodrag Petrović Čkalja]] |Blagoje Popović "Firga" |- |[[Bora Todorović]] |Slobodan Mihajlović "Bob" |- |[[Radmila Savićević]] |Šurdina baba |- |[[Vesna Čipčić]] |Vesna Šurdilović, Šurdina žena |- |[[Žika Milenković]] |Sotir Šurdilović "Soća", Šurdin otac |- |[[Ilija Mihajlović]] |Šurdin sin |- |[[Dragomir Bojanić Gidra]] |Krstivoje Krstić − "Jednoruki Krstivoje" |- |[[Nikola Simić]] |Šurdin šef |- |[[Ljubica Ković]] |Šurdina majka |- |[[Ljubica Šćepanović]] |Šurdina sestra |- |[[Mladen Nedeljković]] |Šurdin zet |- |[[Čedomir Petrović]] |Pera pronalazač |- |[[Milan Puzić]] |Marko Bošković |- |[[Nikola Milić]] |predsjednik stambene komisije |- |[[Janez Vrhovec]] |Pupavac, Šurdin kolega |- |[[Dušan Poček]] |poslovođa samoposluge |- |[[Melita Bihali]] |sekretarica direktora građevinske firme |- |[[Miodrag Popović Deba]] |direktor građevinske firme |- |[[Toma Jovanović]] |magistar Čolović |- |[[Dragoljub Milosavljević|Dragoljub Gula Milosavljević]] |Bobov prijatelj |- |[[Predrag Todorović]] |novinar |- |[[Žiža Stojanović]] |službenica banke |- |[[Predrag Milinković]] |Picek, Šurdin kolega |- |[[Slavoljub Bešić]] |pevač |- |[[Milivoje Daskalović]] |gost na Šurdinoj svadbi |- |[[Radoslav Pavlović]] |komšija |- |[[Mihajlo Viktorović]] |stanar novogradnje |- |[[Rastko Tadić]] |predsjednik tehničke komisije |- |[[Slavko Simić]] |krojač |- |[[Milutin Butković]] |berber u penziji |- |[[Jelica Sretenović]] |Ivanka |- |[[Nada Blam]] |Anči, Šurdina prva dejvojka |- |[[Milan Srdoč]] |mušterija u taksiju, čovek u gipsu |- |[[Ljuba Tadić]] |čovjek na aerodromu |- |[[Petar Slovenski]] |Borko, gost na prijemu |- |[[Dragan Nikolić]] |gost na prijemu |- |[[Voja Brajović]] |gost na prijemu |- |[[Mida Stevanović]] |nervozna mušterija u berbernici |- |[[Nenad Ciganović]] |mušterija u berbernici |- |[[Velimir Subotić]] |mušterija u berbernici sa psom |- |[[Dara Čalenić]] |Afronzina |- |[[Mića Tatić]] |doktor |- |[[Lidija Pletl]] |medicinska sestra |- |[[Dragica Novaković]] |Službenica na šalteru banke |- |[[Radisav Radojković]] |komandir milicije |- |[[Dušan Tadić]] |dežurni Veličković |- |[[Ratko Miletić]] |kondukter Rale |- |[[Danica Ristovski]] |novinarka |- |[[Borislav Stjepanović|Boro Stjepanović]] |pomoćni sudija |- |[[Dragan Laković]] |direktor fudbalskog kluba |- |[[Đorđe Jovanović]] |sekretar fudbalskog kluba |- |[[Zoran Miljković]] |Roki |- |[[Cane Firaunović]] |konobar |- |[[Dunja Činče]] |žena sa pudlicom |- |[[Radmila Plećaš]] |Afronzinina služavka Marija |- |[[Ružica Sokić]] |Anđelija |- |[[Radmila Guteša]] |grofica Helena |- |Mihajlo Bata Paskaljević |[[Žilijen Živago]] |- |[[Ljubomir Didić]] |Svetolik Popadić "Baćko" |- |[[Mira Dinulović]] |službenica zavoda za zapošljavanje |- |[[Rada Đuričin]] |sudija |- |[[Vladan Živković]] |Mile Kontraš |- |[[Dušan Janićijević]] |Kapisazović |- |[[Eugen Verber]] |predsednik radničkog saveta |- |[[Nikola Jovanović]] |Brka |- |[[Mirko Babić]] |sudski izvršitelj |- |[[Ljubomir Ubavkić]] |seljak |- |[[Ramiz Sekić]] |novi direktor |- |[[Bogoljub Petrović]] |Vesnin direktor Kurčubić |- |[[Stevan Minja]] |gazda Sima |- |[[Jelena Žigon]] |Boškovićeva sekretarica |- |[[Miroslav Bijelić]] |hotelski psiholog |- |[[Miodrag Andrić]] |kontrolor parkinga |- |[[Vesna Malohodžić]] |Bobova supruga |- |Danica Maksimović |prodavačica kaseta |- |[[Mira Banjac]] |Mara |- |[[Milivoj Popović|Milivoj Popović Mavid]] |sudija |- |[[Branislav Milenković|Branislav Ciga Milenković]] |navijač sa štapom/ nezadovoljni stanar / gost u kafani |- |[[Ljubiša Bačić]] |prodavač kola / mušterija u kafani |- |[[Dragan Ocokoljić]] |dr Ivković / advokat |- |[[Branko Cvejić]] |Miša, gost na prijemu / Vesnin bivši dečko |- |[[Milivoje Tomić|Milivoje Mića Tomić]] |Šahista / Vesnin stanodavac / Bobov šef |- |[[Božidar Stošić]] |auto-mehaničar / vodoinstaler |- |[[Ivo Jakšić]] |Avramović, gost na prijemu / Bobov kolega Damjanović |- |[[Veljko Marinković]] |sudija / Bobov novi kolega |- |[[Ivan Bekjarev]] |golman / konobar u hotelu |- |[[Ranko Gučevac]] |konobar u hotelu / čovek iz unutrašnjosti |- |[[Tatjana Beljakova]] |Prevodilac |- |[[Buda Jeremić]] |Šurdin kolega s pozivom za sastanak |- |[[Stanimir Avramović]] |Poštar |- |[[Dušan Vujnović]] |milicioner |- |[[Strahinja Mojić]] |milicioner |- |[[Milka Gazikalović]] |Dragica, servirka |- |[[Slavica Đorđević]] |Lenče |- |[[Vladislav Matić]] |Vesnin advokat |- |[[Dragan Lukić Omoljac]] |Majstor Milisav |- |[[Branislav Damnjanović]] |Konobar koji nema crevca |- |[[Živojin Nenadović]] | |} == Spisak epizoda == {| class="wikitable" style="width:50%; margin:auto; background:#FFFFFF;" |- style="color: #FFFFFF;" !! width="50" style="background:#318CE7;" |Epizoda !! width="170" style="background:#318CE7;"| Naziv !! width="80" style="background:#318CE7;"|Prvo prikazivanje {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 1 | Naslov = Čovek na pogrešnom mestu | Datum = [[6. januar]] [[1980]]. | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 2 | Naslov = Taksista | Datum = [[13. januar]] [[1980]]. | VrhBoja =E9E9E9 | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 3 | Naslov = Gasterbajter | Datum = [[20. januar]] [[1980]]. | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 4 | Naslov = Kobni susret | Datum = [[27. januar]] [[1980]]. | VrhBoja =E9E9E9 | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 5 | Naslov = Bračni vir | Datum = [[3. februar]] [[1980]]. | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 6 | Naslov = Stan | Datum = [[10. februar]] [[1980]]. | VrhBoja =E9E9E9 | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 7 | Naslov = Na barikadama | Datum = [[17. februar]] [[1980]]. | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 8 | Naslov = Pronalazak | Datum = [[24. februar]] [[1980]]. | VrhBoja =E9E9E9 | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 9 | Naslov = Brodolom | Datum = [[3. mart]] [[1980]]. | BojaLinije =FFBF00 }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 10 | Naslov = Šampion | Datum = [[10. mart]] [[1980]]. | VrhBoja =E9E9E9 | BojaLinije =FFBF00 }} |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Imdb title|id=0191747|title=Vruć vetar}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jugoslavenske humorističke serije iz 1980-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenske TV-serije iz 1980-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenske TV-serije sa početkom prikazivanja 1980.]] sdodfy17lm865r9hdesji3g9kz2c92n 0 351640 3843025 3510240 2026-05-09T20:38:08Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Otok ljubavi | slika = Otok ljubavi plakat filma.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = | scenarist = {{plainlist| * [[Aleksandar Hemon]] * Jasmila Žbanić }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Franco Nero]] * [[Ariane Labed]] * [[Leon Lučev]] * [[Ada Condeescu]] * [[Ermin Bravo]] }} | muzika = {{plainlist| * [[Balz Bachmann]] * [[Peter Braeker]] }} | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = | montaža = [[Isabel Meier]] | studio = [[Deblokada Produkcija]] | distributer = | datum = | trajanje = | zemlja = {{plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Njemačka]] * [[Hrvatska]] * [[Švicarska]] }} | jezik = | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Otok ljubavi''''' je filmska komedija bosanskohercegovačke režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] za koju, uz [[Aleksandar Hemon|Aleksandra Hemona]], potpisuje i scenarij. Film je priča o porodici Grebo, Dalili (35), Nedžadu (37), kojeg zovu Grebo, i Sanji (9), koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku. U velikom hotelu prepunom turista iz cijele Evrope predaju se ljetnim užicima. Snimanje filma je podržao ''Eurimages'' kao i koprodukcije Hrvatske (''Živa'' produkcija), BiH (''Deblokada''), Njemačke (''Komplizen film'') i Švicarske (''Okofilm Productions''). ''Otok ljubavi'' je u dijelu javnosti dobio etiketu zabranjenog filma, odnosno projekta čija je tema [[pedofilija]], što je Jasmila odlučno odbacila. Film je sniman u [[Istra|Istri]] i na otoku Sveti Nikola.<ref>{{Cite web |url=http://www.avaz.ba/showbiz/film-i-tv/jasmila-zbanic-priprema-otok-ljubavi |title=Članak Avaza o snimanju filma |access-date=20. 2. 2014 |archive-date=10. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140210095706/http://www.avaz.ba/showbiz/film-i-tv/jasmila-zbanic-priprema-otok-ljubavi |url-status=dead }}</ref> Prodao je svega 2,036 kino ulaznica. == Radnja == <!-- Previše je slično opisu na fama.com.hr --> U ovoj komediji Dalila, njen muž Grebo i kći Sanja provode praznike u hotelskom naselju na hrvatskoj obali. Izloženost moru, suncu i hotelskim aktivnostima potiču Grebu i Dalilu na sve veću uzajamnu žudnju koju je teško kontrolirati. Sanja, koja se nada da će na ovim praznicima naučiti plivati u dubokoj vodi, saznaje šokantne činjenice u životu od Lucije, kćeri hotelske sobarice. Sanja je opčinjena Florom, Engleskinjom koja radi u hotelu. Florinom nećaku Adamu sviđaju se Sonjine škripave natikače i ozbiljno se u nju zaljubljuje. Kada Grebo i Dalila po prvi put vide Floru Sanjinim očima, shvataju njenu opčinjenost. Međutim, Florina ljepota u njima pobudi neobične osjećaje, što komplicira njihov desetogodišnji brak na neobičan način i otkriva im nove mogućnosti u životu. Praznici ubrzo kreću nekontroliranim putem.<ref>[http://fama.com.hr/otok-ljubavi-jasmile-zbanic/ Radnja filma]</ref> == Uloge == [[Datoteka:Sff 20 aug 2014 11.jpg|mini|Ariane Labed]] * [[Franco Nero]] kao Marquis Polesini * [[Ariane Labed]] kao Liliane * [[Leon Lučev]] kao Stipica * [[Ada Condeescu]] kao Flora * [[Ermin Bravo]] kao Grebo == Premijere == Film je 9. augusta 2014. doživio svoju svjetsku premijeru na 67. Locarno Film Festivalu u okviru programa Piazza Grande koje je ujedno i jedno od najvećih otvorenih kina u Evropi.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/svjetska-premijera-otoka-ljubavi-jasmile-zbanic-na-67-locarno-film-festivalu/140809066 Svjetska premijera otoka ljubavi Jasmile Žbanić na 67. Locarno film festivalu]</ref> Bosanskohercegovačka premijera filma je održana tokom 20. Sarajevo Film Festivala, gdje se zbog velikog interesa publike organizovala i dodatna projekcija pored tri ranije dogovorene projekcije po programu Festivala. U bosanskohercegovačkim kinima počeo se prikazivati od 16. oktobra 2014.<ref name="bhkino">[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/otok-ljubavi-u-bh-kinima-od-16-oktobra/141008002 "Otok ljubavi" u bh. kinima od 16. oktobra]</ref> U Zagrebu je 9. oktobra 2014. održana hrvatska premijera filma.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/u-zagrebu-odrzana-premijera-filma-jasmile-zbanic-otok-ljubavi/141010072 U Zagrebu održana premijera filma Jasmile Žbanić "Otok ljubavi"]</ref> == Prijem == === Kritike === Film je naišao na uglavnom negativne reakcije kritičara. Jay Weissberg iz ''[[Variety]]ja'' piše: "Bilo bi lijepo reći da ''Ljubavno ostrvo'' predstavlja sofisticiran pristup temi lezbijstva i biseksualnosti, no ništa na ekranu ne pokazuje bilo kakve znakove sofisticiranosti. Boje su prejake, nivo zrelosti infantilan, a humor ispodprosječan. [...] Žbanić je u svojim prethodnim filmovima pokazala da ima sposobnost vrlo uvjerljivo pojasniti kako se prošlost njenih likova odražava na njihovu sadašnjost, ali u ovom filmu to je na najnižem mogućem nivou, a ukupna slika koju dobijamo operirana je od bilo kakve društvene ili političke pozadine. To ne bi bio problem da je komedija spretna i inteligentna, no to ovdje nije slučaj."<ref>{{cite web|last1=Weissberg|first1=Jay|title=Film Review: ‘Love Island’|url=http://variety.com/2014/film/festivals/film-review-love-island-1201281510/|website=Variety|access-date=27. 1. 2018|date=12. 8. 2014}}</ref> Dan Fainaru iz ''[[ScreenDaily]]ja'' napisao je: "Čestit i dovoljno bezazlen da bude preporučljiv za gledaoce svih uzrasta, film djeluje kao vid zabave koju je doktor preporučio Jasmili Žbanić nakon teškog stresa s kojim se morala nositi u svojim prethodnim filmovima."<ref>{{cite web|last1=Fainaru|first1=Dan|title=Love Island|url=https://www.screendaily.com/love-island/5076077.article|website=ScreenDaily|access-date=27. 1. 2018|date=8. 8. 2014}}</ref> Eric Kohn iz ''[[Indiewire]]a'' dao mu je ocjenu B i dodao: "Kada pogledate film, teško je oteti se utisku da sve na šta se ''Otok ljubavi'' može svesti jeste zabavljanje publike oslobođenim seksualnim neredom, koji leži u korjenu njegovog scenarija. Takav, u potpunosti predan svom "feel good" štihu, ''Otok'' je lagan film, i s obzirom da i ne cilja na više, bilo bi suvišno žaliti se na kvalitet koji nam nudi. No uprkos tome, oni pozitivni dijelovi filma sugeriraju da i glupa komedija može imati nekoliko pametnih ideja."<ref>{{cite web|last1=Kohn|first1=Eric|title=Locarno Review: If Judd Apatow Made a Lesbian Sex Comedy, It Might Look Something Like ‘Love Island’|url=http://www.indiewire.com/2014/08/locarno-review-if-judd-apatow-made-a-lesbian-sex-comedy-it-might-look-something-like-love-island-23297/|website=IndieWire|access-date=27. 1. 2018|date=11. 8. 2014}}</ref> Negativnu ocjenu dao mu je i Stephen Dalton iz ''[[The Hollywood Reporter]]a''.<ref>{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/review/love-island-sarajevo-review-726411|title='Love Island': Sarajevo Review|work=hollywoodreporter.com|date=11. 8. 2014|access-date=26. 12. 2017}}</ref> === Kontroverze === Film je izazvao kontroverze jer im je žiri Fondacije za kinematografiju Bosne i Hercegovine, kojim je predsjedavao režiser [[Vlatko Filipović]], uskratio finansiranje. Tada je član Upravnog odbora Fondacije Tihomir Zovko optužio Žbanić i pisca Aleksandra Hemona za promoviranje pedofilije. Leon Lučev odbacio je optužbe riječima: "Kao producent i roditelj troje djece nikad ne bih sudjelovao u filmu koji na bilo koji način ugrožava i vrijeđa prava djece i njihovu sigurnost."<ref>{{cite web|last1=Braškić|first1=Ana|title=Franco Nero i Jasmila Žbanić snimaju u Istri Otok ljubavi|url=http://www.novilist.hr/Scena/Film/Franco-Nero-i-Jasmila-Zbanic-snimaju-u-Istri-Otok-ljubavi|website=novilist.hr|access-date=27. 1. 2018|date=31. 5. 2013}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=3034418|title=Otok ljubavi}} {{Jasmila Žbanić}} [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] 2vh0rydkaxp0qmpdrf1dk2av1depv3l 3843094 3843025 2026-05-10T07:12:05Z Srđan 73336 3843094 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Otok ljubavi | slika = Otok ljubavi plakat filma.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = | scenarist = {{plainlist| * [[Aleksandar Hemon]] * Jasmila Žbanić }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Franco Nero]] * [[Ariane Labed]] * [[Leon Lučev]] * [[Ada Condeescu]] * [[Ermin Bravo]] }} | muzika = {{plainlist| * [[Balz Bachmann]] * [[Peter Braeker]] }} | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = | montaža = [[Isabel Meier]] | studio = [[Deblokada Produkcija]] | distributer = | datum = | trajanje = | zemlja = {{plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Njemačka]] * [[Hrvatska]] * [[Švicarska]] }} | jezik = | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Otok ljubavi''''' je filmska komedija bosanskohercegovačke režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] za koju, uz [[Aleksandar Hemon|Aleksandra Hemona]], potpisuje i scenarij. Film je priča o porodici Grebo, Dalili (35), Nedžadu (37), kojeg zovu Grebo, i Sanji (9), koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku. U velikom hotelu prepunom turista iz cijele Evrope predaju se ljetnim užicima. Snimanje filma je podržao ''Eurimages'' kao i koprodukcije Hrvatske (''Živa'' produkcija), BiH (''Deblokada''), Njemačke (''Komplizen film'') i Švicarske (''Okofilm Productions''). ''Otok ljubavi'' je u dijelu javnosti dobio etiketu zabranjenog filma, odnosno projekta čija je tema [[pedofilija]], što je Jasmila odlučno odbacila. Film je sniman u [[Istra|Istri]] i na otoku Sveti Nikola.<ref>{{Cite web |url=http://www.avaz.ba/showbiz/film-i-tv/jasmila-zbanic-priprema-otok-ljubavi |title=Članak Avaza o snimanju filma |access-date=20. 2. 2014 |archive-date=10. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140210095706/http://www.avaz.ba/showbiz/film-i-tv/jasmila-zbanic-priprema-otok-ljubavi |url-status=dead }}</ref> Prodao je svega 2036 kino ulaznica. == Radnja == <!-- Previše je slično opisu na fama.com.hr --> U ovoj komediji Dalila, njen muž Grebo i kći Sanja provode praznike u hotelskom naselju na hrvatskoj obali. Izloženost moru, suncu i hotelskim aktivnostima potiču Grebu i Dalilu na sve veću uzajamnu žudnju koju je teško kontrolirati. Sanja, koja se nada da će na ovim praznicima naučiti plivati u dubokoj vodi, saznaje šokantne činjenice u životu od Lucije, kćeri hotelske sobarice. Sanja je opčinjena Florom, Engleskinjom koja radi u hotelu. Florinom nećaku Adamu sviđaju se Sonjine škripave natikače i ozbiljno se u nju zaljubljuje. Kada Grebo i Dalila po prvi put vide Floru Sanjinim očima, shvataju njenu opčinjenost. Međutim, Florina ljepota u njima pobudi neobične osjećaje, što komplicira njihov desetogodišnji brak na neobičan način i otkriva im nove mogućnosti u životu. Praznici ubrzo kreću nekontroliranim putem.<ref>[http://fama.com.hr/otok-ljubavi-jasmile-zbanic/ Radnja filma]</ref> == Uloge == [[Datoteka:Sff 20 aug 2014 11.jpg|mini|Ariane Labed]] * [[Franco Nero]] kao Marquis Polesini * [[Ariane Labed]] kao Liliane * [[Leon Lučev]] kao Stipica * [[Ada Condeescu]] kao Flora * [[Ermin Bravo]] kao Grebo == Premijere == Film je 9. augusta 2014. doživio svoju svjetsku premijeru na 67. Locarno Film Festivalu u okviru programa Piazza Grande koje je ujedno i jedno od najvećih otvorenih kina u Evropi.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/svjetska-premijera-otoka-ljubavi-jasmile-zbanic-na-67-locarno-film-festivalu/140809066 Svjetska premijera otoka ljubavi Jasmile Žbanić na 67. Locarno film festivalu]</ref> Bosanskohercegovačka premijera filma je održana tokom 20. Sarajevo Film Festivala, gdje se zbog velikog interesa publike organizovala i dodatna projekcija pored tri ranije dogovorene projekcije po programu Festivala. U bosanskohercegovačkim kinima počeo se prikazivati od 16. oktobra 2014.<ref name="bhkino">[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/otok-ljubavi-u-bh-kinima-od-16-oktobra/141008002 "Otok ljubavi" u bh. kinima od 16. oktobra]</ref> U Zagrebu je 9. oktobra 2014. održana hrvatska premijera filma.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/u-zagrebu-odrzana-premijera-filma-jasmile-zbanic-otok-ljubavi/141010072 U Zagrebu održana premijera filma Jasmile Žbanić "Otok ljubavi"]</ref> == Prijem == === Kritike === Film je naišao na uglavnom negativne reakcije kritičara. Jay Weissberg iz ''[[Variety]]ja'' piše: "Bilo bi lijepo reći da ''Ljubavno ostrvo'' predstavlja sofisticiran pristup temi lezbijstva i biseksualnosti, no ništa na ekranu ne pokazuje bilo kakve znakove sofisticiranosti. Boje su prejake, nivo zrelosti infantilan, a humor ispodprosječan. [...] Žbanić je u svojim prethodnim filmovima pokazala da ima sposobnost vrlo uvjerljivo pojasniti kako se prošlost njenih likova odražava na njihovu sadašnjost, ali u ovom filmu to je na najnižem mogućem nivou, a ukupna slika koju dobijamo operirana je od bilo kakve društvene ili političke pozadine. To ne bi bio problem da je komedija spretna i inteligentna, no to ovdje nije slučaj."<ref>{{cite web|last1=Weissberg|first1=Jay|title=Film Review: ‘Love Island’|url=http://variety.com/2014/film/festivals/film-review-love-island-1201281510/|website=Variety|access-date=27. 1. 2018|date=12. 8. 2014}}</ref> Dan Fainaru iz ''[[ScreenDaily]]ja'' napisao je: "Čestit i dovoljno bezazlen da bude preporučljiv za gledaoce svih uzrasta, film djeluje kao vid zabave koju je doktor preporučio Jasmili Žbanić nakon teškog stresa s kojim se morala nositi u svojim prethodnim filmovima."<ref>{{cite web|last1=Fainaru|first1=Dan|title=Love Island|url=https://www.screendaily.com/love-island/5076077.article|website=ScreenDaily|access-date=27. 1. 2018|date=8. 8. 2014}}</ref> Eric Kohn iz ''[[Indiewire]]a'' dao mu je ocjenu B i dodao: "Kada pogledate film, teško je oteti se utisku da sve na šta se ''Otok ljubavi'' može svesti jeste zabavljanje publike oslobođenim seksualnim neredom, koji leži u korjenu njegovog scenarija. Takav, u potpunosti predan svom "feel good" štihu, ''Otok'' je lagan film, i s obzirom da i ne cilja na više, bilo bi suvišno žaliti se na kvalitet koji nam nudi. No uprkos tome, oni pozitivni dijelovi filma sugeriraju da i glupa komedija može imati nekoliko pametnih ideja."<ref>{{cite web|last1=Kohn|first1=Eric|title=Locarno Review: If Judd Apatow Made a Lesbian Sex Comedy, It Might Look Something Like ‘Love Island’|url=http://www.indiewire.com/2014/08/locarno-review-if-judd-apatow-made-a-lesbian-sex-comedy-it-might-look-something-like-love-island-23297/|website=IndieWire|access-date=27. 1. 2018|date=11. 8. 2014}}</ref> Negativnu ocjenu dao mu je i Stephen Dalton iz ''[[The Hollywood Reporter]]a''.<ref>{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/review/love-island-sarajevo-review-726411|title='Love Island': Sarajevo Review|work=hollywoodreporter.com|date=11. 8. 2014|access-date=26. 12. 2017}}</ref> === Kontroverze === Film je izazvao kontroverze jer im je žiri Fondacije za kinematografiju Bosne i Hercegovine, kojim je predsjedavao režiser [[Vlatko Filipović]], uskratio finansiranje. Tada je član Upravnog odbora Fondacije Tihomir Zovko optužio Žbanić i pisca Aleksandra Hemona za promoviranje pedofilije. Leon Lučev odbacio je optužbe riječima: "Kao producent i roditelj troje djece nikad ne bih sudjelovao u filmu koji na bilo koji način ugrožava i vrijeđa prava djece i njihovu sigurnost."<ref>{{cite web|last1=Braškić|first1=Ana|title=Franco Nero i Jasmila Žbanić snimaju u Istri Otok ljubavi|url=http://www.novilist.hr/Scena/Film/Franco-Nero-i-Jasmila-Zbanic-snimaju-u-Istri-Otok-ljubavi|website=novilist.hr|access-date=27. 1. 2018|date=31. 5. 2013}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=3034418|title=Otok ljubavi}} {{Jasmila Žbanić}} [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] jxtzimc8is8r8y3038fhsrbi8vvl9h1 828 353142 3842989 3799811 2026-05-09T19:31:41Z Srđan 73336 test 3842989 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local frame = mw.getCurrentFrame() local config_file = frame.args.config and frame.args.config~='' and ('/' .. frame.args.config) or '' local config = mw.loadData('Module:Authority control/config' .. config_file) local title = mw.title.getCurrentTitle() local namespace = title.namespace local testcases = title.subpageText == config.i18n.testcases local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local wikilink = function(target, label) return label and '[[' .. target .. '|' .. label .. ']]' or '[[' .. target .. ']]' end local needsAttention = function(sortkey) return wikilink(config.i18n.category .. ':' .. config.i18n.attentioncat, sortkey .. title.text) end local addCat = function(cat, sortkey) if cat and cat~='' and (namespace==0 or namespace==14 or testcases) then return wikilink(config.i18n.category..':'..cat, sortkey and sortkey..title.text) else return '' end end local tooltip = function(text, label) if label and label~='' then return frame:expandTemplate{ title = 'Tooltip', args = {text, label} } else return text end end local _makelink = function(id, val, additional, qid) --validate values and create a link local link = mw.html.create('span'):addClass('uid') if not additional and id.prefix then --show prefix on primary value link:wikitext(id.prefix .. ': ') end local valid_value = false if id.customlink then -- use function to validate and generate link local newlink = require(config.auxiliary)[id.customlink](val.id, additional) if newlink then link:wikitext(newlink) valid_value = true end else if id.pattern then -- check pattern to determine validity valid_value = string.match(val.id, '^' .. id.pattern .. '$') elseif id.patterns then -- check multiple patterns to determine validity for _, pattern in ipairs(id.patterns) do valid_value = val.id:match('^' .. pattern .. '$') if valid_value then break end end elseif id.valid then -- use function to determine validity valid_value = require(config.auxiliary)[id.valid](val.id) else -- no validation possible valid_value = val.id end if valid_value then local label = id.label if not label or additional then label = tostring(additional) end local newlink if id.link then valid_value = valid_value:gsub('%%', '%%%%') local target = mw.ustring.gsub(id.link, '%$1', valid_value):gsub(' ', '%%20') newlink = '[' .. target .. ' ' .. label .. ']' else newlink = valid_value end link:wikitext(tooltip(newlink, val.name)) end end if valid_value then local cat = id.category and string.format(config.i18n.cat, id.category) link:wikitext(addCat(cat)) else local wdlink = qid and wikilink(':wikidata:' .. qid .. '#P' .. id.property) or '' local name = mw.wikibase.getLabel('P' .. id.property) or '' local tooltip = string.format( config.i18n.idnotvalid, name, val.id ) local cat = id.category and string.format( config.i18n.cat, config.i18n.faulty .. ' ' .. id.category ) link:wikitext(wikilink('File:' .. config.i18n.warningicon .. '|20px|frameless|link=' .. wdlink, tooltip .. '.')) :wikitext(addCat(cat)) :wikitext(addCat(config.i18n.allfaultycat, name)) end return link end local _makelinks = function(id, qid) --[[==================================]] --[[ Make links ]] --[[==================================]] local getquals = function(statement, qualid) if statement.qualifiers and statement.qualifiers['P'..qualid] then return mw.wikibase.renderSnak(statement.qualifiers['P'..qualid][1]) end end local ids = {} if qid then for _, statement in ipairs(mw.wikibase.getBestStatements(qid, 'P'..id.property)) do if statement.mainsnak.datavalue then local val = statement.mainsnak.datavalue.value if val then local namedas = getquals(statement, 1810) or getquals(statement, 742) or '' table.insert(ids, {id=val, name=namedas}) end end end end local links if ids[1] then links = mw.html.create('li'):node(_makelink(id, ids[1], false, qid)) if ids[2] then local sublinks = mw.html.create('ul') for n = 2, #ids do sublinks:tag('li'):node(_makelink(id, ids[n], n, qid)):done() end links:node(sublinks) end end return links end p.authorityControl = function(frame) --[[==================================]] --[[ Main ]] --[[==================================]] local args = getArgs(frame, {parentOnly = true}) local resolveQID = function(qid) if qid then qid = 'Q' .. mw.ustring.gsub(qid, '^[Qq]', '') if mw.wikibase.isValidEntityId(qid) and mw.wikibase.entityExists(qid) then local sitelink = mw.wikibase.getSitelink(qid) if sitelink then return mw.wikibase.getEntityIdForTitle(sitelink) or mw.wikibase.getEntity(qid).id end return mw.wikibase.getEntity(qid).id end end end local conf = config.config local auxCats = '' local rct = false -- boolean to track if there are any links to be returned local qid, topic if namespace==0 and mw.wikibase ~= nil then qid = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() end if qid then -- article is connected to a Wikidata item if args.qid and resolveQID(args.qid)~=qid then -- non-matching qid parameter auxCats = auxCats .. needsAttention('D') end else -- page is not connected to any Wikidata item qid = resolveQID(args.qid) -- check qid parameter if no wikidata item is connected if qid then -- qid parameter is valid, set topic to display topic = mw.wikibase.getLabel(qid) if topic then if mw.ustring.lower(title.subpageText)==mw.ustring.lower(topic) then -- suppress topic display if subpagename equals topic up to case change topic = nil end if topic and mw.wikibase.getSitelink(qid) then -- make wikilink to article topic = wikilink(mw.wikibase.getSitelink(qid), topic) end else auxCats = auxCats .. needsAttention('L') end elseif args.qid then -- invalid qid has been supplied, add to tracking cat auxCats = auxCats .. needsAttention('Q') end end local qids = {} -- setup any additional QIDs if args.additional=='auto' then if qid then -- check P527 for parts to add additional qids local checkparts = function(property) local parts = mw.wikibase.getBestStatements(qid, property) if parts then for _, part in ipairs(parts) do if part.mainsnak.datavalue and part.mainsnak.datavalue.value.id then local resolvedqid = resolveQID(part.mainsnak.datavalue.value.id) if resolvedqid then table.insert(qids,resolvedqid) end end end end end for _, part in ipairs(config.auto_additional) do checkparts('P' .. part) end end elseif args.additional then for _, v in ipairs(mw.text.split(args.additional, '%s*,%s*')) do v = resolveQID(v) if v then if v==qid then -- duplicate of qid parameter auxCats = auxCats .. needsAttention('R') end table.insert(qids, v) else -- invalid QID specified auxCats = auxCats .. needsAttention('A') end end end local numsections, sections = 0, {} for _, _ in ipairs(config.sections) do -- count number of regular sections numsections = numsections + 1 end for _ = 1, #qids+numsections do table.insert(sections, {}) end -- check which identifiers to show/suppress in template local show, show_all_unsuppressed = {}, true local stripP = function(pid) --strip P from property number if pid:match('^[Pp]%d+$') then pid = mw.ustring.gsub(pid, '[Pp]', '') end pid = tonumber(pid) if pid and mw.wikibase.entityExists('P' .. pid) then return pid end end local addshowlist = function(list) if list then for _, v in ipairs(mw.text.split(string.lower(list), '%s*,%s*')) do if config.whitelists[v] then -- e.g. show=arts to use whitelist for _, w in ipairs(config.whitelists[v].properties) do show[w] = true end else v = stripP(v) if v then -- e.g. show=P214 to show one particular property show[v] = true else -- unrecognised property or whitelist auxCats = auxCats .. needsAttention('W') end end end show_all_unsuppressed = false end end addshowlist(frame.args.show) -- check show parameter on wrapper template addshowlist(args.show) -- check show parameter on article addshowlist(args.country) -- check country parameter on article if args.suppress then local suppresslist = mw.text.split(args.suppress, '%s*,%s*') -- split parameter by comma for _, v in ipairs(suppresslist) do v = stripP(v) if v then show[v] = false auxCats = auxCats .. wikilink(config.i18n.category .. ':' .. config.i18n.suppressedcat) else auxCats = auxCats .. needsAttention('P') end end end local makeSections = function(qid, addit) for _, id in ipairs(conf) do if id.suppressedbyproperty then for _, property in ipairs(id.suppressedbyproperty) do if show[property]=='used' then -- property is in use show[id.property] = false -- suppressed by another property end end end if show[id.property]==nil then show[id.property] = show_all_unsuppressed end if show[id.property] then local links = _makelinks(id, qid) if links then table.insert( sections[addit or id.section], links ) show[id.property] = 'used' rct = true end end end end local pencil = function(qid) if qid then return require('Module:EditAtWikidata')._showMessage{ pid = 'identifiers', qid = qid } else return '' end end makeSections(qid, false) for c = 1, #qids do makeSections(qids[c], numsections+c) end --configure Navbox local outString = '' if rct then -- there is at least one link to display local Navbox = require('Module:Navbox') local sect, lastsect = 0, 0 local navboxArgs = { name = 'Authority control', navboxclass = 'authority-control', bodyclass = 'hlist', state = args.state or config.i18n.autocollapse, navbar = 'off' } for c = 1, numsections+#qids do if #sections[c]>0 then -- section is non-empty sect = sect + 1 lastsect = c local sectname if c<=numsections then -- regular section sectname = config.sections[c].name else -- section from additional qid local qid = qids[c-numsections] local label, sitelink = mw.wikibase.getLabel(qid), mw.wikibase.getSitelink(qid) if label then if sitelink then local target = mw.title.new(sitelink) if target==title or (target.isRedirect and target.redirectTarget==title) then -- do not link sectname = label else -- make wikilink to article sectname = wikilink(sitelink, label) end else sectname = label end else auxCats = auxCats .. needsAttention('L') sectname = qid end sectname = sectname .. pencil(qid) end navboxArgs['group' .. c] = sectname local list = mw.html.create('ul') for _, link in ipairs(sections[c]) do list:node(link) end navboxArgs['list' .. c] = tostring(list) end end if topic then -- display in expanded form with topic navboxArgs.title = config.i18n.aclink .. ' &ndash; ' .. topic .. pencil(qid) elseif sect==1 then -- special display when only one section if lastsect<=numsections then if config.sections[lastsect].hidelabelwhenalone then -- no special label when only general or other IDs are present navboxArgs['group' .. lastsect] = config.i18n.aclink .. pencil(qid) else -- other regular section navboxArgs['group' .. lastsect] = config.i18n.aclink .. ': ' .. navboxArgs['group' .. lastsect] .. pencil(qid) end else -- section from additional qid navboxArgs['group' .. lastsect] = config.i18n.aclink .. ': ' .. navboxArgs['group' .. lastsect] end else -- add title to navbox navboxArgs.title = config.i18n.aclink .. pencil(qid) end outString = Navbox._navbox(navboxArgs) end if args.state and args.state~=config.i18n.collapsed and args.state~=config.i18n.expanded and args.state~=config.i18n.autocollapse then --invalid state parameter auxCats = auxCats .. needsAttention('S') end if testcases then auxCats = mw.ustring.gsub(auxCats, '(%[%[)(' .. config.i18n.category .. ')', '%1:%2') --for easier checking end --out outString = outString .. auxCats if namespace~=0 then outString = mw.ustring.gsub(outString, '(%[%[)(' .. config.i18n.category .. ':' .. config.i18n.Articles .. ')([^%|%]]+)%|?[^%|%]]*(%]%])','%1:%2%3%4') outString = mw.ustring.gsub(outString, '(%[%[)(' .. config.i18n.category .. ':' .. config.i18n.All_articles .. ')([^%|%]]+)%|?[^%|%]]*(%]%])','%1:%2%3%4') end local check = require('Module:Check for unknown parameters')._check local sortkey outString = outString .. check({ ['unknown'] = wikilink(config.i18n.category .. ':' .. config.i18n.attentioncat, 'U'), ['preview'] = config.i18n.previewwarning, 'show', 'country', 'suppress', 'additional', 'qid', 'state' }, args) return outString end p.makelink = function(id, qid) return _makelinks(id, qid) end return p 491eiemwohl5s3gylyl4528nljf9pu6 3842990 3842989 2026-05-09T19:32:03Z Srđan 73336 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Srđan|Srđan]] ([[User talk:Srđan|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Legoktm|Legoktm]] 3799811 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local title = mw.title.getCurrentTitle() local namespace = title.namespace local testcases = (string.sub(title.subpageText,1,9) == 'testiranje') --[[==========================================================================]] --[[ Category functions ]] --[[==========================================================================]] function p.getCatForId( id ) local catName = '' if namespace == 0 then catName = 'Članci s identifikatorima '..id..'' elseif namespace == 2 and not title.isSubpage then catName = 'Korisničke stranice s identifikatorima '..id..'' else catName = 'Ostale stranice s identifikatorima '..id..'' end return '[[Kategorija:'..catName..']]'..p.redCatLink(catName) end function p.redCatLink( catName ) --catName == 'Blah' (not 'Category:Blah', not '[[Category:Blah]]') if catName and catName ~= '' and testcases == false and mw.title.new(catName, 14).exists == false then return '[[Kategorija:Stranice s nepostojećim kategorijama normativne kontrole]]' end return '' end function p.createRow( id, label, rawValues, link, links, withUid, specialCat ) local catName = 'Članci s pogrešnim identifikatorom '..(specialCat or id)..'' if links then -- all links[] use withUid = false; no check needed local row = '*<span class="nowrap">'..label local totlen = 0 for i, l in ipairs( links ) do if i == 1 then row = row..' ' else row = row..', ' end if l then row = row..'<span class="uid">'..l..'</span>' else row = row..'<span class="error">Identifikator '..id..' id '..rawValues[i]..' nije važeći.</span>[[Kategorija:'..catName..']]'..p.redCatLink(catName) end totlen = totlen + #rawValues[i] + 3 -- 3 chars b/w links end if totlen > 79 then row = string.gsub(row, '"nowrap"', '""') -- avoid [[A–Z Series]] end return row..'</span>\n' elseif link then if withUid then return '*<span class="nowrap">'..label..' <span class="uid">'..link..'</span></span>\n' end return '*<span class="nowrap">'..label..' '..link..'</span>\n' end return '* <span class="error">Identifikator '..id..' id '..rawValues..' nije važeći.</span>[[Kategorija:'..catName..']]'..p.redCatLink(catName)..'\n' end --[[==========================================================================]] --[[ Property formatting functions ]] --[[==========================================================================]] -- If a link has a suitable entry in the global inter-wiki prefix table at [[:m:Interwiki_map]], please consider routing through this prefix rather than as external link URL. This will ease future maintenance as necessary updates to the link can be centrally carried out there rather than by updating this module. The "external link" icon would disappear for such entries. function p.aagLink( id ) --P3372's format regex: \d+ (e.g. 1) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://www.aucklandartgallery.com/explore-art-and-ideas/artist/'..id..'/ '..id..']'..p.getCatForId( 'AAG' ) end function p.acmLink( id ) --P864's format regex: \d{11} (e.g. 12345678901) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[https://dl.acm.org/profile/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'ACM-DL' ) end function p.adbLink( id ) --P1907's format regex: [a-z][-a-z]+-([1-2]\d|[1-9])\d{0,3} (e.g. barton-sir-edmund-toby-71) if not id:match( '^[a-z][-a-z]+-[1-2]%d%d?%d?%d?$' ) and not id:match( '^[a-z][-a-z]+-[1-9]%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[http://adb.anu.edu.au/biography/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'ADB' ) end function p.agsaLink( id ) --P6804's format regex: [1-9]\d* (e.g. 3625) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[https://www.agsa.sa.gov.au/collection-publications/collection/creators/_/'..id..'/ '..id..']'..p.getCatForId( 'AGSA' ) end function p.autoresuyLink( id ) --P2558's format regex: [1-9]\d{0,4} (e.g. 12345) if not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://autores.uy/autor/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'autores.uy' ) end function p.awrLink( id ) --P4186's format regex: (([A-Z]{3}\d{4})|([A-Z]{2}\d{5}))[a-z] (e.g. PR00768b) if not id:match( '^[A-Z][A-Z][A-Z]%d%d%d%d[a-z]$' ) and not id:match( '^[A-Z][A-Z]%d%d%d%d%d[a-z]$' ) then return false end return '[http://www.womenaustralia.info/biogs/'..id..'.htm '..id..']'..p.getCatForId( 'AWR' ) end function p.balatLink( id ) --P3293's format regex: \d+ (e.g. 1) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[http://balat.kikirpa.be/object/104257'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'BALaT' ) --no https as of 9/2019 end function p.bibsysLink( id ) --P1015's format regex: [1-9]\d* or [1-9](\d{0,8}|\d{12}) (e.g. 1234567890123) --TODO: follow up @ [[d:Property talk:P1015#Discrepancy between the 2 regex constraints]] or escalate/investigate if not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?$' ) and not id:match( '^[1-9]%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[https://authority.bibsys.no/authority/rest/authorities/html/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'BIBSYS' ) end function p.bildLink( id ) --P2092's format regex: \d+ (e.g. 1) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://www.bildindex.de/document/obj'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'Bildindex' ) end function p.bncLink( id ) --P1890's format regex: \d{9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://www.bncatalogo.cl/F?func=direct&local_base=red10&doc_number='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'BNC' ) end function p.bneLink( id ) --P950's format regex: (XX|FF|a)\d{4,7}|(bima|bimo|bica|bis[eo]|bivi|Mise|Mimo|Mima)\d{10} (e.g. XX1234567) if not id:match( '^[XF][XF]%d%d%d%d%d?%d?%d?$' ) and not id:match( '^a%d%d%d%d%d?%d?%d?$' ) and not id:match( '^bi[mcsv][aoei]%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) and not id:match( '^Mi[sm][eoa]%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://catalogo.bne.es/uhtbin/authoritybrowse.cgi?action=display&authority_id='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'BNE' ) --no https as of 9/2019 end function p.bnfLink( id ) --P268's format regex: \d{8}[0-9bcdfghjkmnpqrstvwxz] (e.g. 123456789) if not id:match( '^c?b?%d%d%d%d%d%d%d%d[0-9bcdfghjkmnpqrstvwxz]$' ) then return false end --Add cb prefix if it has been removed if not id:match( '^cb.+$' ) then id = 'cb'..id end return '[https://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/'..id..' '..id..'] [https://data.bnf.fr/ark:/12148/'..id..' (data)]'..p.getCatForId( 'BNF' ) end function p.botanistLink( id ) --P428's format regex: ('t )?(d')?(de )?(la )?(van (der )?)?(Ma?c)?(De)?(Di)?\p{Lu}?C?['\p{Ll}]*([-'. ]*(van )?(y )?(d[ae][nr]?[- ])?(Ma?c)?[\p{Lu}bht]?C?['\p{Ll}]*)*\.? ?f?\.? (e.g. L.) --not easily/meaningfully implementable in Lua's regex since "(this)?" is not allowed... if not mw.ustring.match( id, "^[%u%l%d%. '-]+$" ) then --better than nothing return false end local id2 = id:gsub(' +', '%%20') return '[https://www.ipni.org/ipni/advAuthorSearch.do?find_abbreviation='..id2..' '..id..']'..p.getCatForId( 'Botanist' ) end function p.bpnLink( id ) --P651's format regex: \d{6,8} (e.g. 00123456) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) and --original format regex, changed 8/2019 to not id:match( '^0?%d%d%d%d%d%d%d$' ) and --allow 1-2 leading 0s, allowed by the website not id:match( '^0?0?%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://www.biografischportaal.nl/en/persoon/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'BPN' ) --no https as of 9/2019 end function p.canticLink( id ) --P1273's format regex: a\d{7}[0-9x] (e.g. a10640745) if not id:match( '^a%d%d%d%d%d%d%d[%dx]$' ) then return false end return '[http://cantic.bnc.cat/registres/CUCId/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'CANTIC' ) --no https as of 10/2019 end function p.ciniiLink( id ) --P271's format regex: DA\d{7}[\dX] (e.g. DA12345678) if not id:match( '^DA%d%d%d%d%d%d%d[%dX]$' ) then return false end return '[https://ci.nii.ac.jp/author/'..id..'?l=en '..id..']'..p.getCatForId( 'CINII' ) end function p.cwgcLink( id ) --P1908's format regex: [1-9]\d* (e.g. 75228351) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[https://www.cwgc.org/find-war-dead/casualty/'..id..'/ '..id..']'..p.getCatForId( 'CWGC' ) end function p.daaoLink( id ) --P1707's format regex: [a-z\-]+\d* (e.g. rolf-harris) if not id:match( '^[a-z%-]+%d*$' ) then return false end return '[https://www.daao.org.au/bio/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'DAAO' ) end function p.dblpLink( id ) --P2456's format regex: \d{2,3} /\d+(-\d+)?|[a-z] /[a-zA-Z][0-9A-Za-z]*(-\d+)? (e.g. 123/123) if not id:match( '^%d%d%d?/%d+$' ) and not id:match( '^%d%d%d?/%d+%-%d+$' ) and not id:match( '^[a-z]/[a-zA-Z][0-9A-Za-z]*$' ) and not id:match( '^[a-z]/[a-zA-Z][0-9A-Za-z]*%-%d+$' ) then return false end return '[https://dblp.org/pid/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'DBLP' ) end function p.dibLink( id ) --P6829's format regex: a\d{4}\d?(-[A-D])? (e.g. a1953) if not id:match( '^a%d%d%d%d%d?%-?[A-D]?$' ) then return false end return '[https://dib.cambridge.org/viewReadPage.do?articleId='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'DIB' ) end function p.dsiLink( id ) --P2349's format regex: [1-9]\d* (e.g. 1538) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[http://www.uni-stuttgart.de/hi/gnt/dsi2/index.php?table_name=dsi&function=details&where_field=id&where_value='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'DSI' ) end function p.fnzaLink( id ) --P6792's format regex: [1-9]\d* (e.g. 9785) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[https://findnzartists.org.nz/artist/'..id..'/ '..id..']'..p.getCatForId( 'FNZA' ) end function p.gndLink( id ) --P227's format regex: 1[012]?\d{7}[0-9X]|[47]\d{6}-\d|[1-9]\d{0,7}-[0-9X]|3\d{7}[0-9X] (e.g. 4079154-3) if not id:match( '^1[012]?%d%d%d%d%d%d%d[0-9X]$' ) and not id:match( '^[47]%d%d%d%d%d%d%-%d$' ) and not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%-[0-9X]$' ) and not id:match( '^3%d%d%d%d%d%d%d[0-9X]$' ) then return false end return '[https://d-nb.info/gnd/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'GND' ) end function p.hdsLink( id ) --P902's format regex: \d{6} (e.g. 050123) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[https://hls-dhs-dss.ch/fr/articles/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'HDS' ) end function p.iaafLink( id ) --P1146's format regex: [0-9][0-9]* (e.g. 012) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://www.iaaf.org/athletes/_/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'IAAF' ) end function p.iciaLink( id ) --P1736's format regex: \d+ (e.g. 1) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://www.imj.org.il/artcenter/newsite/en/?artist='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'ICIA' ) end function p.ieuLink( id ) --P9070's format regex: [A-Z]\\[A-Z]\\[A-Za-z0-9]+ (e.g. K\Y\Kyiv) if not id:match( '^[A-Z]\\[A-Z]\\%w+$' ) then return false end return '[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\\'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'IEU' ) end function p.isniLink( id ) id = p.validateIsni( id ) --e.g. 0000-0000-6653-4145 if not id then return false end return '[https://isni.org/isni/'..id..' '..id:sub( 1, 4 )..' '..id:sub( 5, 8 )..' '..id:sub( 9, 12 )..' '..id:sub( 13, 16 )..']'..p.getCatForId( 'ISNI' ) --no https as of 9/2019 end function p.jocondeLink( id ) --P347's format regex: [\-0-9A-Za-z]{11} (e.g. 12345678901) local regex = '^'..string.rep('[%-0-9A-Za-z]', 11)..'$' if not id:match( regex ) then return false end return '[https://www.pop.culture.gouv.fr/notice/joconde/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'Joconde' ) end function p.kulturnavLink( id ) --P1248's format regex: [0-9a-f]{8}\-[0-9a-f]{4}\-[0-9a-f]{4}\-[0-9a-f]{4}\-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[http://kulturnav.org/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'KULTURNAV' ) --no https as of 9/2019 end function p.lccnLink( id ) local parts = p.splitLccn( id ) --e.g. n78039510 if not parts then return false end local lccnType = parts[1] ~= 'sh' and 'names' or 'subjects' id = parts[1] .. parts[2] .. p.append( parts[3], '0', 6 ) return '[https://id.loc.gov/authorities/'..lccnType..'/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'LCCN' ) end function p.lirLink( id ) --P886's format regex: \d+ (e.g. 1) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[http://www.e-lir.ch/e-LIR___Lexicon.'..id..'.450.0.html '..id..']'..p.getCatForId( 'LIR' ) --no https as of 9/2019 end function p.lnbLink( id ) --P1368's format regex: \d{9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[https://kopkatalogs.lv/F?func=direct&local_base=lnc10&doc_number='..id..'&P_CON_LNG=ENG '..id..']'..p.getCatForId( 'LNB' ) end function p.leonoreLink( id ) --P640's format regex: LH/\d{1,4}/\d{1,3}|19800035/\d{1,4}/\d{1,5}(Bis)?|C/0/\d{1,2} (e.g. LH/2064/18) if not id:match( '^LH/%d%d?%d?%d?/%d%d?%d?$' ) and --IDs from LH/1/1 to LH/2794/54 (legionaries) not id:match( '^19800035/%d%d?%d?%d?/%d%d?%d?%d?%d?$' ) and --IDs from 19800035/1/1 to 19800035/385/51670 (legionnaires who died 1954-1977 & some who died < 1954) not id:match( '^C/0/%d%d?$' ) then --IDs from C/0/1 to C/0/84 (84 famous legionaries) return false end return '[http://www.culture.gouv.fr/public/mistral/leonore_fr?ACTION=CHERCHER&FIELD_1=COTE&VALUE_1='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'Léonore' ) --no https as of 9/2019 end function p.maLink( id ) --P6366's format regex: [1-9]\d{4,9} (e.g. 1498221862) if not id:match( '^[1-9]%d%d%d%d%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://academic.microsoft.com/v2/detail/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MA' ) end function p.mbaLink( id ) --P434's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/artist/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz' ) --special category name end function p.mbareaLink( id ) --P982's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/area/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz area' ) --special category name end function p.mbiLink( id ) --P1330's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/instrument/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz instrument' ) --special category name end function p.mblLink( id ) --P966's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/label/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz label' ) --special category name end function p.mbpLink( id ) --P1004's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/place/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz place' ) --special category name end function p.mbrgLink( id ) --P436's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/release-group/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz release group' ) --special category name end function p.mbsLink( id ) --P1407's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/series/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz series' ) --special category name end function p.mbwLink( id ) --P435's format regex: [0-9a-f]{8}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{4}-[0-9a-f]{12} (e.g. 12345678-1234-1234-1234-1234567890AB) if not id:match( '^%x%x%x%x%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%-%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x%x$' ) then return false end return '[https://musicbrainz.org/work/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MusicBrainz work' ) --special category name end function p.mgpLink( id ) --P549's format regex: \d{1,6} (e.g. 123456) if not id:match( '^%d%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://genealogy.math.ndsu.nodak.edu/id.php?id='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'MGP' ) end function p.naraLink( id ) --P1225's format regex: ^([1-9]\d{0,8})$ (e.g. 123456789) if not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://catalog.archives.gov/id/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NARA' ) end function p.nclLink( id ) --P1048's format regex: \d+ (e.g. 1081436) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[http://aleweb.ncl.edu.tw/F/?func=accref&acc_sequence='..id..'&CON_LNG=ENG '..id..']'..p.getCatForId( 'NCL' ) --no https as of 9/2019 end function p.ndlLink( id ) --P349's format regex: 0?\d{8} (e.g. 012345678) if not id:match( '^0?%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[https://id.ndl.go.jp/auth/ndlna/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NDL' ) end function p.ngvLink( id ) --P2041's format regex: \d+ (e.g. 12354) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://www.ngv.vic.gov.au/explore/collection/artist/'..id..'/ '..id..']'..p.getCatForId( 'NGV' ) end function p.nkcLink( id ) --P691's format regex: [a-z]{2,4}[0-9]{2,14} (e.g. abcd12345678901234) if not id:match( '^[a-z][a-z][a-z]?[a-z]?%d%d%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://aleph.nkp.cz/F/?func=find-c&local_base=aut&ccl_term=ica='..id..'&CON_LNG=ENG '..id..']'..p.getCatForId( 'NKC' ) end function p.nlaLink( id ) --P409's format regex: [1-9][0-9]{0,11} (e.g. 123456789012) if not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://nla.gov.au/anbd.aut-an'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NLA' ) end function p.nlgLink( id ) --P3348's format regex: [1-9]\d* (e.g. 1) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[https://data.nlg.gr/resource/authority/record'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NLG' ) end function p.nliLink( id ) --P949's format regex: \d{9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://uli.nli.org.il/F/?func=direct&doc_number='..id..'&local_base=nlx10'..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NLI' ) end function p.nlkLink( id ) --P5034's format regex: KA.(19|20).{7} (e.g. KAC201501465) if not id:match( '^KA.19.......$' ) and not id:match( '^KA.20.......$' ) then return false end return '[https://nl.go.kr/authorities/resource/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NLK' ) end function p.nlpLink( id ) --P1695's format regex: 9810[0-9]\d* or A[0-9]{7}[0-9X] (e.g. 9810123456789012345 or A10414836) if not id:match( '^9810%d+$' ) and not id:match( '^A%d%d%d%d%d%d%d[%dX]$' ) then return false end return '[https://tools.wmflabs.org/wikidata-externalid-url?p=1695&id='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NLP' ) end function p.nlrLink( id ) --P1003's format regex: \d{9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://aleph.bibnat.ro:8991/F/?func=direct&local_base=NLR10&doc_number='..id..']'..p.getCatForId( 'NLR' ) end function p.nskLink( id ) --P1375's format regex: \d{9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number='..id..'&local_base=nsk10 '..id..']'..p.getCatForId( 'NSK' ) --no https as of 9/2019 end function p.ntaLink( id ) --P1006's format regex: \d{8}[\dX] (e.g. 12345678X) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d[%dX]$' ) then return false end return '[http://data.bibliotheken.nl/id/thes/p'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'NTA' ) end function p.orcidLink( id ) id = p.validateIsni( id ) --e.g. 0000-0002-7398-5483 if not id then return false end id = id:sub( 1, 4 )..'-'..id:sub( 5, 8 )..'-'..id:sub( 9, 12 )..'-'..id:sub( 13, 16 ) return '[https://orcid.org/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'ORCID' ) end function p.plwabnLink( id ) --P7293's format regex: 981[0-9]{8}05606 (e.g. 9810696457305606) if not id:match( '^981%d%d%d%d%d%d%d%d05606*$' ) then return false end return '[http://mak.bn.org.pl/cgi-bin/KHW/makwww.exe?BM=1&NU=1&IM=4&WI='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'PLWABN' ) end function p.publonsLink( id ) --P3829's format regex: \d+ (e.g. 654601) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://publons.com/author/'..id..'/ '..id..']'..p.getCatForId( 'Publons' ) end function p.picLink( id ) --P2750's format regex: [1-9]\d* (e.g. 1) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[https://pic.nypl.org/constituents/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'PIC' ) end function p.ridLink( id ) --P1053's format regex: [A-Z]{1,3}-\d{4}-(19|20)\d\d (e.g. AAS-5150-2020) if not id:match( '^[A-Z][A-Z]?[A-Z]?%-%d%d%d%d%-19%d%d$' ) and not id:match( '^[A-Z][A-Z]?[A-Z]?%-%d%d%d%d%-20%d%d$' ) then return false end return '[https://www.researcherid.com/rid/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'RID' ) end function p.reroLink( id ) --P3065's format regex: 0[1-2]-[A-Z0-9]{1,10} (e.g. 02-A012345678) if not id:match( '^0[1-2]%-[A-Z%d][A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?[A-Z%d]?$' ) then return false end return '[http://data.rero.ch/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'RERO' ) end function p.rkdartistsLink( id ) --P650's format regex: [1-9]\d{0,5} (e.g. 123456) if not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://rkd.nl/en/explore/artists/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'RKDartists' ) end function p.rkdidLink( id ) --P350's format regex: [1-9]\d{0,5} (e.g. 123456) if not id:match( '^[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[https://rkd.nl/nl/explore/images/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'RKDID' ) end function p.rslLink( id ) --P947's format regex: \d{1,9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end return '[http://aleph.rsl.ru/F?func=find-b&find_code=SYS&adjacent=Y&local_base=RSL11&request='..id..'&CON_LNG=ENG '..id..']'..p.getCatForId( 'RSL' ) --no https as of 9/2019 end function p.iccuLink( id ) --P396's format regex: IT\\ICCU\\(\d{10}|\D\D[\D\d]\D\\\d{6}) (e.g. IT\ICCU\CFIV\000163) if not id:match( '^IT\\ICCU\\%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) and not id:match( '^IT\\ICCU\\%u%u[%u%d]%u\\%d%d%d%d%d%d$' ) then --legacy: %u used here instead of %D (but the faulty ID cat is empty, out of ~12k uses) return false end return '[https://opac.sbn.it/opacsbn/opac/iccu/scheda_authority.jsp?bid='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'ICCU' ) end function p.selibrLink( id ) --P906's format regex: [1-9]\d{4,5} (e.g. 123456) if not id:match( '^[1-9]%d%d%d%d%d?$' ) then return false end return '[https://libris.kb.se/auth/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'SELIBR' ) end function p.sikartLink( id ) --P781's format regex: \d{7,9} (e.g. 123456789) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d?%d?$' ) then return false end return '[http://www.sikart.ch/KuenstlerInnen.aspx?id='..id..'&lng=en '..id..']'..p.getCatForId( 'SIKART' ) --no https as of 9/2019 end function p.snacLink( id ) --P3430's format regex: \d*[A-Za-z][0-9A-Za-z]* (e.g. A) if not id:match( '^%d*[A-Za-z][0-9A-Za-z]*$' ) then return false end return '[https://snaccooperative.org/ark:/99166/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'SNAC-ID' ) end function p.sudocLink( id ) --P269's format regex: (\d{8}[\dX]|) (e.g. 026927608) if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d[%dxX]$' ) then --legacy: allow lowercase 'x' return false end return '[https://www.idref.fr/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'SUDOC' ) end function p.s2authoridLink( id ) --P4012's format regex: [1-9]\d* (e.g. 1796130) if not id:match( '^[1-9]%d*$' ) then return false end return '[https://www.semanticscholar.org/author/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'Semantic Scholar author' ) --special category name end function p.ta98Link( id ) --P1323's format regex: A\d{2}\.\d\.\d{2}\.\d{3}[FM]? (e.g. A12.3.45.678) if not id:match( '^A%d%d%.%d%.%d%d%.%d%d%d[FM]?$' ) then return false end return '[http://tools.wmflabs.org/wikidata-externalid-url/?p=1323&url_prefix=https:%2F%2Fwww.unifr.ch%2Fifaa%2FPublic%2FEntryPage%2FTA98%20Tree%2FEntity%20TA98%20EN%2F&url_suffix=%20Entity%20TA98%20EN.htm&id='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'TA98' ) end function p.tdviaLink( id ) --P7314's format regex: [a-z/-]+] (e.g. barkan-omer-lutfi) if not id:match( '^[a-z/-]+$' ) then return false end return '[https://islamansiklopedisi.org.tr/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'TDVİA' ) end function p.teLink( id ) --P1693's format regex: E[1-8]\.\d{1,2}\.\d{1,2}\.\d{1,2}\.\d{1}\.\d{1}\.\d{1,3} (e.g. E1.23.45.67.8.9.0) local e1, e2 = id:match( '^E([1-8])%.(%d%d?)%.%d%d?%.%d%d?%.%d%.%d%.%d%d?%d?$' ) if not e1 then return false end local TEnum = 'TEe0'..e1 --no formatter URL in WD, probably due to this complexity if e1 == '5' or e1 == '7' then if #e2 == 1 then e2 = '0'..e2 end TEnum = TEnum..e2 end return '[http://www.unifr.ch/ifaa/Public/EntryPage/ViewTE/'..TEnum..'.html '..id..']'..p.getCatForId( 'TE' ) end function p.tepapaLink( id ) --P3544's format regex: \d+ (e.g. 1) if not id:match( '^%d+$' ) then return false end return '[https://collections.tepapa.govt.nz/agent/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'TePapa' ) end function p.thLink( id ) --P1694's format regex: H\d\.\d{2}\.\d{2}\.\d\.\d{5} (e.g. H1.23.45.6.78901) local h1, h2 = id:match( '^H(%d)%.(%d%d)%.%d%d%.%d%.%d%d%d%d%d$' ) if not h1 then return false end local THnum = 'THh'..h1..h2 --no formatter URL in WD, probably due to this complexity return '[http://www.unifr.ch/ifaa/Public/EntryPage/ViewTH/'..THnum..'.html '..id..']'..p.getCatForId( 'TH' ) end function p.tlsLink( id ) local id2 = id:gsub(' +', '_') --P1362's format regex: \p{Lu}[\p{L}\d_',\.\-\(\)\*/–]{3,59} (e.g. Abcd) local class = "[%a%d_',%.%-%(%)%*/–]" local regex = "^%u"..string.rep(class, 3)..string.rep(class.."?", 56).."$" if not mw.ustring.match( id2, regex ) then return false end return '[http://tls.theaterwissenschaft.ch/wiki/'..id2..' '..id..']'..p.getCatForId( 'TLS' ) --no https as of 9/2019 end function p.troveLink( id ) --P1315's format regex: [1-9]\d{5,7} (e.g. 12345678) if not id:match( '^[1-9]%d%d%d%d%d%d?%d?$' ) then return false end return '[https://trove.nla.gov.au/people/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'Trove' ) end function p.ukparlLink( id ) --P6213's format regex: [a-zA-Z\d]{8} (e.g. AQUupyiR) if not id:match( '^[a-zA-Z%d][a-zA-Z%d][a-zA-Z%d][a-zA-Z%d][a-zA-Z%d][a-zA-Z%d][a-zA-Z%d][a-zA-Z%d]$' ) then return false end return '[https://id.parliament.uk/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'UKPARL' ) end function p.ulanLink( id ) --P245's format regex: 500\d{6} (e.g. 500123456) if not id:match( '^500%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[https://www.getty.edu/vow/ULANFullDisplay?find=&role=&nation=&subjectid='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'ULAN' ) end function p.uscongressLink( id ) --P1157's format regex: [A-Z]00[01]\d{3} (e.g. A000123) if not id:match( '^[A-Z]00[01]%d%d%d$' ) then return false end return '[http://bioguide.congress.gov/scripts/biodisplay.pl?index='..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'USCongress' ) --no https as of 9/2019 end function p.vcbaLink( id ) --P8034's format regex: \d{3}\/[1-9]\d{0,5} (e.g. 494/9793) if not id:match( '^%d%d%d\/[1-9]%d?%d?%d?%d?%d?$' ) then return false end local id2 = id:gsub('\/', '_') return '[https://opac.vatlib.it/auth/detail/'..id2..' '..id..']'..p.getCatForId( 'VcBA' ) end function p.viafLink( id ) --P214's format regex: [1-9]\d(\d{0,7}|\d{17,20}) (e.g. 123456789, 1234567890123456789012) if not id:match( '^[1-9]%d%d?%d?%d?%d?%d?%d?%d?$' ) and not id:match( '^[1-9]%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d?%d?%d?$' ) then return false end -- If the "VIAF" entry at [[:m:Interwiki map]] would resolve to "https://viaf.org/viaf/$1" (rather than "http://viaf.org/viaf/$1", as it currently still does), the code below could change from '[https://viaf.org/viaf/'..id..' '..id..']' to '[[:VIAF:'..id..'|'..id..']]'. return '[https://viaf.org/viaf/'..id..' '..id..']'..p.getCatForId( 'VIAF' ) end --[[=========================== Helper functions =============================]] function p.append(str, c, length) while str:len() < length do str = c .. str end return str end --Returns the ISNI check digit isni must be a string where the 15 first elements are digits, e.g. 0000000066534145 function p.getIsniCheckDigit( isni ) local total = 0 for i = 1, 15 do local digit = isni:byte( i ) - 48 --Get integer value total = (total + digit) * 2 end local remainder = total % 11 local result = (12 - remainder) % 11 if result == 10 then return "X" end return tostring( result ) end --Validate ISNI (and ORCID) and retuns it as a 16 characters string or returns false if it's invalid --See http://support.orcid.org/knowledgebase/articles/116780-structure-of-the-orcid-identifier function p.validateIsni( id ) --P213 (ISNI) format regex: [0-9]{4} [0-9]{4} [0-9]{4} [0-9]{3}[0-9X] (e.g. 0000-0000-6653-4145) --P496 (ORCID) format regex: 0000-000(1-[5-9]|2-[0-9]|3-[0-4])\d{3}-\d{3}[\dX] (e.g. 0000-0002-7398-5483) id = id:gsub( '[ %-]', '' ):upper() if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d[%dX]$' ) then return false end if p.getIsniCheckDigit( id ) ~= string.char( id:byte( 16 ) ) then return false end return id end function p.splitLccn( id ) --P244's format regex: (n|nb|nr|no|ns|sh)([4-9][0-9]|00|20[0-1][0-9])[0-9]{6} (e.g. n78039510) if id:match( '^%l%l?%l?%d%d%d%d%d%d%d%d%d?%d?$' ) then id = id:gsub( '^(%l+)(%d+)(%d%d%d%d%d%d)$', '%1/%2/%3' ) end if id:match( '^%l%l?%l?/%d%d%d?%d?/%d+$' ) then return mw.text.split( id, '/' ) end return false end --[[==========================================================================]] --[[ Wikidata & documentation functions ]] --[[==========================================================================]] function p.getIdsFromWikidata( itemId, property ) local ids = {} local statements = mw.wikibase.getBestStatements( itemId, property ) if statements then for _, statement in ipairs( statements ) do if statement.mainsnak.datavalue then table.insert( ids, statement.mainsnak.datavalue.value ) end end end return ids end function p.matchesWikidataRequirements( itemId, reqs ) for _, group in ipairs( reqs ) do local property = 'P'..group[1] local qid = group[2] local statements = mw.wikibase.getBestStatements( itemId, property ) if statements then for _, statement in ipairs( statements ) do if statement.mainsnak.datavalue then if statement.mainsnak.datavalue.value['numeric-id'] == qid then return true end end end end end return false end -- Creates a human-readable standalone wikitable version of p.conf, and tracking categories with page counts, for use in the documentation function p.docConfTable( frame ) local wikiTable = '{| class="wikitable sortable"\n'.. '! rowspan=2 | Parameter\n'.. '! rowspan=2 | Label\n'.. '! rowspan=2; data-sort-type=number | Wikidata property\n'.. '! colspan=4 | Tracking categories and page counts\n'.. '|-\n'.. '! [[:Category:Wikipedia articles with authority control information|'.. 'Articles]]\n'.. '! [[:Category:User pages with authority control information|'.. 'User pages]]\n'.. '! [[:Category:Miscellaneous pages with authority control information|'.. 'Misc. pages]]\n'.. '! [[:Category:Wikipedia articles with faulty authority control information|'..'Faulty IDs]]\n'.. '|-\n' local lang = mw.getContentLanguage() for _, conf in pairs( p.conf ) do local param, link, pid = conf[1], conf[2], conf[3] local category = conf.category or param local args = { id = 'f', pid } local wpl = frame:expandTemplate{ title = 'Wikidata property link', args = args } --cats local articleCat = 'Članci s identifikatorima '..category..'' local userCat = 'Korisničke stranice s identifikatorima '..category..'' local miscCat = 'Ostale stranice s identifikatorima '..category..'' local faultyCat = 'Člance s pogrešnim identifikatorima '..category..'' --counts local articleCount = lang:formatNum( mw.site.stats.pagesInCategory(articleCat, 'pages') ) local userCount = lang:formatNum( mw.site.stats.pagesInCategory(userCat, 'pages') ) local miscCount = lang:formatNum( mw.site.stats.pagesInCategory(miscCat, 'pages') ) local faultyCount = lang:formatNum( mw.site.stats.pagesInCategory(faultyCat, 'pages') ) --concat wikiTable = wikiTable..'\n'.. '|-\n'.. '||'..param.. '||'..link.. '||data-sort-value='..pid..'|'..wpl.. '||style="text-align: right;"|[[:Category:'..articleCat..'|'..articleCount..']]'.. '||style="text-align: right;"|[[:Category:'.. userCat..'|'.. userCount..']]'.. '||style="text-align: right;"|[[:Category:'.. miscCat..'|'.. miscCount..']]'.. '||style="text-align: right;"|[[:Category:'.. faultyCat..'|'.. faultyCount..']]' end --append derivative WorldCat cats local wcd = { 'WorldCat-LCCN', 'WorldCat-VIAF' } for _, w in pairs(wcd) do local articleCat = 'Članci s identifikatorima '..w..'' local articleCount = lang:formatNum( mw.site.stats.pagesInCategory(articleCat, 'pages') ) wikiTable = wikiTable..'\n'.. '|-\n'.. '||'..'—'.. '||'..w.. '||data-sort-value='..w..'|'..'—'.. '||style="text-align: right;"|[[:Category:'..articleCat..'|'..articleCount..']]'.. '||style="text-align: right;"|—'.. '||style="text-align: right;"|—'.. '||style="text-align: right;"|—' end return wikiTable..'\n|}' end --[[==========================================================================]] --[[ Configuration ]] --[[==========================================================================]] -- If a specific "(identifier) redirect" exists for an identifier, please route through this particular redirect rather than linking directly to the target page. This reduces clutter in "What links here" and improves reverse lookup of articles where a manifestation of this particular identifier is used. -- Check that the Wikidata item has this property-->value before adding it local reqs = {} -- Parameter format: { 'parameter name', 'label', propertyId # in Wikidata, formatting/validation function } p.conf = { { 'AAG', '[[AAG (identifikator)|AAG]]', 3372, p.aagLink }, { 'ACM-DL', '[[ACM DL (identifikator)|ACM DL]]', 864, p.acmLink }, { 'ADB', '[[ADB (identifikator)|ADB]]', 1907, p.adbLink }, { 'AGSA', '[[AGSA (identifikator)|AGSA]]', 6804, p.agsaLink }, { 'autores.uy', '[[autores.uy (identifikator)|autores.uy]]', 2558, p.autoresuyLink }, { 'AWR', '[[AWR (identifikator)|AWR]]', 4186, p.awrLink }, { 'BALaT', '[[BALaT (identifikator)|BALaT]]', 3293, p.balatLink }, { 'BIBSYS', '[[BIBSYS (identifikator)|BIBSYS]]', 1015, p.bibsysLink }, { 'Bildindex', '[[Bildindex (identifikator)|Bildindex]]', 2092, p.bildLink }, { 'BNC', '[[BNC (identifikator)|BNC]]', 1890, p.bncLink }, { 'BNE', '[[BNE (identifikator)|BNE]]', 950, p.bneLink }, { 'BNF', '[[BNF (identifikator)|BNF]]', 268, p.bnfLink }, { 'Botanist', '[[Botanist (identifikator)|Botanist]]', 428, p.botanistLink }, { 'BPN', '[[BPN (identifikator)|BPN]]', 651, p.bpnLink }, { 'CANTIC', '[[CANTIC (identifikator)|CANTIC]]', 1273, p.canticLink }, { 'CINII', '[[CiNii (identifikator)|CiNii]]', 271, p.ciniiLink }, { 'CWGC', '[[CWGC (identifikator)|CWGC]]', 1908, p.cwgcLink }, { 'DAAO', '[[DAAO (identifikator)|DAAO]]', 1707, p.daaoLink }, { 'DBLP', '[[DBLP (identifikator)|DBLP]]', 2456, p.dblpLink }, { 'DIB', '[[DIB (identifikator)|DIB]]', 6829, p.dibLink }, { 'DSI', '[[DSI (identifikator)|DSI]]', 2349, p.dsiLink }, { 'FNZA', '[[FNZA (identifikator)|FNZA]]', 6792, p.fnzaLink }, --wd { 'GND', '[[GND (identifikator)|GND]]', 227, p.gndLink }, { 'HDS', '[[HDS (identifikator)|HDS]]', 902, p.hdsLink }, { 'IAAF', '[[IAAF (identifikator)|IAAF]]', 1146, p.iaafLink }, { 'ICCU', '[[ICCU (identifikator)|ICCU]]', 396, p.iccuLink }, --formerly SBN { 'ICIA', '[[ICIA (identifikator)|ICIA]]', 1736, p.iciaLink }, { 'IEU', '[[IEU (identifikator)|IEU]]', 9070, p.ieuLink }, { 'ISNI', '[[ISNI (identifikator)|ISNI]]', 213, p.isniLink }, { 'Joconde', '[[Joconde (identifikator)|Joconde]]' , 347, p.jocondeLink }, { 'KULTURNAV', '[[KulturNav (identifikator)|KulturNav]]', 1248, p.kulturnavLink }, { 'LCCN', '[[LCCN (identifikator)|LCCN]]', 244, p.lccnLink }, { 'LIR', '[[LIR (identifikator)|LIR]]', 886, p.lirLink }, { 'LNB', '[[LNB (identifikator)|LNB]]', 1368, p.lnbLink }, { 'Léonore', '[[Léonore (identifikator)|Léonore]]', 640, p.leonoreLink }, { 'MA', '[[MA (identifikator)|MA]]', 6366, p.maLink }, { 'MBA', '[[MBA (identifikator)|MBA]]', 434, p.mbaLink, category = 'MusicBrainz' }, --special category name { 'MBAREA', '[[MBAREA (identifikator)|MBAREA]]', 982, p.mbareaLink, category = 'MusicBrainz area' }, --special category name { 'MBI', '[[MBI (identifikator)|MBI]]', 1330, p.mbiLink, category = 'MusicBrainz instrument' }, --special category name { 'MBL', '[[MBL (identifikator)|MBL]]', 966, p.mblLink, category = 'MusicBrainz label' }, --special category name { 'MBP', '[[MBP (identifikator)|MBP]]', 1004, p.mbpLink, category = 'MusicBrainz place' }, --special category name { 'MBRG', '[[MBRG (identifikator)|MBRG]]', 436, p.mbrgLink, category = 'MusicBrainz release group' }, --special category name { 'MBS', '[[MBS (identifikator)|MBS]]', 1407, p.mbsLink, category = 'MusicBrainz series' }, --special category name { 'MBW', '[[MBW (identifikator)|MBW]] work', 435, p.mbwLink, category = 'MusicBrainz work' }, --special category name { 'MGP', '[[MGP (identifikator)|MGP]]', 549, p.mgpLink }, { 'NARA', '[[NARA (identifikator)|NARA]]', 1225, p.naraLink }, { 'NCL', '[[NCL (identifikator)|NBL]]', 1048, p.nclLink }, { 'NDL', '[[NDL (identifikator)|NDL]]', 349, p.ndlLink }, { 'NGV', '[[NGV (identifikator)|NGV]]', 2041, p.ngvLink }, { 'NKC', '[[NKC (identifikator)|NKC]]', 691, p.nkcLink }, { 'NLA', '[[NLA (identifikator)|NLA]]', 409, p.nlaLink }, { 'NLG', '[[NLG (identifikator)|NLG]]', 3348, p.nlgLink }, { 'NLI', '[[NLI (identifikator)|NLI]]', 949, p.nliLink }, { 'NLK', '[[NLK (identifikator)|NLK]]', 5034, p.nlkLink }, { 'NLP', '[[NLP (identifikator)|NLP]]', 1695, p.nlpLink }, { 'NLR', '[[NLR (identifikator)|NLR]]', 1003, p.nlrLink }, { 'NSK', '[[NSK (identifikator)|NSK]]', 1375, p.nskLink }, { 'NTA', '[[NTA (identifikator)|NTA]]', 1006, p.ntaLink }, { 'ORCID', '[[ORCID (identifikator)|ORCID]]', 496, p.orcidLink }, { 'PIC', '[[PIC (identifikator)|PIC]]', 2750, p.picLink }, --wd { 'PLWABN', '[[PLWABN (identifikator)|PLWABN]]', 7293, p.plwabnLink }, { 'Publons', '[[Publons (identifikator)|Publons]]', 3829, p.publonsLink }, { 'RID', '[[RID (identifikator)|ResearcherID]]', 1053, p.ridLink }, { 'RERO', '[[RERO (identifikator)|RERO]]', 3065, p.reroLink }, { 'RKDartists', '[[RKDartists (identifikator)|RKD]]', 650, p.rkdartistsLink }, { 'RKDID', '[[RKDID (identifikator)|RKDimages ID]]', 350, p.rkdidLink }, { 'RSL', '[[RSL (identifikator)|RSL]]', 947, p.rslLink }, { 'SELIBR', '[[SELIBR (identifikator)|SELIBR]]', 906, p.selibrLink }, { 'SIKART', '[[SIKART (identifikator)|SIKART]]', 781, p.sikartLink }, { 'SNAC-ID', '[[SNAC-ID (identifikator)|SNAC]]', 3430, p.snacLink }, { 'SUDOC', '[[SUDOC (identifikator)|SUDOC]]', 269, p.sudocLink }, { 'S2AuthorId', '[[S2AuthorId (identifikator)|S2AuthorId]]', 4012, p.s2authoridLink, category = 'Semantic Scholar author' }, --special category name { 'TA98', '[[TA98 (identifikator)|TA98]]', 1323, p.ta98Link }, { 'TDVİA', '[[TDVİA (identifikator)|TDVİA]]', 7314, p.tdviaLink }, { 'TE', '[[TE (identifikator)|TE]]', 1693, p.teLink }, { 'TePapa', '[[TePapa (identifikator)|TePapa]]', 3544, p.tepapaLink }, { 'TH', '[[TH (identifikator)|TH]]', 1694, p.thLink }, { 'TLS', '[[TLS (identifikator)|TLS]]', 1362, p.tlsLink }, { 'Trove', '[[Trove (identifikator)|Trove]]', 1315, p.troveLink }, --formerly NLA-person { 'UKPARL', '[[UKPARL (identifikator)|UKPARL]]', 6213, p.ukparlLink }, { 'ULAN', '[[ULAN (identifikator)|ULAN]]', 245, p.ulanLink }, { 'USCongress', '[[US Congress (identifikator)|US Congress]]', 1157, p.uscongressLink }, { 'VcBA', '[[VcBA (identifikator)|VcBA]]', 8034, p.vcbaLink }, { 'VIAF', '[[VIAF (identifikator)|VIAF]]', 214, p.viafLink }, { 'WORLDCATID', '[[WorldCat Identities (identifikator)|WorldCat Identities]]', 7859, nil }, } -- Legitimate aliases to p.conf, for convenience -- Format: { 'alias', 'parameter name in p.conf' } p.aliases = { { 'Leonore', 'Léonore' }, --alias name without diacritics { 'leonore', 'Léonore' }, --lowercase variant without diacritics { 'MusicBrainz', 'MBA' }, { 'MusicBrainz artist', 'MBA' }, { 'MusicBrainz label', 'MBL' }, { 'MusicBrainz release group', 'MBRG' }, { 'MusicBrainz work', 'MBW' }, { 'SBN', 'ICCU' }, --SBN alias to be deprecated at a later stage { 'TDVIA', 'TDVİA' }, --alias name without diacritics { 'tdvia', 'TDVİA' }, --lowercase variant without diacritics } -- Deprecated aliases to p.conf; tracked in [[Category:Wikipedia articles with deprecated authority control identifiers]] -- Format: { 'deprecated parameter name', 'replacement parameter name in p.conf' } p.deprecated = { { 'GKD', 'GND' }, { 'PND', 'GND' }, { 'RLS', 'RSL' }, { 'SWD', 'GND' }, { 'NARA-organization', 'NARA' }, { 'NARA-person', 'NARA' }, } --[[==========================================================================]] --[[ Main ]] --[[==========================================================================]] function p.authorityControl( frame ) local resolveEntity = require( "Module:ResolveEntityId" ) local parentArgs = frame:getParent().args local elements = {} --create/insert rows later local worldcatCat = '' local multipleIdCat = '' local suppressedIdCat = '' local deprecatedIdCat = '' --Redirect aliases to proper parameter names for _, a in pairs( p.aliases ) do local alias, param = a[1], a[2] if (parentArgs[param] == nil or parentArgs[param] == '') and parentArgs[alias] then parentArgs[param] = parentArgs[alias] end end --Redirect deprecated parameters to proper parameter names, and assign tracking cat for _, d in pairs( p.deprecated ) do local dep, param = d[1], d[2] if (parentArgs[param] == nil or parentArgs[param] == '') and parentArgs[dep] then parentArgs[param] = parentArgs[dep] if namespace == 0 then deprecatedIdCat = '[[Kategorija:Članci sa zastarjelim identifikatorima normativne kontrole na Wikipediji|'..dep..']]' end end end --Use QID= parameter for testing/example purposes only local itemId = nil if namespace ~= 0 then local qid = parentArgs['qid'] or parentArgs['QID'] if qid then itemId = 'Q'..mw.ustring.gsub(qid, '^[Qq]', '') itemId = resolveEntity._id(itemId) --nil if unresolvable end else itemId = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() end --Wikidata fallback if requested if itemId then for _, params in ipairs( p.conf ) do if params[3] > 0 then local val = parentArgs[mw.ustring.lower(params[1])] or parentArgs[params[1]] if val == nil or val == '' then local canUseWikidata = nil if reqs[params[1]] then canUseWikidata = p.matchesWikidataRequirements( itemId, reqs[params[1]] ) else canUseWikidata = true end if canUseWikidata then local wikidataIds = p.getIdsFromWikidata( itemId, 'P'..params[3] ) if wikidataIds[1] then if val == '' and (namespace == 0 or testcases) then suppressedIdCat = '[[Kategorija:Članci s potisnutim identifikatorima normativne kontrole na Wikipediji|'..params[1]..']]' else parentArgs[params[1]] = wikidataIds[1] end end end end end end end --Configured rows local rct = 0 for _, params in ipairs( p.conf ) do local val = parentArgs[mw.ustring.lower(params[1])] or parentArgs[params[1]] local tval, tlinks = {}, {} if val and val ~= '' and type(params[4]) == 'function' then table.insert( tval, val ) table.insert( tlinks, params[4]( val ) ) end -- collect other unique vals (IDs) from WD, if present if itemId and tval[1] then local wikidataIds = p.getIdsFromWikidata( itemId, 'P'..params[3] ) for _, v in pairs( wikidataIds ) do local bnew = true for _, w in pairs( tval ) do if v == w then bnew = false end end if bnew then table.insert( tval, v ) table.insert( tlinks, params[4]( v ) ) end end end -- assemble if tval[1] then table.insert( elements, p.createRow( params[1], params[2]..':', tval, nil, tlinks, true, params.category ) ) rct = rct + 1 if tval[2] then multipleIdCat = p.getCatForId( '– višestruki' ) end end end --WorldCat local worldcatId = parentArgs['worldcatid'] or parentArgs['WORLDCATID'] if worldcatId and worldcatId ~= '' then --if WORLDCATID present & unsuppressed table.insert( elements, p.createRow( 'WORLDCATID', '', worldcatId, '[[WorldCat Identities (identifier)|WorldCat Identities]]: [https://www.worldcat.org/identities/'..mw.uri.encode(worldcatId, 'PATH')..' '..worldcatId..']', nil, false ) ) --Validation? worldcatCat = p.getCatForId( 'WORLDCATID' ) elseif worldcatId == nil then --if WORLDCATID absent but unsuppressed local viafId = parentArgs['viaf'] or parentArgs['VIAF'] local lccnId = parentArgs['lccn'] or parentArgs['LCCN'] if viafId and viafId ~= '' and p.viafLink( viafId ) then --VIAF must be present, unsuppressed, & validated table.insert( elements, p.createRow( 'VIAF', '', viafId, '[[WorldCat Identities (identifier)|WorldCat Identities]] (preko VIAF): [https://www.worldcat.org/identities/containsVIAFID/'..viafId..' '..viafId..']', nil, false ) ) if namespace == 0 then worldcatCat = '[[Kategorija:Članci s identifikatorima WorldCat-VIAF]]' end elseif lccnId and lccnId ~= '' and p.lccnLink( lccnId ) then --LCCN must be present, unsuppressed, & validated local lccnParts = p.splitLccn( lccnId ) if lccnParts and lccnParts[1] ~= 'sh' then local lccnIdFmtd = lccnParts[1]..lccnParts[2]..'-'..lccnParts[3] table.insert( elements, p.createRow( 'LCCN', '', lccnId, '[[WorldCat Identities (identifier)|WorldCat Identities]] (via LCCN): [https://www.worldcat.org/identities/lccn-'..lccnIdFmtd..' '..lccnIdFmtd..']', nil, false ) ) if namespace == 0 then worldcatCat = '[[Kategorija:Članci s identifikatorima WorldCat-LCCN]]' end end end elseif worldcatId == '' then --if WORLDCATID suppressed suppressedIdCat = '[[Kategorija:Članci s potisnutim identifikatorima normativne kontrole na Wikipediji|WORLDCATID]]' end local Navbox = require('Module:Navbox') local elementsCat = '' if rct == 0 or rct >= 25 then local eCat = 'Normativna kontrola s više elemenata ('..rct..')' elementsCat = '[[Kategorija:'..eCat..']]'..p.redCatLink(eCat) end local outString = '' if #elements > 0 then local args = { pid = 'identifiers' } -- #target the list of identifiers if testcases and itemId then args = { pid = 'identifiers', qid = itemId } end --expensive local pencil = frame:expandTemplate{ title = 'EditAtWikidata', args = args} outString = Navbox._navbox( { name = 'Normativna kontrola', navboxclass = 'authority-control', bodyclass = 'hlist', group1 = '[[Pomoć:Normativna kontrola|Normativna kontrola]]'..pencil, list1 = table.concat( elements ) } ) end local auxCats = worldcatCat .. elementsCat .. multipleIdCat .. suppressedIdCat .. deprecatedIdCat if testcases then auxCats = mw.ustring.gsub(auxCats, '(%[%[)(Category)', '%1:%2') --for easier checking end outString = outString .. auxCats if namespace ~= 0 then outString = mw.ustring.gsub(outString, '(%[%[)(Category:Wikipedia articles)', '%1:%2') --by definition end return outString end return p k0yqds3aifd6j3rz81yxmsalwwwtvo7 0 358651 3842812 2435604 2026-05-09T12:13:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842812 wikitext text/x-wiki '''Univerzitetski teleinformatički centar''' (''UTIC'') je institucija zadužena za poslove iz oblasti IT sektora, telekomunikacija, kao i implementaciji praktičnih informatičkih rješenja za potrebe akademske zajednice, članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>http://utic.unsa.ba/</ref> Predsjednik UTIC-a je prof. dr. [[Senad Burak]], inače profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]].<ref>{{Cite web |url=http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=679&Itemid=348&lang=english |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 5. 2014 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213093320/http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=679&Itemid=348&lang=english |url-status=dead }}</ref> Najznačajniji poduhvat UTIC-a je kreiranje informacionog sistema studenata Sarajeva (skr. [https://www.isss.ba ISSS]) u kojem se nalazi [[baza podataka]] svih studenata koji pohađaju ili su pohađali nastavu na nekom od fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sistem ima mogućnost da brzo dostavi spisak predmeta, ocjena kao i kreiranje dokumenata kao što su diplome, zahtjevi, potvrde itd. UTIC je i ovlašteni distributer [[.ba]] domene. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Univerzitet u Sarajevu]] [[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]] 62m58ddvqlvcqkoj591hzgaz3ep1nik 0 363531 3843045 3817168 2026-05-09T22:08:59Z ~2026-28147-46 181167 /* Spisak */ 3843045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjednik Vlade Republike Srpske | tijelo = | nativni_naziv = Предсједник Владе Републике Српске | oznaka = Seal of the Republika Srpska.svg | oznakavel = 100 | oznakatekst = [[Amblem Republike Srpske]] | oznakaalt = Amblem Republike Srpske | zastava = | zastavavel = | zastavaalt = | zastavaokvir = | zastavatekst = | slika = Savo Minić in 2026 (cropped).jpg | slikavel = 200 | alt = | slikatekst = | trenutno = [[Savo Minić]] | trenutno_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | trenutnood = 2. septembra 2025. | vršilac_dužnosti = | odjel = | stil = | vrsta = [[Šef države|Šef]] [[Vlada|vlade]] [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine#Prvi nivo|entiteta]] | status = | skraćenica = Predsjednik Vlade RS-a | član = | izvještava = | prebivalište = [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|Administrativni centar]] | sjedište = Trg Republike Srpske 1, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | predlagač = [[Predsjednik Republike Srpske]] | imenujega = [[Narodna skupština Republike Srpske]] | imenujega_kvalificiran = | mandat = | mandat_kvalificiran = | osnivački_akt = | prethodnik = | inauguralni = [[Branko Đerić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) | osnivanje = {{Početni datum i godine|1992|4|22}} | prvi = | posljednji = | ukinuto = | zamijenjeno = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = Premijer Republike Srpske | zamjenik = | plata = | veb-sajt = [https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Pages/Splash.aspx vladars.rs] | fusnote = }}{{Politika Republike Srpske}} '''Predsjednik Vlade Republike Srpske''' je imenovana osoba koja stoji na čelu [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]]. Ona rukovodi radom Vlade i predsjedava njenim sjednicama, predstavlja Republiku Srpsku u zemlji i inozemstvu. == Način izbora == Budućeg predsjednika Vlade Republike Srpske po [[Ustav Republike Srpske|Ustavu Republike Srpske]] predlaže [[predsjednik Republike Srpske]] nakon konsultacija sa svim zastupničkim grupama u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini]]. Predsjednika Vlade Republike Srpske zatim bira skupštinska većina [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]. Prije izbora na to mjesto, [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] izlaže ekspoze u kome navodi realne ciljeve Vlade Republike Srpske. == Spisak == {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |# ! rowspan="2" |Slika ! rowspan="2" |Ime i prezime {{Malo|(rođenje–smrt)}} ! colspan="3" |Mandat ! rowspan="2" |Saziv ! rowspan="2" |Stranka ! rowspan="2" |Izbori ! rowspan="2" |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] |- !Od !Do !Trajanje |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]] |{{Sort|Đerić|[[Branko Đerić]]}}<br>{{Malo|(r. 1948)}} |2. april 1992. |20. januar 1993. |273 dana |[[Vlada Republike Srpske Branka Đerića|I saziv]] | rowspan="6" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="5" |'''—''' | rowspan="5" |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]] |{{Sort|Lukić|[[Vladimir Lukić]]}}<br>{{Malo|(1933–2026)}} |20. januar 1993. |18. august 1994. |1 godina i 210 dana |[[Vlada Republike Srpske Vladimira Lukića|II saziv]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Dusan Kozic Crop.jpg|bez okvira|90px]] |{{Sort|Kozić|[[Dušan Kozić]]}}<br>{{Malo|(r. 1958)}} |18. august 1994. |16. oktobar 1995. |1 godina i 59 dana |[[Vlada Republike Srpske Dušana Kozića|III saziv]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:Rajko Kasagic crop.jpg|bez okvira|90px]] |{{Sort|Kasagić|[[Rajko Kasagić]]}}<br>{{Malo|(r. 1942)}} |16. oktobar 1995. |18. maj 1996. |215 dana |[[Vlada Republike Srpske Rajka Kasagića|IV saziv]] |- ! rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |5. | rowspan="2" |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]] | rowspan="2" |{{Sort|Kličković|[[Gojko Kličković]]}}<br>{{Malo|(r. 1955)}} | rowspan="2" |18. maj 1996. | rowspan="2" |31. januar 1998. | rowspan="2" |1 godina i 258 dana |[[Vlada Republike Srpske Gojka Kličkovića I|V saziv]] |- |[[Vlada Republike Srpske Gojka Kličkovića II|VI saziv]] |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996.]] | rowspan="2" |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}} |- ! rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |6. | rowspan="2" |[[Datoteka:Milorad Dodik 1998.jpg|bez okvira|90px]] | rowspan="2" |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}<br>{{Malo|<br>(r. 1959)}} | rowspan="2" |31. januar 1998. | rowspan="2" |16. januar 2001. | rowspan="2" |2 godine i 351 dan | rowspan="2" |[[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika I|VII saziv]] | rowspan="2" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]] |- |{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}} |- ! rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |7. | rowspan="2" |[[Datoteka:Mladen Ivanić 2006 (cropped).jpg|bez okvira|90px]] | rowspan="2" |{{Sort|Ivanić|[[Mladen Ivanić]]}}<br>{{Malo|(r. 1958)}} | rowspan="2" |16. januar 2001. | rowspan="2" |17. januar 2003. | rowspan="2" |2 godine i 1 dan | rowspan="2" |[[Vlada Republike Srpske Mladena Ivanića|VIII saziv]] | rowspan="3" |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] | rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] |{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}} |- | rowspan="4" |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]] |{{Sort|Mikerević|[[Dragan Mikerević]]}}<br>{{Malo|(r. 1955)}} |17. januar 2003. |17. februar 2005. |2 godine i 31 dan |[[Vlada Republike Srpske Dragana Mikerevića|IX saziv]] | rowspan="3" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]] |{{Sort|Bukejlović|[[Pero Bukejlović]]}}<br>{{Malo|(r. 1946)}} |17. februar 2005. |26. februar 2006. |1 godina i 9 dana |[[Vlada Republike Srpske Pere Bukejlovića|X saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! rowspan="3" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |(6.) | rowspan="3" |[[Datoteka:Milorad Dodik (2011-06-06) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] | rowspan="3" |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}<br>{{Malo|<br>(r. 1959)}} | rowspan="3" |26. februar 2006. | rowspan="3" |15. novembar 2010. | rowspan="3" |4 godine i 262 dana |[[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika II|XI saziv]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- | rowspan="2" |[[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika III|XII saziv]] | rowspan="3" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006.]] |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}} |- |{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |— |[[Datoteka:Антон Касиповић.jpg|bez okvira|90px]] |{{Sort|Kasipović|[[Anton Kasipović]]}}<br>{{Malo|(r. 1956)}} |15. novembar 2010. |29. decembar 2010. |44 dana |''Vršilac dužnosti'' |[[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | rowspan="4" |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}} |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Datoteka:Aleksandar Džombić crop.jpg|bez okvira|90px]] |{{Sort|Džombić|[[Aleksandar Džombić]]}}<br>{{Malo|(r. 1968)}} |29. decembar 2010. |12. mart 2013. |2 godine i 73 dana |[[Vlada Republike Srpske Aleksandra Džombića|XIII saziv]] | rowspan="8" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] |- ! rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |11. | rowspan="2" |[[Datoteka:Željka Cvijanović, 2018 (cropped).jpg|90px]] | rowspan="2" |{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}<br>{{Malo|(r. 1967)}} | rowspan="2" |12. mart 2013. | rowspan="2" |19. novembar 2018. | rowspan="2" |5 godina i 252 dana |[[Vlada Republike Srpske Željke Cvijanović I|XIV saziv]] |- |[[Vlada Republike Srpske Željke Cvijanović II|XV saziv]] | rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]] |- ! style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |— |[[Datoteka:Srebrenka Golić (cropped).jpg|90px|Srebrenka Golić|bez_okvira]] |{{Sort|Golić|[[Srebrenka Golić]]}}<br>{{Malo|(r. 1958)}} |19. novembar 2018. |18. decembar 2018. |29 dana |''Vršilac dužnosti'' | rowspan="2" |{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}} |- ! rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |12. | rowspan="2" |[[Datoteka:Radovan Višković.jpg|90px]] | rowspan="2" |{{Sort|Višković|[[Radovan Višković]]}}<br>{{Malo|(r. 1964)}} | rowspan="2" |18. decembar 2018. | rowspan="2" |2. septembar 2025. | rowspan="2" |6 godina i 258 dana |[[Vlada Republike Srpske Radovana Viškovića I|XVI saziv]]<ref>{{Cite web|url=https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=317084|title=Радован Вишковић мандатар нове Владе Српске|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=20. 11. 2018}}</ref> |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] |- |[[Vlada Republike Srpske Radovana Viškovića II|XVII saziv]]<ref>{{Cite web|url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=492486|title=Додик потврдио: Вишковић мандатар за састав нове Владе (ВИДЕО)|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=4. 11. 2022}}</ref> | rowspan="3" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] | rowspan="2" |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}} |- ! rowspan="2" style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |13. | rowspan="2" |[[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|90px]] | rowspan="2" |{{Sort|Minić|[[Savo Minić]]}}<br>{{Malo|(r. 1974)}} |2. septembar 2025. |''23. januar 2026.{{Efn|Izbor [[Vlada Republike Srpske Save Minića I|Vlade Republike Srpske Save Minića I]] i proces njenog imenovanja [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] proglasio je neustavnim iz razloga što je [[Milorad Dodik]], kojem je [[Sud Bosne i Hercegovine|Sud BiH]] pravosnažno izrekao kaznu i zabranu vršenja javnih funkcija, bez pravnog ovlaštenja predložio mandatara. Time je prekršen Ustav i [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izborni zakon BiH]], jer Dodiku po sili zakona prestaje mandat [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike]] [[Predsjednik Republike Srpske|Srpske]] danom pravosnažnosti presude, odnosno prestao je 12. juna 2025.<ref name="RS MD">{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}</ref><ref name="AO Sud BiH">{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}</ref><ref name="USBiH">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/ustavni-sud-bih-donio-odluku-vlada-rs-cijeg-je-mandatara-predlozio-milorad-dodik-neustavna/|title=Ustavni sud BiH donio odluku: Vlada RS čijeg je mandatara predložio Milorad Dodik neustavna|website=n1info.ba|access-date=23. 1. 2026}}</ref>|naziv=Minić|grupa=lower-alpha}}'' |{{ayd|2025|09|02|2026|01|23}} |[[Vlada Republike Srpske Save Minića I|XVIII saziv]]<ref>{{Cite web|url=https://www.srna.rs/en/novost/1328178/dodik-congratulates-minic-on-being-elected-prime-minister|title=Srna {{!}} DODIK CONGRATULATES MINIĆ ON BEING ELECTED PRIME MINISTER|last=Srpske|first=Srna {{!}} Novinska agencija Republike|website=Srna {{!}} Novinska agencija Republike Srpske|language=sr|access-date=4. 9. 2025}}</ref> |- |23. januar 2026. |''trenutno'' |{{ayd|2026|01|23}} |[[Vlada Republike Srpske Save Minića II|XIX saziv]]<ref>{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Media/Vijesti/Pages/izabrana-nova-vlada-republike-srpske-18012026.aspx|title=Izabrana nova Vlada Republike Srpske na čelu sa Savom Minićem|website=[[Vlada Republike Srpske]]|language=sr|access-date=23. 1. 2026}}</ref> |[[Ana Trišić-Babić]] (v.d.)<br>[[Siniša Karan]] |} == Vremenska linija == {{#tag:timeline| ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15 PlotArea = top:10 bottom:80 right:100 left:20 AlignBars = late DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992 ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992 Colors = id:sds value:rgb(0.220,0.396,0.612) legend:SDS id:snsd value:rgb(0.769,0.000,0.000) legend:SNSD id:pdp value:rgb(0.282,0.239,0.545) legend:PDP id:nezav value:rgb(0.824,0.824,0.824) legend:Nezav. Legend = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75 TextData = pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M text:"Političke stranke:" BarData = barset:PM bar:Djeric bar:Lukic bar:Kozic bar:Kasagic bar:Klickovic bar:Dodik bar:Kasipovic bar:Ivanic bar:Mikerevic bar:Bukeljevic bar:Dzombic bar:Cvijanovic bar:Golic bar:Viskovic bar:Minić PlotData = width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till barset:PM bar:Djeric from: 22/04/1992 till: 20/01/1993 color:sds text:"[[Branko Đerić|Đerić]]" fontsize:10 bar:Lukic from: 20/01/1993 till: 18/08/1994 color:sds text:"[[Vladimir Lukić|Lukić]]" fontsize:10 bar:Kozic from: 18/08/1994 till: 16/10/1995 color:sds text:"[[Dušan Kozić|Kozić]]" fontsize:10 bar:Kasagic from: 16/10/1995 till: 18/05/1996 color:sds text:"[[Rajko Kasagić|Kasagić]]" fontsize:10 bar:Klickovic from: 18/05/1996 till: 31/01/1998 color:sds text:"[[Gojko Kličković|Kličković]]" fontsize:10 bar:Dodik from: 31/01/1998 till: 16/01/2001 color:snsd from: 28/02/2006 till: 15/11/2010 color:snsd text:"[[Milorad Dodik|Dodik]]" fontsize:10 bar:Ivanic from: 16/01/2001 till: 17/01/2003 color:pdp text:"[[Mladen Ivanić|Ivanić]]" fontsize:10 bar:Mikerevic from: 17/01/2003 till: 17/02/2005 color:pdp text:"[[Dragan Mikerević|Mikerević]]" fontsize:10 bar:Bukeljevic from: 17/02/2005 till: 28/02/2006 color:sds text:"[[Pero Bukejlović|Bukejlović]]" fontsize:10 bar:Kasipovic from: 15/11/2010 till: 29/12/2010 color:nezav text:"[[Anton Kasipović|Kasipović]] (v. d.)" fontsize:10 bar:Dzombic from: 29/12/2010 till: 12/03/2013 color:snsd text:"[[Aleksandar Džombić|Džombić]]" fontsize:10 bar:Cvijanovic from: 12/03/2013 till: 19/11/2018 color:snsd text:"[[Željka Cvijanović|Cvijanović]]" fontsize:10 bar:Golic from: 19/11/2018 till: 18/12/2018 color:snsd text:"[[Srebrenka Golić|Golić]] (v. d.)" fontsize:10 bar:Viskovic from: 18/12/2018 till: 02/09/2025 color:snsd text:"[[Radovan Višković|Višković]]" fontsize:10 bar:Minić from: 02/09/2025 till: end color:snsd text:"[[Savo Minić|Minić]]" fontsize:10 }} == Standarda == <gallery class="center"> Datoteka:Standard of the Prime Minister of Republika Srpska (1995-2007).svg|Bivša standarda predsjednika Vlade Republike Srpske (1995–2007). </gallery> == Također pogledajte == * [[Vlada Republike Srpske]] * [[Predsjednik Republike Srpske]] ** [[Spisak predsjednika Republike Srpske]] * [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]] * [[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://vladars.rs/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|Službeni veb-sajt Vlade Republike Srpske}} * {{Službeni sajt|https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Pages/Splash.aspx|Službeni veb-sajt Vlade Republike Srpske - Predsjednik}} {{Predsjednici vlada Republike Srpske}} {{Ministarstva Vlade Republike Srpske}} [[Kategorija:Institucije Republike Srpske]] [[Kategorija:Vlada Republike Srpske|*]] dfkvubkvs5fshiynmy6lhbrmy9fgfps 0 364423 3842811 3805139 2026-05-09T12:10:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Univerzitet u Tübingenu | slika = | veličina_slike = 200px | opis_slike = | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = 1477 | datum_gašenja = | vrsta = | status = | cilj = | glavno_sjedište = [[Tübingen]] | glavno_sjedište_koordinate = | područje_uticaja = | članstvo = | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = | lider_ime1 = | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | web_stranica = }} '''Univerzitet u Tübingenu''' (njem. ''Eberhard Karls Universität Tübingen'') otvoren je [[1477]]. godine. Na njemu trenutno ima oko 28.700 [[student|studenata]]. Na univerzitetu podučava preko 450 profesora. Univerzitet u Tübingenu ima dugu listu značajnih alumnija i osoblja. Po stanju iz 2023. godine, jedanaest [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade|dobitnika Nobelove nagrade]] <ref name="Williams">{{Cite web|url=https://www.cyber-valley.de/|title=About {{!}} Cyber Valley|last=Williams|first=Jonathan|website=cyber-valley.de|access-date=19. 10. 2019}}{{Mrtav link}}</ref>, 18 [[Leibniz-ova nagrada|dobitnika Leibnizove nagrade]]<ref>{{Cite web|url=https://www.thehindu.com/news/international/the-valley-of-ai-draws-the-ire-of-students/article25699132.ece|title=The Valley of AI draws the ire of students|last=Feroz|first=Emran|date=8. 12. 2018|website=The Hindu}}</ref> i pet [[Alexander von Humboldt profesura|profesora Alexandera von Humboldta]]<ref>{{Cite web|url=https://uni-tuebingen.de/universitaet/profil/preise-und-auszeichnungen/humboldt-professuren/|title=Humboldt-Professuren {{!}} Universität Tübingen|website=uni-tuebingen.de|access-date=6. 6. 2021}}</ref> povezano je s univerzitetom. [[Datoteka:Uni_Tübingen_Neue_Aula_Sommer.jpg|mini|154x154px|''Nova aula'']] === Alumni & Fakultet === *[[Johannes Kepler]] * [[Friedrich Hölderlin]] * [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] [[Datoteka:Carl_Eugen_von_Pompeo_Batoni.jpg|mini|270x270piksel|[[Karl Eugen]] je dao Univerzitetu današnje ime. Pored univerzitetske reforme 1769. godine koja je koristila obrazovanoj eliti, on je također doprinio konsolidaciji svojih finansija trgovinom mladićima koji su morali ratovati u inostranstvu kao plaćenici.]] === Dobitnici Nobelove nagrade === [[Datoteka:Christiane_Nüsslein-Volhard_mg_4406.jpg|mini|Christiane Nüsslein-Volhard (2007.)|207x207piksel]] Članovi fakulteta i alumni koji su dobili [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]:<ref name="Williams"/> * [[William Ramsay]] (1904, hemija) * [[Eduard Buchner]] (1907, hemija), fakultet * [[Karl Ferdinand Braun]] (1909, fizika), fakultet * [[Fritz Pregl]] (1923, hemija) * [[Adolf Butenandt]] (1939, Hemija), fakultet * [[Hans Bethe]] (1967, Fizika), fakultet * [[Georg Wittig]] (1979, Hemija), fakultet * [[Hartmut Michel]] (1988, hemija) * [[Bert Sakmann]] (1991, Medicina) * [[Christiane Nüsslein-Volhard]] (1995, Medicina), fakultet * [[Günter Blobel]] (1999, medicina) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Tübingen}} * [http://www.uni-tuebingen.de Službena stranica]{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerziteti u Njemačkoj|Tubingen]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1477.]] cl1z6ojwsip1lb5zyi61wz5fqxuvxb2 0 367790 3843023 3520751 2026-05-09T20:37:49Z Mhare 481 3843023 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Na putu | poster = On the Path.jpg | tekst = Poster filma | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Barbara Albert]] * [[Karl Baumgartner]] * [[Raimond Goebel]] * [[Damir Ibrahimović]] * [[Bruno Wagner]] }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Zrinka Cvitešić]] * [[Leon Lučev]] * [[Ermin Bravo]] * [[Mirjana Karanović]] * [[Marija Kohn]] * [[Nina Violić]] }} | muzika = [[Brano Jakubović]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = drama | montaža = [[Niki Mossböck]] | studio = {{Plainlist| * [[Deblokada]] * Coop99 Filmproduktion * Pandora Filmproduktion * Ziva Produkcija }} | distributer = | datum = 18. februar 2010. | trajanje = 100 minuta | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Hrvatska]] }} | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Na putu''''' je bosanskohercegovački dramski film snimljen [[2010]]. u režiji [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Glavne uloge tumače [[Zrinka Cvitešić]] kao Luna i [[Leon Lučev]] kao Amar. U sporednim ulogama se ističu [[Mirjana Karanović]], [[Nina Violić]], i [[Ermin Bravo]]. Film je bio nominiran za [[Zlatni medvjed|Zlatnog medvjeda]] na 60. [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]].<ref name="Berlinale 2010">[http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/2010/02_programm_2010/02_Programm_2010.html 60th Berlin International Film Festival: Programme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128024353/http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/2010/02_programm_2010/02_Programm_2010.html |date=28. 1. 2015 }} pristupljeno 16. oktobra 2010.</ref> Na Pulskom filmskom festivalu Zrinka Cvitešić je osvojila Zlatnu arenu za najbolju glavnu glumicu.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt1156531/awards?ref_=tt_awd Nagrade i nominacije na imdb.com]</ref> == Radnja == Luna ([[Zrinka Cvitešić]]) je stjuardesa i živi u sretnoj vezi, punoj ljubavi, s Amarom ([[Leon Lučev]]) koji radi kao kontrolor leta na [[Sarajevski aerodrom|sarajevskom aerodromu]]. Oboje su izašli iz rata kao siročad, ali pokušavaju ostaviti bolnu prošlost iza sebe. Željeli bi imati dijete, ali ga ne mogu začeti zbog Amarovog zdravstvenog problema. Pored toga, Amar ima problem i sa pićem. Na poslu ga zatiču kako pije – te zbog toga dobija suspenziju – što ga vodi u spiralu [[Depresija (raspoloženje)|depresije]] i očaja. Luna, zajedno sa njihovim zajedničkim prijateljima, Šejlom ([[Nina Violić]]) i Dejom ([[Sebastian Cavazza]]), pokušava pomoći Amaru, ali on uporno odbacuje terapiju. Amar jednog dana, sasvim slučajno, sreće Bahriju ([[Ermin Bravo]]), starog prijatelja s ratišta koji je u međuvremenu postao pravi vjernik. Mada se u početku opire Bahrijinim duhovnim savjetima, Amar doživljava duboku promjenu nakon posjete [[Džamija|džamiji]] i slušanja vjerskog obreda. Iako su Luna i njihovi prijatelji u početku skeptični prema Amarovoj promjeni, ipak im je drago jer je prestao piti. Luna ga još uvijek veoma voli ali je puna sumnji i rezervi prema njegovom novom načinu života, pa i odustaje od tretmana umjetne oplodnje jer osjeća sve veću sumnju u njihov zajednički porodični život. Međutim, na njeno ogromno čuđenje, saznaje da je već trudna.<ref>{{Cite web |url=http://filmski.net/filmovi/4995/na_putu/synopsis |title=Radnja filma |access-date=19. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220746/http://filmski.net/filmovi/4995/na_putu/synopsis |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Uloge == {| {{prettytable}} | bgcolor="#add8e6" width="200"| '''Ime glumca/glumice''' | bgcolor="#add8e6" width="300"| '''Uloga u filmu''' |- |[[Zrinka Cvitešić]]|| Luna |- |[[Leon Lučev]]|| Amar |- |[[Mirjana Karanović]]|| Nadja |- |[[Nina Violić]]|| Šejla |- |[[Ermin Bravo]]|| Bahrija |- |[[Jasna Beri]]|| Ärztin |- |[[Jasna Žalica]]|| Wächterin |- |[[Sebastian Cavazza]]|| Dejo |- |[[Izudin Bajrović]]|| Jusuf |- |[[Mirvad Kurić]]|| Salko |- |[[Vanessa Glođo]]|| Hajrija |- |[[Marija Kohn]]|| Großmutter <ref>[http://www.imdb.com/title/tt1156531/?ref_=nm_knf_i2 Uloge u filmu na imdb.com]</ref> |- |} == Kritike == {{Citat| "Na putu" je besprijekorno precizan film. Jasmila Žbanić veoma jasno govori filmskim jezikom o životu u Sarajevu danas. To čini na tako dubok način da se to tiče svakog čovjeka bilo gdje na planeti. Zato je to veliki film, remek-djelo filmske umjetnosti XXI stoljeća. [[Haris Pašović]] <ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/jedna-ozbiljna-bosanka-jasmila-zbanic/100223145 Jedna ozbiljna Bosanka - Jasmila Žbanić]</ref> }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=1156531|title=Na putu}} {{Jasmila Žbanić}} [[Kategorija:Filmovi iz 2010.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Filmovi o islamu]] mfek70av281u3jgpn2tznorzw4b0htb 0 368915 3843024 3682237 2026-05-09T20:37:58Z Mhare 481 3843024 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Za one koji ne mogu da govore | poster = | tekst = Poster filma | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = Jasmila Žbanić<br>[[Cat Villiers]]<br>[[Joslyn Barnes]]<br>[[Damir Ibrahimović]]<br>[[Amira Lekić]] | scenarist = Jasmila Žbanić <br> [[Kym Vercoe]] <br> [[Zoran Solomun]] | narator = | uloge = [[Kym Vercoe]]<br>[[Leon Lučev]]<br>[[Pamela Rabe]]<br>[[Boris Isaković]]<br>[[Branko Cvejić]]<br>[[Simon McBourney]] | muzika = | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = drama | montaža = [[Yann Dedet]] | studio = [[Deblokada]] <br> The Doha Film Institute <br> The Post Republic | distributer = | datum = 7. septembar 2013. | trajanje = 72 minute | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''Za one koji ne mogu da govore''' je bosanskohercegovački dramski igrani film snimljen 2013. u režiji [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Autori scenarija su [[Kym Vercoe]], Jasmila Žbanić i [[Zoran Solomun]], a direktorica fotografije je [[Christine Maier]]. Glavne uloge tumače Kym Vercoe, [[Boris Isaković]], [[Jasna Đuričić]], [[Simon McBourney]], [[Leon Lučev]] i [[Branko Cvejić]]. Film je inspirisan stvarnom potresnom pričom [[Australija|australijske]] umjetnice Kym Vercoe, koja posjećuje [[Višegrad]] u potrazi za čuvenim [[Most Mehmed-paše Sokolovića|mostom]] o kojem je čitala u knjizi ''[[Na Drini ćuprija]]'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], ne znajući šta se u ovom gradu dešavalo tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]]. Film je baziran na pozorišnom komadu Kym Vercoe [[Sedam kilometara sjeveroistočno]].<ref name="klix">[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/za-one-koji-ne-mogu-da-govore-film-za-one-koji-ne-zele-da-zaborave/131001103 "Za one koji ne mogu da govore" film za one koji ne žele da zaborave]</ref> Pod utjecajem filma Tim Clancy ispravlja svoj turistički vodič za Bosnu i Hercegovinu.<ref name="Alissa"/> == Radnja == U julu 2011, pozorišna glumica Kym Vercoe putuje iz [[Sydney]]ja za [[Balkan]] na godišnji odmor, noseći sa sobom [[video]] [[Kamera|kameru]] za snimanje dnevnih događaja kao i hrpu turističkih knjiga-vodiča. Nakon boravka u Sarajevu, ona odlučuje posjetiti čuveni most na rijeci [[Drina|Drini]] u istočnoj Bosni, inspirisana Andrićevim najpoznatijim romanom. Turistički vodič Tima Clancyja za Bosnu i Hercegovinu preporučuje hotel ''Vilina vlas'' u predgrađu Višegrada poznat po svom "ugodnom prirodnom ambijentu" i kao "savršeno mjesto za romantičnu veče". Kym odlučuje da iznajmi sobu. Nakon povratka u Sydney ona otkriva da ne samo da je se u gradu desio strašan masakr, nego je hotel bio jedan od glavnih zatočeničkih objekata na području gdje su bošnjački civili bili premlaćivani, silovani, mučeni i ubijani. Oko 200 žena je bilo zarobljeno u hotelu; neke su se ubijale skačući s balkona da bi izbjegle daljnje seksualno zlostavljanje. Opsjednuta sudbinom ovih žena i nedostatkom javne spomeni, Vercoe se vraća u Višegrad u decembru, ali nailazi na mještane koji neće priznaju da znaju išta o kampu za silovanja. Svi, počevši od sumnjičavog lokalnog šefa policije (Boris Isaković) do čovjeka kojeg upoznaje u baru (Leon Lučev), poriču da je se tako nešto dogodilo u hotelu, ili da je se desilo [[etničko čišćenje]] u gradu.<ref name="Alissa">[http://variety.com/2013/film/reviews/for-those-who-can-tell-no-tales-review-toronto-1200603292/ Toronto Film Review: ‘For Those Who Can Tell No Tales’]</ref> == Uloge == * [[Kym Vercoe]] - Kym Vercoe * [[Boris Isaković]] - policijski inspektor * [[Simon McBurney]] - [[Tim Clancy]] * [[Branko Cvejić]] - vodič muzeja * [[Leon Lučev]] - Veljko * [[Jasna Đuričić]] - Edina * [[Pamela Rabe]] - majka * [[Damir Kustura]] - Darko * [[Saša Oručević]] - policijski prevodilac * [[Suvad Veletanlić]] - plesač * [[Miroljub Babić]] - čovjek na mostu * [[Alija Aljević]] - recepcionista hotela * [[Almir Smajić]] - građanin Sarajeva * [[Senadin Hebibović]] - taksista * [[Jane Phegan]] - Jane == Premijere == Film je bio premijerno prikazan 7. septembra 2013. na 38. [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u selekciji ''Specijalne prezentacije'', a svoju evropsku premijeru je doživio na 61. ''Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastianu'' 26. septembra iste godine.<ref name="Bihać">[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/film-za-one-koji-ne-mogu-da-govore-u-bihacu/131113065 Film "Za one koji ne mogu da govore" u Bihaću]</ref> U bosanskohercegovačkim kinima počeo se prikazivati 3. oktobra 2013. - u [[Sarajevo|sarajevskon]] multipleksu ''Cinema City'', [[Zenica|zeničkom]] ''Ekranu'', [[mostar]]skom ''Cinestaru'', [[tuzla]]nskom ''Kaleidoskopu'', kao i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Lokalni distributeri odbili su prikazivanje filma u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name="klix"/> == Snimanje == Nakon što je pogledala DVD Kym Vercoe ''Sedam kilometara sjeveroistočno'' Jasmila Žbanić je bila zadivljena njenom pričom i izvedbom. Kym koja se nalazila u Australiji, pristaje na saradnju sa Jasmilom i na njen poziv stiže u Sarajevo. Zbog nedostatka novca za snimanje filma u to vrijeme, produkcijska kuća Deblokada ulaže svoje honorare zarađene na produkcijskim uslugama prilikom snimanja filma ''Twice Born'' koji je u Sarajevu snimao Sergio Castellito sa [[Penelope Cruz]] u glavnoj ulozi. Jasmila Žbanić dalje objašnjava: {{Citat| U početku smo mislili da ćemo napraviti dokumentarni, eksperimentalni film, ali kada je Kym došla ovdje i kada smo započeli pisanje shvatili smo da film mora biti narativne prirode. Film je finansiran uglavnom od lica koja su željela da ostanu anonimna jer se film bavio ozbiljnim, realnim zločinima.}} Filmska ekipa je uspjela da snimi samo eksterijer hotela pod izgovorom snimanja turističkog filma. Pošto je sve snimano iz perspektive Kym Vercoe dijalozi su se odvijali na engleskom jeziku.<ref>[http://www.screendaily.com/features/interviews/jasmila-zbanic-for-those-who-can-tell-no-tales/5060158.article Jasmila Zbanic, For Those Who Can Tell No Tales]</ref> == Kritike == Alissa Simon iz magazina ''Variety'' ocjenjuje film kao "hrabru dramu koja se sjeća žrtava zločina u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih, i ostavlja snažan dojam uprkos kratkoći trajanja filma".<ref name="Alissa"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=3074796|title=Za one koji ne mogu da govore}} {{Jasmila Žbanić}} [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bosni i Hercegovini]] f1d2743ateggyloahbisa38ifpmp99y 3843100 3843024 2026-05-10T07:48:40Z Srđan 73336 3843100 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Za one koji ne mogu da govore | poster = | tekst = Poster filma | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = Jasmila Žbanić<br>[[Cat Villiers]]<br>[[Joslyn Barnes]]<br>[[Damir Ibrahimović]]<br>[[Amira Lekić]] | scenarist = Jasmila Žbanić <br> [[Kym Vercoe]] <br> [[Zoran Solomun]] | narator = | uloge = [[Kym Vercoe]]<br>[[Leon Lučev]]<br>[[Pamela Rabe]]<br>[[Boris Isaković]]<br>[[Branko Cvejić]]<br>[[Simon McBourney]] | muzika = | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = drama | montaža = [[Yann Dedet]] | studio = [[Deblokada]] <br> The Doha Film Institute <br> The Post Republic | distributer = | datum = 7. septembar 2013. | trajanje = 72 minute | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Za one koji ne mogu da govore''''' jest bosanskohercegovački dramski igrani film snimljen 2013. u režiji [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Autori scenarija su [[Kym Vercoe]], Jasmila Žbanić i [[Zoran Solomun]], a direktorica fotografije je [[Christine Maier]]. Glavne uloge tumače Kym Vercoe, [[Boris Isaković]], [[Jasna Đuričić]], [[Simon McBourney]], [[Leon Lučev]] i [[Branko Cvejić]]. Film je inspirisan stvarnom potresnom pričom [[Australija|australijske]] umjetnice Kym Vercoe, koja posjećuje [[Višegrad]] u potrazi za čuvenim [[Most Mehmed-paše Sokolovića|mostom]] o kojem je čitala u knjizi ''[[Na Drini ćuprija]]'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], ne znajući šta se u ovom gradu dešavalo tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]]. Film je baziran na pozorišnom komadu Kym Vercoe [[Sedam kilometara sjeveroistočno]].<ref name="klix">[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/za-one-koji-ne-mogu-da-govore-film-za-one-koji-ne-zele-da-zaborave/131001103 "Za one koji ne mogu da govore" film za one koji ne žele da zaborave]</ref> Pod utjecajem filma Tim Clancy ispravlja svoj turistički vodič za Bosnu i Hercegovinu.<ref name="Alissa"/> == Radnja == U julu 2011, pozorišna glumica Kym Vercoe putuje iz [[Sydney]]ja za [[Balkan]] na godišnji odmor, noseći sa sobom [[video]] [[Kamera|kameru]] za snimanje dnevnih događaja kao i hrpu turističkih knjiga-vodiča. Nakon boravka u Sarajevu, ona odlučuje posjetiti čuveni most na rijeci [[Drina|Drini]] u istočnoj Bosni, inspirisana Andrićevim najpoznatijim romanom. Turistički vodič Tima Clancyja za Bosnu i Hercegovinu preporučuje hotel ''Vilina vlas'' u predgrađu Višegrada poznat po svom "ugodnom prirodnom ambijentu" i kao "savršeno mjesto za romantičnu veče". Kym odlučuje da iznajmi sobu. Nakon povratka u Sydney ona otkriva da ne samo da je se u gradu desio strašan masakr, nego je hotel bio jedan od glavnih zatočeničkih objekata na području gdje su bošnjački civili bili premlaćivani, silovani, mučeni i ubijani. Oko 200 žena je bilo zarobljeno u hotelu; neke su se ubijale skačući s balkona da bi izbjegle daljnje seksualno zlostavljanje. Opsjednuta sudbinom ovih žena i nedostatkom javne spomeni, Vercoe se vraća u Višegrad u decembru, ali nailazi na mještane koji neće priznaju da znaju išta o kampu za silovanja. Svi, počevši od sumnjičavog lokalnog šefa policije (Boris Isaković) do čovjeka kojeg upoznaje u baru (Leon Lučev), poriču da je se tako nešto dogodilo u hotelu, ili da je se desilo [[etničko čišćenje]] u gradu.<ref name="Alissa">[http://variety.com/2013/film/reviews/for-those-who-can-tell-no-tales-review-toronto-1200603292/ Toronto Film Review: ‘For Those Who Can Tell No Tales’]</ref> == Uloge == * [[Kym Vercoe]] – Kym Vercoe * [[Boris Isaković]] – policijski inspektor * [[Simon McBurney]] – [[Tim Clancy]] * [[Branko Cvejić]] – vodič muzeja * [[Leon Lučev]] – Veljko * [[Jasna Đuričić]] – Edina * [[Pamela Rabe]] – majka * [[Damir Kustura]] – Darko * [[Saša Oručević]] – policijski prevodilac * [[Suvad Veletanlić]] – plesač * [[Miroljub Babić]] – čovjek na mostu * [[Alija Aljević]] – recepcionista hotela * [[Almir Smajić]] – građanin Sarajeva * [[Senadin Hebibović]] – taksista * [[Jane Phegan]] – Jane == Premijere == Film je bio premijerno prikazan 7. septembra 2013. na 38. [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u selekciji ''Specijalne prezentacije'', a svoju evropsku premijeru je doživio na 61. ''Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastianu'' 26. septembra iste godine.<ref name="Bihać">[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/film-za-one-koji-ne-mogu-da-govore-u-bihacu/131113065 Film "Za one koji ne mogu da govore" u Bihaću]</ref> U bosanskohercegovačkim kinima počeo se prikazivati 3. oktobra 2013. u [[Sarajevo|sarajevskom]] multipleksu ''Cinema City'', [[Zenica|zeničkom]] ''Ekranu'', [[mostar]]skom ''Cinestaru'', [[tuzla]]nskom ''Kaleidoskopu'', kao i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Lokalni distributeri odbili su prikazivanje filma u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name="klix"/> == Snimanje == Nakon što je pogledala DVD Kym Vercoe ''Sedam kilometara sjeveroistočno'' Jasmila Žbanić je bila zadivljena njenom pričom i izvedbom. Kym koja se nalazila u Australiji, pristaje na saradnju sa Jasmilom i na njen poziv stiže u Sarajevo. Zbog nedostatka novca za snimanje filma u to vrijeme, produkcijska kuća Deblokada ulaže svoje honorare zarađene na produkcijskim uslugama prilikom snimanja filma ''Twice Born'' koji je u Sarajevu snimao Sergio Castellito sa [[Penelope Cruz]] u glavnoj ulozi. Jasmila Žbanić dalje objašnjava: {{Citat| U početku smo mislili da ćemo napraviti dokumentarni, eksperimentalni film, ali kada je Kym došla ovdje i kada smo započeli pisanje shvatili smo da film mora biti narativne prirode. Film je finansiran uglavnom od lica koja su željela da ostanu anonimna jer se film bavio ozbiljnim, realnim zločinima.}} Filmska ekipa je uspjela da snimi samo eksterijer hotela pod izgovorom snimanja turističkog filma. Pošto je sve snimano iz perspektive Kym Vercoe dijalozi su se odvijali na engleskom jeziku.<ref>[http://www.screendaily.com/features/interviews/jasmila-zbanic-for-those-who-can-tell-no-tales/5060158.article Jasmila Zbanic, For Those Who Can Tell No Tales]</ref> == Kritike == Alissa Simon iz magazina ''Variety'' ocjenjuje film kao "hrabru dramu koja se sjeća žrtava zločina u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih, i ostavlja snažan dojam uprkos kratkoći trajanja filma".<ref name="Alissa"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=3074796|title=Za one koji ne mogu da govore}} {{Jasmila Žbanić}} [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bosni i Hercegovini]] j7jlp4wxxxuzp3ybmcfpcodh2ywcybb 0 374791 3843057 3769639 2026-05-10T01:00:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843057 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Albero Y-DNA.svg|thumb|300px|[[Filogenetika|Filogenetičko]] stablo sa glavnim granama koje su predstavljene haplogrupama [[čovjek|ljudske]] [[DNK]] [[hromosom]]a Y]] U [[genetika čovjeka|genetici čovjeka]], '''Y-hromosomski Adam''' ili '''Y-hromosomski Adem''' ('''Y-MRCA''' skraćenica od eng. '''Y'''- '''M'''ost '''R'''ecent '''C'''ommon '''A'''ncestor) je neformalno ime koje se daje zajedničkom pretku ('''Y-MRCA''') od kojeg, po očinskoj liniji, potiču svi trenutno živeći muškarci. Međutim, naziv nije trajno fiksiran, niti se odnosi na bilo kojeg [[jedinka|pojedinca]].<ref>Ahmić A., Silajdžić E. (2014): Mitohondrijalna DNK i Y hromosom u filogenetičkim studijama humanih populacija. OFF-SET, Tuzla, {{ISBN|978-9958-31-184-0}}.</ref> Y-hromosomski Adam je imenovan prema [[Biblija|biblijskom]] Adamu/Ademu, ali nosilac izvornog Y hromosoma nije bio jedini ljudski mužjak koji je živio u njegovo vrijeme.<ref name = "Takahata93">{{Cite journal |last1=Takahata |first1= N. |title=Allelic genealogy and human evolution |url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_1993-01_10_1/page/2 |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=10 |issue=1 |pages=2–22 |date=januar 1993 |pmid=8450756}}</ref> Ostali njegovi muški savremenici također imaju potomke koji danas žive, ali ne i, po definiciji, kroz isključivo porijeklo s očeve strane. Starost Y-MRCA je različito procijenjena, od 188.000,<ref>{{cite journal |author= Hammer M. F. |title=A recent common ancestry for human Y chromosomes |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1995-11-23_378_6555/page/376|journal= Nature |volume= 378 |issue= 6555 | pages=376–378 |year= 1995 |pmid= 7477371|doi=10.1038/378376a0}}</ref> 270,000,<ref>{{cite journal |author= Dorit RL, Akashi H., Gilbert W. |title= Absence of polymorphism at the ZFY locus on the human Y chromosome |url=https://archive.org/details/sim_science_1995-05-26_268_5214/page/1182|journal= Science |volume= 268|issue=5214 | pages= 1183–1185 |year= 1995 |pmid= 7761836|doi= 10.1126/science.7761836}}</ref> 306,000,<ref>{{cite journal |author= Huang W., Fu Y. X., Chang B. H., Gu X., Jorde L. B., Li W. H.|title= Sequence variation in ZFX introns in human populations |url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_1998-02_15_2/page/138|journal= Mol Biol Evol |volume= 15|issue= 2 | pages= 138–142 |year= 1998 |pmid= 9491612|doi= 10.1093/oxfordjournals.molbev.a025910}}</ref> i 142,000 godina.<ref name="cell.com">{{cite journal|doi=10.1016/j.ajhg.2011.05.002|title=A Revised Root for the Human Y Chromosomal Phylogenetic Tree: The Origin of Patrilineal Diversity in Africa|year=2011|last1=Cruciani|first1=F.|last2=Trombetta|first2=B.|last3=Massaia|first3=Andrea|last4=Destro-Bisol|first4=G.|last5=Sellitto|first5=D.|last6=Scozzari|first6=R.|journal=The American Journal of Human Genetics|volume=88|issue=6|pages=814–8|pmid=21601174|pmc=3113241}}</ref> Jedan rad koji je objavljen marta [[2013]]. izvještava o većoj starosti ovog Adama/Adema, uz procjenu od 338.000 godina,<ref name="Mendez13">{{Cite journal|last1=Mendez|first1=F.,|last2=Krahn|first2=T.|last3=Schrack|first3=B.|last4=Krahn|first4=Astrid-Maria|last5=Veeramah|first5=K.|last6=Woerner|first6=A.|last7=Fomine|first7=F. L. M.|last8=Bradman|first8=N.|last9=Thomas|first9=M.|title=An African American paternal lineage adds an extremely ancient root to the human Y chromosome phylogenetic tree|journal=[[American Journal of Human Genetics]]|date=7. 3. 2013|doi=10.1016/j.ajhg.2013.02.002|url=http://haplogroup-a.com/Ancient-Root-AJHG2013.pdf|volume=92|issue=3|pages=454–9|last10=Karafet|first10=T. M.|last11=Hammer|first11=M. F.|pmid=23453668|pmc=3591855|access-date=4. 1. 2015|archive-date=24. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190924160717/http://haplogroup-a.com/Ancient-Root-AJHG2013.pdf|url-status=dead}}</ref> Zatim su dva simultana izvještaja u [[2013]]. dala mlađe procjene: 180.000 do 200.000 godina,<ref name=fran>{{cite journal |author= Francalacci P., Morelli L., Angius A., Berutti R., Reinier F., Atzeni R., Pilu R., Busonero F., Maschio A., Zara I., Sanna D., Useli A., Urru M. F., Marcelli M., Cusano R., Oppo M., Zoledziewska M., Pitzalis M., Deidda F., Porcu E., Poddie F., Kang H. M., Lyons R., Tarrier B., Gresham J. B., Li B., Tofanelli S., Alonso S., Dei M., Lai S., Mulas A., Whalen M. B., Uzzau S., Jones C., Schlessinger D., Abecasis G. R., Sanna S., Sidore C., Cucca F. |title= Low-pass DNA sequencing of 1200 Sardinians reconstructs European Y-chromosome phylogeny |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-08-02_341_6145/page/564|journal= Science |volume=341 |issue= 6145 | pages=565–569 |year= 2013 |pmid=23908240 |doi= 10.1126/science.1237947}}</ref> a jedan drugi, na osnovu genoma devet različitih populacija, ukazuje na dobi između 120.000 i 156.000 godina.<ref name=poz>{{cite journal |author= Poznik G. D., Henn B. M., Yee M. C., Sliwerska E., Euskirchen G. M., Lin A. A., Snyder M., Quintana-Murci L., Kidd J. M., Underhill P. A., Bustamante C. D. |title= Sequencing Y chromosomes resolves discrepancy in time to common ancestor of males versus females |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-08-02_341_6145/page/562|journal= Science|volume= 341|issue=6145 | pages= 562–565 |year= 2013 |pmid=23908239|doi= 10.1126/science.1237619}}</ref> Analogno Y-hromosomskom Adamu, [[mitohondrijska Eva]] je, po majčinskoj liniji, žena od koje su potekli svi živi ljudi današnjice, a koja je živjela prije oko 140.000 do 200.000 (u [[Afrika|Africi]]). Procjena se temelji na nasljeđivanju [[mtDNK]] u nizu generacija majki. Teorijski, nije potrebno da se vjeruje da su Y-hromosomski Adama i mitohondrijska Eva trebali da žive u isto vrijeme.<ref name="ancestors_tale">{{cite book|title=The Ancestor's Tale|url=http://books.google.com/books?id=rR9XPnaqvCMC&pg=PA54|last=Dawkins|ISBN=9780618619160|date=2005}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thegeneticgenealogist.com/2007/07/20/mitochondrial-eve-and-y-chromosomal-adam/|title=Mitochondrial Eve and Y-chromosomal Adam |work=The Genetic Genealogist |author=Blaine Bettinger |date=20. 7. 2007 }}</ref> Međutim, ([[2013]])sugerirana je i mogućnost da su te dvije individua mogle biti i suvremenuci.<ref name=cann>{{cite journal |author= Cann RL |title= Genetics. Y weigh in again on modern humans |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-08-02_341_6145/page/464|journal=Science |volume= 341|issue=6145 | pages= 465–467 |year= 2013|pmid= 23908212|doi= 10.1126/science.1242899}}</ref> ==Definicija== Postojanje Y-hromosomskog Adama (Y-MRCA) je utvrđeno primjenom teorije [[molekula|molekulske]] [[evolucija|evolucije]] Y hromosoma. Za razliku od [[autosom]]a, ljudski Y-hromosom često nema genetičkih rekombinacija sa X hromosomom, tokom [[mejoza|mejoze]], ali se obično prenosi netaknut sa oca na sina. Međutim, može rekombinirati sa X hromosomom u pseudoautosomnim regijama na krajevima Y hromosoma. [[Mutacija|Mutacije]] se javljaju povremeno i u Y hromosomu i prenose se na muškarce u narednim generacijama. Ove mutacije se mogu koristiti kao markeri za identifikaciju po očevoj liniji. Y hromosom specifične mutacije nazivaju se ljudske Y-hromosomske [[DNK]] [[haplogrupa|haplogroupe]]. Za Y hromosome sa određenom haplogrupom se pretpostavlja da dijele zajedničko porijeklo po očevoj liniji, od pretka koji je bio prvi nositelj definiranje mutacije. (Ova pretpostavka može biti i pogrešna, kao što je moguće da se ista mutacija javlja češće od jedanput.) Porodična stabla po Y hromosomu mogu se graditi po mutacijama koje služe kao tačke grananja loze. Y-hromosomski Adam je pozicioniran u korijenu porodičnog stabla kao Y hromosoma svih živih muškaraca koji su su potekli iz njegovog Y hromosoma. Istraživači mogu rekonstruirati unazadne mutacije [[DNK]] sekvenci u svoje prvobitno stanje. Najčešći original ili predačko stanje DNK sekvence određuje se poređenjem ljudske DNK sekvence sa onima blisko srodnih vrsta, uglavnom ne-ljudskih primata kao što su [[čimpanza]] i [[gorila]]. Poznavanjem unazadnih mutacija u Y-hromozomskoj lozi, može se predviđati hipotetički predak sekvence Y-MRCA. Određivanje DNK sekvenci Y-hromosomskog Adama i vremena kada je živio, uključuje identificiranje ljudskih Y hromosomskih loza koje su međusobno najrazličitijih loza — loza koje dijele najmanje mutacija u odnosu na sekvence ne-ljudskih primata u [[filogeneza|filogenetskom stablu]]. Zajednički predak najviše divergentnih loze je, dakle, zajednički predak svih loza. Postojanje Y-hromosomskog Adam je potvrđen i svjetskim uzorkom Y hromosoma koji je uključivao osobe sa svih kontinenata. Utvrđeno je da je nekoliko Y-hromozomskih loza ili haplogroupa iz [[Afrika|Afrike]] najviše međusobno divergiralo, a za ne-afričke loze je nađeno da se podskupovi nekoliko loza nalaze također u Africi. Ovo ukazuje da je Afrika najvjerovatniji dom Y-hromosomskog Adama. ==Izuzimanje individualne razine== [[Datoteka:Yadam.png|thumb|right|400px|Različiti [[MRCA]] (''Most Recent Common Ancestor'')]] Naziv "Y-hromosomski Adam" nije trajno fiksiran na pojedinca. Slijedi iz definicije da je Y-hromosomski Adam imao najmanje dva sina, od kojih obojica imaju neprekinute loze koji su preživjele do današnjih dana. Ako je loza svih ili jednog od sinova izumre, a onda se naziv "Y-hromosomski Adam" prebacuje naprijed u potomstvu preostalih sinova po očevoj liniji, sve do dobijanja prvog potomka, koji je imao najmanje dva sina, a koji oba imaju po očevoj liniji žive potomake. Jednom izumrla loza je nepovratno je izgubljena i ovaj mehanizam može na tako samo odložiti naziv "Y-hromosomski Adam" u naprijed. To se može zbiti zbog ukupnog izumiranja nekoliko osnovnih haplogroupa.<ref name = "ancestors_tale" /> Osim mogućnost da se naziv Y-hromosomskih Adam prebaci naprijed u vremenu, procjena DNK sekvence Y-hromosomskog Adama je, bitan je i njegov položaj u porodičnom stablu, vrijeme kada je živio, njegovo mjesto porijekla, što će biti predmet kompetentnih revizija u budućnosti. Sljedeći događaji će promijeniti procjena koji je bio određen pojedinačnim Y-hromosomskih Adam: * Dalje prikupljanje uzoraka [[DNK]] Y hromosoma bi moglo otkriti do sada nepoznate divergentne loze. Ako se to dogodi, Y-hromosomske loze bi konvergirale ka pojedincu koji je živio u daljoj prošlosti. * Otkriće dodatnih mutacija dubokih korijena bi moglo poznate dovesti na preuređeno porodično stablo. * Revizija stope mutacija Y-hromosoma može promijeniti procjenu vremena kada je živio. == Porodično stablo== [[Datoteka:Haplogroup A tree.png|thumb|700px|left|Revidirani korijen porodičnog stabla Y-hromosoma (Cruciani et al. 2011) u odnosu na porodično stablo iz 2008. (Karafet et al. 2008.) Ovo je bio dodatno prošireno nalazima iz 2013. (Mendez et al. 2013).]] Inicijalno sekvenciranje ( Karafet et al. 2008) ljudskog Y hromosoma našlo je je da su u osnovi najviše dvije početne Y-hromosomske loze: haplogrupa A i haplogrupa BT. Haplogrupa A je nađena u niskim frekvencijama u dijelovima Afrike, ali je uobičajena među pojedinim grupama lovaca-sakupljač agru. Loza haplogrupe BT nađena je u većini afričkih Y-hromosomskih loza i gotovo svim van-afričkim lozama.<ref name="Karafet">{{cite journal |author=Karafet T. M., Mendez F. L., Meilerman M. B., Underhill P. A., Zegura S. L., Hammer M. F. |title=New binary polymorphisms reshape and increase resolution of the human Y chromosomal haplogroup tree |journal=Genome Research |year=2008 |volume=18 |pages=830–8 |doi=10.1101/gr.7172008 |url=http://www.genome.org/cgi/content/abstract/gr.7172008v1 |pmid=18385274 |issue=5 |pmc=2336805 |access-date=4. 1. 2015 |archive-date=7. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607221314/http://www.genome.org/cgi/content/abstract/gr.7172008v1 |url-status=dead }}</ref> Y-hromosomski Adam je predstavljen kao korijen ove dvije loze. Haplogrupa A i haplogrupa BT predstavljaju loze od dva muška potomka Y-hromosomskog Adama. Međutim, jedan rad<ref name="cell.com"/> smješta ovaj događaj na prije oko 142.000 godina (pogledajte u nastavku za kasnije nalaze). Cruciani et al. (2011.), utvrdili su je da je dublja podjela u stablu Y-hromosoma pronađena između dvije ranije objaljene subgrupe haplogrupa A, nego između haplogrup A i haplogrup BT. Za subgrupe A1b i A1a-T se sada vjeruje da su nastale direktno iz korijena stabla, a sada predstavljaju loze Y-hromosomskog Adama sa dva sina. Preuređenju porodičnog stabla Y-hromosoma podrazumijeva da loza klasificirana kao haplogrupa A nije nužno monofiletska linija.<ref name="Cruciani_2011">Cruciani F., Trombetta B., Massaia A., Destro-Biso G., Sellitto y Rosaria Scozzari D.2011, [http://www.cell.com/AJHG/fulltext/S0002-9297%2811%2900164-9# A Revised Root for the human Y-chromosomal Phylogenetic Tree: The Origin of Patrilineal Diversity in Africa]</ref> Haplogrupa A zbog toga se odnosi na kolekciju loza koji ne posjeduju markere koji definiraju haplogrupu BT, iako haplogrupa A sadrži najviše udaljeno povezanih Y hromosoma. M91 i P97 mutacije haplogrupa razlikuju A od haplogrupa BT. U okviru hromosoma haplogrupe A, marker M91 se sastoji od niza 8 [[timin|T nukleobaznih]] jedinica. U haplogrupi BT i u [[čimpanza|čimpanzinom]] hromosomu, ovaj marker se sastoji od 9 T nukleobaznih jedinica. Ovaj obrazac upućuje da je 9T niz haplogrupe BT predačka verzija i da je haplogrupa A formirana [[delecija|delecijom]] jedne nukleobaze. Haplogroupe A1b i A1a su smatrane subklasama haplogrupa A jer su obje posjedovale M91 sa 8T.<ref name="Karafet"/><ref name="Cruciani_2011"/> Međutim, prema nalazima Crucianija i saradnika (2011), regiji koja okružuje marker M91 je [[mutacija]] sklona ponavnim mutacijama. Stoga je moguće da 8T pojas haplogrupa A može biti predak M91 i 9T, a haplogrupa BT može biti izvedena umetanjem 1T. To bi objasnilo zašto su subgrupe A1b i A1a-T najdublje grane haplogrupa A; obje imaju istu verziju M91 sa 8Ts. Nadalje, utvrđeno je da je P97 marker, koji se također koristi za identifikaciju haplogrupa A, posjedovao stanje predaka u haplogrupa A, ali je izvedeno stanje u haplogrupi BT.<ref name = "Cruciani_2011" /> ==Porijeklo== Inicijalna studija implicira Istočnu i Južnoj Afriku, kao vjerojatne izvore ljudske raznolikosti Y-hromosoma. To je zbog toga što bazne loze, haplogrupa A i haplogrupa B imaju najviše frekvencije na ovim prostorima. Međutim, prema drugima, najviše baznih loza je otkriveno u Zapadnoj Sjeverozapadnoj i Centralnoj [[Afrika|Africi]]. Na uzorku od 2.204 afričkih Y-hromosoma, 8 ih je pripadalo haplogrupama A1b ili A1a. Haplogrupa A1a je identificirana kod [[Maroko|Marokanaca]] [[Berberi|Berbera]], jedna u Fulbe i jedna u Tuareg plemenu ([[Niger]]). Haplogrupa A1b je identificirana u tri uzorka Bakola Pigmeja iz južnog [[Kamerun]]a i kod jednog [[alžir]]skog [[Berber]]a. Cruciani et al. 2011 ukazuju da se Y-hromosomski Adam, koji je živio negdje u Centralnoj-Sjeverozapadnoj Africi, dobro uklapa u dobijene podtke.<ref name="Cruciani_2011"/> U novembru 2012. godine, studija koju su realizirali Scozzari et al. '' ojačava "hipoteza da je poreklo A1B haplogrupe u sjeverozapadnom kvadrantu afričkog kontinenta, i, zajedno sa nedavnim nalazima antičkih Y-loze u centralnoj -zapadna Africi, može pružiti nove dokaze u vezi sa geografskoim porijeklom ljudske MSY različitosti ".<ref>{{cite journal|author=Scozzari R |doi=10.1371/journal.pone.0049170|title=Molecular Dissection of the Basal Clades in the Human Y Chromosome Phylogenetic Tree|year=2012|editor1-last=Caramelli|editor1-first=David|journal=PLoS ONE|volume=7|issue=11|pages=e49170|pmid=23145109|pmc=3492319|author-separator= |author2= Massaia A |author3= D'Atanasio E |author4= Myres NM |author5= Perego UA |author6=and others |display-authors=5}}</ref> ==Novootkrivene divergencije i nomenklatura == Otkriće koje je objavljeno u martu [[2013]]. godine predlaže da se haplogrupa A1b preimenuje u haplogrupa A0 i pretpostavio ranije filogenetsko razilaženje predaka, koja je nazvano haplogrupa A00.<ref>Mendez F. L. et al. (2013): Supplemental Data: An African American Paternal Lineage Adds an Extremely Ancient Root to the Human Y Chromosome Phylogenetic Tree. The American Journal of Human Genetics, 92 (3): 454–9|url=http://download.cell.com/AJHG/mmcs/journals/0002-9297/PIIS0002929713000736.mmc1.pdf|display-authors=2|dat=2013|doi=10.1016/j.ajhg.2013.02.002{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ovo otkriće se pojavilo nakon što su ponuđene DNK jednog [[Afro-Amerikanac|Afro-Amerikanca]] za komercijalne genealoška analize ([[Family Tree DNA]]).<ref name="NS_2013">{{cite web | url=http://www.newscientist.com/article/dn23240-the-father-of-all-men-is-340000-years-old.html | title=The father of all men is 340,000 years old | publisher=New Scientist | date=6. 3. 2013 | access-date=7. 3. 2013 | author=Barras, Colin}}</ref> Njegov Y-hromosom je sasvim drugačije od svih Y-hromosoma poznatih u to vrijeme, što je našla istraživačkagrupa koju je vodio [[Michael F. Hammer]]. Njegovu haplogrupu su nazvali A00 ( jer je odvojena od ostalih postojećih loza prije odvajanja i preimenovanja haplogrupe A0 ). Kasnije i testiranje u [[Kamerun]]u su ustanovila da ovu haplogrupu ima i mali broj [[Kamerun)|Mbo]] muškaraca, iako je prvi Y-hromosomski subjekt najviše genetički različit po broju [[mutacija]]. Adamovo doba je procijenjeno po mutacijama u Y-hromosomu (na osnovu poznatih stopa mutiranja), a utvrđeno je da je u dublje od procijenjene starosti [[Mitohondrijska Hava|mitohondrijske Eve]] i najstarijih poznatih fosila [[anatomija|anatomski moderni ljudi]]. Dva izvještaja iz [[2013]]. Sugeriraju mnogo mlađa doba<ref name=arstechnica>{{cite web |author =Rathi A|url=http://arstechnica.com/science/2013/08/genetic-adam-and-eve-may-have-walked-on-earth-at-the-same-time/ Genetic Adam and Eve may have walked on Earth at the same time|title= Genetic Adam and Eve may have walked on Earth at the same time| date= 2. 8. 2013|work= ars technica |publisher= Condé Nast|access-date= 10. 8. 2013}}</ref> i ustvari, upućuju na mogućnost da su i Y-hromosomski Adam i [[Mitohondrijska Hava]] živjeli u istom razdoblju. [[Italija]]nski [[genetičar]]i predvođeni Paolom Francalaccijem sa ''University of Sassari'' izvijestili su o sekvenciranju muški-specifičnog jednostrukih [[nukleotid]]nih Y-hromosomskih polimorfiza (MSY-[[SNP]]) od 1.204 muškaraca sa [[Sardinija|Sardinije]], koji su upućivali na procjenu starosti njihovog pretka po očinskoj liniji od 180.000 do 200.000 godina. U drugoj studiji na ''Stanford University School of Medicine'' [[genetičar]]i saopćavaju da je [[Y-MRCA]] živio prije 120.000 i 156.000 godina, bazirajući to na [[genom]]skom sekvenciranju 69 muškaraca iz 9 različitih [[populacija]]. Pored toga, procijenili su i starost Mitochondrial Eve na oko 99.000 do 148.000 godina. Ovo bi moglo značiti da je nepoklapanje između starosti pomenutih mužjaka i ženke nespojivo.<ref name=unive>{{cite web| author=University of Michigan Health System |title= The when and where of the Y: Research on Y chromosomes uncovers new clues about human ancestry|date=1. 8. 2013 | url= http://www.sciencedaily.com/releases/2013/08/130801142148.htm |work= ScienceDaily |publisher= |access-date= 10. 8. 2013}}</ref> Ove dvije studije, međutim, nisu uzele u razmatranje recentna otkrića aplogroupe A00, koja upućuju na zaključak da je "istinski Y-hromosomski Adam" vremenski mnogo udaljeniji u prošlosti.<ref name=arstechnica/> ==Vremenski okvir== Vrijeme kada je živio Y-hromosomski Adam je određena primjenom [[molekula|molekulskog sata]] za ljudski Y-hromosom. Za razliku od mitohondrijske DNK, koja ima kratku sekvencu, od 16.000 [[bazni par|baznih parova]] i često mutira, Y hromosom ima znatno više parova baza (60 miliona) i ima nižu stopu mutacija. Ove [[osobina|karakteristike]] Y hromosoma su usporile identifikaciju njegovih polimorfizama, a posljedično i smanjile preciznost procjene stope mutacija Y-hromosoma.<ref name="thomson"/> Initial studies, such as Thomson et al. 2000,<ref name="thomson">{{cite journal|title=Recent common ancestry of human Y chromosomes: Evidence from DNA sequence data |year=2000|last=Thomson|url=http://www.pnas.org/content/97/13/7360.full|doi=10.1073/pnas.97.13.6927 |journal=PNAS|first1=J.|volume=97|issue=13|pages=6927–9|pmid=10860948|pmc=34361|author2=and others |display-authors=1 }}</ref> Predloženo je da je Y-hromosomskih Adam živio prije oko 59.000 godina. Ovaj datum je značio da je Y-hromosomski Adam živio oko 84.000 nakon njegove ženska partnerica mitohondrijske Eve, koja je živjela prije 150.000-200.000 godina.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/999030.stm |title=Genetic 'Adam never met Eve' |publisher=BBC News |date=30. 10. 2000 |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Ipak, ovo datiranje je značilo da je Y-hromosomski Adam živio u vrijeme vrlo blizu, a možda i nakon toga. Na to upućuju i rezultati nedavnih proučavanja [[Afrika|afričkog]] porijekla modernih ljudi i migracija iz Afrike, za koju se vjeruje da su se desile prije 50.000-80.000 godina. Jedno objašnjenje za to neslaganje u datiranju Adama i Eve je da žene imaju bolje šanse za reprodukciju od muškaraca zbog prakse mnogoženstva. Kada muška [[jedinka]]ima nekoliko žena, on je efektivno spriječio drugim muškarcima u zajednici njihovu reprodukciju pa samo svoje Y hromozome prenosi u naredne generacije. S druge strane, mnogoženstvo ne sprečava većinu žena u zajednici da prenose svoju mitohondrijsku [[DNK]] u naredne generacije. Ovaj diferencijalni reproduktivni uspjeh muškaraca i žena može dovesti do smanjenja muških loza u odnosu na ženske loze, koje su i dalje prisutne u budućnosti. Malobrojnije muške loze su osjetljivije na drift i potvrditi teoriju o više zajedničkih predaka. Ovo bi moglo objasniti i nedavna datiranja u vezi sa s Y-hromosomskim Adamom.<ref>{{cite book|chapter=Fundamentals of Human Evolution|chapterurl=http://books.google.com/books?id=-r7qw54okwMC&pg=PA180|title=Genes, Culture and Human Evolution|last=Stone|year=2007|isbn=1-4051-3166-7|author2=and others|display-authors=1}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.psych.umn.edu/courses/spring10/mcguem/psy8937/readings/cavalli2007.pdf|title=Human Evolution and Its Relevance for Genetic Epidemiology|last=Cavalli-Sforza|year=2007|doi=10.1146/annurev.genom.8.080706.092403|first1=Luigi Luca|journal=Annual Review of Genomics and Human Genetics|volume=8|pages=1–15|pmid=17408354}}</ref> Studija iz [[2011]]. godine (Cruciani et al.) je predložila da je Y-hromosomski Adam živio prije oko 142.000 godina, znatno ranije od 59.000 godina, kojiko je bila ranija procjena po Thomson u o suradnicima ([[2000]]). Stariji [[Y-MRCA]] je provijenjen nakon otkrića dodatnih mutacija i preuređenja okosnica Y-hromosomske [[filogenija|filogenije]] nakon resekvenciranja loze haplogrupe A (Y-[[DNK]]). Prema toj studiji, određivano je da od tačnosti datiranje kada je živio Y-hromosomskih Adam zavisi i preciznost stope mutacije. Ali repozicioniranje [[Y-MRCA]] iz korijena haplogroupa A i BT u korijen haplogroupa A1b i A1a dalje podrazumijeva da je Y-hromosomski Adam stariji nego što se ranije procijenjivalo. Prema Crucianiju i suradnicima, mnogo stariji datum je lakše pomiriti sa modelima ljudskog porijekla.<ref name="Cruciani_2011"/> Marta [[2013]]. jedan rad je slutio da je prethodno nepoznat, vrlo različiti Y hromosom pomenutog Afroamerikanaca potisnuo procijenjeni [[Y-MRCA]] na prije 338.000 godina (prije 237.000 do 581.000 godina, s 95% pouzdanosti).<ref name="Mendez13"/> Zaključci su bili kontradiktorni.<ref>[http://www.sci-news.com/genetics/science-y-chromosomal-adam-01709.html&rct=j&frm=1&q=&esrc=s 'Y-Chromosomal Adam Lived 208,300 Years Ago, Says New Study,']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Sci-News.com, 23 January 2014.</ref> Nastavak ovog rada tvrdi da su primijenjene statističke i analitičke tehnike imaju metodološkie nedostatke koji su proizveli napuhano unatražno praćenje loza, koje u procjenama prosječno iznosilo od 208.300 (163.900 do 260.200).<ref>{{cite journal|title=The 'extremely ancient' chromosome that isn't: a forensic bioinformatic investigation of Albert Perry's X-degenerate portion of the Y chromosome |year=2014|last1=Elhaik|last2=Tatarinova|last3=Klyosov|last4=Graur|url=http://www.nature.com/ejhg/journal/vaop/ncurrent/abs/ejhg2013303a.html |journal=EJHG|first1=E.|pmid=24448544 |display-authors=0 |doi=10.1038/ejhg.2013.303 |volume=22 |issue=9 |pages=1111–6}}</ref> Naknadne studije, čiji su rezultati publicirani avgusta [[2013]]. datiraju [[Y-MRCA]], bez loza A00, A0 i A1a na oko 120.000 do 200.000 godina.<ref name=fran/><ref name=poz/><ref name=unive/> U martu [[2014]]. godine MRCa loza bez A00 je procjenjuje se na oko 200.000 godina.<ref name="Scozzari14">{{Cite journal |last1=Scozzari|first1=Rosaria |last2=Massaia|first2=Andrea |last3=Trombetta|first3=Beniamino |last4=Bellusci|first4=Giovanna |last5=Myers|first5=Natalie |last6=Noveletto|first6=Andrea |last7=Cruciani|first7=Fulvio |title=An unbiased resource of novel SNP markers provides a new chronology for the human Y chromosome and reveals a deep phylogenetic structure in Africa |journal=[[Genome Research]] |date=mart 2014 |doi=10.1101/gr.160788.113 |url=http://genome.cshlp.org/content/24/3/535.full.pdf |volume=24 |issue=3 |pages=535–44 |pmid=24395829|pmc=3941117}} (primary source)</ref> ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Mitohondrijska Eva]] *[[Mitohondrija]] *[[Mitohondrijska DNK]] *[[Hromosom Y]] *[[Filogenetika]] *[[Genetika čovjeka]] *[[Evolucijska genetika čovjeka]] ==Vanjski linkovi== * [http://news.nationalgeographic.com/news/2002/12/1212_021213_journeyofman.html Documentary Redraws Humans' Family Tree] (Iz: magazina ''National GNational Geographic'') * [http://www.youtube.com/view_play_list?p=2784B6726356BE91 DNA Mysteries&nbsp;– The Search for Adam] (Iz: ''National Geographic Channel'') * [https://web.archive.org/web/20140921071442/http://www.chartsgraphsdiagrams.com/evolution/mitochondrial-eve.html Mitochondrial Eve and Y-chromosomal Adam Diagrams] * [http://www.roperld.com/YBiallelicHaplogroups.htm Y-Chromosome Biallelic Haplogroups] * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/8467623.stm Most European males 'descended from farmers'] * [http://news-service.stanford.edu/news/2000/november8/chromosome-1108.html Why study the Y: Chromosome reveals path of ancestral humans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006101039/http://news-service.stanford.edu/news/2000/november8/chromosome-1108.html |date=6. 10. 2009 }} {{Y-DNA}} [[Kategorija:Genetika čovjeka]] [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Čovjek]] 1wf9p6mjpesb2wjqvtp01cq2oe3kowb 0 381991 3843064 3679279 2026-05-10T04:11:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zekerijah Osmić | slika = Zekerijah Osmic (cropped).jpg | redoslijed = [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministar odbrane]] | vrijeme_na_vlasti = 22. novembar 2012 – 31. mart 2015. | prethodnik = [[Muhamed Ibrahimović]] | nasljednik = [[Marina Pendeš]] | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Brčko]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = [[Ekonomski fakultet u Brčkom]] | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Zekerijah Osmić''' je bosanskohercegovački političar rođen u [[Brčko]]m 1956. godine, gdje je završio osnovnu, srednju školu i [[Ekonomski fakultet u Brčkom|Ekonomski fakultet]].<ref name=VM>[http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/odbrana/default.aspx?id=14036&langTag=en-US Biografija]{{Mrtav link}}. Vijeće ministara BiH.</ref> Od 2014. godine obavlja potpredsjedničku funkciju u [[Socijaldemokratska Partija BiH|Socijaldemokratskoj partiji BiH]].<ref name=KLIX>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/irfan-cengic-je-novi-generalni-sekretar-sdp-a/141220075 Irfan Čengić je novi generalni sekretar SDP BiH]. Klix.</ref> Od 1976. godine radio je kao nastavnik matematike i fizike, a poslije je kao diplomirani ekonomista bio direktor Omladinske zadruge i Doma mladih u Brčkom.<ref name=VM/> Od 1988. do 1992. godine bavio se privatnim preduzetništvom. Od 1992. do 1996. godine bio je šef logističkog centra Vlade Brčko-Rahić. Od 1996. do 1998. godine obavljao je dužnosti sekretara za privredu i pomoćnika načelnika za privredu i finansije Vlade Brčko-Rahić. Od 1998. do 2006. godine u tri mandata bio je poslanik Socijaldemokratske partije BiH u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini RS]]-a. Godine 2006. bio je savjetnik gradonačelnika [[Brčko distrikt]]a BIH za privredu i finansije, a obavljao je i dužnost Šefa odjeljenja za javni registar u Vladi Brčko distrikta. Od 2008. do 2012. godine bio je Šef Odjeljenja za javni registar u Vladi Brčko distrikta.<ref name=VM/> U periodu od jula 2012. do marta 2015. godine je obaljao funkciju [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministra odbrane Bosne i Hercegovine]], a na toj poziciji ga je nasljedila [[Marina Pendeš]].<ref name=VM/> Oženjen je i otac troje djece. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sdp.ba SDP BiH] * [http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/odbrana/default.aspx?id=14036&langTag=en-US Ministarstvo odbrane BiH]{{Mrtav link}} {{DEFAULTSORT:Osmić, Zekerijah}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri odbrane]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] 70xud58cefxlvoo2jxhmbm21ehzhrig 0 392300 3843069 3827701 2026-05-10T05:22:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843069 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Olimpijske igre|2022|Zimske|Olimpijske | ime = Zimske olimpijske igre 2022. | slika = 2022 Zimske olimpijske igre sluzbeni logo.svg | veličina_slike = 210 | alt = Logo Zimskih olimpijskih igara 2022. (Peking) | opis_slike = Logo Zimskih olimpijskih igara 2022. | grad_domaćin = [[Peking]], [[Kina]] | moto = | broj_država = 91 | broj_sportista = 2.871 (1.581 muškaraca i 1.290 žena) | broj_takmičenja = 109 u 7 sportova (15 disciplina) | otvaranje_igara = 4. februar 2022. | zatvaranje_igara = 20. februar 2022. | igre_otvorio = [[Xi Jinping]] | igre_zatvorio = | olimpijski_plamen = [[Dinigeer Yilamujiang]]<br>Zhao Jiawen | olimpijski_stadion = [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion u Pekingu]] | zimske_pret = [[Zimske olimpijske igre 2018.|PyeongChang 2018.]] | zimske_sljed = ''[[Zimske olimpijske igre 2026.|Milano–Cortina 2026]]'' | ljetne_pret = [[Olimpijske igre 2020.|Tokio 2020.]] | ljetne_sljed = [[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]] }} '''Zimske olimpijske igre 2022''' ({{zh|2022年冬季奥林匹克运动会}}), službeno '''XXIV zimske olimpijske igre''', poznate i kao '''Peking 2022''',<ref>{{Cite web|url=https://olympics.com/en/olympic-games/beijing-2022|title=Olympic Winter Games Beijing 2022}}</ref> bile su međunarodni zimski [[višestruki sportski događaj]] koji je održan od 4. do 20. februara 2022. u [[Peking]]u i borilištima u blizini susjednih gradova [[Yanqing (distrikt)|Yanqing]] i [[Chongli (distrikt)|Chongli]] u [[Kina|Kini]].<ref name=bbc-beijinghost>{{cite news|title=Beijing to host 2022 Winter Olympics and Paralympics|url=https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/33730477|date=31. 7. 2015|work=BBC Sport|access-date=6. 12. 2018|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328055419/https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/33730477|url-status=live}}</ref> Peking je izabran za grada domaćina u julu 2015. na [[128. sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|128. sjednici MOK-a]] u [[Kuala Lumpur]]u. Zimske olimpijske igre 2022. bit će prve [[Zimske olimpijske igre]] u Kini, druge ukupno Olimpijske igre u Kini (nakon [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskih igara 2008.]] također u Pekingu) i posljednje od tri uzastopne Olimpijske igre održane u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] (nakon [[Zimske olimpijske igre 2018.|Zimskih olimpijskih igara 2018.]] u Pyeongchangu, Južna Koreja, i [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskih igara 2020.]] u Tokiju, Japan). Peking će postati prvi grad koji je bio domaćin i zimskih i ljetnih olimpijskih igara; na ovim igrama će se koristiti četiri postojeće zatvorene dvorane koje su prvobitno izgrađene za potrebe Olimpijskih igara 2008, kao i [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion u Pekingu]] (u kojem će ponovo biti održane ceremonije otvaranja i zatvaranja). Igre 2022. obilježile su razne [[Kontroverze na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|kontroverze]], kao što su [[Ljudska prava u Kini|kršenja ljudskih prava u Kini]], pri čemu je nekoliko država poslalo sportiste, ali ne i svoje diplomatske predstavnike, kao znak [[Diplomatski bojkot|diplomatskog bojkota]].<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/explainers-59644043|title= Boycott of China in 2022}}</ref> Kao i na [[Olimpijske igre 2020.|Ljetnim igrama]] održanim šest mjeseci prije u Tokiju, [[pandemija COVID-a 19]] rezultirala je primjenom zdravstvenih i sigurnosnih protokola te ograničenjima javnog prisustva na Igrama. == Izbor domaćina == [[MOK]] (Međunarodni olimpijski komitet) objavio je kalendar izbora domaćina u oktobru 2012, a rok za prijavu bio je do 14. novembra 2013. Izvršni odbor MOK-a je 7. jula 2014. pregledao pristigle ponude svih gradova kandidata i odabrao tri grada, [[Oslo]] (Norveška), [[Almati]] (Kazahstan) i [[Peking]] (Kina), kao konačne kandidate.<ref>{{cite news|last=Wilson|first=Stephen|date=7. 7. 2014|title=Almaty, Beijing, Oslo make list for 2022 Olympics|work=[[Associated Press]]|location=New York City, New York, U.S.|url=https://globalnews.ca/news/1435940/almaty-beijing-oslo-make-list-for-2022-olympics/|access-date=24. 12. 2021}}</ref> Nekoliko [[Nacionalni olimpijski komitet|olimpijskih komiteta]] je povuklo svoje prijave, a kao razlog naveli su visoke troškove ili nedostatak lokalne podrške i finansiranja za organizaciju olimpijskih igara.<ref>{{cite news|last=Abend|first=Lisa|date=3. 10. 2014|title=Why Nobody Wants to Host the 2022 Winter Olympics|work=[[Time (časopis)|Time]]|url=http://time.com/3462070/olympics-winter-2022/|url-status=live|access-date=19. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918021002/http://time.com/3462070/olympics-winter-2022/|archive-date=18. 9. 2015}}</ref> [[Norveški olimpjiski i paraolimpijski komitet i konfederacija sportova]] koji je predložio održavanje olimpjiskih igara u [[Oslo|Oslu]], koji je smatran za glavnog favorita u utrci, povukao je svoju prijavu nakon što je [[Norveški parlament]] odbio finansiranje organizacije igara. Odnos javnosti prema prijavi olimpijskog pokreta za finansiranje bio je veoma negativan zbog zabrinutosti oko troškova nakon prekoračenja troškova kod organizacije [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskih olimpijskih igara 2014.]] u [[Soči]]ju, a posebno zbog otkrivanja niza zahtijeva koje je MOK navodno postavio. Zahtjevi su uključivali luksuzne tretmane za same članove MOK-a, kao što su specijalne trake na svim putevima koje će smjeti koristiti samo članovi MOK-a i prijemi u kraljevskoj palači čije troškove bi snosila kraljevska porodica. MOK je također "zahtijevao kontrolu nad svim reklamnim prostorom u Oslu" kojeg bi isključivo koristili sponzori MOK-a, nešto što nije moguće u Norveškoj jer je Norveška [[liberalna demokratija]] gdje vlada ne posjeduje niti kontroliše "sav reklamni prostor u Oslu", koji je većinski u privatnom vlasništvu, tako da vlada nema ovlaštenja da stranoj privatnoj organizaciji isključivo daje na korištenje cijeli grad i privatnu imovinu unutar njega.<ref>{{cite news|title=IOC hits out as Norway withdraws Winter Olympic bid|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/d8938ffc-4a04-11e4-8de3-00144feab7de|url-status=live|access-date=2. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802145403/https://www.ft.com/content/d8938ffc-4a04-11e4-8de3-00144feab7de|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> Nekoliko komentatora je istaklo kako su takvi zahtjevi nezapamćeni u zapadnoj demokratiji; ''[[Slate (magazin)|Slate]]'' je opisao MOK kao "notorno smiješnu organizaciju koju vode prevaranti i nasljedne aristokrate."<ref>{{Cite news|date=2. 10. 2014|title=Winter Olympics: What now for 2022 after Norway pulls out?|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/29455789|url-status=live|access-date=9. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180505191954/https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/29455789|archive-date=5. 5. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mathis-Lilley|first=Ben|date=2. 10. 2014|title=The IOC Demands That Helped Push Norway Out of Winter Olympic Bidding Are Hilarious|language=en-US|work=Slate|url=http://www.slate.com/blogs/the_slatest/2014/10/02/ioc_demands_oslo_drops_bid_after_over_the_top_list_of_requirements.html|url-status=live|access-date=9. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308232903/http://www.slate.com/blogs/the_slatest/2014/10/02/ioc_demands_oslo_drops_bid_after_over_the_top_list_of_requirements.html|archive-date=8. 3. 2018|issn=1091-2339}}</ref><ref>{{Cite news|date=2. 10. 2014|title=IOC reportedly made some ridiculous demands to help push Oslo out of 2022 Winter Olympics bidding|language=en-US|work=National Post|url=https://nationalpost.com/sports/olympics/ioc-reportedly-made-some-ridiculous-demands-to-help-push-oslo-out-of-2022-winter-olympics-bidding|url-status=live|access-date=9. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210811015707/https://nationalpost.com/sports/olympics/ioc-reportedly-made-some-ridiculous-demands-to-help-push-oslo-out-of-2022-winter-olympics-bidding|archive-date=11. 8. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|title=IOC krever gratis sprit på stadion og cocktail-fest med Kongen|url=https://www.vg.no/sport/ol-2022/ioc-krever-gratis-sprit-paa-stadion-og-cocktail-fest-med-kongen/a/23306598/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180216144000/https://www.vg.no/sport/ol-2022/ioc-krever-gratis-sprit-paa-stadion-og-cocktail-fest-med-kongen/a/23306598/|archive-date=16. 2. 2018|access-date=8. 3. 2018}}</ref> Peking je izabran za domaćina Zimskih olimpijskih igara 2022. nakon što je 31. jula 2015. pobijedio Almati za četiri glasa na [[128. sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|128.]] [[Sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|sjednici MOK-a]] u [[Kuala Lumpur]]u, Malezija. {|class="wikitable" |+ Rezultati glasanja za domaćina ZOI 2022. |- ! Grad ! Država ! Glasovi |- ||'''[[Peking]]'''||'''{{ZID|Kina}}''' |align="center"|'''44''' |- ||[[Almati]]||{{ZID|Kazahstan}} |align="center"|40 |} == Ceremonije == ===Ceremonija otvaranja=== Kao i na [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama 2008]], [[ceremonija otvaranja]] Zimskih olimpijskih igara 2022. je održana na [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalnom stadionu u Pekingu]] (poznatom i kao Ptičije gnijezdo) uveče 4. februara 2022.<ref name="ceremonieswp">{{cite news|last=Carpenter|first=Les|date=2. 12. 2021|title=The Beijing Olympics begin Feb. 4. Here’s what you need to know.|url=https://www.washingtonpost.com/sports/olympics/2021/12/02/beijing-winter-olympics-2022/|work=[[Washington Post]]|location=Washington D.C, United States of America|access-date=27. 12. 2021}}</ref> ===Ceremonija zatvaranja=== Ceremonija zatvaranja Zimskih olimpijskih igara 2022. će također biti održana na [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadionu u Pekingu]] (poznatom i kao Ptičije gnijezdo) 20. februara 2022.<ref name="ceremonieswp" /> Kao što je propisano [[Olimpijska povelja|Olimpijskom poveljom]], zatvaranje se sastoji od formalnog ceremonijalnog zatvaranja olimpijskih igara, koje uključuje govore i [[Antwerpska ceremonija|antwerpsku ceremoniju]] tokom koje se podižu zastave [[Grčka|Grčke]] (duhovni dom igara), Kine (trenutni domaćin) i [[Italija|Italije]] (sljedeći domaćin), paradu sportista i predavanje olimpijske zastave. Segment ceremonije će prikazati kulturu i historiju [[Milano|Milana]] i [[Cortina d'Ampezzo]], koji su gradovi domaćini narednih [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskih olimpijskih igara 2026]]. ==Sportovi== Zimske olimpijske igre 2022. uključivat će rekordnih 109 takmičenja u 15 disciplina u sedam sportova.<ref>{{cite news|date=18. 12. 2021|title=Athletes to compete in 109 events of 7 sports at Beijing Winter Olympics|url=https://www.helsinkitimes.fi/themes/themes/beijing-2022/20640-athletes-to-compete-in-109-events-of-7-sports-at-beijing-winter-olympics.html|work=[[Helsinki Times]]|location=Helsinki, Finland|access-date=23. 12. 2021}}</ref> Medalje će se dodjeljivati u sedam novih takmičenja, uključujući big air slobodnog stila za muškarce i žene, [[monobob]] za žene, takmičenja mješovitih ekipa u skijanju slobodnog stila, skijaškim skokovima i snoubording trkama, te mješovita štafeta u brzom klizanju na kratkim stazama.<ref>{{cite web|url=https://olympics.nbcsports.com/2018/07/18/beijing-2022-winter-olympics-new-sports/|title=Beijing 2022 Winter Olympics add seven new events|last=Zaccardi|first=Nick|date=18. 7. 2018|website=Olympics.nbcsports.com/|publisher=[[NBC]]|access-date=23. 12. 2021|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020112205/https://olympics.nbcsports.com/2018/07/18/beijing-2022-winter-olympics-new-sports/|url-status=dead}}</ref> ''Brojevi u zagradama prestavljaju broj takmičenja za koje se dodjeljuju medalje u svakom sportu.'' {{div col}} *{{GamesSport|Alpsko skijanje|Events=11|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Biatlon|Events=11|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Bob|Events=4|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Brzo klizanje|Events=14|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Brzo klizanje na kratkim stazama|Events=9|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Hokej na ledu|Events=2|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Karling|Events=3|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Nordijska kombinacija|Events=3|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Sankanje|Events=4|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Skeleton|Events=2|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Skijanje slobodnim stilom|Events=13|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Skijaški skokovi|Events=5|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Skijaško trčanje|Events=12|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Snoubording|Events=11|Year=2022|Winter=Zimskim}} *{{GamesSport|Umjetničko klizanje|Events=5|Year=2022|Winter=Zimskim}} {{div col end}} == Zemlje učesnice == [[Datoteka:2022 Winter Olympic games countries.svg|thumb|center|upright=2.75|{{legend|#00ff7f|Zemlje učesnice na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}} {{legend|#1e90ff|Debitanti na Zimskim olimpijskim igrama}}{{legend|yellow|Žuti krug je grad domaćin ([[Peking]])}}]] {{clear}} {|class="wikitable collapsible" style="width:100%;" |- !colspan=2|[[:Kategorija:Države na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Nacionalni olimpijski komiteti (NOK)]] koji učestvuju na ZOI 2022. |- |colspan=2| {{div col|colwidth=17em}} * {{flagIOC|ALB|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|date=17. 1. 2022|title=Denni Xhepa represents Albania at the Beijing Winter Olympics|url=https://www.ocnal.com/2022/01/denni-xhepa-represents-albania-at.html|work=Oculus News|access-date=17. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ASA|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|url=https://www.insidethegames.biz/articles/1118178/american-samoa-beijing-2022|title=American Samoa NOC commends first Winter Olympic athlete since 1994|last=Burke|first=Patrick|date=23. 1. 2022|website=www.insidethegames.biz/|publisher=Dunsar Media Ltd.|access-date=23. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|AND|2022|Zimskim|5}}<ref>{{cite web|url=http://www.coa.ad/presentacio-de-la-vestimenta-de-la-delegacio-andorrana-dels-jo-dhivern-de-beijing-2022-a-la-seu-central-de-andbank/|title=Presentació de la vestimenta de la delegació andorrana dels JO d’hivern de Beijing 2022 a la seu central de Andbank|trans-title=Presentation of the attire of the Andorran delegation of the Beijing Winter Olympics 2022 at the Andbank headquarters|language=ca|date=19. 1. 2022|website=www.coa.ad/|publisher=[[Andorran Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ARG|2022|Zimskim|6}}<ref>{{cite web|url=https://www.coarg.org.ar/component/k2/item/9597-delegacion-argentina-en-los-juegos-olimpicos-de-invierno-beijing-2022|title=Delegación Argentina en Los Juegos Olímpicos De Invierno Beijing 2022|trans-title=Argentine Delegation at the Beijing 2022 Winter Olympics|language=es|date=18. 1. 2022|website=www.coarg.org.ar/|publisher=[[Argentine Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ARM|2022|Zimskim|6}}<ref>{{cite web|url=https://en.armradio.am/2022/01/18/beijing-2022-armenia-to-have-six-representatives-at-winter-olympics/|title=Beijing 2022: Armenia to have six representatives at Winter Olympics|last=Ghazanchyan|first=Siranush|date=18. 1. 2022|website=En.armradio.am/|publisher=[[Public Radio of Armenia]]|access-date=18. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|AUS|2022|Zimskim|44}}<ref>{{cite news|last=Robinson|first=Georgina|date=23. 1. 2022|title=Australia’s winter Olympians target bronze, silver and gold|url=https://www.smh.com.au/sport/australia-s-winter-olympians-target-bronze-silver-and-gold-20220123-p59qk8.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney, Australia|access-date=23. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|AUT|2022|Zimskim|106}}<ref>{{cite web|url=https://www.olympia.at/main.asp?kat1=64&kat2=699&kat3=735&DDate=24012022&NID=31493|title=Olympic Team Austria wächst auf 106 Aktive|trans-title=Olympic Team Austria grows to 106 active members|language=German|date=24. 1. 2022|website=www.olympia.at/|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|AZE|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite web|url=https://www.olympic.az/news/pekin-2022-qis-olimpiya-oyunlarina-hesr-olunan-resmi-teqdimat-merasimi-kecirilib|title=“Pekin-2022” Qış Olimpiya Oyunlarına həsr olunan rəsmi təqdimat mərasimi keçirilib.|trans-title=An official presentation ceremony dedicated to the Beijing 2022 Winter Olympics has been held.|language=az|date=18. 1. 2022|website=www.olympic.az/|publisher=[[National Olympic Committee of the Azerbaijani Republic]]|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|BLR|2022|Zimskim|29}}<ref>{{cite web|url=https://www.noc.by/news/belorusy-poluchili-dopolnitelnuyu-litsenziyu-na-igry-v-pekin/|title=Белорусы получили дополнительную лицензию на Игры в Пекин|trans-title=Belarusians received an additional license for the Beijing Games|language=ru|date=21. 1. 2022|website=www.noc.by|publisher=[[Belarus Olympic Committee]]|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|BEL|2022|Zimskim|19}}<ref>{{cite web|last=Kohlhuber|first=Nicolas|url=https://olympics.com/fr/infos/selection-belgique-jeux-olympiques-hiver-beijing-2022|title=La sélection belge pour les Jeux Olympiques d’hiver de Beijing 2022|trans-title=The Belgian selection for the Beijing 2022 Winter Olympics|language=fr|date=21. 1. 2022|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]] (IOC)|access-date=21. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|BOL|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|last=Guzman|first=Ariel|date=16. 1. 2022|title=Los bolivianos Grönlund y Breistfuss van a los Juegos Olímpicos de Pekín|trans-title=Bolivians Grönlund and Breistfuss go to the Beijing Olympics|language=es|url=https://www.opinion.com.bo/articulo/deportes/bolivianos-gronlund-breistfuss-van-juegos-olimpicos-pekin/20220115183806851468.html|work=[[Opinión]]|location=Cochabamba, Bolivia|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|BIH|2022|Zimskim|6}}<ref>{{cite web|url=https://okbih.ba/bs/novosti/bih-olimpijski-tim-beijing-2022/1785|title=BIH Olimpijski Tim {{!}} Beijing 2022|trans-title=BIH Olympic Team Beijing 2022|language=Bosnian|date=21. 1. 2022|website=www.okbih.ba/|publisher=[[Olympic Committee of Bosnia and Herzegovina]]|access-date=21. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|BRA|2022|Zimskim|11}}<ref>{{cite news|last=Santos|first=Igor|date=17. 1. 2022|title=Brazil to send 11 to Beijing Winter Olympics|url=https://agenciabrasil.ebc.com.br/en/esportes/noticia/2022-01/brazil-send-11-beijing-winter-olympics|work=[[Agência Brasil]]|location=Brasília, Brazil|access-date=17. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|BUL|2022|Zimskim|16}}<ref>{{cite web|url=https://bnr.bg/en/post/101589001/16-athletes-to-represent-bulgaria-at-the-2022-winter-olympic-games-in-beijing|title=16 athletes to represent Bulgaria at the 2022 Winter Olympic Games in Beijing|date=20. 1. 2022|website=www.bnr.bg/|publisher=[[Bulgarian National Radio]]|access-date=20. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|CAN|2022|Zimskim|215}}<ref>{{cite web|url=https://olympic.ca/2022/01/28/by-the-numbers-team-canada-heading-into-the-beijing-2022-olympic-winter-games/|title=By the Numbers: Team Canada heading into the Beijing 2022 Olympic Winter Games|last=Nichols|first=Paula|date=28. 1. 2022|website=www.olympic.ca/|publisher=[[Canadian Olympic Committee]]|access-date=28. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|CHI|2022|Zimskim|4}}<ref>{{cite web|url=https://coch.cl/team-chile-competira-con-cuatro-deportistas-en-beijing/|title=Team Chile competirá con cuatro deportistas en Beijing|trans-title=Team Chile will compete with four athletes in Beijing|language=es|date=19. 1. 2022|website=www.coch.cl/|publisher=[[Chilean Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120010952/https://coch.cl/team-chile-competira-con-cuatro-deportistas-en-beijing/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|CHN|2022|Zimskim|170}}<ref>{{cite news|language=zh|trans-title=Chinese delegation took the oath in front of Tiananmen Square and then entered closed-loop management|date=25. 1. 2022|title=北京冬奧｜中國代表團天安門廣場前宣誓出征　隨後進入閉環管理|url=https://www.hk01.com/%E5%8D%B3%E6%99%82%E4%B8%AD%E5%9C%8B/728329/%E5%8C%97%E4%BA%AC%E5%86%AC%E5%A5%A7%E6%9C%83%E4%B8%AD%E5%9C%8B%E9%AB%94%E8%82%B2%E4%BB%A3%E8%A1%A8%E5%9C%98%E5%A4%A9%E5%AE%89%E9%96%80%E5%BB%A3%E5%A0%B4%E5%89%8D%E5%AE%A3%E8%AA%93%E5%87%BA%E5%BE%81|work=[[HK01]]|access-date=26. 1. 2022}}</ref> '''(Host)''' * {{flagIOC|COL|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite web|url=https://www.lafm.com.co/deportes/juegos-olimpicos-de-invierno-y-los-colombianos-clasificados|title=Juegos Olímpicos de Invierno y los colombianos clasificados|trans-title=Winter Olympics and Colombians Qualified|language=es|last=Zabala|first=Daniel|date=20. 1. 2022|website=www.lafm.com.co/|publisher=[[La FM]]|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|CRO|2022|Zimskim|11}}<ref>{{cite web|url=https://www.croatiaweek.com/11-athletes-to-represent-croatia-at-winter-olympics/|title=11 athletes to represent Croatia at Winter Olympics|date=24. 1. 2022|website=www.croatiaweek.com/|publisher=Croatia Week|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|CYP|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Liu|first=Lanting|date=25. 1. 2022|title=One Cypriot to take part in 2022 Winter Olympics|url=https://cyprus-mail.com/2022/01/25/one-cypriot-to-take-part-in-2022-winter-olympics/|work=[[Cyprus Mail]]|location=Nicosia, Cyprus|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|CZE|2022|Zimskim|113}}<ref>{{cite web|url=https://www.insidethegames.biz/articles/1117942/czech-republic-beijing-2022|title=Czech Republic name record-size Winter Olympic team and reveal Beijing 2022 uniform|last=Houston|first=Michael|date=18. 1. 2022|website=www.insidethegames.biz/|publisher=Dunsar Media Ltd.|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|DEN|2022|Zimskim|62}}<ref>{{cite web|url=https://www.dif.dk/nyheder/2022/01/madeleine-dupont-og-frans-nielsen-er-danmarks-ol-fanebaerere|title=Madeleine Dupont og Frans Nielsen er Danmarks OL-fanebærere|trans-title=Madeleine Dupont and Frans Nielsen are Denmark's Olympic flag bearers|language=da|date=20. 1. 2022|website=www.dif.dk/|publisher=[[National Olympic Committee and Sports Confederation of Denmark]]|access-date=20. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|TLS|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Xanches|first=Hortencio|date=6. 1. 2022|title=Timor – Leste will join the 2022 Winter Olympic event in China|url=http://www.tatoli.tl/en/2022/01/06/timor-leste-will-join-the-2022-winter-olympic-event-in-china/|work=[[Tatoli]]|location=Dili, East Timor|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119211725/http://www.tatoli.tl/en/2022/01/06/timor-leste-will-join-the-2022-winter-olympic-event-in-china/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|ECU|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|url=https://coe.org.ec/noticias/detalle-noticia/?id=NEW-508cac65-116b-49e9-aa65-fee3480cfbb5%2F|title=Sarah Escobar: "Quiero compartir mi sueño olímpico con todos los ecuatorianos"|trans-title=Sarah Escobar: "I want to share my Olympic dream with all Ecuadorians"|language=es|date=7. 1. 2022|website=www.coe.org.ec/|publisher=[[Ecuadorian National Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120010952/https://coe.org.ec/noticias/detalle-noticia/?id=NEW-508cac65-116b-49e9-aa65-fee3480cfbb5%2F|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|ERI|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|last=Watta|first=Evelyn|url=https://olympics.com/en/news/african-stars-to-watch-at-beijing-2022|title=African stars to watch at Beijing 2022|date=28. 1. 2022|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]] (IOC)|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|EST|2022|Zimskim|26}}<ref>{{cite news|date=21. 1. 2022|title=Olympic Committee confirms national team for Beijing Olympics|url=https://news.err.ee/1608474041/olympic-committee-confirms-national-team-for-beijing-olympics|work=[[Eesti Rahvusringhääling]]|location=Tallinn, Estonia|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|FIN|2022|Zimskim|95}}<ref>{{cite web|url=https://www.olympiakomitea.fi/2022/01/24/olympiajoukkue-valittu-95-urheilijaa-edustaa-suomea-pekingin-talvikisoissa/|title=Olympiajoukkue valittu – 95 urheilijaa edustaa Suomea Pekingin talvikisoissa|trans-title=Olympic team selected - 95 athletes represent Finland at the Beijing Winter Games|language=Finnish|date=24. 1. 2022|website=www.olympiakomitea.fi/|publisher=[[Finnish Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|FRA|2022|Zimskim|86}}<ref>{{cite web|url=https://www.equipedefrance.com/article/les-selectionnes-pour-les-jeux-olympiques-dhiver-de-pekin|title=Les sélectionnés pour les Jeux Olympiques d’hiver de Pékin !|trans-title=The selected athletes for the Olympic Winter Games in Beijing!|language=fr|date=23. 1. 2022|website=www.equipedefrance.com|publisher=[[French National Olympic and Sports Committee|Comité national olympique et sportif français]] (CNOSF)|access-date=23. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|GEO|2022|Zimskim|9}}<ref>{{cite web|url=http://geonoc.org.ge/index.php?lang_id=GEO&sec_id=38&info_id=3839|title=სეოკ-ის აღმასრულებელი კომიტეტის სხდომაზე ზამთრის XXIV ოლიმპიურ თამაშებზე საქართველოს ოლიმპიური დელეგაციის პერსონალური შემადგენლობა დაამტკიცეს|trans-title=The staff of the Georgian Olympic delegation to the XXIV Winter Olympic Games was approved at the session of the Executive Committee of the National Olympic Committee|language=Georgian|date=26. 1. 2022|website=www.geonoc.org.ge/|publisher=[[Georgian National Olympic Committee]]|access-date=26. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|GER|2022|Zimskim|148}}<ref>{{cite web|url=https://www.teamdeutschland.de/news/details/weitere-103-athletinnen-nominiert|title=Weitere 103 Athlet*innen nominiert|trans-title=Another 103 athletes nominated|language=German|date=19. 1. 2022|website=www.teamdeutschland.de/|publisher=[[German Olympic Sports Confederation]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|GHA|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|url=https://www.srf.ch/sport/ski-alpin/ski-alpin-allgemein/news-aus-dem-skisport-feller-hat-corona-ski-exot-maeder-bei-olympia-dabei|title=Feller hat Corona – Ski-Exot Mäder bei Olympia dabei|trans-title=Feller has Corona - Ski-Exot Mäder at the Olympics|language=German|date=21. 1. 2022|website=www.srf.ch/|publisher=[[Schweizer Radio und Fernsehen]]|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|GBR|2022|Zimskim|50}}<ref>{{cite news|date=21. 1. 2022|title=Winter Olympics: Who is representing Team GB in Beijing?|url=https://www.bbc.com/sport/winter-sports/59586119|work=[[BBC News]]|location=London, United Kingdom|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|GRE|2022|Zimskim|5}}<ref>{{cite web|url=https://hoc.gr/el/node/3298|title=Με πέντε αθλητές και αθλήτριες η Ελλάδα στους Χειμερινούς Ολυμπιακούς Αγώνες «Πεκίνο 2022»|trans-title=Greece with five athletes at the Beijing 2022 Winter Olympics|language=greek|date=20. 1. 2022|website=www,hoc.gr/|publisher=[[Hellenic Olympic Committee]]|access-date=20. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120150549/https://hoc.gr/el/node/3298|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|HAI|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|date=11. 1. 2022|title=Haiti - J.O. Beijing 2022 : D-24, The skier Richardson Viano will defend the colors of Haiti|url=https://www.haitilibre.com/en/news-35688-haiti-jo-beijing-2022-d-24-the-skier-richardson-viano-will-defend-the-colors-of-haiti.html|work=HaitiLibre|access-date=15. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|HKG|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite news|last=Chan|first=Kin-wa|date=10. 12. 2021|title=Beijing 2022: Hong Kong set to send largest-ever squad for Winter Olympics – three athletes|url=https://www.scmp.com/sport/hong-kong/article/3159273/beijing-2022-hong-kong-set-send-largest-ever-squad-winter-olympics|work=[[South China Morning Post]]|location=Hong Kong|access-date=16. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|HUN|2022|Zimskim|14}}<ref>{{cite web|url=http://olimpia.hu/olimpiai-indulokrol-dontott-a-magyar-si-szovetseg|title=Olimpiai indulókról döntött a Magyar Sí Szövetség|trans-title=The Hungarian Ski Association has decided on Olympic starters|language=hu|date=18. 1. 2022|website=Olimpia.hu/|publisher=[[Hungarian Olympic Committee]]|access-date=18. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ISL|2022|Zimskim|5}}<ref>{{cite web|url=https://www.isi.is/frettir/frett/2022/01/20/Islenski-hopurinn-a-OL-i-Peking/|title=Íslenski hópurinn á ÓL í Peking|trans-title=The Icelandic Group at the Olympcis in Beijing|language=is|date=21. 1. 2022|website=www.isi.is/|publisher=[[National Olympic and Sports Association of Iceland]]|access-date=21. 1. 2022|archive-date=21. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121164827/https://www.isi.is/frettir/frett/2022/01/20/Islenski-hopurinn-a-OL-i-Peking/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|IND|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Chaudhury|first=Dipanjan Roy|date=17. 1. 2022|title=India to participate in Beijing Winter Olympics sans high-level political presence|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/sports/india-to-participate-in-beijing-winter-olympics-sans-high-level-political-presence/articleshow/88941925.cms|work=[[The Economic Times]]|location=Mumbai, India|access-date=17. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|IRI|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite news|date=16. 1. 2022|url=https://www.tehrantimes.com/news/469129/Iran-to-send-three-skiers-to-2022-Winter-Olympics|title=Iran to send three skiers to 2022 Winter Olympics|work=[[Tehran Times]]|location=Tehran, Iran|access-date=16. 1. 2022|archive-date=16. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220116130723/https://www.tehrantimes.com/news/469129/Iran-to-send-three-skiers-to-2022-Winter-Olympics|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|IRL|2022|Zimskim|6}}<ref>{{cite news|last=O'Riordan|first=Ian|date=24. 1. 2022|title=Ireland names six-strong Beijing Winter Olympics team|url=https://www.irishtimes.com/sport/other-sports/ireland-names-six-strong-beijing-winter-olympics-team-1.4784457|work=[[The Irish Times]]|location=Dublin. Ireland|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ISR|2022|Zimskim|6}}<ref>{{cite news|last1=Aharoni|first1=Oren|title=נקבעה המשלחת הישראלית למשחקי החורף בבייג'ין 2022|trans-title=The Israeli delegation for the 2022 Beijing Winter Games has been determined|url=https://www.israelhayom.co.il/sport/other-sports/article/7303661|access-date=24. 1. 2022|work=[[Israel Hayom]]|language=Hebrew|date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ITA|2022|Zimskim|118}}<ref>{{cite web|url=https://www.coni.it/it/news/18934-ecco-l-italia-team-per-pechino,-118-gli-atleti-azzurri-in-gara-cina.html|title=Ecco l'Italia Team per Pechino 2022, 118 atleti azzurri in gara in Cina|trans-title=Here is the Italy Team for Beijing 2022, 118 Italian athletes competing in China|language=it|date=24. 1. 2022|website=www.coni.it/|publisher=[[Italian Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|JAM|2022|Zimskim|6}}<ref>{{cite news|last=Butterfield|first=Michelle|date=19. 1. 2022|title=Jamaica’s 4-man bobsled team makes Olympics for 1st time in over 20 years|url=https://globalnews.ca/news/8523956/jamaican-bobsled-team-qualifies-beijing-winter-olympics/|work=[[Global News]]|location=Vancouver, British Columbia, Canada|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|JPN|2022|Zimskim|124}}<ref>{{cite news|date=21. 1. 2022|title=Japan names Miho Takagi as team captain for Beijing Games|url=https://www.japantimes.co.jp/sports/2022/01/21/olympics/winter-olympics/takagi-named-captain/|work=[[The Japan Times]]|location=Tokyo, Japan|access-date=23. 1. 2022|archive-date=29. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220129045509/https://www.japantimes.co.jp/sports/2022/01/21/olympics/winter-olympics/takagi-named-captain/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|KAZ|2022|Zimskim|34}}<ref>{{cite web|url=https://qazaqtv.com/en/news/business/16928-kazakhstan-to-spend-about-us-525-000-on-beijing-olympics|title=Kazakhstan to spend about US$525,000 on Beijing Olympics|last=Zhanmukhanova|first=Assem|date=25. 1. 2022|website=www.qazaqtv.com/|publisher=[[Kazakh TV]]|access-date=25. 1. 2022|archive-date=25. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220125222032/https://qazaqtv.com/en/news/business/16928-kazakhstan-to-spend-about-us-525-000-on-beijing-olympics|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|KOS|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|date=18. 1. 2022|title=Kiana Kryeziu and Albin Tahiri will represent Kosovo in LOD Beijing 2022|url=https://kosovapress.com/en/kiana-kryeziu-and-albin-tahiri-will-represent-kosovo-in-lod-beijing-2022/|work=[[Kosova Press]]|location=Pristina, Kosovo|access-date=18. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|KGZ|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Makeshov|first=Kabyl|date=20. 1. 2022|title=Кыргызстан кышкы олимпиада оюндарында|trans-title=Kyrgyzstan at the Winter Olympics|language=ky|url=https://www.bbc.com/kyrgyz/articles/cd8er3k87j5o|work=[[BBC News]]|location=London, United Kingdom|access-date=20. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|LAT|2022|Zimskim|57}}<ref>{{cite web|url=https://eng.lsm.lv/article/culture/sport/57-athletes-will-represent-latvia-in-beijing-olympics.a439573/|title=57 athletes will represent Latvia in Beijing Olympics|date=19. 1. 2022|website=www.eng.lsm.lv/|publisher=[[Public Broadcasting of Latvia]]|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|LBN|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite web|url=https://www.anocolympic.org/noc-highlights/lebanese-olympic-committee-keen-for-closer-cooperation-with-chinese-olympic-committee/|title=Lebanese Olympic Committee Keen for Closer Cooperation With Chinese Olympic Committee|date=21. 1. 2022|website=www.anocolympic.org/|publisher=[[Association of National Olympic Committees]]|access-date=21. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|LIE|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite web|url=https://www.olympic.li/en-us/news/newsdetail.aspx?shmid=453&shact=742427147&shmiid=jicR2I6bTYU__eql__|title=Team Liechtenstein selektioniert!|trans-title=Team Liechtenstein selected!|language=de|date=18. 1. 2022|website=www.olympic.li/|publisher=[[Liechtenstein Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119223918/https://www.olympic.li/en-us/news/newsdetail.aspx?shmid=453&shact=742427147&shmiid=jicR2I6bTYU__eql__|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|LTU|2022|Zimskim|13}}<ref>{{cite web|url=https://www.lrt.lt/naujienos/sportas/10/1589786/ziemos-olimpines-rinktines-paveikslas-rekordine-dalyviu-gausa-didziausios-viltys-ir-like-nezinomieji|title=Žiemos olimpinės rinktinės paveikslas: rekordinė dalyvių gausa, didžiausios viltys ir likę nežinomieji|trans-title=Picture of the Winter Olympic team: record number of participants, highest hopes and remaining unknowns|language=li|last=Suslavičius|first=Rokas|date=16. 1. 2022|website=www.lrt.lt/|publisher=[[Lithuanian National Radio and Television]]|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|LUX|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite web|url=http://teamletzebuerg.lu/2022/01/composition-du-team-letzebuerg-pour-les-jo-beijing-2022-2/|title=Composition du Team Lëtzebuerg pour les JO Beijing 2022|trans-title=Composition of Team Luxembourg for the Beijing 2022 Olympics|language=fr|date=19. 1. 2022|website=www.teamletzebuerg.lu/|publisher=[[Luxembourg Olympic and Sporting Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120010952/http://teamletzebuerg.lu/2022/01/composition-du-team-letzebuerg-pour-les-jo-beijing-2022-2/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|MAD|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|language=fr|trans-title=Beijing Winter Olympics 2022: Meeting between Siteny Randrianasoloniaiko and Zhang Wei|date=15. 1. 2022|title=JO 2022 Hiver Pékin : Rencontre entre Siteny Randrianasoloniaiko et Zhang Wei|url=https://www.midi-madagasikara.mg/sports/2022/01/15/jo-2020-hiver-pekin-rencontre-entre-siteny-randrianasoloniaiko-et-zhang-wei/|work=[[Midi Madagasikara]]|location=Antananarivo, Madagascar|access-date=16. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|MAS|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|date=19. 1. 2022|title=OCM confident 2022 Beijing Winter Olympics will be a success|url=https://www.bernama.com/en/sports/news.php?id=2044787|work=[[Bernama]]|location=Kauala Lumpur, Malaysia|access-date=19. 1. 2022|quote=Malaysia will be represented by two alpine skiers - Jeffrey Webb, 23, in men’s slalom and Aruwin Idami Salehhuddin, 17, in women’s slalom and giant slalom - at the 2022 Beijing Winter Olympics.}}</ref> * {{flagIOC|MLT|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|url=https://nocmalta.org/jenise-spiteri-to-carry-maltese-flag-at-beijing-winter-olympics/|title=Jenise Spiteri to carry Maltese Flag at Beijing Winter Olympics|date=18. 1. 2022|website=Nocmalta.org/|publisher=[[Maltese Olympic Committee]]|access-date=18. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|MEX|2022|Zimskim|4}}<ref>{{cite web|url=https://elporvenir.mx/deportes/confirman-delegacion-tricolor-para-juegos-invernales/351335|title=Confirman delegación tricolor para Juegos Invernales|trans-title=Tricolor delegation confirmed for Winter Games|language=es|date=18. 1. 2022|website=Elporvenir.mx/|publisher=[[El Porvenir (newspaper)|El Porvenir]]|access-date=18. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|MDA|2022|Zimskim|5}}<ref>{{cite web|url=https://olympic.md/doina-descalui-va-fi-portdrapelul-republicii-moldova-la-jocurile-olimpice-de-la-beijing/|title=Doina Descalui va fi portdrapelul Republicii Moldova la Jocurile Olimpice de la Beijing|trans-title=Doina Descalui will be the flag bearer of the Republic of Moldova at the Beijing Olympic Games|language=Romanian|date=26. 1. 2022|website=www.olympic.md/|publisher=[[National Olympic Committee of the Republic of Moldova]]|access-date=26. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|MON|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite news|last=Boisaubert|first=Romain|date=19. 1. 2022|title=Meet the Monegasque athletes who will compete in the Beijing Winter Olympics|url=https://www.monaco-tribune.com/en/2022/01/meet-the-monegasque-athletes-who-will-compete-in-the-beijing-winter-olympics/|work=Monaco Tribune|location=Monaco|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|MGL|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|last=Anudari|first=M|date=13. 1. 2022|title=Two Mongolian athletes qualify for Winter Olympics|url=https://www.montsame.mn/en/read/286813|work=[[Montsame]]|location=Ulaanbaatar, Mongolia|access-date=15. 1. 2022|archive-date=15. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115044441/https://montsame.mn/en/read/286813|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|MNE|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite web|url=https://www.cok.me/en/news/item/2132-winter-olympic-games-beijing-2022|title=Winter Olympic Games "Beijing 2022"|date=18. 1. 2022|website=Cok.me/|publisher=[[Montenegrin Olympic Committee]]|access-date=18. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119041715/https://www.cok.me/en/news/item/2132-winter-olympic-games-beijing-2022|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|MAR|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Ichi|first=Abderrahmane|date=19. 1. 2022|title=JO d’hiver de Pékin : le Maroc sera représenté par Yassine Aouich|trans-title=Beijing Winter Olympics: Morocco will be represented by Yassine Aouich|language=fr|url=https://lematin.ma/express/2022/abderrahim-kemmissa-yassine-aouich-qualifies-aux-jo-hiver/370734.html|work=[[Le Matin (Morocco)|Le Matin]]|location=Casablanca, Morocco|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|NED|2022|Zimskim|42}}<ref>{{cite news|url=https://teamnl.org/gekwalificeerde-sporters-olympische-winterspelen-beijing-2022|title=Gekwalificeerde sporters Olympische Winterspelen Beijing 2022|trans-title=Qualified athletes Olympic Wintergames Beijing 2022|language=nl}}</ref> * {{flagIOC|NZL|2022|Zimskim|15}}<ref>{{cite news|date=20. 1. 2022|title=Beijing Winter Olympics: Biathlete Campbell Wright named to New Zealand team|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/beijing-winter-olympics-biathlete-campbell-wright-named-to-new-zealand-team/Y5WVQUCGV2GG7YXTVWV2AY5GVU/|work=[[The New Zealand Herald]]|location=Auckland, New Zealand|access-date=22. 1. 2022|quote=Campbell is the final athlete selected to the New Zealand Team for Beijing. Taking the total team size to 15.|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120223102/https://www.nzherald.co.nz/sport/beijing-winter-olympics-biathlete-campbell-wright-named-to-new-zealand-team/Y5WVQUCGV2GG7YXTVWV2AY5GVU/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|NGR|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|last=Kohlhuber|first=Nicolas|url=https://olympics.com/en/news/samuel-ikpefan-nigeria-cross-country-skiing-olympic-winter-games-beijing-2022|title=Samuel Ikpefan: From the French Alps to representing Nigeria at Beijing 2022|date=9. 12. 2021|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]] (IOC)|access-date=15. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|MKD|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite web|url=https://mok.org.mk/site/newsdetails/%D0%B7%D0%BE%D0%B8-%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%B3-2022|title=ЗОИ ПЕКИНГ 2022|trans-title=Beijing World 2022|language=mk|date=18. 1. 2022|website=www.mok.org.mk/|publisher=[[Olympic Committee of North Macedonia]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119095433/https://mok.org.mk/site/newsdetails/%D0%B7%D0%BE%D0%B8-%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%B3-2022|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|NOR|2022|Zimskim|83}}<ref>{{cite web|url=https://olympiatoppen.no/nyheter/2022/kjetil-jansrud-tatt-ut-til-ol-i-beijing/|title=Kjetil Jansrud tatt ut til OL i Beijing|trans-title=Kjetil Jansrud taken out to the Olympics in Beijing|language=no|date=23. 1. 2022|website=www.olympiatoppen.no/|publisher=[[Norwegian Olympic and Paralympic Committee and Confederation of Sports]]|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|PAK|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Shah|first=Abdul Mohi|date=7. 1. 2022|title=Karim to represent Pakistan as Mia pulls out|url=https://www.thenews.com.pk/print/923123-karim-to-represent-pakistan-as-mia-pulls-out|work=[[The News International]]|location=Karachi, Pakistan|access-date=16. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|PER|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|date=27. 12. 2021|title=Perú presente en Pekín 2022: Ornella Oettl Reyes clasificó a los Juegos Olímpicos de Invierno |trans-title=Peru present in Beijing 2022: Ornella Oettl Reyes qualified for the Winter Olympics|language=Spanish|url=https://www.cnom.org.ma/fr/actualites/participation-de-la-delegation-marocaine-aux-jeux-olympiques-dhiver-beijing-2022|work=[[La República]]|location=Lima, Peru|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|PHI|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last1=Valderrama|first1=Aeron Paul|title=Asa Miller qualifies for 2022 Winter Olympics|url=https://tiebreakertimes.com.ph/tbt/asa-miller-qualifies-for-2022-winter-olympics/228427|access-date=21. 12. 2021|work=Tiebreaker Times|date=21. 12. 2021}}</ref> * {{flagIOC|POL|2022|Zimskim|57}}<ref>{{cite web|url=https://www.polskieradio.pl/395/7790/Artykul/2889774,Olympics-57%C2%A0Polish-athletes-selected-to-compete-in-Beijing|title=Olympics: 57 Polish athletes selected to compete in Beijing|date=24. 1. 2022|website=www.polskieradio.pl/|publisher=[[Radio Poland]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|POR|2022|Zimskim|3}}<ref>{{cite web|url=https://comiteolimpicoportugal.pt/noticias/detalhe-da-noticia/?id=NEW-82f5f29e-c021-4d4e-a831-9d532c200405&fbclid=IwAR0FBd7eQpUmoJZLTDvRFCteTb9fLPoLMBliUlZq4viqgajRv2EMhLIDQ8E|title=Equipa Portugal em ação nos Jogos Olímpicos Pequim 2022 a partir de 7 de fevereiro|trans-title=Team Portugal in action at the Beijing 2022 Olympic Games from February 7|language=pt|date=22. 1. 2022|website=www.comiteolimpicoportugal.pt/|publisher=[[Olympic Committee of Portugal]]|access-date=22. 1. 2022|archive-date=23. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220123034501/https://comiteolimpicoportugal.pt/noticias/detalhe-da-noticia/?id=NEW-82f5f29e-c021-4d4e-a831-9d532c200405&fbclid=IwAR0FBd7eQpUmoJZLTDvRFCteTb9fLPoLMBliUlZq4viqgajRv2EMhLIDQ8E|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|PUR|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|last=Hernandez|first=Sara Del Valle|date=19. 1. 2022|title=Puerto Rico competirá en los Juegos Olímpicos de Invierno con dos atletas: ¿quiénes son y cómo clasificaron?|trans-title=Puerto Rico will compete in the Winter Olympics with two athletes: who are they and how did they qualify|language=Spanish|url=https://www.elnuevodia.com/deportes/otros-deportes/notas/puerto-rico-competira-en-los-juegos-olimpicos-de-invierno-con-dos-atletas-quienes-son-y-como-clasificaron/|work=[[El Nuevo Día]]|location=Ponce, Puerto Rico|access-date=21. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ROC|2022|Zimskim|212}}{{efn|Neutralni sportisti iz Rusije koji se takmiče pod zastavom Ruskog olimpijskog komiteta}}<ref>{{cite news|date=24. 1. 2022|title=Putin Wishes Russian Athletes ‘Triumph’ at Beijing Olympics|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/01/25/putin-wishes-russian-athletes-triumph-at-beijing-olympics-a76150|work=[[Moscow Times]]|location=Moscow, Russia|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ROU|2022|Zimskim|21}}<ref>{{cite news|date=20. 1. 2022|title=The 22 athletes representing Romania at 2022 Winter Olympics, "heroes" to minister Eduard Novak|url=https://www.agerpres.ro/english/2022/01/20/the-22-athletes-representing-romania-at-2022-winter-olympics-heroes-to-minister-eduard-novak--851083|work=[[Agerpres]]|location=Bucharest, Romania|access-date=23. 1. 2022|archive-date=24. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124001436/https://www.agerpres.ro/english/2022/01/20/the-22-athletes-representing-romania-at-2022-winter-olympics-heroes-to-minister-eduard-novak--851083|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|SMR|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite web|url=https://www.cons.sm/2022/01/17/olimpiadi-invernali-gatti-e-torsani-gli-atleti-che-gareggeranno-a-pechino/|title=Olimpiadi Invernali: Gatti E Torsani Gli Atleti Che Gareggeranno a Pechino|trans-title=Winter Olympics: Gatti and Torsani the Athletes Who Will Compete in Beijing|language=it|date=17. 1. 2022|website=www.cons.sm/|publisher=[[Sammarinese National Olympic Committee]]|access-date=20. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|KSA|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|date=17. 1. 2022|title=Saudi Arabia set to name its first-ever athlete bound for Winter Olympic Games|url=https://tass.com/sport/1389113|work=[[TASS]]|location=Moscow, Russia|access-date=17. 1. 2022|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118195601/https://tass.com/sport/1389113|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|SRB|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite web|url=https://oks.org.rs/imamo-tim-srbija-za-peking/|title=Ovo je #TeamSerbia! Nevena Ignjatović i Marko Vukićević predstavljaju Srbiju u Pekingu|trans-title=This is #TeamSerbia! Nevena Ignjatović and Marko Vukićević represent Serbia in Beijing|language=sr|date=20. 1. 2022|website=www.oks.org.rs/|publisher=[[Olympic Committee of Serbia]]|access-date=20. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120114901/https://oks.org.rs/imamo-tim-srbija-za-peking/|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|SVK|2022|Zimskim|50}}<ref>{{cite web|url=https://www.olympic.sk/clanok/slovensko-moze-vyuzit-50-miesteniek-pre-peking-pribudla-jedna-v-bezeckom-lyzovani|title=Slovensko môže využiť 50 miesteniek pre Peking, pribudla jedna v bežeckom lyžovaní|trans-title=Slovakia can use 50 places for Beijing, one in cross-country skiing has been added|language=sk|date=19. 1. 2022|website=www.olympic.sk/|publisher=[[Slovak Olympic and Sports Committee]]|access-date=20. 1. 2022|archive-date=18. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230318074552/https://www.olympic.sk/clanok/slovensko-moze-vyuzit-50-miesteniek-pre-peking-pribudla-jedna-v-bezeckom-lyzovani|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|SLO|2022|Zimskim|43}}<ref>{{cite news|date=18. 1. 2022|title=Over 40 athletes to represent Slovenia in Beijing|url=https://english.sta.si/2990340/over-40-athletes-to-represent-slovenia-in-beijing|work=[[Slovenian Press Agency]]|location=Ljubljana, Slovenia|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|KOR|2022|Zimskim|64}}<ref>{{cite news|last=Yee|first=Jee-ho|date=25. 1. 2022|title=S. Korea to send its 3rd-largest Winter Olympics team to Beijing 2022|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20220125006800315|work=[[Yonhap News Agency]]|location=Seoul, South Korea|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ESP|2022|Zimskim|14}}<ref>{{cite web|url=https://www.coe.es/noticias/detalle-noticia/NEW-7938e36c-d23e-463d-a665-ea205c3cabdf/espana-acudira-a-beijing-2022-con-catorce-deportistas/|title=España acudirá a Beijing 2022 con catorce deportistas|trans-title=Spain will attend Beijing 2022 with fourteen athletes|language=es|date=21. 1. 2022|website=www.coe.es/|publisher=[[Spanish Olympic Committee]]|access-date=21. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|SWE|2022|Zimskim|116}}<ref>{{cite web|url=https://sok.se/pressmeddelanden/2022-01-24-truppen-klar---116-ska-tavla-i-peking.html|title=Truppen klar - 116 ska tävla i Peking|trans-title=The squad ready - 116 will compete in Beijing|language=Swedish|date=24. 1. 2022|website=www.sok.se|publisher=[[Swedish Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|SUI|2022|Zimskim|168}}<ref>{{cite web|url=https://www.swissolympicteam.ch/de/news/details?pageId=72ebf13b-6073-41e9-9a35-a313fa38f1d5&entryId=S113169|title=Swiss Olympic Team für Peking umfasst 168 Athletinnen und Athleten|trans-title=The Swiss Olympic Team for Beijing includes 168 athletes|language=German|date=24. 1. 2022|website=www.swissolympicteam.ch/|publisher=[[Swiss Olympic Association]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|TPE|2022|Zimskim|4}}<ref>{{cite news|last=Yen|first=William|date=19. 1. 2022|title=Taiwan holds flag waving ceremony for Winter Olympic athletes|url=https://focustaiwan.tw/sports/202201190016|work=[[Central News Agency (Taiwan)|Central News Agency]]|location=Taipei, Taiwan|access-date=25. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|THA|2022|Zimskim|4}}<ref>{{cite news|date=18. 1. 2022|title=Thais to compete in Winter Olympics under national flag|url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/2250027/thais-to-compete-in-winter-olympics-under-national-flag|work=[[Bangkok Post]]|location=Bangkok, Thailand|access-date=19. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|TTO|2022|Zimskim|2}}<ref>{{cite news|last=Ramphal|first=Vidia|date=19. 1. 2022|title=T&T returns to first Winter Olympics since 2002|url=https://tt.loopnews.com/content/tt-returns-first-winter-olympics-2002|work=Loop News|location=Port of Spain, Trinidad and Tobago|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119211723/https://tt.loopnews.com/content/tt-returns-first-winter-olympics-2002|url-status=dead}}</ref> * {{flagIOC|TUR|2022|Zimskim|7}}<ref>{{cite news|last=Tiryaki|first=Erkan|date=19. 1. 2022|title=2022 Pekin Kış Olimpiyatları'nda Türkiye'yi 7 sporcu temsil edecek|trans-title=7 athletes will represent Turkey at the 2022 Beijing Winter Olympics|language=tr|url=https://www.aa.com.tr/tr/dunyadan-spor/2022-pekin-kis-olimpiyatlarinda-turkiyeyi-7-sporcu-temsil-edecek/2479036|work=[[Anadolu Agency]]|location=Ankara, Turkey|access-date=22. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|UKR|2022|Zimskim|43}}<ref>{{cite web|url=https://sport.rayon.in.ua/news/476712-ukraina-na-zimoviy-olimpiadi-matime-43-predstavnikiv-khto-vistupatime|title=Україна на зимовій Олімпіаді матиме 43 представників: хто виступатиме|trans-title=Ukraine will have 43 representatives at the Winter Olympics: who will perform|language=uk|date=20. 1. 2022|website=www.sport.rayon.in.ua/|access-date=20. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|USA|2022|Zimskim|222}}<ref>{{cite web|url=https://www.teamusa.org/news/2022/january/24/us-olympic-paralympic-committee-announces-222-member-2022-us-olympic-team|title=U.S. Olympic & Paralympic Committee Announces 222-member 2022 U.S. Olympic Team|date=24. 1. 2022|website=www.teamusa.org/|publisher=[[United States Olympic & Paralympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|UZB|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite web|url=https://olamsport.com/oz/news/pekin-2022-olimpiadasi-haqida-umumiy-malumotlar-vaqti-translyaciya-va-ozbekistonlik-sportchi|title=Pekin-2022 Olimpiadasi haqida umumiy malumotlar. Vaqti, translyaciya va o'zbekistonlik sportchi|trans-title=General information about the Beijing 2022 Olympics. Time, broadcast and Uzbek athlete|language=uz|date=16. 1. 2022|website=www,olamsport.com/|publisher=OlamSport|access-date=20. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|ISV|2022|Zimskim|1}}<ref>{{cite news|last=Kiser|first=Bill|date=26. 1. 2022|location=St.Thomas, Virgin Islands|title=Beijing Bound: Tannenbaum earns spot in 2022 Winter Games|url=http://www.virginislandsdailynews.com/sports/beijing-bound-tannenbaum-earns-spot-in-2022-winter-games/article_530f9033-66d8-52c0-9eed-f0f3d4d2d981.html|work=[[The Virgin Islands Daily News]]|access-date=26. 1. 2022}}</ref> {{div col end}} |- !NOK-ovi koji su učestvovali 2018, ali ne i u 2022. !NOK-ovi koji učestvuju 2022, ali nisu 2018. |- |valign="top"|{{div col|colwidth=15em}} * {{flagIOC|BER|2018|Zimskim}}<ref>{{cite news|date=13. 1. 2022|title=No Bermuda Team In 2022 Winter Olympics|url=https://bernews.com/2022/01/boa-president-dunne-on-2022-beijing-games/|work=[[Bernews]]|location=Hamilton, Bermuda|access-date=15. 1. 2022}}</ref> * {{flagIOC|KEN|2018|Zimskim}}<ref name=ken>{{cite web|last=Ayodi|first=Ayumba|url=https://nation.africa/kenya/sports/other-sports/kenya-withdraws-from-beijing-winter-olympics-3686330|title=Kenya withdraws from Beijing Winter Olympics|publisher=[[Daily Nation]]|date=18. 1. 2022|access-date=18. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119151628/https://nation.africa/kenya/sports/other-sports/kenya-withdraws-from-beijing-winter-olympics-3686330|url-status=live}}</ref> * {{flagIOC|COR|2018|Zimskim}} * {{flagIOC|PRK|2018|Zimskim}}{{efn|Suspendovan NOK}} * {{flagIOC|OAR|2018|Zimskim}} * {{flagIOC|SGP|2018|Zimskim}} * {{flagIOC|RSA|2018|Zimskim}} * {{flagIOC|TOG|2018|Zimskim}} * {{flagIOC|TGA|2018|Zimskim}} {{div col end}} |valign="top"|{{div col|colwidth=15em}} * {{flagIOC|ASA|2022 Winter}} * {{flagIOC|HAI|2022 Winter}} * {{flagIOC|PER|2022 Winter}} * {{flagIOC|KSA|2022 Winter}} * {{flagIOC|TTO|2022 Winter}} * {{flagIOC|ISV|2022 Winter}} {{div col end}} |} ==Kalendar== :''Svi datumi su u [[Vrijeme u Kini|Pekinškom vriemenu]] ([[UTC+08:00|UTC+8]])'' Početak takmičenja planiran je dva dana prije svečanog otvaranja 2. februara, a završetak 20. februara 2022.<ref>{{cite web|url=https://olympic.ca/beijing-2022-winter-olympic-schedule/|title=Beijing 2022 Winter Olympic Schedule|website=Olympic.ca/|publisher=[[Canadian Olympic Committee]]|access-date=27. 12. 2021}}</ref> {{Kalendar ZOI 2022.}} ==Tabela medalja== {{Medals table | caption = Zimske olimpijske igre 2022. | host = Domaćin | flag_template = ZastavaMOK2 | event = Zimskim olimpijskim igrama 2022. | gold_NOR = 16 | silver_NOR = 8 | bronze_NOR = 13 | gold_GER = 12 | silver_GER = 10 | bronze_GER = 5 | gold_CHN = 9 | silver_CHN = 4 | bronze_CHN = 2 | host_CHN = yes | gold_USA = 8 | silver_USA = 10 | bronze_USA = 7 | gold_NED = 8 | silver_NED = 5 | bronze_NED = 4 | gold_SWE = 8 | silver_SWE = 5 | bronze_SWE = 5 | gold_AUT = 7 | silver_AUT = 7 | bronze_AUT = 4 | gold_SUI = 7 | silver_SUI = 2 | bronze_SUI = 5 | gold_ROK = 6 | silver_ROK = 12 | bronze_ROK = 14 | gold_FRA = 5 | silver_FRA = 7 | bronze_FRA = 2 | gold_CAN = 4 | silver_CAN = 8 | bronze_CAN = 14 | gold_JPN = 3 | silver_JPN = 6 | bronze_JPN = 9 | gold_ITA = 2 | silver_ITA = 7 | bronze_ITA = 8 | gold_KOR = 2 | silver_KOR = 5 | bronze_KOR = 2 | gold_SLO = 2 | silver_SLO = 3 | bronze_SLO = 2 | gold_FIN = 2 | silver_FIN = 2 | bronze_FIN = 4 | gold_NZL = 2 | silver_NZL = 1 | bronze_NZL = 0 | gold_AUS = 1 | silver_AUS = 2 | bronze_AUS = 1 | gold_GBR = 1 | silver_GBR = 1 | bronze_GBR = 0 | gold_HUN = 1 | silver_HUN = 0 | bronze_HUN = 2 | gold_BEL = 1 | silver_BEL = 0 | bronze_BEL = 1 | gold_CZE = 1 | silver_CZE = 0 | bronze_CZE = 1 | gold_SVK = 1 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 1 | gold_BLR = 0 | silver_BLR = 2 | bronze_BLR = 0 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 1 | bronze_ESP = 0 | gold_UKR = 0 | silver_UKR = 1 | bronze_UKR = 0 | gold_EST = 0 | silver_EST = 0 | bronze_EST = 1 | gold_LAT = 0 | silver_LAT = 0 | bronze_LAT = 1 | gold_POL = 0 | silver_POL = 0 | bronze_POL = 1 }} == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Olimpijske igre}} [[Kategorija:Sport u Pekingu]] [[Kategorija:Zimske olimpijske igre]] [[Kategorija:ZOI 2022.]] 9xdxcstt9yj6n051hbz3dpnqzovno7f 0 392734 3843097 3838654 2026-05-10T07:42:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Čajangrad | izvorni_naziv = | slika = Čajangrad2019.jpg | opis_slike = | lokacija = između [[Malo Čajno|Malog Čajna]] i [[Veliko Čajno|Velikog Čajna]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44|2|22.78|N|18|12|22.35|E|display=inline,title}} | status = ruševine | tip = srednjovjekovna utvrda | namjena = odbrambena građevina | stil = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura | materijal = kamen }} '''Čajangrad''' je porušena srednjovjekovna tvrđava, nalazi se između naselja [[Malo Čajno]] i [[Veliko Čajno]] u općini [[Visoko]]. Izraz Čajno je starijeg datuma, a [[Pavao Anđelić]] ga nalazi u staroslavenskom glagolu čajati (čuvati) i to povezuje sa čuvanjem i zaštitom - prvobitnom funkcijom ove tvrđave.<ref>Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185.</ref> == Položaj i uloga == Čajangrad je smješten iznad [[Gračanica (rijeka)|rijeke Gračanice]]. U imenu i položaju grada raspoznaje se njegova osnovna funkcija da zaštiti put između [[Visoki|Visokog]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjeske]] i [[Bobovac|Bobovca]]. Bio je pravougaonog oblika. Imao je zaštitni [[bedem]], okruglu [[Kula|kulu]] i zidine. Prilaz je bio moguć samo sa zapadne strane. Dodatno je osiguran [[šanac|kanalom]] širine oko 5 metara i dubine oko 3 metra. Debljina zida je oko 1 metar a njegova struktura je karakteristična za [[Arhitektura u srednjovjekovnoj Bosni|bosansku fortifikacionu arhitekturu kasnog srednjeg vijeka]]. Prema navodima Bešlagića udaljenost između nekropole i Čajangrada je otprilike 1&nbsp;km. Marko Vego je ovaj lokalitet datirao u srednji vijek, dok Pavao Anđelić ipak daje donekle precizniju dataciju – kasni srednji vijek. Grad nema svoje [[podgrađe]] ali sliv Gračanice ukazuje da je mogao biti središte manje teritorijalne i političke cjeline pod nazivom Gračanica. Prema tradiciji u podnožju grada na lokalitetu Crkvenište nalazila se crkva. U blizini grada su toponimi Kraljev do, te Kraljevo guvno, koji asocira na prikupljanje prihoda za vladara.<ref>Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185-186; Isti, Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17.</ref> Na lokalitetu nisu vršena značajnija arheološka istraživanja. U podnožju utvrde u pravoslavnom groblju pronađena je [[ploča kaznaca Nespine]], koja se nalazi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. == Istraživanje == Čajangradska utvrda u naučnoj literaturi prvi put se spominje u djelu ''Stari bosanski gradovi'' autora Hamdije Kreševljakovića, gdje navodi: ''"To je bio grad kome je osnovica pravokutnik, a u jednom uglu vidi se još nešto zida okrugle kule, koja je stajala do ulaza u grad i s te (zapadne) strane se moglo pristupiti gradu, dok je s ostalih strana pristup upravo nemoguć. I s Čajangrada otvara se vidik na sve strane, s njega se vidi Bobovac na sjeveru i Visoki na jugu. Nije stoga isključeno, da je Čajangrad vršio i optičku vezu između [[Bobovac|Bobovca]] i [[Stari grad Visoki|Visokog]]."'' Arheološka istraživanja ovog lokaliteta započeta su vršena 15 septembra 2016. Tokom arheoloških istraživanja otvorene su 4 probne sonde na različitim lokacijama. Skinut je površinski sloj sa već vidljivih zidova kule i vanjskog bedema uz samu kulu. Tom prilikom pronađeno je velika količina nagorenih životinjskih kostiju i fragmenti keramike.<ref>{{Cite web|url=https://miruhbosne.wordpress.com/2016/10/13/bosanski-kraljevski-grad-cajangrad-visoko/|title=Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)|date=13. 10. 2016|website=Miruh Bosne|language=bs-BA|access-date=15. 5. 2019}}</ref> U 2018. napravljen je i turistički put do grada, koji je prije bio teško dostupan.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/juni-2018/sve%C4%8Dano-otvorena-ure%C4%91ena-turisti%C4%8Dka-staza-prema-%C4%8Dajangradu.aspx|title=SVEČANO OTVORENA UREĐENA TURISTIČKA STAZA PREMA ČAJANGRADU|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=11. 10. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Istraživanja su nastavljena i 2019. a konačni plan je da se tvrđava očisti i u potpunosti otkrije.<ref>{{Cite web|url=https://www.visoko-rtv.ba/arheoloska-istrazivanja-na-cajangradskoj-tvrdjavi-u-gracanici/|title=ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA ČAJANGRADSKOJ TVRĐAVI U GRAČANICI|last=Redakcija|date=10. 10. 2019|website=RTV VISOKO|language=bs-BA|access-date=11. 10. 2019}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/s-kraljevskog-cajangrada-vide-se-bobovac-i-visoko-kraj-njega-prolazio-put-srebra/343906|title=S kraljevskog Čajangrada vide se Bobovac i Visoko: Kraj njega prolazio Put srebra|last=H|first=S.|website=Radio Sarajevo|access-date=11. 10. 2019}}</ref> Kampanja provedena od 3. oktobra do 2. novembra 2019 je predstavljala prvo sistematsko istraživanje i otkopavanja grada.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/prezentacija-rezultata-arheoloskog-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/|title=Prezentacija rezultata arheološkog istraživanja lokaliteta Čajangrad – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=13. 12. 2019|archive-date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191213092155/http://www.zavicajnimuzej.com/prezentacija-rezultata-arheoloskog-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bobovac]] * [[Stari grad Visoki]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] *[[Ploča kaznaca Nespine]] == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185. * [[Pavao Anđelić]], Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17. * Čajangrad, [http://visocko-oko.co.ba/visoko/cajangrad/]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Reafirmacija srednjovjekovnog lokaliteta Čajangrad, [http://zavicajnimuzej.com/?page_id=79] == Vanjski linkovi == * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/krije-li-cajangrad-kraljevsku-riznicu Krije li Čajangrad kraljevsku riznicu] *[https://visoko.co.ba/u-zavicajnom-muzeju-predstavljena-dosadasnja-arheoloska-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/ U Zavičajnom muzeju predstavljena dosadašnja arheološka istraživanja lokaliteta Čajangrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210918034248/https://visoko.co.ba/u-zavicajnom-muzeju-predstavljena-dosadasnja-arheoloska-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/ |date=18. 9. 2021 }} *[http://Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Visoko}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] a0aexy2a1h84lc5l2fqeq96fdyg1m94 0 393916 3843018 3689242 2026-05-09T20:34:40Z Mhare 481 3843018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Naša svakodnevna priča | poster = Poster filma Nasa svakodnevna prica.jpg | tekst = | režija = [[Ines Tanović]] | producent = [[Alem Babić]]<br>[[Zdenka Gold]]<br>[[Dunja Klemenc]] | scenarist = | narator = | uloge = [[Uliks Fehmiu]]<br>[[Emir Hadžihafizbegović]]<br>[[Nina Violić]]<br>[[Goran Bogdan]]<br>[[Vedrana Božinović]]<br>[[Jasna Beri]] | muzika = | kinematografija = [[Erol Zubčević]] | žanr = [[drama]] | montaža = [[Redžinald Šimek]] | studio = [[Dokument Sarajevo]]<br>[[Spiritus Movens]]<br>[[Studio Maj]]<ref>{{cite web|url=http://www.cineuropa.org/nw.aspx?t=newsdetail&l=en&did=297346|title=Our Everyday Life is true to its title|work=cineuropa.org|author=Vladan Petković|access-date=20. 8. 2015}}</ref> | distributer = | datum = 20. august 2015. ([[21. Sarajevo Film Festival|SFF]])<br>2. septembar 2015.(Kanada) | trajanje = 89 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Hrvatska]]<br>[[Slovenija]] | jezik = bosanski | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Naša svakodnevna priča''''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] igrani film snimljen 2015. u režiji [[Ines Tanović]] koja također potpisuje i [[scenarij]]. [[Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine|Udruženje filmskih radnika BiH]] izabralo je film kao kandidata Bosne i Hercegovine za nagradu na [[88. dodjela "Oscara"|88. dodjeli Oscara]] u kategoriji [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]]. Film je imao svjetsku premijeru 19. augusta 2015. na [[21. Sarajevo Film Festival]]u gdje je prikazan u okviru Takmičarskog programa - igrani film.<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/film-nasa-svakodnevna-prica-kandidat-za-oskara-iz-bih/150820054|title=Film "Naša svakodnevna priča" kandidat za Oskara iz BiH|work=klix.ba|access-date=20. 8. 2015}}</ref> ''Naša svakodnevna priča'' je prvi igrani film Ines Tanović u kojem je pažnja usredsređena na jednu sarajevsku radničku porodicu, prateći komunikaciju među njenim članovima i njihovim životnim putevima dvadeset godina nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Prema njenim riječima, film je "jednostavna, ali univerzalna priča jer govori o porodici koja se raspada, a u njoj ima i dosta bosanskog mentaliteta i humora."<ref>{{cite web|url=http://24sata.info//magazin/film-tv/237488-prikazan-debitantski-igrani-film-rediteljice-ines-tanovic-nasa-svakodnevna-prica.html|title=Prikazan debitantski igrani film rediteljice Ines Tanović "Naša svakodnevna priča"|access-date=19. 8. 2015|archive-date=6. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706033630/http://24sata.info//magazin/film-tv/237488-prikazan-debitantski-igrani-film-rediteljice-ines-tanovic-nasa-svakodnevna-prica.html|url-status=dead}}</ref> Koproducenti filma bili su Dokument Sarajevo (Bosna i Hercegovina), Studio Maj (Slovenija) i Spiritus Movens (Hrvatska). Podržala ga je i Fondacija za kinematografiju na konkursu iz 2012, a dobio je i podršku [[Eurimages]]a u iznosu od 90.000 [[Euro|eura]].<ref>{{cite web|url=http://www.oslobodjenje.ba/kun/ines-tanovic-dobila-podrsku-eurimagesa-nasa-svakodnevna-prica|title=Ines Tanović dobila podršku Eurimagesa: Naša svakodnevna priča|work=oslobodjenje.ba|author=Nisad Selimović|access-date=16. 3. 2014}}</ref> == Uloge == * [[Uliks Fehmiu]] - Saša * [[Emir Hadžihafizbegović]] - Muhamed * [[Jasna Beri]] - Marija * [[Vedrana Božinović]] - Senada * [[Maja Izetbegović]] - Lejla * [[Nina Violić]] - Nina * [[Borislav Stjepanović]] * [[Goran Bogdan]] * [[Enis Bešlagić]] * [[Aleksandar Seksan]] * [[Goran Navojec]] * [[Mediha Musliović]] * [[Mirvad Kurić]] * [[Moamer Kasumović]] <ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt3805294/|title=Our Everyday Life|work=imdb.com|access-date=29. 8. 2015}}</ref> == Nagrade == * Uliks Fehmiu - najbolja muška uloga, Filmski festival u [[Vilnius]]u<ref>{{cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/30655/vilnius_film_festival_fehmiu_dobitnik_nagrade_za_najbolju_ulogu_u_filmu_bh_rediteljice.html|title=VILNIUS FILM FESTIVAL: Fehmiu dobitnik nagrade za najbolju ulogu u filmu bh. rediteljice|work=slobodna-bosna.ba|access-date=19. 4. 2016}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=3805294|title=Naša svakodnevna priča}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2015.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Ines Tanović]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] 9su2wbmuhzljc9hxp6ery8q43facvr0 0 394237 3843055 3832994 2026-05-10T00:38:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje/Njemačka | ime = Wolfsburg | širina_stepeni = 52| širina_minuta = 25| širina_sekundi =23 | širina_SJ =N | dužina_stepeni = 10| dužina_minuta = 47| dužina_sekundi =14 | dužina_IZ =E | karta = | karta_lokacija = Njemačka |Grb = DEU Wolfsburg COA.svg |ImeSrednjegNivoaVlasti = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]] |SrednjiNivoVlasti = {{ZID|DE-NI}} |Općina = |Stanovništvo = 120493 |StanovništvoGodina = 2006. |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 204.02 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = 38400–38448 |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = grad |Načelnik = |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = [http://www.wolfsburg.de wolfsburg.de] |Slika = |SlikaInfo = Wolfsburg iz zraka }} '''Wolfsburg''' ({{IPA-de|ˈvɔlfsbʊʁk|-|De-Wolfsburg.ogg}}) peti je najveći grad u [[Njemačka|njemačkoj]] [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajini]] [[Donja Saksonija|Donjoj Saksoniji]]. Nalazi se na rijeci Aller sjeveroistočno od Braunschweiga, leži na oko 75&nbsp;km istočno od [[Hannover]]a i 230&nbsp;km zapadno od [[Berlin]]a. Godine 2013, Wolfsburg je rangiran kao najbogatiji grad u Njemačkoj sa prihodom po stanovniku od 128.000 $, zbog napretka u auto-industriji.<ref>{{Cite web|url = http://www.thelocal.de/20130729/51105|journal = The Local|author = DPA/The Local/jcw|date = 29. 7. 2013|access-date = 29. 9. 2014|title = Germany's Motown is country's richest city}}</ref> Wolfsburg je popularan kao lokacija sjedišta [[Volkswagen grupa|Volkswagen AG]] i najvećeg autoindustrijskog pogona na svijetu koji pokriva površinu veličine [[Gibraltar]]a. Autostadt je atrakcija posjetioca fabrici Volkswagena koja posjeduje niz modela: [[Audi]], [[Bentley]], Bugatti, Ducati, [[Lamborghini]], MAN, Neoplan, [[Porsche]], Scania, [[SEAT]], [[Škoda Auto]] i VW komercijalna vozila. Wolfsburg je jedan od nekoliko njemačkih gradova sagrađen tokom prve polovine [[20. vijek]]a. Od njegovog osnivanja 1. jula 1938. kao doma za radnike koji prozivode "KdF-Wagen" (VW Buba) do 25. maja 1945, grad je bio poznat kao "Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben". Godine 1972, populacija je po prvi put prešla 100.000 stanovnika. == Geografija == Wolfsburg se nalazi na južnom kraju drevne doline rijeke Aller na Mittellandkanal (''središnji kanal''). Ograničen je distriktima Gifhorn i Helmstedt. === Klima === Ukupna godišnja padavina je oko 532&nbsp;mm što je veoma nisko jer spada u deset najnižih izmjerenih podataka u Njemačkoj. Samo 7% svih meteoroloških stanica Njemačke meteorološke stanice bilježe manje brojke. Najsušniji je oktobar, najveće padavine su izmjerene u junu gdje meteorološke stanice mjere 1,9 puta veće padavine nego u oktobru. Padavine se teško preinačavaju i konstantno je distribuirana cijele godine. Samo 17% meteoroloških stanica bilježe niža godišnja odstupanja. == Historija == Dvorac "[[Wolfsburg (dvorac)|Wolfsburg]]" prvi put je spomenut 1302. u [[dokument]]u domicilne plemićke loze Bartensleben. Prvobitno je utvrda pored Allera bila zaštićena vodenim rovom vijekovima kasnije. Godine 1372. prvi dokumentirani izvor govori da se Burg Neuhaus (''dvorac Neuhaus'') pojavio pored Wolfsburga. Nakon izumiranja porodične linije Bartensleben 1742. imovina i Schloss Wolfsburg (''Wolfsburgov Dvorac'') predat je Earlovima od Schulenburga. Komunalna plemićka kuća bila je važan poslodavac za bližnja naselja ''Rothenfelde'' i ''Heßlingen''. Neki od današnjih gradskih distrikta, uključujući ''Heßlingen'', pripadali su Knezu od [[Magdeburg]]a u [[18. vijek]]u. Godine 1932. su ovi distrikti odvojeni od [[Pruska|pruske]] provincije [[Saksonija|Saksonije]] i pripojeni u administrativni distrikt Lüneburg koji je pripadao [[Hannover]]u. Ostali gradski distrikti, poput ''Vorsfelde'' i sela, pretvorili su se u Wolfsburg iz okruga [[Helmstedt]], koji su vijekovima pripadali kasnijem Knezu od [[Braunschweig]]a (''Brunswick''). ''Fallersleben'' i ostala sela pripadala su biračkom tijelu Braunschweig - Lüneburg ili Kraljevini Hanover. Wolfsburg je osnovan 1. jula 1938. kao "Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben" ({{bs|Grad [[Kraft durch Freude|KdF]] automobila u [[Fallersleben]]u}}), planirani grad centriran oko sela Fallerslebena, sagrađen za radnike fabrike [[Volkswagen]] (''narodni auto'') podignute za sastavljanje modela [[Volkswagen Buba]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], vojni automobili, avioni i ostala vojna oprema napravljeni su tamo, uglavnom od natjeranih radnika i zarobljenika rata u tim fabrikama.{{izvor|date=januar 2013}} Godine 1942, Nacisti su na nekoliko mjeseci osnovali koncentracioni logor [[Arbeitsdorf]] u gradu. Na nagovor britanskih okupacionih snaga, grad je preimenovan u "Wolfsburg" 25. maja 1945, po istoimenom dvorcu lociranom tamo. Ironično, 'Wolf' je bio nadimak Adolfa Hitlera među njegovim najbližim kolegama i također se nalazio u 'Vučjoj jazbini' i usvojenom imenu njegove sestre. Godine 1951, Wolfsburg je odvojen od Distrikta Gifhorn i postao je urbani distrikt. Godine 1955. milionita [[VW Buba]] proizvedena je u Wolfsburgu. Poslijeratna proizvodnja Bube završila je u Wolfsburgu 1974, mada je njemačka proizvodnja Bube nastavljena u [[Emden]]u do 1978. Fabrike u Wolfsburgu ostaju ključni dio Volkswagenovog proizvodnog kapaciteta. Tokom godina [[Wirtschaftswunder|Njemačkog ekonomskog čuda]], Wolfsburg je doživio velike prilive radnika-imigranata, posebno iz Italije. Godine 1958. napravljena je [[gradska vijećnica]]. Kasnije je 1960. Volkswagenwerk GmbH ([[Društvo ograničene odgovornosti|ograničeno partnerstvo sa ograničenom odgovornošću]]) izmijenjeno u AG ([[dioničko društvo]]). Tokom zemljišne reforme u Donjoj Saksoniji 1972. godine, 20 lokaliteta je dodano gradu kroz "Wolfsburg-Act". Wolfsburg je dobio status velegrada sa približno 131.000 stanovnika. Područje grada raslo je od 35 do skoro 204 kvadratnih kilometara. Godine 1973. najveća populacija grada dostigla je brojku od 135.000 stanovnika. U 1982, A39 - sporedni put od A2 (Oberhausen–Hannover–Werder), napravljen je kao direktan autoput do Wolfsburga. Godine 1988. grad je postao univerzitetski centar sa osnivanjem Univerziteta primijenjenih nauka Braunschweig/Wolfenbüttel. Današnje mu mu je ime "Ostfalia univerzitet primjenjenih nauka". Kao promocija za lansiranje [[Volkswagen Golf Mk5|5. generacije]] [[Volkswagen Golf]]a, grad Wolfsburg je dočekao posjetioce na internetu, na službenom priboru za pisanje i na svakom znaku ograničenja u gradu s imenom "''Golfsburg''" od 25. augusta do 10. oktobra 2003. Ova kampanja je privukla općenarodnu pažnju novina, radija i TV-a. Na ljeto 2009, Wolfsburg je dobio općenarodnu pažnju kada je njegov nogometni klub, [[VfL Wolfsburg]], osvojio Njemačku nogometnu ligu. Zabava je održana u centru grada s oko 100.000 ljudi, a bila je prva u historiji grada. == Kultura i atrakcije == Centar Wolfsburga je prilično jedinstven u Njemačkoj. Umjesto srednjovjekovne gradske vijećnice, Wolfsburg posjeduje novu i modernu atrakciju zvanu [[Autostadt]] (''grad automobila''). Stari dio grada, [[Alt Wolfsburg]] [[:de:Alt-Wolfsburg|(de)]], prikazuje nekoliko plemićkih zgrada u tradicionalnom okvirnom stilu. Na vrhu brda pored rijeke [[Aller]] nalazi se [[Wolfsburg dvorac]]. [[Autostadt]] je muzejski park na otvorenom posvećen [[automobil]]ima koje posjeduje i kojim upravlja [[Volkswagen]]. U centru parka su paviljoni koji karakterišu Volkswagenovi veći brendovi: [[Volkswagen]] i [[Audi]] na sjeveru, dalje na jugu su [[SEAT]], [[Škoda Auto]], [[Lamborghini]], [[Bentley]], [[Bugatti]] i Premium Clubhouse. Odmah pored lagune je [[Porsche]] paviljon. Upečatljiv paviljon Volkswagen privrednih vozila nalazi se jugoistočno od parka. [[Autostadt]] također uključuje: [[planetarij]]; hotel [[Ritz-Carlton]]; [[Phaeno Science Center]], najveći muzej praktičnih nauka u Njemačkoj; odmaralište za skijanje po vodi; i privatni muzej umjetnina ([[:de:Kunstmuseum Wolfsburg|Kunstmuseum Wolfsburg]]) specijaliziran u modernoj i savremenoj umjetnosti. Sljedeća veća atrakcija jeste Wolfsburg Water Show, najveći svjetski muzejski šou sa vodenom-vatrenom-laserskom-video fontanom sa svojim do 70 metara visokim fontanama.<ref>{{cite web|url=http://www.niedersachsen-tourism.com/wassershow-wolfsburg|access-date=29. 9. 2014|title=Water show Wolfsburg: A truly unique experience is provided by the world’s largest mobile water-fountain show with its up to 70 meter high fountains. The show is being staged every night for a period of four weeks. Visitors can prepare themselves for an unforgettable spectacle. Every year, the show is being themed and staged differently and accompanied by a lavish play of colours and a laser show.}}{{Mrtav link}}</ref> === Razvoj populacije === Od oko 1.000 stanovnika 1938. populacija grada se popela na 25.000 u 1950. i duplirala do 50.000 do 1958. Na 1. juli 1972. populacija Wolfsburga prvi put je prešla cifru 100.000 zbog suburbanizacije nekoliko sela koji su učinili Wolfsburg velegradom. U 1973. populacija je dostigla svoj najveći nivo: 131.971. Na kraju decembra 2010. 121.451 stanovnika registrovano je sa njihovim prebivalištem Wolfsburgu. Do kraja 2012. ovaj se broj povećao do 123.144. {|class="wikitable" |- ! style="background:#efefef;"|Rang ! style="background:#efefef;"|Nacionalnost ! style="background:#efefef;"|Populacija (2013) |- |1.||{{ZID|Italija}}|| 5,143 |- |2.||{{ZID|Poljska}}|| 1,022 |- |3.||{{ZID|Turska}}|| 611 |- |4.||{{ZID|Portugal}}|| 405 |- |5.||{{ZID|Rusija}}|| 401 |- |6.||{{ZID|Tunis}}|| 370 |- |7.||{{ZID|Sirija}}|| 278 |- |8.||{{ZID|Srbija}}|| 272 |- |9.||{{ZID|Kina}}|| 269 |- |10.||{{ZID|Brazil}}|| 251 |- |} == Organizacija == Grad Wolfsburg je podijeljen u 40 distrikta. Jedan ili više distrikta čine zajedno jedan od ukupno 16 lokaliteta koje reprezentiraju njihova vlastita vijeća. Svako vijeće ima lokalne službenike poput gradonačelnika. Sprva su vijeća bila uspostavljana na 11 lokaliteta suburbaniziranih u 1972. godini. Ona su dijelom preuzela funkciju bivšeg vijeća grada svakog okruga. U 1991. i 2001. neki od lokaliteta su podijeljeni u manja područja tako da danas postoji 16 lokaliteta, svaki sa svojim vijećem za koja direktno glasaju građani. Jedini izuzetak od ove organizacije jeste [[Allerpark]] (''Aller Park''), lokalna rekreativna zona koja okružuje [[Allersee]] jezero, područje fabrike Volkswagen pri čemu su oboje u centralnom gradskom području. Administrativno područje Wolfsburga uključujue šest prirodnih rezervi. Pet njih se nalaze u drevnoj dolini rijeke Aller. === Muzeji === * '''Kunstmuseum Wolfsburg''' (''Muzej umjetnosti Wolfsburg'') je međunarodno čuven i prikazuje savremenu i modernu umjetnost od 1994. godine * '''Städtische Galerie''' (''Općinska galerija''), nalazi se u '''Schloss Wolfsburgu''' (''dvorcu Wolfsburg''), prikazuje raznovrsne dijelove savremene umjetnosti * '''AutoMuseum Volkswagen''' otvoren je u staroj fabrici tekstila u Heßlingenu 1985. godine * '''Stadtmuseum Wolfsburg''' (''Gradski muzej'') moderni je muzej sa izložbom oko historije dvorca, regije i grada. Nalazi se unutar dvorca Wolfsburga. * '''Hoffmann-von-Fallersleben-Museum''' u dvorcu [[Fallersleben]] prikazuje historiju njemačke poezije i demokratije, posebno fikusirane na život Hoffmanna von Fallerslebena između 1798. i 1874. godine * '''Heinrich-Büssing-Haus''' u '''Nordsteimke''' otvoren je na inicijativu MAN-grupe u kući Büssingovog rođenja 1988. Pokazuje život Büssinga irazvoj od zanata u industriji. * [[Burg Neuhaus (Wolfsburg)|Burg Neuhaus]] (''dvorac Neuhaus'') je rov koji pokazuje izložbu modela dvorca i vodenice, kasno-srednjovekovna oružja i dokumente koji se tiču života ljudi tog vremena prije 1800. godine * [[Autostadt]] je pored Disneylanda u Parizu najfrekventniji tematski park u Evropi. Tema je (auto)mobilnost. * [[Phæno]] je naučni centar sa 250 eksperimentalnih stanica na izložbenom prostoru od gotovo 6.000 kvadratnih metara. Arhitektonski neuobičajenu izgradnju je dizajnirao [[Zaha Hadid]]. * '''Romantikpark Landleben''' (''tematski park Romantik Park Landleben'') u Kästorfu prikazuje historijsko selo Donje Saksonije kombinirano sa parkovima i restoranima. == Sport == Najpopularniji profesionalni sporstski klub u gradu je [[VfL Wolfsburg]], osnovan 1945. Muški nogometni klub je osvojio [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]] 2009, [[DFB Pokal]] i [[DFL-Supercup]] 2015. [[VfL Wolfsburg (žene)|Ženski nogometni tim]] je bio čak uspješniji, osvajajući [[Bundesliga (žene)|Bundesligu]] 2013. i 2014. kao i [[DFB-Pokal (žene)|DFB-Pokal]] u 2013 i 2015. godini. Ženski tim je također uspio u osvajanju [[UEFA Women's Champions League]] u dvije uzastopne godine, 2013. i 2014. Wolfsburg je također dom za hokejaški tim [[EHC Wolfsburg Grizzly Adams]], koji je od 2007. došao na vodeću poziciju u njemačkoj ligi hokeja na ledu. Također baziran u gradu je i teniski turnir [[Volkswagen Challenger]], koji je bio održavan godišnje u Wolfsburgu od 1993. == Međunarodne veze == === Sestrinski gradovi - pobratimljeni gradovi - povezani gradovi === Wolfsburg je pobratimljen sa sljedećim gradovima: {| class="wikitable" | * {{ZD|UK}} [[Luton]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], od 1950. * {{ZD|FRA}} [[Marignane]], [[Francuska]], od 1963. * {{ZD|ITA}} [[Pesaro e Urbino (provincija)]], [[Italija]], od 1975. * {{ZD|NJE}} [[Halberstadt]], [[Njemačka]], od 1989. * {{ZD|RUS}} [[Toljati]], [[Rusija]], od 1991. * {{ZD|POLJ}} [[Bielsko-Biała]], [[Poljska]], od 1998<ref name="Bielsko">{{Cite web|url = http://www.um.bielsko.pl/|title = ''Bielsko-Biała - Partner Cities''|publisher = [[copyright|©]] 2008 Urzędu Miejskiego w Bielsku-Białej.|access-date = 10. 12. 2008}}</ref> |} Wolfsburg ima vezu sa sljedećim udruženim gradovima: {| class="wikitable" | * {{ZD|BIH}} [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], od 1985. * {{ZD|KIN}} [[Changchun]], [[Kina]], od 2006. * {{ZD|KIN}} [[Jiading]], [[Kina]], od 2007. * {{ZD|KIN}} [[Dalian]], [[Kina]], od 2011. * {{ZD|JAP}} [[Toyohashi]], [[Japan]], od 2011. * {{ZD|MEX}} [[Puebla]], [[Meksiko]], od 2010. * {{ZD|TUN}} [[Jendouba]], [[Tunis]], od 2010. * {{ZD|SAD}} [[Chattanooga]], [[Tennessee]], od 2011. |} == Poznati ljudi == * Peter Bialobrzeski (r. 1961), fotograf * Dero Goi (r. 1970), muzičar * Stefanie Gottschlich (r.1978), nogometaš * August Heinrich Hoffmann von Fallersleben (1798–1874), poeta * Karin Janke (r. 1963), sprinter * Wolfgang Müller (r. 1957), muzičar * Sascha Paeth (r. 1970), muzičar * Amanda Somerville (r. 1979), muzičar * Rolf-Dieter Postlep (r. 1946), predsjednik na Univerzitetu Kassel * Liane Winter (r. 1942), maratonac<ref name="Palm Beach Post">{{Cite news|title = American Takes Boston Marathon|author = |first = |last = |authorlink = |authorlink2 = |author2 = |author3 = |author4 = |author5 = |author6 = |author7 = |url = http://news.google.com/newspapers?id=ecoqAAAAIBAJ&sjid=Hs0FAAAAIBAJ&pg=762%2C3412398|format = |agency = |newspaper = Palm Beach Post|publisher = |location = |isbn = |issn = |oclc = |pmid = |pmd = |bibcode = |doi = |id = |date = 20. 4. 1976|page = D2|pages = |at = |access-date = 23. 9. 2011|language = |trans_title = |quote = |archive-url = |archive-date = |deadurl = |ref = }}{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://www.wolfsburg.de Grad Wolfsburg] * [http://www.autostadt.de Autostadt] * [http://www.kunstmuseum-wolfsburg.de Wolfsburg Art Museum] * {{Wikivoyage-inline}} {{Gradovi u Njemačkoj}} [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] 1o8z3m3rfh0dtlgdoivaars1bzpgsy3 0 410297 3842810 3658844 2026-05-09T12:08:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Univerzitet u Oxfordu |slika = [[Datoteka:Coat of arms of the University of Oxford.svg|150px|Logo oksfordskog univerziteta]] |latinsko_ime = Universitas Oxoniensis |moto = Dominus Illuminatio Mea |motobos = Bog je moja svjetlost |osnovan = Nepoznato, podučavanje postoji od 1096. god. |vrsta = |krovna = |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = Chris Patten |predsjednik = |potpredsjednik = |vice_chancellor = [[Louise Richardson]]<ref name="VCapproval">{{cite news|url=http://www.ox.ac.uk/gazette/2014-2015/25june2015-no5102/congregation/#209928|title=Declaration of approval of the appointment of a new Vice-Chancellor|work=[[Oxford University Gazette]]|publisher=University of Oxford|date=25. 6. 2015|page=659|access-date=28. 6. 2015|archive-date=30. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150630002022/http://www.ox.ac.uk/gazette/2014-2015/25june2015-no5102/congregation/#209928|url-status=dead}}</ref><ref name="NewVCLouiseRichardson">{{cite web |url=http://www.ox.ac.uk/news/2016-01-04-new-vice-chancellor-pledges-%E2%80%98innovative-creative%E2%80%99-future-oxford |title=New Vice-Chancellor pledges ‘innovative, creative’ future for Oxford |work=News and Events |publisher=University of Oxford |date=4. 1. 2016 |access-date=6. 1. 2016 |archive-date=7. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160107023201/http://www.ox.ac.uk/news/2016-01-04-new-vice-chancellor-pledges-%E2%80%98innovative-creative%E2%80%99-future-oxford |url-status=dead }}</ref> |rektor = |prorektor = |dekan = |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = |admin_osoblje = |studenti = 22.348(2014)<ref name="autogenerated1">{{cite web |url=https://www.ox.ac.uk/about/facts-and-figures/student-numbers?wssl=1|title=Oxford University Facts and figures |title=Oxford University Facts and figures student number|access-date=4. 3. 2016}}</ref> |dodipl = 11.703(2014)<ref name="autogenerated1"/> |dipl = 10.173(2014)<ref name="autogenerated1"/> |doktorat = |ostali = 494<ref name="Gazette_Stats">{{cite journal |title=Supplement (1) to No. 5049 – Student Numbers 2013 |url=http://www.ox.ac.uk/media/global/wwwoxacuk/localsites/gazette/documents/supplements2013-14/Student_Numbers_2013_-_%281%29_to_No_5049.pdf |format=PDF |journal=[[Oxford University Gazette]] |location=Oxford |publisher=University of Oxford |date=12. 2. 2013 |access-date=21. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826115212/http://www.ox.ac.uk/media/global/wwwoxacuk/localsites/gazette/documents/supplements2013-14/Student_Numbers_2013_-_(1)_to_No_5049.pdf |archive-date=26. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> |lokacija = |grad = [[Oxford]] |savezna_država = [[Engleska]] |provincija = |država = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |koor = |kampus = [[Grad]]ski |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |boje = {{color box|#002147}} oksfordska plava<ref>{{cite web |url=http://www.ox.ac.uk/branding_toolkit/the_brand_colours/ |title=The brand colour – Oxford blue |publisher=Ox.ac.uk |access-date=16. 8. 2013 |archive-date=24. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524062108/http://www.ox.ac.uk/branding_toolkit/the_brand_colours/ |url-status=dead }}</ref> |atletika = Sporting Blue |sportovi = |nadimak = |maskota = |udruženja = [[International Alliance of Research Universities|IARU]]<br />[[Russell Group]]<br />[[Europaeum]]<br />[[European University Association|EUA]]<br />[[G5 (universities)|G5]]<br />[[LERU]]<br>[[SES-5 (univerziteti)|SES-5]] |web-sajt = {{URL|ox.ac.uk}} |logo = |pushin_map = |fusnote = }} '''Univerzitet u Oxfordu''' (neformalno '''Oksfordski univerzitet''' ili jednostavno '''Oxford''') je fakultetski [[Univerzitet|istražni univerzitet]] u [[Oxford]]u, [[Engleska]]. Iako nema poznat datum osnivanja, postoji dokaz da postoji od 1096. godine,<ref name="OxHist"><cite class="citation web">[http://www.ox.ac.uk/about/organisation/history "Introduction and History"]. </cite></ref> što ga čini najstarijim univerzitetom u engleskom govornom području, te drugim svjetskim najstarijim preživjelim univerzitetom.<ref name="OxHist"/><ref>{{Cite book|title=Oxford and Cambridge: An Uncommon History|url=https://archive.org/details/oxfordcambridgeu0000sage|year=2005|page=[https://archive.org/details/oxfordcambridgeu0000sage/page/36 36]|author=Sager, Peter}}</ref> Rastao je brzo od 1167. godine kada je [[Henrik II, kralj Engleske|Henry II]] izbacio engleske studente od pohađanja Univerziteta u Parizu.<ref name="OxHist"/> Nakon sporova između studenata i građana Oxforda 1209. godine, neki akademici su otišli sjeveroistočno u [[Cambridge]] gdje su osnovali ono što je postalo Univerzitet u Cambridgeu.<ref name="Early records">{{Cite web|url=http://www.cam.ac.uk/about-the-university/history/early-records|title=Early records|publisher=University of Cambridge}}</ref> Dva "drevna univerziteta" se često zajedno označavaju kao "Oxbridge". Univerzitet je sastavljen od širokog niza institucija, uključujući 39 fakulteta i čitav niz akademskih odjela koji su organizirani u 4 divizije.<ref>{{Cite web|url=http://www.ox.ac.uk/divisions/index.html|title=Oxford divisions|publisher=University of Oxford|access-date=26. 11. 2013|archive-date=20. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020114217/http://www.ox.ac.uk/divisions/index.html|url-status=dead}}</ref> Svi fakulteti su samostalne institucije kao dio univerziteta, od kojih svaki kontroliše svoje vlastito članstvo i vlastite unutrašnje strukture i aktivnosti.<ref name="CollegesandHalls">{{Cite web|url=http://www.ox.ac.uk/colleges/colleges_and_halls_az/index.html|title=Colleges and Halls A-Z|publisher=University of Oxford|access-date=4. 10. 2008|archive-date=25. 8. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/61CYHOoiD?url=http://www.ox.ac.uk/colleges/colleges_and_halls_az/index.html|url-status=dead}}</ref> Pošto je o gradski univerzitet, on ne posjeduje glavni kampus; umjesto toga, sve zgrade i postrojenja su razbacana kroz gradski centar. Većina dodiplomske nastave na Oxfordu je organizirana oko sedmičnih tutorijala i samoupravnih fakulteta i hodnika, koje podržavaju razredi, lekcije i laboratorijski rad koji omogućavaju univerzitetske zgrade i odjeli. Oxford je dom nekoliko značajnih stipendija, uključujući Clarendon stipendiju koja je osnovana 2001. godine<ref>{{Cite web|url=http://www.clarendon.ox.ac.uk/|title=Clarendon Fund: Graduate Scholarships at the University of Oxford, Clarendon Fund Scholarships|date=|publisher=Clarendon.ox.ac.uk|access-date=11. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140218000623/http://www.clarendon.ox.ac.uk/|archive-date=18. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> i Rhodes stipendiju koja je doprinijela da diplomci studiraju na univerzitetu više od jedan vijek.<ref>{{Cite web|url=http://www.rhodeshouse.ox.ac.uk/about/applying-for-the-rhodes-scholarship|title=Applying for the Rhodes Scholarships – The Rhodes Trust|access-date=25. 6. 2010|work=rhodeshouse.ox.ac.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20120813161207/http://www.rhodeshouse.ox.ac.uk/about/applying-for-the-rhodes-scholarship|archive-date=13. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> Univerzitet upravlja najvećom univerzitetskom štampom u svijetu<ref name="publishing">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/1994/02/16/news/16iht-presseduc.html|title=400 Years Later, Oxford Press Thrives|last=Balter|first=Michael|date=16. 2. 1994|publisher=The New York Times|access-date=28. 6. 2011|archive-date=24. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110924191930/http://www.nytimes.com/1994/02/16/news/16iht-presseduc.html|url-status=dead}}</ref> i najvećim sistemom akademske biblioteke u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref name="uls">{{Cite web|url=http://www.ox.ac.uk/research/libraries/index.html|title=Libraries|publisher=University of Oxford|archive-url=https://www.webcitation.org/6CxjD4pNq?url=http://www.ox.ac.uk/research/libraries/index.html|archive-date=16. 12. 2012|access-date=26. 3. 2016|url-status=live}}</ref> Oxford je obrazovao dosta poznatih alumni, uključujuči 27 dobitnika Nobelove nagrade, 26 britanskih premijera (od kojih je zadnji [[David Cameron]], trenutni) i dosta stranih šefova država.<ref name="Famous">{{Cite web|url=http://www.ox.ac.uk/about/oxford-people/famous-oxonians|title=Famous Oxonians|date=30. 10. 2007|publisher=University of Oxford|access-date=13. 6. 2014}}</ref> == Historija == {{sekcija}} == Također pogledajte == {{sekcija}} == Reference == === Bilješke === {{Reflist|30em}} === Bibliografija === {{sekcija}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|University of Oxford}} * [http://www.ox.ac.uk/ Zvanična stranica] [[Kategorija:Univerzitet u Oxfordu]] [[Kategorija:Univerziteti u Engleskoj]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane u 11.vijeku]] d7g4obgn9y4set9jwkdkusve4k31nlv 14 411343 3843175 3480437 2026-05-10T11:07:17Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843175 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Headlands}} {{Kategorija|Rt}} [[Kategorija:Obalni i okeanski oblici reljefa|Rtovi]] [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa|Rtovi]] [[Kategorija:Krajnje tačke na Zemlji|Rtovi]] n211xnzw1b8hdbybqxy7jjmpwtfmxp3 0 416329 3843027 3839680 2026-05-09T20:50:13Z Mhare 481 3843027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Energoinvest d.d. | slika = Logo Energoinvesta.svg | veličina_slike = 220px | tekst = Logo Energoinvesta | poslovno_ime = ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo | prijašnje_ime = Elektroprojekt | vrsta = [[Dioničko društvo]] | berzni_naziv = [[Sarajevska berza|SASE]]: [https://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR ENISR] | ISIN = BAENISR00005 | industrija = {{Plainlist| * [[Inženjerstvo]] * [[elektroenergetika]] * [[građevinarstvo]] * [[energetika]] }} | osnovano = 19. april 1951. | osnivač = Vlada [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i [[Emerik Blum]] | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = međunarodno tržište | ključne_osobe = [[Mirza Ustamujić]] (direktor) | proizvodi = energetska i industrijska oprema | servisi = {{Plainlist| * projektovanje i inženjering * elektroenergetski sistemi * dalekovodi i trafostanice * oprema za gasni i energetski sektor }} | prihod = 182,72 miliona [[Konvertibilna marka|KM]] (2025)<ref name="companywall-2025">{{cite web |title=ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo |url=https://www.companywall.ba/firma/energoinvest-dd---sarajevo/MMEiYld0 |website=CompanyWall Business |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | operativni_prihod = 15,25 miliona KM dobiti prije poreza (2025)<ref name="energoinvest-2025">{{cite web |title=Dobit prije poreza 90% iznad plana i veća od 15,25 miliona KM – Nadzorni odbor potvrdio snažan finansijski preokret Energoinvesta u 2025 |url=https://energoinvest.ba/dobit-prije-poreza-90-iznad-plana-i-veca-od-1525-miliona-km-nadzorni-odbor-potvrdio-snazan-finansijski-preokret-energoinvesta-u-2025/ |website=Energoinvest |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | neto_dobit = 13,56 miliona KM (2025)<ref name="energoinvest-2025" /> | vlasnik = {{Plainlist| * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] – 67,0065% * drugi dioničari }}<ref name="companywall-2025" /> | zaposleni = 225 (2025)<ref name="companywall-2025" /> | podružnice = | veb-sajt = {{URL|energoinvest.ba}} | dodatak = JIB: 4200214380009 }} '''Energoinvest d.d. Sarajevo''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Inženjerstvo|inženjering]] koncern sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]],<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516235104/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|url-status=dead}}</ref> čija su glavna poslovna područja [[elektroenergetika]], [[hidrogradnja]] [[građevinarstvo]], [[Termoenergetika|termoenergetska]], procesna postrojenja i [[Komunikacija|komunikaciona tehnologija]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411224533/http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|url-status=dead}}</ref> S oko 23 lokacija u 19 zemalja svijeta najveća je kompanija svoje vrste u Bosni i Hercegovini. Notiran je na [[Sarajevska berza|sarajevskoj berzi]], najvećoj berzi u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR|title=Energoinvest d.d. Sarajevo|last=|first=|date=|website=sase.ba|publisher=SASE|access-date=26. 8. 2016}}</ref> == Historija i razvoj == === Vrijeme SFRJ === Dana 19. aprila 1951. Vlada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donijela je odluku o osnivanju preduzeća "Elektroprojekt", koje će se baviti projektovanjem hidro- i termoenergetskih objekta širom [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530171156/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|url-status=dead}}</ref> Za direktora tog tada još malog projektnog biroa imenovan je [[Emerik Blum]],<ref>{{cite web|url=http://www.most.ba/090/070t.aspx|title=Most 179 (90) - Safet O. Hasanbegovic' i dr.: Veliki vizionar Emerik Blum|last=Tucakovic'|first=Haris|website=www.most.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20141020232718/http://www.most.ba/090/070t.aspx|archive-date=20. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> koji je i zagovarao osnivanje Energoinvesta, te se on zbog toga danas smatra osnivačem te kompanije. Razlog osnivanja bila je sve veća industrijalizacija Jugoslavije pod vladavinom Josipa Broza Tita, te iz toga rezultirajućim sve većim potrebama za kompanijama kao što je bio Energoinvest. Godine 1954. Emerik Blum formirao je Energoinvestov Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, a kasnije je osnovao i društvo za [[zavarivanje]] Bosne i Hercegovine i školu zavarivanja. Laboratorij je priznao jugoslavenski LOYD, registar bodova, njemački LOYD i postao je redoviti član Međunarodnog instituta za zavarivanje u [[Pariz]]u. Najveći posao koji je Energoinvestov laboratorij za zavarivanja i defetoskopiju dobio bio je 1970. kad je švedsko preduzeće ACEA-ATOM zaključilo ugovor sa Energoinvestovom institutom za ispitavanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja. U narednim godinama Energoinvest počinje obavljati poslove širom Jugoslavije, a od 1958. počinje postati izvozno orijentirana kompanija prošireći svoje tržište na preko 20 zemalja širom svijeta "od [[Meksiko|Meksika]] do [[Malezija|Malezije]]". Pored toga, i broj zaposlenih postaje sve veći. Tako je 1952. Energoinvest zaposlio tek 120 inženjera i tehničara, dok je se taj broj kasnije popeo na 1500. Dana 24. juna 1984. Emerik Blum je umro u 72. godini života. Za svoj značaj Energoinvestu je pred sjedištem te kompanije u Sarajevu njemu izgrađen spomenik, a po njemu je u sarajevskom naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]] imenovana i jedna ulica. [[Datoteka:Emerik Blum with Yugoslav president Tito and a foreign delegation visiting Energoinvest.jpg|mini|Posjeta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i jedne strane delegacije]] Godine 1987. Energoinvest je postao najveći jugoslavenski izvoznik s oko 42.000 zaposlenih i milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]] prometa, te je time ta kompanija dostigla svoj poslovni vrhunac. [[Datoteka:Cessna S550 Citation S-II, EnergoInvest AN0230579.jpg|mini|Energoinvestov jet [[Cessna]] S550]] === Vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] === [[Datoteka:Sarajevo Siege Turajlic grave.jpg|mini|Mezar Hakija Turajlića 1993.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Energoinvest je pretrpio ogromnu štetu. Većina fabrika, pa čak i upravna zgrada na [[Pofalići]]ma u Sarajevu, tokom rata su oštećene. Osim toga, nakon rata je stvaranjem entiteta na području Bosne i Hercegovine imovina Energoinvesta podijeljena, pa je tako imovina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] ostala kod Energoinvesta, dok je imovina u entitetu [[Republika Srpska]] odcijepljena od Energoinvesta, pa su tako Energoinvestove fabrike u RS-u postale samostalna preduzeća.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/1108936.html|title=Energoinvest: rat, podjela i uništenje giganta|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Međutim, najveći događaj koji je pretresao Energoinvest je ubistvo tadašnjeg direktora, [[Hakija Turajlić]]a.<ref>{{cite web|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|title=Archives {{!}} The Dallas Morning News, dallasnews.com|website=nl.newsbank.com|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151203002630/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead}}</ref> Ubijen je 8. januara 1993. u Sarajevu, kad je bio na putu da pozdravi Orhana Sefa Kilercioğlua, koji je pratio humanitarnu pomoć iz [[Turska|Turske]]. Kad se vraćao iz Sarajeva, [[UNPROFOR]]-ov konvoj stopirali su pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Nakon 90 minuta čekanja, jedan [[Francuska|francuski]] vojnik je otvorio vrata Turajlićevog vozila, nakon čega je jedan pripadnik VRS-a počeo pucati na njega. Francuski vojnici nisu uzvratili, već su jednostavno pobjegli, a nisu ni zvali UN-ove vojnike, koji su se nalazili u blizini događaja. Taj događaj je prouzrokovalo da pregovori u [[Ženeva|Ženevi]] propadnu. [[Datoteka:Energoinvest sjediste 3.jpg|mini|287x287piksel|Energoinvestovo sjedište u Sarajevu]] === Vrijeme moderne Bosne i Hercegovine === Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini većina Energoinvestovih fabrika bile su jako oštećene. Nakon kraja rata, nakon 2000. počelo se i s privatizacijom Energoinvestovih fabrika, nakon koje je gotovo u potpunosti ugašena proizvodnja, radnici su otpušteni, mada je nekoliko firmi ipak opstalo. Nakon niza svih tih poteza, od giganta proizvodnje energetske opreme i inženjeringa s oko 42.000 zaposlenih i oko milijardu američkih dolara (na svom vrhuncu 1987) ostala je samo još jedna inženjerska kompanija bez proizvodnih kapaciteta s oko 500 zaposlenih u matičnom preduzeću. [[Datoteka:Energoinvest gradiliste Sarajevo.jpg|mini|286x286piksel|Energoinvestovo gradilište u Sarajevu]] U aprilu 2010. dolazi do stvaranja Energoinvest Groupa. Sastoji se većinom od bivših Energoinvestovih fabrika i firmi koje su postale samostalne. Energoinvest tim potezom želi ponovo postići svoju proizvodnu mrežu i postati konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST">{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=17. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160517001238/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|url-status=dead}}</ref> Međutim, Energoinvest i dalje dobija relativno velike poslove, najviše u [[Afrika|afričkim]] zemljama, posebno [[Arapsko poluostrvo|arapskim]], kao što su [[Alžir]] i [[Libija]]. Dodatni problem predstavlja i ratno stanje u Libiji i [[Irak]]u, zemljama u kojima je Energoinvest najviše poslovao, jer sad ne može više dobijati poslove od tih zemalja, niti ne može naplatiti višemilionska potraživanja od tih zemalja.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/direktor-energoinvesta-poslovanje-u-libiji-na-granici-odrzivosti/26911571.html|title=Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Trenutno najviše poslova dobija od [[Kosovo|Kosova]], [[Albanija|Albanije]], Alžira ili [[Etiopija|Etiopije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530170936/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|url-status=dead}}</ref> U junu 2014. Energoinvest je od alžirske elektroprivrede [[Sonelgaz]] dobio najveći posao nakon kraja rata u BiH u vrijednosti od 104 miliona KM. Angažiran je da otprema trafostanice [[El Milia]] s naponskim nivoem od 400/220 kV.<ref>{{cite web|url=http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|title=Energoinvest isporučuje Alžiru opremu napravljenu u Bosni i Hercegovini (FOTO) - Faktor.ba|date=2. 9. 2015|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417142522/http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|archive-date=17. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> == Misterija o nuklearnoj bombi == [[Božidar Matić]], akademik, bivši direktor Energoinvesta i bivši jugoslavenski ministar nauke,<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|title=VELIKA TAJNA BIVŠE DRŽAVE Kako je SFRJ tajno pravila nuklearnu bombu|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160703091745/http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak%2F224718%2Fvelika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|url-status=dead}}</ref> rekao je za [[Dnevni list]] da je Jugoslavija imala pored jednog, prvog tajnog nuklearnog programa koji je široj javnosti do tada već bio poznat, postoji i jedan drugi tajni nuklearni program pod kodnim imenom "Sutjeska", u kojem je Energoinvest igrao jednu važnu ulogu. Kako on navodi, Jugoslavija je razvijala dva usporedna programa: Program A je bio usmjeren prema [[Nuklearno oružje|nuklearnom oružju]], a program B je bio usmjeren ka civilnoj upotrebi [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]. U januaru 1988. u njemačkom magazinu ''Spiegel'' objavljeno je da je [[Institut Ruđer Bošković|Ruđer Bošković]], zagrebačko preduzeće koje je radilo na programu A, uz finansijsku pomoć Energoinvesta provjerio preradu nuklearnog otpada. U tom članku je, kako kaže Božidar Matić, pogrešno navedeno šta je rađeno u sklopu tajnog projekta u Zagrebu, ali je tačno označena uloga Energoinvesta. Međutim, iste godine je i prekinut tajni program Jugoslavije, kako kaže Matić. Razlog toga bili su sve veći finansijski problemi države, koji su nastali još od smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Kako on kaže, Energoinvest je bio iza finansiranja nuklearnog projekta jer bi, ako bi nešto došlo do javnosti, to se uvijek moglo opravdati time da se radi o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije. "Energoinvest je bio odlična maska. U slučaju da nešto prodre u javnost, uvijek se moglo naći opravdanje da je riječ o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije." ''Božidar Matić: [[Dnevni list]], 12. 3. 2016.'' ==Zanimljivosti== Početkom 90-tih stanovništvo Duvna (današnji [[Tomislavgrad]]) se je pobunilo nakon saznanja o pokretanju izgradnje [[akcelerator]]a u blizini fabrike za proizvodnju kablova.<ref name="Duvno">{{cite journal |last1=Lučić |first1=Ivica |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora domeđunarodnog priznanja|journal=Časopis za suvremenu povijest |date=2008. |volume=1 |pages=107-108 |access-date=19. 12. 2018 |location=Zagreb |language=hr |quote=U siječnju 1990. u Duvnu (Tomislavgrad) je došlo do prosvjednog okupljanja hrvatskog stanovništva zbog početka izgradnje akceleratora ruskog podrijetla, koji je sarajevska tvrtka Energoinvest htjela postaviti u tamošnjoj tvornici kablova.}}</ref> == Poslovanje == Energoinvest je nakon 2020-ih nastavio poslovati kao dioničko društvo sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], prvenstveno u oblastima inženjeringa, elektroenergetike, gasnog poslovanja i realizacije infrastrukturnih projekata na domaćem i inostranom tržištu. Prema poslovnim podacima za 2024, kompanija je imala poslovne prihode od 178,16 miliona KM, neto dobit od 427 hiljada KM i 201 zaposlenog. U 2025. ukupan prihod iznosio je 182,72 miliona KM, dobit prije poreza 15,25 miliona KM, a neto dobit 13,56 miliona KM.<ref name="indikator-2024">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest: Uštede donijele bolji finansijski rezultat |url=https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/ArticleID/18940/Energoinvest-U%C5%A1tede-donijele-bolji-finansijski-rezultat |website=Indikator.ba |date=27. 6. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Prihodi ! scope="col" | Dobit prije poreza / operativna dobit ! scope="col" | Neto dobit ! scope="col" | Zaposleni ! scope="col" class="unsortable" | Reference |- | 2023 | 197,0 miliona KM | — | 312,3 hiljade KM | 215 | <ref name="indikator-2023">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest u 2023. godini sa 312,3 hiljade KM dobiti |url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/7424/Energoinvest-u-2023-godini-sa-3123-hiljade-KM-dobiti |website=Indikator.ba |date=27. 3. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2024 | 178,16 miliona KM | 1,87 miliona KM operativne dobiti | 427 hiljada KM | 201 | <ref name="indikator-2024" /> |- | 2025 | 182,72 miliona KM | 15,25 miliona KM dobiti prije poreza | 13,56 miliona KM | 225 | <ref name="companywall-2025" /><ref name="energoinvest-2025" /> |} == Energoinvest-Group == U aprilu 2010. dolazi do potpisivanja Sporazuma o organiziranju Poslovne unije "Energoinvest Group". On se sastoji većinom od bivših Energoinvestovih fabrika ili firmi, koje su postale samostalne. Razlog te poslovne unije pokušaj je Energoinvesta da ponovo uspostavi svoju poslovnu mrežu i svoj sopstveni proizvod, čime bi postala konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST"/> Članice Energoinvest-Group su: * Energoinvest * [[DELING Tuzla]] * [[Energoinvest SUE|Energoinvest - SUE]] * [[Energoinvest TDS|Energoinvest - TDS]] * [[ELPCO]] * [[Petrolinvest]] * [[Energomex]] * [[Energoinvest Rasklopna oprema|Energoinvest - Rasklopna oprema]] * Tvornica elektro opreme d.d. Sarajevo * [[TTU Tuzla]] * [[ELCOM]] * [[EURO ASFALT|EURO - ASFALT]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://energoinvest.ba/index-bos.php Zvanični sajt Energoinvesta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160625174308/http://energoinvest.ba/index-bos.php |date=25. 6. 2016 }} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] oxxwhju13gsx4fxhfie5xj15c82txdo 3843028 3843027 2026-05-09T20:51:08Z Mhare 481 3843028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Energoinvest d.d. | slika = Logo Energoinvesta.svg | veličina_slike = 220px | tekst = Logo Energoinvesta | poslovno_ime = ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo | prijašnje_ime = Elektroprojekt | vrsta = [[Dioničko društvo]] | berzni_naziv = [[Sarajevska berza|SASE]]: [https://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR ENISR] | ISIN = BAENISR00005 | industrija = {{Plainlist| * [[Inženjerstvo]] * [[elektroenergetika]] * [[građevinarstvo]] * [[energetika]] }} | osnovano = 19. april 1951. | osnivač = Vlada [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i [[Emerik Blum]] | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = međunarodno tržište | ključne_osobe = [[Mirza Ustamujić]] (direktor) | proizvodi = energetska i industrijska oprema | servisi = {{Plainlist| * projektovanje i inženjering * elektroenergetski sistemi * dalekovodi i trafostanice * oprema za gasni i energetski sektor }} | prihod = 182,72 miliona [[Konvertibilna marka|KM]] (2025)<ref name="companywall-2025">{{cite web |title=ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo |url=https://www.companywall.ba/firma/energoinvest-dd---sarajevo/MMEiYld0 |website=CompanyWall Business |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | operativni_prihod = 15,25 miliona KM dobiti prije poreza (2025)<ref name="energoinvest-2025">{{cite web |title=Dobit prije poreza 90% iznad plana i veća od 15,25 miliona KM – Nadzorni odbor potvrdio snažan finansijski preokret Energoinvesta u 2025 |url=https://energoinvest.ba/dobit-prije-poreza-90-iznad-plana-i-veca-od-1525-miliona-km-nadzorni-odbor-potvrdio-snazan-finansijski-preokret-energoinvesta-u-2025/ |website=Energoinvest |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | neto_dobit = 13,56 miliona KM (2025)<ref name="energoinvest-2025" /> | vlasnik = {{Plainlist| * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] – 67,0065% * drugi dioničari }}<ref name="companywall-2025" /> | zaposleni = 225 (2025)<ref name="companywall-2025" /> | podružnice = | veb-sajt = {{URL|energoinvest.ba}} | dodatak = }} '''Energoinvest d.d. Sarajevo''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Inženjerstvo|inženjering]] koncern sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]],<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516235104/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|url-status=dead}}</ref> čija su glavna poslovna područja [[elektroenergetika]], [[hidrogradnja]] [[građevinarstvo]], [[Termoenergetika|termoenergetska]], procesna postrojenja i [[Komunikacija|komunikaciona tehnologija]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411224533/http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|url-status=dead}}</ref> S oko 23 lokacija u 19 zemalja svijeta najveća je kompanija svoje vrste u Bosni i Hercegovini. Notiran je na [[Sarajevska berza|sarajevskoj berzi]], najvećoj berzi u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR|title=Energoinvest d.d. Sarajevo|last=|first=|date=|website=sase.ba|publisher=SASE|access-date=26. 8. 2016}}</ref> == Historija i razvoj == === Vrijeme SFRJ === Dana 19. aprila 1951. Vlada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donijela je odluku o osnivanju preduzeća "Elektroprojekt", koje će se baviti projektovanjem hidro- i termoenergetskih objekta širom [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530171156/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|url-status=dead}}</ref> Za direktora tog tada još malog projektnog biroa imenovan je [[Emerik Blum]],<ref>{{cite web|url=http://www.most.ba/090/070t.aspx|title=Most 179 (90) - Safet O. Hasanbegovic' i dr.: Veliki vizionar Emerik Blum|last=Tucakovic'|first=Haris|website=www.most.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20141020232718/http://www.most.ba/090/070t.aspx|archive-date=20. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> koji je i zagovarao osnivanje Energoinvesta, te se on zbog toga danas smatra osnivačem te kompanije. Razlog osnivanja bila je sve veća industrijalizacija Jugoslavije pod vladavinom Josipa Broza Tita, te iz toga rezultirajućim sve većim potrebama za kompanijama kao što je bio Energoinvest. Godine 1954. Emerik Blum formirao je Energoinvestov Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, a kasnije je osnovao i društvo za [[zavarivanje]] Bosne i Hercegovine i školu zavarivanja. Laboratorij je priznao jugoslavenski LOYD, registar bodova, njemački LOYD i postao je redoviti član Međunarodnog instituta za zavarivanje u [[Pariz]]u. Najveći posao koji je Energoinvestov laboratorij za zavarivanja i defetoskopiju dobio bio je 1970. kad je švedsko preduzeće ACEA-ATOM zaključilo ugovor sa Energoinvestovom institutom za ispitavanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja. U narednim godinama Energoinvest počinje obavljati poslove širom Jugoslavije, a od 1958. počinje postati izvozno orijentirana kompanija prošireći svoje tržište na preko 20 zemalja širom svijeta "od [[Meksiko|Meksika]] do [[Malezija|Malezije]]". Pored toga, i broj zaposlenih postaje sve veći. Tako je 1952. Energoinvest zaposlio tek 120 inženjera i tehničara, dok je se taj broj kasnije popeo na 1500. Dana 24. juna 1984. Emerik Blum je umro u 72. godini života. Za svoj značaj Energoinvestu je pred sjedištem te kompanije u Sarajevu njemu izgrađen spomenik, a po njemu je u sarajevskom naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]] imenovana i jedna ulica. [[Datoteka:Emerik Blum with Yugoslav president Tito and a foreign delegation visiting Energoinvest.jpg|mini|Posjeta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i jedne strane delegacije]] Godine 1987. Energoinvest je postao najveći jugoslavenski izvoznik s oko 42.000 zaposlenih i milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]] prometa, te je time ta kompanija dostigla svoj poslovni vrhunac. [[Datoteka:Cessna S550 Citation S-II, EnergoInvest AN0230579.jpg|mini|Energoinvestov jet [[Cessna]] S550]] === Vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] === [[Datoteka:Sarajevo Siege Turajlic grave.jpg|mini|Mezar Hakija Turajlića 1993.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Energoinvest je pretrpio ogromnu štetu. Većina fabrika, pa čak i upravna zgrada na [[Pofalići]]ma u Sarajevu, tokom rata su oštećene. Osim toga, nakon rata je stvaranjem entiteta na području Bosne i Hercegovine imovina Energoinvesta podijeljena, pa je tako imovina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] ostala kod Energoinvesta, dok je imovina u entitetu [[Republika Srpska]] odcijepljena od Energoinvesta, pa su tako Energoinvestove fabrike u RS-u postale samostalna preduzeća.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/1108936.html|title=Energoinvest: rat, podjela i uništenje giganta|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Međutim, najveći događaj koji je pretresao Energoinvest je ubistvo tadašnjeg direktora, [[Hakija Turajlić]]a.<ref>{{cite web|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|title=Archives {{!}} The Dallas Morning News, dallasnews.com|website=nl.newsbank.com|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151203002630/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead}}</ref> Ubijen je 8. januara 1993. u Sarajevu, kad je bio na putu da pozdravi Orhana Sefa Kilercioğlua, koji je pratio humanitarnu pomoć iz [[Turska|Turske]]. Kad se vraćao iz Sarajeva, [[UNPROFOR]]-ov konvoj stopirali su pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Nakon 90 minuta čekanja, jedan [[Francuska|francuski]] vojnik je otvorio vrata Turajlićevog vozila, nakon čega je jedan pripadnik VRS-a počeo pucati na njega. Francuski vojnici nisu uzvratili, već su jednostavno pobjegli, a nisu ni zvali UN-ove vojnike, koji su se nalazili u blizini događaja. Taj događaj je prouzrokovalo da pregovori u [[Ženeva|Ženevi]] propadnu. [[Datoteka:Energoinvest sjediste 3.jpg|mini|287x287piksel|Energoinvestovo sjedište u Sarajevu]] === Vrijeme moderne Bosne i Hercegovine === Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini većina Energoinvestovih fabrika bile su jako oštećene. Nakon kraja rata, nakon 2000. počelo se i s privatizacijom Energoinvestovih fabrika, nakon koje je gotovo u potpunosti ugašena proizvodnja, radnici su otpušteni, mada je nekoliko firmi ipak opstalo. Nakon niza svih tih poteza, od giganta proizvodnje energetske opreme i inženjeringa s oko 42.000 zaposlenih i oko milijardu američkih dolara (na svom vrhuncu 1987) ostala je samo još jedna inženjerska kompanija bez proizvodnih kapaciteta s oko 500 zaposlenih u matičnom preduzeću. [[Datoteka:Energoinvest gradiliste Sarajevo.jpg|mini|286x286piksel|Energoinvestovo gradilište u Sarajevu]] U aprilu 2010. dolazi do stvaranja Energoinvest Groupa. Sastoji se većinom od bivših Energoinvestovih fabrika i firmi koje su postale samostalne. Energoinvest tim potezom želi ponovo postići svoju proizvodnu mrežu i postati konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST">{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=17. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160517001238/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|url-status=dead}}</ref> Međutim, Energoinvest i dalje dobija relativno velike poslove, najviše u [[Afrika|afričkim]] zemljama, posebno [[Arapsko poluostrvo|arapskim]], kao što su [[Alžir]] i [[Libija]]. Dodatni problem predstavlja i ratno stanje u Libiji i [[Irak]]u, zemljama u kojima je Energoinvest najviše poslovao, jer sad ne može više dobijati poslove od tih zemalja, niti ne može naplatiti višemilionska potraživanja od tih zemalja.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/direktor-energoinvesta-poslovanje-u-libiji-na-granici-odrzivosti/26911571.html|title=Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Trenutno najviše poslova dobija od [[Kosovo|Kosova]], [[Albanija|Albanije]], Alžira ili [[Etiopija|Etiopije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530170936/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|url-status=dead}}</ref> U junu 2014. Energoinvest je od alžirske elektroprivrede [[Sonelgaz]] dobio najveći posao nakon kraja rata u BiH u vrijednosti od 104 miliona KM. Angažiran je da otprema trafostanice [[El Milia]] s naponskim nivoem od 400/220 kV.<ref>{{cite web|url=http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|title=Energoinvest isporučuje Alžiru opremu napravljenu u Bosni i Hercegovini (FOTO) - Faktor.ba|date=2. 9. 2015|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417142522/http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|archive-date=17. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> == Misterija o nuklearnoj bombi == [[Božidar Matić]], akademik, bivši direktor Energoinvesta i bivši jugoslavenski ministar nauke,<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|title=VELIKA TAJNA BIVŠE DRŽAVE Kako je SFRJ tajno pravila nuklearnu bombu|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160703091745/http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak%2F224718%2Fvelika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|url-status=dead}}</ref> rekao je za [[Dnevni list]] da je Jugoslavija imala pored jednog, prvog tajnog nuklearnog programa koji je široj javnosti do tada već bio poznat, postoji i jedan drugi tajni nuklearni program pod kodnim imenom "Sutjeska", u kojem je Energoinvest igrao jednu važnu ulogu. Kako on navodi, Jugoslavija je razvijala dva usporedna programa: Program A je bio usmjeren prema [[Nuklearno oružje|nuklearnom oružju]], a program B je bio usmjeren ka civilnoj upotrebi [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]. U januaru 1988. u njemačkom magazinu ''Spiegel'' objavljeno je da je [[Institut Ruđer Bošković|Ruđer Bošković]], zagrebačko preduzeće koje je radilo na programu A, uz finansijsku pomoć Energoinvesta provjerio preradu nuklearnog otpada. U tom članku je, kako kaže Božidar Matić, pogrešno navedeno šta je rađeno u sklopu tajnog projekta u Zagrebu, ali je tačno označena uloga Energoinvesta. Međutim, iste godine je i prekinut tajni program Jugoslavije, kako kaže Matić. Razlog toga bili su sve veći finansijski problemi države, koji su nastali još od smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Kako on kaže, Energoinvest je bio iza finansiranja nuklearnog projekta jer bi, ako bi nešto došlo do javnosti, to se uvijek moglo opravdati time da se radi o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije. "Energoinvest je bio odlična maska. U slučaju da nešto prodre u javnost, uvijek se moglo naći opravdanje da je riječ o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije." ''Božidar Matić: [[Dnevni list]], 12. 3. 2016.'' ==Zanimljivosti== Početkom 90-tih stanovništvo Duvna (današnji [[Tomislavgrad]]) se je pobunilo nakon saznanja o pokretanju izgradnje [[akcelerator]]a u blizini fabrike za proizvodnju kablova.<ref name="Duvno">{{cite journal |last1=Lučić |first1=Ivica |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora domeđunarodnog priznanja|journal=Časopis za suvremenu povijest |date=2008. |volume=1 |pages=107-108 |access-date=19. 12. 2018 |location=Zagreb |language=hr |quote=U siječnju 1990. u Duvnu (Tomislavgrad) je došlo do prosvjednog okupljanja hrvatskog stanovništva zbog početka izgradnje akceleratora ruskog podrijetla, koji je sarajevska tvrtka Energoinvest htjela postaviti u tamošnjoj tvornici kablova.}}</ref> == Poslovanje == Energoinvest je nakon 2020-ih nastavio poslovati kao dioničko društvo sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], prvenstveno u oblastima inženjeringa, elektroenergetike, gasnog poslovanja i realizacije infrastrukturnih projekata na domaćem i inostranom tržištu. Prema poslovnim podacima za 2024, kompanija je imala poslovne prihode od 178,16 miliona KM, neto dobit od 427 hiljada KM i 201 zaposlenog. U 2025. ukupan prihod iznosio je 182,72 miliona KM, dobit prije poreza 15,25 miliona KM, a neto dobit 13,56 miliona KM.<ref name="indikator-2024">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest: Uštede donijele bolji finansijski rezultat |url=https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/ArticleID/18940/Energoinvest-U%C5%A1tede-donijele-bolji-finansijski-rezultat |website=Indikator.ba |date=27. 6. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Prihodi ! scope="col" | Dobit prije poreza / operativna dobit ! scope="col" | Neto dobit ! scope="col" | Zaposleni ! scope="col" class="unsortable" | Reference |- | 2023 | 197,0 miliona KM | — | 312,3 hiljade KM | 215 | <ref name="indikator-2023">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest u 2023. godini sa 312,3 hiljade KM dobiti |url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/7424/Energoinvest-u-2023-godini-sa-3123-hiljade-KM-dobiti |website=Indikator.ba |date=27. 3. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2024 | 178,16 miliona KM | 1,87 miliona KM operativne dobiti | 427 hiljada KM | 201 | <ref name="indikator-2024" /> |- | 2025 | 182,72 miliona KM | 15,25 miliona KM dobiti prije poreza | 13,56 miliona KM | 225 | <ref name="companywall-2025" /><ref name="energoinvest-2025" /> |} == Energoinvest-Group == U aprilu 2010. dolazi do potpisivanja Sporazuma o organiziranju Poslovne unije "Energoinvest Group". On se sastoji većinom od bivših Energoinvestovih fabrika ili firmi, koje su postale samostalne. Razlog te poslovne unije pokušaj je Energoinvesta da ponovo uspostavi svoju poslovnu mrežu i svoj sopstveni proizvod, čime bi postala konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST"/> Članice Energoinvest-Group su: * Energoinvest * [[DELING Tuzla]] * [[Energoinvest SUE|Energoinvest - SUE]] * [[Energoinvest TDS|Energoinvest - TDS]] * [[ELPCO]] * [[Petrolinvest]] * [[Energomex]] * [[Energoinvest Rasklopna oprema|Energoinvest - Rasklopna oprema]] * Tvornica elektro opreme d.d. Sarajevo * [[TTU Tuzla]] * [[ELCOM]] * [[EURO ASFALT|EURO - ASFALT]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://energoinvest.ba/index-bos.php Zvanični sajt Energoinvesta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160625174308/http://energoinvest.ba/index-bos.php |date=25. 6. 2016 }} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] s8dqmieuelb844cs7acvb49lviko40g 3843031 3843028 2026-05-09T21:10:54Z Mhare 481 /* Vrijeme moderne Bosne i Hercegovine */ 3843031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Energoinvest d.d. | slika = Logo Energoinvesta.svg | veličina_slike = 220px | tekst = Logo Energoinvesta | poslovno_ime = ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo | prijašnje_ime = Elektroprojekt | vrsta = [[Dioničko društvo]] | berzni_naziv = [[Sarajevska berza|SASE]]: [https://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR ENISR] | ISIN = BAENISR00005 | industrija = {{Plainlist| * [[Inženjerstvo]] * [[elektroenergetika]] * [[građevinarstvo]] * [[energetika]] }} | osnovano = 19. april 1951. | osnivač = Vlada [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i [[Emerik Blum]] | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = međunarodno tržište | ključne_osobe = [[Mirza Ustamujić]] (direktor) | proizvodi = energetska i industrijska oprema | servisi = {{Plainlist| * projektovanje i inženjering * elektroenergetski sistemi * dalekovodi i trafostanice * oprema za gasni i energetski sektor }} | prihod = 182,72 miliona [[Konvertibilna marka|KM]] (2025)<ref name="companywall-2025">{{cite web |title=ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo |url=https://www.companywall.ba/firma/energoinvest-dd---sarajevo/MMEiYld0 |website=CompanyWall Business |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | operativni_prihod = 15,25 miliona KM dobiti prije poreza (2025)<ref name="energoinvest-2025">{{cite web |title=Dobit prije poreza 90% iznad plana i veća od 15,25 miliona KM – Nadzorni odbor potvrdio snažan finansijski preokret Energoinvesta u 2025 |url=https://energoinvest.ba/dobit-prije-poreza-90-iznad-plana-i-veca-od-1525-miliona-km-nadzorni-odbor-potvrdio-snazan-finansijski-preokret-energoinvesta-u-2025/ |website=Energoinvest |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | neto_dobit = 13,56 miliona KM (2025)<ref name="energoinvest-2025" /> | vlasnik = {{Plainlist| * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] – 67,0065% * drugi dioničari }}<ref name="companywall-2025" /> | zaposleni = 225 (2025)<ref name="companywall-2025" /> | podružnice = | veb-sajt = {{URL|energoinvest.ba}} | dodatak = }} '''Energoinvest d.d. Sarajevo''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Inženjerstvo|inženjering]] koncern sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]],<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516235104/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|url-status=dead}}</ref> čija su glavna poslovna područja [[elektroenergetika]], [[hidrogradnja]] [[građevinarstvo]], [[Termoenergetika|termoenergetska]], procesna postrojenja i [[Komunikacija|komunikaciona tehnologija]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411224533/http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|url-status=dead}}</ref> S oko 23 lokacija u 19 zemalja svijeta najveća je kompanija svoje vrste u Bosni i Hercegovini. Notiran je na [[Sarajevska berza|sarajevskoj berzi]], najvećoj berzi u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR|title=Energoinvest d.d. Sarajevo|last=|first=|date=|website=sase.ba|publisher=SASE|access-date=26. 8. 2016}}</ref> == Historija i razvoj == === Vrijeme SFRJ === Dana 19. aprila 1951. Vlada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donijela je odluku o osnivanju preduzeća "Elektroprojekt", koje će se baviti projektovanjem hidro- i termoenergetskih objekta širom [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530171156/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|url-status=dead}}</ref> Za direktora tog tada još malog projektnog biroa imenovan je [[Emerik Blum]],<ref>{{cite web|url=http://www.most.ba/090/070t.aspx|title=Most 179 (90) - Safet O. Hasanbegovic' i dr.: Veliki vizionar Emerik Blum|last=Tucakovic'|first=Haris|website=www.most.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20141020232718/http://www.most.ba/090/070t.aspx|archive-date=20. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> koji je i zagovarao osnivanje Energoinvesta, te se on zbog toga danas smatra osnivačem te kompanije. Razlog osnivanja bila je sve veća industrijalizacija Jugoslavije pod vladavinom Josipa Broza Tita, te iz toga rezultirajućim sve većim potrebama za kompanijama kao što je bio Energoinvest. Godine 1954. Emerik Blum formirao je Energoinvestov Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, a kasnije je osnovao i društvo za [[zavarivanje]] Bosne i Hercegovine i školu zavarivanja. Laboratorij je priznao jugoslavenski LOYD, registar bodova, njemački LOYD i postao je redoviti član Međunarodnog instituta za zavarivanje u [[Pariz]]u. Najveći posao koji je Energoinvestov laboratorij za zavarivanja i defetoskopiju dobio bio je 1970. kad je švedsko preduzeće ACEA-ATOM zaključilo ugovor sa Energoinvestovom institutom za ispitavanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja. U narednim godinama Energoinvest počinje obavljati poslove širom Jugoslavije, a od 1958. počinje postati izvozno orijentirana kompanija prošireći svoje tržište na preko 20 zemalja širom svijeta "od [[Meksiko|Meksika]] do [[Malezija|Malezije]]". Pored toga, i broj zaposlenih postaje sve veći. Tako je 1952. Energoinvest zaposlio tek 120 inženjera i tehničara, dok je se taj broj kasnije popeo na 1500. Dana 24. juna 1984. Emerik Blum je umro u 72. godini života. Za svoj značaj Energoinvestu je pred sjedištem te kompanije u Sarajevu njemu izgrađen spomenik, a po njemu je u sarajevskom naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]] imenovana i jedna ulica. [[Datoteka:Emerik Blum with Yugoslav president Tito and a foreign delegation visiting Energoinvest.jpg|mini|Posjeta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i jedne strane delegacije]] Godine 1987. Energoinvest je postao najveći jugoslavenski izvoznik s oko 42.000 zaposlenih i milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]] prometa, te je time ta kompanija dostigla svoj poslovni vrhunac. [[Datoteka:Cessna S550 Citation S-II, EnergoInvest AN0230579.jpg|mini|Energoinvestov jet [[Cessna]] S550]] === Vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] === [[Datoteka:Sarajevo Siege Turajlic grave.jpg|mini|Mezar Hakija Turajlića 1993.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Energoinvest je pretrpio ogromnu štetu. Većina fabrika, pa čak i upravna zgrada na [[Pofalići]]ma u Sarajevu, tokom rata su oštećene. Osim toga, nakon rata je stvaranjem entiteta na području Bosne i Hercegovine imovina Energoinvesta podijeljena, pa je tako imovina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] ostala kod Energoinvesta, dok je imovina u entitetu [[Republika Srpska]] odcijepljena od Energoinvesta, pa su tako Energoinvestove fabrike u RS-u postale samostalna preduzeća.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/1108936.html|title=Energoinvest: rat, podjela i uništenje giganta|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Međutim, najveći događaj koji je pretresao Energoinvest je ubistvo tadašnjeg direktora, [[Hakija Turajlić]]a.<ref>{{cite web|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|title=Archives {{!}} The Dallas Morning News, dallasnews.com|website=nl.newsbank.com|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151203002630/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead}}</ref> Ubijen je 8. januara 1993. u Sarajevu, kad je bio na putu da pozdravi Orhana Sefa Kilercioğlua, koji je pratio humanitarnu pomoć iz [[Turska|Turske]]. Kad se vraćao iz Sarajeva, [[UNPROFOR]]-ov konvoj stopirali su pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Nakon 90 minuta čekanja, jedan [[Francuska|francuski]] vojnik je otvorio vrata Turajlićevog vozila, nakon čega je jedan pripadnik VRS-a počeo pucati na njega. Francuski vojnici nisu uzvratili, već su jednostavno pobjegli, a nisu ni zvali UN-ove vojnike, koji su se nalazili u blizini događaja. Taj događaj je prouzrokovalo da pregovori u [[Ženeva|Ženevi]] propadnu. [[Datoteka:Energoinvest sjediste 3.jpg|mini|287x287piksel|Energoinvestovo sjedište u Sarajevu]] === Vrijeme moderne Bosne i Hercegovine === Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini većina Energoinvestovih fabrika bile su jako oštećene. Nakon kraja rata, nakon 2000. počelo se i s privatizacijom Energoinvestovih fabrika, nakon koje je gotovo u potpunosti ugašena proizvodnja, radnici su otpušteni, mada je nekoliko firmi ipak opstalo. Nakon niza svih tih poteza, od giganta proizvodnje energetske opreme i inženjeringa s oko 42.000 zaposlenih i oko milijardu američkih dolara (na svom vrhuncu 1987) ostala je samo još jedna inženjerska kompanija bez proizvodnih kapaciteta s oko 500 zaposlenih u matičnom preduzeću. [[Datoteka:Energoinvest gradiliste Sarajevo.jpg|mini|286x286piksel|Energoinvestovo gradilište u Sarajevu]] U aprilu 2010. dolazi do stvaranja Energoinvest Groupa. Sastoji se većinom od bivših Energoinvestovih fabrika i firmi koje su postale samostalne. Energoinvest tim potezom želi ponovo postići svoju proizvodnu mrežu i postati konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST">{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=17. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160517001238/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|url-status=dead}}</ref> Međutim, Energoinvest i dalje dobija relativno velike poslove, najviše u [[Afrika|afričkim]] zemljama, posebno [[Arapsko poluostrvo|arapskim]], kao što su [[Alžir]] i [[Libija]]. Dodatni problem predstavlja i ratno stanje u Libiji i [[Irak]]u, zemljama u kojima je Energoinvest najviše poslovao, jer sad ne može više dobijati poslove od tih zemalja, niti ne može naplatiti višemilionska potraživanja od tih zemalja.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/direktor-energoinvesta-poslovanje-u-libiji-na-granici-odrzivosti/26911571.html|title=Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Trenutno najviše poslova dobija od [[Kosovo|Kosova]], [[Albanija|Albanije]], Alžira ili [[Etiopija|Etiopije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530170936/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|url-status=dead}}</ref> U junu 2014. Energoinvest je od alžirske elektroprivrede [[Sonelgaz]] dobio najveći posao nakon kraja rata u BiH u vrijednosti od 104 miliona KM. Angažiran je da otprema trafostanice [[El Milia]] s naponskim nivoem od 400/220 kV.<ref>{{cite web|url=http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|title=Energoinvest isporučuje Alžiru opremu napravljenu u Bosni i Hercegovini (FOTO) - Faktor.ba|date=2. 9. 2015|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417142522/http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|archive-date=17. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> U aprilu 2015. Energoinvest je u [[Etiopija|Etiopiji]] završio izgradnju oko 370 km dalekovoda, a iste godine potpisao je novi ugovor s kompanijom Ethiopian Electric Power vrijedan 13,5 miliona eura. Novi posao odnosio se na izgradnju dalekovodne linije, a kompanija je ugovor dobila na osnovu ranije realiziranih radova na etiopskom tržištu.<ref name="etiopija-2015">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-dobio-13-5-miliona-eura-vrijedan-posao-u-etiopiji/151008049|title=Energoinvest dobio 13,5 miliona eura vrijedan posao u Etiopiji|date=8. 10. 2015|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Iste godine kompanija je prije roka završila jedan od većih poslijeratnih izvoznih poslova u [[Albanija|Albaniji]], kojim je za operatora OST izgradila i rekonstruirala ukupno 249 km 110 kV dalekovodnih linija te izvršila proširenja i modifikacije pet trafostanica.<ref name="albanija-2015">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-prije-roka-zavrsio-izgradnju-249-km-dalekovoda-u-albaniji/151222111|title=Energoinvest prije roka završio izgradnju 249 km dalekovoda u Albaniji|date=22. 12. 2015|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Albanski projekti obuhvatali su 400 kV i 110 kV dalekovode, isporuku opreme, građevinske i elektromontažne radove, testiranje i puštanje u rad po principu "ključ u ruke".<ref name="albanija-projekat">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/projekti/transmission-and-distribution-of-electricity-2/|title=U Albaniji je Energoinvest uspješno realizovao ugovore za izgradnju 400 kV i 110 kV dalekovode|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U oktobru 2016. Energoinvest je, kao lider konzorcija s indijskom kompanijom EMC, potpisao ugovor s elektroprivredom [[Tanzanija|Tanzanije]] TANESCO vrijedan 39,5 miliona američkih dolara. Ugovor se odnosio na lot 3 projekta povezivanja 400 kV mreže Tanzanije i [[Kenija|Kenije]], odnosno na izgradnju 114 km duge 400 kV dalekovodne linije od [[Arusha|Arushe]] do granice s Kenijom, po sistemu "ključ u ruke".<ref name="tanzanija-2016">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/energoinvest-u-tanzaniji-potpisao-ugovor-vrijedan-39-5-miliona-dolara/161012068|title=Energoinvest u Tanzaniji potpisao ugovor vrijedan 39,5 miliona dolara|date=12. 10. 2016|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Projekat je kasnije završen kao dvosistemski dalekovod 400 kV, a Energoinvest ga je u vlastitim referencama naveo kao jedan od pet najdužih dalekovoda u Tanzaniji.<ref name="tanzanija-projekat">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/projekti/transmission-and-distribution-of-electricity-3/|title=Energoinvest izgradio 400 kV dalekovod za Tanesco/Elektroprivredu Tanzanije, jedan od pet najdužih dalekovoda u Tanzaniji|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U poslovanju na domaćem tržištu značajno mjesto zadržalo je snabdijevanje prirodnim gasom. Energoinvest i [[BH-Gas]] produžili su krajem 2016. ugovor s kompanijom [[Gazprom Export]] o isporuci prirodnog gasa za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u 2017.<ref name="gazprom-2017">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/energoinvest-i-bh-gas-dogovorili-sa-gazpromom-isporuku-gasa-bih-za-2017/161228040|title=Energoinvest i BH-Gas dogovorili sa Gazpromom isporuku gasa BiH za 2017.|date=28. 12. 2016|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Pitanje pravca snabdijevanja gasom ponovo je postalo važno 2021, kada je Energoinvest naveo da prelazak na isporuku putem [[Turski tok|Turskog toka]] nije izvršen samoinicijativno nego na zahtjev Gazprom Exporta, s kojim je u decembru 2020. potpisan aneks osnovnog ugovora iz 1997.<ref name="turski-tok-2021">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-na-turski-tok-nismo-presli-samoinicijativno-snabdijevanje-plinom-je-uredno/210407096|title=Energoinvest: Na Turski tok nismo prešli samoinicijativno, snabdijevanje plinom je uredno|date=7. 4. 2021|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U junu 2022. potpisan je novi aneks kojim je omogućeno snabdijevanje prirodnim gasom [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] do 1. januara 2023.<ref name="gazprom-2022">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/energoinvest-produzio-ugovor-sa-gazpromom-osigurano-snabdijevanje-gasom-do-kraja-godine/220601049|title=Energoinvest produžio ugovor sa Gazpromom: Osigurano snabdijevanje gasom do kraja godine|date=1. 6. 2022|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Finansijski problemi nastavili su obilježavati rad kompanije tokom 2017. i 2018. U maju 2017. najavljeno je zbrinjavanje viška radnika, a kao razlozi su navedeni gubitak proizvodnih kapaciteta tokom rata, posljedice rata u [[Libija|Libiji]] 2011. i teškoće u poslovanju na ranijim izvoznim tržištima.<ref name="otpustanja-2017">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/energoinvest-pocinje-s-otpustanjem-dugogodisnji-radnici-ocajni/170522072|title=Energoinvest počinje s otpuštanjem, dugogodišnji radnici očajni|date=22. 5. 2017|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Kompanija je 2017. zabilježila neto gubitak od oko 10 miliona KM, a 2018. gubitak od 10,9 miliona KM.<ref name="gubici-2018">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/zasad-je-niko-ne-zeli-energoinvest-za-atraktivnu-zemlju-u-sarajevu-trazio-17-miliona-km/190930054|title=Zasad je niko ne želi: Energoinvest za atraktivnu zemlju u Sarajevu tražio 17 miliona KM|date=30. 9. 2019|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U tom periodu prodaja imovine korištena je kao jedan od načina finansijske konsolidacije. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 2018. odlučila je kupiti zgradu Energoinvesta u Sarajevu za smještaj federalnih institucija, a ugovorena cijena iznosila je 54 miliona KM.<ref name="zgrada-2018">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vlada-fbih-kupuje-zgradu-energoinvesta-u-sarajevu-za-54-miliona-km/180705038|title=Vlada FBiH kupuje zgradu Energoinvesta u Sarajevu za 54 miliona KM|date=5. 7. 2018|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U novembru 2019. Energoinvest je sa slovenskom kompanijom Tevel potpisao ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i zajedničkom nastupu na tržištima vanjske industrije. Ugovor je Energoinvestu dao ekskluzivno pravo plasmana Tevelovog proizvodnog programa na tržištu Bosne i Hercegovine, uz zajednički nastup u regiji, na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]].<ref name="tevel-2019">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-sa-slovenskim-tevelom-nastupa-na-trzistima-bliskog-istoka-i-sjeverne-afrike/191115096|title=Energoinvest sa slovenskim Tevelom nastupa na tržištima Bliskog istoka i Sjeverne Afrike|date=15. 11. 2019|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Početkom 2020-ih Energoinvest je nastavio učestvovati u regionalnim elektroenergetskim projektima. U [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] je 2020. zaključen ugovor s državnim operatorom prijenosnog sistema MEPSO za izgradnju 400 kV dalekovoda prema Albaniji. Energoinvest je 2024. saopćio da je zbog produženja rokova i rasta cijena materijala nakon pandemije COVID-19 i rata u [[Ukrajina|Ukrajini]] zatražio povećanje cijene, te da je MEPSO u martu 2024. pristao na povećanje od više od 7 miliona eura, prije kasnijeg spora i najave raskida ugovora.<ref name="mepso-2024">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/mepso-neosnovano-pokusava-izbjeci-obaveze-prema-energoinvestu/|title=Mepso neosnovano pokušava izbjeći obaveze prema Energoinvestu!|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je konzorcij u kojem učestvuje Energoinvest nastavio radove na projektu 400 kV [[Lastva Grbaljska|Lastva]] – [[Pljevlja]], na dionici Čevo – Pljevlja, koji je dio jačanja crnogorske elektroenergetske prenosne mreže.<ref name="lastva-pljevlja">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/napredak-na-projektu-400-kv-lastva-pljevlja/|title=Napredak na projektu 400 kV Lastva – Pljevlja|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Godine 2024. kompanija je počela snažnije naglašavati učešće u projektima [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]]. U oktobru te godine potpisala je ugovor o isporuci opreme za [[Solarna elektrana|solarne elektrane]] vrijedan više od 1,3 miliona KM.<ref name="solari-2024">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/energoinvest-potpisao-milionski-ugovor-za-solarne-elektrane-nova-era-u-oblasti-obnovljivih-izvora-energije/|title=Energoinvest potpisao milionski ugovor za solarne elektrane: Nova era u oblasti obnovljivih izvora energije|date=10. 10. 2024|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U martu 2025. Energoinvest i turska kompanija Ares Trafo Ekipmanlari potpisali su u [[Visoko|Visokom]] ugovor o strateškom partnerstvu kojim je pokrenuta proizvodnja transformatora pod Energoinvestovim brendom u Bosni i Hercegovini. Prema najavljenom planu, u prvoj fazi proizvodnja se odvijala u postojećoj Aresovoj fabrici u Visokom, s mjesečnim kapacitetom do 180 transformatora snage do 7 MVA, dok je pri punom kapacitetu najavljeno zapošljavanje do 250 radnika.<ref name="visoko-2025">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/energoinvest-u-visokom-otvorio-fabriku-za-proizvodnju-transformatora/250327102|title=Energoinvest u Visokom otvorio fabriku za proizvodnju transformatora|date=27. 3. 2025|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Proizvodi pod oznakom "by Energoinvest" predstavljeni su iste godine na sajmu [[Hannover Messe]]..<ref name="hannover-2025">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/svjetska-premijera-transformatora-by-energoinvest-na-najvecem-globalnom-industrijskom-sajmu/|title=Svjetska premijera transformatora "BY ENERGOINVEST" na najvećem globalnom industrijskom sajmu|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> ==== Finansijski pokazatelji u 2020-im ==== Nakon višegodišnjih gubitaka i restrukturiranja, Energoinvest je početkom 2020-ih počeo objavljivati stabilnije poslovne rezultate. U 2023. ostvario je prihode od oko 197 miliona KM i neto dobit od 312,3 hiljade KM, dok je 2024. poslovni prihod iznosio 178,16 miliona KM, uz neto dobit od 427 hiljada KM i 201 zaposlenog.<ref name="dobit-2023">{{cite web|url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/7424/Energoinvest-u-2023-godini-sa-3123-hiljade-KM-dobiti|title=Energoinvest u 2023. godini sa 312,3 hiljade KM dobiti|last=Simić|first=Borivoje|date=27. 3. 2024|website=Indikator.ba|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref name="dobit-2024">{{cite web|url=https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/ArticleID/18940/Energoinvest-U%C5%A1tede-donijele-bolji-finansijski-rezultat|title=Energoinvest: Uštede donijele bolji finansijski rezultat|last=Simić|first=Borivoje|date=27. 6. 2025|website=Indikator.ba|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U prvoj polovini 2025. kompanija je prijavila prihode od 94,2 miliona KM i neto dobit od 7 miliona KM, što je predstavljalo rast neto dobiti od 102,6% u odnosu na isti period prethodne godine.<ref name="polugodiste-2025">{{cite web|url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/19841/Energoinvest-udvostru%C4%8Dio-neto-dobit-u-prvoj-polovici-godine|title=Energoinvest udvostručio neto dobit u prvoj polovici godine|last=Simić|first=Borivoje|date=2. 8. 2025|website=Indikator.ba|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Prema objavi Energoinvesta, rezultati za 2025. predstavljeni su kao najbolji poslovni rezultati kompanije u posljednjih 30 godina.<ref name="rezultati-2025">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/energoinvest-biljezi-najbolje-poslovne-rezultate-u-posljednjih-30-godina/|title=Energoinvest bilježi najbolje poslovne rezultate u posljednjih 30 godina|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Misterija o nuklearnoj bombi == [[Božidar Matić]], akademik, bivši direktor Energoinvesta i bivši jugoslavenski ministar nauke,<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|title=VELIKA TAJNA BIVŠE DRŽAVE Kako je SFRJ tajno pravila nuklearnu bombu|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160703091745/http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak%2F224718%2Fvelika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|url-status=dead}}</ref> rekao je za [[Dnevni list]] da je Jugoslavija imala pored jednog, prvog tajnog nuklearnog programa koji je široj javnosti do tada već bio poznat, postoji i jedan drugi tajni nuklearni program pod kodnim imenom "Sutjeska", u kojem je Energoinvest igrao jednu važnu ulogu. Kako on navodi, Jugoslavija je razvijala dva usporedna programa: Program A je bio usmjeren prema [[Nuklearno oružje|nuklearnom oružju]], a program B je bio usmjeren ka civilnoj upotrebi [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]. U januaru 1988. u njemačkom magazinu ''Spiegel'' objavljeno je da je [[Institut Ruđer Bošković|Ruđer Bošković]], zagrebačko preduzeće koje je radilo na programu A, uz finansijsku pomoć Energoinvesta provjerio preradu nuklearnog otpada. U tom članku je, kako kaže Božidar Matić, pogrešno navedeno šta je rađeno u sklopu tajnog projekta u Zagrebu, ali je tačno označena uloga Energoinvesta. Međutim, iste godine je i prekinut tajni program Jugoslavije, kako kaže Matić. Razlog toga bili su sve veći finansijski problemi države, koji su nastali još od smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Kako on kaže, Energoinvest je bio iza finansiranja nuklearnog projekta jer bi, ako bi nešto došlo do javnosti, to se uvijek moglo opravdati time da se radi o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije. "Energoinvest je bio odlična maska. U slučaju da nešto prodre u javnost, uvijek se moglo naći opravdanje da je riječ o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije." ''Božidar Matić: [[Dnevni list]], 12. 3. 2016.'' ==Zanimljivosti== Početkom 90-tih stanovništvo Duvna (današnji [[Tomislavgrad]]) se je pobunilo nakon saznanja o pokretanju izgradnje [[akcelerator]]a u blizini fabrike za proizvodnju kablova.<ref name="Duvno">{{cite journal |last1=Lučić |first1=Ivica |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora domeđunarodnog priznanja|journal=Časopis za suvremenu povijest |date=2008. |volume=1 |pages=107-108 |access-date=19. 12. 2018 |location=Zagreb |language=hr |quote=U siječnju 1990. u Duvnu (Tomislavgrad) je došlo do prosvjednog okupljanja hrvatskog stanovništva zbog početka izgradnje akceleratora ruskog podrijetla, koji je sarajevska tvrtka Energoinvest htjela postaviti u tamošnjoj tvornici kablova.}}</ref> == Poslovanje == Energoinvest je nakon 2020-ih nastavio poslovati kao dioničko društvo sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], prvenstveno u oblastima inženjeringa, elektroenergetike, gasnog poslovanja i realizacije infrastrukturnih projekata na domaćem i inostranom tržištu. Prema poslovnim podacima za 2024, kompanija je imala poslovne prihode od 178,16 miliona KM, neto dobit od 427 hiljada KM i 201 zaposlenog. U 2025. ukupan prihod iznosio je 182,72 miliona KM, dobit prije poreza 15,25 miliona KM, a neto dobit 13,56 miliona KM.<ref name="indikator-2024">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest: Uštede donijele bolji finansijski rezultat |url=https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/ArticleID/18940/Energoinvest-U%C5%A1tede-donijele-bolji-finansijski-rezultat |website=Indikator.ba |date=27. 6. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Prihodi ! scope="col" | Dobit prije poreza / operativna dobit ! scope="col" | Neto dobit ! scope="col" | Zaposleni ! scope="col" class="unsortable" | Reference |- | 2023 | 197,0 miliona KM | — | 312,3 hiljade KM | 215 | <ref name="indikator-2023">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest u 2023. godini sa 312,3 hiljade KM dobiti |url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/7424/Energoinvest-u-2023-godini-sa-3123-hiljade-KM-dobiti |website=Indikator.ba |date=27. 3. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2024 | 178,16 miliona KM | 1,87 miliona KM operativne dobiti | 427 hiljada KM | 201 | <ref name="indikator-2024" /> |- | 2025 | 182,72 miliona KM | 15,25 miliona KM dobiti prije poreza | 13,56 miliona KM | 225 | <ref name="companywall-2025" /><ref name="energoinvest-2025" /> |} == Energoinvest-Group == U aprilu 2010. dolazi do potpisivanja Sporazuma o organiziranju Poslovne unije "Energoinvest Group". On se sastoji većinom od bivših Energoinvestovih fabrika ili firmi, koje su postale samostalne. Razlog te poslovne unije pokušaj je Energoinvesta da ponovo uspostavi svoju poslovnu mrežu i svoj sopstveni proizvod, čime bi postala konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST"/> Članice Energoinvest-Group su: * Energoinvest * [[DELING Tuzla]] * [[Energoinvest SUE|Energoinvest - SUE]] * [[Energoinvest TDS|Energoinvest - TDS]] * [[ELPCO]] * [[Petrolinvest]] * [[Energomex]] * [[Energoinvest Rasklopna oprema|Energoinvest - Rasklopna oprema]] * Tvornica elektro opreme d.d. Sarajevo * [[TTU Tuzla]] * [[ELCOM]] * [[EURO ASFALT|EURO - ASFALT]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://energoinvest.ba/index-bos.php Zvanični sajt Energoinvesta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160625174308/http://energoinvest.ba/index-bos.php |date=25. 6. 2016 }} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] cd6eklfyqdlofdw1w2k2izsjmkxb03x 3843032 3843031 2026-05-09T21:11:37Z Mhare 481 /* Poslovanje */ 3843032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Energoinvest d.d. | slika = Logo Energoinvesta.svg | veličina_slike = 220px | tekst = Logo Energoinvesta | poslovno_ime = ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo | prijašnje_ime = Elektroprojekt | vrsta = [[Dioničko društvo]] | berzni_naziv = [[Sarajevska berza|SASE]]: [https://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR ENISR] | ISIN = BAENISR00005 | industrija = {{Plainlist| * [[Inženjerstvo]] * [[elektroenergetika]] * [[građevinarstvo]] * [[energetika]] }} | osnovano = 19. april 1951. | osnivač = Vlada [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i [[Emerik Blum]] | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = međunarodno tržište | ključne_osobe = [[Mirza Ustamujić]] (direktor) | proizvodi = energetska i industrijska oprema | servisi = {{Plainlist| * projektovanje i inženjering * elektroenergetski sistemi * dalekovodi i trafostanice * oprema za gasni i energetski sektor }} | prihod = 182,72 miliona [[Konvertibilna marka|KM]] (2025)<ref name="companywall-2025">{{cite web |title=ENERGOINVEST d.d. - Sarajevo |url=https://www.companywall.ba/firma/energoinvest-dd---sarajevo/MMEiYld0 |website=CompanyWall Business |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | operativni_prihod = 15,25 miliona KM dobiti prije poreza (2025)<ref name="energoinvest-2025">{{cite web |title=Dobit prije poreza 90% iznad plana i veća od 15,25 miliona KM – Nadzorni odbor potvrdio snažan finansijski preokret Energoinvesta u 2025 |url=https://energoinvest.ba/dobit-prije-poreza-90-iznad-plana-i-veca-od-1525-miliona-km-nadzorni-odbor-potvrdio-snazan-finansijski-preokret-energoinvesta-u-2025/ |website=Energoinvest |access-date=9. 5. 2026}}</ref> | neto_dobit = 13,56 miliona KM (2025)<ref name="energoinvest-2025" /> | vlasnik = {{Plainlist| * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] – 67,0065% * drugi dioničari }}<ref name="companywall-2025" /> | zaposleni = 225 (2025)<ref name="companywall-2025" /> | podružnice = | veb-sajt = {{URL|energoinvest.ba}} | dodatak = }} '''Energoinvest d.d. Sarajevo''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Inženjerstvo|inženjering]] koncern sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]],<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516235104/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=52|url-status=dead}}</ref> čija su glavna poslovna područja [[elektroenergetika]], [[hidrogradnja]] [[građevinarstvo]], [[Termoenergetika|termoenergetska]], procesna postrojenja i [[Komunikacija|komunikaciona tehnologija]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411224533/http://energoinvest.ba/index-reference-bos.php|url-status=dead}}</ref> S oko 23 lokacija u 19 zemalja svijeta najveća je kompanija svoje vrste u Bosni i Hercegovini. Notiran je na [[Sarajevska berza|sarajevskoj berzi]], najvećoj berzi u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/ENISR|title=Energoinvest d.d. Sarajevo|last=|first=|date=|website=sase.ba|publisher=SASE|access-date=26. 8. 2016}}</ref> == Historija i razvoj == === Vrijeme SFRJ === Dana 19. aprila 1951. Vlada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donijela je odluku o osnivanju preduzeća "Elektroprojekt", koje će se baviti projektovanjem hidro- i termoenergetskih objekta širom [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530171156/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=46|url-status=dead}}</ref> Za direktora tog tada još malog projektnog biroa imenovan je [[Emerik Blum]],<ref>{{cite web|url=http://www.most.ba/090/070t.aspx|title=Most 179 (90) - Safet O. Hasanbegovic' i dr.: Veliki vizionar Emerik Blum|last=Tucakovic'|first=Haris|website=www.most.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20141020232718/http://www.most.ba/090/070t.aspx|archive-date=20. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> koji je i zagovarao osnivanje Energoinvesta, te se on zbog toga danas smatra osnivačem te kompanije. Razlog osnivanja bila je sve veća industrijalizacija Jugoslavije pod vladavinom Josipa Broza Tita, te iz toga rezultirajućim sve većim potrebama za kompanijama kao što je bio Energoinvest. Godine 1954. Emerik Blum formirao je Energoinvestov Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, a kasnije je osnovao i društvo za [[zavarivanje]] Bosne i Hercegovine i školu zavarivanja. Laboratorij je priznao jugoslavenski LOYD, registar bodova, njemački LOYD i postao je redoviti član Međunarodnog instituta za zavarivanje u [[Pariz]]u. Najveći posao koji je Energoinvestov laboratorij za zavarivanja i defetoskopiju dobio bio je 1970. kad je švedsko preduzeće ACEA-ATOM zaključilo ugovor sa Energoinvestovom institutom za ispitavanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja. U narednim godinama Energoinvest počinje obavljati poslove širom Jugoslavije, a od 1958. počinje postati izvozno orijentirana kompanija prošireći svoje tržište na preko 20 zemalja širom svijeta "od [[Meksiko|Meksika]] do [[Malezija|Malezije]]". Pored toga, i broj zaposlenih postaje sve veći. Tako je 1952. Energoinvest zaposlio tek 120 inženjera i tehničara, dok je se taj broj kasnije popeo na 1500. Dana 24. juna 1984. Emerik Blum je umro u 72. godini života. Za svoj značaj Energoinvestu je pred sjedištem te kompanije u Sarajevu njemu izgrađen spomenik, a po njemu je u sarajevskom naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]] imenovana i jedna ulica. [[Datoteka:Emerik Blum with Yugoslav president Tito and a foreign delegation visiting Energoinvest.jpg|mini|Posjeta [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i jedne strane delegacije]] Godine 1987. Energoinvest je postao najveći jugoslavenski izvoznik s oko 42.000 zaposlenih i milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]] prometa, te je time ta kompanija dostigla svoj poslovni vrhunac. [[Datoteka:Cessna S550 Citation S-II, EnergoInvest AN0230579.jpg|mini|Energoinvestov jet [[Cessna]] S550]] === Vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] === [[Datoteka:Sarajevo Siege Turajlic grave.jpg|mini|Mezar Hakija Turajlića 1993.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Energoinvest je pretrpio ogromnu štetu. Većina fabrika, pa čak i upravna zgrada na [[Pofalići]]ma u Sarajevu, tokom rata su oštećene. Osim toga, nakon rata je stvaranjem entiteta na području Bosne i Hercegovine imovina Energoinvesta podijeljena, pa je tako imovina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] ostala kod Energoinvesta, dok je imovina u entitetu [[Republika Srpska]] odcijepljena od Energoinvesta, pa su tako Energoinvestove fabrike u RS-u postale samostalna preduzeća.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/1108936.html|title=Energoinvest: rat, podjela i uništenje giganta|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Međutim, najveći događaj koji je pretresao Energoinvest je ubistvo tadašnjeg direktora, [[Hakija Turajlić]]a.<ref>{{cite web|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|title=Archives {{!}} The Dallas Morning News, dallasnews.com|website=nl.newsbank.com|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151203002630/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DM&p_theme=dm&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0ED3D368B994AE8D&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|url-status=dead}}</ref> Ubijen je 8. januara 1993. u Sarajevu, kad je bio na putu da pozdravi Orhana Sefa Kilercioğlua, koji je pratio humanitarnu pomoć iz [[Turska|Turske]]. Kad se vraćao iz Sarajeva, [[UNPROFOR]]-ov konvoj stopirali su pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Nakon 90 minuta čekanja, jedan [[Francuska|francuski]] vojnik je otvorio vrata Turajlićevog vozila, nakon čega je jedan pripadnik VRS-a počeo pucati na njega. Francuski vojnici nisu uzvratili, već su jednostavno pobjegli, a nisu ni zvali UN-ove vojnike, koji su se nalazili u blizini događaja. Taj događaj je prouzrokovalo da pregovori u [[Ženeva|Ženevi]] propadnu. [[Datoteka:Energoinvest sjediste 3.jpg|mini|287x287piksel|Energoinvestovo sjedište u Sarajevu]] === Vrijeme moderne Bosne i Hercegovine === Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini većina Energoinvestovih fabrika bile su jako oštećene. Nakon kraja rata, nakon 2000. počelo se i s privatizacijom Energoinvestovih fabrika, nakon koje je gotovo u potpunosti ugašena proizvodnja, radnici su otpušteni, mada je nekoliko firmi ipak opstalo. Nakon niza svih tih poteza, od giganta proizvodnje energetske opreme i inženjeringa s oko 42.000 zaposlenih i oko milijardu američkih dolara (na svom vrhuncu 1987) ostala je samo još jedna inženjerska kompanija bez proizvodnih kapaciteta s oko 500 zaposlenih u matičnom preduzeću. [[Datoteka:Energoinvest gradiliste Sarajevo.jpg|mini|286x286piksel|Energoinvestovo gradilište u Sarajevu]] U aprilu 2010. dolazi do stvaranja Energoinvest Groupa. Sastoji se većinom od bivših Energoinvestovih fabrika i firmi koje su postale samostalne. Energoinvest tim potezom želi ponovo postići svoju proizvodnu mrežu i postati konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST">{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=17. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160517001238/http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=37|url-status=dead}}</ref> Međutim, Energoinvest i dalje dobija relativno velike poslove, najviše u [[Afrika|afričkim]] zemljama, posebno [[Arapsko poluostrvo|arapskim]], kao što su [[Alžir]] i [[Libija]]. Dodatni problem predstavlja i ratno stanje u Libiji i [[Irak]]u, zemljama u kojima je Energoinvest najviše poslovao, jer sad ne može više dobijati poslove od tih zemalja, niti ne može naplatiti višemilionska potraživanja od tih zemalja.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/direktor-energoinvesta-poslovanje-u-libiji-na-granici-odrzivosti/26911571.html|title=Direktor Energoinvesta: Dok se mir ne uspostavi, nema ozbiljnijeg posla u Libiji|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=26. 8. 2016}}</ref> Trenutno najviše poslova dobija od [[Kosovo|Kosova]], [[Albanija|Albanije]], Alžira ili [[Etiopija|Etiopije]].<ref>{{cite web|url=http://energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|title=ENERGOINVEST|website=energoinvest.ba|access-date=26. 8. 2016|archive-date=30. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170530170936/http://www.energoinvest.ba/index-profile-bos.php?act=13|url-status=dead}}</ref> U junu 2014. Energoinvest je od alžirske elektroprivrede [[Sonelgaz]] dobio najveći posao nakon kraja rata u BiH u vrijednosti od 104 miliona KM. Angažiran je da otprema trafostanice [[El Milia]] s naponskim nivoem od 400/220 kV.<ref>{{cite web|url=http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|title=Energoinvest isporučuje Alžiru opremu napravljenu u Bosni i Hercegovini (FOTO) - Faktor.ba|date=2. 9. 2015|access-date=26. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417142522/http://faktor.ba/energoinvest-isporucuje-alziru-opremu-napravljenu-u-bosni-i-hercegovini-foto/|archive-date=17. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> U aprilu 2015. Energoinvest je u [[Etiopija|Etiopiji]] završio izgradnju oko 370 km dalekovoda, a iste godine potpisao je novi ugovor s kompanijom Ethiopian Electric Power vrijedan 13,5 miliona eura. Novi posao odnosio se na izgradnju dalekovodne linije, a kompanija je ugovor dobila na osnovu ranije realiziranih radova na etiopskom tržištu.<ref name="etiopija-2015">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-dobio-13-5-miliona-eura-vrijedan-posao-u-etiopiji/151008049|title=Energoinvest dobio 13,5 miliona eura vrijedan posao u Etiopiji|date=8. 10. 2015|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Iste godine kompanija je prije roka završila jedan od većih poslijeratnih izvoznih poslova u [[Albanija|Albaniji]], kojim je za operatora OST izgradila i rekonstruirala ukupno 249 km 110 kV dalekovodnih linija te izvršila proširenja i modifikacije pet trafostanica.<ref name="albanija-2015">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-prije-roka-zavrsio-izgradnju-249-km-dalekovoda-u-albaniji/151222111|title=Energoinvest prije roka završio izgradnju 249 km dalekovoda u Albaniji|date=22. 12. 2015|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Albanski projekti obuhvatali su 400 kV i 110 kV dalekovode, isporuku opreme, građevinske i elektromontažne radove, testiranje i puštanje u rad po principu "ključ u ruke".<ref name="albanija-projekat">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/projekti/transmission-and-distribution-of-electricity-2/|title=U Albaniji je Energoinvest uspješno realizovao ugovore za izgradnju 400 kV i 110 kV dalekovode|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U oktobru 2016. Energoinvest je, kao lider konzorcija s indijskom kompanijom EMC, potpisao ugovor s elektroprivredom [[Tanzanija|Tanzanije]] TANESCO vrijedan 39,5 miliona američkih dolara. Ugovor se odnosio na lot 3 projekta povezivanja 400 kV mreže Tanzanije i [[Kenija|Kenije]], odnosno na izgradnju 114 km duge 400 kV dalekovodne linije od [[Arusha|Arushe]] do granice s Kenijom, po sistemu "ključ u ruke".<ref name="tanzanija-2016">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/energoinvest-u-tanzaniji-potpisao-ugovor-vrijedan-39-5-miliona-dolara/161012068|title=Energoinvest u Tanzaniji potpisao ugovor vrijedan 39,5 miliona dolara|date=12. 10. 2016|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Projekat je kasnije završen kao dvosistemski dalekovod 400 kV, a Energoinvest ga je u vlastitim referencama naveo kao jedan od pet najdužih dalekovoda u Tanzaniji.<ref name="tanzanija-projekat">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/projekti/transmission-and-distribution-of-electricity-3/|title=Energoinvest izgradio 400 kV dalekovod za Tanesco/Elektroprivredu Tanzanije, jedan od pet najdužih dalekovoda u Tanzaniji|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U poslovanju na domaćem tržištu značajno mjesto zadržalo je snabdijevanje prirodnim gasom. Energoinvest i [[BH-Gas]] produžili su krajem 2016. ugovor s kompanijom [[Gazprom Export]] o isporuci prirodnog gasa za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u 2017.<ref name="gazprom-2017">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/energoinvest-i-bh-gas-dogovorili-sa-gazpromom-isporuku-gasa-bih-za-2017/161228040|title=Energoinvest i BH-Gas dogovorili sa Gazpromom isporuku gasa BiH za 2017.|date=28. 12. 2016|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Pitanje pravca snabdijevanja gasom ponovo je postalo važno 2021, kada je Energoinvest naveo da prelazak na isporuku putem [[Turski tok|Turskog toka]] nije izvršen samoinicijativno nego na zahtjev Gazprom Exporta, s kojim je u decembru 2020. potpisan aneks osnovnog ugovora iz 1997.<ref name="turski-tok-2021">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-na-turski-tok-nismo-presli-samoinicijativno-snabdijevanje-plinom-je-uredno/210407096|title=Energoinvest: Na Turski tok nismo prešli samoinicijativno, snabdijevanje plinom je uredno|date=7. 4. 2021|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U junu 2022. potpisan je novi aneks kojim je omogućeno snabdijevanje prirodnim gasom [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] do 1. januara 2023.<ref name="gazprom-2022">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/energoinvest-produzio-ugovor-sa-gazpromom-osigurano-snabdijevanje-gasom-do-kraja-godine/220601049|title=Energoinvest produžio ugovor sa Gazpromom: Osigurano snabdijevanje gasom do kraja godine|date=1. 6. 2022|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Finansijski problemi nastavili su obilježavati rad kompanije tokom 2017. i 2018. U maju 2017. najavljeno je zbrinjavanje viška radnika, a kao razlozi su navedeni gubitak proizvodnih kapaciteta tokom rata, posljedice rata u [[Libija|Libiji]] 2011. i teškoće u poslovanju na ranijim izvoznim tržištima.<ref name="otpustanja-2017">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/energoinvest-pocinje-s-otpustanjem-dugogodisnji-radnici-ocajni/170522072|title=Energoinvest počinje s otpuštanjem, dugogodišnji radnici očajni|date=22. 5. 2017|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Kompanija je 2017. zabilježila neto gubitak od oko 10 miliona KM, a 2018. gubitak od 10,9 miliona KM.<ref name="gubici-2018">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/zasad-je-niko-ne-zeli-energoinvest-za-atraktivnu-zemlju-u-sarajevu-trazio-17-miliona-km/190930054|title=Zasad je niko ne želi: Energoinvest za atraktivnu zemlju u Sarajevu tražio 17 miliona KM|date=30. 9. 2019|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U tom periodu prodaja imovine korištena je kao jedan od načina finansijske konsolidacije. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 2018. odlučila je kupiti zgradu Energoinvesta u Sarajevu za smještaj federalnih institucija, a ugovorena cijena iznosila je 54 miliona KM.<ref name="zgrada-2018">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vlada-fbih-kupuje-zgradu-energoinvesta-u-sarajevu-za-54-miliona-km/180705038|title=Vlada FBiH kupuje zgradu Energoinvesta u Sarajevu za 54 miliona KM|date=5. 7. 2018|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U novembru 2019. Energoinvest je sa slovenskom kompanijom Tevel potpisao ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i zajedničkom nastupu na tržištima vanjske industrije. Ugovor je Energoinvestu dao ekskluzivno pravo plasmana Tevelovog proizvodnog programa na tržištu Bosne i Hercegovine, uz zajednički nastup u regiji, na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]].<ref name="tevel-2019">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/energoinvest-sa-slovenskim-tevelom-nastupa-na-trzistima-bliskog-istoka-i-sjeverne-afrike/191115096|title=Energoinvest sa slovenskim Tevelom nastupa na tržištima Bliskog istoka i Sjeverne Afrike|date=15. 11. 2019|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Početkom 2020-ih Energoinvest je nastavio učestvovati u regionalnim elektroenergetskim projektima. U [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] je 2020. zaključen ugovor s državnim operatorom prijenosnog sistema MEPSO za izgradnju 400 kV dalekovoda prema Albaniji. Energoinvest je 2024. saopćio da je zbog produženja rokova i rasta cijena materijala nakon pandemije COVID-19 i rata u [[Ukrajina|Ukrajini]] zatražio povećanje cijene, te da je MEPSO u martu 2024. pristao na povećanje od više od 7 miliona eura, prije kasnijeg spora i najave raskida ugovora.<ref name="mepso-2024">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/mepso-neosnovano-pokusava-izbjeci-obaveze-prema-energoinvestu/|title=Mepso neosnovano pokušava izbjeći obaveze prema Energoinvestu!|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je konzorcij u kojem učestvuje Energoinvest nastavio radove na projektu 400 kV [[Lastva Grbaljska|Lastva]] – [[Pljevlja]], na dionici Čevo – Pljevlja, koji je dio jačanja crnogorske elektroenergetske prenosne mreže.<ref name="lastva-pljevlja">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/napredak-na-projektu-400-kv-lastva-pljevlja/|title=Napredak na projektu 400 kV Lastva – Pljevlja|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Godine 2024. kompanija je počela snažnije naglašavati učešće u projektima [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]]. U oktobru te godine potpisala je ugovor o isporuci opreme za [[Solarna elektrana|solarne elektrane]] vrijedan više od 1,3 miliona KM.<ref name="solari-2024">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/energoinvest-potpisao-milionski-ugovor-za-solarne-elektrane-nova-era-u-oblasti-obnovljivih-izvora-energije/|title=Energoinvest potpisao milionski ugovor za solarne elektrane: Nova era u oblasti obnovljivih izvora energije|date=10. 10. 2024|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U martu 2025. Energoinvest i turska kompanija Ares Trafo Ekipmanlari potpisali su u [[Visoko|Visokom]] ugovor o strateškom partnerstvu kojim je pokrenuta proizvodnja transformatora pod Energoinvestovim brendom u Bosni i Hercegovini. Prema najavljenom planu, u prvoj fazi proizvodnja se odvijala u postojećoj Aresovoj fabrici u Visokom, s mjesečnim kapacitetom do 180 transformatora snage do 7 MVA, dok je pri punom kapacitetu najavljeno zapošljavanje do 250 radnika.<ref name="visoko-2025">{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/investicije/energoinvest-u-visokom-otvorio-fabriku-za-proizvodnju-transformatora/250327102|title=Energoinvest u Visokom otvorio fabriku za proizvodnju transformatora|date=27. 3. 2025|website=[[Klix.ba]]|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Proizvodi pod oznakom "by Energoinvest" predstavljeni su iste godine na sajmu [[Hannover Messe]]..<ref name="hannover-2025">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/svjetska-premijera-transformatora-by-energoinvest-na-najvecem-globalnom-industrijskom-sajmu/|title=Svjetska premijera transformatora "BY ENERGOINVEST" na najvećem globalnom industrijskom sajmu|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> ==== Finansijski pokazatelji u 2020-im ==== Nakon višegodišnjih gubitaka i restrukturiranja, Energoinvest je početkom 2020-ih počeo objavljivati stabilnije poslovne rezultate. U 2023. ostvario je prihode od oko 197 miliona KM i neto dobit od 312,3 hiljade KM, dok je 2024. poslovni prihod iznosio 178,16 miliona KM, uz neto dobit od 427 hiljada KM i 201 zaposlenog.<ref name="dobit-2023">{{cite web|url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/7424/Energoinvest-u-2023-godini-sa-3123-hiljade-KM-dobiti|title=Energoinvest u 2023. godini sa 312,3 hiljade KM dobiti|last=Simić|first=Borivoje|date=27. 3. 2024|website=Indikator.ba|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref name="dobit-2024">{{cite web|url=https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/ArticleID/18940/Energoinvest-U%C5%A1tede-donijele-bolji-finansijski-rezultat|title=Energoinvest: Uštede donijele bolji finansijski rezultat|last=Simić|first=Borivoje|date=27. 6. 2025|website=Indikator.ba|access-date=9. 5. 2026}}</ref> U prvoj polovini 2025. kompanija je prijavila prihode od 94,2 miliona KM i neto dobit od 7 miliona KM, što je predstavljalo rast neto dobiti od 102,6% u odnosu na isti period prethodne godine.<ref name="polugodiste-2025">{{cite web|url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/19841/Energoinvest-udvostru%C4%8Dio-neto-dobit-u-prvoj-polovici-godine|title=Energoinvest udvostručio neto dobit u prvoj polovici godine|last=Simić|first=Borivoje|date=2. 8. 2025|website=Indikator.ba|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Prema objavi Energoinvesta, rezultati za 2025. predstavljeni su kao najbolji poslovni rezultati kompanije u posljednjih 30 godina.<ref name="rezultati-2025">{{cite web|url=https://energoinvest.ba/energoinvest-biljezi-najbolje-poslovne-rezultate-u-posljednjih-30-godina/|title=Energoinvest bilježi najbolje poslovne rezultate u posljednjih 30 godina|website=Energoinvest|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Energoinvest je nakon 2020-ih nastavio poslovati kao dioničko društvo sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], prvenstveno u oblastima inženjeringa, elektroenergetike, gasnog poslovanja i realizacije infrastrukturnih projekata na domaćem i inostranom tržištu.<ref name="indikator-2024">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest: Uštede donijele bolji finansijski rezultat |url=https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/ArticleID/18940/Energoinvest-U%C5%A1tede-donijele-bolji-finansijski-rezultat |website=Indikator.ba |date=27. 6. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Prihodi ! scope="col" | Dobit prije poreza / operativna dobit ! scope="col" | Neto dobit ! scope="col" | Zaposleni ! scope="col" class="unsortable" | Reference |- | 2023 | 197,0 miliona KM | — | 312,3 hiljade KM | 215 | <ref name="indikator-2023">{{cite web |last=Simić |first=Borivoje |title=Energoinvest u 2023. godini sa 312,3 hiljade KM dobiti |url=https://indikator.ba/KOMPANIJE-I-TR%C5%BDI%C5%A0TA/ArtMID/418/ArticleID/7424/Energoinvest-u-2023-godini-sa-3123-hiljade-KM-dobiti |website=Indikator.ba |date=27. 3. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2024 | 178,16 miliona KM | 1,87 miliona KM operativne dobiti | 427 hiljada KM | 201 | <ref name="indikator-2024" /> |- | 2025 | 182,72 miliona KM | 15,25 miliona KM dobiti prije poreza | 13,56 miliona KM | 225 | <ref name="companywall-2025" /><ref name="energoinvest-2025" /> |} == Misterija o nuklearnoj bombi == [[Božidar Matić]], akademik, bivši direktor Energoinvesta i bivši jugoslavenski ministar nauke,<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|title=VELIKA TAJNA BIVŠE DRŽAVE Kako je SFRJ tajno pravila nuklearnu bombu|access-date=26. 8. 2016|archive-date=3. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160703091745/http://www.avaz.ba/clanak/224718/velika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu?url=clanak%2F224718%2Fvelika-tajna-bivse-drzave-kako-je-sfrj-tajno-pravila-nuklearnu-bombu|url-status=dead}}</ref> rekao je za [[Dnevni list]] da je Jugoslavija imala pored jednog, prvog tajnog nuklearnog programa koji je široj javnosti do tada već bio poznat, postoji i jedan drugi tajni nuklearni program pod kodnim imenom "Sutjeska", u kojem je Energoinvest igrao jednu važnu ulogu. Kako on navodi, Jugoslavija je razvijala dva usporedna programa: Program A je bio usmjeren prema [[Nuklearno oružje|nuklearnom oružju]], a program B je bio usmjeren ka civilnoj upotrebi [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]. U januaru 1988. u njemačkom magazinu ''Spiegel'' objavljeno je da je [[Institut Ruđer Bošković|Ruđer Bošković]], zagrebačko preduzeće koje je radilo na programu A, uz finansijsku pomoć Energoinvesta provjerio preradu nuklearnog otpada. U tom članku je, kako kaže Božidar Matić, pogrešno navedeno šta je rađeno u sklopu tajnog projekta u Zagrebu, ali je tačno označena uloga Energoinvesta. Međutim, iste godine je i prekinut tajni program Jugoslavije, kako kaže Matić. Razlog toga bili su sve veći finansijski problemi države, koji su nastali još od smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Kako on kaže, Energoinvest je bio iza finansiranja nuklearnog projekta jer bi, ako bi nešto došlo do javnosti, to se uvijek moglo opravdati time da se radi o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije. "Energoinvest je bio odlična maska. U slučaju da nešto prodre u javnost, uvijek se moglo naći opravdanje da je riječ o istraživanjima za civilnu upotrebu nuklearne energije." ''Božidar Matić: [[Dnevni list]], 12. 3. 2016.'' ==Zanimljivosti== Početkom 90-tih stanovništvo Duvna (današnji [[Tomislavgrad]]) se je pobunilo nakon saznanja o pokretanju izgradnje [[akcelerator]]a u blizini fabrike za proizvodnju kablova.<ref name="Duvno">{{cite journal |last1=Lučić |first1=Ivica |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora domeđunarodnog priznanja|journal=Časopis za suvremenu povijest |date=2008. |volume=1 |pages=107-108 |access-date=19. 12. 2018 |location=Zagreb |language=hr |quote=U siječnju 1990. u Duvnu (Tomislavgrad) je došlo do prosvjednog okupljanja hrvatskog stanovništva zbog početka izgradnje akceleratora ruskog podrijetla, koji je sarajevska tvrtka Energoinvest htjela postaviti u tamošnjoj tvornici kablova.}}</ref> == Energoinvest-Group == U aprilu 2010. dolazi do potpisivanja Sporazuma o organiziranju Poslovne unije "Energoinvest Group". On se sastoji većinom od bivših Energoinvestovih fabrika ili firmi, koje su postale samostalne. Razlog te poslovne unije pokušaj je Energoinvesta da ponovo uspostavi svoju poslovnu mrežu i svoj sopstveni proizvod, čime bi postala konkurentnija.<ref name="ENERGOINVEST"/> Članice Energoinvest-Group su: * Energoinvest * [[DELING Tuzla]] * [[Energoinvest SUE|Energoinvest - SUE]] * [[Energoinvest TDS|Energoinvest - TDS]] * [[ELPCO]] * [[Petrolinvest]] * [[Energomex]] * [[Energoinvest Rasklopna oprema|Energoinvest - Rasklopna oprema]] * Tvornica elektro opreme d.d. Sarajevo * [[TTU Tuzla]] * [[ELCOM]] * [[EURO ASFALT|EURO - ASFALT]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://energoinvest.ba/index-bos.php Zvanični sajt Energoinvesta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160625174308/http://energoinvest.ba/index-bos.php |date=25. 6. 2016 }} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] mwq0y7b5eldb0w2uypalcw0gw4rgndf 0 429197 3843038 3836000 2026-05-09T21:29:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil |ime=Volkswagen Touran (II) |slika=2018 Volkswagen Touran 1.6.jpg |proizvođač=Volkswagen AG |kompanija_proizvodnje= |poznat_kao= |produkcija= |sastavljanje= |prethodnik=[[Volkswagen Touran I|VW Touran I]] |nasljednik= |klasa=Kompaktni jednovolumen |stil_karoserije=Kombi |hauba= |platforma=MQB |motor=Benzinski motori <br> 1,2 litara-1,8 litara <br> (81-132 kW)<br>dizelski motori<br>1,6-2,0 litara<br>(81-140 kW) |transmisija= |međuosovinski_razmak=2786 mm |dužina=4527 mm |širina=1829 mm |visina=1628 mm |težina=1436-1615 kg |kapacitet_goriva= |electric_range= |ostalo= |dizajner= }} '''Volkswagen Touran II''' je kompaktni jednovolumen [[Njemačka|njemačkog]] proizvođača automobila [[Volkswagen|Volkswagen AG]]. Bazira na platformi MQB, isto kao i [[VW Golf VII]]. Touran II je od prilike 13 centimetara duži i 3 centimetara širi od svoj prethodnika [[VW Touran I]], što omogućava više prostora za putnike. Kao i do sada, za dodatnu cijenu se može i naručiti treći red sjedišta. Volumen prtljažnika iznosi 743 litara, a sa presavijenim sjedištima iznosi 1980 litara. Ukupno pet radijskih i radio-navigacija su dostupni za Tourana. Oni pružaju uključenje pametnih telefona putem [[MirrorLink]], [[CarPlay]] ([[Apple Inc.|Apple]]) i [[Android Auto]] ([[Google]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.volkswagen-media-services.com/detailpage/-/detail/Volkswagen-Konzernabend-in-Genf-Weltpremieren-des-Sport-Coup-Concept-GTE-und-des-neuen-Touran/view/2060189/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=B3Xs5cqm|title=Volkswagen Konzernabend in Genf: Weltpremieren des Sport Coupé Concept GTE und des neuen Touran - volkswagen-media-services.com|website=www.volkswagen-media-services.com|language=de-DE|access-date=12. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160822104312/https://www.volkswagen-media-services.com/detailpage/-/detail/Volkswagen-Konzernabend-in-Genf-Weltpremieren-des-Sport-Coup-Concept-GTE-und-des-neuen-Touran/view/2060189/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=B3Xs5cqm|archive-date=22. 8. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.volkswagen-media-services.com/detailpage?p_p_id=58&p_p_lifecycle=0&p_p_state=maximized&p_p_mode=view&_58_struts_action=/login/login&_58_redirect=/detailpage/-/detail/Volkswagen-prsentiert-den-neuen-Touran/view/2031347/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=B3Xs5cqm|title=WebContent Anzeige (Facettensuche) - volkswagen-media-services.com|website=www.volkswagen-media-services.com|language=de-DE|access-date=12. 4. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Osim toga, ponuda sistema asistenata vozaču je proširena. Dostupni su na primjer ACC, Blind Spot Information System, Blind Spot senzor s asistentom za parkiranje, asistentom za parkiranje,<ref>{{Cite web|url=http://www.volkswagen.de/de/technologie/technik-lexikon/parklenkassistent_park_assist.html|title=Parklenkassistent „Park Assist“ im VW Technik-Lexikon < Technik-Lexikon < Technologie|website=www.volkswagen.de|language=de|access-date=12. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170328020124/http://www.volkswagen.de/de/technologie/technik-lexikon/parklenkassistent_park_assist.html|archive-date=28. 3. 2017|url-status=dead}}</ref> asistent za kočenje tokom sudara, te asistent za upravljanje prikolicom. Postoji jedna električna funkcija otvaranja prtljažnika, koja se aktivira putem pokretanjem stopala ili dugmeta na armaturi i ključu te prtljažniku. Bazno motoriziranje je 1,2-litara-[[TSI]]-motor sa 81&nbsp;kW (110 PS), te dva benzinska motora sa 1,4 litra i 110&nbsp;kW (150 PS) ili sa 1,8 litara i 132&nbsp;kW (180 PS). Kod dizel motora bazni motor je 1,6-litara-[[TDI]]-motor sa 81&nbsp;kW (110 PS), a osim toga dostupna su još dva dizel motora sa 2,0 litara i 150 ili 190 PS. U planu je i Plug-in-Hybrid sa snagom od 220 PS. Zvanično prezentovan je novi Touran na [[Ženeva|Ženevskom]] automobilskom salonu u martu 2015. 26. maja 2015. godine počela je proizvodnja u Volkswagenovoj tvornici u [[Wolfsburg]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.automobil-produktion.de/technik-produktion/produktionstechnik/neuer-touran-rollt-in-wolfsburg-von-der-linie-272.html|title=Neuer Touran rollt in Wolfsburg von der Linie|website=www.automobil-produktion.de|language=de|access-date=12. 4. 2017}}{{Mrtav link}}</ref><gallery mode="packed-overlay"> Datoteka:VW Touran II-1.jpg|VW Touran II (od 2015) Datoteka:VV Touran II Heck.jpg|Zadnja strana </gallery> == Tehnički podaci == {| class="wikitable" style="text-align:center" !Motori ! colspan="1" | 1.2 [[TSI (Motorentechnik)|TSI]] ! colspan="1" | 1.4 TSI ! colspan="1" | 1.8 TSI ! colspan="1" | 1.6 [[TDI-Motor|TDI]] ([[Selektive katalytische Reduktion|SCR]]) BlueMotion Technology ! colspan="2" | 2.0 TDI (SCR) BlueMotion Technology |- | style="background:#F5F5F5" |'''Period proizvodnje''' | colspan="2" | od 05/2015 | colspan="1" | od 02/2016 | colspan="2" | od 05/2015 | colspan="1" | od 02/2016 |- |'''Serija motora''' | colspan="2" |VW EA211 |VW EA888 | colspan="3" |VW EA288 |- | style="background:#F5F5F5" |'''Vrsta motora''' | colspan="3" | R4-Ottomotor uz Turbo | colspan="3" | R4-Dieselmotor uz Turbo |- | style="background:#F5F5F5" |'''Broj ventila''' | colspan="6" | 16 |- | style="background:#F5F5F5" |'''Ubrizgavanje''' | colspan="3" | [[DSG]] | colspan="3" | [[Common-Rail-Ubrizgavanje]] |- | style="background:#F5F5F5" |'''Volumen''' | colspan="1" | 1197&nbsp;cm³ | colspan="1" | 1395&nbsp;cm³ | colspan="1" | 1798&nbsp;cm³ | colspan="1" | 1598&nbsp;cm³ | colspan="2" | 1968&nbsp;cm³ |- | style="background:#F5F5F5" |'''maks. snaga''' |81&nbsp;kW (110 PS)/<br> 4600–5600/min |110&nbsp;kW (150 PS)/<br> 5000–6000/min |132&nbsp;kW (180 PS)/<br> 5000–6200/min |81&nbsp;kW (110 PS)/<br> 3200–4000/min |110&nbsp;kW (150 PS)/<br> 3500–4000/min |140&nbsp;kW (190 PS)/<br> 3500–4000/min |- | style="background:#F5F5F5" |'''maks. moment okretanja''' |175 Nm na 1400–4000/min |250 Nm na 1500–3500/min |250 Nm na 1250–5000/min |250 Nm na 1500–3000/min |340 Nm na 1750–3000/min |400 Nm na 1900–3300/min |- | style="background:#F5F5F5" |'''Vuča''' | colspan="6" | Prednja vuča |- | style="background:#F5F5F5" |'''Mjenjač, serijalno''' | colspan="2" | 6-Gang-Schaltgetriebe | colspan="1" | 7-Gang-DSG | colspan="2" | 6-Gang-Schaltgetriebe | 6-Gang-DSG |- | style="Background:#F5F5F5" |'''Mjenjač, opcijonalno''' | – | 7-Gang-DSG | – | 7-Gang-DSG | 6-Gang-DSG | – |- | style="background:#F5F5F5" |'''Težina''' |1436&nbsp;kg |1454&nbsp;kg (1478&nbsp;kg) |1541&nbsp;kg |1539&nbsp;kg (1560&nbsp;kg) |1552&nbsp;kg (1571&nbsp;kg) |1615&nbsp;kg |- | style="background:#F5F5F5" |'''Ukupna težina''' |2060&nbsp;kg |2050&nbsp;kg (2100&nbsp;kg) |2130&nbsp;kg |2160&nbsp;kg |2180&nbsp;kg (2200&nbsp;kg) |2240&nbsp;kg |- | style="background:#F5F5F5" |'''Nosivost''' |699&nbsp;kg |671&nbsp;kg (697&nbsp;kg) |664&nbsp;kg |696&nbsp;kg (675&nbsp;kg) |703&nbsp;kg (704&nbsp;kg) |700&nbsp;kg |- | style="background:#F5F5F5" |'''Maks. brzina''' |189&nbsp;km/h |209&nbsp;km/h |218&nbsp;km/h |187&nbsp;km/h |208&nbsp;km/h |220&nbsp;km/h |- | style="background:#F5F5F5" |'''Ubrzanje 0–100&nbsp;km/h''' |11,3 s |8,9 s |8,3 s |11,9 s |9,3 s |8,2 s |- | style="background:#F5F5F5" |'''Potrošnja na 100&nbsp;km (kombinovano)''' |5,4–5,6 l S |5,6–5,8 l S<br> (5,4–5,6 l S) |6,1–6,2 l S |4,4–4,5 l D<br> (4,2–4,4 l D) |4,4–4,5 l D<br> (4,7–4,8 l D) |4,6–4,8 l D |- | style="background:#F5F5F5" |'''CO₂-emisije (kombinovano)''' |124–128 g/km |125–129 g/km |139–142 g/km |115–118 g/km |115–118 g/km |120–125 g/km |- | style="background:#F5F5F5" |'''Emisioni standard''' | colspan="6" | Euro 6 |} * Podaci u zagradi stoje za [[DSG]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|VW Touran}} * [http://www.volkswagen.de/de/models/touran.html Službena veb-stranica o VW Touranu II] {{Volkswagenova vozila}} 8h8kfhmi7qkykqp5gdukve1kqmbzjab 0 432711 3843142 3690592 2026-05-10T10:05:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843142 wikitext text/x-wiki '''Šahovska olimpijada''' je najznačajnije i najmasovnije ekipno [[šah]]ovsko takmičenje u organizaciji [[FIDE]]. [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]] po nazivom ''Turnir nacija'' ({{jez-en|Tournament of Nations}}) održana je u [[London]]u 1927. godine. Ritam takmičenja je u početku bio različit, ali se od 1950. godine ustalio na dvije godine. Isprva je turnir bio samo za muške ekipe, a od 1957. godine organiziraju se i olimpijade u ženskoj konkurenciji. Osim ovog takmičenja, organiziraju se [[Juniorska šahovska olimpijada|juniorske šahovske olimpijade]], [[Šahovska olimpijada slijepih|Šahovske olimpijade slijepih]] i [[Olimpijada dopisnog šaha|Olimpijade dopisnog šaha]]. Aktuelni pobjednici nakon [[Šahovska olimpijada 2016.|Šahovske olimpijade 2016.]] su Sjedinjene Američke Države u muškoj konkurenciji i Kina u ženskoj. ==Historija == ==Format takmičenja== == Pobjednici == {{Preuređivanje}} === Ekipno === ;Muškarci :{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" !rowspan=2|Godina!!rowspan=2|Domaćin!!colspan=2|I!!colspan=2|II!!colspan=2|III!!colspan=2|IV!!colspan=2|V!!colspan=2|VI |- ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi |- bgcolor="#FFFFFF" | ([[Šahovska olimpijada 1924.|1924.]]) | [[Pariz]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#F7F6A8;" | 31.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 30.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ŠVI}} | style="background:#FFDAB9;" | 29.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFFFFF;" | 27.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Lettland]] | style="background:#FFFFFF;" | 27.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ITA}} | style="background:#FFFFFF;" | 26.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | ([[Šahovska olimpijada 1926.|1926.]]) | [[Budapest]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 9.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|K JUG}} | style="background:#DCE5E5;" | 8.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFDAB9;" | 5.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Deutschland]] | style="background:#FFFFFF;" | 2.0 | style="background:#FFFFFF;" | - | style="background:#FFFFFF;" | - | style="background:#FFFFFF;" | - | style="background:#FFFFFF;" | - |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1927.|1927.]] | [[London]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 40.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Dänemark]] | style="background:#DCE5E5;" | 38.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#FFDAB9;" | 36.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Österreich]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1928.|1928.]] | [[Den Haag]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 44.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#DCE5E5;" | 39.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFDAB9;" | 37.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Österreich]] | style="background:#FFFFFF;" | 36.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ŠVI}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1930.|1930.]] | [[Hamburg]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#F7F6A8;" | 48.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 47.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Deutschland]] | style="background:#FFDAB9;" | 44.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Österreich]] | style="background:#FFFFFF;" | 43.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 42.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 41.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1931.|1931.]] | [[Prag]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#F7F6A8;" | 48.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#DCE5E5;" | 47.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFDAB9;" | 46.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 46.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Deutschland]] | style="background:#FFFFFF;" | 45.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Lettland]] | style="background:#FFFFFF;" | 45.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1933.|1933.]] | [[Folkestone]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#F7F6A8;" | 39.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#DCE5E5;" | 37.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Schweden]] | style="background:#FFDAB9;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Österreich]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1935.|1935.]] | [[Warschau]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#F7F6A8;" | 54.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Schweden]] | style="background:#DCE5E5;" | 52.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFDAB9;" | 52.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 51.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 49.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 45.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | ([[Schach-Olympia 1936.|1936.]]) | [[München]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 110.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#DCE5E5;" | 108.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Deutschland]] | style="background:#FFDAB9;" | 106.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 104.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 104.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Lettland]] | style="background:#FFFFFF;" | 96.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1937.|1937.]] | [[Stockholm]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#F7F6A8;" | 54.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 48.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFDAB9;" | 47.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFFFFF;" | 47.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 45.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 44.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1939.|1939.]] | [[Buenos Aires]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Deutschland]] | style="background:#F7F6A8;" | 36.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#DCE5E5;" | 35.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Estland]] | style="background:#FFDAB9;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Schweden]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Reichsprotektorat Böhmen und Mähren|Böhmen und Mähren]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1950.|1950.]] | [[Dubrovnik]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#F7F6A8;" | 45.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#DCE5E5;" | 43.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[BRD]] | style="background:#FFDAB9;" | 40.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 40.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 37.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Belgija]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1952.|1952.]] | [[Helsinki]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 21.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#DCE5E5;" | 19.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 19.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 18.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 17.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 16.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1954.|1954.]] | [[Amsterdam]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 34.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#DCE5E5;" | 27.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 26.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 23.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 23.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1956.|1956.]] | [[Moskva]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 31.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 26.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFDAB9;" | 26.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFFFFF;" | 23.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 22.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 22.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1958.|1958.]] | [[München]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 34.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 29.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFDAB9;" | 25.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 22.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Deutsche Demokratische Republik|DDR]] | style="background:#FFFFFF;" | 22.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1960.|1960.]] | [[Leipzig]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 34.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#DCE5E5;" | 29.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 22.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 21.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 21.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1962.|1962.]] | [[Warna]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 31.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 28.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFDAB9;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 23.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 21.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1964.|1964]] | [[Tel Aviv]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 36.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 32.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[BRD]] | style="background:#FFDAB9;" | 30.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 30.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 28.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 27.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1966|1966]] | [[Havanna]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 39.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#DCE5E5;" | 34.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFDAB9;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFFFFF;" | 30.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 29.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1968|1968]] | [[Lugano]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 39.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 31.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFDAB9;" | 30.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 29.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 29.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 27.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1970|1970]] | [[Siegen]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 27.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 26.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 23.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 22.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1972|1972]] | [[Skopje]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 42.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 40.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 38.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 32.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1974|1974]] | [[Nizza]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 46.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 37.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 36.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 36.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 35.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 35.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1976|1976]] | [[Haifa]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#F7F6A8;" | 37.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Niederlande]] | style="background:#DCE5E5;" | 36.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#FFDAB9;" | 35.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ARG}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 31.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Israel]] | style="background:#FFFFFF;" | 29.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | ([[Schachgegenolympiade 1976|1976]]) | [[Tripolis]] | style="background:#F7F6A8;" | [[El Salvador]] | style="background:#F7F6A8;" | 38.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Tunesien]] | style="background:#DCE5E5;" | 36 | style="background:#FFDAB9;" | [[Pakistan]] | style="background:#FFDAB9;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Irak]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ITA}} | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Türkei]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1978|1978]] | [[Buenos Aires]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 37.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#DCE5E5;" | 36.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Israel]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1980|1980]] | [[Valletta]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 39.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 39.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1982|1982]] | [[Luzern]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 42.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#DCE5E5;" | 36.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 35.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1984|1984]] | [[Thessaloniki]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 41.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#DCE5E5;" | 37.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1986|1986]] | [[Dubai]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 40.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#DCE5E5;" | 39.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 38.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Island]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1988|1988]] | [[Thessaloniki]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 40.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#DCE5E5;" | 34.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFDAB9;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1990|1990]] | [[Novi Sad]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 39.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#DCE5E5;" | 35.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#FFDAB9;" | 35.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1992|1992]] | [[Manila]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 39.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Usbekistan]] | style="background:#DCE5E5;" | 35.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Armenien]] | style="background:#FFDAB9;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Lettland]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Island]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1994|1994]] | [[Moskau]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 37.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Bosnien-Herzegowina|Bosnien-H.]] | style="background:#DCE5E5;" | 35.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Russland]] II | style="background:#FFDAB9;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1996|1996]] | [[Jerewan]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 38.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Ukraine]] | style="background:#DCE5E5;" | 35.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Armenien]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Spanien]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1998|1998]] | [[Elista]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 35.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#DCE5E5;" | 34.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFDAB9;" | 32.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Israel]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 31.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 31.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2000|2000]] | [[Istanbul]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 38.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Deutschland]] | style="background:#DCE5E5;" | 37.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFDAB9;" | 35.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 35.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Israel]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Georgien]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2002|2002]] | [[Bled]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 38.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 37.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Armenien]] | style="background:#FFDAB9;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Georgien]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2004|2004]] | [[Calvià]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Ukraine]] | style="background:#F7F6A8;" | 39.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Russland]] | style="background:#DCE5E5;" | 36.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Armenien]] | style="background:#FFDAB9;" | 36.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 35.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Israel]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Indien]] | style="background:#FFFFFF;" | 34.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2006|2006]] | [[Turin]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Armenien]] | style="background:#F7F6A8;" | 36.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#DCE5E5;" | 34.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Israel]] | style="background:#FFFFFF;" | 33.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 32.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] | style="background:#FFFFFF;" | 32.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2008|2008]] | [[Dresden]]¹ | style="background:#F7F6A8;" | [[Armenien]] | style="background:#F7F6A8;" | 19 / 400,5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Israel]] | style="background:#DCE5E5;" | 18 / 377,5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 17 / 362,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 348,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 375,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Aserbaidschan]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 359,5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2010|2010]] | [[Chanty-Mansijsk]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Ukraine]] | style="background:#F7F6A8;" | 19 / 380,5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Russland]] 1 | style="background:#DCE5E5;" | 18 / 379,5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Israel]] | style="background:#FFDAB9;" | 17 / 367,5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 355,5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 362,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] 2 | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 355,0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2012|2012]] | [[Istanbul]] | style="background:#F7F6A8;" |[[Armenien]] | style="background:#F7F6A8;" | 19 / 397,0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Russland]] | style="background:#DCE5E5;" | 19 / 388,5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFDAB9;" | 18 / 363,0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 390,5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 361,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 329,0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2014|2014]] | [[Tromsø]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 19 / 422,5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 17 / 372,0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Indien]] | style="background:#FFDAB9;" | 17 / 371,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 352,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Aserbaidschan]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 345,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 377,5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2016|2016]] | [[Baku]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#F7F6A8;" | 20 / 413,5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Ukraine]] | style="background:#DCE5E5;" | 20 / 404,5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Russland]] | style="background:#FFDAB9;" | 18 / 419 | style="background:#FFFFFF;" | [[Indien]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 350,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Norwegen]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 344,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Türkei]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 341,5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2018|2018]] | [[Batumi]] | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2020|2020]] | [[Chanty-Mansijsk]]<ref>http://www.fide.com/component/content/article/1-fide-news/9526-fide-presidential-board-meeting-held-in-moscow.html</ref> | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | |} ;Žene :{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" !rowspan=2|Godina!!rowspan=2|Domaćin!!colspan=2|I!!colspan=2|II!!colspan=2|III!!colspan=2|IV!!colspan=2|V!!colspan=2|VI |- ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi ! Država ! Bodovi |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1957|1957]] | [[Emmen (Drente)|Emmen]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 10.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Rumänien]] | style="background:#DCE5E5;" | 10.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Deutsche Demokratische Republik|DDR]] | style="background:#FFDAB9;" | 10.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 8.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 8.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 7.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1963|1963]] | [[Split]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 25.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#DCE5E5;" | 24.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Deutsche Demokratische Republik|DDR]] | style="background:#FFDAB9;" | 21.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 18.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 17.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 17.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1966 (Frauen)|1966]] | [[Oberhausen]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 22.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Rumänien]] | style="background:#DCE5E5;" | 20.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Deutsche Demokratische Republik|DDR]] | style="background:#FFDAB9;" | 17.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 16.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 16.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 15.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1969|1969]] | [[Lublin]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 26.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 20.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFDAB9;" | 19.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 18.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 17.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Deutsche Demokratische Republik|DDR]] | style="background:#FFFFFF;" | 17.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1972 (Frauen)|1972]] | [[Skopje]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 11.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Rumänien]] | style="background:#DCE5E5;" | 8.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFDAB9;" | 8.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 7.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 7.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 5.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1974 (Frauen)|1974]] | [[Medellín]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 13.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Rumänien]] | style="background:#DCE5E5;" | 13.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFDAB9;" | 13.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 13.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 9.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|ČEH}} | style="background:#FFFFFF;" | 9.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1976|1976]] | [[Haifa]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Israel]] | style="background:#F7F6A8;" | 17.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|ENG}} | style="background:#DCE5E5;" | 11.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Spanien]] | style="background:#FFDAB9;" | 11.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 10.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 9.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 9.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1978|1978]] | [[Buenos Aires]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 16.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 11.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[BRD]] | style="background:#FFDAB9;" | 11.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 11.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFFFFF;" | 10.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Spanien]] | style="background:#FFFFFF;" | 8.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1980|1980]] | [[Valletta]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 32.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 32.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFDAB9;" | 26.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 24.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1982|1982]] | [[Luzern]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 33.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Rumänien]] | style="background:#DCE5E5;" | 30.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFDAB9;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1984|1984]] | [[Thessaloniki]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 32.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#DCE5E5;" | 27.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFDAB9;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1986|1986]] | [[Dubai]] | style="background:#F7F6A8;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#F7F6A8;" | 33.5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 29.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFDAB9;" | 28.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 28.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[BRD]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1988|1988]] | [[Thessaloniki]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 33.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#DCE5E5;" | 32.5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFDAB9;" | 28.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFFFFF;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Griechenland]] | style="background:#FFFFFF;" | 24.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1990|1990]] | [[Novi Sad]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#F7F6A8;" | 35.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SSSR}} | style="background:#DCE5E5;" | 35.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFDAB9;" | 29.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1992|1992]] | [[Manila]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Georgien]] | style="background:#F7F6A8;" | 30.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Ukraine]] | style="background:#DCE5E5;" | 29.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFDAB9;" | 28.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 26.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1994|1994]] | [[Moskau]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Georgien]] | style="background:#F7F6A8;" | 32.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#DCE5E5;" | 31.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFDAB9;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Estland]] | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1996|1996]] | [[Jerewan]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Georgien]] | style="background:#F7F6A8;" | 30.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#DCE5E5;" | 28.5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Russland]] | style="background:#FFDAB9;" | 28.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFFFFF;" | 26.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 1998|1998]] | [[Elista]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 29.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Russland]] | style="background:#DCE5E5;" | 27.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Georgien]] | style="background:#FFDAB9;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 23.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|BUG}} | style="background:#FFFFFF;" | 23.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 23.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2000|2000]] | [[Istanbul]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 32.0 | style="background:#DCE5E5;" | [[Georgien]] | style="background:#DCE5E5;" | 31.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Russland]] | style="background:#FFDAB9;" | 28.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFFFFF;" | 27.0 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SFRJ}} | style="background:#FFFFFF;" | 26.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Niederlande]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2002|2002]] | [[Bled]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 29.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Russland]] | style="background:#DCE5E5;" | 29.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFDAB9;" | 28.0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Georgien]] | style="background:#FFFFFF;" | 27.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2004|2004]] | [[Calvià]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 31.0 | style="background:#DCE5E5;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#DCE5E5;" | 28.0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Russland]] | style="background:#FFDAB9;" | 27.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Georgien]] | style="background:#FFFFFF;" | 27.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Frankreich]] | style="background:#FFFFFF;" | 25.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 25.0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2006|2006]] | [[Turin]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Ukraine]] | style="background:#F7F6A8;" | 29.5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Russland]] | style="background:#DCE5E5;" | 28.0 | style="background:#FFDAB9;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#FFDAB9;" | 27.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|MAĐ}} | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Georgien]] | style="background:#FFFFFF;" | 24.5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2008|2008]] | [[Dresden]]⁽¹⁾ | style="background:#F7F6A8;" | [[Georgien]] | style="background:#F7F6A8;" | 18 / 411,5 | style="background:#DCE5E5;" | [[Ukraine]] | style="background:#DCE5E5;" | 18 / 406,5 | style="background:#FFDAB9;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFDAB9;" | 17 / 390,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 367,0 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 364,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Armenien]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 353,0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2010|2010]] | [[Chanty-Mansijsk]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] 1 | style="background:#F7F6A8;" | 22 / 439,5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#DCE5E5;" | 18 / 386,5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Georgien]] | style="background:#FFDAB9;" | 16 / 384,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Kuba]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 348,5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 336,5 | style="background:#FFFFFF;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 336,0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2012|2012]] | [[Istanbul]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 19 / 450,0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#DCE5E5;" | 19 / 416,0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFDAB9;" | 18 / 408,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Indien]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 336,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Rumänien]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 313,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Armenien]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 313,0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2014|2014]] | [[Tromsø]] | style="background:#F7F6A8;" | [[Russland]] | style="background:#F7F6A8;" | 20 / 420,5 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#DCE5E5;" | 18 / 406,0 | style="background:#FFDAB9;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFDAB9;" | 18 / 383,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Georgien]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 390,0 | style="background:#FFFFFF;" | [[Armenien]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 350,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Kasachstan]] | style="background:#FFFFFF;" | 17 / 320,0 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2016|2016]] | [[Baku]] | style="background:#F7F6A8;" | {{flagcountry|KIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 20 / 416,0 | style="background:#DCE5E5;" | {{flagcountry|POL}} | style="background:#DCE5E5;" | 17 / 427,5 | style="background:#FFDAB9;" | [[Ukraine]] | style="background:#FFDAB9;" | 17 / 404,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Russland]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 380,5 | style="background:#FFFFFF;" | [[Indien]] | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 342,5 | style="background:#FFFFFF;" | {{ZID|SAD}} | style="background:#FFFFFF;" | 16 / 332,5 |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2018|2018]] | [[Batumi]] | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | |- bgcolor="#FFFFFF" | [[Šahovska olimpijada 2020|2020]] | [[Chanty-Mansijsk]] | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#F7F6A8;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#DCE5E5;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFDAB9;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | | style="background:#FFFFFF;" | |} ⁽¹⁾ab 2008 Dresden: Matchpunkte / bei Gleichstand entscheidet die [[Feinwertungen für Schachturniere#Mannschaftswertungen#Olympiade-Sonneborn-Berger-Wertung|Olympiade-Sonneborn-Berger-Wertung]] == Olimpijade dopisnog šaha == {|class="wikitable" ! # !! Godine !! Zlatna medalja !! Srebrna medalja !! Bronzana medalja |- | I || 1949-1952 || {{flagcountry|HUN}} 25 || {{flagcountry|TCH}} 20 || {{flagcountry|SWE}} 19.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=103254 1.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | II || 1952-1955 || {{flagcountry|TCH}} 27.5 || {{flagcountry|SWE}} 27.5 || {{flagcountry|GER}} 27 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=103636 2.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | III || 1958-1961 || {{flagcountry|URS}} 35.5 || {{flagcountry|HUN}} 32.5 || {{flagcountry|YUG}} 32 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=103643 3.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | IV || 1962-1964 || {{flagcountry|URS}} 36 || {{flagcountry|GDR}} 28.5 || {{flagcountry|SWE}} 27.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=103650 4.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | V || 1965-1968 || {{flagcountry|TCH}} 31.5 || {{flagcountry|URS}} 30 || {{flagcountry|FRG}} 29.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=103657 5.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | VI || 1968-1972 || {{flagcountry|URS}} 38 || {{flagcountry|TCH}} 28.5 || {{flagcountry|GDR}} 25.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=103939 6.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | VII || 1972-1976 || {{flagcountry|URS}} 35.5 || {{flagcountry|BUL}} 30 || {{flagcountry|GBR}} 29.5 || <ref>[https://www.iccf.com|event?id=103943 7.CCOlympiad ICCF]{{Mrtav link}}</ref> |- | VIII || 1977-1982 || {{flagcountry|URS}} 46.5 || {{flagcountry|HUN}} 44 || {{flagcountry|GBR}} 41.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=104001 8.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | IX || 1982-1987 || {{flagcountry|GBR}} 33.5 || {{flagcountry|FRG}} 30 || {{flagcountry|URS}} 27 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=104047 9.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | X || 1987-1995 || {{flagcountry|URS}} 34 || {{flagcountry|ENG}} 33.5 || {{flagcountry|GDR}} 33.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=38679 10.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XI || 1992-1999 || {{flagcountry|TCH}} 45.5 <br /> {{flagcountry|URS}} 45.5 || || {{flagcountry|CAN}} 40 <br /> {{flagcountry|SCO}} 40 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=35071 11.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XII || 1998-2004 || {{flagcountry|GER}} 47.5 || {{flagcountry|LTU}} 42.5 || {{flagcountry|LAT}} 42.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=35072 12.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XIII || 2004-2009 || {{flagcountry|GER}} 38 || {{flagcountry|CZE}} 34.5 || {{flagcountry|POL}} 32 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=5734 13.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XIV || 2002-2006 || {{flagcountry|GER}} 45.5 || {{flagcountry|LTU}} 39.5 || {{flagcountry|USA}} 36 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=5392 14.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XV || 2006-2009 || {{flagcountry|NOR}} 48 || {{flagcountry|GER}} 47 || {{flagcountry|NED}} 46.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=1635 15.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XVI || 2010-2016 || {{flagcountry|CZE}} 33.5 || {{flagcountry|GER}} 28.5 || {{flagcountry|FRA}} 26.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=21733 16.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XVII || 2009-2012 || {{flagcountry|GER}} 44.5 || {{flagcountry|ESP}} 43.5 || {{flagcountry|ITA}} 39.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=19050 17.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XVIII || 2012-2016 || {{flagcountry|GER}} 41.5 || {{flagcountry|SVN}} 41 || {{flagcountry|ESP}} 39 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=32177 18.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XIX || 2016-2021 || {{flagcountry|BUL}} 27 || {{flagcountry|GER}} 26.5 || {{flagcountry|CZE}} 26.5 <br /> {{flagcountry|POL}} 26.5 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=60285 19.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XX || 2016-2019 || {{flagcountry|GER}} 39.5 || {{flagcountry|RUS}} 39.5 || {{flagcountry|ESP}} 39 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=60510 20.CCOlympiad ICCF]</ref> |- | XXI || 2020-2023 || {{flagcountry|GER}} 38 || {{flagcountry|LUX}} 37 || {{flagcountry|USA}} 37 || <ref>[https://www.iccf.com/event?id=83159 21.CCOlympiad ICCF]</ref> |- |} === Pojedinačno === === Pregled === == Vanjski linkovi == * [http://www.olimpbase.org Šahovske olimpijade na olimpbase.org] == Reference == <references /> {{Šah portal}} {{Šahovske olimpijade}} [[Kategorija:Šahovske olimpijade|*]] [[Kategorija:Međunarodna šahovska prvenstva]] bnp0x288esh8fr6l3kz6f2xrfghmhzw 0 445858 3842835 3804627 2026-05-09T13:10:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842835 wikitext text/x-wiki [[File:Fascist occupation of yugoslavia-sr.png|mini|desno|Jugoslavija nakon okupacije 1941.]] '''Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941.''' je jedan u nizu vojno-političkih događaja na jugoslavenskom ratištu za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. == Bosna i Hercegovina u NDH == Okupaciju Jugoslavije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] 1941. godine izvršile su [[Sile osovine|njemačke]], italijanske, [[Bugarska|bugarske]] i [[Mađarska|mađarske]] okupacione snage. Rat je počeo 6. aprila i jugoslavenske snage prisiljene su na kapitulaciju 17. aprila. Na okupiranoj teritoriji stvorena je [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), koja je bila "međunarodno" priznata (od sila Osovine) i imala punu njemačku podršku.<ref name="Petranović">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf |title=Branko Petranović: Srpski narod u ustanku |access-date=1. 5. 2018 |archive-date=9. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200109024633/http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf |url-status=dead }}</ref> U velikohrvatskoj koncepciji [[Bosna i Hercegovina]] tretirana je kao dio [[Hrvatska|hrvatskog]] povijesnog i etničkog teritorija. Istočna granica NDH definitivno određena je zakonskom odredbom od 7. juna 1941, prema kojoj veliki dio te granice čini rijeka [[Drina]], od ušća [[Brusnica|Brusnice]] u nju, a odatle nizvodno do ušća u rijeku [[Sava|Savu]].<ref name="NDH i IZ">{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/zbornik_bosna_i_hercegovina_1941_novi_pogledi.pdf |title= BOSNA I HERCEGOVINA 1941: NOVI POGLEDI - Denis Bećirović, NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA I ISLAMSKA ZAJEDNICA U 1941. GODINI |work= INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU Sarajevo, 2012 |access-date= 9. 2. 2018 |archive-date= 17. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180417031855/http://www.iis.unsa.ba/pdf/zbornik_bosna_i_hercegovina_1941_novi_pogledi.pdf |url-status= dead }}</ref> Po uzoru na politiku njemačkih nacista, ustaška Nezavisna Država Hrvatske 30. aprila 1941. godine objavila je rasne zakone, kojima van zakona stavila je [[Jevreji|jevrejsko]], [[Romi|romsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo.<ref name="NDH i IZ"/> Stvaranje etnički čistog teritorija u NDH bilo je u osnovi ustaškog plana. Na udaru ustaških organa vlasti naći će se i [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]] koji nisu podržavali njihovu vlast, a posebno [[Antifašizam|antifašistički]] orijentirani pojedinci. Potpuno obespravljivanje, masovni teror, otvaranje koncentracionih logora, prisilno pokrštavanje pravoslavnog stanovništva u katoličku vjeru i politika uništenja navedenog stanovništva, započinju nakon objavljivanja rasističkih zakonskih odredbi, među kojima se po surovosti posebno ističu: Zakonska odredba o obrani države i naroda, Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda, Zakonska odredba o zaštiti narodne i arijske kulture i Zakonska odredba o prijekim sudovima.'' == Prvi sukobi == Pošto su [[ustaše]] 6. maja zabranile proslavu vjerskog praznika (Đurđevdan), došlo je do pobune srpskog stanovništva oko [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. [[Sile Osovine|Nijemci]] su ugušili pobunu dolaskom iz [[Prijedor]]a i upotrebom topova i strijeljali 27 pripadnika srpske nacionalnosti, koji su sahranjeni na [[Memorijalni kompleks Šušnjar|Šušnjar]]u.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/susnjar%20BH%20kompl.pdf |title=Memorijalni kompleks u Sanskom Mostu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 9. 2017 |archive-date=12. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612055544/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/susnjar%20BH%20kompl.pdf |url-status=dead }}</ref> Borba pobunjenih sanskih seljaka vođena od 6. do 8. maja 1941. godine protiv ustaša i njemačkih jedinica, bila je prva borba u okupiranoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref name="Bokan">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/508.htm |title=Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED: Prvi oružani otpr ustašama i njemačkim jedinicama, strana 47 |work=RATNA PROŠLOST NARODA I NARODNOSTI JUGOSLAVIJE, Beograd 1988 |access-date=9. 3. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305161850/http://znaci.net/00003/508.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon napada Njemačke na [[SSSR|Sovjetski savez]] 22. juna 1941, sutradan u gatačkom kotaru dolazi do borbe između pobunjenika i ustaša, nakon čega su ustaše zapalile sela Šukoviće, Przine, Stepen i Pusto Polje i likvidirali oko 200 Srba, koji uglavnom nisu ni učestvovali u borbama.<ref name="Ustanak u Hercegovini">{{Cite web |url= http://bosnae.info/index.php/junski-ustanak-u-hercegovini-1941-stvarni-pocetak-ustanka-na-prostoru-bosne-hercegovine |title= Junski ustanak u Hercegovini 1941. – stvarni početak ustanka na prostoru Bosne i Hercegovine |work= |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> Pobuna se proširila na područja [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Stolac|Stoca]], [[Bileća]], [[Berkovići|Berkovića]]. Vlasti NDH dovode nove snage iz [[Mostar]]a i angažuju avijaciju. U pomoć su došle i italijanske jedinice potpomognute tenkovima. Dana 8. jula [[domobrani]] su ušli u [[Gacko]]. Dio pobunjenika povukao se prema crnogorskoj granici, a dio u planine između puteva sa namjerom da ostave oružje i vrate se svojim domovima. Time je okončan junski ustanak, a ustanici su na određeno vrijeme prestali biti organizovana prijetnja. == Ustanak 27. jula 1941. == Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji organizovan je i vođen od strane Centralnog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], koji je donio proglas narodima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] s pozivom na ustanak 4. jula 1941. godine na sjednici Poltibiroa ove partije u [[Beograd]]u. Nakon proglasa KPJ, prvi ustanak je podignut u [[Srbija|Srbiji]] već 7. jula, potom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 13. jula, u [[Slovenija|Sloveniji]] 22. jula. Stanovništvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske podiglo je ustanak 27. jula 1941. Ustanak je buknuo koordinirano, s obje strane gornjeg toka rijeke [[Una|Une]], na teritoriji jugoistočne Like i jugozapadne Bosne i u roku od nekoliko dana ustanici su uspjeli osvojiti područje od [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]a, [[Drvar]]a, [[Glamoč]]a, [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] do [[Donji Lapac|Donjeg Lapca]] i [[Srb (Gračac)|Srba]]. Ustaška vlast je odmah odgovorila odmazdom nad civilnim stanovništvom i tako izazvala rasplamsavanje ustanka na područje čitave Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sve do raspada Jugoslavije 1992, 27. juli obilježavao se kao Dan antifašističkog ustanka u SR Hrvatskoj i SR Bosni i Hercegovini.<ref>[http://www.historija.ba/d/207-ustanak-u-drvaru/ Ustanak u Drvaru]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.jadovno.com/arhiva/intervjui-reportaze-2/articles/dr-drago-egovan-srpski-ustanak-u-drvaru-i-srbu-27-ula-1941-godine-protiv-terora-i-genocida-nezavisne-drzhave-xrvatske.html |title=Ustanak u Drvaru i Srbu |access-date=1. 5. 2018 |archive-date=4. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804025631/http://jadovno.com/arhiva/intervjui-reportaze-2/articles/dr-drago-egovan-srpski-ustanak-u-drvaru-i-srbu-27-ula-1941-godine-protiv-terora-i-genocida-nezavisne-drzhave-xrvatske.html |url-status=dead }}</ref> == Podjela ustanika == Do septembra 1941. ustanici su sebe nazivali jedinstvenim imenom ''gerilci''. Na [[Savjetovanje u Stolicama|savjetovanju u Stolicama]] 26-27 septembra vojnog i partijskog rukovodstva KPJ donešene su bitne odluke za ustanak 1941. godine: * o razvoju i nadležnostima pokrajinskih vojnih štabova i štabova odreda, * kao osnovna borbena i taktička jedinica usvojen je [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|partizanski odred]] * za sve borce, u čitavoj zemlji, usvojen je naziv "[[partizani]]" * za sve partizane uvedene su odgovarajuće oznake, simboli i pozdrav ''Smrt fašizmu - Sloboda narodu''. Mjesec dana kasnije nije došlo do dogovora rukovodstva [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] sa Ravnogorskim pokretom ([[četnici]]), prvenstveno oko pitanja organizacije vlasti i načina borbe protiv okupatora. U novembru dolazi i do otvorenih sukoba. Cilj ravnogorskog pokreta bio je uspostavljanje stanja prije 6. aprila 1941, tj. status ''quo ante bellum''. Četnički pokret nije bio fokusiran na borbu protiv okupacionih snaga, već na kolaboraciju, prvenstveno sa italijanskim političkim organima i vojnim formacijama.<ref name="Redžić">{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=pVCx3jerQmYC&pg=PA116&lpg=PA116&dq=prvo+zasjedanje+avnoja&source=bl&ots=fR61WOv0jQ&sig=Rx4U1T-Zkg6lMIlaK4z6gnkhl28&hl=sr&sa=X&ved=0ahUKEwid8_jSoMjZAhVGrRQKHQjADrU4ChDoAQgwMAE#v=onepage&q=prvo%20zasjedanje%20avnoja&f=false|title= Enver Redžić: Bosnia and Herzegovina in the Second World War |work= |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> == Vanjski linkovi == * [https://www.lupiga.com/vijesti/uz-dan-ustanka-u-hrvatskoj-i-bosni-i-hercegovini-ordenje-suti-u-zaboravu Uz Dan ustanka] == Literatura == == Reference == {{Refspisak|2}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi‎]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke]] [[Kategorija:Sukobi u 1941.]] gkqo9bmd26a42x4u254xf7lys3cuk4m 0 446379 3843054 3807187 2026-05-10T00:06:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843054 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Frederick_Lamb's_painting_of_William_Penn_IMG_3800.JPG|desno|mini|Frederick S. Lambova slika William Penna u Brooklyn muzeju]] '''William Penn''' (14. oktobra 1644 – 30. jula 1718) bio je sin Sir William Penna, i bio je engleski poduzetnik nekretnina, filozof, rani [[Kvekeri|kveker]], i osnivač engleske sjevernoameričke kolonije Provincija Pennsylvania. On je rani zagovornik demokratije i vjerske slobode,<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/William-Penn-English-Quaker-leader-and-colonist|title=William Penn {{!}} English Quaker leader and colonist|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=5. 6. 2018}}</ref> poznat po dobrim odnosima i uspješnom ugovoru postignutom sa domorocima u Delawareu. Pod njegovom upravom, planirana je i razvijena [[Philadelphia]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikisource|works=or}}{{Commons category|William Penn}}{{wikiquote}} * [http://edsitement.neh.gov/view_lesson_plan.asp?id=717 Lesson Plan: William Penn's Peaceable Kingdom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101012104132/http://edsitement.neh.gov//view_lesson_plan.asp?id=717|date=12. 10. 2010}} * [http://williampenn.org William Penn Appleton and Klos Biography] * [[iarchive:lifewilliampenn01weemgoog|The Life of William Penn]] by M. L. Weems, 1829. Full-text free to read and search version of Tim Unterreiner biography from 1829 original published in Philadelphia. * [https://web.archive.org/web/19970430071010/http://xroads.virginia.edu/~CAP/PENN/pnhome.html William Penn, Visionary Proprietor] by Tuomi J. Forrest, at the University of Virginia * ''[http://www.quaker.org/wmpenn.html William Penn, America's First Great Champion for Liberty and Peace]'' by Jim Powell * [http://www.quakerinfo.com/quakpenn.shtml William Penn] by Bill Samuel * [http://archive.pym.org/exhibit/p078.html Penn's Holy Experiment: The Seed of a Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111011015404/http://archive.pym.org/exhibit/p078.html|date=11. 10. 2011}} * [http://www.gwyneddmeeting.org/history/penntower.html Penn in the Tower of London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200331024608/http://www.gwyneddmeeting.org/history/penntower.html|date=31. 3. 2020}} * [http://www.offtolondon.com/hiddenlondoncopy/william_penn.html Hidden London]{{Mrtav link}} Penn in the Tower * [https://web.archive.org/web/20010816120135/http://www.win.tue.nl/~engels/discovery/penn.html original version of this article] (copied with permission) * [https://www.mises.org/story/1865 "Pennsylvania's Anarchist Experiment: 1681–1690"], Prof. Murray N. Rothbard, excerpt from ''Conceived in Liberty'', Vol. 1 (Auburn, Alabama: The [[Ludwig von Mises Institute]], 1999) * {{Find a Grave|802}} * [http://www.penntreatymuseum.org Penn Treaty Museum] === Penn-ovi radovi === * {{Gutenberg author|id=Penn,+William}} * {{Internet Archive author|sname=William Penn}} * {{Librivox author|id=8779}} * ''[[No Cross, No Crown]]'' (1669). 2nd edition published in 1682. Written during his imprisonment in the Tower of London. * The Christian Quaker, and his divine testimony vindicated by Scripture, reason, and authorities, against the injurious attempts ... lately made ... to render him odiously inconsistent with Christianity and Civil Society. In II. Parts., (1674).(part one written by Penn; Part two by George Whitehead, 1673). * ''[http://www.tractassociation.org/tracts/true-spiritual-liberty/ True Spiritual Liberty]'' (1681) * ''[[Some Fruits of Solitude in Reflections and Maxims]]'' (1682) * ''[http://avalon.law.yale.edu/subject_menus/statech.asp Frame Of Government Of Pennsylvania]'' (1682) From the Avalon Project, Yale Law School. * [http://www.qhpress.org/quakerpages/qwhp/pp340.htm Letter to his wife, Gulielma] (1682) * [http://www.qhpress.org/quakerpages/qwhp/q1718b.htm Early Quaker writings] contains several documents by Penn and his wife. * ''[http://www.tractassociation.org/tracts/key/ A Key] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170753/http://www.tractassociation.org/tracts/key/|date=28. 2. 2017}}'' (1692) * [http://www.strecorsoc.org/penn/pcr_intr.html Primitive Christianity Revived] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050405083833/http://www.strecorsoc.org/penn/pcr_intr.html|date=5. 4. 2005}} (1696) * [http://www.hallvworthington.com/wjournal/journalintro.html Preface to George Fox's Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070703063710/http://www.hallvworthington.com/wjournal/journalintro.html|date=3. 7. 2007}} (1694) * [[iarchive:riseandprogress03penngoog|The Rise and Progress of the People Called Quakers by William Penn (1905 ed.)]] * [https://digitalcollections.nypl.org/items/8b8391d0-ab08-857b-e040-e00a18065d46 An Essay towards the Present and Future Peace of Europe by the Establishment of a European Dyet, Parliament or Estates] (1693) * {{cite book|author1=William Penn & Richard Claridge|url=https://archive.org/details/extractsfromwri00clargoog|title=Extracts from The Writings of William Penn & Richard Claridge, on the Death and Sufferings of Our Lord Jesus Christ|publisher=William and Samuel Graves|year=1817|editor=Anonymous|location=London|access-date=3. 1. 2010}} Full text at Internet Archive (archive.org) * Dunn, Mary Maples, Dunn, Richard S., Bronner, Edwin, and Fraser, David. ''The papers of William Penn'', 5 volumes. Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1981–87. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1644.]] [[Kategorija:Umrli 1718.]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] 4vloqpga7ki8h1jbj9vgbgdjerm8u4n 0 446994 3843050 3834858 2026-05-09T23:25:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Warren Buffett | slika = Warren Buffett at the 2015 SelectUSA Investment Summit (cropped).jpg | opis = Buffett 2015. | ime_pri_rođenju = Warren Edward Buffett | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1930|8|30}} | mjesto_rođenja = [[Omaha]], [[Nebraska]], SAD | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Omaha]], [[Nebraska]], SAD | alma_mater = [[Univerzitet Pennsylvania]]<br/>[[Univerzitet Nebraske u Lincolnu]]<br/>[[Columbia univerzitet]] | zanimanje = Investitor, poslovni magnat i filantrop | godine_aktivnosti = 1951–sada | poznat_po = Rukovodstvo [[Berkshire Hathaway]] sa [[Charlie Munger]]om | supružnik = {{Brak|[[Susan Buffett|Susan Thompson]]<br/>|1952|2004|kraj=smrt}}<br/>{{Brak|Astrid Menks<br/>|2006}} | djeca = [[Susan Alice Buffett]]<br/>[[Howard Graham Buffett]]<br/>[[Peter Buffett]] | roditelji = [[Howard Buffett]]<br/>Leila Stahl Buffett | rodbina = [[Howard Warren Buffett]] {{small|(unuk)}} | potpis = Warren Buffett Signature.svg }} '''Warren Edward Buffett''' ({{IPAc-en|ˈ|b|ʌ|f|ᵻ|t}}; rođen 30. augusta 1930)<ref name=biography.com>{{cite web|url=http://www.biography.com/people/warren-buffett-9230729|title=Warren Buffett Biography|publisher=Biography.com ([[FYI (TV network)|FYI]]/[[A&E Networks]])|access-date=28. 6. 2018|archive-date=28. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160128091059/http://www.biography.com/people/warren-buffett-9230729|url-status=dead}}</ref> [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je poslovni magnat, investitor i filantrop koji radi kao predjednik i izvršni direktor [[Berkshire Hathaway]]a. On se smatra jednim od najuspješnijih investitora na svijetu<ref>{{cite web|title=Ten great investors|url=http://www.incademy.com/courses/ten-great-investors/-warren-buffett/1/1040/10002|website=Incademy Investor Education|publisher=Harriman House Ltd.|access-date=28. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151120201106/http://www.incademy.com/courses/ten-great-investors/-warren-buffett/1/1040/10002|archive-date=20. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Farrington|first1=Robert|title=The top 10 investors of all time|url=http://thecollegeinvestor.com/972/the-top-10-investors-of-all-time|website=The College Investor|publisher=The College Investor, LLC|access-date=20. 11. 2015}}</ref> i njegovo bogatstvo, u maju 2025. godine, je procijenjeno na [[Američki dolar|US$]]160 milijardi, što ga čini petom [[The World's Billionaires|najbogatijom osobom na svijetu]].<ref>{{cite web|title=Warren Buffett|url=https://www.forbes.com/profile/warren-buffett|work=Forbes|access-date=14. 11. 2020}}</ref> Buffett je rođen u [[Omaha|Omahi]], [[Nebraska]]. Svoj interes za poslovanje i ulaganje razvio je u svojoj mladosti, pa je u 1947. godini krenuo u [[Škola Wharton Univerziteta Pennsylvania|Školu Wharton Univerziteta Pennsylvania]] prije nego što se sa 19 godina prebacio i završio [[Univerzitet Nebraske u Lincolnu|Univerzitet Nebraske]]. Diplomirao je također i sa [[Columbia Business School]], gdje je oblikovao svoju filozofiju investiranja oko koncepta [[vrijednosno ulaganje|vrijednosnog ulaganja]], čiji je pionir bio [[Benjamin Graham]]. Pohađao je [[New York Institute of Finance]] kako bi fokusirao svoju ekonomsku pozadinu i ubrzo započeo razna poslovna partnerstva, uključujući i ono sa Grahamom. Stvorio je firmu Buffett Partnership nakon sastanka sa [[Charlie Munger]]om, nakon čega je njegova firma kupila proizvodnju tekstila pod nazivom [[Berkshire Hathaway]] čije su ime preuzeli kako bi stvorili raznoliku holding kompaniju. Buffett je predsjednik i najveći dioničar Berkshire Hathawaya od 1970. godine,<ref name="investopedia">{{cite web |url=http://www.investopedia.com/university/greatest/warrenbuffett.asp |title=The Greatest Investors: Warren Buffett |publisher=[[Investopedia.com]] |access-date=28. 6. 2018}}</ref> i nazvan je "Čarobnjak", "Oracle" ili "Sage" od Omahe od strane globalnih medija.<ref>{{cite journal|first=Alex |last=Markels |title=How to Make Money the Buffett Way |journal=[[U.S. News & World Report]] |date=29. 7. 2007 |url=https://www.usnews.com/usnews/biztech/articles/070729/6intro.htm |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022065118/http://www.usnews.com/usnews/biztech/articles/070729/6intro.htm |archive-date=22. 10. 2013 |df= }}</ref><ref>{{cite journal| first=Aline|last=Sullivan| title=Buffett, the Sage of Omaha, Makes Value Strategy Seem Simple: Secrets of a High Plains Investor| journal=[[International Herald Tribune]]| date=20. 12. 1997| url=https://www.nytimes.com/1997/12/20/your-money/20iht-mbuff.t.html| ref=harv}}</ref> Poznat je po svojoj privrženosti vrijednosnom ulaganju i ličnoj skromosti uprkos svom ogromnom bogatstvu.<ref>{{cite news |url=http://www.msnbc.com/id/18555690/ |publisher=[[MSNBC]] |title=What Warren Buffett might buy |author=Gogoi, Pallavi |date=8. 5. 2007 |access-date=28. 6. 2018 }}{{Mrtav link}}</ref> Istraživanje objavljeno na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] svrstava Buffettovu metodologiju investiranja u "osnivački centrizam" – definisan razlikom u razmišljanju menadžera i osnivača, kao etička dispozicija prema dioničarskom kolektivu i intenzivnom stvaranju eksponencijalne vrijednosti. U suštini, Buffetova koncentrisana ulaganja osiguravaju menadžere od kratkotrajnih pritisaka na tržištu.<ref name=":5">{{cite web|last1=Rojas|first1=Claudio|title=Eclipse of the Public Corporation Revisited: Concentrated Equity Ownership Theory|url=https://www.law.ox.ac.uk/business-law-blog/blog/2017/06/eclipse-public-corporation-revisited-concentrated-equity-ownership|publisher=The University of Oxford|access-date=28. 6. 2018|archive-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805115243/https://www.law.ox.ac.uk/business-law-blog/blog/2017/06/eclipse-public-corporation-revisited-concentrated-equity-ownership|url-status=dead}} ("From the perspective of founder centrism, 3G Capital’s private equity control position in publicly traded companies is conceptually akin to Berkshire Hathaway’s management-friendly disposition. Both acquire concentrated positions with a focus on long-term business fundamentals, a disinclination towards discriminatory costs, and an ethical disposition towards fellow shareholders".)</ref> Buffett je značajan filantrop, obavezujući se da će dati 99%<ref>{{cite news| url=http://money.cnn.com/2010/06/15/news/newsmakers/Warren_Buffett_Pledge_Letter.fortune/index.htm |publisher=CNN | title=My philanthropic pledge | first=Warren | last=Buffett | date=16. 6. 2010}}</ref> svog bogatstva u dobrotvorne svrhe, prije svega kroz [[Fondacija Bill & Melinda Gates|Fondaciju Bill & Melinda Gates]]. On je 2009. godine osnovao [[The Giving Pledge]] s Bill Gatesom i Markom Zuckerbergom, pri čemu se milijarderi obavezuju da će izdvojiti bar polovinu svog bogatstva. On također aktivno doprinosi političkim dešavanjima, podržavši demokratsku kandidatkinju [[Hillary Clinton]] na [[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|američkim predsjedničkim izborima 2016]];<ref name="auto">[https://www.nytimes.com/politics/first-draft/2015/12/16/warren-buffett-endorses-hillary-clinton-and-calls-for-higher-taxes-on-wealthy/?_r=0 Warren Buffett Endorses Hillary Clinton and Calls for Higher Taxes on Wealthy] 16. 12. 2015</ref> također javno se suprotstavio politici, akcijama i izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=S6irBmOnQEc|title=America should stand for more than just wealth, says Warren Buffett|last=PBS NewsHour|date=26. 6. 2017|via=YouTube}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} * [http://www.berkshirehathaway.com/ Službeni vebsajt Berkshire Hathawaya] * [https://web.archive.org/web/20130409020602/http://thebuffett.com/ The Buffett] * [http://www.dividendgrowthinvestor.com/2009/07/buffett-partnership-letters.html Buffett Partnership Letters] {{s-start}} {{s-hon}} {{s-bef|prije=[[Ingvar Kamprad]]}} {{s-ttl|naslov=[[The World's Billionaires|Najbogatija osoba na svijetu]]|years=?–1995}} {{s-aft|rows=2|poslije=[[Bill Gates]]}} |- {{s-bef|prije=[[Bill Gates]]}} {{s-ttl|naslov=[[The World's Billionaires|Najbogatija osoba na svijetu]]|years=2008–2009}} {{s-end}} {{DEFAULTSORT:Buffett, Warren}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američki poslovni ljudi 20-og vijeka]] [[Kategorija:Američki poslovni ljudi 21-og vijeka]] [[Kategorija:Američki milijarderi]] [[Kategorija:Američki agnostici]] [[Kategorija:Američki finansijski analitičari]] [[Kategorija:Američki osnivači finansijskih kompanija]] [[Kategorija:Američki investitori]] [[Kategorija:Američki filantropi]] [[Kategorija:Zaposleni u Berkshire Hathawayu]] [[Kategorija:Fondacija Bill & Melinda Gates]] [[Kategorija:Porodica Buffett|Warren]] [[Kategorija:Poslovni ljudi iz Omahe]] [[Kategorija:Poslovni ljudi iz Nebraske]] [[Kategorija:Direktori Berkshire Hathawaya]] [[Kategorija:Direktori The Coca-Cola Company]] [[Kategorija:Bivši studenti Columbia Business School]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Nebraska–Lincoln]] [[Kategorija:Bivši studenti Woodrow Wilson High School (Washington, D.C.)]] fz5lc27btwiukelc3dp41gl7ocegicd 0 450832 3843042 3640929 2026-05-09T22:01:34Z IV LOZA 180522 /* */ 3843042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zoran Šerbedžija | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzičar, snimatelj, producent | instrument = [[Gitara]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = [[Jugoton]], [[Diskoton]] | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]] s kojom je snimio album [[No. 4 (album)|No. 4]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je 1991 godine svirao gitaru na albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] ''"[[Nekako s proljeća]](album)|Nekako s proljeća]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] <ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''"[[Vrijeme za nas]]"''. Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bunjar hard rok grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] spwx97vbk9l81uojd4bbvqy5jjbpsxc 3843043 3843042 2026-05-09T22:02:58Z IV LOZA 180522 /* */ 3843043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zoran Šerbedžija | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzičar, snimatelj, producent | instrument = [[Gitara]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = [[Jugoton]], [[Diskoton]] | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988 god. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je 1991 godine svirao gitaru na albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] ''"[[Nekako s proljeća]](album)|Nekako s proljeća]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] <ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''"[[Vrijeme za nas]]"''. Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bunjar hard rok grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b7rel7bbwhp8obafa9eof0xr502ub8u 3843044 3843043 2026-05-09T22:05:55Z IV LOZA 180522 /* */ 3843044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zoran Šerbedžija | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzičar, snimatelj, producent | instrument = [[Gitara]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = [[Jugoton]], [[Diskoton]] | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988 god. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je od jeseni 1990 god. bio član Crvene jabuke i 1991 god. svirao gitaru na albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] (album)|Nekako s' proljeća]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] <ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''"[[Vrijeme za nas]]"''. Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bunjar hard rok grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] roj7v2ob1p0ex6knxo6lt0nhkx1795s 3843072 3843044 2026-05-10T05:57:29Z IV LOZA 180522 /* */ 3843072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zoran Šerbedžija | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzičar, snimatelj, producent | instrument = [[Gitara]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač [[Jugoton]], [[Diskoton]], [[Hi-Fi Centar]] | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988 god. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je od jeseni 1990 god. bio član Crvene jabuke i 1991 god. svirao gitaru na albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] (album)|Nekako s' proljeća]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] <ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''"[[Vrijeme za nas]]"''. Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bunjar hard rok grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8pykudklxq19dazzq5sagw8gtvigzh6 3843073 3843072 2026-05-10T05:58:47Z IV LOZA 180522 /* */ 3843073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zoran Šerbedžija | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzičar, snimatelj, producent | instrument = [[Gitara]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač [[Jugoton]], [[Diskoton]], [[Hi-Fi Centar]] | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988 god. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je od jeseni 1990 god. bio član Crvene jabuke i 1991 god. svirao gitaru na albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] (album)|Nekako s' proljeća]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] <ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''"[[Vrijeme za nas]]"''. Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bunjar hard rok grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6napvwj4ht3m0r5c4k26amomtvkiz49 3843090 3843073 2026-05-10T07:00:25Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/IV LOZA|IV LOZA]] ([[User talk:IV LOZA|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3640929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zoran Šerbedžija | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = muzičar, snimatelj, producent | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = [[Jugoton]] | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]] s kojom je snimio album [[No. 4 (album)|No. 4]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je iste godine svirao bas-gitaru na trećem albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] ''"[[Sanjati (album)|Sanjati]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] <ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''"[[Vrijeme za nas]]"''. Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bunjar hard rok grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski producenti]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1rptx4o0qv9qnxv5s43zq4fr1o52q9a 0 451065 3843070 3758211 2026-05-10T05:36:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843070 wikitext text/x-wiki '''Zlatka Halilagić''' (rođena u [[Bihać]]u, [[SFRJ|SFR Jugoslavija]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] manekenka, glumica i model.<ref>{{Cite web |url=https://www.ekskluziva.ba/modna-revija-zlatke-halilagic/1858 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 1. 2019 |archive-date=26. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220626115453/https://www.ekskluziva.ba/modna-revija-zlatke-halilagic/1858 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.top-magazin-frankfurt.de/news/top-lounge-im-kempinski-frankfurt/</ref>. Halilagić danas živi i radi u [[London]]u, [[Los Angeles]]u i u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]]. Započela je svoju karijeru kao 16-godišnjakinja kad ju je otkrio modni agent na ulici. Sa 18 godina osvojila je niz natjecanja za modeliranje. Odatle ju je nekoliko fotografa otkrilo i tako je danas sve više tražena i izvan Njemačke<ref>https://www.modelmanagement.com/de/model/zlatka-halilagic/</ref><ref>{{Cite web |url=https://danielaprusina.com/ZLATKA-HALILAGIC |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 1. 2019 |archive-date=20. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190220165901/https://danielaprusina.com/ZLATKA-HALILAGIC |url-status=dead }}</ref>. U 2015. godini, [[Njemačka|njemački]] redatelj [[Sascha Goldberg]] zapazio ju je, te joj je odmah dao glavnu ulogu u svom novom nadolazećem filmu pod nazivom Testosteron<ref>http://www.frankfurt-testosteron.de/gallery/</ref><ref>https://m.imdb.com/name/nm6901092/</ref><ref>https://www.journal-frankfurt.de/journal_news/Leute-3/1-Frankfurter-Stadtgefluester-Viele-Gaeste-ueber-den-Daechern-der-Stadt-23073.html{{Mrtav link}}</ref>, koji će biti objavljen u kinima 2020. godine. U 2018 godini Halilagić je primila svoje prve ponude iz [[Hollywood]]a i odlučila prihvatiti savjet svog agenta da se preseli u Los Angeles. Pored njenog maternjeg [[Njemački jezik|njemačkog]] govori i [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[španski jezik]]. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Halilagić, Zlatka}} [[Kategorija:Biografije, Bihać]] 1dv4re921u7xde3jaqv3drtdltc1uql 0 451281 3843048 3521542 2026-05-09T23:17:24Z ~2026-28056-50 181178 /* Historija */ 3843048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Karačajci | ukupno = 0ko 225.000 (2010) | regija1 = {{ZID|Rusija}} | pop1 = 218.403 | ref1 =(2010) <ref name="2010.СРФ">[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab7.xls Всероссийская перепись населения 2010 г. Национальный состав регионов России] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501193326/https://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab7.xls |date=1. 5. 2020 }}; [http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/results2.html Итоги Всероссийской переписи населения 2010 года в отношении демографических и социально-экономических характеристик отдельных национальностей] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513001819/https://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/results2.html |date=13. 5. 2020 }}</ref><ref name="этнорф2010">{{Cite web |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |title=Всероссийская перепись населения 2010. Национальный состав населения РФ 2010 |access-date=15. 1. 2019 |archive-date=21. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210721051943/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |url-status=dead }}</ref><br>od toga u: | regija2 = {{nbsp|4}} [[Karačajevo-Čerkezija]] | pop2 = 194.324 | ref2 = <ref name="этнорф2010"/> | regija3 = {{nbsp|4}} [[Stavropoljski kraj]] | pop3 = 15.594 | ref3 = <ref name="этнорф2010"/> | regija4 = {{nbsp|4}} [[Moskva]] | pop4 = 1.184 | ref4 = <ref name="этнорф2010"/> | regija5 = {{nbsp|4}} [[Krasnodarski kraj]] | pop5 = 1.100 | ref5 = <ref name="этнорф2010"/> | regija6 = {{nbsp|4}} [[Kabardino-Balkarija]] | pop6 = 1.028 | ref6 = <ref name="этнорф2010"/> | regija7 = {{nbsp|4}} [[Rostovska oblast]] | pop7 = 571 | ref7 = <ref name="этнорф2010"/> | regija8 = {{nbsp|4}} [[Moskovska oblast]] | pop8 = 550 | ref8 = <ref name="этнорф2010"/> | regija9 = {{nbsp|4}} [[Sankt Peterburg]] | pop9 = 321 | ref9 = <ref name="этнорф2010"/> | regija10 = {{nbsp|4}} [[Volgogradska oblast]] | pop10 = 230 | ref10 = <ref name="этнорф2010"/> | regija11 = {{nbsp|4}} [[Saratovska oblast]] | pop11 = 199 | ref11 = <ref name="этнорф2010"/> | regija12 = {{nbsp|4}} [[Jamalskonenečki autonomni okrug]] | pop12 = 180 | ref12 = <ref name="этнорф2010"/> | regija13 = {{nbsp|4}} [[Kalmikija]] | pop13 = 165 | ref13 = <ref name="этнорф2010"/> | regija14 = {{ZID|Kirgistan}} | pop14 = 2.600 | ref14 = <ref>{{cite web|url=http://joshuaproject.net/countries/KG|title=Kyrgyzstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission}}</ref> | regija15 = {{ZID|Kazahstan}} | pop15 = 1.600 | ref15 = <ref>{{cite web|url=http://joshuaproject.net/countries/KZ|title=Kazakhstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission}}</ref> | regija16 = {{ZID|Sirija}} | pop16 = 5.000 | ref16 = | regija17 = {{ZID|Turska}} | pop17 = 20.000 | ref17 = | jezici = [[Karačaj-balkarski jezik|Karačaj-balkarski]]<br>[[Ruski jezik|ruski]] | vjera = uglavnom [[Sunitski islam|muslimani suniti]] [[Hanefijski mezheb|Hanefijskog mezheba]] | vezano = {{Br separated entries|[[Nahski narodi]]|[[Sjeverno-kavkaski narodi]]}} }} '''Karačajci''' su [[Turkijski narodi|turkijski narod]] [[Kavkaz|Sjevernog Kavkaza]] koji uglavnom naseljava [[Rusija|rusku]] republiku [[Karačajevo-Čerkezija|Karačajevo-Čerkeziju]]. == Historija == [[Datoteka:Karachay patriarchs in the 19th century.jpg|thumb|300px|lijevo|Najznačajniji predstavnici Karačajaca u 19. vijeku.]] Karačajci su pripadnici turkijske grupe naroda a vode porijeklo od [[Kipčaci|Kipčaka]] dok zajednički jezik dijele sa [[Kumici]]ma iz [[Dagestan]]a. Kipčaci su naselili Kavkaz u 11. vijeku i uspostavili svoju državu [[Alanija|Alaniju]] sa glavnim gradom [[Maghasu]] još prije [[Mongolsko carstvo|mongolskih]] osvajanja. Kao glavni grad te države neki autori navode [[Arkhyz]], naselje u planinama koje su trenutno naseljene Karačajcima dok ga drugi autori smještaju na područje današnje [[Ingušetija|Ingušetije]] ili [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjeverne Osetije-Alanije]]. U 14. vijeku, Alanija je uništena od strane tursko-mongolskog vladara [[Timur Lenk|Timura]] pri čemu se desetkovano stanovništvo raselilo u planine. Timurovi upadi na područje Sjevernog Kavkaza bili su uvod u proces prelaska stanovništva tog područja u [[islam]]. Tokom 19. vijeka Rusija je preuzela to područje nakon [[Rusko osvajanje Kavkaza|ruskog osvajanja Kavkaza]]. 20. oktobra 1828. godine vođena je [[bitka kod Khasauke]] u kojoj je ruska vojska pod komandom generala srpske nacionalnosti [[Georgij Arsenijevič Emmanuel|Georgija Arsenijeviča Emmanuela]] odnijela pobjedu preko vojske pod komandom princa Islama [[Krimšamhalovi|Krimšamhalova]]. Dan poslije bitke, dok se ruska vojska približavala [[aul]]u Kart-Dzhurta, predstavnici Karačajaca su se sastali sa ruskim prerdstavnicima pri čemu je postignut dogovor o uključivanju Karačajaca u [[Rusko carstvo]]. Nakon zauzimanja područja koje su naseljavali, Karačajci su zadržali izvjesni vid autonomije. Saradnja sa susjednim muslimanskim narodima i dalje se odvijajala na osnovu narodnih običaja i [[šerijat]]skog zakona. == Religija == Prema religijskom opredjeljenju Karačajci su uglavno [[Sunitski islam|sunitski muslimani]], [[Hanefijski mezheb|hanefijskog mezheba]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Karachays}} *[https://web.archive.org/web/20190516190307/https://www.ulucami.org/ Ulu Cami: Karačajska zajednica u Sjevernom Jerseyu] {{en}} *[https://web.archive.org/web/20190503151855/http://www.akba.org/ Američko udruženje Karačajaca] *[https://web.archive.org/web/20190113193022/http://kcr.narod.ru/miziev/miz-e.htm I. Miziev. Historija Karačajaca od antičkog doba]. {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Karačajci]] [[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Turske]] [[Kategorija:Turkijski narodi]] [[Kategorija:Kavkaski narodi]] [[Kategorija:Muslimanske zajednice Rusije]] iscyk81idcwt1gpntkwnia61u3y699x 3843049 3843048 2026-05-09T23:22:24Z DarqaviPalladin 165875 /* Historija */ 3843049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Karačajci | ukupno = 0ko 225.000 (2010) | regija1 = {{ZID|Rusija}} | pop1 = 218.403 | ref1 =(2010) <ref name="2010.СРФ">[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab7.xls Всероссийская перепись населения 2010 г. Национальный состав регионов России] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501193326/https://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab7.xls |date=1. 5. 2020 }}; [http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/results2.html Итоги Всероссийской переписи населения 2010 года в отношении демографических и социально-экономических характеристик отдельных национальностей] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513001819/https://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/results2.html |date=13. 5. 2020 }}</ref><ref name="этнорф2010">{{Cite web |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |title=Всероссийская перепись населения 2010. Национальный состав населения РФ 2010 |access-date=15. 1. 2019 |archive-date=21. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210721051943/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |url-status=dead }}</ref><br>od toga u: | regija2 = {{nbsp|4}} [[Karačajevo-Čerkezija]] | pop2 = 194.324 | ref2 = <ref name="этнорф2010"/> | regija3 = {{nbsp|4}} [[Stavropoljski kraj]] | pop3 = 15.594 | ref3 = <ref name="этнорф2010"/> | regija4 = {{nbsp|4}} [[Moskva]] | pop4 = 1.184 | ref4 = <ref name="этнорф2010"/> | regija5 = {{nbsp|4}} [[Krasnodarski kraj]] | pop5 = 1.100 | ref5 = <ref name="этнорф2010"/> | regija6 = {{nbsp|4}} [[Kabardino-Balkarija]] | pop6 = 1.028 | ref6 = <ref name="этнорф2010"/> | regija7 = {{nbsp|4}} [[Rostovska oblast]] | pop7 = 571 | ref7 = <ref name="этнорф2010"/> | regija8 = {{nbsp|4}} [[Moskovska oblast]] | pop8 = 550 | ref8 = <ref name="этнорф2010"/> | regija9 = {{nbsp|4}} [[Sankt Peterburg]] | pop9 = 321 | ref9 = <ref name="этнорф2010"/> | regija10 = {{nbsp|4}} [[Volgogradska oblast]] | pop10 = 230 | ref10 = <ref name="этнорф2010"/> | regija11 = {{nbsp|4}} [[Saratovska oblast]] | pop11 = 199 | ref11 = <ref name="этнорф2010"/> | regija12 = {{nbsp|4}} [[Jamalskonenečki autonomni okrug]] | pop12 = 180 | ref12 = <ref name="этнорф2010"/> | regija13 = {{nbsp|4}} [[Kalmikija]] | pop13 = 165 | ref13 = <ref name="этнорф2010"/> | regija14 = {{ZID|Kirgistan}} | pop14 = 2.600 | ref14 = <ref>{{cite web|url=http://joshuaproject.net/countries/KG|title=Kyrgyzstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission}}</ref> | regija15 = {{ZID|Kazahstan}} | pop15 = 1.600 | ref15 = <ref>{{cite web|url=http://joshuaproject.net/countries/KZ|title=Kazakhstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission}}</ref> | regija16 = {{ZID|Sirija}} | pop16 = 5.000 | ref16 = | regija17 = {{ZID|Turska}} | pop17 = 20.000 | ref17 = | jezici = [[Karačaj-balkarski jezik|Karačaj-balkarski]]<br>[[Ruski jezik|ruski]] | vjera = uglavnom [[Sunitski islam|muslimani suniti]] [[Hanefijski mezheb|Hanefijskog mezheba]] | vezano = {{Br separated entries|[[Nahski narodi]]|[[Sjeverno-kavkaski narodi]]}} }} '''Karačajci''' su [[Turkijski narodi|turkijski narod]] [[Kavkaz|Sjevernog Kavkaza]] koji uglavnom naseljava [[Rusija|rusku]] republiku [[Karačajevo-Čerkezija|Karačajevo-Čerkeziju]]. == Historija == [[Datoteka:Karachay patriarchs in the 19th century.jpg|thumb|300px|lijevo|Najznačajniji predstavnici Karačajaca u 19. vijeku.]] Karačajci su pripadnici turkijske grupe naroda a vode porijeklo od [[Kipčaci|Kipčaka]] dok zajednički jezik dijele sa [[Kumici]]ma iz [[Dagestan]]a. Kipčaci su naselili Kavkaz u 11. vijeku i uspostavili svoju državu [[Alanija|Alaniju]] sa glavnim gradom [[Maghasu]] još prije [[Mongolsko carstvo|mongolskih]] osvajanja. Kao glavni grad te države neki autori navode [[Arkhyz]], naselje u planinama koje su trenutno naseljene Karačajcima dok ga drugi autori smještaju na područje današnje [[Ingušetija|Ingušetije]] ili [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjeverne Osetije-Alanije]]. U 14. vijeku, Alanija je uništena od strane tursko-mongolskog vladara [[Timur Lenk|Timura]] pri čemu se desetkovano stanovništvo raselilo u planine. Timurovi upadi na područje Sjevernog Kavkaza bili su uvod u proces prelaska stanovništva tog područja u [[islam]]. Tokom 19. vijeka Rusija je preuzela to područje nakon [[Rusko osvajanje Kavkaza|ruskog osvajanja Kavkaza]]. 20. oktobra 1828. godine vođena je 12-satna [[bitka kod Khasauke]] u kojoj je ruska vojska pod komandom generala srpske nacionalnosti [[Georgij Arsenijevič Emmanuel|Georgija Arsenijeviča Emmanuela]] odnijela pobjedu preko vojske pod komandom princa Islama [[Krimšamhalovi|Krimšamhalova]]<ref>{{Cite web|url=https://www.riakchr.ru/kak-sdelat-izuchenie-istorii-naroda-uvlekatelnym-tochno-znayut-v-karachaevo-cherkesskom-gosudarstven/|website=www.riakchr.ru|access-date=2026-05-09}}</ref>. Dan poslije bitke, dok se ruska vojska približavala [[aul]]u Kart-Dzhurta, predstavnici Karačajaca su se sastali sa ruskim prerdstavnicima pri čemu je postignut dogovor o uključivanju Karačajaca u [[Rusko carstvo]]. Nakon zauzimanja područja koje su naseljavali, Karačajci su zadržali izvjesni vid autonomije. Saradnja sa susjednim muslimanskim narodima i dalje se odvijajala na osnovu narodnih običaja i [[šerijat]]skog zakona. == Religija == Prema religijskom opredjeljenju Karačajci su uglavno [[Sunitski islam|sunitski muslimani]], [[Hanefijski mezheb|hanefijskog mezheba]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Karachays}} *[https://web.archive.org/web/20190516190307/https://www.ulucami.org/ Ulu Cami: Karačajska zajednica u Sjevernom Jerseyu] {{en}} *[https://web.archive.org/web/20190503151855/http://www.akba.org/ Američko udruženje Karačajaca] *[https://web.archive.org/web/20190113193022/http://kcr.narod.ru/miziev/miz-e.htm I. Miziev. Historija Karačajaca od antičkog doba]. {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Karačajci]] [[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Turske]] [[Kategorija:Turkijski narodi]] [[Kategorija:Kavkaski narodi]] [[Kategorija:Muslimanske zajednice Rusije]] 32d0vq6ikxe49vl8jhu81taord4dbsc 3843053 3843049 2026-05-09T23:45:14Z DarqaviPalladin 165875 3843053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Karačajci | ukupno = 0ko 225.000 (2010) | regija1 = {{ZID|Rusija}} | pop1 = 218.403 | ref1 =(2010) <ref name="2010.СРФ">[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab7.xls Всероссийская перепись населения 2010 г. Национальный состав регионов России] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501193326/https://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab7.xls |date=1. 5. 2020 }}; [http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/results2.html Итоги Всероссийской переписи населения 2010 года в отношении демографических и социально-экономических характеристик отдельных национальностей] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513001819/https://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/results2.html |date=13. 5. 2020 }}</ref><ref name="этнорф2010">{{Cite web |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |title=Всероссийская перепись населения 2010. Национальный состав населения РФ 2010 |access-date=15. 1. 2019 |archive-date=21. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210721051943/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |url-status=dead }}</ref><br>od toga u: | regija2 = {{nbsp|4}} [[Karačajevo-Čerkezija]] | pop2 = 194.324 | ref2 = <ref name="этнорф2010"/> | regija3 = {{nbsp|4}} [[Stavropoljski kraj]] | pop3 = 15.594 | ref3 = <ref name="этнорф2010"/> | regija4 = {{nbsp|4}} [[Moskva]] | pop4 = 1.184 | ref4 = <ref name="этнорф2010"/> | regija5 = {{nbsp|4}} [[Krasnodarski kraj]] | pop5 = 1.100 | ref5 = <ref name="этнорф2010"/> | regija6 = {{nbsp|4}} [[Kabardino-Balkarija]] | pop6 = 1.028 | ref6 = <ref name="этнорф2010"/> | regija7 = {{nbsp|4}} [[Rostovska oblast]] | pop7 = 571 | ref7 = <ref name="этнорф2010"/> | regija8 = {{nbsp|4}} [[Moskovska oblast]] | pop8 = 550 | ref8 = <ref name="этнорф2010"/> | regija9 = {{nbsp|4}} [[Sankt Peterburg]] | pop9 = 321 | ref9 = <ref name="этнорф2010"/> | regija10 = {{nbsp|4}} [[Volgogradska oblast]] | pop10 = 230 | ref10 = <ref name="этнорф2010"/> | regija11 = {{nbsp|4}} [[Saratovska oblast]] | pop11 = 199 | ref11 = <ref name="этнорф2010"/> | regija12 = {{nbsp|4}} [[Jamalskonenečki autonomni okrug]] | pop12 = 180 | ref12 = <ref name="этнорф2010"/> | regija13 = {{nbsp|4}} [[Kalmikija]] | pop13 = 165 | ref13 = <ref name="этнорф2010"/> | regija14 = {{ZID|Kirgistan}} | pop14 = 2.600 | ref14 = <ref>{{cite web|url=http://joshuaproject.net/countries/KG|title=Kyrgyzstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission}}</ref> | regija15 = {{ZID|Kazahstan}} | pop15 = 1.600 | ref15 = <ref>{{cite web|url=http://joshuaproject.net/countries/KZ|title=Kazakhstan - People Groups. Karachai // Joshua Project. A ministry of the U.S. Center for World Mission}}</ref> | regija16 = {{ZID|Sirija}} | pop16 = 5.000 | ref16 = | regija17 = {{ZID|Turska}} | pop17 = 20.000 | ref17 = | jezici = [[Karačaj-balkarski jezik|Karačaj-balkarski]]<br>[[Ruski jezik|ruski]] | vjera = uglavnom [[Sunitski islam|muslimani suniti]] [[Hanefijski mezheb|Hanefijskog mezheba]] | vezano = {{Br separated entries|[[Nahski narodi]]|[[Sjeverno-kavkaski narodi]]}} }} '''Karačajci''' su [[Turkijski narodi|turkijski narod]] [[Kavkaz|Sjevernog Kavkaza]] koji uglavnom naseljava [[Rusija|rusku]] republiku [[Karačajevo-Čerkezija|Karačajevo-Čerkeziju]]. == Historija == [[Datoteka:Karachay patriarchs in the 19th century.jpg|thumb|300px|lijevo|Najznačajniji predstavnici Karačajaca u 19. vijeku.]] Karačajci su pripadnici turkijske grupe naroda a vode porijeklo od [[Kipčaci|Kipčaka]] dok zajednički jezik dijele sa [[Kumici]]ma iz [[Dagestan]]a. Kipčaci su naselili Kavkaz u 11. vijeku i uspostavili svoju državu [[Alanija|Alaniju]] sa glavnim gradom [[Maghasu]] još prije [[Mongolsko carstvo|mongolskih]] osvajanja. Kao glavni grad te države neki autori navode [[Arkhyz]], naselje u planinama koje su trenutno naseljene Karačajcima dok ga drugi autori smještaju na područje današnje [[Ingušetija|Ingušetije]] ili [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjeverne Osetije-Alanije]]. U 14. vijeku, Alanija je uništena od strane tursko-mongolskog vladara [[Timur Lenk|Timura]] pri čemu se desetkovano stanovništvo raselilo u planine. Timurovi upadi na područje Sjevernog Kavkaza bili su uvod u proces prelaska stanovništva tog područja u [[islam]]. Tokom 19. vijeka Rusija je preuzela to područje nakon [[Rusko osvajanje Kavkaza|ruskog osvajanja Kavkaza]]. 20. oktobra 1828. godine vođena je 12-satna [[bitka kod Khasauke]] u kojoj je ruska vojska pod komandom generala srpske nacionalnosti [[Georgij Arsenijevič Emmanuel|Georgija Arsenijeviča Emmanuela]] odnijela pobjedu preko vojske pod komandom princa Islama [[Krimšamhalovi|Krimšamhalova]]<ref>{{Cite web|url=https://www.riakchr.ru/kak-sdelat-izuchenie-istorii-naroda-uvlekatelnym-tochno-znayut-v-karachaevo-cherkesskom-gosudarstven/|website=www.riakchr.ru|access-date=2026-05-09}}</ref>. Dan poslije bitke, dok se ruska vojska približavala [[aul]]u Kart-Dzhurta, predstavnici Karačajaca su se sastali sa ruskim prerdstavnicima pri čemu je postignut dogovor o uključivanju Karačajaca u [[Rusko carstvo]]. Nakon zauzimanja područja koje su naseljavali, Karačajci su zadržali izvjesni vid autonomije. Saradnja sa susjednim muslimanskim narodima i dalje se odvijajala na osnovu narodnih običaja i [[šerijat]]skog zakona. Godine 1855. u Karačaju je izbio ustanak koji je predvodio kadija Magomed Efendi Khubieva. Odlučio je podržati [[Imam Šamil|imama Šamilovog]] naiba na Zapadnom Kavkazu, Magomeda Amina. Međutim, ustanak je ugušen, a Magomed Efendi Khubiev je pobjegao u susjednu [[Abhazi|Abhaziju]].<ref>{{Cite journal|last=Kidirniyazov|first=D. S.|last2=С|first2=Кидирниязов Д.|date=2017-06-15|title=THE COURSE OF THE PEOPLE’S LIBERATION STRUGGLE UNDER MUHAMMAD-AMIN’S COMMAND IN THE NORTH-WEST CAUCASUS IN THE 50s OF THE 19th CENTURY|url=https://caucasushistory.ru/2618-6772/article/view/31|journal=History, Archeology and Ethnography of the Caucasus|language=ru|volume=13|issue=2|pages=55–63|doi=10.32653/CH13255-63|issn=2618-849X}}</ref> == Religija == Prema religijskom opredjeljenju Karačajci su uglavno [[Sunitski islam|sunitski muslimani]], [[Hanefijski mezheb|hanefijskog mezheba]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Karachays}} *[https://web.archive.org/web/20190516190307/https://www.ulucami.org/ Ulu Cami: Karačajska zajednica u Sjevernom Jerseyu] {{en}} *[https://web.archive.org/web/20190503151855/http://www.akba.org/ Američko udruženje Karačajaca] *[https://web.archive.org/web/20190113193022/http://kcr.narod.ru/miziev/miz-e.htm I. Miziev. Historija Karačajaca od antičkog doba]. {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Karačajci]] [[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Turske]] [[Kategorija:Turkijski narodi]] [[Kategorija:Kavkaski narodi]] [[Kategorija:Muslimanske zajednice Rusije]] dpzecj724ev2lis93g9imx0n55exxwn 0 451736 3843063 3668423 2026-05-10T03:37:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843063 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Philip-ii-of-macedon.jpg|thumb|250px|desno| Prema tradiciji, [[Filip Makedonski]] je bio prvi koji je koristio moto: podijeli pa vladaj ([[Grčki jezik|grčki]] διαίρει καὶ βασίλευε ''diaírei kài basíleue'').]] '''Podijeli pa vladaj''' ({{jez-la|Divide et impera}})<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.merriam-webster.com/dictionary/divide%20et%20impera | title =''divide et impera'' | access-date=15. 5. 2012 | language=engleski | publisher=Merriam-Webster }}</ref> jedna je od najslavnijih latinskih izreka koja se pripisuje [[Gaj Julije Cezar|Juliju Cezaru]].<ref name=cezar>{{cite web | url =http://latin.topword.net/?Caesar | title =''Latin quotes by Julius Caesar'' | access-date=15. 5. 2012 | language =engleski | publisher =Valentin Anders | archive-url =https://web.archive.org/web/20170223042929/http://latin.topword.net/?Caesar | archive-date=23. 2. 2017 | url-status =dead }}</ref> Od njegovih vremena je to jedna od vrhunskih maksima [[Politika|politike]] i [[Sociologija|sociologije]], u nauci o vladanju. Ona predstavlja kombinaciju [[Politika|političkih]], [[Vojska|vojnih]] i [[Ekonomija|ekonomskih]] [[strategija]] koje omogućuju uspon i održavanje moći, razjedinjavanjem svojih protivnika, tako da se nisu u stanju suprostaviti. == Historija == Metodom ''Podijeli pa vladaj'' uspio je [[Antički Rim|rimski]] [[konzul]] i [[general]] [[Aulo Gabinije]] pacifizirati [[Judeja (rimska provincija)|Judeju]] podijelivši [[Jevreji|Jevreje]] na pet frakcija, kako je to opisao [[Josip Flavije]] u knjizi [[Jevrejski rat (Josip)|Jevrejski rat (De bello Judaico)]] (knjiga I, 169-170) <ref>{{cite web |url=http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=J.+BJ+1.159&redirect=true |title=''Flavius Josephus, The Wars of the Jews'' (Book I, section 159) |publisher=Perseus.tufts.edu |language=engleski |access-date=15. 5. 2012}}</ref> Zahvaljujući [[Strabon]]u i njegovoj knjizi ''Geografija''<ref>{{cite web |url=http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Strab.+8.7.1&redirect=true |title=Strabo, Geography, Book 8, chapter 7, section 1 |publisher=Perseus.tufts.edu |language=engleski |access-date=15. 5. 2012}}</ref> znamo da su se [[Antički Rim|Rimljani]] poslužili istom metodom da razjedine [[Ahajski savez]] nakon [[Treći makedonski rat|Trećeg makedonskog rata]] zavadivši dotadašnje saveznike međusobno, što je na kraju dovelo do raspada saveza [[146. pne.]] U novom dobu i [[Niccolò Machiavelli]] savjetovao je sličnu metodu u 6 poglavlju svoje knjige Umjetnost ratovanja (L'arte della guerra)<ref name=mak>{{cite web | url =http://ebooks.adelaide.edu.au/m/machiavelli/niccolo/m149a/chapter6.html | title =''The Art of War, by Niccolo Machiavelli (Sixth Book)'' | access-date=15. 5. 2012 | language =engleski | publisher =eBooks Adelaide.edu | archive-url =https://web.archive.org/web/20120409091540/http://ebooks.adelaide.edu.au/m/machiavelli/niccolo/m149a/chapter6.html | archive-date =9. 4. 2012 | url-status =dead }}</ref> po njemu dobar vojskovođa treba nastojati na sve načine da razjedini snage svojih neprijatelja, tako da njegov protivnik postane sumnjičav prema svojim ljudima u koje je dotad vjerovao, ili tako da ga na bilo koji način prisili da razdvoji svoje snage i na taj način ga oslabi. Korištenje strategije podijeli pa vladaj pripisuje se brojnim [[Evropa|evropskim]] vladarima od [[Francuska|francuskog]] [[Luj XI, kralj Francuske|Louisa XI]] do [[Habsburg]]ovaca. U svom eseju ''Vječni mir: Filozofska skica'' [[Immanuel Kant]] je maksimu ''Podijeli pa vladaj'' stavio kao treću za dobrog vladara, prve dvije su ''Fac et excusa'' (Djeluj, izvinjavaj se kasnije) i ''Si fecisti, nega'' (Kad si napravio, zabrani).<ref>{{cite web |url=http://www.constitution.org/kant/append1.htm |title=''Immanuel Kant: Perpetual Peace: Appendix I'' |publisher=Constitution.org |language=engleski |access-date=16. 5. 2012 |archive-date=2. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502223705/http://www.constitution.org/kant/append1.htm |url-status=dead }}</ref> == Karakteristike == Elementi metode ''Podijeli pa vladaj'' sastoje se od: * Stvaranja ili poticanja podjele među protivnicima kako bi ih se spriječilo da se udruže i tako ugroze vladara. * Pomaganja i poticanja svih onih koji su spremni na saradnju sa vladarom * Poticanja nepovjerenja i neprijateljstva između lokalnih vođa. * Poticanja besmislenih izdataka kod protivnika, kako bi se smanjila njihova odbrambena i politička sposobnost. Tokom historije ovom strategijom su se koristila brojna carstva, koja su na taj način željela proširiti svoje teritorije. Metodom ''Podijeli pa vladaj'' koriste se i preduzeća u [[Tržište|tržišnoj]] utakmici, da istisnu konkurenciju i zavladaju nekim tržištem. == Najpoznatiji primjeri == === Afrika === Metodom ''Podijeli pa vladaj'' koristile su se sve evropske kolonijalne sile u [[Utrka za Afriku|Kolonizaciji Afrike]] u drugoj polovini [[19. vijek]]a kad su ovladale nad gotovo cjelokupnim [[Afrika|afričkim]] kontinentom, sa relativno malim snagama. Ista politika primjenjuje se i u post kolonijalnom periodu, pa su brojne afričke zemlje međusobno ratovale ili su u stanju trajnog neprijateljsva, što omogućuje njihovim stvarnim gospodarima lakšu kontrolu nad njima.<ref>{{cite web |url=http://exploringafrica.matrix.msu.edu/students/curriculum/m7b/activity3.php |title=Unit Two: Studying Africa through the Social Studies |publisher=African Studies Center|language=engleski |access-date=15. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120107005056/http://exploringafrica.matrix.msu.edu/students/curriculum/m7b/activity3.php |archive-date=7. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> === Indijski podkontinent === [[Britansko carstvo|Britanci]] su uspješnim provođenjem politike ''Podijeli pa vladaj'' uspjeli ovladati cijelim [[Južna Azija|Indijskim potkontinentom]] i dugo vladati njime koristeći pritom male snage, stalno podstičući sukobe između lokalnih vladara (radža).<ref>{{cite web |url=http://www.english.emory.edu/Bahri/Part.html |title=''The Partition of India'' |3=author: Shirin Keen |publisher=African Studies Center |language=engleski |access-date=15. 5. 2012 |archive-date=2. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110902112115/http://www.english.emory.edu/Bahri/Part.html |url-status=dead }}</ref> === Bliski istok === * [[Sporazum Sykes-Picot|Sykes–Picotov sporazum]], kojim je podijeljen [[Bliski istok]] na interesne sfere, primjer je strategije "podijeli i vladaj". * Neki analitičari tvrde da SAD primjenjuju ovu strategiju na Bliskom istoku u 21. vijeku kroz raspirivanje [[Sunitski islam|sunitsko]]-[[Šiitski islam|šiitskog]] sukoba. Britanski pisac i predavač na [[Univerzitet Brunel]] u [[London]]u [[Nafeez Mosaddeq Ahmed]] navodi studiju [[RAND (korporacija)|RAND korporacije]] iz 2008. godine za američku vojsku koja je preporučila "podijeli i vladaj" kao moguću strategiju protiv [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]] u "[[Rat protiv terorizma|dugom ratu]]".<ref>{{Cite journal|last=Pernin|first=Christopher G.|display-authors=et al|date=2008|title=Unfolding the Future of the Long War|url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monographs/2008/RAND_MG738.pdf|journal=US Army Training and Doctrine Command’s Army Capability Integration Center|volume=|pages=|via=RAND Arroyo}}</ref> Britanski stručnjak za bliskoistočna pitanja dr. [[Christopher Davidson]] tvrdi da se sadašnji [[Građanski rat u Jemenu (2015–)|Građanski rat (2015–) u Jemenu]] "zagađuje" od strane SAD-a i da bi ovo moglo biti dio šire strategije prikrivenog "poticanja podjele među saveznicima [[Iran]]a čime se omogućuje [[Izrael]]u da bude okružen slabim državama".<ref>{{Cite journal|last=Pernin|first=Christopher G.|display-authors=et al|date=2008|title=Unfolding the Future of the Long War|url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monographs/2008/RAND_MG738.pdf|journal=US Army Training and Doctrine Command’s Army Capability Integration Center|volume=|pages=|via=RAND Arroyo}}</ref> === Venecuela === * [[Venecuela]] je najnoviji primjer primjene strategije podijeli i vladaj. [[SAD]] koriste sankcije protiv ove zemlje uzrokujući veliku nestašicu prehrambenih proizvoda i lijekova u očekivanju da se stanovnici Venecuele pobune i obore vladu u ovoj zemlji. Istovremeno, data je podrška predsjedniku Narodne skupštine Venecuele i vođi jedne od opozicionih stranaka [[Juan Guaidó|Juanu Guaidóu]]. Prema riječima američkog političkog analitičara i novinara [[Andre Vltchek|Andrea Vltcheka]]: {{Citat|Neprijateljstvo Sjedinjenih Amričkih Država prema venecuelanskoj vladi predstavljeno je u vidljivom obliku sankcija nametnutih Venecueli sa ciljem da se napravi klin između naroda i administracije predsjednika [[Nicolás Maduro|Nicolasa Madura]]. Sličnu situaciju vidjeli smo već u [[Irak]]u. Vidjeli smo sličnu situaciju kada su sankcije počele uništavati živote u [[Iran]]u i na mnogim drugim mjestima. U osnovi, sankcije su dio američkog ratovanja protiv Venecuele. To nije borba sa oružjem, već borba protiv siromašnih ljudi kojima je uskraćena hrana, medicina i druge osnovne potrebštine. Ali, to nisu samo Sjedinjene Države, nego Sjedinjene Države u sprezi sa venecuelanskom elitom. Ovi ljudi čine sve što je u njihovoj moći da uskrate građanima Venecuele osnovne potrebštine ... i to namjerno rade.}}<ref>{{cite web|url=https://www.presstv.com/Detail/2019/01/27/586935/Venezuela-US-sanctions-maduro|title=US favors divide between nation, government in Venezuela: Analyst|work=presstv.com|access-date=14. 2. 2019|archive-date=20. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190220060846/https://www.presstv.com/Detail/2019/01/27/586935/Venezuela-US-sanctions-maduro|url-status=dead}}</ref> === Jugoslavija === [[Datoteka:Signing the Dayton Agreement Milosevic Tudjman Izetbegovic.jpg|thumb|450px|desno|Bivši predsjednici Srbije [[Slobodan Milošević]], Hrvatske [[Franjo Tuđman]], Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] prilikom potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Iza stoje, s lijeva na desno: [[Felipe González]], [[Bill Clinton]], [[Jacques Chirac]], [[Helmut Kohl]], [[John Major]] i [[Viktor Černomirdin]].]] U okupiranoj Jugoslaviji tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] fašistički okupator je koristio metodu "zavadi pa vladaj" kako bi okrenuo okupirane narode jedne protiv drugih. Na taj način su uspjeli da jednu grupu ustanika iz [[1941]] ([[Četnici|četnike]]) već početkom [[1942]]. godine privuku na svoju stranu i upotrijebe ih protiv druge ustaničke grupe ([[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]).<ref>IZVEŠTAJ KOMANDE 6. ARMIJSKOG KORPUSA OD 17. JANUARA 1942. KOMANDI 2. ARMIJE O KONTAKTIMA S RUKOVODIOCIMA ČETNIČKIH FORMACIJA [http://znaci.net/00001/4_13_1.htm]{{Mrtav link}}</ref> Također, Italijani su poticali četnike protiv [[Ustaše|ustaša]], da bi slabljenjem [[NDH]] "otvorili put daljeg širenja Rimskog carstva preko [[Velebit]]a i [[Dinara|Dinare]]" i da ustanak ne bi prerastao u antiokupatorski pokret.<ref name="Pop izdaje">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00001/15.pdf |title=Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988. |access-date=14. 2. 2019 |archive-date=13. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713014930/http://znaci.net/00001/15.pdf |url-status=dead }}</ref> Iako su upravo italijanski [[fašizam|fašisti]] doveli na vlast [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]], nakon srpskog ustanka oni će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa svojom politikom, Italijani će već 1942. regrutovati dio srpskih ustanika, četnika, u okupatorske jedinice [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]], protiv ustanika.<ref name="Pop izdaje"/> Marionetskoj politici međuetničkog istrebljenja suprotstavili su se jugoslavenski partizani svojom borbenom parolom "[[bratstvo i jedinstvo]]", kojom su nastojali da ostvare borbeno jedinstvo balkanskih naroda protiv okupatora. Krajem [[20. vijek]]a, iako se činilo da je to naivna metoda, i da ju je u [[Evropa|Evropi]] nemoguće ponovo uspješno primjeniti - slučaj bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], pokazuje da je ta metoda vječna, jer je veoma uspješno provedena.<ref>{{cite web |url=http://www.eroj.org/biblio/yugoslav/Chossudovsky.htm |title=''DISMANTLING FORMER YUGOSLAVIA, RECOLONISING BOSNIA'' |author=Michel Chossudovsky |publisher=Department of Economics, University of Ottawa |language=engleski |access-date=16. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.workers.org/2008/world/kosovo_0228/ |title=Washington gets a new colony in the Balkans |author=Sara Flounders |publisher=Workers World |language=engleski |access-date=16. 5. 2012}}</ref> Istina, ona se ne bi mogla primjeniti da Jugoslavija nije bila zrela za to, ali ta metoda se oslanja na trajne ljudske mane koje su izgleda imanentne ljudima kao vrsti. == Također pogledajte== * [[Ad hominem]] * [[Govor mržnje]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.wisegeek.com/what-is-a-divide-and-conquer-strategy.htm/ What is a Divide and Conquer Strategy?, na wisegeek.com] [[Kategorija:Vojna strategija]] [[Kategorija:Imperijalizam]] [[Kategorija:Latinski izrazi]] d4p8qdm68qj1y6o5zfbf0m2xxw7418s 0 454068 3842843 3642726 2026-05-09T13:57:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = VMware ESXi | logo = | snimak_ekrana = | programer = [[VMware|VMware, Inc.]] | prvo_izdanje = {{Start date and age|2001|03|23|df=no}} | najnovija stabilna verzija = 6.7.0 U2 | datum najnovije stabilne verzije = {{Start date and age|2019|04|11|df=no}} | operativni_sistem = | platforma = [[IA-32]] (nema podrške od verzije 4 i novije),<ref>{{cite web|title=VMware ESX 4.0 only installs and runs on servers with 64bit x86 CPUs. 32bit systems are no longer supported.|url=http://kb.vmware.com/selfservice/microsites/search.do?language=en_US&cmd=displayKC&externalId=1009080|publisher=VMware, Inc.|access-date=12. 6. 2019|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213111640/https://kb.vmware.com/s/article/1009080|url-status=dead}}</ref> [[x86-64]] | žanr = [[Hipervizor]] | licenca = [[Plaćeni softver]] | veb-sajt = {{URL|https://www.vmware.com/products/esxi-and-esx.html}} }} '''VMware ESXi''' (prije samo '''ESX''') izvorni je [[hipervizor]] koji je razvio [[VMware]]. Kao hipervizor tipa 1, ESXi nije [[aplikativni softver]] koji se instalira na [[operativni sistem]] (OS). Njegov virtualizacijski softver pokreće sopstveni [[kernel]].<ref>{{Cite web|url=https://www.techopedia.com/definition/25979/vmware-esxi-server|title=What is VMware ESXi Server? - Definition from Techopedia|website=Techopedia.com|language=en|access-date=12. 6. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Ime ''ESX'' nastalo je kao skraćenica od '''Elastic Sky X,'''<ref>{{Cite web|url=http://vmfaq.com/index.php?View=entry&EntryID=32|title=What does ESX stand for?|archive-url=https://web.archive.org/web/20141220115744/http://vmfaq.com/index.php?View=entry&EntryID=32|archive-date=20. 12. 2014|access-date=3. 10. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vmware.com/support/developer/studio/studio25/studio_developer.pdf|title=Glossary|year=2011|website=Developer’s Guide to Building vApps and Virtual Appliances: VMware Studio 2.5|publisher=[[VMware]]|location=Palo Alto|page=153|access-date=9. 11. 2011|archive-date=27. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927225642/https://www.vmware.com/support/developer/studio/studio25/studio_developer.pdf|url-status=dead}}</ref> a '''i''' na kraju stoji za '''integrated'''. == Arhitektura == ESX radi na goloj mašini (bez pokretanja operativnog sistema, {{Jez-en|bare machine}})<ref name="ESXDatasheet">{{Cite web |url=http://www.vmware.com/pdf/esx_datasheet.pdf |title="ESX Server Datasheet" |access-date=12. 6. 2019 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213111639/https://www.vmware.com/pdf/esx_datasheet.pdf |url-status=dead }}</ref> za razliku od drugih VMware proizvoda.<ref name="autogenerated2">{{Cite web|url=http://www.vmware.com/support/esx21/doc/esx21_admin_system_architecture.html|title=ESX Server Architecture|publisher=Vmware.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929084239/http://www.vmware.com/support/esx21/doc/esx21_admin_system_architecture.html|archive-date=29. 9. 2007|access-date=1. 7. 2009}}</ref> Uključuje svoj kernel: [[Linux kernel]] se pokreće prvi,<ref name="esxbootvideo">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=AJ5yM_kdhUk|title=ESX machine boots|date=12. 6. 2006|publisher=Video.google.com.au|access-date=1. 7. 2009}}</ref> a tek onda se učitavaju specijalizirane virtualizacijske komponente, uključujući ESX, koji je inače poznat kao vmkernel komponenta.<ref name="vmkernel">{{Cite web|url=https://communities.vmware.com/docs/DOC-5501|title=VMKernel Scheduler|publisher=vmware.com|access-date=10. 3. 2016}}</ref> Linux kernel je primarna virtualna mašina; on je pozivan od servisne konzole. VMware je prestao razvoj ESX-a u verziji 4.1, a sada koristi ESXi, koji ne uključuje [[Linux kernel]].<ref>{{Cite web|url=https://blogs.vmware.com/vsphere/2013/06/its-a-unix-system-i-know-this.html|title=It's a Unix system, I know this!|last=Mike|first=Foley|website=VMware Blogs|publisher=VMware}}</ref> Vmkernel je [[mikrokernel]]<ref>{{Cite web|url=http://www.vmware.com/company/news/releases/64bit.html|title=Support for 64-bit Computing|date=19. 4. 2004|publisher=Vmware.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20090702000340/http://www.vmware.com/company/news/releases/64bit.html|archive-date=2. 7. 2009|access-date=1. 7. 2009}}</ref> sa tri interfejsa: hardver, gostujući sistemi i servisna konzola (konzolni OS). == Također pogledajte == * [[Kernel-based Virtual Machine|Virtualna mašina zasnovana na KVM Linux kernelu]] - platforma otvorenog koda * [[Hyper-V]] – konkurent iz Microsofta * [[Xen]] – platforma otvorenog koda * [[Virtualna mašina]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.vmware.com/support/vsphere-hypervisor.html Stranica proizvoda VMware ESX] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213111641/https://www.vmware.com/support/vsphere-hypervisor.html |date=13. 2. 2021 }} * [http://www.virten.net/vmware/esxi-release-build-number-history/ ESXi Historija izdavanja] [[Kategorija:Virtualizacijski softver]] s4msyzembwbn6jtygwul1yjef0t1ekq 0 457464 3843047 3827930 2026-05-09T22:56:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Vulkan | logo = Vulkan API logo.svg | programer = [[Khronos Group]] | prvo_izdanje = {{Start date and age|2016|02|16}}<ref name=vulkan1.0>{{cite web|url=https://www.khronos.org/news/press/khronos-releases-vulkan-1-0-specification|title=Khronos Releases Vulkan 1.0 Specification|publisher=Khronos Group Press Release}}</ref> | programski_jezik = [[C (programski jezik)|C]]<ref>https://github.com/KhronosGroup/Vulkan-Docs/blob/1.0/src/vulkan/vulkan.h</ref> | operativni_sistem = [[Android (operativni sistem)|Android]], [[Linux]], [[Microsoft Windows|Windows]], [[Nintendo Switch]], [[Google Stadia]], [[Tizen]], [[macOS]] | platforma = [[Više platformski]] | žanr = [[Application programming interface|API]] za 3D grafiku | veb-sajt = {{URL|https://www.khronos.org/vulkan}} }} '''Vulkan''' je višeplatformski [[Aplikativni programski interfejs|API]] za [[3D računarska grafika|3D grafiku]] i [[Računski kernel|računanje]]. Vulkan je namijenjen za visoko performansne 3D aplikacije u realnom vremenu, kao što su [[Videoigra|videoigre]] i [[interaktivni mediji]]. U odnosu na [[OpenGL]] i [[Direct3D 11]], kao i [[Direct3D 12]] i [[Metal (API)|Metal]], Vulkan je namijenjen pružanju većih performansi i uravnoteženoj [[Procesor|CPU]]/[[Grafički procesor|GPU]] upotrebi. Vulkan je API niskog nivoa, tj. ima efikasniju komunikaciju sa hardverom i nudi paralelno obavljanje zadataka. Vulkan također ima mogućnost [[Render (računarska grafika)|renderiranja]] 2D grafičkih aplikacija.<ref>{{Cite web|url=https://lunarg.com/faqs/vulkan-2d-graphics/|title=Does Vulkan support 2D graphics?|publisher=[[LunarG]]|access-date=24. 9. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> Osim manje upotrebe CPU-a, Vulkan je efikasan kod raspoređivanja posla preko više CPU jezgri.<ref name="ET-Vulkan2">{{Cite web|url=http://www.extremetech.com/gaming/200836-next-generation-vulkan-api-could-be-valves-killer-advantage-in-battling-microsoft|title=Next-generation Vulkan API could be Valve’s killer advantage in battling Microsoft|last=Hruska|first=Joel|publisher=ExtremeTech|access-date=26. 6. 2015}}</ref> Vulkan je prvi put najavila neprofitna [[Khronos Group]] na [[Konferencija programera igara|GDC]]-u 2015.<ref name="khronos-vulkan-overview-pdf">{{Cite web|url=https://www.khronos.org/assets/uploads/developers/library/overview/2015_vulkan_v1_Overview.pdf|title=Vulkan: Graphics and compute Belong Together|date=mart 2015|publisher=Khronos Group|format=PDF|access-date=5. 3. 2015}}</ref><ref name="khronos-vulkan">{{Cite web|url=https://www.khronos.org/vulkan|title=Vulkan – Graphics and compute belong together|date=|publisher=Khronos Group|access-date=5. 3. 2015}}</ref> Vulkan API je prvobitno nazvan "[[OpenGL]] nove generacije" ili "OpenGL next",<ref>{{Cite web|url=http://www.anandtech.com/show/8363/khronos-announces-next-generation-opengl-initiative|title=Khronos Announces Next Generation OpenGL Initiative|last=Smith|first=Ryan|access-date=24. 9. 2016|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819004522/http://anandtech.com/show/8363/khronos-announces-next-generation-opengl-initiative|url-status=dead}}</ref> međutim nakon što je izdat, veza sa OpenGL-om više nije spominjana.<ref>{{Cite web|url=http://www.develop-online.net/news/glnext-revealed-as-vulkan-graphics-api/0203867|title=glNext revealed as Vulkan graphics API|last=Batchelor|first=James|date=3. 3. 2015|website=[[Develop (časopis)|Develop]]}}</ref> Vulkan je baziran i izgrađen na komponentama [[AMD]]-ovog [[Mantle (API)|Mantle]] API-a, koji je AMD donirao Khronosu s namjerom da Khronosu pruži temelj na kojem će započeti sa razvojem API-ja niskog nivoa.<ref name="KG-Vulkan">{{Cite web|url=http://www.kitguru.net/components/graphic-cards/anton-shilov/amd-vulkan-absorbed-best-and-brightest-parts-of-mantle/|title=AMD: Vulkan absorbed ‘best and brightest’ parts of Mantle|last=Shilov|first=Anton|publisher=KitGuru|access-date=26. 6. 2015}}</ref><ref name="More on Vulkan">{{Cite web|url=https://www.khronos.org/assets/uploads/developers/library/2015-gdc/Khronos-Vulkan-GDC_Mar15.pdf|title=More on Vulkan and SPIR - V: The future of high-performance graphics|publisher=Khronos Group|page=10|access-date=27. 6. 2015|quote=Thanks AMD!}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pcworld.com/article/2894036/mantle-is-a-vulkan-amds-dead-graphics-api-rises-from-the-ashes-as-opengls-successor.html|title=Mantle is a Vulkan: AMD's dead graphics API rises from the ashes in OpenGL's successor|last=Mah Ung|first=Gordon|date=6. 3. 2015|publisher=PC World}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://community.amd.com/community/amd-blogs/amd-gaming/blog/2015/03/03/one-of-mantles-futures-vulkan|title=AMD Gaming: One of Mantle's Futures: Vulkan &#124; AMD Blogs|date=|publisher=AMD|access-date=5. 3. 2015|archive-date=6. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150306190250/http://community.amd.com/community/amd-blogs/amd-gaming/blog/2015/03/03/one-of-mantles-futures-vulkan|url-status=dead}}</ref><ref name="not-dead-yet">{{Cite web|url=http://www.extremetech.com/extreme/200286-not-dead-yet-amds-mantle-powers-new-vulkan-api-vr-efforts|title=Not dead yet: AMD’s Mantle powers new Vulkan API, VR efforts|last=Hruska|first=Joel|date=4. 3. 2015|publisher=ExtremeTech|access-date=5. 3. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://wccftech.com/mantle-lives-vulkan-wip/|title=AMD's Mantle Lives On In Vulkan - Lays The Foundation For The Next OpenGL|date=20. 6. 2014|publisher=Wccftech|access-date=5. 3. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.legitreviews.com/amd-mantle-dead-known-vulcan-api-uses-mantle-technology-opengl_159339|title=Is AMD Mantle Dead As We Have Known It? Vulcan API Uses Mantle Technology for OpenGL|last=Kirsch|first=Nathan|date=|publisher=Legit Reviews|access-date=5. 3. 2015}}</ref> Khronos Group je 7. marta 2018. objavio novi Vulkan 1.1.<ref name="Khronos Group Releases Vulkan 1.1">{{cite press|url=https://www.khronos.org/news/press/khronos-group-releases-vulkan-1-1|title=Khronos Group Releases Vulkan 1.1|date=7. 3. 2018|work=The Khronos Group|access-date=21. 3. 2018|language=en}}</ref> == Mogućnosti == [[Datoteka:Division_of_labor_cpu_and_gpu.svg|mini|500x500piksel| OpenGL i Vulkan su slični API-jevi, u oba slučaja GPU izvršava [[shader]]e dok CPU izvršava sve ostalo. ]] Vulkan nudi direktniju kontrolu nad GPU-om i nižu upotrebu CPU-a.<ref name="khronos-vulkan"/> Ukupni koncept i skup mogućnosti Vulkana sličan je drugim API-evima: Direct3D 12, Metal i Mantle. Također, neke od drugih prednosti su: * Dostupnost na više operativnih sistema za razliku od Direct3D 12; poput OpenGL-a, Vulkan API nije namijenjen samo za jedan OS. Vulkan se može pokrenuti na operativnim sistemima [[Android (operativni sistem)|Android]], [[Linux]], Tizen, [[Windows 7]], [[Windows 8]] i [[Windows 10]], dok postoji i slobodno licencirana<ref>{{Cite news|url=https://www.neowin.net/news/moltenvk-popular-vulkan-development-tool-for-macos-goes-open-source|title=MoltenVK, popular Vulkan development tool for macOS, goes open-source|work=Neowin|language=en|access-date=28. 2. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://venturebeat.com/2018/02/26/vulkan-will-enable-faster-games-and-apps-on-apple-platforms/|title=Vulkan graphics will enable faster games and apps on Apple platforms|date=26. 2. 2018|work=VentureBeat|language=en-US|access-date=28. 2. 2018}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.phoronix.com/scan.php?page=article&item=vulkan-on-mac&num=1|title=Vulkan Is Now Available On macOS/iOS By MoltenVK Being Open-Sourced, Vulkan SDK for Mac - Phoronix|website=www.phoronix.com|language=en|access-date=28. 2. 2018}}</ref> podrška za [[iOS]] i [[macOS]].<ref name="MoltenVK">{{Cite web|url=https://moltengl.com/moltenvk/|title=MoltenVK|publisher=Molten|access-date=5. 4. 2016}}</ref> * Efikasnija komunikacija sa upravljačkim programima i smanjenje radnog opterećenja CPU-a.<ref>{{Cite web|url=http://www.tomshardware.com/news/khronos-group-vulkan-graphics-api,28678.html|title=Khronos Group Announces The Next-Generation 'Vulkan' Graphics And Compute API|date=3. 3. 2015|publisher=[[Tom's Hardware]]}}</ref> * Bolje skaliranje na višejezgrenim procesorima.<ref>{{Cite web|url=http://blog.imgtec.com/powervr/vulkan-scaling-to-multiple-threads|title=Vulkan: Scaling to multiple threads|date=24. 11. 2015|publisher=Imagination Technologies|access-date=21. 11. 2019|archive-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151126065107/http://blog.imgtec.com/powervr/vulkan-scaling-to-multiple-threads|url-status=dead}}</ref> * OpenGL koristi jezik visokog nivoa [[OpenGL jezik zasenčenja|GLSL]] za pisanje [[shader]]a što prisiljava svaki OpenGL engine da implementira vlastiti [[kompajler]] za GLSL kako bi preveo shadere u mašinski kod GPU-a. Vulkanovi upravljački programi predkompajliraju shadere u format koji se zove SPIR-V što ubrzava proces i olakšava korištenje različitih shadera u jednoj sceni.<ref>{{Cite web|url=https://www.khronos.org/registry/spir-v/papers/WhitePaper.pdf|title=An Introduction to SPIR-V|last=Kessenich|first=John|publisher=[[Khronos Group]]|access-date=5. 3. 2015}}</ref> * Jedinstveno upravljanje [[Računarski kernel|računarskim kernelima]] i grafičkim shaderima, eliminirajući potrebu za korištenjem zasebnog API-ja za računanje u kombinaciji s grafičkim API-jem. NVIDIA napominje da je OpenGL još uvek odlična opcija za dosta slučajeva, jer je dosta jednostavan i nema veliku potrebu za održavanjem kao Vulkan, a u isto vrijeme još uvijek daje odlične sveukupne performanse.<ref>{{Cite web|url=https://developer.nvidia.com/transitioning-opengl-vulkan|title=Transitioning from OpenGL to Vulkan|publisher=Nvidia|access-date=21. 11. 2019|archive-date=25. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200425183554/https://developer.nvidia.com/transitioning-opengl-vulkan|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Direct3D 12]] – glavni konkurent Vulkanu * [[OpenGL]] – prethodnik, izdavač je također Khronos * [[OpenCL]] – heterogeni računski okvir, izdavač je također Khronos * [[Mantle (API)|Mantle]] – grafički i računski API niskog nivoa, osnova Vulkana * [[Metal (API)|Metal]] – grafički i računski API niskog nivoa za iOS i macOS * [[AMDGPU]] – AMD-ov potpuno otvoreni objedinjeni grafički pogon za [[Linux]] == Reference == {{refspisak}} == Dalje čitanje == * Vulkanski programski vodič: Službeni vodič za učenje Vulkana (OpenGL), 10. novembra 2016., Graham Sellers i John Kessenich {{ISBN|978-0-1344-64541}} * Uvod u računarsku grafiku i Vulkan API, 1. jula 2017., autor Kenwright {{ISBN|978-1-5486-16175}} * Vulkan Cookbook, 28. aprila 2017., autor Pawel Lapinski {{ISBN|978-1-7864-68154}} [[Kategorija:3D grafički API]] [[Kategorija:Grafički standardi]] 0v3trrrfc58qr7d99j6ikns6pf5qgan 0 459113 3843103 3818142 2026-05-10T07:52:19Z AnToni 2325 3843103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tiril Kampenhaug Eckhoff | slika = Tiril Eckhoff 2015 (cropped).jpg | država = {{ZID|Norveška}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|05|21}} | mjesto rođenja = [[Bærum]] | država rođenja = Norveška | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = [[Skijaški klub Fossum IF|Fossum IF]] | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) | medalje OI = '''7''' | zlato OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]]) | medalje SP = '''15''' | zlato SP = 10 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]]) | pobjede SK = '''29''' | pobjede SK štafeta= 21 | plasman SK = {{plainlist| * '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]], [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''14''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''11''' – potjera * '''3''' – masovni start }} | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''11''' ([[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Zimske olimpijske igre 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|12,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Zimske olimpijske igre 2014.|ZOI 2014.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Zimske olimpijske igre 2018.|ZOI 2018.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – masovni start (žene)|12,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Zimske olimpijske igre 2018.|ZOI 2018.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 - mješovita štafeta|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2022.|ZOI 2022.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Zimske olimpijske igre 2022.|ZOI 2022.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|10 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|poj. štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|mas. start]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 2 | 2 | 3 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 10 | 2 | 3 | [[Norveško prvenstvo u biatlonu|Norveška prvenstva]]| 4 | 4 | 3 }} | aktualizirano = 12. 11. 2022. }} '''Tiril Kampenhaug Eckhoff''', rođena 21. maja 1990. u [[Bærum]]u je [[norveška]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|dvostruka olimpijska pobjednica]] i desetostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetska prvakinja]], čemu je dodala i 4 titule prvaka Norveške. Prvi put je pobijedila u ukupnom plasmanu u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu u biatlonu]] u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni 2020/21.]] Nastupa za [[Skijaši klub Fossum IF]]. Potiče iz sportske porodice, stariji brat [[Stian Eckhoff]] je svjetski prvak u biatlonu i nastupao je na Olimpijskim igrama, a starija sestra [[Kaja Eckhoff]] se takmičila u [[IBU kup]]u u biatlonu do sezone [[IBU kup 2007/2008.|2007]]. Studira na [[Norveški institut za tehnologiju|Norveškom institutu za tehnologiju]] u [[Trondheim]]u. Od 2016, se preselila sa [[Ånund Lid Byggland|Ånundom Lid Bygglandom]], nekadašnjim norveškim skijačom-trkačom u [[Oslo]], a od sezone 2021/22. je vjerena s njim.<ref name="NRK">{{cite web | url = https://www.nrk.no/sport/eckhoff-flyttar-fra-trondheim-til-oslo_-_-har-vore-heilt-aleine-1.12939605| title = Eckhoff flyttar frå Trondheim til Oslo: – Har vore heilt aleine| last = Erikstein-Midtbø | first =Gjermund | date =12. 5. 2016 | website = nrk.no| publisher = NRK Sport | access-date =13. 11. 2022 | language =no }}</ref> == Karijera == Prvi značajniji nastup u međunarodnim takmičenjima Eckhoff je imala 2008. godine na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2008.|Svjetskom juniorskom prvenstvu u biatlonu]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u. Nastupila je u tri discipline, a najbolji joj je rezultat bilo 7 mjesto u pojedinačnoj utrci na 12,5&nbsp;km, a osim te utrke, trčala je i u utrci sprinta na 7,5&nbsp;km ostvarivši 31-o mjesto, te u potjeri na 10&nbsp;km, koju je završila na 32-om mjestu. Od slijedeće sezone nastupa u [[IBU kup]]u [[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]] bez značajnijih rezultata, a na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2009.|Svjetskom juniorskom prvenstvu u biatlonu]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Canmore (Alberta)|Canmoru]], najbolji joj je rezultat u pojedinačnoj utrci bilo osmo mjesto u utrci na 10&nbsp;km, dok je u štafeti 3 × 6&nbsp;km&nbsp; sa [[Marie Hov]] i [[Synnøve Solemdal]] zauzela peto mjesto. U sezoni [[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]] i dalje nastupa u IBU kupu, te na [[Svjetskom juniorskom prvenstvu u biatlonu 2010.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Švedska|švedskom]] [[Torsby]]ju sa najboljim 14-im mjestom u utrci potjere na 10&nbsp;km. Slijede nastupi na slijedećem [[Svjetskom juniorskom prvenstvu u biatlonu 2011.|juniorskom prvenstvu]] u češkom [[Nové Město na Moravě|Novém Městu]], gdje se gotovo uvijek plasirala među prvih deset, te nastavak takmičenja u [[IBU kup 2010/2011.|IBU kupu 2010/11.]] U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] prvi put je nastupila 17. marta 2011 u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u, u utrci sprinta zauzevši 50-o mjesto od ukupno 78 takmičarki koje su završile utrku. === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|17]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|23]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|9]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – masovni start (žene)|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|22]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|11]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|-]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|1]] |} Eckhoff je nastupila tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: prvi put u [[Soči]]ju [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], gdje je osvojila tri medalje, jednu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – mješovita štafeta|mješovitoj štafeti]] sa [[Tora Berger|Torom Berger]], [[Ole Einar Bjørndalen|Oleom Einarom Bjørndalenem]] i [[Emil Hegle Svendsen|Emilom Hegleom Svendsenom]], te dvije bronzane, od kojih je jedna u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Fanny Welle-Strand Horn]], [[Ann Kristin Flatland|Ann Kristin Aafeldt Flatland]] i [[Tora Berger|Torom Berger]], a jedna u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]] zaostaši iza favorizirane [[Darija Domračeva|Darije Domračeve]] 27&nbsp;sekundi. Na drugom nastupu u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Pjongčang]]u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], osvojila je ponovo bronzu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – masovni start (žene)|masovnom startu]], te srebro u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – mješovita štafeta|mješovitoj štafeti]] sa [[Marte Olsbu]], [[Johannes Thingnes Bø|J. T. Bøem]] i Emilom Hegleom Svendsenom. U trećem nastupu u [[Peking]]u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]] osvojila je zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mješovita štafeta|mješovitoj štafeti]] sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tarjei Bø|Tarjeim Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø|Johannesem Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|52]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|43]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (žene)|24]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 15 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 7,5 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - potjera (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - masovni start (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - štafeta (mješovito)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|9]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – masovni start (žene)|5]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)| ]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)| ]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|23]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|2]] |} {{clear}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- | - ||54||29||7||11||11||11||23||13||2||1||11 |} {{clear}} {| class=wikitable style="text-align: center" |- |colspan=29 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|Sezona 2010/2011]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Pojedinačno]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Pojedinačno]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Potjera]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz Masovni start]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Presque Isle Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Presque Isle Potjera]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Fort Kent Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Fort Kent Potjera]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Fort Kent Masovni start]]<br />MS |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|SP – Chanty-Mansyjsk Sprint]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|SP – Chanty-Mansyjsk Potjera]]<br />'''PO''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|SP – Chanty-Mansyjsk Pojedinačno]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|SP – Chanty-Mansyjsk Masovni start]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Masovni start]]<br />MS ! colspan=3|bodovi |- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||45 ||49 ||- |colspan=3 bgcolor=f9f9f9|'''0''' |- |colspan=29 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|Sezona 2011/2012]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (1. 12. 2011)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (3. 12. 2011)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (4. 12. 2011)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (9. 12. 2011)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (10. 12. 2011)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (16. 12. 2011)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint Potjera (17. 12. 2011)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (6. 1. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start (8. 1. 2012)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Pojedinačno (11. 1. 2012)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Sprint (13. 1. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Potjera (15. 1. 2012)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (19. 1. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Masovni start (22. 1. 2012)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (2. 2. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera (4. 2. 2012)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Masovni start (5. 2. 2012)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (10. 2. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Potjera (11. 2. 2012)]]<br />PO |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|SP – Ruhpolding Sprint (3. 3. 2012)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|SP – Ruhpolding Potjera (4. 3. 2012)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|SP – Ruhpolding Pojedinačno (7. 3. 2012)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|SP – Ruhpolding Masovni start (11. 3. 2012)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Sprint (16. 3. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Potjera (17. 3. 2012)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Masovni start (18. 3. 2012)]]<br />MS ! colspan=3|bodovi |- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||- ||53 ||- ||44 ||46 ||- ||47 ||<small>{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}</small> ||- ||- ||- ||- |bgcolor=lightblue|24 |bgcolor=lightblue|20 |bgcolor=lightgreen|7 |colspan=3 bgcolor=f9f9f9|'''74''' |- |colspan=29 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|Sezona 2012/2013]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (29. 11. 2012)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (1. 12. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (2. 12. 2012)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (7. 12. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (8. 12. 2012)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Sprint (14. 12. 2012)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Potjera (15. 12. 2012)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Masovni start (16. 12. 2012)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (5. 1. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Potjera (6. 1. 2013)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint (11. 1. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Masovni start (13. 1. 2013)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (17. 1. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (19. 1. 2013)]]<br />PO |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|SP – Nové Město na Moravě Sprint (9. 2. 2013)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|SP – Nové Město na Moravě Potjera (10. 2. 2013)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|SP – Nové Město na Moravě Pojedinačno (13. 2. 2013)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|SP – Nové Město na Moravě Masovni start (17. 2. 2013)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (1. 3. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera (2. 3. 2013)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Masovni start (3. 2. 2013)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Sochi Pojedinačno (7. 3. 2013)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Sochi Sprint (9. 3. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Sprint (14. 3. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Potjera (16. 3. 2013)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Masovni start (17. 3. 2013)]]<br />MS ! colspan=3|bodovi |- ||52 ||49 ||51 ||45 ||44 |bgcolor=lightblue|18 |bgcolor=lightblue|22 |bgcolor=lightblue|19 ||65 ||- |bgcolor=lightblue|24 ||- ||54 |bgcolor=lightblue|29 ||- ||- ||- ||- |bgcolor=lightblue|15 |bgcolor=lightgreen|6 |bgcolor=lightblue|20 ||50 |bgcolor=lightblue|11 |bgcolor=lightgreen|10 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=lightgreen|10 |colspan=3 bgcolor=f9f9f9|'''299''' |- |colspan=29 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|Sezona 2013/2014]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (28. 11. 2013)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (29. 11. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (6. 12. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (8. 12. 2013)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Annecy Sprint (14. 12. 2013)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Annecy Potjera (15. 12. 2013)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (3. 1. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Potjera (4. 1. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start (5. 1. 2014)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Pojedinačno (10. 1. 2014)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Potjera (12. 1. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (16. 1. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (18. 1. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Sprint (6. 3. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Potjera (8. 3. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Masovni start (9. 3. 2014)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (13. 3. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (15. 3. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Potjera (16. 3. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (20. 3. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera (22. 3. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Masovni start (23. 2. 2014)]]<br />MS ! colspan=10|bodovi |- |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=lightblue|35 ||43 |bgcolor=lightblue|24 |bgcolor=lightblue|11 |bgcolor=cc9966|'''3''' |bgcolor=lightgreen|10 |bgcolor=lightblue|14 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=lightblue|25 |bgcolor=lightgreen|7 |bgcolor=lightblue|14 |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=lightgreen|7 |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=lightblue|16 ||61 ||- |bgcolor=lightblue|23 |colspan=10 bgcolor=f9f9f9|'''566''' |- |colspan=29 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|Sezona 2014/2015]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (4. 12. 2014)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (6. 12. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (7. 12. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (12. 12. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (14. 12. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|15px|Pokljuka Sprint (18. 12. 2014)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|15px|Pokljuka Potjera (20. 12. 2014)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|15px|Pokljuka Masovni start (21. 12. 2014)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (9. 1. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start (11. 1. 2015)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint (16. 1. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Masovni start (18. 1. 2015)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (23. 1. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (24. 1. 2015)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Sprint (7. 2. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Potjera (8. 2. 2015)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Pojedinačno (12. 2. 2015)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (14. 2. 2015)]]<br />SP |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|SP – Kontiolahti Sprint (7. 3. 2015)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|SP – Kontiolahti Potjera (8. 3. 2015)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|SP – Kontiolahti Pojedinačno (11. 3. 2015)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|SP – Kontiolahti Masovni start (15. 3. 2015)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Sprint (20. 3. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Potjera (21. 3. 2015)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Masovni start (22. 3. 2014)]]<br />MS ! colspan=10|bodovi |- |bgcolor=lightgreen|7 |bgcolor=gold|'''1''' |bgcolor=lightgreen|6 |bgcolor=cc9966|'''3''' ||<small>{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}</small> |bgcolor=lightblue|23 ||<small>{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}</small> ||- |bgcolor=lightblue|13 |bgcolor=cc9966|'''3''' |bgcolor=cc9966|'''3''' |bgcolor=lightblue|21 |bgcolor=lightblue|20 |bgcolor=lightblue|23 |bgcolor=lightblue|29 |bgcolor=lightblue|19 |bgcolor=lightblue|35 |bgcolor=lightblue|8 |bgcolor=lightblue|19 |bgcolor=lightblue|18 ||52 |bgcolor=lightblue|15 |bgcolor=lightblue|23 |bgcolor=lightblue|17 |bgcolor=lightgreen|7 |colspan="10" bgcolor="f9f9f9"|'''598''' |- |colspan=29 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|Sezona 2015/2016]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (3. 12. 2015)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (5. 12. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (6. 12. 2015)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (11. 12. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (12. 12. 2015)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|15px|Pokljuka Sprint (18. 12. 2015)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|15px|Pokljuka Potjera (19. 12. 2015)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia (bordered).svg|15px|Pokljuka Masovni start (20. 12. 2015)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint (8. 1. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Potjera (9. 1. 2016)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|RuhpoldingMasovni start (10. 1. 2016)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Pojedinačno (14. 1. 2016)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Masovni start (16. 1. 2016)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (21. 1. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (23. 1. 2016)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Canada.svg|15px|Canmore Sprint (5. 2. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Canada.svg|15px|Canmore Masovni start (6. 2. 2016)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Presque Isle Sprint (11. 2. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of United States.svg|15px|Presque Isle Potjera (12. 2. 2016)]]<br />PO |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|SP – Oslo/Holmenkollen Sprint (5. 3. 2016)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|SP – Oslo/Holmenkollen Potjera (6. 3. 2016)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|SP – Oslo/Holmenkollen Pojedinačno (9. 3. 2016)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|SP – Oslo/Holmenkollen Masovni start (13. 3. 2016)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Sprint (17. 3. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|15px|Chanty-Mansyjsk Potjera (19. 3. 2016)]]<br />PO ! colspan=10|bodovi |- |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor=lightgreen|9 |bgcolor=lightblue|30 |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor=lightblue|39 |bgcolor=lightblue|34 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=lightblue|17 |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=CC9966|'''3''' |bgcolor=lightblue|21 |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=lightblue|20 |bgcolor=lightgreen|4 ||- ||- ||- ||- |bgcolor=gold|'''1''' |bgcolor=lightblue|17 ||43 |bgcolor=lightblue|24 ||- ||- |colspan=10 bgcolor=f9f9f9|'''544''' |- |colspan=34 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|Sezona 2016/2017]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (30. 11. 2016)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (3. 12. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (4. 12. 2016)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Sprint (9. 12. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Potjera (10. 12. 2016)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nove Mesto na Morave Sprint (16. 12. 2016]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nove Mesto na Morave Potjera (17. 12. 2016]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nove Mesto na Morave Masovni start (18. 12. 2016]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (6. 1. 2017)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Potjera (7. 1. 2017)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start (8. 1. 2017)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint (14. 1. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Potjera (15. 1. 2016)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Pojedinačno (20. 1. 2017)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Masovni start (21. 1. 2017)]]<br />MS |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (10. 2. 2017)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (12. 2. 2017)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Pojedinačno (15. 2. 2017)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD| [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Masovni start (19. 2. 2017)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|15px|Pjongczang Sprint (2. 3. 2017)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|15px|Pjongczang Potjera (4. 3. 2017)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Finland (bordered).svg|15px|Kontiolahti Sprint (10. 3. 2017)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland (bordered).svg|15px|Kontiolahti Potjera (11. 3. 2017)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (17. 3. 2017)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera (18. 3. 2017)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Masovni start (19. 3. 2017)]]<br />MS ! colspan=34| bodovi |- ||- |bgcolor=lightgreen|7 |bgcolor="lightblue"|21 |bgcolor="lightblue"|20 |bgcolor="lightblue"|31 |bgcolor=lightblue|14 |bgcolor="lightgreen"|9 |bgcolor="lightblue"|11 ||- ||- ||- |bgcolor=lightblue|19 |bgcolor=lightblue|31 ||- ||- |bgcolor=lightblue|13 |bgcolor=lightblue|30 |bgcolor=lightblue|39 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=silver|'''2''' |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=gold|'''1''' |bgcolor=lightblue|15 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor=lightblue|18 |bgcolor=gold|'''1''' !567 |- |colspan=34 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|Sezona 2017/2018]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (29. 11. 2017)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (1. 12. 2016)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (3. 12. 2016)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (8. 12. 2017)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (9. 12. 2017)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Annecy Sprint (14. 12. 2017)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Annecy Potjera (16. 12. 2017)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Annecy Masovni start (17. 12. 2017)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (4. 1. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Potjera (6. 1. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Pojedinačno (11. 1. 2018)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Masovni start (14. 1. 2018)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Bieg Sprint (18. 1. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (20. 1. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Masovni start (21. 1. 2018)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (9. 3. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Potjera (11. 3. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (15. 3. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera (19. 3. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Russia.svg|15px|Tyumen Sprint (23. 3. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Russia.svg|15px|Tyumen Potjera (24. 3. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Russia.svg|15px|Tyumen Masovni start (25. 3. 2018)]]<br />MS ! colspan=10| bodovi |- |bgcolor=lightblue|22 |52 |41 |78 ||- |50 |bgcolor=lightblue|24 ||- ||<small>{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}</small> ||- |58 ||- |bgcolor=gold|'''1''' |bgcolor=lightgreen|4 |bgcolor=lightblue|19 |bgcolor=lightblue|19 ||- |55 |49 |bgcolor=cc9966|'''3''' |bgcolor=lightblue|11 |bgcolor=lightgreen|7 |colspan=10 bgcolor=f9f9f9|'''297''' |- |colspan=38 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|Sezona 2018/2019]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Pojedinačno (6. 12. 2018)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Sprint (8. 12. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Potjera (9. 12. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (13. 12. 2018)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (15. 12. 2018)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Sprint (21. 12. 2018]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Potjera (22. 12. 2018]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Masovni start (23. 12. 2018]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (10. 1. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Potjera (12. 1. 2019)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint (17. 1. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Masovni start (20. 1. 2019)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (24. 1. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (26. 1. 2019)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Masovni start (27. 1. 2019)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Canada.svg|15px|Canmore Pojedinačno (7. 2. 2019)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of the United States.svg|15px|Salt Lake City, UT - Soldier Hollow Sprint (14. 2. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the United States.svg|15px|Salt Lake City, UT - Soldier Hollow Masovni start (16. 2. 2019)]]<br />MS |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (8. 3. 2019)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (10. 3. 2019)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (12. 3. 2019)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Masovni start (17. 3. 2019)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Sprint (21. 3. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Potjera (23. 3. 2019)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Norway.svg|15px|Oslo/Holmenkollen Masovni start (24. 3. 2019)]]<br />MS ! colspan=10| bodovi |- ||- ||- ||- |bgcolor=lightblue|16 |bgcolor=lightblue|16 |bgcolor=lightblue|23 |bgcolor=lightblue|18 ||- |bgcolor=lightblue|33 |bgcolor=lightblue|34 |bgcolor=lightblue|33 ||- |bgcolor=lightblue|15 |bgcolor=lightblue|15 |bgcolor=lightblue|12 |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor=lightblue|40 ||41 |bgcolor=lightgreen|9 |bgcolor="silver"|'''2''' |bgcolor=lightblue|37 |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor=lightgreen|7 |bgcolor=lightgreen|6 |bgcolor=silver|'''2''' |colspan=10 bgcolor=f9f9f9|'''517''' |- |colspan=38 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|Sezona 2019/2020]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (1. 12. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Pojedinačno (5. 12. 2019)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (13. 12. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (15. 12. 2019)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Le Grand-Bornand, Sprint (20. 12. 2019)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Le Grand-Bornand, Potjera (21. 12. 2019)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of France.svg|15px|Le Grand-Bornand, Masovni start (22. 12. 2019)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (9. 1. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start (12. 1. 2020)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Sprint (15. 1. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Ruhpolding Potjera (19. 1. 2020)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Pojedinačno (24. 1. 2020)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Masovni start (26. 1. 2020)]]<br />MS |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Sprint (14. 2. 2020)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Potjera (16. 2. 2020)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Pojedinačno (18. 2. 2020)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Masovni start (23. 2. 2020)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Sprint (5. 3. 2020]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Masovni start (8. 3. 2020]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (13. 3. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Potjera (14. 3. 2020)]]<br />PO ! colspan=10| bodovi |- |bgcolor=lightblue|40 |bgcolor=lightblue|22 |bgcolor=lightgreen|8 |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor="silver"|'''2''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor=lightblue|18 ||- ||59 |bgcolor=lightblue|20 |bgcolor=lightblue|15 |bgcolor=lightgreen|7 |bgcolor=lightgreen|5 |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor=cc9966|'''3''' |bgcolor=lightgreen|10 |colspan=10 bgcolor=f9f9f9|'''786''' |- |colspan=38 bgcolor=F0FFFF|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|Sezona 2020/2021]]''' |- ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Pojedinačno (28. 11. 2020)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (29. 11. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Sprint (3. 12. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Finland.svg|15px|Kontiolahti Potjera (6. 12. 2020)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (11. 12. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (13. 12. 2020)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Sprint (18. 12. 2020)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Potjera (19. 12. 2020)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Austria.svg|15px|Hochfilzen Masovni start (20. 12. 2020)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (7. 1. 2021)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Potjera (9. 1. 2021)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Sprint (14. 1. 2021)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Germany.svg|15px|Oberhof Masovni start (17. 1. 2021)]]<br />MS ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Pojedinačno (21. 1. 2021)]]<br />PU ! [[Datoteka:Flag of Italy.svg|15px|Antholz-Anterselva Masovni start (23. 1. 2021)]]<br />MS |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Sprint (13. 2. 2021)]]<br />'''SP''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Potjera (14. 2. 2021)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Pojedinačno (16. 2. 2021)]]<br />'''PU''' |bgcolor=FFEBAD|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|15px|Pokljuka Masovni start (21. 2. 2021)]]<br />'''MS''' ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Sprint (6. 3. 2021]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Potjera (7. 3. 2021]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Sprint (12. 3. 2021]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|15px|Nové Město na Moravě Potjera (13. 3. 2021]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Sprint (18. 3. 2021)]]<br />SP ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Potjera (20. 3. 2021)]]<br />PO ! [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|15px|Östersund Masovni start (21. 3. 2021)]]<br />MS ! colspan=10| bodovi |- ||67 ||43 |bgcolor=lightgreen|8 |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="silver"|'''2''' |bgcolor=lightblue|17 |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="silver"|'''2''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor=lightgreen|8 |bgcolor=lightblue|18 |bgcolor=lightgreen|8 |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor=lightblue|23 |bgcolor=cc9966|'''3''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="gold"|'''1''' |bgcolor="silver"|'''2''' || |colspan=10 bgcolor=f9f9f9|'''1103''' |- |colspan=38 bgcolor=F0FFFF|'''Legenda''' |- |colspan=38|<span style="background-color: gold">'''1'''</span> <span style="background-color: silver">'''2'''</span> <span style="background-color: #CC9966">'''3'''</span> <span style="background-color: lightgreen>'''4-10'''</span> <span style="background-color: lightblue>'''11-40'''</span> <span style="background-color: white>'''ispod 40'''</span> <span style="background-color: white><small>''' – '''</small></span> – nije nastupila |- |colspan=38 bgcolor=lightblue| '''SP''' – Sprint '''PU''' – Pojedinačno '''PO''' – Potjera '''MS''' – Masovni start |} ==== Pobjede u Svjetskom kupu ==== {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:90%" |- !colspan=6| Pojedinačne pobjede |- ! No. ! &nbsp;Sezona &nbsp; ! Datum ! Mjesto ! Disciplina ! Takmičenje |- | 1. | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]''' | align=left| 6. decembar 2014. | align=left| {{flagicon|SWE}} [[Östersund]] | 7,5&nbsp;km Sprint | [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 2. |'''[[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]''' | align=left| 5. mart 2016. | align=left| {{flagicon|NOR}} [[Holmenkollen National Arena|Oslo Holmenkollen]] | 7,5&nbsp;km Sprint | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]] |- | 3. | rowspan=2| '''[[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]''' | align=left| 10 mart 2017. | align=left| {{flagicon|FIN}} [[Kontiolahti]] | 7,5&nbsp;km Sprint| | rowspan=17| [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 4. || align=left| 19. mart 2017. ||align=left| {{flagicon|NOR}} [[Holmenkollen National Arena|Oslo Holmenkollen]]||12,5&nbsp;km masovni start |- | 5. || '''[[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]'''||align=left| 18. januar 2018. ||align=left| {{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||7,5&nbsp;km Sprint |- | 6. | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]''' | align=left| 7. februar 2019. | align=left| {{flagicon|CAN}} [[Canmore (Alberta)|Canmore]] | 12,5&nbsp;km Pojedinačno |- |align=center|7. | rowspan=7 align=center|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]''' |align=left| 15. decembar 2019. |align=left| {{flagicon|AUT}} [[Hochfilzen]] |10&nbsp;km potjera |- | 8. | align=left| 20. decembar 2019. | rowspan=3 align=left| {{flagicon|FRA}} [[Le Grand-Bornand]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 9. | align=left| 21. decembar 2019. | 10&nbsp;km potjera |- | 10. | align=left| 22. decembar 2019. | 12,5&nbsp;km masovni start |- | 11. | align=left| 15. januar 2020. | rowspan=2 align=left| {{flagicon|GER}} [[Ruhpolding]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 12. | align=left| 19. januar 2020. | 10&nbsp;km potjera |- | 13. | align=left| 8. mart 2020. | align=left| {{flagicon|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] | 12,5&nbsp;km masovni start |- | 14. | rowspan=13 align=center|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]''' | align=left| 6. decembar 2020. | align=left| {{flagicon|FIN}} [[Kontiolahti]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 15. | align=left| 18. decembar 2020. | rowspan=2 align=left| {{flagicon|AUT}} [[Hochfilzen]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 16. | align=left| 19. decembar 2020. | 10&nbsp;km potjera |- | 17. | align=left| 8. januar 2021. | rowspan=3 align=left| {{flagicon|NJE}} [[Oberhof]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 18. | align=left| 9. januar 2021. | 10&nbsp;km potjera |- | 19. | align=left| 14. januar 2021. | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 20. | align=left| 12. februar 2021. | rowspan=2 align=left| {{flagicon|SLO}} [[Pokljuka]] | 7,5&nbsp;km Sprint | rowspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]] |- | 21. | align=left| 14. februar 2021. | 10&nbsp;km potjera |- | 22. | align=left| 6. mart 2021. | rowspan=4 align=left| {{flagicon|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] | 7,5&nbsp;km Sprint | rowspan=8|[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 23. | align=left| 7. mart 2021. | 10&nbsp;km potjera |- | 24. | align=left| 12. mart 2021. | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 25. | align=left| 13. mart 2021. | 10&nbsp;km potjera |- | 26. | align=left| 19. mart 2021. | align=left| {{flagicon|ŠVE}} [[Östersund]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 27. | rowspan=3 align=center|'''[[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]''' | align=left| 6. mart 2022. | align=left| {{flagicon|EST}} [[Otepää]] | 10&nbsp;km potjera |- | 28. | align=left| 17. mart 2022. | align=left| {{flagicon|NOR}} [[Oslo]] | 7,5&nbsp;km Sprint |- | 29. | align=left| 19. mart 2022. | align=left| {{flagicon|NOR}} [[Oslo]] | 10&nbsp;km potjera |} {{col-break}} {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:90%" |- !colspan=6| Štafetne pobjede |- ! No. ! &nbsp;Sezona &nbsp; ! Datum ! Mjesto ! Disciplina ! Takmičenje |- | 1. | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]''' | align=left| 19. januar 2014. | align=left| {{flagicon|RUS}} [[Soči]] | mješovita štafeta{{efn|name=SOČI|sa [[Tora Berger|Torom Berger]], [[Ole Einar Bjørndalen|Oleom Einarom Bjørndalenem]] i [[Emil Hegle Svendsen|Emilom Hegleom Svendsenom]]}} | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |- | 2. | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]''' | align=left| 6. februar 2015. | align=left| {{flagicon|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] | mješovita štafeta{{efn|name=NOVE|sa [[Fanny Horn Birkeland]], [[Johannes Thingnes Bø]] i [[Tarjei Bø]]}} | rowspan=2 | [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 3. | rowspan=2 | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]''' | align=left| 29. novembar 2015. | align=left| {{flagicon|ŠVE}} [[Östersund]] | mješovita štafeta{{efn|name=NOVE| }} |- | 4. | align=left| 11. mart 2016. | align=left| {{flagicon|NOR}} [[Oslo]] | mješovita štafeta{{efn|name=OSLO|sa [[Synnøve Solemdal]], Fanny Horn Birkeland i [[Marte Olsbu]]}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]] |- | 5. | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]''' | align=left| 27. novembar 2017. | align=left| {{flagicon|ŠVE}} [[Östersund]] | mješovita štafeta{{efn|name=OEST4|sa [[Ingrid Landmark Tandrevold]], Johannes Thingnes Bø i Emil Hegle Svendsen}} | [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 6. | rowspan=2 | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]''' | align=left| 7. mart 2019. | align=left| {{flagicon|ŠVE}} [[Östersund]] | mješovita štafeta{{efn|name=OEST2|[[Marte Olsbu Røiseland]], Johannes Thingnes Bø i [[Vetle Sjåstad Christiansen]] }} | rowspan=2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]] |- | 7. | align=left| 16. mart 2019. | align=left| {{flagicon|ŠVE}} [[Östersund]] | štafeta{{efn|name=OEST5|sa Synnøve Solemdal, ingrid Landmark Tandrevold und Marte Olsbu Røiseland}} |- | 8. | rowspan=7 | '''[[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]''' | align=left| 8. decembar 2019. | align=left| {{flagicon|ŠVE}} [[Östersund]] | štafeta{{efn|name=OEST3|sa [[Karoline Offigstad Knotten]], ingrid Landmark Tandrevold i Marte Olsbu Røiseland}} | rowspan=4 | [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 9. | align=left| 14. decembar 2019. | align=left| {{flagicon|AUT}} [[Hochfilzen]] | štafeta{{efn|name=OEST3|}} |- | 10. | align=left| 11. januar 2020. | align=left| {{flagicon|NJE}} [[Oberhof]] | štafeta{{efn|name=OEST5|}} |- | 11. | align=left| 17. januar 2020. | align=left| {{flagicon|NJE}} [[Ruhpolding]] | štafeta{{efn|name=OEST3|}} |- | 12. | align=left| 13. februar 2020. | align=left| {{flagicon|ITA}} [[Antholz]] | mješovita štafeta{{efn|name=ANT1|sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tarjei Bø]] i Johannes Thingnes Bø }} | rowspan=2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]] |- | 13. | align=left| 22. februar 2020. | align=left| {{flagicon|ITA}} [[Antholz]] | štafeta{{efn|name=ANT2|sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Synnøve Solemdal]] i [[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} |- | 14. | align=left| 13. februar 2020. | align=left| {{flagicon|ČEŠ}} [[Nové Město na Moravě]] | štafeta{{efn|name=NMNM|sa [[Karoline Offigstad Knotten]], [[Ida Lien]] i [[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} | rowspan=2 |[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 15. | rowspan=4 |'''[[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]''' | align=left| 12. decembar 2020. | align=left| {{flagicon|AUT}} [[Hochfilz]] | štafeta{{efn|name=kont|sa [[Karoline Offigstad Knotten]], [[Marte Olsbu Røiseland]] i [[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} |- | 16. | align=left| 10. februar 2021. | align=left| {{flagicon|SLO}} [[Pokljuka]] | mješovita štafeta{{efn|name=POK|sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Johannes Thingnes Bø]] i [[Sturla Holm Lægreid]] }} | rowspan=2 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko prvenstvo]] |- | 17. | align=left| 20. februar 2021. | align=left| {{flagicon|SLO}} [[Pokljuka]] | štafeta{{efn|name=POK2|sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]] i [[Ida Lien]] }} |- | 18. | align=left| 14. mart 2021. | align=left| {{flagicon|SLK}} [[Nové Město na Moravě]] | mješovita štafeta{{efn|name=nov|sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tarjei Bø]] i [[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} | rowspan=4 |[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetski kup]] |- | 19. | rowspan=3 |'''[[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]''' | align=left| 22. januar 2022. | align=left| {{flagicon|ITA}} [[Antholz]] | štafeta{{efn|name=ant|sa [[Karoline Offigstad Knotten]], [[Ida Lien]] i [[Johannes Thingnes Bø]]}} |- | 20. | align=left| 3. mart 2022. | align=left| {{flagicon|FIN}} [[Kontiolahti]] | štafeta{{efn|name=KON|sa [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Ida Lien]] i [[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} |- | 21. | align=left| 3. mart 2022. | align=left| {{flagicon|EST}} [[Otepää]] | mješovita štafeta{{efn|name=OTE|sa [[Sivert Guttorm Bakken]], [[Vetle Sjåstad Christiansen]] i [[Ingrid Landmark Tandrevold]]}} |} {{col-end}} === Norveška prvenstva === {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tiril Eckhoff}} * {{Sport365|473}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-mješovita štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-potjera}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-mješovita štafeta}} {{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{DEFAULTSORT:Eckhoff, Tiril}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bærum]] [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Norveški prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Norveška)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] pwy2cmmd8sfhcdy74zaclybopdmf77n 0 461719 3842971 3822481 2026-05-09T18:13:00Z ~2026-24035-62 181071 /* */ 3842971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Lapsus Band | slika = | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = skupina | alias = Lapsus | porijeklo = [[Kalesija]], [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NTV">{{cite web |url=http://www.ntv.ba/predstavljamo-lapsus-band-iz-kalesije/|title= Predstavljamo: Lapsus band iz Kalesije |author-link= Ntv.ba |publisher= Ntv.ba |date=28. 3. 2015|website= Ntv.ba |access-date=23. 3. 2020}}</ref> | žanr = [[Pop muzika|pop]], [[folk]], [[zabavna]]<ref name="Genius">{{cite web |url=https://genius.com/artists/Lapsus-band|title= Biography |author-link= Genius |publisher= Genius.com |date=21. 11. 2019|website= Genius.com |access-date=23. 3. 2020}}</ref> | karijera = Aktivan jos uvijek | izdavač = [[FM Play]]<br /> [[IDJDigital]] | povezani_umjetnici = [[Bane Opačić]]<br /> [[Ministarke]]<br /> [[Đani]]<br /> [[Cvija]]<ref name=" Haber.ba "/> | veb-sajt = | trenutni_članovi = [[Armin Bašić]]<br /> [[Mahir Osmanović]]<br /> [[Mumin Korajac]]<br /> [[Mahir Topčagić]]<ref name=" Espreso.rs "/> | bivši_članovi = [[Emir Aličković]]<br /> [[Eldar Pilavdžić]]<br /> [[Armin Zukić]]<br /> [[Semir Suljkanović]]<br /> [[Muamer Bošnjaković]] <br /> [[Temin Buza]]<br /> [[Tomislav Vajić]]<ref name=" NTV "/> | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Lapsus Band''' '''Lapsus Band je bosanskohercegovački pop-folk sastav osnovan u Kalesiji kod Tuzle.''' '''Osnivač grupe je gitarista Mahir Osmanović. Grupa je prepoznatljiva kao jedan od najpopularnijih regionalnih bendova koji je popularnost stekao modernim zvukom i inovativnim pristupom obradama pjesama (coverima) na digitalnim platformama.''' == Historija == '''Historija i počeci''' '''Iako se zvanično vezuju za period oko 2013. godine, korijeni benda sežu i nešto ranije. U samom početku sastav je nastupao kao rock bend pod drugim imenom. Prekretnica se događa promjenom imena u Lapsus Band, kada se grupi kao vokal pridružuje Eldar Pilavdžić.''' '''Bend se vremenom stilski preusmjerava ka pop-folk žanru. Širu popularnost, kako kod publike tako i kod kolega sa estrade, stekli su objavljivanjem autentičnih obrada popularnih pjesama na društvenim mrežama i YouTube platformi. Fokus na digitalnu promociju omogućio im je da postanu jedan od najtraženijih bendova nove generacije.''' '''Prva zvanična postava (Lapsus Band):''' '''• Mahir Osmanović – Gitarista (Osnivač)''' '''• Mumin Korajac – Bubnjar''' '''• Muamer Bošnjaković – Klavijaturista''' '''• Emir Aličković – Vokal''' === Ovaj sastav je obilježio najznačajniji period uspona benda na regionalnoj sceni, nakon dolaska Emira Aličkovića 2015. godine i objavljivanja velikih hitova poput "Hendikepiran". === == Karijera == '''Uspon i regionalni uspjeh (2015. – 2024.)''' '''Godine 2015. Eldar Pilavdžić napušta bend, a kao zamjena dolazi mladi pjevač Emir Aličković, prethodno učesnik takmičenja "Zvijezda možeš biti ti". Promjena vokala donijela je veliku razliku u boji glasa, što je u početku podijelilo publiku naviknutu na Eldara, ali su se vremenom navikli uz pažljiv odabir pjesama koje su odgovarale Emirovom senzibilitetu.''' === Iste godine snimaju prvu autorsku pjesmu pod nazivom "Kada voliš", čiji je autor Amil Lojo iz Sarajeva. Rastuća popularnost donosi brojne ponude menadžera i produkcijskih kuća iz Beograda, te 2016. godine bend potpisuje ugovor sa beogradskim menadžmentom. Ključni trenutak u karijeri bila je saradnja sa autorom Banetom Opačićem, koji im nudi pjesmu "Hendikepiran". Pjesma ubrzo postaje ogroman regionalni hit, a nakon nje uslijedio je niz uspješnih singlova poput "Budalo", "Lažo" i "Santa Leda", koji su Lapsus Band pozicionirali u sam vrh estrade. === '''Novo poglavlje (2024. – danas)''' '''Nakon dugogodišnje saradnje, Lapsus Band 2024. godine prekida saradnju sa Emirom Aličkovićem. Na mjesto novog vokala dolazi mladi pjevač Armin Bašić. Bend nastavlja sa intenzivnim radom i objavljuje nove singlove kojima potvrđuje svoj kontinuitet na sceni. Među najnovijim pjesmama izdvajaju se:''' '''• "Još čekam da se javiš"''' '''• "Duša moja zna"''' '''• "Čekaj damo"''' '''• "Supermen"''' == Muzičke nagrade i nominacije == * Lapsus band je 2017. godine osvojio prestižnu nagradu Oskar popularnosti za najperspektivniji bend za 2017. godinu. Manifestacija je održana u Banjoj Luci.<ref name="Expresstabloid">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/vijesti/27907/lapsus-bend-nagraden-oskarom-popularnosti-kao-najperspektivniji/|title= „“Lapsus bend” nagrađen Oskarom popularnosti kao najperspektivniji|author-link= Expresstabloid |publisher= Expresstabloid |date=2. 3. 2017|website= Expresstabloid.ba |access-date=21. 3. 2020}}</ref> * U sklopu [[Music Awards Ceremony|MAC-a]] su 2019. godine bili nominovani u kategoriji za najbolju modernu i tradicionalnu folk numeru za pjesmu Foliraš.<ref name="Estradnevesti.com">{{cite web|url=http://www.estradnevesti.com/2019/music-awards-ceremony-2019-mac-uzivo-ceo-video-snimak-i-svi-dobitnici/|title=Music Awards Ceremony 2019 – MAC – UŽIVO – ceo video snimak i svi dobitnici|author-link=Estradnevesti.com|publisher=Estradnevesti.com|date=30. 1. 2019|website=Estradnevesti.com|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201655/http://www.estradnevesti.com/2019/music-awards-ceremony-2019-mac-uzivo-ceo-video-snimak-i-svi-dobitnici/|url-status=dead}}</ref> == Diskografija == === Singlovi === * [[Kada voliš]] – (2016) <ref name="Discogs.com">{{cite web |url=https://www.discogs.com/artist/5371159-Lapsus-Band|title= Lapsus band|author-link= Discogs.com |publisher= Discogs.com |date=7. 3. 2017|website= Discogs.com |access-date=23. 3. 2020}}</ref> * [[Hendikepiran]] – (2016)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016)<ref name="Haber.ba">{{cite web|url=https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|title=Emir Aličković: “Žalosno je da nas više cijene u Srbiji nego u BiH!”|author-link=A.V.|publisher=Haber.ba|date=7. 3. 2017|website=Haber.ba|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201732/https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|url-status=dead}}</ref> * [[Lomi, lomi]] – (2016)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Budalo]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Idealno veče]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Čekam te]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Santa leda]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Lažo]] – (2017)<ref name=" Genius "/> * [[Foliraš]] – (2018)<ref name=" Genius "/> * [[Barikade]] – (2018)<ref name=" Genius "/> * [[Oči boje čokolade]] – (2018)<ref name=" Genius "/> * [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019) * [[Skote još te volim]] – (2019)<ref name=" Genius "/> * [[Pogazila]] – (2019)<ref name=" Genius "/> * [[Žena mojih snova]] – (2020)<ref name=" Genius "/> *Baxuz - (2021) *Jo[[Foliraš|š]] cekam da se javi[[Foliraš|š]] *Du[[Foliraš|š]]<nowiki/>a moja zna *Supermen *Čekaj damo === Muzički spotovi === * [[Hendikepiran]] – (2016) * [[Kada voliš]] – (2016) * [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016) * [[Lomi, lomi]] – (2016) * [[Budalo]] – (2017) 8 mart * [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017) * [[Idealno veče]] – (2017) * [[Čekam te]] – (2017) * [[Santa leda]] – (2017) * [[Lažo]] – (2017) * [[Foliraš]] – (2018) * [[Barikade]] – (2018) * [[Oči boje čokolade]] – (2018) * [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019) * [[Skote još te volim]] – (2019) * [[Pogazila]] – (2019) * [[Žena mojih snova]] – (2020) *Baxuz - (2021) == Članovi grupe == * [[Emir Aličković]] – vokal (2016 - sada)<ref name="Espreso.rs">{{cite web |url=https://www.espreso.rs/showbiz/zvezde/489229/i-dan-danas-se-kajem-zbog-tog-doceka-vama-ne-zelim-takav-pevac-lapsus-benda-podelio-s-nama-najgoru-novu-godinu|title= I dan-danas se kajem zbog tog dočeka, vama ne želim takav: pevač Lapsus benda podelio s nama najgoru Novu godinu!|author-link= Espreso.rs |publisher= Espreso.rs |date=1. 1. 2020|website= Espreso.rs |access-date=23. 3. 2020}}</ref> * [[Mahir Osmanović]] – gitara (2013 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Mumin Korajac]] – bubnjevi (2013 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Muamer Bošnjaković]] – klavijature (2013 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Temin Buza]] – klavijature (2015 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> === Bivši članovi === * [[Eldar Pilavdžić]] – vokal (2015 - 2016)<ref name=" NTV "/> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Kalesije]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2013.]] i7mmz49f8fn5d97rbbhbqpbfuoj046j 3842973 3842971 2026-05-09T18:33:29Z AnToni 2325 3842973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Lapsus band | slika = | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = skupina | alias = Lapsus | porijeklo = [[Kalesija]], [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NTV">{{cite web |url=http://www.ntv.ba/predstavljamo-lapsus-band-iz-kalesije/|title= Predstavljamo: Lapsus band iz Kalesije |author-link= Ntv.ba |publisher= Ntv.ba |date=28. 3. 2015|website= Ntv.ba |access-date=23. 3. 2020}}</ref> | žanr = [[Pop muzika|pop]], [[folk]], [[zabavna]]<ref name="Genius">{{cite web |url=https://genius.com/artists/Lapsus-band|title= Biography |author-link= Genius |publisher= Genius.com |date=21. 11. 2019|website= Genius.com |access-date=23. 3. 2020}}</ref> | karijera = 2013–2024 | izdavač = [[FM Play]]<br /> [[IDJDigital]] | povezani_umjetnici = [[Bane Opačić]]<br /> [[Ministarke]]<br /> [[Đani]]<br /> [[Cvija]]<ref name=" Haber.ba "/> | veb-sajt = | trenutni_članovi = [[Armin Basic]]<br /> [[Mahir Osmanović]]<br /> [[Mumin Korajac]]<br /> [[Amer Imamović]]<br /> [[Dino Imamović]]<ref name=" Espreso.rs "/> | bivši_članovi = [[Emir Aličković]]<br /> [[Eldar Pilavdžić]]<br /> [[Armin Zukić]]<br /> [[Semir Suljkanović]]<br /> [[Muamer Bošnjaković]] <br /> [[Temin Buza]]<br /> [[Tomislav Vajić]]<ref name=" NTV "/> | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Lapsus band''' (ili ''Lapsus bend'')<ref name="Espreso.rs">{{cite web |url=https://www.espreso.rs/showbiz/zvezde/489229/i-dan-danas-se-kajem-zbog-tog-doceka-vama-ne-zelim-takav-pevac-lapsus-benda-podelio-s-nama-najgoru-novu-godinu|title= I dan-danas se kajem zbog tog dočeka, vama ne želim takav: pevač Lapsus benda podelio s nama najgoru Novu godinu!|author-link= Espreso.rs |publisher= Espreso.rs |date=1. 1. 2020|website= Espreso.rs |access-date=23. 3. 2020}}</ref> je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Pop muzika|pop]]-[[folk]] sastav koji je u svojoj originalnoj postavi nastao u [[Kalesija|Kalesiji]] 2013. godine.<ref name=" NTV "/> Popularnost su stekli objavom hit pjesama kao što su [[Hendikepiran]],<ref name="Haber.ba">{{cite web|url=https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|title=Emir Aličković: “Žalosno je da nas više cijene u Srbiji nego u BiH!”|author-link=A.V.|publisher=Haber.ba|date=7. 3. 2017|website=Haber.ba|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201732/https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|url-status=dead}}</ref> [[Budalo]], [[Lažo]], [[Santa Leda]] te mnoge druge.<ref name=" Genius "/> == Historija == Lapsus band je nastao u Kalesiji krajem 2013. godine.<ref name=" NTV "/> Grupu su osnovala četvorica mladih muzičara: Muamer Bošnjaković, Mumin Korajac, Mahir Osmanović, te Eldar Pilavdžić. Grupa je na početku karijere nastupala kao cover bend, te su pjevali lokalno po manjim klubovima. U tom periodu su primijećeni od strane pjevača [[Dženan Lončarević|Dženana Lončarevića]], koji ih je pozvao da nastupaju na njegovom koncertu. Nakon toga njihova karijera kreće uzlaznom putanjom, te počinju raditi na svojim autorskim pjesmama.<ref name=" NTV "/> === Prva postava grupe (2013. - 2015.) === Prvu postavu Lapsus benda su činili: Muamer Bošnjaković, Mumin Korajac, Mahir Osmanović, te Eldar Pilavdžić. Na početku su se desile brojne promjene u grupi, gdje su se nekoliko puta mijenjali pjevači.<ref name=" NTV "/> Prvobitno je to bio Armin Zukić (jedan od učesnika ZMBT showa), a nakon njega u grupi se kratko zadržao i Semir Suljkanović koji je također bio učesnik muzičkog takmičenja, i to u [[Zvezde Granda|Zvezdama Granda]].<ref name=" NTV "/> == Karijera == === Trenutna postava grupe === Širu popularnost stiču krajem 2015. godine kada se sastav benda mijenja dolaskom mladog [[kakanj]]skog<ref name="Expresstabloid.ba">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/naslovnica/111306/lapsus-band-u-kaknju-noc-za-pamcenje/|title= „Lapsus bend u kaknju’’: Noć za pamćenje|author-link= Expresstabloid.ba |publisher= Expresstabloid.ba |date=1. 8. 2018|website= Expresstabloid.ba |access-date=23. 3. 2020}}</ref> pjevača [[Emir Aličković|Emira Aličkovića]],<ref name="Ekskluziva">{{cite web|url=https://ekskluziva.ba/frontmen-lapsus-benda-emir-alickovic-tea-tairovic-me-ne-privlaci/283466|title=Frontmen ‘’Lapsus benda’’: Tea Tairović me ne privlači!|author-link=Ekskluziva.ba|publisher=Ekskluziva.ba|date=24. 2. 2018|website=Ekskluziva.ba|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201656/https://ekskluziva.ba/frontmen-lapsus-benda-emir-alickovic-tea-tairovic-me-ne-privlaci/283466|url-status=dead}}</ref> koji je učestvovao u sedmoj sezoni muzičkog takmičenja ZMBT na Hayat televiziji. Danas se Lapsus band sastoji od 5 članova: Emir Aličković, Mahir Osmanović, Mumin Korajac, Muamer Bošnjaković i Temin Buza.<ref name="Discogs.com">{{cite web |url=https://www.discogs.com/artist/5371159-Lapsus-Band|title= Lapsus band|author-link= Discogs.com |publisher= Discogs.com |date=7. 3. 2017|website= Discogs.com |access-date=23. 3. 2020}}</ref> Nakon susreta i saradnje sa kantautorom [[Bane Opačić|Banetom Opačićem.]]<ref name="Ekskluziva"/> koja se desila početkom 2016. godine, nastaju pjesme<ref name=" Genius"/>. Bend izbacuje pjesme Kada voliš, Hendikepiran,<ref name=" Haber.ba "/> Budalo, Lažo, Grešna vila, Foliraš, sa kojima bilježe milionske preglede na [[YouTube]] platformi.<ref name="Ekskluziva"/> U međuvremenu bend sarađuje sa nekoliko balkanskih muzičkih i pjevačkih imena kao što su grupa Ministarke, Đani i Cvija.<ref name=" Haber.ba "/> Zbog popularnosti koju su stekli, članovi Lapsus benda žive na relaciji [[Bosna i Hercegovina]] - [[Srbija]], [[Beograd]], gdje pjevač Emir trenutno živi i radi<ref name=" Haber.ba "/><ref name=" Genius "/><ref name="Ekskluziva"/> == Muzičke nagrade i nominacije == * Lapsus band je 2017. godine osvojio prestižnu nagradu Oskar popularnosti za najperspektivniji bend za 2017. godinu. Manifestacija je održana u Banjoj Luci.<ref name="Expresstabloid">{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/vijesti/27907/lapsus-bend-nagraden-oskarom-popularnosti-kao-najperspektivniji/|title= „“Lapsus bend” nagrađen Oskarom popularnosti kao najperspektivniji|author-link= Expresstabloid |publisher= Expresstabloid |date=2. 3. 2017|website= Expresstabloid.ba |access-date=21. 3. 2020}}</ref> * U sklopu [[Music Awards Ceremony|MAC-a]] su 2019. godine bili nominovani u kategoriji za najbolju modernu i tradicionalnu folk numeru za pjesmu Foliraš.<ref name="Estradnevesti.com">{{cite web|url=http://www.estradnevesti.com/2019/music-awards-ceremony-2019-mac-uzivo-ceo-video-snimak-i-svi-dobitnici/|title=Music Awards Ceremony 2019 – MAC – UŽIVO – ceo video snimak i svi dobitnici|author-link=Estradnevesti.com|publisher=Estradnevesti.com|date=30. 1. 2019|website=Estradnevesti.com|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201655/http://www.estradnevesti.com/2019/music-awards-ceremony-2019-mac-uzivo-ceo-video-snimak-i-svi-dobitnici/|url-status=dead}}</ref> == Diskografija == === Singlovi === * [[Kada voliš]] – (2016) <ref name=" Discogs.com "/> * [[Hendikepiran]] – (2016)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016)<ref name=" Haber.ba "/> * [[Lomi, lomi]] – (2016)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Budalo]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Idealno veče]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Čekam te]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Santa leda]] – (2017)<ref name=" Discogs.com "/> * [[Lažo]] – (2017)<ref name=" Genius "/> * [[Foliraš]] – (2018)<ref name=" Genius "/> * [[Barikade]] – (2018)<ref name=" Genius "/> * [[Oči boje čokolade]] – (2018)<ref name=" Genius "/> * [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019) * [[Skote još te volim]] – (2019)<ref name=" Genius "/> * [[Pogazila]] – (2019)<ref name=" Genius "/> * [[Žena mojih snova]] – (2020)<ref name=" Genius "/> *Baxuz - (2021) === Muzički spotovi === * [[Hendikepiran]] – (2016) * [[Kada voliš]] – (2016) * [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016) * [[Lomi, lomi]] – (2016) * [[Budalo]] – (2017) 8 mart * [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017) * [[Idealno veče]] – (2017) * [[Čekam te]] – (2017) * [[Santa leda]] – (2017) * [[Lažo]] – (2017) * [[Foliraš]] – (2018) * [[Barikade]] – (2018) * [[Oči boje čokolade]] – (2018) * [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019) * [[Skote još te volim]] – (2019) * [[Pogazila]] – (2019) * [[Žena mojih snova]] – (2020) *Baxuz - (2021) == Članovi grupe == * [[Emir Aličković]] – vokal (2016 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Mahir Osmanović]] – gitara (2013 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Mumin Korajac]] – bubnjevi (2013 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Muamer Bošnjaković]] – klavijature (2013 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> * [[Temin Buza]] – klavijature (2015 - sada)<ref name=" Espreso.rs "/> === Bivši članovi === * [[Armin Zukić]] – vokal (2013 - 2014)<ref name=" NTV "/> * [[Semir Suljkanović]] – vokal (2014 - 2015)<ref name=" NTV "/> * [[Eldar Pilavdžić]] – vokal (2015 - 2016)<ref name=" NTV "/> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Kalesije]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2013.]] 06vm9t6cenkm7mpyqkg4lu1anvzfi3p 0 462560 3842819 3801452 2026-05-09T12:23:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | slika = Logo_UINO_BiH.png | veličina_slike = 150px | alt_slike = | tekst = Logo UINO BiH | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | izvorno_ime = | državni nivo = [[Bosna i Hercegovina]] | sjedište = [[Banja Luka]]<br>'''Regionalni uredi:<br>'''[[Banja Luka]]<br>[[Mostar]]<br>[[Sarajevo]]<br>[[Tuzla]] | ministar = | budžet = | veb-sajt = [https://www.uino.gov.ba/portal/bs/ uino.gov.ba] | dodatak = |desno|mini | Pozicija = | osnivanje = 1. januar 2005. | šef agencije = [[Zoran Tegeltija]] | zaposleni = }} '''Uprava za indirektno oporezivanje''' ('''UINO BiH''' ili '''UIO BiH''') jest državna samostalna upravna organizacija nadležna za primjenu i provedbu zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U okviru svojih nadležnosti odgovorna je za naplatu i raspodjelu prihoda po osnovu uvoznih i izvoznih dažbina (carina), akciza, poreza na dodatnu vrijednost i svih drugih poreza zaračunatih na robe i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine, ostalih prihoda i taksa, provedbu politike koju usvoji [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] te otvaranje i vođenje jedinstvenog računa za prikupljanje i raspodjelu prihoda za račun države, entiteta i distrikta. ==Historija== Kao pravni okvir za uspostavljanje državnog tijela iz oblasti indirektnog oporezivanja služi Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja koji je usvojen u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]] 29. decembra 2003. godine. Na osnovu ovog zakona 2004. godine došlo je da spajanja tadašnjih entitetskih carinskih uprava i Uprave Distrikta Brčko. Istovremeno s tim procesom formiran je i Sektor za poreze na državnom nivou, čiji je cilj bio razviti i provesti jedinstveni sistem poreza na dodatnu vrijednost. Kao datum osnivanja i početka rada ove Uprave smatra se 1. januar 2005. godine.<ref name="UIO">{{cite web |title=Uprava za indirektno oporezivanja - O nama |url=http://www.new.uino.gov.ba/bs/O-NAMA |website=www.new.uino.gov.ba/ |access-date=18. 4. 2020 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213094458/http://www.new.uino.gov.ba/bs/O-NAMA |url-status=dead }}</ref> Godinu i po kasnije Uprava za indirektno oporezivanje je započela s registracijom [[PDV]] obveznika što je predstavljalo završnu fazu priprema za uvođenje sistema PDV-a. ==Organizacija== Sjedište Uprave se nalazi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], a također djeluju i 4 regionalna ureda i to u: [[Sarajevo|Sarajevu]], Banjoj Luci, [[Tuzla|Tuzli]] i [[Mostar]]u. Od jedinica nižih organizacionih nivoa postoji još i carinskih ispostava i 59 carinskih referata (od čega je 40 putnih graničnih prijelaza, 4 vazdušna, 8 željezničkih, 3 poštanska granična prijelaza i 4 slobodne zone). Organizacionu struktura Uprave se sastoji od sektora i 4 odjeljenja koja čine Kabinet direktora. Uprava je samostalna upravna organizacija koja za svoj rad putem Upravnog odbora odgovarna [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]]. Upravni odbor se sastoji 6 članova od kojih su tri ministra finansija (entitetski i državni) članovi po službenoj dužnosti. ==Ciljevi== Uprava za indirektno oprezivanje je jedino tijelo u Bosni i Hercegovini odgovorno za provedbu zakonskih propisa i politike indirektnog oporezivanja te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnih poreza. U nadležnosti ovog tijela je prikupljane svih indirektnih poreza na nivou države a to su: porezi na dodanu vrijednost, carine, akcize i putarine. Ciljevi Uprave su sljedeći:<ref name="UIO"/> * ubrzanje protoka roba i ljudi uz istovremeno pojačanje kontrole, * podizanje nivoa bezbjednosti građana, te razvijanje saradnje s drugim domaćim i međunarodnim institucijama, s ciljem harmonizacije procedura i usklađivanja zakonodavstva prema zahtjevima EU i * bolja razmjena informacija s drugim institucijama i efikasna borba protiv ilegalne trgovine i bilo kojeg oblika carinskih ili poreskih prevara. ==Također pogledajte== *[[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi == *{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2005.]] q4xuxidfyc2p5as05eg9oryhy15ijyl 0 467545 3843040 3818540 2026-05-09T21:42:29Z Topnik95 56539 /* Nagrade i postignuća */ 3843040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pep Guardiola | slika = 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2797 (cropped).jpg | opis = Guardiola sa [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] 2023. | punoime = Josep Guardiola Sala | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|01|18}} | rodnigrad = [[Santpedor]] | rodnadržava = [[Španija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = [[180]] [[cm]] | pozicija = Vezni igrač | trenutniklub = [[Manchester City FC|Manchester City]] (menadžer) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984–1990. | omladinskipogoni = [[FC Barcelona|Barcelona]] | godine1 = 1988–1989. <br> 1990–1992. <br> 1990–2001. <br> 2001–2002. <br> 2002–2003. <br> 2003. <br> 2003–2005. <br> 2005–2006. | klubovi1 = [[FC Barcelona C|Barcelona C]] <br> [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Brescia Calcio|Brescia]] <br> [[AS Roma|Roma]] <br> [[Brescia Calcio|Brescia]] <br> [[Al Ahli SC (Doha)|Al Ahli]] <br> [[Dorados de Sinaloa|Dorados]] | nastupi(golovi)1 = 8 (1) <br> 53 (5) <br> 263 (6) <br> 11 (2) <br> 4 (0) <br> 13 (1) <br> 36 (5) <br> 10 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1992–2001. <br> 1995–2005. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] <br> [[Nogometna reprezentacija Katalonije|Katalonija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 47 (5) <br>7 (0) | trenergodine = 2007–2008. <br> 2008–2012. <br> 2013–2016. <br> 2016– | trenerklubovi = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]] <br> [[Manchester City FC|Manchester City]] }} '''Josep "Pep" Guardiola i Sala''' (rođen 18. januara 1971) [[Španija|španski]] je nogometni trener i nekadašnji nogometaš. Trenutno radi kao trener ekipe [[Manchester City FC|Manchester City]]. Profesionalnu karijeru počeo je 1990. u [[FC Barcelona|Barceloni]], igrao je i za Bresciu, [[AS Roma|Romu]], Al-Ahli i Dorados. Od 2007. je trener u B timu Barcelone, a od 2008. do 2012. bio je trener prvog tima Barcelone.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/guardiola-se-oprostio-od-nou-campa-messi-najbolji-strijelac/120506004 VIDEO/Guardiola se oprostio od Nou Campa, Messi najbolji strijelac], Klix.ba, pristupljeno 6. maja 2012.</ref> Od 2013. do 2016. trenirao je [[FC Bayern München|Bayern München]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/bayern-predstavio-guardiolu-heynckes-mi-je-ostavio-tezak-zadatak/130624057|title=Bayern predstavio Guardiolu: Heynckes mi je ostavio težak zadatak|publisher=Klix.ba|date=24. 6. 2013|access-date=14. 8. 2020}}</ref> [[Engleska|Engleski]] nogometni klub [[Manchester City FC|Manchester City]] početkom 2016. objavio je da će španski nogometni stručnjak od sezone 2016/17. voditi City. Guardiola je s engleskim prvoligašem potpisao na tri godine.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/city-predstavio-guardiolu-treneri-kao-mourinho-pomogli-su-mi-da-napredujem/160708064|title=City predstavio Guardiolu: Treneri kao Mourinho pomogli su mi da napredujem|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2016|access-date=14. 8. 2020}}</ref> ==Trofeji== ===Igrački=== '''Barcelona''' *[[La Liga]]: [[La Liga 1990/1991.|1990/91]], [[La Liga 1991/1992.|1991/92]], [[La Liga 1992/1993.|1992/93]], [[La Liga 1993/1994.|1993/94]], [[La Liga 1997/1998.|1997/98]], [[La Liga 1998/1999.|1998/99.]] *[[Kup kralja]]: 1996/97. *[[Španski superkup]]: 1991, 1992, 1994, 1996. *[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: 1991/92. *[[UEFA Kup pobjednika kupova]]: [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/1997.|1996/97.]] *[[UEFA Superkup]]: 1992, 1997. '''Španija''' *[[Ljetne olimpijske igre]] zlatna medalja: [[Olimpijske igre 1992.|1992.]] ===Nagrade i postignuća=== *[[Nagrada "Bravo"]]: 1992 *UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]] ===Trenerski=== '''Barcelona''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/2010.|2009/10]], [[La Liga 2010/2011.|2010/11.]] *[[Kup kralja]]: 2008/09, 2011/12. *[[Španski superkup]]: 2009, 2010, [[Španski superkup 2011.|2011.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008/09]], [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010/11.]] *[[UEFA Superkup]]: 2009, 2011. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2009, [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]] '''Bayern München''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16.]] *[[DFB-Pokal]]: 2013/14, 2015/16. *[[UEFA Superkup]]: 2013. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013.]] '''Manchester City''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24.]] *[[FA kup]]: 2018/19, 2022/23. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26. *[[FA Community Shield]]: 2018, 2019, 2024. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2022/23. *[[UEFA Superkup]]: 2023. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023. ===Nagrade i postignuća=== *'''Nagrada "Don Balón"''': 2009, 2010. *'''Trofej "Miguel Muñoz"''': [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/10.|2009/10.]] *'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2009, 2011, 2012. *'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2009, 2011. *'''ESPN FC 18. Najbolji trener svih vremena''': 2013 *'''IFFHS Trener godine''': 2009, 2011 *'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2011 *'''Trener mjeseca''' ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): [[Premier League 2016/2017.|februar 2017]], [[Premier League 2017/2018.|septembar 2017]], oktobar 2017, novembar 2017, decembar 2017, [[Premier League 2018/2019.|februar 2019]], april 2019, [[Premier League 2020/2021.|januar 2021]], februar 2021, [[Premier League 2021/2022.|novembar 2021]], decembar 2021, [[Premier League 2025/2026.|februar 2026]], april 2026. *'''[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] trener sezone:''' [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]]. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Josep Guardiola}} *{{Soccerbase|2222}} *[https://www.premierleague.com/managers/5285/Josep-Guardiola/overview Pep Guardiola] na ''premierleague.com'' {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Premier League - trener sezone}} {{Nagrada "Bravo"}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Španije |naslov = Sastavi Španije |naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033; |podaci1 = {{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}} {{Sastav Španije na EP 2000. u nogometu}} }} {{Treneri Bayerna}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Guardiola, Pep}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bages]] [[Kategorija:Španski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Brescie]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Španski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri FC Barcelone]] [[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Treneri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Bravo"]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]] [[Kategorija:Učesnici Ljetnih olimpijskih igara 1992.]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] fg8dr6kvijdz5k6pbnlagnqoxauvgx1 0 468032 3842997 3803129 2026-05-09T19:52:19Z Mhare 481 /* Nagrade i nominacije */ 3842997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam"/> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg"/> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA"/> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie"/> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar"/> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro"/> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield|first1=Ethan|first2=J. Kim|last2=Murphy|date=18 December 2021|work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web|url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/|website=[[3/24]]|publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]]|title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats|date=25 January 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://europeanfilmawards.eu/en_EN/lux-audience-week-2022 |title=2022 Lux Audience Award Nominations |publisher=[[European Film Academy]] |date=27 March 2022 |access-date=8 April 2022}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] g35i5xp92q0rudzeidjx6d87mcrm0sn 3842998 3842997 2026-05-09T19:53:27Z Mhare 481 /* Nagrade i nominacije */ fix 3842998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/rotterdam-film-festival-2021-winners-revealed/5156890.article |title=Rotterdam film festival 2021 winners revealed |work=[[Screen Daily]] |date=7 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg">{{cite web |url=https://cineuropa.org/es/newsdetail/397250/ |title=Tigers es la Mejor película nórdica en Göteborg |work=[[Cineuropa]] |date=8 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA">{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-announced-ee-british-academy-film-awards-in-2021/ |title=Nominations announced: EE British Academy Film Awards in 2021 |publisher=[[BAFTA]] |date=9 March 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/press-releases/film-independent-celebrates-2021-spirit-awards-winners/ |title=Film Independent Celebrates 2021 Spirit Awards Winners |publisher=[[Film Independent]] |date=22 April 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar">{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/93rd-oscars-feature-eligibility-lists |title=93rd Oscars Feature Eligibility Lists |publisher=[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro">{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/award-edition/awards-2021/ |title=Awards 2021 |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield |first1=Ethan |first2=J. Kim |last2=Murphy |date=18 December 2021 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web |url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/ |website=[[3/24]] |publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]] |title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats |date=25 January 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/quo-vadis-aida-wins/ |title=QUO VADIS, AIDA? Wins |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |date=8 June 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] n0tikhxjx96665gch72c0h1d6o47ajl 3842999 3842998 2026-05-09T19:57:25Z Mhare 481 /* Prijem */ 3842999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> Metacritic je film proglasio najbolje ocijenjenim filmom 2021, svrstavajući ga na prvo mjesto svoje godišnje liste.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|title=The 50 Best Movies of 2021|last=Dietz|first=Jason|date=5 January 2022|work=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|archive-date=8 January 2022|access-date=8 January 2022}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/rotterdam-film-festival-2021-winners-revealed/5156890.article |title=Rotterdam film festival 2021 winners revealed |work=[[Screen Daily]] |date=7 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg">{{cite web |url=https://cineuropa.org/es/newsdetail/397250/ |title=Tigers es la Mejor película nórdica en Göteborg |work=[[Cineuropa]] |date=8 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA">{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-announced-ee-british-academy-film-awards-in-2021/ |title=Nominations announced: EE British Academy Film Awards in 2021 |publisher=[[BAFTA]] |date=9 March 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/press-releases/film-independent-celebrates-2021-spirit-awards-winners/ |title=Film Independent Celebrates 2021 Spirit Awards Winners |publisher=[[Film Independent]] |date=22 April 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar">{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/93rd-oscars-feature-eligibility-lists |title=93rd Oscars Feature Eligibility Lists |publisher=[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro">{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/award-edition/awards-2021/ |title=Awards 2021 |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield |first1=Ethan |first2=J. Kim |last2=Murphy |date=18 December 2021 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web |url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/ |website=[[3/24]] |publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]] |title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats |date=25 January 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/quo-vadis-aida-wins/ |title=QUO VADIS, AIDA? Wins |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |date=8 June 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] ic90b6732kuqnprqbmileurblaprnlb 3843003 3842999 2026-05-09T20:24:21Z Mhare 481 /* Nagrade i nominacije */ 3843003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> Metacritic je film proglasio najbolje ocijenjenim filmom 2021, svrstavajući ga na prvo mjesto svoje godišnje liste.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|title=The 50 Best Movies of 2021|last=Dietz|first=Jason|date=5 January 2022|work=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|archive-date=8 January 2022|access-date=8 January 2022}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/rotterdam-film-festival-2021-winners-revealed/5156890.article |title=Rotterdam film festival 2021 winners revealed |work=[[Screen Daily]] |date=7 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg">{{cite web |url=https://cineuropa.org/es/newsdetail/397250/ |title=Tigers es la Mejor película nórdica en Göteborg |work=[[Cineuropa]] |date=8 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA">{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-announced-ee-british-academy-film-awards-in-2021/ |title=Nominations announced: EE British Academy Film Awards in 2021 |publisher=[[BAFTA]] |date=9 March 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/press-releases/film-independent-celebrates-2021-spirit-awards-winners/ |title=Film Independent Celebrates 2021 Spirit Awards Winners |publisher=[[Film Independent]] |date=22 April 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar">{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/93rd-oscars-feature-eligibility-lists |title=93rd Oscars Feature Eligibility Lists |publisher=[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro">{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/award-edition/awards-2021/ |title=Awards 2021 |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield |first1=Ethan |first2=J. Kim |last2=Murphy |date=18 December 2021 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web |url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/ |website=[[3/24]] |publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]] |title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats |date=25 January 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/quo-vadis-aida-wins/ |title=QUO VADIS, AIDA? Wins |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |date=8 June 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |} ==Također pogledajte== * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} {{Jasmila Žbanić}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji međunarodni igrani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] 4puxrxjbtq9fbw0pscnwlizusq22nf0 3843009 3843003 2026-05-09T20:31:37Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> Metacritic je film proglasio najbolje ocijenjenim filmom 2021, svrstavajući ga na prvo mjesto svoje godišnje liste.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|title=The 50 Best Movies of 2021|last=Dietz|first=Jason|date=5 January 2022|work=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|archive-date=8 January 2022|access-date=8 January 2022}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/rotterdam-film-festival-2021-winners-revealed/5156890.article |title=Rotterdam film festival 2021 winners revealed |work=[[Screen Daily]] |date=7 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg">{{cite web |url=https://cineuropa.org/es/newsdetail/397250/ |title=Tigers es la Mejor película nórdica en Göteborg |work=[[Cineuropa]] |date=8 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA">{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-announced-ee-british-academy-film-awards-in-2021/ |title=Nominations announced: EE British Academy Film Awards in 2021 |publisher=[[BAFTA]] |date=9 March 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/press-releases/film-independent-celebrates-2021-spirit-awards-winners/ |title=Film Independent Celebrates 2021 Spirit Awards Winners |publisher=[[Film Independent]] |date=22 April 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar">{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/93rd-oscars-feature-eligibility-lists |title=93rd Oscars Feature Eligibility Lists |publisher=[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro">{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/award-edition/awards-2021/ |title=Awards 2021 |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield |first1=Ethan |first2=J. Kim |last2=Murphy |date=18 December 2021 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web |url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/ |website=[[3/24]] |publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]] |title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats |date=25 January 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/quo-vadis-aida-wins/ |title=QUO VADIS, AIDA? Wins |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |date=8 June 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |} ==Također pogledajte== * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} {{Jasmila Žbanić}}{{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] hjwul6govj2hhe7ejtvkqeaws0ppata 3843021 3843009 2026-05-09T20:37:32Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3843021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> Metacritic je film proglasio najbolje ocijenjenim filmom 2021, svrstavajući ga na prvo mjesto svoje godišnje liste.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|title=The 50 Best Movies of 2021|last=Dietz|first=Jason|date=5 January 2022|work=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|archive-date=8 January 2022|access-date=8 January 2022}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/rotterdam-film-festival-2021-winners-revealed/5156890.article |title=Rotterdam film festival 2021 winners revealed |work=[[Screen Daily]] |date=7 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg">{{cite web |url=https://cineuropa.org/es/newsdetail/397250/ |title=Tigers es la Mejor película nórdica en Göteborg |work=[[Cineuropa]] |date=8 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA">{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-announced-ee-british-academy-film-awards-in-2021/ |title=Nominations announced: EE British Academy Film Awards in 2021 |publisher=[[BAFTA]] |date=9 March 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/press-releases/film-independent-celebrates-2021-spirit-awards-winners/ |title=Film Independent Celebrates 2021 Spirit Awards Winners |publisher=[[Film Independent]] |date=22 April 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar">{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/93rd-oscars-feature-eligibility-lists |title=93rd Oscars Feature Eligibility Lists |publisher=[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro">{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/award-edition/awards-2021/ |title=Awards 2021 |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield |first1=Ethan |first2=J. Kim |last2=Murphy |date=18 December 2021 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web |url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/ |website=[[3/24]] |publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]] |title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats |date=25 January 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/quo-vadis-aida-wins/ |title=QUO VADIS, AIDA? Wins |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |date=8 June 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |} ==Također pogledajte== * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} {{Jasmila Žbanić}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] bk0pg2pozg2dvcxyulfg0wzvusb6dme 0 470555 3843132 3834113 2026-05-10T09:29:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Điđi Jankelić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Dragan Jankelić | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1955|12|29}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[jazz-rok]] | zanimanje = Muzičar | instrument = [[Bubnjevi]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Formula 4]], [[Bijelo dugme]], [[Divlje jagode]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Dragan "Điđi" Jankelić''' (rođen 29. 12. 1955. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] muzičar, a najpoznatiji je kao bubnjar nekadašnje sarajevske [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Bijelo dugme]]. Pod majčinim utjecajem upisao se u muzičku školu gdje je učio sviranje [[Harmonika|harmonike]], a išao je na kurs [[Gitara|klasične gitare]] i vježbao [[Flauta|flautu]]. Opredijelio se za [[Bubnjevi|bubnjeve]] gledajući na koncertu bubnjara [[Korni grupa|Korni grupe]] [[Vladimir Furduj|Vladimira Furduja "Furdu"]] u Sarajevu. Muzikom je počeo aktivno da se bavi godine 1971. u [[KUD "Vaso Miskin Crni"|KUD-u "Vaso Miskin Crni"]]. Godine 1972. svirao je s ''Kornišama'', a 1973. našao se u sastavu ''Trinaesti pokušaj''. Naredne godine prešao je u rok grupu [[Formula 4]] predvođenu gitaristom [[Ljubiša Racić|Ljubišom Racićem]]. S grupom ''Rok'' snimio je [[Muzički singl|singl ploču]] "Položi ruke u travu" (1974), a s grupom ''Juli'' (1975) svirao je i pjevao sentimentalne pjesme. Nakon toga se pridružio muzičkom sastavu ''Čisti zrak'' i s njima snimio ploču pod nazivom "301" (1975). Potom je s [[Neda Ukraden|Nedom Ukraden]] sarađivao na ploči "[[Tko me to odnekud doziva]]" (1976) i s [[Rezonansa|Rezonansom]] na njihovoj singl ploči "[[Neka svijet bude orkestar / Saraj-poljem|Neka svijet bude orkestar]]" iz 1977. godine. Početkom 1977. godine održao je solistički koncert u amfiteatru Doma mladih u Sarajevu. Tu ga je zapazio [[Željko Bebek]] i pozvao da svira na njegovom albumu "[[Skoro da smo isti]]" (1977), a potom je postao član Bijelog dugmeta, zamijenivši [[Goran Ivandić|Gorana "Ipeta" Ivandića]]. S Bijelim dugmetom snimio je albume "[[Bitanga i princeza (Bijelo dugme)|Bitanga i princeza]]" i "[[Doživjeti stotu (Bijelo dugme)|Doživjeti stotu]]".<ref>{{cite web|url=https://source.ba/mobile/clanak/Merima/445737|title=Điđi Jankelić, bubnjar Bijelog dugmeta|work=source.ba|access-date=20. 12. 2020}}</ref> Bio je prvi bubnjar u bivšoj Jugoslaviji koji je počeo svirati bubnjeve sa dvije bas pedale. Zahvaljujući stilskoj raznovrsnosti Điđija Jankelića pri sviranju bubnjeva grupa Bijelo dugme je lakše postavila ritam sekciju i iz temelja napravila stilsku promjenu s rok muzike na albumu Bitanga i princeza na [[Ska muzika|ska muziku]] s albuma Doživjeti stotu. Učestvovao je na muzičkoj turneji po [[Beograd]]u, Sarajevu i [[Zagreb]]u povodom ponovnog okupljanja Bijelog dugmeta nakon 16 godina od prestanka zajedničkog sviranja.<ref>{{cite web|url=https://balkanrock.com/intervjui/didi-jankelic-prvo-idu-muzikalnost-i-mastovitost-pa-tek-onda-tehnika/|title=Điđi Jankelić: "Prvo idu muzikalnost i maštovitost, pa tek onda tehnika!"|work=balkanrock.com|access-date=20. 12. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> Po izlasku sa odsluženja vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], u aprilu 1983. godine razmišljao je o solo muzičkoj karijeri, od koje je, na kraju, ipak odustao. S [[Oliver Mandić|Oliverom Mandićem]] snimio je album "[[Zbog tebe bih tucao kamen]]" (1982) i pratio [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]] na turneji (1983. - '84.). Zatim je postao član grupe "[[Mama CO-CO]]" (1984), s kojom je pratio Željka Bebeka i [[Dado Topić|Dadu Topića]]. Godine 1986. bio je član grupe ''Mona Liza'', s kojom je snimio album "Spavaj, Vesna" (1986). godine, kao i prateći pjevač na albumu "[[Smrt fašizmu]]" (1986.) grupe [[Plavi orkestar]]. Jedno vrijeme bio je povremeni član sarajevske [[hard rock]] grupe [[Divlje jagode]]. Godinama je bio miljenik muzičkih kritičara i publike koja ga je nezvanično smatrala najboljim bubnjarom u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sviranjem u raznim sarajevskim pop rok sastavima dao je doprinos u razvoju [[Sarajevska škola pop rocka|sarajevske škole pop rocka]], koja je bila cijenjena na prostorima bivše Jugoslavije.<ref>Petar Janjatović: ''EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006'', ISBN 978-86-905317-1-4</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Bijelo dugme}} {{Divlje jagode}} {{DEFAULTSORT:Jankelić, Ðiđi}} [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački bubnjari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bijelo dugme]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski bubnjari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6g4k9sppbyhjrntfg1914n5snft39g4 0 472376 3842891 3770386 2026-05-09T15:50:02Z Genetičar 181151 3842891 wikitext text/x-wiki [[slika:Sulfurization reagents.png|thumb|360px|Sulfurizacijski [[reagens]]i]] '''Sulfacija''' ili '''sulfurilacija''' – u [[biohemija|biohemiji]] – je [[enzim]]ski – katalizirana [[Konjugacija (biohemija)|konjugacija]] [[Sulfonska kiselina|sulfo grupe]] (nije [[sulfat]] ili [[sulfuril]] grupa) na drugu molekulu.<ref name=":0">{{Cite journal|title = Sulfotransferases: Structure, Mechanism, Biological Activity, Inhibition, and Synthetic Utility|journal = Angewandte Chemie International Edition|date = 5. 7. 2004|issn = 1521-3773|pages = 3526–3548|volume = 43|issue = 27|doi = 10.1002/anie.200300631|first = Eli|last = Chapman|first2 = Michael D.|last2 = Best|first3 = Sarah R.|last3 = Hanson|first4 = Chi-Huey|last4 = Wong|pmid=15293241}}</ref> Ova biotransformacija uključuje enzim [[sulfotransferaza]], koji katalizira prijenos sulfo-grupe iz donorskog supstrata, obično [[3'-fosfoadenozin-5'-fosfosulfat]] (PAPS), u hidroksil ili [[amin (hemija)|aminske]] molekule [[supstrat (hemija)|supstrata]], što rezultira a [[sulfat]], odnosno [[sulfamat]]. Sulfacija je uključena u razne biološke procese, uključujući detoksikaciju, regulaciju [[hormon]]a, molekularno prepoznavanje, signalizaciju ćelija i ulazak virusa u ćelije<ref name = ":0"/> Među reakcijama je u [[Metabolizam lijeka|metabolizam lijekova faze II]], često efikasan u donošenju manje aktivnog [[ksenobiotik]]a sa stanovišta [[farmakologija|farmakologije]] i [[toksikologija|toksikologije]], ali ponekad ima ulogu u aktivaciji ksenobiotika (npr. [[aromatski amin]]i, metil supstituisani [[policiklični aromatski ugljikovodik|policiklični aromatski ugljikovodici]]). Drugi primer biološke sulfacije je u sintezi sulfoniranih [[glikozaminoglikan]]a, kao što su [[heparin]], [[heparan-sulfat]], [[hondroitin-sulfat]] i [[dermatan-sulfat]]. Sulfacija je također moguća [[posttranslacijska modifikacija]] proteina. == Sulfacija tirozina == Sulfacija tirozina je [[posttranslacijska modifikacija]] u kojoj [[tirozin]]ski ostatak proteina sulfatira [[tirozilprotein-sulfotransferaza]] (TPST), obično u [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]]. Izlučeni proteini i vanćelijski dijelovi membranskih proteina koji prolaze kroz Golgijev aparat mogu biti sulfatirani. Takvu sulfaciju prvi je otkrio [[Frederick Bettelheim|Bettelheim]] u goveđem fibrinopeptidu B 1954.<ref>{{cite journal | last1 = Bettelheim | first1 = F. R. | year = 1954 | title = Tyrosine-''O''-sulfate in a peptide from fibrinogen | journal = J. Am. Chem. Soc. | volume = 76 | issue = 10| pages = 2838–2839 | doi = 10.1021/ja01639a073 }}</ref> a kasnije pronađeno je da je prisutna kod životinja i biljaka, ali ne i kod [[prokariot]]a ili [[kvasci|kvasca]]. Mjesta sulfacije su ostaci tirozina izloženi na površini proteina, obično okruženi kiselim ostacima. Detaljan opis karakteristika mjesta sulfacije dostupan je na PROSITE (obrazac: PS00003)[http://www.expasy.org/cgi-bin/nicedoc.pl?PS00003]{{Mrtav link}}. Utvrđena su dva tipa tirozilprotein-sulfotransferaza (TPST-1 i TPST-2). Nedavno identificirani protein RaxX iz većine vrsta roda ''Xanthomonas'' sadrži ostatke tirozinske sulfacije i oponaša biljni peptidni hormon PSY (Amano et al., 2007, Pruitt et al., 2015, 2017). === Funkcija === Sulfacija ima ulogu u jačanju interakcija protein-protein. Tipovi ljudskih proteina za koje je poznato da prolaze kroz tirozinsku sulfaciju uključuju molekule adhezije, [[G-protein spregnuti receptor|G-proteinim sprgnute receptore]], faktore koagulacije, [[inhibitor serinske proteaze]], proteine [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] i [[hormon]]e. Tirozin ''O''-sulfat je stabilna molekula i izlučuje se urinom kod životinja. Nije poznato da postoji enzimski mehanizam desulfacije tirozin-sulfata. Izbacivanjem gena ''TPST'' kod miševa, može se primijetiti da sulfat tirozina utiče na rast miševa, poput tjelesne težine, plodnosti i postnatalne održivosti. === Regulacija === Postoje vrlo ograničeni dokazi da su geni TPST podložni regulaciji transkripcije a tirozin ''O''- sulfat je vrlo stabilan i ne može se lahko razgraditi sulfatazama sisara. Tirozin ''O''- sulfacija je nepovratan proces ''[[in vivo]]''. [[Antitijelo]] zvano PSG2 pokazuje visoku osetljivost i specifičnost za [[epitop]]e koji sadrže sulfotirozin, neovisno o kontekstu sekvence. Razvijaju se novi alati za proučavanje TPST-a, koristeći sintetičke peptide i sito za male molekule.<ref>{{cite journal | last1 = Byrne | first1 = D. P. | year = 2018 | title = New tools for evaluating protein tyrosine sulfation: tyrosylprotein sulfotransferases (TPSTs) are novel targets for RAF protein kinase inhibitors | url = http://www.biochemj.org/content/475/15/2435.abstract| journal = Biochemical Journal | volume = 475 | issue = 15| pages = 2435–2455 | doi = 10.1042/BCJ20180266 | doi-access = free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Glukuronidacija]] * [[Metilacija]] * [[Hidrogenacija]] * [[Acetilacija]] == Reference == {{reflist}} * {{cite journal |author=Moore KL |title=The biology and enzymology of protein tyrosine O-sulfation |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=27 |pages=24243–6 |year=2003 |pmid=12730193 |doi=10.1074/jbc.R300008200 |url=http://www.jbc.org/cgi/content/full/278/27/24243 |doi-access=free |access-date=18. 2. 2021 |archive-date=16. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080316013536/http://www.jbc.org/cgi/content/full/278/27/24243 |url-status=dead }} * {{cite journal |author=Hoffhines AJ |title=Detection and purification of tyrosine-sulfated proteins using a novel anti-sulfotyrosine monoclonal antibody. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2006-12-08_281_49/page/37876 |journal=J. Biol. Chem. |volume=281 |issue=49 |pages=37877–87 |year=2006 |pmid=17046811 |doi=10.1074/jbc.M609398200 |last2=Damoc |first2=E |last3=Bridges |first3=KG |last4=Leary |first4=JA |last5=Moore |first5=KL |pmc=1764208}} ==Vanjski linkovi== {{Primarna struktura proteina}} {{Proteinska posttranslacijska modifikacija|state=collapsed}} {{DEFAULTSORT:Tyrosine Sulfation}} [[Kategorija:Posttranslacijske modifikacije]] [[Kategorija:Hemijski procesi]] eytn1nir11r911b803t9qhag5d361tb 0 473481 3842856 3701400 2026-05-09T14:37:05Z Adnan 239 /* Statut Ujedinjene Srpske */ 3842856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | boje = {{colorbox|#00008B}} | predsjednik = [[Nenad Stevandić]] | skupština1 = [[Narodna skupština Republike Srpske|NS RS]] | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | logo = US_Logo.png | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|4|83|#00008B}} | ime_bosanski = Ujedinjena Srpska | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<ref name="P&E BiH">{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Parties and Elections in Bosnia and Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|website=parties-and-elections.eu|access-date=2. 10. 2024}}</ref><br />[[Nacionalni konzervativizam]] | godina osnivanja = 22. novembar 2015. | veb-sajt = [http://www.ujedinjenasrpska.rs/ ujedinjenasrpska.rs/] | skraćenica = US | glasnogovornik = [[Goran Filipović]] | osnivač = [[Nenad Stevandić]] | glavni_sekretar = [[Neven Stanić]] | prethodnik = dio članova [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a | slogan = "Najbolje za sve!" | politička_pozicija = [[Desnica]], [[krajnja desnica]] | mladi_ogranak = Mladi US-e }}'''Ujedinjena Srpska''' ('''US''') jest [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka politička stranka]] sa sjedištem u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] koja je osnovana 22. novembra 2015. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Trenutni predsjednik stranke je [[Nenad Stevandić]], predsjednik [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] i poslanik u [[Deveti saziv Narodne skupštine Republike Srpske|devetom sazivu]]. == Historija == Nastala je sredinom decembra 2015. godine<ref>{{Cite web|url=http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=179995|title=Формирана још једна политичка странка- ко су чланови "Уједињене Српске"? (ВИДЕО)|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=РЕПУБЛИКА СРПСКА - РТРС|access-date=17. 3. 2021}}</ref>, kao rezultat sukoba tada visokopozicioniranog člana u [[Srpska demokratska stranka|Srpskoj demokratskoj stranci]], Nenada Stevandića, sa vrhom stranke oko političkih poteza [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] na nivou vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]], što je kulminiralo u prvoj polovini 2015. godine napuštanjem stranke od strane Stevandića<ref>{{Cite web|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Stevandic-napustio-SDS/306880|title=Stevandić napustio SDS|last=U. Vukić|first=Foto: A. Čavić|date=25. 5. 2015|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=17. 3. 2021}}</ref>, i formiranjem Slobodnog demokratskog srpskog kluba u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini RS]], uz još dva bivša poslanika [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]], te jednog poslanika [[Demokratski narodni savez|DNS-a]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ujedinjenasrpska.rs/statut-ujedinjene-srpske/|title=Statut Ujedinjene Srpske|language=en|access-date=17. 3. 2021}}</ref> Dana 17. marta 2017. godine, Izvorna Srpska se ujedinila sa Ujedinjenom Srpskom, čime je narodni poslanik Slavko Dunjić postao drugi poslanik Ujedinjene Srpske u devetom sazivu Narodne skupštine. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" !# !Port !Ime i prezime <small>(rođenje - smrt)</small> ! colspan="2" |Mandat |- !1 |[[Datoteka:Nenad Stevandić (2025-02-08).jpg|bez okvira|111x111piksel]] | style="text-align:center;" |[[Nenad Stevandić]]<br /><small>(1966 - )</small> | style="text-align:center;|22. novembar 2015. | style="text-align:center;|''trenutno'' |} == Statut Ujedinjene Srpske == Cilj Ujedinjene Srpske je da djeluje na ostvarivanju političkih, ekonomskih, kulturnih, vjerskih, obrazovnih i drugih interesa [[Srbi|srpskog naroda]] i ostalih u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i šire, i to tako što:<ref>{{Cite web|url=http://www.atvbl.com/gradiska-izvorni-sds-se-ujedinio-sa-ujedinjenom-srpskom/|title=Gradiška: Izvorni SDS se ujedinio sa Ujedinjenom Srpskom – ATV|date=18. 3. 2017|website=web.archive.org|access-date=17. 3. 2021|archive-date=18. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318131526/http://www.atvbl.com/gradiska-izvorni-sds-se-ujedinio-sa-ujedinjenom-srpskom/|url-status=bot: unknown}}</ref> * štiti i unapređuje [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], interese [[Srbi|srpskog naroda]] i svih građana na prostoru [[Bosna i Hercegovina|BiH]], * čuva kulturu i tradiciju [[Srbi|srpskog naroda]] i njegovu duhovnost, afirmiše i štiti [[srpski jezik]] i [[Ćirilica|ćirilično pismo]], * radi na poštovanju osnovnih načela parlamentarne [[Demokratija|demokratije]], * čuva i razvija političko jedinstvo i nacionalnu slogu, * radi na isticanju privatne svojine i tržišne privrede kao najefikasnijeg oblika vlasništva, osim u strateškim oblastima značajnih za Republiku Srpsku i BiH, * bori se za socijalnu pravdu i prava na zdravstvenu zaštitu, * bori se za ostvarivanje vladavine prava i nepovredivost vlasništva, * bori se za efikasniju i odgovorniju državnu upravu i nezavisno pravosuđe, * zalaže se za očuvanje životne sredine, * zalaže se za ubrzan privredni razvoj i malu i efikasnu administraciju, * štiti interese i prava radnika i njihovo pravo na sindikalno organizovanje. Ujedinjena Srpska svoje ciljeve ostvaruje u skladu sa pozitivnim pravnim propisima i pravilima izbornog zakonodavstva, koristeći legalne i legitimne političke instrumente, oslanjajući se na volju naroda koji predstavlja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ujedinjenasrpska.rs/program-ujedinjene-srpske/|title=Program Ujedinjene Srpske|language=en|access-date=17. 3. 2021}}</ref> == Izborni rezultati == {| class="wikitable" |+[[Narodna skupština Republike Srpske]] !Izbori !Broj glasova !% !Broj poslanika !Vlada |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]] | style="text-align:center;|21.187 | style="text-align:center;|3.09% | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#00008B}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:lime;" |Vladajući |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka]] * [[Demokratski narodni savez]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ujedinjenasrpska.rs/ Službeni sajt US-a] [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2015.]] [[Kategorija:Ujedinjena Srpska|*]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] h8ed3xtp0ovptyfmc3dngv4v0albujc 0 474293 3843066 3828332 2026-05-10T04:36:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Petrinji 2020. | karta = 2020-12-29 Petrinja, Croatia M6.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Hrvatska | label= | lat=45.4002 | long=16.2187 | mark=Bullseye1.svg | marksize=40 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2021|12|29|df=yes}} | vrijeme nastanka = 12:19 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]) | trajanje = | jačina = 6,4 [[Skala momentne magnitude|M_W]] | dubina = 10 km | lokacija = {{coord|45.87|N|16.03|E|display =inline,title|type:event}} | intenzitet = {{MMI|IX}} | vrsta = | pogođene države = [[Hrvatska]], [[Slovenija]], sjeverozapadna [[Bosna i Hercegovina]] | šteta = | cunami = | klizište = | afteršokovi = Najjači: 4,9 M_W u 17:01 CET, 6. januar 2021. | žrtve = 1 poginula, 26 povrijeđenih }} '''Zemljotres u Petrinji 2020.''' magnitude 6,4 [[Skala momentne magnitude|M_W]] dogodio se 29. decembra u 12:20 s [[Epicentar|epicentrom]] 3&nbsp;km jugozapadno od [[Petrinja|Petrinje]].<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zh/executive|title=Petrinja 2020 : M 6.4 - 3 km WSW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=28. 3. 2021}}</ref> Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na od VIII. (jako štetno) do IX. (razorno) stepena na [[Evropska makroseizmička skala|Evropskoj makroseizmičkoj skali]]. Ovom događaju prethodila su tri velika zemljotresa, od kojih najjači magnitude 5,2 [[Skala momentne magnitude|M_W]]. Zemljotresu su slijedili brojni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 4,9 [[Skala momentne magnitude|M_W]]. Štetom pogođena područja bila su uglavnom u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] i drugim obližnjim hrvatskim županijama, kao i nekim od obližnjih područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Potvrđeno je da je sedam osoba poginulo, a 26 povrijeđeno, od kojih je šest imalo ozbiljne povrede. Prvi izvještaji pokazuju da je u Petrinji uništeno mnogo zgrada.<ref name="jutarnji first report">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/video/news/snazan-potres-magnitude-6-2-pogodio-petrinju-prizori-su-dramaticni-jako-se-tresao-i-zagreb-15039620|title=Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, prizori su dramatični, jako se tresao i Zagreb|date=29. 12. 2020|website=[[Jutarnji list]]|language=hr|access-date=28. 3. 2021}}</ref> Tadašnji gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da je polovina grada uništena.<ref>{{Cite news|title=Croatia earthquake: Seven dead as rescuers search rubble for survivors|language=en|work=BBC|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-55474230|access-date=28. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Second earthquake in two days strikes central Croatia, killing seven and damaging buildings|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/rcom-europe/idUSKBN293166?il=0}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |url= https://bhrt.ba/iz-minute-u-minutu-snazan-zemljotres-pogodio-petrinju-najmanje-20-povrijedenih-poginulo-jedno-dijete/|title=Iz minute u minutu: Snažan zemljotres pogodio Petrinju, najmanje 20 povrijeđenih, poginulo jedno dijete!|date=29. 12. 2020|website=BHRT|language=bs|access-date=29. 12. 2020|archive-date=29. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201229164447/https://bhrt.ba/iz-minute-u-minutu-snazan-zemljotres-pogodio-petrinju-najmanje-20-povrijedenih-poginulo-jedno-dijete/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/least-7-dead-after-magnitude-6-3-earthquake-strikes-croatia-n1252495|title=At least 7 dead after magnitude 6.3 earthquake strikes Croatia|website=NBC News|language=en|access-date=29. 12. 2020}}</ref> Prvi multidisciplinarni naučni rad o potresu u Petrinji objavljen je u časopisu ''[[Remote Sensing (časopis)|Remote Sensing]]'' u martu 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.mdpi.com/2072-4292/13/6/1095|title=Destructive M6.2 Petrinja Earthquake (Croatia) in 2020—Preliminary Multidisciplinary Research}}</ref> == Tektonika == Epicentar zemljotresa nalazio se u brdovitom području južno od [[Aluvijalna ravan|aluvijalne ravni]] na potezu od rijeka [[Kupa|Kupe]] do [[Sava|Save]], sa [[Zrinska gora|Zrinskom gorom]] i ostatkom [[Dinaridi|Dinarida]] na jugu. Seizmičko područje [[Pokuplje|Pokuplja]] slijedi dolinu rijeke Kupe od [[Karlovac|Karlovca]] do [[Sisak|Siska]]. Ovo je područje tokom historije pogodilo nekoliko zemljotresa, od kojih je najpoznatiji veliki potres iz 1909. godine, čiji je epicentar bio u blizini Pokupskog, s naknadnim potresima koji su se nastavili tokom 1910. godine. Imao je maksimalni intenzitet od VIII na MCS ljestvici. Ta je seizmičnost povezana s reaktivacijom normalnih rasjeda na jugoistoku, koji čine jugozapadnu granicu [[Panonska nizija|Panonske nizije]].<ref>{{cite book|last=Markušić|first=Snježana|url=https://www.researchgate.net/publication/251165760_Seismicity_of_Croatia|title=Earthquake Monitoring and Seismic Hazard Mitigation in Balkan Countries|date=januar 2008|editor-last=Husebye|editor-first=Eystein S.|page=87|chapter=Seismicity of Croatia|doi=10.1007/978-1-4020-6815-7_5}}</ref><ref name="Herak_etal_2009">{{Cite journal|last=Herak|first=Davorka|last2=Herak|first2=Marijan|last3=Tomljenović|first3=Bruno|year=2009|title=Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia|url=http://rudar.rgn.hr/~bruntom/nids_bruntom/PDF%20Strukturna%20geomorfologija/Herak%20et%20al_2009_Tectphy.pdf|journal=Tectonophysics|volume=465|issue=1–4|page=215|doi=10.1016/j.tecto.2008.12.005}}</ref> Posljednji zemljotres na teritoriji Hrvatske jačine 6,0 po Richterovoj ljestvici bio je u [[Ston]]u 1996. godine. Godine 1962. potresi od 5,9 i 6,2 po Richterovoj ljestvici pogodili su makarsko područje. Godine 1969. sastav rasjeda koji se proteže od [[Jastrebarsko]]g preko ovoga područja prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] pogođen je [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotresom]] od 6,6 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Banju Luku, a tom su danu prethodile i značajne prethodne trešnje. Godine 1880. [[Zemljotres u Zagrebu 1880.|zemljotres]] od 6,3 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje sjeveroistočno od Zagreba. U martu 2020. grad Zagreb pogodio je [[Zemljotres u Zagrebu 2020.|zemljotres]] s magnitudom 5,5 po Richterovoj ljestvici.<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/danas-se-treslo-60-puta-jace-od-jucer-ovo-nije-isto-kao-zg-potres-u-petrinji-se-ponovila-banja-luka-15039667|title=‘Danas se treslo 60 puta jače od jučer: Ovo nije isto kao ZG potres, u Petrinji se ponovila Banja Luka‘|last=Rudež|first=Tanja|date=29. 12. 2020|publisher=[[Jutarnji list]]|access-date=28. 3. 2021}}</ref> == Zemljotres == Prema Naprednom nacionalnom seizmičkom sistemu (ANSS) i [[Evropsko-mediteranskI seizmološkI centar|Evropsko-mediteranskom seizmološkom centrom]] (EMSC),<ref name="EMSC">{{Cite news|title=Earthquake, Magnitude 6.4 - CROATIA - 2020 December 29, 11:19:54 UTC|language=en|work=EMSC-CSEM|url=https://www.emsc.eu/Earthquake/earthquake.php?id=933701|access-date=28. 3. 2021}}</ref> zemljotres je imao jačinu od 6,4 [[Skala momentne magnitude|M_W]] na dubini od 10 kilometar, a Hrvatska seizmološka služba je izmjerila jačinu od 6,2 [[Skala lokalne magnitude|M_L]]. Maksimalni intenzitet osjećaja bio je od VIII ("jako štetan") do IX ("destruktivan") po evropskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS)<ref>{{Cite web|url=https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresima?@=1m68n#news_45225|title=Razoran potres kod Petrinje|website=www.pmf.unizg.hr|language=hr|access-date=30. 3. 2021}}</ref> i VIII ("ozbiljan") na modificiranoj Mercallijevoj skali (MMI). Mjesto i dubina ovog događaja pokazuju da je riječ o zemljotresu unutar tektonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]]. Izračunavanje žarišnog mehanizma za ovaj događaj ukazuje na to da je do puknuća došlo na skoro vertikalnom rasjedu u pravcu jugoistoka ili jugozapada.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zh/executive|title=M 6.4 - 2 km WSW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> Zemljotres se je osjetio u sjevernoj Hrvatskoj, kao i u velikim dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], [[Austrija|Austrije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Italija|Italije]], kao i u nekim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Češka|Češke]].<ref>{{Cite web|url=https://m.emsc.eu/index.php|title=LastQuake: Felt an earthquake? Share your testimony and become a citizen seismologist!|website=m.emsc.eu|access-date=30. 3. 2021}}</ref> === Zemljotresi pred najvećim zemljotresom === Tri zemljotresa pogodila su isto područje dan ranije, a CSS ih je procijenio na magnitude 5,0, 4,7 i 4,1.<ref>{{Cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/news/49158-earthquake-rocks-zagreb|title=5.2 Magnitude Earthquake Rocks Central Croatia (& Update on Aftershocks)|website=www.total-croatia-news.com|language=en|access-date=30. 3. 2021|archive-date=28. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201228081704/https://www.total-croatia-news.com/news/49158-earthquake-rocks-zagreb|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+Zemljotresi jačine 4,0 [[Skala momentne magnitude|M_W]] ili jači ! scope="col" |Datum ! scope="col" |Vrijeme ([[UTC]]) ! scope="col" |[[Skale seizmičkih magnituda|M]] ! scope="col" |[[Modificirana Mercallijeva skala|MMS]] ! scope="col" |Dubina ! scope="col" class="unsortable" |{{tooltip|Ref.|Referenca}} |- bgcolor="FFFF00" |28. decembar |05:28 |5.2 |{{ntsh|7}} VII |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3kv/executive|title=M 5.2 - 8 km W of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |28. decembar |06:49 |4.7 |{{ntsh|6}} VI |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3lf/executive|title=M 4.7 - 4 km SSE of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |} === Zemljotresi nakon najvećeg zemljotresa === Prema CSS-u, zabilježeno je 16 potresnih udara jačine 3,0 [[Skala lokalne magnitude|M_L]] ili jače u roku od šest sati nakon najvećeg zemljotresa. {| class="wikitable sortable" |+Zemljotresi jačine 3,0 [[Skala lokalne magnitude|M_L]] ili jači ! scope="col" |Datum ! scope="col" |Vrijeme ([[UTC]]) ! scope="col" |[[Skale seizmičkih magnituda|M]] ! scope="col" |[[Modificirana Mercallijeva skala|MMS]] ! scope="col" |Dubina ! scope="col" class="unsortable" |{{tooltip|Ref.|Referenca}} |- |29. decembar |12:34 |4,4 |{{ntsh|6}} VI |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d3zz/executive|title=M 4.4 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |30. decembar |05:15 |4,8 |{{ntsh|5}} V |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d48z/executive|title=M 4.8 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |30. decembar |05:26 |4,7 |{{ntsh|4}} IV |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d497/executive|title=M 4.7 - 6 km SSW of Lekenik, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |31. decembar |08:15 |3,7 |V |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d4ii/executive|title=M 3.7 - 7 km SSW of Lekenik, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |2. januar |18:00 |3,4 |III |9,3&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d52g/executive|title=M 3.4 - 3 km W of Petrinja, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |4. januar |06:49 |4,4 |III |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d5di/executive|title=M 4.4 - 5 km W of Petrinja, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |5. januar |06:11 |3,3 |II |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d5pk/executive|title=M 3.3 - 1 km WNW of Petrinja, Croatia|website=USGS-ANSS|access-date=5. 1. 2021}}</ref> |- |6. januar |17:01 |4,9 |V |10,0&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d66s/executive|title=M 4.9 - 6 km WSW of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |7. januar |11:06 |4,0 |III |9,9&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d6ff/executive|title=M 4.0 - 5 km NW of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |9. januar |21:29 |4,8 |VI |8,7&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d73g/executive|title=M 4.8 - 2 km SSE of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |10. januar |23:28 |3,8 |IV |9,6&nbsp;km |<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000d7bt/executive|title=M 3.8 - 7 km WNW of Petrinja, Croatia|last=|first=|date=|website=earthquake.usgs.gov|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |15. januar |12:01 |4,4 |II |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us7000d0aq/executive|title=M 4.4 - 8 km ESE of Lasinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |24. februar |09:58 |3,9 |IV |10,0&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000dkmi/executive|title=M 3.9 - 3 km W of Petrinja, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |- |3. mart |04:37 |4.1 |III |10,9&nbsp;km |<ref>{{cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us7000df1q/executive|title=M 4.1 - 12 km NNW of Glina, Croatia|website=earthquake.usgs.gov|access-date=30. 3. 2021}}</ref> |} == Šteta == Petrinja je bila najviše pogođena, jer su se mnoge zgrade srušile i došlo je do velikog nestanka struje.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/video/news/snazan-potres-magnitude-6-2-pogodio-petrinju-raste-broj-zrtava-mnogo-je-ozlijedenih-15039620|title=Jutarnji list - Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, raste broj žrtava, mnogo je ozlijeđenih|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Oštećenja i nestanci električne energije zabilježeni su i u [[Dvor (Hrvatska)|Dvoru]], [[Glina (Hrvatska)|Glini]], [[Gvozd (Hrvatska)|Gvozdu]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]], [[Kutina|Kutini]], [[Sisak|Sisku]], [[Sunja|Sunji]], [[Topusko]]m, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] i [[Zagreb]]u, kao i susjednim zemljama Bosni i Hercegovini i Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/velik-potres-u-zagrebu-736781|title=Uživo iz Petrinje: Poginulo je 7 ljudi, grad je u ruševinama...|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Ukupnu štetu procijenili su savjetnici [[Svjetska banka|Svjetske banke]] u saradnji s [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske|Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske]] i [[Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske|Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU]]. Ukupna šteta procjenjuje se na 5 milijardi eura i na kraju može porasti na 5,5 milijardi eura.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/procijenjena-je-steta-nastala-u-potresu-na-baniji-upola-je-manja-od-one-u-zagrebu-15057450|title=Jutarnji list - Procijenjena je šteta nastala u potresu na Baniji, upola je manja od one u Zagrebu|date=13. 3. 2021|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> <gallery mode="nolines"> 2020 Petrinja earthquake 01.jpg| 2020 Petrinja earthquake 02.jpg| 2020 Petrinja earthquake 03.jpg| 2020 Petrinja earthquake 04.jpg| 2020 Petrinja earthquake 05.jpg| </gallery> === Sisačko-moslovačka županija === U Petrinji, gradu najbližem epicentru, oštećene su gotovo sve kuće.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/snazan-potres-u-zagrebu-jako-je-zatreslo-prepala-sam-se-1456939|title=U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Čitav centar grada je teško oštećen.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/video/news/jutarnji-u-mjestu-kod-samog-epicentra-potresa-gotovo-da-nema-kuce-koja-nije-stradala-15039384|title=Jutarnji list - Jutarnji u mjestu kod samog epicentra potresa: ‘Gotovo da nema kuće koja nije stradala...‘|date=28. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Uništen je krov općinske zgrade i crkva sv. Lovre<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/nije-dobro-okolica-petrinje-tesko-je-stradala-tamo-je-lose-736559|title='Nije dobro. Okolica Petrinje teško je stradala, tamo je loše'|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref>, a čitavo selo [[Brest Pokupski]] kod Petrinje teško je oštećeno. Grad [[Sisak]], smješten otprilike 20&nbsp;km sjeveroistočno od epicentra, pretrpio je velika oštećenja na bolnici, kao i na općinskoj zgradi. Uprkos šteti, bolnica nije zatvorena.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velike-stete-i-u-sisku-bolnica-je-tesko-stradala-gradonacelnica-se-slomila-potreseni-smo-15039644|title=Jutarnji list - Velike štete i u Sisku, bolnica je teško stradala, gradonačelnica se slomila: ‘Potreseni smo‘|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> Najviše štete naneseno je na starim zgradama u centru grada, a procjenjuje se da je u Sisku i obližnjim selima oštećeno između 700 i 1000 kuća.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/snazan-potres-u-zagrebu-jako-je-zatreslo-prepala-sam-se-1456939|title=U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> U selu [[Strašnik]] u kojem se nalazio epicentar, kao i u obližnjem selu [[Sibić]], oštećene su skoro sve kuće. Dio stanovništva sela je evakuisan, a šatori sa hranom i vodom su postavljeni.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/snazan-potres-u-zagrebu-jako-je-zatreslo-prepala-sam-se-1456939|title=U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> [[Majske Poljane]] su selo koje je pretrpelo najveću štetu u zemljotresu; sve zgrade su oštećene, a mnoge su se srušile. To je i mjesto s najvećim brojem smrtnih slučajeva, od ukupno sedam smrtno stradalih, pet ih je bilo u Majskim Poljanama.<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/domovina/dogradonacelnica-gline-majske-poljane-najteze-stradale-jos-vade-ljude-iz-rusevina-gotovo-sve-kuce-su-218865/|title=Dogradonačelnica Gline: Majske Poljane najteže stradale; još vade ljude iz ruševina, gotovo sve kuće su pogođene|date=29. 12. 2020|website=direktno.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021|archive-date=30. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201230173618/https://direktno.hr/domovina/dogradonacelnica-gline-majske-poljane-najteze-stradale-jos-vade-ljude-iz-rusevina-gotovo-sve-kuce-su-218865/|url-status=dead}}</ref> U [[Žažina|Žažini]] su, zbog urušavanja crkve, tri osobe ranjene i jedna poginula.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/uzivo-spasioci-u-lekeniku-traze-osobu-pod-rusevinama-crkve---634064.html|title=VIDEO Tijelo muškarca pronađeno usred javljanja uživo, tragičan kraj potrage u ruševinama crkve|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=31. 3. 2021}}</ref> === Zagrebačka županija i Grad Zagreb === U [[Pokupsko]]m, koji se nalazi otprilike 20&nbsp;km sjeverozapadno od epicentra, oštećene su mnoge zgrade uključujući i školu, vrtić i crkvu iz 18. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/epicentar-potresa-u-pokupskom-nacelnik-ljudi-su-istrcali-van-u-strahu-su-bio-je-jaci-nego-onaj-zagrebacki-1456963|title=Epicentar potresa u Pokupskom. Načelnik: Ljudi su istrčali van, u strahu su. Bio je jači nego onaj zagrebački|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> U [[Zaprešić]]u, otprilike 60&nbsp;km od epicentra, četiri stambene kuće pretrpjele su štetu, prislijavajući više od 80 porodica da napuste grad. [[Saborska palača]] pretrpjela je oštećenja.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-zgrada-sabora-pretpjela-je-nova-ostecenja-1457700 FOTO Zgrada Sabora pretrpjela je nova oštećenja], [[24sata]], objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno 30. decembra 2020.</ref> U zagrebačkim [[Remete (Zagreb)|Remetama]] u [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama|crkvi i svetištu Majke Božje Remetske]] popucala je žbuka, a najveća oštećenja nastala su na [[slavoluk]]u.<ref>Željka Krmpotić, [https://www.24sata.hr/news/ostecena-je-crkva-u-remetama-736572 Oštećena je crkva u Remetama], [[24sata]], objavljeno 28. decembra 2020, pristupljeno 28. decembra 2020.</ref> Velika oštećenja pretrpjele su i crkve [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|sv. Marka]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|sv. Katarine]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://ika.hkm.hr/novosti/u-potresu-tesko-ostecene-akademska-crkva-sv-katarine-i-zupna-crkva-sv-marka-ev-u-zagrebu/|title=U potresu teško oštećene akademska crkva Sv. Katarine i župna crkva Sv. Marka ev. u Zagrebu|date=29. 12. 2020|work=ika.hkm.hr|publisher=[[Informativna katolička agencija]]|language=|access-date=6. 4. 2020|author=}}</ref> i crkva Krista Kralja na [[Mirogoj]]u,<ref>Ivan Pandžić, [https://www.24sata.hr/news/kula-s-crkve-na-mirogoju-moze-pasti-na-tudmanov-grob-mora-se-ukloniti-jer-visi-na-sajli-736969 Kula s crkve na Mirogoju može pasti na Tuđmanov grob: Mora se ukloniti jer visi na sajli...], [[24 sata]], objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno6. aprila 2021.</ref> a u [[Bazilika Srca Isusova u Zagrebu|bazilici Srca Isusova]] nastala su nova oštećenja na stropu građevine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ika.hkm.hr/novosti/novo-ostecenje-na-stropu-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|title=Novo oštećenje na stropu bazilike Srca Isusova u Zagrebu|date=29. 12. 2020|work=ika.hkm|publisher=Informativna katolička mreža|language=|access-date=29. 12. 2020|author=}}</ref> [[Kraš]] je bio zatvorio svoju Bonbonnière trgovinu na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Josipa Jelačića]] zbog oštećenja u potresu. Pojedine zgrade ostale su oštećene, a veliki dijelovi grada ostali su bez struje. Oštećenja u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] iz [[Zemljotres u Zagrebu 2020.|potresa devet mjeseci ranije]] ovim su potresom bila povećana, posebice na [[svod]]u i orebrenju.<ref>[http://zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/u-potresu-nastala-nova-ostecenja-na-katedrali-do-daljnjega-se-obustavljaju-misna-slavlja U potresu nastala nova oštećenja na katedrali. Do daljnjega se obustavljaju misna slavlja] ''[[Zagrebačka nadbiskupija]]'', 30. decembra 2020. Pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> === Bosna i Hercegovina === Zgrade su oštećene u više gradova na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ([[Unsko-sanski kanton]] i sjever [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Gradovi koji su ostali oštećeni bili su [[Bihać]], [[Cazin]], [[Kozarska Dubica]] i [[Kostajnica]], koja je u BiH pretrpjela najveću štetu u zemljotresu. U Bosanskoj Kostajnici proglašeno je izvanredno stanje,<ref>{{Cite web|url=https://www.24ur.com/novice/tujina/v-bosanski-kostajnici-mestu-ob-meji-s-hrvasko-razglasili-izredno-stanje.html|title=V bosanski Kostajnici, mestu ob meji s Hrvaško, razglasili izredno stanje|website=www.24ur.com|access-date=6. 4. 2021}}</ref> zemljotres je uzrokovao 6 požara, a mnoge su zgrade ostale oštećene, uključujući gradsku vijećnicu, koja je proglašena nefunkcionalnom. === Slovenija === U [[Slovenija|Sloveniji]], zgrade su ostale oštećene u nekoliko područja i gradova, uglavnom u blizini [[Slovensko-hrvatska granica|slovensko-hrvatske granice]]. Ljudi su prijavili oštećenja fasada, krovova i dimnjaka u jugoistočnim gradovima [[Krško]]m, [[Brežice|Brežicama]] i starom gradu [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevici na Krki]]. [[Nuklearna elektrana Krško]] automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. U sjeveroistočnoj Sloveniji došlo je do nestanka struje i telekomunikacija na području njezinog središnjeg grada [[Maribor]]a. Oštećena je općinska zgrada u obližnjem [[Ptuj]]u i crkva u [[Sveta Trojica v Slovenskih goricah|Svetoj Trojici]]. U glavnom gradu [[Ljubljana|Ljubljani]] moralo se prekinuti zasjedanje [[Slovenski parlament|parlamenta]], a unutrašnjost zgrade istog pretrpjela je manju štetu. U Sloveniji nisu zabilježene ozljede ljudi.<ref>{{cite news|url=https://www.rtvslo.si/slovenija/poskodbe-na-fasadah-strehah-in-dimnikih-kosi-ometa-padali-tudi-v-predsedniski-palaci/547256|title=Poškodbe na fasadah, strehah in dimnikih, kosi ometa padali tudi v predsedniški palači|language=|publisher=MMC RTV Slovenija|date=29. 12. 2020|access-date=6. 4. 2021}}</ref> == Žrtve == [[Datoteka:Crkva_u_Žažini_srušena_u_potresu_2020.jpg|mini|Crkva u Žažini nakon zemljotresa]] U Petrinji je umrla 13-godišnjakinja, a najmanje 20 osoba je ranjeno. Dvadesetogodišnjak i njegov otac ubijeni su kad im se kuća srušila u [[Majske Poljane|Majskim Poljanama]] kod [[Glina (Hrvatska)|Gline]]. Još troje ljudi je kasnije pronađeno mrtvo u istom selu.<ref>{{cite news|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-glini-pronadeno-tijelo-ispod-rusevina-gradonacelnik-bojim-se-da-ima-vise-poginulih-1457365|language=hr|newspaper=[[Večernji list]]|title=Pet žrtava potresa: Preminulo je još četvero ljudi kraj Gline!|trans-title=|date=29. 12. 2020|access-date=6. 4. 2021}}</ref><ref name="24h">{{cite news|title=Deseci ozlijeđenih, druga žrtva potresa je mladić kod Gline. Na više lokacija tragaju za ljudima|url=https://www.24sata.hr/news/velik-potres-u-zagrebu-736781|publisher=[[24 sata (Croatia)]]|access-date=6. 4. 2021|date=29. 12. 2020}}</ref> Majske Poljane bile su najteže pogođene od svih naselja pogođenih zemljotresom. Jedna osoba je kasnije pronađena mrtva u Žažini nakon što se srušila crkva. Dana 3. januara 2021. godine, dobrovoljni spasilac je poginuo tako što je pao sa zgrade dok je popravljao štetu od zemljotresa.<ref>{{Cite news|agency=[[HINA]]|last=Hrnčić|first=Fabijan|date=3. 1. 2021|title=Preminuo volonter u Petrinji: Sumnja se da je pao s krova...|url=https://www.24sata.hr/news/petrinja-pao-s-krova-i-poginuo-737555|access-date=6. 4. 2021|publisher=[[24sata (Croatia)|24sata]]|language=hr}}</ref> Još jedan radnik umro je 20. januara, nakon što se na njega srušio zid dok je popravljao kuću u Sisku.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/u-sisku-poginuo-muskarac-koji-je-radio-na-kuci---636651.html|title=Urušio se zid: U Sisku poginuo muškarac (34) dok je sanirao štetu od potresa|last=M. V.|date=20. 1. 2021|website=Dnevnik.hr|language=hr|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=6. 4. 2021}}</ref> == Međunarodni odjek == [[Datoteka:Countries that helped Croatia during Petrinja Earthquake.png|thumb|Države koje su ponudile pomoć Hrvatskoj tokom zemljotresa]] === Države === * [[Albanija]] – Albanska vlada izdvojila je 250.000 eura za humanitarnu pomoć i buduću obnovu Petrinje.<ref>{{Cite web|url=https://euronews.al/al/vendi/2020/12/30/shqiperia-i-jep-250-mije-euro-ndihme-kroacise-pas-termetit-tragjik/|title=Shqipëria i jep 250 mijë euro ndihmë Kroacisë pas tërmetit tragjik|date=30. 12. 2020|website=Euronews Albania|language=|access-date=6. 4. 2020|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418131905/https://euronews.al/al/vendi/2020/12/30/shqiperia-i-jep-250-mije-euro-ndihme-kroacise-pas-termetit-tragjik/|url-status=dead}}</ref> * [[Bosna i Hercegovina]] − [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] ponudilo je [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske|hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova]] - Štabu civilne zaštite - pomoć nakon zemljotresa. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon konzultacija i koordinacije s institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, stavilo je na raspolaganje dva tima za zaštitu i spašavanje. Bila je riječ o timu Federalne uprave civilne zaštite s 42 spasitelja i timu Republičke uprave civilne zaštite [[Republika Srpska|Republike Srpske]] s 18 spasitelja, koji će biti upućeni na pogođeno područje s pripadajućom opremom ako Hrvatska prihvati pomoć.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a499319/Regija-uz-Hrvatsku-Brojne-zemlje-ponudile-pomoc.html|title=Regija uz Hrvatsku: Brojne zemlje ponudile pomoć|date=29. 12. 2020|website=N1 BA|language=bs|access-date=6. 4. 2021|archive-date=29. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201229154550/http://ba.n1info.com/Vijesti/a499319/Regija-uz-Hrvatsku-Brojne-zemlje-ponudile-pomoc.html|url-status=dead}}</ref> * [[Bugarska]] – [[Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske|Ministarstvo vanjskih poslova]] izrazilo je sućut u ime bugarskog naroda i potvrdilo da će vlada Bugarske poslati 100.000 eura za obnovu dvije zgrade sa značajnom kulturnom vrijednošću za bugarski narod u Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=https://www.vesti.bg/sviat/bylgariia-pomaga-na-hyrvatiia-sys-100-000-evro-6119510|title=България помага на Хърватия със 100 000 евро|website=Vesti.bg|language=bg|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Finska]] – Ministar vanjskih poslova [[Pekka Haavisto]] izrazio je sućut žrtvama i izjavio da je Finska ponudila pomoć putem [[Evropska komisija za humanitarnu pomoć i odjel za civilnu zaštitu|Evropske komisije za humanitarnu pomoć i odjela za civilnu zaštitu]]. * [[Grčka]] – [[Predsjednik vlade Grčke|Premijer]] [[Kyriakos Mitsotakis]] izrazio je saučešće porodicama žrtava, potvrđujući istovremeno da je grčki Generalni sekretarijat za civilnu zaštitu spreman da pomogne.<ref>{{Cite web|url=https://greekcitytimes.com/2020/12/30/greece-solidarity-croatia-earthquake/|title=Greek Officials Express Solidarity With Croatia After Strong Earthquake - Greek City Times|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Mađarska]] – [[Predsjednik vlade Mađarske|Premijer]] [[Viktor Orbán]] ponudio je pomoć u ublažavanju katastrofa i obnovi u pismu hrvatskom ambasadoru.<ref>{{Cite web|url=https://kormany.hu/hirek/orban-viktor-levelben-ajanlotta-fel-magyarorszag-segitseget-horvatorszagnak|title=Orbán Viktor levélben ajánlotta fel Magyarország segítségét Horvátországnak|last=MTI|date=29. 12. 2020|website=|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Italija]] – [[Predsjednik vlade Italije|Premijer]] [[Giuseppe Conte]] rekao je na [[Twitter]]u da je Italija spremna pružiti Hrvatskoj svu pomoć.<ref>{{Cite web|url=https://www.agensir.it/quotidiano/2020/12/29/terremoto-in-croazia-conte-italia-pronta-a-fornire-tutta-lassistenza-e-laiuto-necessario/|title=Terremoto in Croazia: Conte, "Italia pronta a fornire tutta l'assistenza e l'aiuto necessario"|date=29. 12. 2020|website=agensir.it|language=it}}</ref> * [[Kosovo]] – [[Predsjednik Kosova|Predsjednica]] [[Vjosa Osmani]] i premijer [[Avdullah Hoti]] ponudili su da u Hrvatsku pošalju timove za potragu i spašavanje kako bi pomogli tamo gdje je to potrebno.<ref>{{Cite web|url=https://www.botasot.info/evrope-bota/1469635/pasgoditjet-tronditin-kroacine/|title=Pasgoditjet tronditin Kroacinë|website=Bota Sot|language=|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Crna Gora]] – [[Predsjednik Crne Gore|Predsjednik]] [[Milo Đukanović]] rekao je da je Crna Gora spremna pomoći Hrvatskoj.<ref name="jutarnji.hr">{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/cijela-regija-uz-hrvatsku-javili-se-vucic-dukanovic-jansa-i-pahor-zaev-nasa-vlada-salje-novac-15039645|title=Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: ‘Naša vlada šalje novac‘|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> [[Dritan Abazović]], potpredsjednik [[Vlada Crne Gore|Vlade Crne Gore]], dodao je da Hrvatska može očekivati ​​da Crna Gora pruži bilo kakvu pomoć koja joj je potrebna.<ref>{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/abazovic-vlada-crne-gore-ce-pomoci-hrvatskoj-u-saniranju-stete/|title=Abazović: Vlada Crne Gore će pomoći Hrvatskoj u saniranju štete - CdM|website=www.cdm.me|language=|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Sjeverna Makedonija]] – [[Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije|Premijer]] [[Zoran Zaev]] objavio je da je njegov kabinet donio odluku da u Hrvatsku pošalje 6.000.000 [[Makedonski denar|makedonskih denara]] (100.000 eura).<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/cijela-regija-uz-hrvatsku-javili-se-vucic-dukanovic-jansa-i-pahor-zaev-nasa-vlada-salje-novac-15039645|title=Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: 'Naša vlada šalje novac'|date=29. 12. 2020|website=www.jutarnji.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Rumunija]] – [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Rumunije|Odjel za vanredne situacije]] (DSU) pokazao je spremnost da interveniše i pruži podršku hrvatskim vlastima. DSU-ovi timovi za traganje i spašavanje izjavili su spremnost za intervenciju u Hrvatskoj na osnovu zahtjeva za pomoć kojeg je uputila hrvatska vlada.<ref>{{Cite web|url=https://www.mediafax.ro/social/echipele-de-cautare-salvare-ale-dsu-pregatite-sa-intervina-in-croatia-19832884|title=Echipele de căutare-salvare ale DSU, pregătite să intervină în Croaţia|website=Mediafax.ro|language=ro|access-date=6. 4. 2021}}</ref> [[Raed Arafat]], šef Odjela za vanredne situacije, zatražio je da timovi RO-USAR ([[Rumunski jezik|rumunjski]]: urbana potraga i spašavanje) budu spremni za intervenciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.b1.ro/stiri/eveniment/romania-pregatita-sa-acorde-ajutor-croatiei-in-urma-cutremurului-raed-arafat-a-cerut-ca-echipele-de-cautare-salvare-ro-usar-sa-fie-pregatite-pentru-a-interveni-355502.html|title=România, pregătită să acorde ajutor Croaţiei, în urma cutremurului. Raed Arafat a cerut ca echipele de Căutare-Salvare RO-USAR să fie pregătite pentru a interveni {{!}} B1.ro|website=www.b1.ro|language=ro|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Dana 30. decembra, [[Predsjednik vlade Rumunije|premijer]] [[Florin Cîțu]] objavio je da je njegov kabinet odobrio odluku da se putem DSU-a i Nacionalne uprave državnih rezervi pošalje pomoć u iznosu od približno 131.500 eura, koja se sastoji od kontejnera, šatora, kreveta, dušeka i vreća za spavanje.<ref>{{Cite web|url=https://www.digi24.ro/stiri/actualitate/romania-trimite-ajutoare-umanitare-in-croatia-de-peste-640-000-de-lei-1426069|title=România trimite ajutoare umanitare în Croația de peste 640.000 de lei|website=www.digi24.ro|language=ro|access-date=6. 4. 2021}}</ref> * [[Srbija]] – [[Predsjednik Srbije|Predsjednik]] [[Aleksandar Vučić]] najavio je da je Srbija spremna da pomogne Hrvatskoj i finansijski i tehnički.<ref name="bbc.com">{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-55464510|title=Novi jači zemljotres u Hrvatskoj - 4,1 stepen Rihtera|date=28. 12. 2020|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Sutradan, Vlada Srbije odlučila je donirati 1.000.000 eura Hrvatskoj za sanaciju štete.<ref>{{Cite web|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/509835/srbija-donira-milion-evra-hrvatskoj-za-sanaciju-stete-od-zemljotresa.php|title=Србијa донира милион евра Хрватској за санацију штете од земљотреса|last=srbija.gov.rs|website=www.srbija.gov.rs|language=sr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Grupa srpskih građana iz [[Beograd]]a okupila se ispred hrvatske ambasade u znak podrške. [[Privredna komora Srbije]] donirala je dodatnih 50.000 €.<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2242949|title=Veleposlanik Hrvatske na rubu suza na skupu solidarnosti u Beogradu, pogledajte video|website=www.index.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> *[[Slovenija]] – [[Premijer Slovenije|Premijer]] [[Janez Janša]] ponudio je da pošalje šatore, krevete i grijalice da pomognu zbrinjavanju onih koji su izgubili domove; također je ponudio da pošalje stručnjake na procjenu štete.<ref name="jutarnji.hr"/> Slovenski Caritas prikupio je više od 110 hiljada eura novčane pomoći.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/slovenski-caritas-dosad-prikupio-110-400-eura-pomoci-za-stradale-u-potresu-u-hrvatskoj/ Slovenski Caritas dosad prikupio 110.400 eura pomoći za stradale u potresu u Hrvatskoj] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> *[[Turska]] – [[Predsjednik Turske|Predsjednik]] [[Recep Tayyip Erdoğan]] izrazio je sućut u telefonskim pozivima hrvatskom predsjedniku [[Zoran Milanović|Zoranu Milanoviću]]. Erdoğan je također izjavio da je Turska spremna pružiti timove za traganje i spašavanje i svu drugu pomoć koja bi mogla biti potrebna.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/turkey/turkish-president-condoles-with-quake-hit-croatia/2092670|title=Turkish president condoles with quake-hit Croatia|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 4. 2021|archive-date=29. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201229191932/https://www.aa.com.tr/en/turkey/turkish-president-condoles-with-quake-hit-croatia/2092670|url-status=dead}}</ref> === Međunarodne organizacije === * [[Evropska unija]] – Predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[Ursula von der Leyen]] rekla je da je Evropska unija spremna pružiti potporu zemlji te da je tražila od [[Janez Lenarčič|Janeza Lenarčiča]], evropskog povjerenika za upravljanje krizama, da otputuje u Hrvatsku.<ref name="bbc.com"/> * [[UEFA]] – [[Predsjednik UEFA-e]], Aleksander Čeferin, donirao je 50.000 eura u ime organizacije. UEFA je također organizirala dobrotvornu utakmicu u Petrinji između legendi nogometa Hrvatske i Slovenije, koja je odigrana 13. marta 2021. pobjedom Slovenije 2–1.<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/insideuefa/member-associations/news/0267-11cb94535919-4a34a3d1fc87-1000--croatia-and-slovenia-legends-turn-out-in-force-for-petrinja/|title=Croatia and Slovenia legends turn out in force for Petrinja {{!}} Inside UEFA|last=UEFA.com|date=14. 3. 2021|website=UEFA.com|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> === Hrvatska i Hrvati u ostalim državama === [[Vlada Republike Hrvatske]] otvorila je službeni bankovni račun Državne riznice pri [[Hrvatska narodna banka|Hrvatskoj narodnoj banci]] za prikupljanje [[donacija]] novčanih sredstava za zemljotresom pogođena područja.<ref>[http://apn.hr/novosti/vlada-je-otvorila-racun-za-donacije-financijskih-sredstava-u-akciji-pomoc-za-obnovu-nakon-potresa Vlada je otvorila račun za donacije financijskih sredstava u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa"]{{Mrtav link}} ''Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama'', 30. prosinca 2020., pristupljeno 30. prosinca 2020.</ref> Nakon što su gradovi [[Dubrovnik]], [[Split]], [[Šibenik]] i [[Zadar]] objavili otkazivanje [[Nova godina|novogodišnjih proslava]] i [[vatromet]]a s ciljem uplaćivanja sredstava za pomoć krajevima pogođenima u zemljotresu, novčana sredstva za obnovu potresom pogođenih područja iz svojih su proračuna uplatili i [[Samobor]], [[Rijeka]], [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]], [[Đakovo]], [[Koprivnica]], [[Križevci]], [[Velika Gorica]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Brinje]], [[Crikvenica]], [[Kaštela]], [[Knin]], [[Varaždin]], [[Vodice]], [[Omiš]], [[Osijek]], [[Imotski]], [[Trilj]], [[Nin]], [[Solin]], [[Metković]], [[Vinkovci]], [[Vrbovec]], [[Karlovac]], [[Gospić]], [[Trogir]], [[Kastav]], [[Prelog]], [[Ivanić-Grad]], [[Bjelovar]], [[Zabok]], [[Novi Vinodolski]], [[Donja Stubica]], [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Belišće]], [[Istarska županija]], [[Cres]], [[Krk]], [[Mali Lošinj]], [[Rab (grad)|Rab]], [[Lipik]], [[Kutjevo]], [[Pakrac]], [[Pleternica]], [[Požega]], [[Supetar]], [[Makarska]], [[Valpovo]], [[Drniš]], [[Pregrada]], [[Čakovec]], [[Beli Manastir]], [[Grubišno Polje]], [[Čazma]], [[Skradin]] i [[Ivanec]].<ref>M.P.D. [https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/gradovi-za-petrinju-otkazujuu-se-novogodisnji-programi-i-vatrometi-salje-novac-iz-pricuve-evo-koji-su-se-gradovi-prvi-mobilizirali/ Otkazuju se novogodišnji programi i vatrometi, šalje novac iz pričuve – polovica gradova već je uplatila pomoć, prikupljeno preko šest milijuna kuna] ''Gradonačelnik.hr'', 30. decembra 2020. pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Stotine obitelji diljem Hrvatske ponudilo je smještaj za zbrinjavanje kučanstva zemljotresom pogođenih područja.<ref>[https://potres.herokuapp.com/ Pomozimo žrtvama potresa. Petrinja, Sisak i okolna mjesta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210319223716/https://www.potres-petrinja.hr/ |date=19. 3. 2021 }}, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/gradani-diljem-hrvatske-nude-smjestaj-i-pomoc-obiteljima-pogodenim-potresom-1457392 Građani nude smještaj i pomoć, ali i apeliraju: Ne zaboravite Glinu i okolna mjesta] ''[[Večernji list]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Hrvatski nogometaš [[Dejan Lovren]] ponudio je smještaj za šesnaest obitelji pogođenih zemljotresom u svom hotelu u [[Novalja|Novalji]].<ref>[https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-9096231/Dejan-Lovren-offers-shelter-16-families-hotel-Croatia-earthquake.html Former Liverpool defender Dejan Lovren offers shelter to 16 families at his hotel in Croatia following devastating earthquake near Zagreb] ''[[Daily Mail]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. april 2021.</ref> U raščišćavanju ruševina u Petrinji pomagao je košarkaš [[KK Cibona|Cibone]] Filip Bundović.<ref>Tolić, Josip. [https://www.24sata.hr/sport/pomagao-vojsci-do-6-ujutro-12-sati-poslije-bio-igrac-utakmice-737071 Pomagao vojsci do 6 ujutro, 12 sati poslije bio - igrač utakmice!] ''24 sata'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Nogometni klubovi [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] Zakladom »Nema predaje«<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/doniraj-za-pomoc-pogodenima-potresom Zaklada Nema predaje] ''[[GNK Dinamo]]'', 30. prosinca 2020., pristupljeno 30. prosinca 2020.</ref> i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] humanitarnom akcijom »Bilo srce kuca za vas«<ref>[https://hajduk.hr/vijest/bilo-srce-kuca-za-sve-vas-/13388 Bilo srce kuca za vas] ''[[HNK Hajduk]]'', 30. decembra 2020. pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> prikupljaju novčana sredstva za pomoć stradalima. U čišćenju ruševina u Petrinji, Sisku i okolnim pogođenim područjima te prikupljanju potrepština priključili su se pripadnici navijačkih skupina »[[Armada|Armade]]«, »[[Bad Blue Boys]]a«, »[[Demoni Pula|Demona]]«, »[[Kohorta (navijači)|Kohorte]]«, »[[Torcida|Torcide]]« i »[[Šibenski Funcuti|Funcuta]]«.<ref>[https://sport.hrt.hr/695005/navijaci-ujedinjeni-u-pomoci Navijačke skupine pomažu i prikupljaju potrepštine] ''[[Hrvatska radiotelevizija]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://sport.hrt.hr/694663/bbb-krenuli-prema-petrinji-torcida-prikuplja-pomoc Navijači ujedinjeni: čiste ruševine i skupljaju pomoć] ''[[Hrvatska radiotelevizija]]'', 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Hrvatske podružnice trgovačkih lanaca [[Lidl]]a i [[Kaufland]]a donirale su 15 miliona kuna na račun državnog proračuna za potrebe obnove pogođenih područja.<ref>[https://www.24sata.hr/news/lidl-i-kaufland-stradalima-u-potresu-donirali-15-milijuna-kn-737041 Lidl i Kaufland stradalima u potresu donirali 15 milijuna kn] ''24 sata'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> [[Hrvatska biskupska konferencija]] donijela je odluku o darivanju sedam miliona kuna žurne financijske pomoći pogođenim područjima.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/odluka-hbk-hrvatski-biskupi-doniraju-sedam-milijuna-kuna-zurne-pomoci-stradalima-u-potresu/ ODLUKA HBK Hrvatski biskupi doniraju sedam milijuna kuna žurne pomoći stradalima u potresu] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> [[Hrvatski Caritas|Caritasi]] hrvatskih biskupija i nadbiskupija uputili su apele za prikupljanje novčane i humanitarne pomoći,<ref>[http://zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/apel-caritasa-zagrebacke-nadbiskupije-za-pomoc-stradalima-od-potresa-u-petrinji-glini-sisku-i-okolici Apel Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za pomoć stradalima od potresa u Petrinji, Glini, Sisku i okolici] ''[[Zagrebačka nadbiskupija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/pomoc-stradaloj-sisackoj-biskupiji-okruznica-nadbiskupa-hranica/ Pomoć stradaloj Sisačkoj biskupiji – okružnica nadbiskupa Hranića] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> a Caritasove podružnice dopremile su i raspodijelile desetke tona robe i potrepština na pogođenim područjima.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/caritas-sisacke-biskupije-distribuirao-stradalima-40-slepera-pomoci/ Caritas Sisačke biskupije distribuirao stradalima 40 šlepera pomoći] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/akcija-zadarske-nadbiskupije-pomoc-nastradalima-u-potresu-na-podrucju-sisacke-biskupije/ Akcija Zadarske nadbiskupije: „Pomoć nastradalima u potresu na području Sisačke biskupije"] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref><ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/akcije-caritasa-dubrovacke-biskupije-za-pomoc-stradalima-u-potresu/ Akcije Caritasa Dubrovačke biskupije za pomoć stradalima u potresu] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 30. prosinca 2020., pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> [[Hrvatski Caritas]] darovao je, u saradnji s međunarodnim Caritasom i [[Malteški red|Malteškim redom]] stotinu stambenih modula kompanije ''Tehnix'' za obitelji u području epicentra prvog zemljotresa.<ref>IKA. [https://ika.hkm.hr/novosti/hrvatski-caritas-daruje-100-stambenih-modula-zrtvama-potresa/ Hrvatski Caritas daruje 100 stambenih modula žrtvama potresa] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', 8. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Komapnija ''Jedinstvo'' iz [[Krapina|Krapine]] isporučila je početkom januara 2021. 250 stambenih jedinica na područja [[Banovina|Banovine]] pogođena zemljotresom.<ref>S.V. [https://narod.hr/hrvatska/stambeni-kontejneri-za-pogodene-potresom-proizvode-se-u-hrvatskoj Stambeni kontejneri za pogođene potresom proizvode se u Hrvatskoj] 11. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Početkom februara [[Hrvatski Caritas]] osigurao je još stotinu stambenih modula za žrtve zemljotresa.<ref>[https://hkm.hr/vijesti/domovina/hrvatski-caritas-osigurao-jos-100-stambenih-modula-zrtvama-potresa-na-banovini/ Hrvatski Caritas osigurao još 100 stambenih modula žrtvama potresa na Banovini] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', objavljeno 6. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Pod vodstvom dr. Nele Sršen, počasne hrvatske konzulice u [[Italija|Italiji]], u istoj je humanitarnom akcijom »Volontariato Energia & Sorrisi Onlus« prikupljeno 30 tona potrepština u nekoliko italijanskih gradova ([[Padova|Padovi]], [[Verona|Veroni]], [[Treviso|Trevisu]] i dr) te dostavljeno na Banovinu.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/u-organizaciji-dr-nele-srsen-na-banovinu-stiglo-30-tona-pomoci-iz-sjeverne-italije/ U organizaciji dr. Nele Sršen na Banovinu stiglo 30 tona pomoći iz sjeverne Italije] ''[[Hrvatska katolička mreža]]'', 12. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> Hrvatska dominikanska provincija izdvojila je pola milijuna kuna i uručila devet tona potrepština Caritasu [[Sisačka biskupija|Sisačke biskupije]] te je u humanitanoj akciji sudioništvom vjernika prikupljeno još pola miliona kuna. [[Hrvatski svjetski kongres]] pozvao je [[hrvatsko iseljeništvo]] na prikupljanje novčane pomoći za [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačku županiju]].<ref>[https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-svjetski-kongres-pozvao-hrvatsko-izvandomovinstvo-na-prikupljanje-pomoci-1457805 Hrvatski svjetski kongres pozvao hrvatsko izvandomovinstvo na prikupljanje pomoći] ''Moja Hrvatska'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021</ref> [[Gradišćanski Hrvati]], u saradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Austriji pokrenuli su humanitarnu akciju,<ref>[https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/gradiscanski-hrvati-iz-austrije-slovacke-i-madarske-prikupljaju-novac-za-bolnicu-u-sisku-1457770 Gradišćanski Hrvati iz Austrije, Slovačke i Mađarske prikupljaju novac za bolnicu u Sisku] ''Moja Hrvatska'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> [[Hrvati u Njemačkoj]] su preko akcije Hrvatske katoličke misije u [[Berlin]]u prikupili više od 1,8 miliona kuna pomoći, [[Hrvati u Kanadi]] preko akcije župe sv. Križa u Hamiltonu više od 800 hiljada kuna,<ref>[https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/fra-zvonko-tolic-skupio-vec-150-tisuca-eura-za-pomoc-unesrecenima-u-potresuhttps://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/pomoc-koju-je-prikupio-fra-tolic-sada-je-presla-18-milijuna-i-raste-hrvati-u-kanadi-blizu-milijunu/ Pomoć koju je prikupio fra Tolić sada je prešla 1,8 milijuna i raste, Hrvati u Kanadi blizu milijunu] ''Bitno.net'', 31. decembra 2020., pristupljeno 6. aprila 2021.</ref>, Hrvatska zajednica Sydneya prikupila je više od 400.000 dolara<ref>[http://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-sydneya-u-domovinu-salju-gotovo-500-tisuca-dolara/1497 Hrvati iz Sydneya šalju u domovinu gotovo 500 tisuća dolara] ''Dijaspora.hr'', 2. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref>, a novčana su sredstva prikupljali i Caritas [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]]<ref>[https://hms.ba/u-ponedjeljak-krece-humanitarna-akcija-crvenog-kriza-zzh-srcem-za-hrvatsku/ U ponedjeljak kreće humanitarna akcija Crvenog križa ŽZH “Srcem za Hrvatsku”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305205126/https://hms.ba/u-ponedjeljak-krece-humanitarna-akcija-crvenog-kriza-zzh-srcem-za-hrvatsku/ |date=5. 3. 2021 }} ''Hrvatski medijski servis'', 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> te veće organizacije hrvatske dijaspore (Udruženje hrvatskih američkih profesionalaca, Kanadsko-hrvatska gospodarska komora, HAZUD-a. Hrvatska zaklada Windsor i dr). U prikupljanju humanitarne pomoći sudjelovali su i Hrvati u [[Irska|Irskoj]]<ref>HINA/G.Š. [https://narod.hr/hrvatska/hrvati-iz-irske-salju-pomoc-nastradaloj-banovini Hrvati iz Irske šalju pomoć nastradaloj] 10. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]], pa je pomoć skupljana i u [[Neum]]u<ref>[https://hmsBanovine.ba/tri-kombija-osnovne-pomoci-za-petrinju-vracena-s-granice/ Tri kombija osnovne pomoći za Petrinju vraćena s granice]{{Mrtav link}} ''Hrvatski medijski servis'', 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref>, [[Mostar]]u, [[Žepče|Žepču]]<ref>[https://www.vecernji.ba/vijesti/pogledajte-kako-zepcaci-pomazu-ziteljima-petrinje-i-gline-1457765 Pogledajte kako Žepčaci pomažu žiteljima Petrinje i Gline] ''Večernji list Bosne i Hercegovine'', 30. decembra, pristupljeno 6. aprila 2021.</ref> i u drugim gradovima. Središnja uprava [[HKD Napredak]] donijela je odluku o pružanju novčane pomoći, [[Univerzitet u Mostaru]] je pozvao na darovanje novčane pomoći [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskom Crvenom križu]]<ref>[https://www.sum.ba/objave/novosti/sveuciliste-za-petrinju,-sisak-i-sva-potresom-pogodena-mjesta Sveučilište za Petrinju, Sisak i sva potresom pogođena mjesta] ''[[Sveučilište u Mostaru]]'', 29. prosinca 2020., pristupljeno 2. siječnja 2021.</ref>, a kompanija ''Violeta'' iz [[Grude|Gruda]] donirala petnaest montažnih kućica za zbrinjavanje žrtava zemljotresa. [[Hrvati u Srbiji]] u tri dana nakon zemljotresa prikupili su više od pola miliona [[Srpski dinar|dinara]].<ref>H.R. [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5983/Za-tri-radna-dana-prikupljeno-vise-od-pola-milijuna-dinara/ Za tri radna dana prikupljeno više od pola milijuna dinara] ''[[Hrvatska riječ]]'', objavljeno 5. siječnja 2021., pristupljeno 6. veljače 2021.</ref> Novčana sredstva prikupljana su [[Skupno financiranje|skupnim financiranjem]] preko mrežne platforme GoFundme preko cijelog svijeta. == Posljedice == [[Nuklearna elektrana Krško]] automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. [[Nuklearna elektrana Paks]] u Mađarskoj, udaljena otprilike 300&nbsp;km od epicentra, također je osjetila zemljotres, ali nije prekinula s radom.<ref>{{Cite news|title=Strong Earthquake Strikes Central Croatia|url=https://www.nytimes.com/2020/12/29/world/europe/croatia-earthquake.html|newspaper=The New York Times|date=29. 12. 2020|access-date=6. 4. 2021|issn=0362-4331|language=en-US|first=Marc|last=Santora|first2=Joe|last2=Orovic}}</ref> Dana 30. decembra ukinuta su ograničenja ulaska i izlaska iz zemlje u humanitarne svrhe i za žrtve zemljotresa.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/zbog-potresa-ukinuta-i-neka-ogranicenja-za-prelazak-drzavne-granice-doznajte-na-koga-se-to-sve-odnosi---634202.html|title=Zbog potresa ukinuta i neka ograničenja za prelazak državne granice, doznajte na koga se to sve odnosi|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Cestarina na autocesti A11 koja povezuje regiju sa Zagrebom privremeno je ukinuta. Putovanje autocestom ostalo je besplatno od aprila 2021.<ref>{{Cite web|url=http://www.vgdanas.hr/grad/i-u-travnju-bez-naplate-cestarine-na-a11/|title=I u travnju bez naplate cestarine na A11|website=VG danas|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Hrvatska je 2. januara 2021. proglasila [[dan žalosti]] u čast žrtava ovog zemljotresa. == Također pogledajte == * [[Zemljotres u Zagrebu 2020.]] * [[Zemljotres u Zagrebu 1880.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2020 Petrinja earthquake}} * [https://mobile.twitter.com/seizmo_hr Seizmološka služba RH] na [[Twitter]]u * [https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba Seizmološka služba RH] * [https://mobile.twitter.com/tancredipalmeri/status/1343893921278132225 Zemljotres snimljen tokom emitiranja uživo] * [https://www.emsc-csem.org/Earthquake/?filter=yes&start_date=2020-12-28&min_lat=44.3&max_lat=46.8&min_long=15&max_long=17&min_mag=1.5&region=CROATIA&min_intens=0&max_intens=8&view=1 Potpuni spisak svih zemljotresa jačine M_L 1,5 ili više od 28. 12. 2020.] [[EMSC]]-a * [https://www.emsc-csem.org/Earthquake/Map/gmap_kml.php?kml=/Earthquake/kml.php?filter%3Dyes%26start_date%3D2020-10-20%26min_lat%3D45.0%26max_lat%3D46.8%26min_long%3D15%26max_long%3D17%26min_mag%3D1.5%26region%3DCROATIA%26min_intens%3D0%26max_intens%3D8 Prikaz svih zemljotresa jačine M_L 1,5 ili više od 28. 12. 2020.] na [[Google Karte|Google Kartama]] {{Zemljotresi u Hrvatskoj}} {{Zemljotresi u 2020.}} [[Kategorija:Zemljotresi u 2020.]] [[Kategorija:2020. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zemljotresi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Katastrofe u 2020.]] 3os2yo25p5pgs3zkek0g9a47roqic82 0 477804 3843137 3672071 2026-05-10T09:41:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Georgije "Đura" Jakšić | obrazovanje = | potpis = | nagrade = | djeca = | supružnik = | poznata_djela = | žanr = [[Romantizam]] | period = | nacionalnost = [[Srbi]]n | slika = Đura Jakšić.jpg | jezik = | zanimanje = Pjesnik, slikar, književnik i dramaturg | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Kneževina Srbija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1878|11|16|1832|06|27|}} | mjesto_rođenja = Srpska Crnja, [[Austrijsko Carstvo]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1832|6|27}} | puno_ime = Georgije Jakšić | opis_slike = | web_stranica = }} '''Georgije Đura Jakšić''' (27. juli 1832 – 16. novembar 1878) bio je srpski [[Poezija|pjesnik]], [[Slikarstvo|slikar]], [[Književnost|književnik]], [[dramaturg]] i boem.<ref name=":0">V. Mišić, Snežana (2017). ''[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:17559/bdef:Content/get Slikarstvo Đure Jakšića]''. Beogradski univerzitet.</ref> == Biografija == Đura Jakšić rođen je kao Georgije Jakšić u [[Srpska Crnja|Srpskoj Crnji]], [[Austrijsko carstvo|Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Srbija]]). Otac mu je bio [[Pravoslavlje|pravoslavni]] sveštenik.<ref name=":0" /> Georgije se školovao u [[Temišvar]]u i [[Segedin]]u.<ref name=":0" /> Jedno vrijeme živio je u [[Zrenjanin]]u, gdje je studirao [[slikarstvo]] kod [[Konstantin Danil|Konstantina Danila]].<ref name=":0" /> Kasnije je nastavio studirati likovnu umjetnost u [[Beč]]u i [[München]]u, ali revolucija 1848. u kojoj je ranjen,<ref name=":1">Tasić, J: "[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-revolucionarnog-doba/ Umetnik revolucionarnog doba]". ''Dnevni list Danas''</ref> prekinula je njegovo [[obrazovanje]].<ref name=":0" /> Nakon [[Revolucija|revolucije]] preselio se u [[Beograd]] gdje je radio kao učitelj, te kao lektor u [[Država|državnoj]] [[Štamparstvo|štampariji]].<ref>"Beogradske priče: [https://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:627204-Beogradske-price-Oprostaj-od-velikog-Djure-Jaksica Oproštaj od velikog Đure Jakšića]". ''www.novosti.rs''</ref> Iako je često bio nezaposlen, radio je i na raznim drugim poslovima.<ref name=":0" /> Jakšić je živio u Skadarskoj ulici gdje su živjeli istaknuti beogradski [[Umjetnost|umjetnici]], književnici, [[muzičar]]i i [[Glumac|glumci]]. [[Vlast]]i su ga progonile zbog njegovih [[Liberalizam|liberalnih političkih stavova]].<ref>"[https://www.prva.rs/zivot/zivotne-price/47732/djura-jaksic-lutalica-buntovnik-revolucionar Đura Jakšić: Lutalica, buntovnik, revolucionar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519192418/https://www.prva.rs/zivot/zivotne-price/47732/djura-jaksic-lutalica-buntovnik-revolucionar |date=19. 5. 2021 }}". ''prva.rs''</ref> Umro je 1878. godine u ustanku protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Jakšić je jedan od najpoznatijih predstavnika srpskog [[Romantizam|romantizma]]. Prema srpskom književnom kritičaru [[Jovan Skerlić|Jovanu Skerliću]], na Jakšića su uglavnom uticali [[Sándor Petőfi]] i poezija [[George Gordon Byron|lorda Byrona]]. == Književna djela == Đura Jakšić napisao je četrdesetak kratkih priča, te tri cjelovečernje [[Drama|drame]] u stihovima čije teme su historijske: * ''[[Stanoje Glavaš]]'' (1878), * ''Seoba Srbalja'' (1864), * ''Jelisaveta kneginja crnogorska'' (1868), te nedovršeni roman ''Ratnici''. Također je pisao pjesme. Neke njegove pjesme smatraju se za najbolje pjesme srpske poezije iz 19. vijeka: ''Na Liparu'',<ref name=":2">"[https://www.kcns.org.rs/agora/djura-jaksic-umetnik-i-buntovnik/ ЂУРА ЈАКШИЋ – УМЕТНИК И БУНТОВНИК]". ''Културни центар Новог Сада''</ref> ''Put u Gornjak'' i ''Mila'', koja je posećena njegovoj prvoj ljubavi Mili, koju je namjeravao oženiti, ali nikad nije smogao hrabrosti da joj to saopšti.<ref name=":3">"[http://politikin-zabavnik.co.rs/pz/tekstovi/bo%D1%98e-ljubavi Сликари и модели | Politikin Zabavnik]". ''politikin-zabavnik.co.rs''.</ref> Crtao je skice Mile, a jedna od tih skica je i njegova poznata slika ''Devojka u plavom''.<ref name=":3" /> Ostale značajne pjesme su ''Otadžbina'', ''Veče'' i ''Ponoć''. Jakšić je objavio kratke priče (''Pripovetke''), koje su objavljene posthumno u dva izdanja (1882-1883. i 1902) u Beogradu.<ref>Марибор, IZUM-Институт информацијских знаности. "[https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/76468748 Приповетке. Књ. 1 :: COBISS+] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519192415/https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/76468748 |date=19. 5. 2021 }}". ''plus.sr.cobiss.net''</ref> Kroz njih je izrazio vlastiti pesimizam i gorčinu zbog teških životnih udaraca i ljudi. Popularni motivi u Jakšićevim djelima su [[Kosovska bitka]], mit o Kosovu, [[Orao|orlovi]] i srpska epska poezija.<ref>"[https://scindeks.ceon.rs/Error.aspx?aspxerrorpath=/article.aspx Kosovski mit u poeziji Đure Jakšića]". ''scindeks.ceon.rs''.</ref> == Slikarska djela == Jakšić je naslikao oko 200 slika.<ref name=":2" /> Na njega su ponajviše uticali [[Rembrandt]], [[Diego Velázquez]] i [[Peter Paul Rubens]]. Jakšićeva djela variraju u kvaliteti, od remek-djela do poluprofesionalnih slika.<ref name=":4">Vrbaski, Milena. "[https://www.academia.edu/32025709 Tumačenje ličnosti i dela Đure Jakšića, diplomski rad M. Vrbaški.doc]".</ref> Prema Novaku Radoniću, najveći problem sa njegovim slikarstvom je nepravilna upotreba [[Anatomija|anatomije]].<ref name=":4" /> Njegova najcjenjenija slika je ''Devojka u plavom'',<ref name=":4" /> koja je korištena u promociji ponovnog otvaranja [[Narodni muzej Srbije|Narodnog muzeja Srbije]].<ref>Radio-televizija Srbije: "[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/16/kultura/3572094/izlozba-djura-jaksic-izmedju-mita-i-stvarnosti-u-narodnom-muzeju-.html Izložba "Đura Jakšić između mita i stvarnosti" u Narodnom muzeju]". ''www.rts.rs''.</ref><ref>Milojković, M. ""[https://www.blic.rs/kultura/vesti/devojka-u-plavom-koja-hoda-manekenka-ozivela-cuveni-portret-djure-jaksica/kmkv9sf DEVOJKA U PLAVOM" KOJA HODA Manekenka oživela čuveni portret Đure Jakšića]". ''Blic.rs''</ref> Sljedeće Jakšićeve slike dio su zbirke Narodnog muzeja Srbije u Beogradu: * ''Autoportret'' * ''Kosovo'' * ''Na straži'' * ''Ubistvo Karađorđa'' * ''Strahinja Ban'' * ''Knez Lazar Hrebeljanović'' * ''Devojka u plavom'' * ''Portret direktora Ćirića'' * ''Knjaz Milan Obrenović IV'' * ''Car Dušan'' * ''Nevesta Baja Pivljanina''<ref name=":1" /> == Nasljeđe == Đura Jakšić uvršten je među 100 najznamenitijih Srba.<ref>{{Cite book|last=Grupa autora|first=|title=100 najznamenitijih Srba|publisher=SANU|isbn=86-82273-08-X}}</ref> Njegova rodna kuća u Srpskoj Crnji koristi se kao Memorijalni muzej, te se u njoj održavaju večeri poezije.<ref>Ђукић, Ђуро. "[http://www.politika.rs/scc/clanak/356666/Poezija-pod-lipama Поезија под липама]". ''Politika Online''</ref> Jakšić je bio jedan od vođa srpskog romantizma, te ponajveći romantistički slikar u Srbiji, zajedno sa Novakom Radonićem.<ref name=":0" /> Iako je napisao niz romantičnih drama, uglavnom je poznat po slikama i poeziji. Pisao je sonete, tekstove, rodoljubive pjesme, kao i cjelovite epove. Omiljeni motivi su mu priroda i patriotizam.<ref>"[https://www.danas.rs/kultura/djura-jaksic-portret-razocaranog-romantika-i-dozivotnog-rodoljuba/ Đura Jakšić: Portret razočaranog romantika i doživotnog rodoljuba]". ''Dnevni list Danas''</ref> Nagrada za najbolju knjigu poezije na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] nosi njegovo ime.<ref>"[https://www.danas.rs/kultura/dragan-jovanovic-danilov-dobitnik-nagrade-nb-djura-jaksic-iz-srpske-crnje/ Dragan Jovanović Danilov, dobitnik nagrade NB "Đura Jakšić]" iz Srpske Crnje". ''Dnevni list Danas''</ref> Jakšić je bio i učitelj i profesor. [[Škola|Škole]] i [[fakultet]]i širom Srbije nose njegovo ime.<ref>"[http://osdjurajaksicrakovica.nasaskola.rs/ ОШ "Ђура Јакшић" - Раковица]". ''osdjurajaksicrakovica.nasaskola.rs''.</ref><ref>"[http://www.osdjurajaksic.edu.rs/ ОШ"Ђура Јакшић" | Зрењанин]"</ref><ref>[https://www.os-djurajaksic.edu.rs/ "ОШ "Ђура Јакшић". ''ОШ „Ђура Јакшић" Ковин'']</ref><ref>"[http://www.osdjurajaksiczajecar.edu.rs/home OS Djura Jaksic]{{Mrtav link}}". ''www.osdjurajaksiczajecar.edu.rs''.</ref><ref>"[http://djurajaksic-paracin.edu.rs/ Osnovna skola "Djura Jaksic", Paracin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519192416/http://djurajaksic-paracin.edu.rs/ |date=19. 5. 2021 }}". ''djurajaksic-paracin.edu.rs''.</ref><ref>"[http://www.osdjurajaksickg.edu.rs/ Насловна - My website]". ''www.osdjurajaksickg.edu.rs''.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Đura Jakšić - Knez Lazar, 1857‒1859, Narodni muzej.jpg|''Knez Lazar Hrebeljanović'', 1857‒1859 Datoteka:Đura Jakšić - Devojka u plavom, 1856, Narodni muzej u Beogradu, Zbirka Joce Vujića.jpg|''Devojka u plavom'', 1856 Datoteka:Đura Jakšić - Odmor posle boja (Karaula), 1876, Narodni muzej.jpg|''Odmor posle boja'', 1876 Datoteka:Đura Jakšić - Autoportret, 1857‒1858, Narodni muzej.jpg|''Autoportret'', 1857‒1858 Datoteka:Đura Jakšić - Takovski ustanak, 1876‒1878, Narodni muzej.jpg|''Takovački ustanak'', 1876‒1878 Datoteka:Đura Jakšić - Crnogorac, 1875, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje.jpg|''Crnogorac'', 1875 Datoteka:Đura Jakšić - Ustanak Crnogoraca, 1862, Galerija Matice srpske.jpg|''Ustanak Crnogoraca'', 1862 </gallery> == Reference == {{reflist|2}} {{Srpska književnost}} {{DEFAULTSORT:Jakšić, Đura}} [[Kategorija:Rođeni 1832.]] [[Kategorija:Umrli 1878.]] [[Kategorija:Biografije, Srpska Crnja]] [[Kategorija:Srbijanski pjesnici]] mq6jiyih5yqthm1ie1qebpzsqzo2q6u 0 479797 3842957 3827891 2026-05-09T17:51:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Victoria Pedretti | slika = Victoria Pedretti - IFFR 2025 (001).jpg | alt_slike = | opis = Pedretti 2025 | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = 2014– | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Victoria Pedretti''' (rođena 23. mart 1995)<ref>{{cite web|url=https://www.msn.com/en-au/entertainment/tv/who-is-victoria-pedretti-everything-you-need-to-know-about-the-new-star-of-you-season-two/ar-BBYnI8N|title=Who Is Victoria Pedretti? Everything You Need To Know About The New Star Of 'YOU' Season Two|last=Wahi|first=Sukriti|work=MSN Entertainment|date=27. 12. 2019|access-date=9. 5. 2020}}</ref> jest američka glumica. Glumila je različite likove u 2. sezone, u antologijskom [[Netflix]]-ovom serijalu [[Prokletstvo (serijal)|Prokletstvo]].<ref name="Casting1">{{cite web|last=N'Duka|first=Amanda|date=14. 9. 2017|title=''The Haunting Of Hill House'': Lulu Wilson & Victoria Pedretti Cast In Netflix Series Re-Imagining|url=https://deadline.com/2017/09/the-haunting-of-hill-house-lulu-wilson-victoria-pedretti-netflix-series-adaptation-1202170033/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710195024/https://deadline.com/2017/09/the-haunting-of-hill-house-lulu-wilson-victoria-pedretti-netflix-series-adaptation-1202170033/|archive-date=10. 7. 2018|access-date=22. 10. 2018|website=[[Deadline Hollywood]]}}</ref><ref name=":5">{{Cite web|last=Miller|first=Matt|date=9. 10. 2021|title='The Haunting of Bly Manor' Cast Is a Lineup Of the New Scream Queens and Kings|url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/a34312242/the-haunting-of-bly-manor-cast/|access-date=24. 3. 2021|website=Esquire|language=en-US}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|date=23. 3. 2021|title=Horror History: Happy Birthday, New Scream Queen, VICTORIA PEDRETTI|url=https://www.dreadcentral.com/news/383430/horror-history-happy-birthday-new-scream-queen-victoria-pedretti/|access-date=24. 3. 2021|website=Dread Central|language=en-US}}</ref> Pedretti trenutno tumači ulogu Love Quinn u [[Netflix]]-ovoj triler seriji [[Ti (serija)|Ti]].<ref name="Casting3" /> == Rani život == Padretti je rođena u [[Pennsylvania|Pensilvaniji]]. Kada je imala šest godina otkriven joj je [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|AHDH]].<ref>{{cite web|last=Smith|first=Josh|date=26. 10. 2020|title='People tried to tell me about my own mind my entire life': Star of Netflix's 'You' & The Haunting of Bly Manor, Victoria Pedretti, powerfully opens up about having ADD|url=https://www.glamourmagazine.co.uk/article/victoria-pedretti-interview-2020|access-date6. 12. 2020|work=[[Glamour (časopis)|Glamour]]}}</ref> Pohađala je Srednju školu Pennsbury u Fairless Hillsu, gdje je izrazila zanimanje za muzičko pozorište u Školu drame Carnegie Mellon u Pittsburgu.<ref>{{Cite web |url=http://www.pennsburysd.org/Downloads/Superintendent%27s%20Report%201%2013.pdf |title=Superintendent's Report, Pennsbury School District |last=McHugh |first=Kevin J. |website=pennsburysd.org |access-date=23. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181023120140/http://www.pennsburysd.org/Downloads/Superintendent%27s%20Report%201%2013.pdf |archive-date=23. 10. 2018 |url-status=live }}</ref> 2017. godine, dobila je diplomu za glumu. U intervju za Collider, Pedretti je izjavila da fakultet u kojem je bila, da su joj iz fakulteta rekli da se ne bavi glumom. Izjavila je: "Oni su govorili: "Ne znam, da li ste spremni za ovo. Možda biste trebali pokušati režisirati." I u sebi sam rekla da režija nije lakša.<ref>{{Cite web|last=Twitter|first=Alani Vargas|last2=Articles|first2=More|last3=April 5|first3=2021|date=6. 4. 2021|title=Victoria Pedretti Was Told To Try a Different Part of the Entertainment Industry Instead of Acting|url=https://www.cheatsheet.com/entertainment/victoria-pedretti-was-told-to-try-a-different-part-of-the-entertainment-industry-instead-of-acting.html/|access-date=6. 5. 2021|website=Showbiz Cheat Sheet|language=en-US}}{{Mrtav link}}</ref> == Karijera == Pedretti je počela svoju kariju u dva nezavisna kratka filma 2014. godine. Pedretti je postala popularnija u antogolijskom serijalu [[Prokletstvo (serijal)|Prokletstvo]], gdje je glumila u objema sezonama pod imenom "[[Prokletstvo kuće Hill (serija)|Prokletstvo kuće Hill]]" i "[[Prokletstvo imanja Bly]].<ref name="Casting1" /><ref>{{cite web|last=Andreeva|first=Nellie|date=28. 6. 2019|title=Victoria Pedretti To Headline 'The Haunting of Bly Manor' Netflix Series|url=https://deadline.com/2019/06/victoria-pedretti-star-the-haunting-of-bly-manor-anthology-series-cast-netflix-1202639440/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629034711/https://deadline.com/2019/06/victoria-pedretti-star-the-haunting-of-bly-manor-anthology-series-cast-netflix-1202639440/|archive-date=29. 6. 2019|access-date=29. 6. 2019|work=[[Deadline Hollywood]]}}</ref><ref>{{cite web|last=Swift|first=Andy|date=28. 6. 2019|title=Hill House's Victoria Pedretti Returning for Netflix's The Haunting of Bly Manor|url=https://tvline.com/2019/06/28/haunting-of-hill-house-season-2-cast-victoria-pedretti-bly-manor/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629104258/https://tvline.com/2019/06/28/haunting-of-hill-house-season-2-cast-victoria-pedretti-bly-manor/|archive-date=29. 6. 2019|access-date=29. 6. 2019|work=TVLine}}</ref><ref>{{cite web|last=Haring|first=Bruce|date=31. 8. 2020|title=Netflix's 'The Haunting Of Bly Manor' Sets Launch Date, Offers First Teaser|url=https://deadline.com/video/netflix-the-haunting-of-bly-manor-sets-launch-first-teaser/|access-date=8. 10. 2020|work=[[Deadline Hollywood]]}}</ref> 2017. godine, Pedretti je bila na audiciji za ulogu Guinevere Beck u triler seriji [[Ti (serija)|Ti]];<ref>{{Cite web|last=McCarthy|first=Lauren|title=Victoria Pedretti Will Surprise You|url=https://www.nylon.com/entertainment/victoria-pedretti-you-netflix|access-date=7. 12. 2020|website=Nylon|language=en}}</ref> iako je u početku bila odbijena na audiciji, režiseri su kasnije je kasnije pozvali da glumi u seriji, nakon što su vijdeli njen prethodni glumački rad s glumicom Penn Badgley.<ref name="Casting3">{{Cite news|url=https://deadline.com/2019/01/you-victoria-pedretti-cast-female-lead-season-2-netflix-1202545163/|title=''You'': Victoria Pedretti Cast As the Female Lead In Series' Second Season On Netflix|last=Andreeva|first=Nellie|date=30. 1. 2019|website=[[Deadline Hollywood]]|access-date=30. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190130212631/https://deadline.com/2019/01/you-victoria-pedretti-cast-female-lead-season-2-netflix-1202545163/|archive-date=30. 1. 2019|url-status=live}}</ref><ref name="VictoriaPedrettiYouS22">{{cite web|last=Beckert|first=Michael|date=22. 11. 2019|title=New Faces: Victoria Pedretti, Object of Obsession on You|url=https://www.wmagazine.com/story/victoria-pedretti-you-netflix-bly-manor-interview|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191123172815/https://www.wmagazine.com/story/victoria-pedretti-you-netflix-bly-manor-interview|archive-date=23. 11. 2019|access-date=24. 11. 2019|work=W Magazine}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a30104147/victoria-pedretti-you-season-two-haunting-of-bly-manor-interview/|title=Victoria Pedretti Is About to Make 'You' Way Cooler|last=Chambers|first=Hannah|work=Cosmpolitan|date=3. 12. 2019|access-date=3. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191204034258/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a30104147/victoria-pedretti-you-season-two-haunting-of-bly-manor-interview/|archive-date=4. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Gonzales|first=Erica|date=20. 1. 2020|title='You' Star Victoria Pedretti Wants to Work with Taika Waititi|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/film-tv/a30565320/victoria-pedretti-interview-on-the-rise/|access-date=7. 12. 2020|website=Harper's BAZAAR|language=en-US}}</ref> 2019. godine, Pedretti se pijavila kao Leslie Van Houten u komičnom dramskom filmu "Bilo jednom u Hollywoodu".<ref name="Casting2">{{cite web|last=Gonzalez|first=Umberto|date=28. 8. 2018|title=''Once Upon a Time in Hollywood'' Adds Rumer Willis, Margaret Qualley and Damon Herriman|url=https://www.thewrap.com/charles-manson-damon-herriman-quentin-tarantino-once-upon-time-hollywood-rumer-willis/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180829110013/https://www.thewrap.com/charles-manson-damon-herriman-quentin-tarantino-once-upon-time-hollywood-rumer-willis/|archive-date=29. 8. 2018|access-date=30. 1. 2019|website=[[TheWrap]]}}</ref> 2020. godine, Pedretti je glumila u antologijskoj seriji "Amazing Stories", tumačeći lika Evelyn Porter, a iste godine je tumačila ulogu i Katherine u biografksom dramskom filmu "Shirley", od kojih je dobila pozitivne kritike kritičara.<ref>{{Cite web|last=Mendelson|first=Scott|title=Box Office: 'Hollywood' Tops 'Basterds' As 'Lion King' Nears 'Dark Knight' And 'Hobbs & Shaw' Nears 'John Wick 3'|url=https://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2019/09/15/box-office-quentin-tarantino-leonardo-dicaprio-brad-pitt-margot-robbie-dwayne-johnson-jason-statham-john-wick-keanu-reeves-peanut-butter-falcon-shia-labeouf-dakota-johnson-farwell-awkwafina-lion-king-rogue-one-dark-knight/|access-date=18. 6. 2020|website=Forbes|language=en}}</ref> 2021. godine, najavljeno je da će Pedretti glumiti u nadolazećom filmu "Lako".<ref name=":11">{{Cite web|last=Jackson|first=Angelique|date=28. 5. 2021|title=‘You’ Star Victoria Pedretti Tapped to Play Alice Sebold in ‘Lucky,’ Based on the Author’s Memoir (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2021/film/news/victoria-pedretti-alice-sebold-movie-lucky-1234983421/|access-date=4. 6. 2021|website=Variety|language=en-US}}</ref> == Filmografija== === Film=== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Naziv ! scope="col" | Gluma ! scope="col" class="unsortable" | Napomena |- ! scope="row" |2014 | ''Potplat''<ref name=":2">{{cite web|last=Zucker|first=Ariel|title=Sole|url=https://www.imdb.com/title/tt4064582/|type=Short, Drama|others=Victoria Pedretti|access-date=17. 10. 2020}}</ref> | Djevojka | rowspan="2"|Short film |- ! scope="row" |2014 | ''Otkrivanje Edena''<ref name=":3">{{Cite web|title=Uncovering Eden (2014)|url=https://shortfil.ms/film/uncovering-eden-2014|access-date=17. 10. 2020|website=shortfil.ms|language=en-US}}</ref> | Edie |- ! scope="row" | 2019 | ''[[Bilo jednom u Hollywoodu]]''<ref name="Casting2" /> | [[Leslie Van Houten|Leslie "Lulu" Van Houten]] | |- ! scope="row" | 2020 | ''[[Shirley (film)|Shirley]]''<ref name=":8">{{Cite web |date=6. 6. 2020 |title=Movie Review – Shirley (2020) |url=https://www.flickeringmyth.com/2020/06/movie-review-shirley-2020-2/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009040218/https://www.flickeringmyth.com/2020/06/movie-review-shirley-2020-2/ |archive-date=9. 10. 2023 |access-date=18. 6. 2020 |website=Flickering Myth |language=en-US}}</ref> | Katherine | |- ! scope="row" | 2021 |''Lako''<ref name=":11" /> |[[Alice Sebold]] |Nadolazeći film |} === Serije === {| class="wikitable plainrowheaders sortable" |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Naziv ! scope="col" | Uloga ! scope="col" class="unsortable" | Napomena |- ! scope="row" | 2018 | ''[[Prokletstvo kuće Hill (serija)|Prokletstvo kuće Hill]]''<ref name="Casting1" /> | Eleanor "Nell" Crain Vance (adult) | Glavna uloga |- ! scope="row" | 2019–present | ''[[Ti (serija)|Ti]]''<ref name="Casting3" /> | Love Quinn | Glavna uloga |- ! scope="row" |2020 | ''[[Nevjerovatne priče (serija)|Nevjerovatne priče]]''<ref name=":0" /> | Evelyn Porter | Episode: "The Cellar"<ref name=":0">{{cite web |title='Amazing Stories': Apple Unveils First Look Photo & Premiere Date For Steven Spielberg's Anthology Series – TCA |url=https://deadline.com/2020/01/amazing-stories-apple-first-look-photo-premiere-date-steven-spielberg-anthology-series-tca-1202835106/ |work=[[Deadline Hollywood]] |access-date=19. 1. 2020}}</ref> |- ! scope="row" |2020 | ''[[Prokletstvo imanja Bly]]''<ref name=":5" /> | Danielle "Dani" Clayton | Glavna uloga |} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Imdb name|id=nm6442992|name=Victoria Pedretti}} {{DEFAULTSORT:Victoria, Pedretti}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Philadelphia]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2q8drxza90hf6v9cvep0g1fpkotc8gb 0 480616 3842855 3554083 2026-05-09T14:24:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Valentino | pozadina = skupina | slika = | žanr = [[Pop-muzika|Pop]], [[Rok-muzika|rok]] | karijera = 1982–1991 | bivši_članovi = [[Suad Jakirlić]], [[Emir Čolaković]], [[Igor Tajemnica]], [[Nikša Bratoš]], [[Dubravko Smolčić]] | izdavač = [[Jugoton]]<br>[[Diskoton]] | porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Valentino''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[Pop-muzika|pop]] [[rock]] grupa i jedan od istaknutih muzičkih sastava [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok škole]] iz 1980-ih, koja je sa svojim prvim muzičkim albumima stekla popularnost u mnogim krajevima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/890032-Valentino-16|title=Valentino (16)|website=Discogs|language=en|access-date=11. 8. 2021}}</ref> Grupu Valentino osnovao je gitarist [[Zijo Valentino|Zijo Rizvanbegović]]<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/zijo-jaka-i-ekipa-uzivo-na-tasmajdanu-prije-33-godine-valentino-i-oka-tvoja-dva/395549|title=Zijo, Jaka i ekipa uživo prije 33 godine: Valentino i "Oka tvoja dva"|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=11. 8. 2021}}</ref> (poznat pod umjetničkim imenom Zijo Valentino) 1982. godine. On je predvodnik ovog pop rok muzičkog sastava, te gitarist i autor svih njihovih pjesama. Muzičare za grupu Valentino počeo je okupljati 1982. godine. Nakon godinu dana bezuspješnog traganja za pjevačem, u sarajevskom listu "[[Oslobođenje]]" objavio je oglas u kojem je tražio pjevača za grupu. Na oglas se javio [[Suad Jakirlić|Suad Jakirlić Jaka]] i tako postao prvi pjevač grupe Valentino. Prvobitnu postavu sačinjavali su: basist [[Emir Čolaković]], bubnjar [[Dubravko Smolčić]] i klavijaturist [[Igor Tajemnica]].<ref>{{Cite web|url= https://cmc.com.hr/na-danasnji-dan-osnovana-je-grupa-valentino/|title= Na današnji dan osnovana je grupa Valentino|work= cmc.com.hr|access-date= 22. 12. 2021}}</ref> U jesen 1983. godine objavljuju svoj prvi album pod nazivom "[[No. 1 (album)|No. 1]]". S tog albuma posebno uspješna je bila pjesma "Volim te još" koja je proglašena za hit godine u bivšoj Jugoslaviji i u kojoj je prateća pjevačica bila [[Amila Sulejmanović]]. Kao gost muzičari pojavili su se [[Goran Bregović]], [[Milić Vukašinović]] i drugi.<ref>{{Cite web|url= https://nusicijadaivanjica.rs/nusicijada-2021/koncert-grupe-valentino-na-nusicijadi/|title= Koncert grupe „Valentino“ na Nušićijadi|work= nusicijadaivanjica.rs|access-date= 22. 12. 2021}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="S">{{Cite web|url= http://www.svastara.com/muzika/?biografija=177|title= Valentino - Biografija|work= svastara.com|access-date= 22. 12. 2021}}</ref> Prve koncertne nastupe imali su po [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao predgrupa [[Bijelo dugme|Bijelom dugmetu]], a u [[Beograd]]u su prvi put nastupali u [[Dom sindikata Beograd|Domu sindikata]], otvarajući koncert [[Momčilo Bajagić Bajaga|Bajagi]] povodom izdavanja njegovog prvog albuma "[[Pozitivna geografija (album)|Pozitivna geografija]]". Prije objavljivanja drugog albuma dolazi do promjena u sastavu dolaskom novog klavijaturiste [[Joško Gujinović|Joška Gujinovića]], kao i dva člana grupe [[Bonton Baya]], bubnjara [[Ademir Volić Kufi|Ademira Volića Kufija]] i multiinstrumentaliste [[Nikša Bratoš|Nikše Bratoša]], koji će znatno obogatiti zvuk grupe Valentino svirajući [[saksofon]], akustičnu i [[Električna gitara|električnu gitaru]]. Na drugom albumu pod nazivom "[[No. 2 (album)|No. 2]]" prateće pjevačice bile su [[Lejla Trto]] i [[Amila Glamočak|Amila Čengić]], poznate kao duo [[Vrele usne]]. One će s grupom Valentino sarađivati ​i na njihovim kasnijim albumima. S te ploče posebno su se izdvojile pjesme "Bez tebe" i "Jugovići". Godine 1987. grupa snima treći album, "[[No. 3 (album)|No. 3]]", koji je producirao [[Nikša Bratoš]], a na kojem se posebno izdvojila pjesma "Bez tebe". Kao i na ranijim ostvarenjima i ovaj album su pratili radijski hitovi, "Oka tvoja dva", "Potonule lađe", "Kada sam prvi put vidio tebe" i "Kad me više ne bude". U to vrijeme članovi grupe Valentino su već uveliko izgradili pop orijentisani muzički stil s popularnim refrenima i primjesama narodne muzike. Poslije snimanja trećeg albuma dolazi do osipanja grupe, gdje Nikša Bratoš prelazi u [[Crvena jabuka|Crvenu jabuku]], ali nastavlja saradnju s Valentinom. Pjevač Suad Jakirlić 1987. godine odlazi na odsluženje vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Po povratku iz JNA, prestaje da se bavi muzikom i postaje asistent na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]]. U grupu Valentino dolazi novi gitarist [[Zoran Šerbedžija]] i pjevač, [[Gordan Prusina]] iz [[Mostar]]a, koji je malo prije toga snimio album "Zapisano u zvijezdama" s grupom "[[Ime ruže (grupa)|Ime ruže]]". Godine 1988. grupa Valentino snima četvrti album, "[[No. 4 (album)|No. 4]]", na kojem su se našli hitovi "Samo sklopi okice", "Idu ptice selice" i "Pile moje". Ovaj album smatra se njihovim najuspješnijim muzičkim ostvarenjem, na kojem se nalazi i zanimljiva instrumentalna pjesma "Saksofoni lete u nebo", koju je Zijo Rizvanbegović komponirao tokom boravka na [[Tajland]]u, gdje je tražio inspiraciju za snimanje albuma. Peti album pod nazivom "[[Ponekad noću kad grad spava]]", snimljen je 1989. godine uz pomoć producenta [[Željko Brodarić|Željka Brodarića "Jappe"]] (pjevač i vođa nekadašnje [[split]]ske rok grupe [[Metak (grupa)|Metak]]). S početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], grupa Valentino prestaje s radom i jedino je muzički aktivan ostao Zijo Rizvanbegović.<ref name="S"/> == Diskografija == === Albumi === * ''[[No.1 (album)|No. 1]]'', 1983. * ''[[No. 2 (album)|No. 2,]]'' 1985. * ''[[No. 3 (album)|No. 3]]'', 1987. * ''[[No. 4 (album)|No. 4]]'', 1988. * ''[[No. 5 Ponekad noću dok grad spava]]'', 1989. * ''[[No. 6 Sve su se moje cure udale]]'', 2001. * ''[[No. 7 (album)|No. 7]]'', 2006.<ref>{{Cite book|last=Janjatović|first=Petar|title=Ex YU rock enciklopedija|publisher=Čigoja štampa. (COBISS)|year=2003|location=Beograd}}</ref> === Singlovi === * [[Ne mogu, ne mogu / Idu ptice selice]], [[Jugoton]], (1988) * [[Medley (Valentino)|Medley]], SKYMUSIC Publishing & Discography, (2021) * [[Da se rodim ponovo]], Mix Music, (2021) * [[Neću kući]], [[Croatia Records]], (2023) === Kompilacije === * [[Najbolje godine (Valentino)|Najbolje godine]], [[Diskoton]], (1988) * [[Moje najljepše pjesme (Valentino)|Moje najljepše pjesme]], Embex, (1994) * [[1+2 (Valentino)|1+2]], Valentino Production, (1995) * [[3+4 (Valentino)|3+4]], Valentino Production, (1995) * [[5+6 (Valentino)|5+6]], Valentino Production, (1995) * [[Paučina / Idu ptice selice]], Embex, (1995) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=cW_APnX7O7E VALENTINO - Volim te još (audio)] YouTube video * [https://diskografija.wordpress.com/v/valentino/ - Valentino: Diskografija] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] tbjgnrxz8k3r7l1qr6yunha556d4dt8 0 482804 3842845 3842793 2026-05-09T14:01:05Z Z1KA 87045 3842845 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} U ovom članku nalazi se spisak svih agencija i institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na svim nivoima,<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}</ref> uključujući agencije i institucije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]],<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Republika Srpska|Republike Srpske]]<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023|archive-date=8. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908094834/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|url-status=dead}}</ref> == Bosna i Hercegovina == === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]] |ADS |{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}} |- |[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]] |AJN |{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}} |- |[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]] |RAP |{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}} |- |[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]] |ARZ |{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=151&pageIndex=1|arz.gov.ba}} |- |[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]] |FSA |{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}} |- |[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]] |BHAS |{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}} |- |[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]] |ADA |{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}} |- |[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] |IDDEEA |{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}} |- |[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]] |IGA |{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}} |- |[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]] |ALMBiH |{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]] |ANNT |{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|annt.gov.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]] |AOD |{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]] |AZOBiH |{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=206&pageIndex=1|azobih.gov.ba}} |- |[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]] |APOSO |{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}} |- |[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]] |FIPA |{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}} |- |[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]] |ARS |{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]] |HEA |{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}} |- |[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]] |AZIP |{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=147&pageIndex=1|azip.ba}} |- |[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]] |APIK |{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=194&pageIndex=1|apik.ba}} |- |[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]] |BHANSA |{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}} |- |[[Državna agencija za istrage i zaštitu]] |SIPA |{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}} |- |[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]] |OSA |{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}} |- |[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]] |RAK |{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]] |CIP |{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}} |- |[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]] |BHMAC |{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}} |- |[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]] |CBBiH |{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}} |- |[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] |CIK |{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]] |DKPT |{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=135&pageIndex=1|dkpt.ba}} |- |[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]] |DEP |{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=139&pageIndex=1|dep.gov.ba}} |- |[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]] |DEI |{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}} |- |[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]] |BHDCA |{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]] |{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&lang=bs-BA|koncesijebih.ba}} |- |[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]] | rowspan="2" | - |- |[[Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]] |- |[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |KONS |{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}} |- |[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]] |DERK |{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]] |OZP |{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}} |- |[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]] | - |{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lang=BS|ombudsmen.gov.ba}} |- |[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]] |BATA |{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}} |- |[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]] |IPR |{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}} |- |[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]] |MET |{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}} |- |[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]] |ISBiH |{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |MVP |{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&pageIndex=1|mvp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] |MVTEO |{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]] |MFT |{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] |MKT |{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]] |MCP |{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]] |MHRR |{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=127&pageIndex=1|mhrr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]] |MPR |{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=115&pageIndex=1|mpr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] |MSB |{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|msb.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]] |MOD |{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|mod.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] |PSBiH | rowspan="3" |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |PD PSBiH |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |DN PSBiH |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | rowspan="5" | - |{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=155&pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}} |- |[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=91&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}} |- |[[Sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}} |- |[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}} |- |[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] |VSTV |{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]] |PBR |{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}} |- |[[Granična policija Bosne i Hercegovine]] |GP BiH |{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]] |PARCO |{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}} |- |[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]] |URZ |{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&jezik=bs|urz.gov.ba}} |- |[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]] | - |{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}} |- |[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]] |VET |{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]] | - |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=bs-BA&template_id=92&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]] |SPS |{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]] |SZZP |{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Bosne i Hercegovine]] | ABiH |{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}} |- |[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]] |UINO |{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}} |- |[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]] | rowspan="2" | - |{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}} |- |[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]] | - |- |[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]] |FZP |{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=189&pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}} |- |[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]] |HRC |{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}} |- |[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]] |BiHKONK |{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}} |} == Federacija Bosne i Hercegovine == {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]] |FBA |{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}} |- |[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]] |ADSFBiH |{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]] |AKAZ |{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}} |- |[[Agencija za privatizaciju u Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]] |APF |{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Federalna uprava civilne zaštite]] |FUCZ |{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava policije]] |FUP |{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |FGU |{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}} |- |[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]] |PUFBiH |{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalni hidrometeorološki zavod]] |FHMZ |{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]] |FZ MIOPIO |{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}} |- |[[Federalni zavod za programiranje razvoja]] |FZZPR |{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za statistiku]] |FZS |{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}} |- |[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]] |ZZJZ FBiH |{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}} |- |[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]] |ZTM FBiH |{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]] |PD PFBiH |{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}} |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |DN PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}} |- |[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}} |- |[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |VSUD FBiH |{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]] |FT FBiH |{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Federalno pravobranilaštvo]] | - |{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]] |FMUP |{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]] |FMP |{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]] |FMF |{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]] |FMERI |{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]] |FMPIK |{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]] |FMRSP |{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]] |FMROI |{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]] |FMBI |{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]] |FMOH |{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]] |FMON |{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]] |FMKS |{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]] |FMT |{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]] |FMPU |{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]] |FMPVS |{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]] |FMRPO |{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] |FMOIT |{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine|Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]] |OIEIEK |{{URL|https://www.oieiek.ba//|oieiek.ba}} |- |[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]] | rowspan="5" | - | rowspan="3" | - |- |[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]] |- |[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]] |- |[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]] |GCFBiH |{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]] |CEST FBiH |{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]] | - | - |- |[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]] |KOMVP |{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}} |- |[[Federalna komisija za nestale osobe]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalna direkcija robnih rezervi]] |FDRR |{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}} |- |[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]] |KFBiH |{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}} |- |[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]] |RVP |{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Herccegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]] |AFBiH |{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}} |} == Republika Srpska == {{Politika Republike Srpske}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]] |ADURS |{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}} |- |[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]] |AAP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}} |- |[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]] |AUOIRS |{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}} |- |[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]] |AVORS |{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}} |- |[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]] |ABSRS |{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&pismo=lat|absrs.org}} |- |[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]] |ASKVA |{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]] |RDOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}} |- |[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |RGU RS |{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}} |- |[[Republička uprava za inspekcijske poslove]] | - |{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}} |- |[[Republička uprava civilne zaštite]] |RUCZ RS |{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}} |- |[[Republička uprava za igre na sreću]] |RUIS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}} |- |[[Poreska uprava Republike Srpske]] |PU RS |{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]] |SZZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}} |- |[[Republički sekretarijat za vjere]] |RSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}} |- |[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički zavod za statistiku]] |RZS |{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}} |- |[[Republički pedagoški zavod]] |RPZ |{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}} |- |[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]] |RZSM |{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}} |- |[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]] |RZZZS |{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}} |- |[[Republički hidrometeorološki zavod]] |RHMZRS |{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}} |- |[[Republički zavod za geološka istraživanja]] | - |{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}} |- |[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]] |MPOO |{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Narodna skupština Republike Srpske]] |NSRS |{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}} |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske]] |VNRS |{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}} |- |[[Senat Republike Srpske]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Predsjednik Republike Srpske]] |{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}} |- |[[Vlada Republike Srpske]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}} |- |[[Ustavni sud Republike Srpske]] |{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}} |- |[[Vrhovni sud Republike Srpske]] |VSUD RS |{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]] |RT-RS |{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]] | - |{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]] |MF RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}} |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]] |MUP RS |{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}} |- |[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]] |MPR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}} |- |[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]] |MULS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}} |- |[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]] |MEOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}} |- |[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]] |MPB |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}} |- |[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]] |MTT |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}} |- |[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]] |MSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]] |MPS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}} |- |[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]] |MGR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}} |- |[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]] |MPK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}} |- |[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]] |MPP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}} |- |[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]] |MZSZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}} |- |[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]] |MNK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}} |- |[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]] |MPOS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}} |- |[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]] |MPER |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]] | rowspan="2" | - | rowspan="2" | - |- |[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]] |- ! colspan="3" | |- |[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]] |RCIRZ |{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]] |CEST RS |{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}} |- |[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]] |MPR |{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}} |- |[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]] |CRHOVRS |{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}} |- |[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]] |GC RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]] |SECRS |{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}} |- |[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]] | - | - |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Republike Srpske]] |ARS |{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}} |- |[[Ombudsmen Republike Srpske]] | rowspan="3" | - | rowspan="2" | - |- |[[Republički devizni inspektorat]] |- |[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}} |- |[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]] |US |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}} |- |[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}} |} == Brčko distrikt == {{Politika Brčko distrikta}} {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Skupština Brčko distrikta]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}} |- |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]] | {{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Vlada Brčko distrikta]] |{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}} |- |[[Osnovni sud Brčko distrikta]] |OSDB |{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]] |PKDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkdb.pravosudje.ba}} |- |[[Apelacioni sud Brčko distrikta]] |ASBD |{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Brčko distrikta]] |JTBD |{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Policija Brčko distrikta]] | - |{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]] |KPPDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}} |- |[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]] |KUJI |{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}} |- |[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]] | - |{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]] |FZO BD |{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}} |- |[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]] |SECBD |{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}} |- |[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]] |DF |{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}} |- |[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]] |KKSM |{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]] |KG |{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]] |JS |{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]] |SAP |{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]] |PRSK |{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]] |PSV |{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]] |ZOU |{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]] |OB |{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]] |KP |{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]] |PPIPO |{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]] |RLISP |{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]] |JP |{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] |JR |{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|jr.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]] |EIMS |{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}} |} == Reference == {{Refspisak}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]] rlehr9nygv319gekymav7nt8jtcljb8 3842846 3842845 2026-05-09T14:03:16Z Z1KA 87045 3842846 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} U ovom članku nalazi se spisak svih agencija i institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na svim nivoima,<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}</ref> uključujući agencije i institucije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]],<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Republika Srpska|Republike Srpske]]<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023|archive-date=8. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908094834/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|url-status=dead}}</ref> == Bosna i Hercegovina == === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]] |ADS |{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}} |- |[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]] |AJN |{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}} |- |[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]] |RAP |{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}} |- |[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]] |ARZ |{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=151&pageIndex=1|arz.gov.ba}} |- |[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]] |FSA |{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}} |- |[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]] |BHAS |{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}} |- |[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]] |ADA |{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}} |- |[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] |IDDEEA |{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}} |- |[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]] |IGA |{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}} |- |[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]] |ALMBiH |{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]] |ANNT |{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|annt.gov.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]] |AOD |{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]] |AZOBiH |{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=206&pageIndex=1|azobih.gov.ba}} |- |[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]] |APOSO |{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}} |- |[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]] |FIPA |{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}} |- |[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]] |ARS |{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]] |HEA |{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}} |- |[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]] |AZIP |{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=147&pageIndex=1|azip.ba}} |- |[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]] |APIK |{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=194&pageIndex=1|apik.ba}} |- |[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]] |BHANSA |{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}} |- |[[Državna agencija za istrage i zaštitu]] |SIPA |{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}} |- |[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]] |OSA |{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}} |- |[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]] |RAK |{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]] |CIP |{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}} |- |[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]] |BHMAC |{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}} |- |[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]] |CBBiH |{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}} |- |[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] |CIK |{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]] |DKPT |{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=135&pageIndex=1|dkpt.ba}} |- |[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]] |DEP |{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=139&pageIndex=1|dep.gov.ba}} |- |[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]] |DEI |{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}} |- |[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]] |BHDCA |{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]] |{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&lang=bs-BA|koncesijebih.ba}} |- |[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]] | rowspan="2" | - |- |[[Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]] |- |[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |KONS |{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}} |- |[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]] |DERK |{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]] |OZP |{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}} |- |[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]] | - |{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lang=BS|ombudsmen.gov.ba}} |- |[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]] |BATA |{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}} |- |[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]] |IPR |{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}} |- |[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]] |MET |{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}} |- |[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]] |ISBiH |{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |MVP |{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&pageIndex=1|mvp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] |MVTEO |{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]] |MFT |{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] |MKT |{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]] |MCP |{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]] |MHRR |{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=127&pageIndex=1|mhrr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]] |MPR |{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=115&pageIndex=1|mpr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] |MSB |{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|msb.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]] |MOD |{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|mod.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] |PSBiH | rowspan="3" |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |PD PSBiH |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |DN PSBiH |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | rowspan="5" | - |{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=155&pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}} |- |[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=91&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}} |- |[[Sud Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}} |- |[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] |{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}} |- |[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] |VSTV |{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]] |PBR |{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}} |- |[[Granična policija Bosne i Hercegovine]] |GP BiH |{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]] |PARCO |{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}} |- |[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]] |URZ |{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&jezik=bs|urz.gov.ba}} |- |[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]] | - |{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}} |- |[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]] |VET |{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]] | - |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=bs-BA&template_id=92&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]] |SPS |{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]] |SZZP |{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Bosne i Hercegovine]] | ABiH |{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}} |- |[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]] |UINO |{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}} |- |[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]] | rowspan="2" | - |{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}} |- |[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]] | - |- |[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]] |FZP |{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=189&pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}} |- |[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]] |HRC |{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}} |- |[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]] |BiHKONK |{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}} |} == Federacija Bosne i Hercegovine == {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]] |FBA |{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}} |- |[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]] |ADSFBiH |{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]] |AKAZ |{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}} |- |[[Agencija za privatizaciju u Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]] |APF |{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Federalna uprava civilne zaštite]] |FUCZ |{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava policije]] |FUP |{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |FGU |{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}} |- |[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]] |PUFBiH |{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalni hidrometeorološki zavod]] |FHMZ |{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]] |FZ MIOPIO |{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}} |- |[[Federalni zavod za programiranje razvoja]] |FZZPR |{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}} |- |[[Federalni zavod za statistiku]] |FZS |{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}} |- |[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]] |ZZJZ FBiH |{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}} |- |[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]] |ZTM FBiH |{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]] |PD PFBiH |{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}} |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |DN PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}} |- |[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}} |- |[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |VSUD FBiH |{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]] |FT FBiH |{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Federalno pravobranilaštvo]] | - |{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]] |FMUP |{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]] |FMP |{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]] |FMF |{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]] |FMERI |{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]] |FMPIK |{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]] |FMRSP |{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]] |FMROI |{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]] |FMBI |{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]] |FMOH |{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]] |FMON |{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]] |FMKS |{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]] |FMT |{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]] |FMPU |{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]] |FMPVS |{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]] |FMRPO |{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] |FMOIT |{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]] | rowspan="5" | - | rowspan="3" | - |- |[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]] |- |[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]] |- |[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]] |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]] |GCFBiH |{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]] |CEST FBiH |{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]] | - | - |- |[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]] |KOMVP |{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}} |- |[[Federalna komisija za nestale osobe]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Federalna direkcija robnih rezervi]] |FDRR |{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}} |- |[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]] |KFBiH |{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}} |- |[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]] |RVP |{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Herccegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]] | - |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]] |AFBiH |{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}} |- |[[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine|Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]] |OIEIEK |{{URL|https://www.oieiek.ba//|oieiek.ba}} |} == Republika Srpska == {{Politika Republike Srpske}} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]] |ADURS |{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}} |- |[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]] |AAP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}} |- |[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]] |AUOIRS |{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}} |- |[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]] |AVORS |{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}} |- |[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]] |ABSRS |{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&pismo=lat|absrs.org}} |- |[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]] |ASKVA |{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}} |} === Institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]] |RDOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}} |- |[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |RGU RS |{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}} |- |[[Republička uprava za inspekcijske poslove]] | - |{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}} |- |[[Republička uprava civilne zaštite]] |RUCZ RS |{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}} |- |[[Republička uprava za igre na sreću]] |RUIS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}} |- |[[Poreska uprava Republike Srpske]] |PU RS |{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]] |SZZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}} |- |[[Republički sekretarijat za vjere]] |RSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}} |- |[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}} |- ! colspan="3" | |- |[[Republički zavod za statistiku]] |RZS |{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}} |- |[[Republički pedagoški zavod]] |RPZ |{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}} |- |[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]] |RZSM |{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}} |- |[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]] |RZZZS |{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}} |- |[[Republički hidrometeorološki zavod]] |RHMZRS |{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}} |- |[[Republički zavod za geološka istraživanja]] | - |{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}} |- |[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]] |MPOO |{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}} |- ! colspan="3" | |- |[[Narodna skupština Republike Srpske]] |NSRS |{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}} |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske]] |VNRS |{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}} |- |[[Senat Republike Srpske]] | rowspan="4" | - | - |- |[[Predsjednik Republike Srpske]] |{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}} |- |[[Vlada Republike Srpske]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}} |- |[[Ustavni sud Republike Srpske]] |{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}} |- |[[Vrhovni sud Republike Srpske]] |VSUD RS |{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]] |RT-RS |{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]] | - |{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}} |- ! colspan="3" | |- |[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]] |MF RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}} |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]] |MUP RS |{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}} |- |[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]] |MPR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}} |- |[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]] |MULS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}} |- |[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]] |MEOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}} |- |[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]] |MPB |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}} |- |[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]] |MTT |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}} |- |[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]] |MSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]] |MPS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}} |- |[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]] |MGR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}} |- |[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]] |MPK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}} |- |[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]] |MPP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}} |- |[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]] |MZSZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}} |- |[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]] |MNK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}} |- |[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]] |MPOS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}} |- |[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]] |MPER |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]] | rowspan="2" | - | rowspan="2" | - |- |[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]] |- ! colspan="3" | |- |[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]] |RCIRZ |{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]] |CEST RS |{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}} |- |[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]] |MPR |{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}} |- |[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]] |CRHOVRS |{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}} |- |[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]] |GC RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}} |- ! colspan="3" | |- |[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]] |SECRS |{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}} |- |[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]] | - | - |- ! colspan="3" | |- |[[Arhiv Republike Srpske]] |ARS |{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}} |- |[[Ombudsmen Republike Srpske]] | rowspan="3" | - | rowspan="2" | - |- |[[Republički devizni inspektorat]] |- |[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]] |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}} |- |[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]] |US |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}} |- |[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]] | - |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}} |} == Brčko distrikt == {{Politika Brčko distrikta}} {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Veb-sajt |- |[[Skupština Brčko distrikta]] | rowspan="3" | - |{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}} |- |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]] | {{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Vlada Brčko distrikta]] |{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}} |- |[[Osnovni sud Brčko distrikta]] |OSDB |{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]] |PKDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkdb.pravosudje.ba}} |- |[[Apelacioni sud Brčko distrikta]] |ASBD |{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Brčko distrikta]] |JTBD |{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Policija Brčko distrikta]] | - |{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]] |KPPDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}} |- |[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]] |KUJI |{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}} |- |[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]] | - |{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]] |FZO BD |{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}} |- |[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]] |SECBD |{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}} |- |[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]] |DF |{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}} |- |[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]] |KKSM |{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}} |- ! colspan="3" | |- |[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]] |KG |{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]] |JS |{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]] |SAP |{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]] |PRSK |{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]] |PSV |{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]] |ZOU |{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]] |OB |{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]] |KP |{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]] |PPIPO |{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]] |RLISP |{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]] |JP |{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] |JR |{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|jr.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]] |EIMS |{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}} |} == Reference == {{Refspisak}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]] r32vgliykajxeuk9r55ypm802oejsbd 0 483796 3842984 3830194 2026-05-09T19:22:34Z Srđan 73336 3842984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Viktor Orbán | slika = Viktor Orban.2024 (cropped).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 29. maj 2010 – 9. maj 2026. | prethodnik = [[Gordon Bajnai]] | nasljednik = | vrijeme_na_vlasti2 = 6. juli 1998 – 27. maj 2002 | prethodnik2 = [[Gyula Horn]] | nasljednik2 = [[Péter Medgyessy]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|05|31}}<ref>[http://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz Biografija Viktora Orbana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200925081053/https://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz |date=25. 9. 2020 }}, kormany.hu</ref> | mjesto_rođenja = [[Székesfehérvár]], [[Mađarska]] | politička_stranka = [[Fidesz]] (od 1988) | supruga = {{brak|Anikó Lévai|1986}} | djeca = 5 | potpis = Accession Treaty 2011 Viktor Orbán signature.svg }} '''Viktor Mihály Orbán''' (rođen 31. maja 1963) jest [[Mađarska|mađarski]] političar koji je obavljao funkciju [[Premijer Mađarske|premijera Mađarske]] od 2010 do 2026. Prethodno je istu dužnost obavljao u mandatu od 1998. do 2002. Čelnik je krajnje desničarske stranke [[Fidesz]] od 2003, a prethodno je vodio stranku od 1993. do 2000. Otkako se Orbán vratio na vlast 2010, Mađarska je doživjela demokratsko nazadovanje i slabljenje nezavisnosti pravosuđa, a istovremeno je svjedok porasta [[Korupcija|korupcije]] i uspostavljanja vladinih agencija sa strožim nadzorom nad štampom i medijima.<ref>{{cite news |title=What to do when Viktor Orbán erodes democracy |url=https://www.economist.com/news/leaders/21723835-europe-has-tools-make-autocrat-back-down-what-do-when-viktor-orban-erodes-democracy |access-date=17. 12. 2017 |magazine=[[The Economist]] |language=en}}</ref> Tokom njegovog drugog premijerskog mandata, provedeno je nekoliko kontroverznih ustavnih i zakonodavnih reformi, uključujući amandmane na Ustav Mađarske iz 2013. U aprilu 2026, Orban je izgubio na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]] od stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] koju predvodi nekadašnji član Fidesza, [[Péter Magyar]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> Orbán se protivi pravu na azil u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], kao i pravima [[LGBTQ]] osoba i istospolnim brakovima. Iako zastupa kršćanski nacionalizam,<ref>{{cite web|url=https://theloop.ecpr.eu/hungary-and-the-future-of-europe/|title=Hungary and the future of Europe|website=The Loop|author=John Chin, Mirren Hibbert|language=en}}</ref> i ono što je nazvao "neliberalnom demokratijom",<ref>{{cite news |date=30. 7. 2014 |title=Full text of Viktor Orbán's speech at Băile Tuşnad (Tusnádfürdő) of 26 July 2014 |url=https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210728164958/https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |archive-date=28. 7. 2021 |access-date=25. 10. 2020 |work=The Budapest Beacon |language=en}}</ref> promovirao je blagi euroskepticizam, protivljenje liberalnoj demokratiji i uspostavljanje bližih veza s Kinom, Rusijom i Turskom.<ref>{{Cite journal |last=Kelemen |first=R. Daniel |date=2017 |title=Europe's Other Democratic Deficit: National Authoritarianism in Europe's Democratic Union |journal=Government and Opposition |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=211–238 |doi=10.1017/gov.2016.41 |issn=0017-257X |doi-access=free}}</ref> Njegova vlada je optužena za bogaćenje elita povezanih s administracijom<ref>{{Cite news |date=2026 |title=How Viktor Orbán’s oligarchs reaped billions in public contracts |url=https://www.ft.com/content/70c20ff6-9778-4f97-902b-d3c859b59339 |work=Financial Times |language=en }}</ref> i okarakterisana je kao [[kleptokratija]]. Pod Orbánovom vladom, Mađarska je različito opisivana kao hibridni režim, sistem dominantne stranke ili kao mafijaška država.<ref>{{Cite journal |last1=Krekó |first1=Péter |last2=Enyedi |first2=Zsolt |date=2018 |title=Orbán's Laboratory of Illiberalism |url=https://muse.jhu.edu/article/698916 |url-status=live |journal=Journal of Democracy |language=en |volume=29 |issue=3 |pages=39–51 |doi=10.1353/jod.2018.0043 |issn=1086-3214 |s2cid=158956718 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130211145/https://muse.jhu.edu/article/698916 |archive-date=30. 11. 2020 |access-date=25. 1. 2021 |language=en}}</ref> ==Premijer Mađarske== Njegova stranka [[Fidesz]] osvojila je 29% glasova na parlamentarnim izborima 1998. Zajedno s ostatkom raspuštenog [[Mađarski demokratski forum|Mađarskog demokratskog foruma]] (glavna stranka prve slobodno izabrane vlade) i [[Nezavisna stranka malih posjednika|Nezavisnom strankom malih posjednika]], formirao je koalicionu vladu. Orbán je sa 35 godina postao drugi najmlađi premijer u historiji Mađarske, nakon [[András Hegedűs|Andrása Hegedűsa]]. Tu funkciju obavljao je do 2002. Ponovo je izabran za premijera 2010. kada je Fidesz, u koaliciji s [[Demokršćanska narodna partija (Mađarska)|Demokršćanskom narodnom partijom]] (KDNP), ostvario uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, osiguravši dvotrećinsku većinu u parlamentu.<ref>{{cite news|url=https://index.hu/belfold/2010/05/29/orban_viktor_a_miniszterelnok/|title=Nyolc év után újra Orbán a miniszterelnök|publisher=[[Index.hu|Index]]|date=29. 5. 2010|access-date=29. 5. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|title="Soli deo gloria" - megalakult a második Orbán-kormány|publisher=Népszabadság|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013064841/http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|archive-date=13. 10. 2012}}</ref> ==Kontroverze vezane za Bosnu i Hercegovinu== ===Podrška Miloradu Dodiku=== Orbán je razvio bliske političke i ekonomske veze s [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]], bivšim predsjednikom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Dodikova secesionistička retorika i negiranje [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] godinama su predmet kritika međunarodne zajednice, ali Orbán mu je pružao otvorenu podršku. U aprilu 2024. Dodik je Orbánu uručio Orden Republike Srpske na ogrlici, što je izazvalo oštre reakcije probosanskih stranaka i javnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/nakon-putina-dodik-odlikuje-i-orbana/a-68745755|title=Nakon Putina, Dodik odlikuje i Orbana?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=5. 4. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Orbán je više puta naglasio da Mađarska neće podržati nikakve sankcije [[Evropska unija|Evropske unije]] protiv Dodika, čime je otežavao jedinstven odgovor EU na poteze koji su ugrožavali [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonski mirovni sporazum]]. ===Antimuslimanska retorika=== Tokom govora u decembru 2021. Orbán je izazvao diplomatski skandal izjavivši da integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju predstavlja "izazov" zbog prisustva dva miliona [[Muslimani|muslimana]].<ref>{{Cite web|url=https://www.szabadeuropa.hu/a/muszlimellenes-retorikaja-miatt-biraljak-orbant-bosznia-hercegovinaban/31623036.html|title=Muszlimellenes retorikája miatt bírálják Orbánt Bosznia-Hercegovinában|publisher=Szabad Európa|date=22. 12. 2021|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Ova izjava naišla je na žestoke osude. [[Husein Kavazović]], reisu-l-ulema [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u BiH]], nazvao ju je "ksenofobnom i rasističkom", upozoravajući da takva ideologija podsjeća na mračne periode evropske historije. [[Šefik Džaferović]], tadašnji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], ocijenio je izjavu sramnom, istaknuvši da su [[Bošnjaci]] autohtoni evropski narod. ===Negiranje genocida u Srebrenici=== Mađarska vlada pod Orbánovim vodstvom zauzela je kontroverzan stav i prilikom glasanja o Rezoluciji UN-a o genocidu u [[Srebrenica|Srebrenici]] 2024. [[Olivér Várhelyi]], mađarski komesar za proširenje EU, podržao je narativ srpskih lidera poput Dodika i predsjednika Srbije [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], tvrdeći da rezolucija nameće kolektivnu krivicu srpskom narodu, iako tekst rezolucije to izričito ne navodi.<ref>{{Cite web|url=https://444.hu/2024/05/18/bosnyak-kulugyminiszter-varhelyinek-szavai-fajdalmasak-mert-ellentetesek-az-egyetemes-emberi-ertekekkel|title=Bosnyák külügyminiszter Várhelyinek: Szavai fájdalmasak|publisher=444.hu|date=18. 5. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Kao odgovor na ovakvu politiku, [[Elmedin Konaković]], ministar vanjskih poslova BiH, uputio je protestno pismo, a saradnja na određenim poljima EU integracija je privremeno zahladnjela. ==Odnos prema Evropskoj uniji== [[Datoteka:EPP Congress Madrid 2015-10 Orbán (6).jpg|mini|Orbán i njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] u [[Madrid]]u, 21. oktobar 2015.]] Viktor Orbán je poznat kao jedan od najvećih kritičara produbljivanja političke integracije unutar [[Evropska unija|Evropske unije]]. Promovira koncept "iliberalne demokratije" (engl. ''illiberal democracy''), zalažući se za jačanje nacionalnog suvereniteta nasuprot ovlastima [[Brisel]]a. ===Sukobi i blokade=== Orbánova vlada često koristi pravo veta u [[Vijeće Evropske unije|Vijeću EU]] kako bi blokirala ili ublažila odluke, posebno one koje se tiču vanjske politike, poput sankcija [[Rusija|Rusiji]] ili finansijske pomoći [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.deutschlandfunk.de/ungarns-rolle-als-verhinderer-in-der-eu-100.html|title=Ungarn in der EU - Viktor Orbáns Rolle als Verhinderer|publisher=Deutschlandfunk|date=31. 5. 2022|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Zbog zabrinutosti oko stanja vladavine prava, korupcije i nezavisnosti pravosuđa u Mađarskoj, Evropska komisija je zamrznula isplatu značajnog dijela sredstava iz kohezijskih fondova namijenjenih toj zemlji. ===Mađarsko predsjedavanje EU (2024)=== U drugoj polovini 2024. Mađarska je preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU. Orbánov mandat obilježen je kontroverznom "mirovnom misijom" u [[Moskva|Moskvu]] i [[Peking]], koju je poduzeo bez mandata ostalih lidera EU, što je izazvalo diplomatski bojkot dijela sastanaka u Budimpešti od strane drugih članica.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/de/ungarns-ratspr%C3%A4sidentschaft-will-orban-die-eu-verlassen/a-71167847|title=Ungarns Ratspräsidentschaft: Will Orban die EU verlassen?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=27. 12. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Viktor Orbán}} {{Evropsko vijeće}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orbán, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Székesfehérvár]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] kxbwkuje2x5ew19a6kit6xji8x1s3ch 3842986 3842984 2026-05-09T19:24:14Z Srđan 73336 3842986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Viktor Orbán | slika = Viktor Orban.2024 (cropped).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 29. maj 2010 – 9. maj 2026. | prethodnik = [[Gordon Bajnai]] | nasljednik = [[Péter Magyar]] | vrijeme_na_vlasti2 = 6. juli 1998 – 27. maj 2002 | prethodnik2 = [[Gyula Horn]] | nasljednik2 = [[Péter Medgyessy]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|05|31}}<ref>[http://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz Biografija Viktora Orbana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200925081053/https://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz |date=25. 9. 2020 }}, kormany.hu</ref> | mjesto_rođenja = [[Székesfehérvár]], [[Mađarska]] | politička_stranka = [[Fidesz]] (od 1988) | supruga = {{brak|Anikó Lévai|1986}} | djeca = 5 | potpis = Accession Treaty 2011 Viktor Orbán signature.svg }} '''Viktor Mihály Orbán''' (rođen 31. maja 1963) jest [[Mađarska|mađarski]] političar koji je obavljao funkciju [[Premijer Mađarske|premijera Mađarske]] od 2010 do 2026. Prethodno je istu dužnost obavljao u mandatu od 1998. do 2002. Čelnik je krajnje desničarske stranke [[Fidesz]] od 2003, a prethodno je vodio stranku od 1993. do 2000. Otkako se Orbán vratio na vlast 2010, Mađarska je doživjela demokratsko nazadovanje i slabljenje nezavisnosti pravosuđa, a istovremeno je svjedok porasta [[Korupcija|korupcije]] i uspostavljanja vladinih agencija sa strožim nadzorom nad štampom i medijima.<ref>{{cite news |title=What to do when Viktor Orbán erodes democracy |url=https://www.economist.com/news/leaders/21723835-europe-has-tools-make-autocrat-back-down-what-do-when-viktor-orban-erodes-democracy |access-date=17. 12. 2017 |magazine=[[The Economist]] |language=en}}</ref> Tokom njegovog drugog premijerskog mandata, provedeno je nekoliko kontroverznih ustavnih i zakonodavnih reformi, uključujući amandmane na Ustav Mađarske iz 2013. U aprilu 2026, Orban je izgubio na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]] od stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] koju predvodi nekadašnji član Fidesza, [[Péter Magyar]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> Orbán se protivi pravu na azil u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], kao i pravima [[LGBTQ]] osoba i istospolnim brakovima. Iako zastupa kršćanski nacionalizam,<ref>{{cite web|url=https://theloop.ecpr.eu/hungary-and-the-future-of-europe/|title=Hungary and the future of Europe|website=The Loop|author=John Chin, Mirren Hibbert|language=en}}</ref> i ono što je nazvao "neliberalnom demokratijom",<ref>{{cite news |date=30. 7. 2014 |title=Full text of Viktor Orbán's speech at Băile Tuşnad (Tusnádfürdő) of 26 July 2014 |url=https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210728164958/https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |archive-date=28. 7. 2021 |access-date=25. 10. 2020 |work=The Budapest Beacon |language=en}}</ref> promovirao je blagi euroskepticizam, protivljenje liberalnoj demokratiji i uspostavljanje bližih veza s Kinom, Rusijom i Turskom.<ref>{{Cite journal |last=Kelemen |first=R. Daniel |date=2017 |title=Europe's Other Democratic Deficit: National Authoritarianism in Europe's Democratic Union |journal=Government and Opposition |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=211–238 |doi=10.1017/gov.2016.41 |issn=0017-257X |doi-access=free}}</ref> Njegova vlada je optužena za bogaćenje elita povezanih s administracijom<ref>{{Cite news |date=2026 |title=How Viktor Orbán’s oligarchs reaped billions in public contracts |url=https://www.ft.com/content/70c20ff6-9778-4f97-902b-d3c859b59339 |work=Financial Times |language=en }}</ref> i okarakterisana je kao [[kleptokratija]]. Pod Orbánovom vladom, Mađarska je različito opisivana kao hibridni režim, sistem dominantne stranke ili kao mafijaška država.<ref>{{Cite journal |last1=Krekó |first1=Péter |last2=Enyedi |first2=Zsolt |date=2018 |title=Orbán's Laboratory of Illiberalism |url=https://muse.jhu.edu/article/698916 |url-status=live |journal=Journal of Democracy |language=en |volume=29 |issue=3 |pages=39–51 |doi=10.1353/jod.2018.0043 |issn=1086-3214 |s2cid=158956718 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130211145/https://muse.jhu.edu/article/698916 |archive-date=30. 11. 2020 |access-date=25. 1. 2021 |language=en}}</ref> ==Premijer Mađarske== Njegova stranka [[Fidesz]] osvojila je 29% glasova na parlamentarnim izborima 1998. Zajedno s ostatkom raspuštenog [[Mađarski demokratski forum|Mađarskog demokratskog foruma]] (glavna stranka prve slobodno izabrane vlade) i [[Nezavisna stranka malih posjednika|Nezavisnom strankom malih posjednika]], formirao je koalicionu vladu. Orbán je sa 35 godina postao drugi najmlađi premijer u historiji Mađarske, nakon [[András Hegedűs|Andrása Hegedűsa]]. Tu funkciju obavljao je do 2002. Ponovo je izabran za premijera 2010. kada je Fidesz, u koaliciji s [[Demokršćanska narodna partija (Mađarska)|Demokršćanskom narodnom partijom]] (KDNP), ostvario uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, osiguravši dvotrećinsku većinu u parlamentu.<ref>{{cite news|url=https://index.hu/belfold/2010/05/29/orban_viktor_a_miniszterelnok/|title=Nyolc év után újra Orbán a miniszterelnök|publisher=[[Index.hu|Index]]|date=29. 5. 2010|access-date=29. 5. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|title="Soli deo gloria" - megalakult a második Orbán-kormány|publisher=Népszabadság|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013064841/http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|archive-date=13. 10. 2012}}</ref> ==Kontroverze vezane za Bosnu i Hercegovinu== ===Podrška Miloradu Dodiku=== Orbán je razvio bliske političke i ekonomske veze s [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]], bivšim predsjednikom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Dodikova secesionistička retorika i negiranje [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] godinama su predmet kritika međunarodne zajednice, ali Orbán mu je pružao otvorenu podršku. U aprilu 2024. Dodik je Orbánu uručio Orden Republike Srpske na ogrlici, što je izazvalo oštre reakcije probosanskih stranaka i javnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/nakon-putina-dodik-odlikuje-i-orbana/a-68745755|title=Nakon Putina, Dodik odlikuje i Orbana?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=5. 4. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Orbán je više puta naglasio da Mađarska neće podržati nikakve sankcije [[Evropska unija|Evropske unije]] protiv Dodika, čime je otežavao jedinstven odgovor EU na poteze koji su ugrožavali [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonski mirovni sporazum]]. ===Antimuslimanska retorika=== Tokom govora u decembru 2021. Orbán je izazvao diplomatski skandal izjavivši da integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju predstavlja "izazov" zbog prisustva dva miliona [[Muslimani|muslimana]].<ref>{{Cite web|url=https://www.szabadeuropa.hu/a/muszlimellenes-retorikaja-miatt-biraljak-orbant-bosznia-hercegovinaban/31623036.html|title=Muszlimellenes retorikája miatt bírálják Orbánt Bosznia-Hercegovinában|publisher=Szabad Európa|date=22. 12. 2021|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Ova izjava naišla je na žestoke osude. [[Husein Kavazović]], reisu-l-ulema [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u BiH]], nazvao ju je "ksenofobnom i rasističkom", upozoravajući da takva ideologija podsjeća na mračne periode evropske historije. [[Šefik Džaferović]], tadašnji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], ocijenio je izjavu sramnom, istaknuvši da su [[Bošnjaci]] autohtoni evropski narod. ===Negiranje genocida u Srebrenici=== Mađarska vlada pod Orbánovim vodstvom zauzela je kontroverzan stav i prilikom glasanja o Rezoluciji UN-a o genocidu u [[Srebrenica|Srebrenici]] 2024. [[Olivér Várhelyi]], mađarski komesar za proširenje EU, podržao je narativ srpskih lidera poput Dodika i predsjednika Srbije [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], tvrdeći da rezolucija nameće kolektivnu krivicu srpskom narodu, iako tekst rezolucije to izričito ne navodi.<ref>{{Cite web|url=https://444.hu/2024/05/18/bosnyak-kulugyminiszter-varhelyinek-szavai-fajdalmasak-mert-ellentetesek-az-egyetemes-emberi-ertekekkel|title=Bosnyák külügyminiszter Várhelyinek: Szavai fájdalmasak|publisher=444.hu|date=18. 5. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Kao odgovor na ovakvu politiku, [[Elmedin Konaković]], ministar vanjskih poslova BiH, uputio je protestno pismo, a saradnja na određenim poljima EU integracija je privremeno zahladnjela. ==Odnos prema Evropskoj uniji== [[Datoteka:EPP Congress Madrid 2015-10 Orbán (6).jpg|mini|Orbán i njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] u [[Madrid]]u, 21. oktobar 2015.]] Viktor Orbán je poznat kao jedan od najvećih kritičara produbljivanja političke integracije unutar [[Evropska unija|Evropske unije]]. Promovira koncept "iliberalne demokratije" (engl. ''illiberal democracy''), zalažući se za jačanje nacionalnog suvereniteta nasuprot ovlastima [[Brisel]]a. ===Sukobi i blokade=== Orbánova vlada često koristi pravo veta u [[Vijeće Evropske unije|Vijeću EU]] kako bi blokirala ili ublažila odluke, posebno one koje se tiču vanjske politike, poput sankcija [[Rusija|Rusiji]] ili finansijske pomoći [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.deutschlandfunk.de/ungarns-rolle-als-verhinderer-in-der-eu-100.html|title=Ungarn in der EU - Viktor Orbáns Rolle als Verhinderer|publisher=Deutschlandfunk|date=31. 5. 2022|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Zbog zabrinutosti oko stanja vladavine prava, korupcije i nezavisnosti pravosuđa u Mađarskoj, Evropska komisija je zamrznula isplatu značajnog dijela sredstava iz kohezijskih fondova namijenjenih toj zemlji. ===Mađarsko predsjedavanje EU (2024)=== U drugoj polovini 2024. Mađarska je preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU. Orbánov mandat obilježen je kontroverznom "mirovnom misijom" u [[Moskva|Moskvu]] i [[Peking]], koju je poduzeo bez mandata ostalih lidera EU, što je izazvalo diplomatski bojkot dijela sastanaka u Budimpešti od strane drugih članica.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/de/ungarns-ratspr%C3%A4sidentschaft-will-orban-die-eu-verlassen/a-71167847|title=Ungarns Ratspräsidentschaft: Will Orban die EU verlassen?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=27. 12. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Viktor Orbán}} {{Evropsko vijeće}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orbán, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Székesfehérvár]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] qqjgganedfxg2b6lwhg9qhde5ig5b8c 3843081 3842986 2026-05-10T06:45:22Z Bakir123 110053 /* */ 3843081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Viktor Orbán | slika = Viktor Orban.2024 (cropped).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 29. maj 2010 – 9. maj 2026. | prethodnik = [[Gordon Bajnai]] | nasljednik = [[Péter Magyar]] | vrijeme_na_vlasti2 = 6. juli 1998 – 27. maj 2002 | prethodnik2 = [[Gyula Horn]] | nasljednik2 = [[Péter Medgyessy]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|05|31}}<ref>[http://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz Biografija Viktora Orbana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200925081053/https://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz |date=25. 9. 2020 }}, kormany.hu</ref> | mjesto_rođenja = [[Székesfehérvár]], [[Mađarska]] | politička_stranka = [[Fidesz]] (od 1988) | supruga = {{brak|Anikó Lévai|1986}} | djeca = 5 | potpis = Accession Treaty 2011 Viktor Orbán signature.svg }} '''Viktor Mihály Orbán''' (rođen 31. maja 1963) jest [[Mađarska|mađarski]] političar koji je obavljao funkciju [[Premijer Mađarske|premijera Mađarske]] od 2010 do 2026. Prethodno je istu dužnost obavljao u mandatu od 1998. do 2002. Čelnik je krajnje desničarske stranke [[Fidesz]] od 2003, a prethodno je vodio stranku od 1993. do 2000. Povratkom Orbána na vlast 2010, Mađarska je doživjela demokratsko nazadovanje i slabljenje nezavisnosti pravosuđa, a istovremeno je bila svjedok porasta [[Korupcija|korupcije]] i uspostavljanja vladinih agencija sa strožim nadzorom nad štampom i medijima.<ref>{{cite news |title=What to do when Viktor Orbán erodes democracy |url=https://www.economist.com/news/leaders/21723835-europe-has-tools-make-autocrat-back-down-what-do-when-viktor-orban-erodes-democracy |access-date=17. 12. 2017 |magazine=[[The Economist]] |language=en}}</ref> Tokom njegovog drugog premijerskog mandata, provedeno je nekoliko kontroverznih ustavnih i zakonodavnih reformi, uključujući amandmane na Ustav Mađarske iz 2013. U aprilu 2026, Orban je izgubio na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]] od stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] koju predvodi nekadašnji član Fidesza, [[Péter Magyar]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> Orbán se protivi pravu na azil u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], kao i pravima [[LGBTQ]] osoba i istospolnim brakovima. Iako zastupa kršćanski nacionalizam,<ref>{{cite web|url=https://theloop.ecpr.eu/hungary-and-the-future-of-europe/|title=Hungary and the future of Europe|website=The Loop|author=John Chin, Mirren Hibbert|language=en}}</ref> i ono što je nazvao "neliberalnom demokratijom",<ref>{{cite news |date=30. 7. 2014 |title=Full text of Viktor Orbán's speech at Băile Tuşnad (Tusnádfürdő) of 26 July 2014 |url=https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210728164958/https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |archive-date=28. 7. 2021 |access-date=25. 10. 2020 |work=The Budapest Beacon |language=en}}</ref> promovirao je blagi euroskepticizam, protivljenje liberalnoj demokratiji i uspostavljanje bližih veza s Kinom, Rusijom i Turskom.<ref>{{Cite journal |last=Kelemen |first=R. Daniel |date=2017 |title=Europe's Other Democratic Deficit: National Authoritarianism in Europe's Democratic Union |journal=Government and Opposition |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=211–238 |doi=10.1017/gov.2016.41 |issn=0017-257X |doi-access=free}}</ref> Njegova vlada je optužena za bogaćenje elita povezanih s administracijom<ref>{{Cite news |date=2026 |title=How Viktor Orbán’s oligarchs reaped billions in public contracts |url=https://www.ft.com/content/70c20ff6-9778-4f97-902b-d3c859b59339 |work=Financial Times |language=en }}</ref> i okarakterisana je kao [[kleptokratija]]. Pod Orbánovom vladom, Mađarska je različito opisivana kao hibridni režim, sistem dominantne stranke ili kao mafijaška država.<ref>{{Cite journal |last1=Krekó |first1=Péter |last2=Enyedi |first2=Zsolt |date=2018 |title=Orbán's Laboratory of Illiberalism |url=https://muse.jhu.edu/article/698916 |url-status=live |journal=Journal of Democracy |language=en |volume=29 |issue=3 |pages=39–51 |doi=10.1353/jod.2018.0043 |issn=1086-3214 |s2cid=158956718 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130211145/https://muse.jhu.edu/article/698916 |archive-date=30. 11. 2020 |access-date=25. 1. 2021 |language=en}}</ref> ==Premijer Mađarske== Njegova stranka [[Fidesz]] osvojila je 29% glasova na parlamentarnim izborima 1998. Zajedno s ostatkom raspuštenog [[Mađarski demokratski forum|Mađarskog demokratskog foruma]] (glavna stranka prve slobodno izabrane vlade) i [[Nezavisna stranka malih posjednika|Nezavisnom strankom malih posjednika]], formirao je koalicionu vladu. Orbán je sa 35 godina postao drugi najmlađi premijer u historiji Mađarske, nakon [[András Hegedűs|Andrása Hegedűsa]]. Tu funkciju obavljao je do 2002. Ponovo je izabran za premijera 2010. kada je Fidesz, u koaliciji s [[Demokršćanska narodna partija (Mađarska)|Demokršćanskom narodnom partijom]] (KDNP), ostvario uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, osiguravši dvotrećinsku većinu u parlamentu.<ref>{{cite news|url=https://index.hu/belfold/2010/05/29/orban_viktor_a_miniszterelnok/|title=Nyolc év után újra Orbán a miniszterelnök|publisher=[[Index.hu|Index]]|date=29. 5. 2010|access-date=29. 5. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|title="Soli deo gloria" - megalakult a második Orbán-kormány|publisher=Népszabadság|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013064841/http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|archive-date=13. 10. 2012}}</ref> ==Kontroverze vezane za Bosnu i Hercegovinu== ===Podrška Miloradu Dodiku=== Orbán je razvio bliske političke i ekonomske veze s [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]], bivšim predsjednikom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Dodikova secesionistička retorika i negiranje [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] godinama su predmet kritika međunarodne zajednice, ali Orbán mu je pružao otvorenu podršku. U aprilu 2024. Dodik je Orbánu uručio Orden Republike Srpske na ogrlici, što je izazvalo oštre reakcije probosanskih stranaka i javnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/nakon-putina-dodik-odlikuje-i-orbana/a-68745755|title=Nakon Putina, Dodik odlikuje i Orbana?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=5. 4. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Orbán je više puta naglasio da Mađarska neće podržati nikakve sankcije [[Evropska unija|Evropske unije]] protiv Dodika, čime je otežavao jedinstven odgovor EU na poteze koji su ugrožavali [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonski mirovni sporazum]]. ===Antimuslimanska retorika=== Tokom govora u decembru 2021. Orbán je izazvao diplomatski skandal izjavivši da integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju predstavlja "izazov" zbog prisustva dva miliona [[Muslimani|muslimana]].<ref>{{Cite web|url=https://www.szabadeuropa.hu/a/muszlimellenes-retorikaja-miatt-biraljak-orbant-bosznia-hercegovinaban/31623036.html|title=Muszlimellenes retorikája miatt bírálják Orbánt Bosznia-Hercegovinában|publisher=Szabad Európa|date=22. 12. 2021|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Ova izjava naišla je na žestoke osude. [[Husein Kavazović]], reisu-l-ulema [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u BiH]], nazvao ju je "ksenofobnom i rasističkom", upozoravajući da takva ideologija podsjeća na mračne periode evropske historije. [[Šefik Džaferović]], tadašnji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], ocijenio je izjavu sramnom, istaknuvši da su [[Bošnjaci]] autohtoni evropski narod. ===Negiranje genocida u Srebrenici=== Mađarska vlada pod Orbánovim vodstvom zauzela je kontroverzan stav i prilikom glasanja o Rezoluciji UN-a o genocidu u [[Srebrenica|Srebrenici]] 2024. [[Olivér Várhelyi]], mađarski komesar za proširenje EU, podržao je narativ srpskih lidera poput Dodika i predsjednika Srbije [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], tvrdeći da rezolucija nameće kolektivnu krivicu srpskom narodu, iako tekst rezolucije to izričito ne navodi.<ref>{{Cite web|url=https://444.hu/2024/05/18/bosnyak-kulugyminiszter-varhelyinek-szavai-fajdalmasak-mert-ellentetesek-az-egyetemes-emberi-ertekekkel|title=Bosnyák külügyminiszter Várhelyinek: Szavai fájdalmasak|publisher=444.hu|date=18. 5. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Kao odgovor na ovakvu politiku, [[Elmedin Konaković]], ministar vanjskih poslova BiH, uputio je protestno pismo, a saradnja na određenim poljima EU integracija je privremeno zahladnjela. ==Odnos prema Evropskoj uniji== [[Datoteka:EPP Congress Madrid 2015-10 Orbán (6).jpg|mini|Orbán i njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] u [[Madrid]]u, 21. oktobar 2015.]] Viktor Orbán je poznat kao jedan od najvećih kritičara produbljivanja političke integracije unutar [[Evropska unija|Evropske unije]]. Promovira koncept "iliberalne demokratije" (engl. ''illiberal democracy''), zalažući se za jačanje nacionalnog suvereniteta nasuprot ovlastima [[Brisel]]a. ===Sukobi i blokade=== Orbánova vlada često koristi pravo veta u [[Vijeće Evropske unije|Vijeću EU]] kako bi blokirala ili ublažila odluke, posebno one koje se tiču vanjske politike, poput sankcija [[Rusija|Rusiji]] ili finansijske pomoći [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.deutschlandfunk.de/ungarns-rolle-als-verhinderer-in-der-eu-100.html|title=Ungarn in der EU - Viktor Orbáns Rolle als Verhinderer|publisher=Deutschlandfunk|date=31. 5. 2022|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Zbog zabrinutosti oko stanja vladavine prava, korupcije i nezavisnosti pravosuđa u Mađarskoj, Evropska komisija je zamrznula isplatu značajnog dijela sredstava iz kohezijskih fondova namijenjenih toj zemlji. ===Mađarsko predsjedavanje EU (2024)=== U drugoj polovini 2024. Mađarska je preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU. Orbánov mandat obilježen je kontroverznom "mirovnom misijom" u [[Moskva|Moskvu]] i [[Peking]], koju je poduzeo bez mandata ostalih lidera EU, što je izazvalo diplomatski bojkot dijela sastanaka u Budimpešti od strane drugih članica.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/de/ungarns-ratspr%C3%A4sidentschaft-will-orban-die-eu-verlassen/a-71167847|title=Ungarns Ratspräsidentschaft: Will Orban die EU verlassen?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=27. 12. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Viktor Orbán}} {{Evropsko vijeće}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orbán, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Székesfehérvár]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] evwqcw7xm0qvu00fbii6shkz11m0j6s 3843083 3843081 2026-05-10T06:47:17Z Bakir123 110053 /* Vanjski linkovi */ 3843083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Viktor Orbán | slika = Viktor Orban.2024 (cropped).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 29. maj 2010 – 9. maj 2026. | prethodnik = [[Gordon Bajnai]] | nasljednik = [[Péter Magyar]] | vrijeme_na_vlasti2 = 6. juli 1998 – 27. maj 2002 | prethodnik2 = [[Gyula Horn]] | nasljednik2 = [[Péter Medgyessy]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|05|31}}<ref>[http://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz Biografija Viktora Orbana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200925081053/https://www.kormany.hu/hu/a-miniszterelnok/eletrajz |date=25. 9. 2020 }}, kormany.hu</ref> | mjesto_rođenja = [[Székesfehérvár]], [[Mađarska]] | politička_stranka = [[Fidesz]] (od 1988) | supruga = {{brak|Anikó Lévai|1986}} | djeca = 5 | potpis = Accession Treaty 2011 Viktor Orbán signature.svg }} '''Viktor Mihály Orbán''' (rođen 31. maja 1963) jest [[Mađarska|mađarski]] političar koji je obavljao funkciju [[Premijer Mađarske|premijera Mađarske]] od 2010 do 2026. Prethodno je istu dužnost obavljao u mandatu od 1998. do 2002. Čelnik je krajnje desničarske stranke [[Fidesz]] od 2003, a prethodno je vodio stranku od 1993. do 2000. Povratkom Orbána na vlast 2010, Mađarska je doživjela demokratsko nazadovanje i slabljenje nezavisnosti pravosuđa, a istovremeno je bila svjedok porasta [[Korupcija|korupcije]] i uspostavljanja vladinih agencija sa strožim nadzorom nad štampom i medijima.<ref>{{cite news |title=What to do when Viktor Orbán erodes democracy |url=https://www.economist.com/news/leaders/21723835-europe-has-tools-make-autocrat-back-down-what-do-when-viktor-orban-erodes-democracy |access-date=17. 12. 2017 |magazine=[[The Economist]] |language=en}}</ref> Tokom njegovog drugog premijerskog mandata, provedeno je nekoliko kontroverznih ustavnih i zakonodavnih reformi, uključujući amandmane na Ustav Mađarske iz 2013. U aprilu 2026, Orban je izgubio na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]] od stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] koju predvodi nekadašnji član Fidesza, [[Péter Magyar]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> Orbán se protivi pravu na azil u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], kao i pravima [[LGBTQ]] osoba i istospolnim brakovima. Iako zastupa kršćanski nacionalizam,<ref>{{cite web|url=https://theloop.ecpr.eu/hungary-and-the-future-of-europe/|title=Hungary and the future of Europe|website=The Loop|author=John Chin, Mirren Hibbert|language=en}}</ref> i ono što je nazvao "neliberalnom demokratijom",<ref>{{cite news |date=30. 7. 2014 |title=Full text of Viktor Orbán's speech at Băile Tuşnad (Tusnádfürdő) of 26 July 2014 |url=https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210728164958/https://budapestbeacon.com/full-text-of-viktor-orbans-speech-at-baile-tusnad-tusnadfurdo-of-26-july-2014/ |archive-date=28. 7. 2021 |access-date=25. 10. 2020 |work=The Budapest Beacon |language=en}}</ref> promovirao je blagi euroskepticizam, protivljenje liberalnoj demokratiji i uspostavljanje bližih veza s Kinom, Rusijom i Turskom.<ref>{{Cite journal |last=Kelemen |first=R. Daniel |date=2017 |title=Europe's Other Democratic Deficit: National Authoritarianism in Europe's Democratic Union |journal=Government and Opposition |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=211–238 |doi=10.1017/gov.2016.41 |issn=0017-257X |doi-access=free}}</ref> Njegova vlada je optužena za bogaćenje elita povezanih s administracijom<ref>{{Cite news |date=2026 |title=How Viktor Orbán’s oligarchs reaped billions in public contracts |url=https://www.ft.com/content/70c20ff6-9778-4f97-902b-d3c859b59339 |work=Financial Times |language=en }}</ref> i okarakterisana je kao [[kleptokratija]]. Pod Orbánovom vladom, Mađarska je različito opisivana kao hibridni režim, sistem dominantne stranke ili kao mafijaška država.<ref>{{Cite journal |last1=Krekó |first1=Péter |last2=Enyedi |first2=Zsolt |date=2018 |title=Orbán's Laboratory of Illiberalism |url=https://muse.jhu.edu/article/698916 |url-status=live |journal=Journal of Democracy |language=en |volume=29 |issue=3 |pages=39–51 |doi=10.1353/jod.2018.0043 |issn=1086-3214 |s2cid=158956718 |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130211145/https://muse.jhu.edu/article/698916 |archive-date=30. 11. 2020 |access-date=25. 1. 2021 |language=en}}</ref> ==Premijer Mađarske== Njegova stranka [[Fidesz]] osvojila je 29% glasova na parlamentarnim izborima 1998. Zajedno s ostatkom raspuštenog [[Mađarski demokratski forum|Mađarskog demokratskog foruma]] (glavna stranka prve slobodno izabrane vlade) i [[Nezavisna stranka malih posjednika|Nezavisnom strankom malih posjednika]], formirao je koalicionu vladu. Orbán je sa 35 godina postao drugi najmlađi premijer u historiji Mađarske, nakon [[András Hegedűs|Andrása Hegedűsa]]. Tu funkciju obavljao je do 2002. Ponovo je izabran za premijera 2010. kada je Fidesz, u koaliciji s [[Demokršćanska narodna partija (Mađarska)|Demokršćanskom narodnom partijom]] (KDNP), ostvario uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, osiguravši dvotrećinsku većinu u parlamentu.<ref>{{cite news|url=https://index.hu/belfold/2010/05/29/orban_viktor_a_miniszterelnok/|title=Nyolc év után újra Orbán a miniszterelnök|publisher=[[Index.hu|Index]]|date=29. 5. 2010|access-date=29. 5. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|title="Soli deo gloria" - megalakult a második Orbán-kormány|publisher=Népszabadság|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013064841/http://nol.hu/belfold/_soli_deo_gloria__-_megalakult_a_masodik_orban-kormany|archive-date=13. 10. 2012}}</ref> ==Kontroverze vezane za Bosnu i Hercegovinu== ===Podrška Miloradu Dodiku=== Orbán je razvio bliske političke i ekonomske veze s [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]], bivšim predsjednikom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Dodikova secesionistička retorika i negiranje [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] godinama su predmet kritika međunarodne zajednice, ali Orbán mu je pružao otvorenu podršku. U aprilu 2024. Dodik je Orbánu uručio Orden Republike Srpske na ogrlici, što je izazvalo oštre reakcije probosanskih stranaka i javnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/nakon-putina-dodik-odlikuje-i-orbana/a-68745755|title=Nakon Putina, Dodik odlikuje i Orbana?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=5. 4. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Orbán je više puta naglasio da Mađarska neće podržati nikakve sankcije [[Evropska unija|Evropske unije]] protiv Dodika, čime je otežavao jedinstven odgovor EU na poteze koji su ugrožavali [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonski mirovni sporazum]]. ===Antimuslimanska retorika=== Tokom govora u decembru 2021. Orbán je izazvao diplomatski skandal izjavivši da integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju predstavlja "izazov" zbog prisustva dva miliona [[Muslimani|muslimana]].<ref>{{Cite web|url=https://www.szabadeuropa.hu/a/muszlimellenes-retorikaja-miatt-biraljak-orbant-bosznia-hercegovinaban/31623036.html|title=Muszlimellenes retorikája miatt bírálják Orbánt Bosznia-Hercegovinában|publisher=Szabad Európa|date=22. 12. 2021|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Ova izjava naišla je na žestoke osude. [[Husein Kavazović]], reisu-l-ulema [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u BiH]], nazvao ju je "ksenofobnom i rasističkom", upozoravajući da takva ideologija podsjeća na mračne periode evropske historije. [[Šefik Džaferović]], tadašnji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], ocijenio je izjavu sramnom, istaknuvši da su [[Bošnjaci]] autohtoni evropski narod. ===Negiranje genocida u Srebrenici=== Mađarska vlada pod Orbánovim vodstvom zauzela je kontroverzan stav i prilikom glasanja o Rezoluciji UN-a o genocidu u [[Srebrenica|Srebrenici]] 2024. [[Olivér Várhelyi]], mađarski komesar za proširenje EU, podržao je narativ srpskih lidera poput Dodika i predsjednika Srbije [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], tvrdeći da rezolucija nameće kolektivnu krivicu srpskom narodu, iako tekst rezolucije to izričito ne navodi.<ref>{{Cite web|url=https://444.hu/2024/05/18/bosnyak-kulugyminiszter-varhelyinek-szavai-fajdalmasak-mert-ellentetesek-az-egyetemes-emberi-ertekekkel|title=Bosnyák külügyminiszter Várhelyinek: Szavai fájdalmasak|publisher=444.hu|date=18. 5. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Kao odgovor na ovakvu politiku, [[Elmedin Konaković]], ministar vanjskih poslova BiH, uputio je protestno pismo, a saradnja na određenim poljima EU integracija je privremeno zahladnjela. ==Odnos prema Evropskoj uniji== [[Datoteka:EPP Congress Madrid 2015-10 Orbán (6).jpg|mini|Orbán i njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] u [[Madrid]]u, 21. oktobar 2015.]] Viktor Orbán je poznat kao jedan od najvećih kritičara produbljivanja političke integracije unutar [[Evropska unija|Evropske unije]]. Promovira koncept "iliberalne demokratije" (engl. ''illiberal democracy''), zalažući se za jačanje nacionalnog suvereniteta nasuprot ovlastima [[Brisel]]a. ===Sukobi i blokade=== Orbánova vlada često koristi pravo veta u [[Vijeće Evropske unije|Vijeću EU]] kako bi blokirala ili ublažila odluke, posebno one koje se tiču vanjske politike, poput sankcija [[Rusija|Rusiji]] ili finansijske pomoći [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://www.deutschlandfunk.de/ungarns-rolle-als-verhinderer-in-der-eu-100.html|title=Ungarn in der EU - Viktor Orbáns Rolle als Verhinderer|publisher=Deutschlandfunk|date=31. 5. 2022|access-date=16. 2. 2026}}</ref> Zbog zabrinutosti oko stanja vladavine prava, korupcije i nezavisnosti pravosuđa u Mađarskoj, Evropska komisija je zamrznula isplatu značajnog dijela sredstava iz kohezijskih fondova namijenjenih toj zemlji. ===Mađarsko predsjedavanje EU (2024)=== U drugoj polovini 2024. Mađarska je preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU. Orbánov mandat obilježen je kontroverznom "mirovnom misijom" u [[Moskva|Moskvu]] i [[Peking]], koju je poduzeo bez mandata ostalih lidera EU, što je izazvalo diplomatski bojkot dijela sastanaka u Budimpešti od strane drugih članica.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/de/ungarns-ratspr%C3%A4sidentschaft-will-orban-die-eu-verlassen/a-71167847|title=Ungarns Ratspräsidentschaft: Will Orban die EU verlassen?|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=27. 12. 2024|access-date=16. 2. 2026}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Viktor Orbán}} {{Premijeri Mađarske}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orbán, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Székesfehérvár]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] 5gul9914dl8ws2zuvtecg5nqfsbgdk2 0 484043 3843135 3815260 2026-05-10T09:36:56Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3843135 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 15 km (žene) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Kanada}}, [[Whistler]] | datum = 18. februar 2010. | broj_učesnika = 87 | broj_zemalja = 31 | broj_ekipa = | godina = 2010 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Tora Berger]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Jelena Hrustaljova]] | srebro_NOK = KAZ | bronza = [[Darja Domračeva]] | bronza_NOK = BLR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|2006.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|2014]] }} {{Biatlon na ZOI 2010.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 15&nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 18. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru u [[Whistler]]u blizini [[Vancouver]]a. ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|15 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 15 kilometara. Trči se 5 krugova po 3&nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 2 ||align=left| [[Tora Berger]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} ||40:52.8 ||1 (0+0+0+1) || {{sort|+00.0|}} |- | {{silver02}} || 7 ||align=left| [[Jelena Hrustaljova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 41:13.5 || 0 (0+0+0+0)|| +20.7 |- | {{bronze03}}|| 34 ||align=left| [[Darja Domračeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 41:21.0|| 1 (0+1+0+0)|| +28.2 |- | {{sort|04|4}} || 52 ||align=left| [[Kati Wilhelm]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 41:57.3|| 1 (0+0+1+0)|| +1:04.5 |- | {{sort|05|5}} || 71 ||align=left| [[Weronika Nowakowska]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} ||41:57.5|| 1 (0+0+0+1)||+1:04.7 |- | {{sort|06|6}} || 26 ||align=left| [[Andrea Henkel]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 42:32.4||2 (0+0+1+1) || +1:39.6 |- | {{sort|07|7}} || 15 ||align=left| [[Agnieszka Cyl]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 42:32.5 || 1 (0+1+0+0)|| +1:39.7 |- | {{sort|08|8}} || 3 ||align=left| [[Oksana Hvostenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 42:38.6 || 0 (0+0+0+0)|| +1:45.8 |- | {{sort|09|9}} || 53 ||align=left| [[Ljudmila Kalinčik]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 42:39.1|| 1 (0+1+0+0)|| +1:46.3 |- | 10 || 18 ||align=left| [[Magdalena Neuner]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} ||42:42.1 || 3 (1+2+0+0)||+1:49.3 |- | 11 || 14 ||align=left| [[Éva Tófalvi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2010|Zimskim}} || 42:43.4|| 1 (0+0+0+1)|| +1:50.6 |- | 12 || 8 ||align=left| [[Marie-Laure Brunet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 42:44.4||2 (0+1+0+1) || +1:51.6 |- | 13 || 62 ||align=left| [[Valentina Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 42:44.5|| 1 (0+0+0+1)|| +1:51.7 |- | 14 || 35 ||align=left| [[Ann Kristin Flatland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 43:06.4 || 2 (0+1+1+0)|| +2:13.6 |- | 15 || 51 ||align=left| [[Krystyna Guzik|Krystyna Pałka]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 43:09.6|| 1 (0+1+0+0)||+2:16.8 |- | 16 || 81 ||align=left| [[Olga Kudrašova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 43:11.3|| 0 (0+0+0+0)|| +2:18.5 |- | 17 || 11 ||align=left| [[Anna Carin Olofsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 43:12.1|| 2 (1+0+0+1)|| +2:19.3 |- | 18 || 40 ||align=left| [[Katja Haller]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} ||43:12.4 || 0 (0+0+0+0)|| +2:19.6 |- | 19 || 9 ||align=left| [[Andreja Mali]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 43:14.4 || 0 (0+0+0+0)|| +2:21.6 |- | 20 || 31 ||align=left| [[Liu Xianying]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 43:16.2 ||2 (1+0+0+1) || +2:23.4 |- | 21 || 49 ||align=left| [[Olga Medvedceva]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 43:25.9|| 2 (2+0+0+0)|| +2:33.1 |- | 22 || 78 ||align=left| [[Vita Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 43:30.8|| 2 (1+0+0+1)||+2:38.0 |- | 23 || 66 ||align=left| [[Lanny Barnes]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 43:31.8|| 0 (0+0+0+0)|| +2:39.0 |- | 24 || 38 ||align=left| [[Anna Maria Nilsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 43:44.0|| 1 (1+0+0+0)|| +2:51.2 |- | 25 || 16 ||align=left| [[Ana Bogali-Titovec]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} ||43:46.3 ||3 (1+0+1+1)|| +2:53.5 |- | 26 || 4 ||align=left| [[Olga Zajceva]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 43:46.8 || 3 (2+1+0+0)||+2:54.0 |- | 27 || 22 ||align=left| [[Michela Ponza]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 43:54.4|| 1 (0+0+0+1)|| +3:01.6 |- | 28 || 63 ||align=left| [[Nadzeja Skardzina]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 44:09.4 || 1 (0+0+1+0)|| +3:16.6 |- | 29 || 54 ||align=left| [[Martina Beck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 44:12.0 || 2 (0+2+0+0)||+3:19.2 |- | 30 || 86 ||align=left| [[Sylvie Becaert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 44:13.2|| 3 (1+1+1+0)|| +3:20.4 |- | 30 || 33 ||align=left| [[Diana Rasimovičiūtė]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2010|Zimskim}} ||44:13.2 || 3 (1+0+1+1)||+3:20.4 |- | 32 || 46 ||align=left| [[Olena Pidhrušna]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 44:15.9|| 2 (0+2+0+0)|| +3:23.1 |- | 33 || 37 ||align=left| [[Wang Chunli]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} ||44:18.0 ||3 (0+2+0+1) ||+3:25.2 |- | 34 || 1 ||align=left| [[Sara Studebaker]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 44:27.3|| 1 (0+0+1+0)|| +3:34.5 |- | 35 || 41 ||align=left| [[Dijana Ravnikar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 44:27.4|| 2 (1+0+0+1)||+3:34.6 |- | 36 || 13 ||align=left| [[Natalija Levčenkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 44:34.9|| 2 (0+1+1+0)|| +3:42.1 |- | 37 || 36 ||align=left| [[Ana Lebjedjeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 44:36.3|| 2 (0+0+0+2)|| +3:43.5 |- | 38 || 27 ||align=left| [[Anastasija Kuzmina]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 45:16.0 || 5 (2+1+1+1)|| +4:23.2 |- | 39 || 17 ||align=left| [[Selina Gasparin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 45:23.6|| 3 (0+1+0+2)|| +4:30.8 |- | 40 || 68 ||align=left| [[Mihaela Purdea]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2010|Zimskim}} || 45:27.7|| 3 (0+2+0+1)|| +4:34.9 |- | 41 || 5 ||align=left| [[Eveli Saue]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 45:27.9 || 2 (1+0+0+1)|| +4:35.1 |- | 42 || 42 ||align=left| [[Mari Laukkanen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} ||45:36.4 || 3 (1+0+1+1)|| +4:43.6 |- | 43 || 73 ||align=left| [[Martina Halinárová]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} ||45:38.7|| 3 (0+1+0+2)|| +4:45.9 |- | 44 || 45 ||align=left| [[Kadri Lehtla]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 45:43.0|| 2 (1+0+1+0)||+4:50.2 |- | 45 || 30 ||align=left| [[Kaisa Mäkäräinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 45:46.4|| 4 (2+1+1+0)||+4:53.6 |- | 45 || 50 ||align=left| [[Jana Gereková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 45:46.4|| 4 (1+0+1+2) || +4:53.6 |- | 47 || 10 ||align=left| [[Nina Klenovska]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} ||45:49.8 || 3 (0+1+1+1)|| +4:57.0 |- | 48 || 6 ||align=left| [[Helena Jonsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 45:52.9|| 4 (1+2+0+1)|| +5:00.1 |- | 49 || 44 ||align=left| [[Megan Tandy]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 46:04.3|| 3 (1+1+0+1) || +5:11.5 |- | 50 || 70 ||align=left| [[Marie Dorin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} ||46:17.7 || 4 (2+1+0+1) || +5:24.9 |- | 51 || 43 ||align=left| [[Sandrine Bailly]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} ||46:28.8 || 5 (1+0+3+1)|| +5:36.0 |- | 52 || 58 ||align=left| [[Song Chaoqing]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 46:30.3 ||4 (1+1+0+2)|| +5:37.5 |- | 52 || 12 ||align=left| [[Fuyuko Suzuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 46:30.3 || 3 (1+1+0+1)|| +5:37.5 |- | 54 || 59 ||align=left| [[Zdeňka Vejnarová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 46:38.0 || 4 (2+1+1+0)|| +5:45.2 |- | 55 || 57 ||align=left| [[Jana Romanova]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 46:41.0 ||4 (1+0+2+1)|| +5:48.2 |- | 56 || 64 ||align=left| [[Ljubov Filimonova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} ||46:45.4 || 3 (0+1+1+1)||+5:52.6 |- | 57 || 83 ||align=left| [[Kong Yingchao]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 46:46.2|| 4 (0+2+1+1) || +5:53.4 |- | 58 || 74 ||align=left| [[Magdalena Gwizdon]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 46:46.7|| 4 (0+3+1+0)||+5:53.9 |- | 59 || 84 ||align=left| [[Gabriela Soukalová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 46:49.8|| 2 (1+0+0+1)|| +5:57.0 |- | 60 || 82 ||align=left| [[Solveig Rogstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} ||46:55.1 || 4 (2+1+0+1)|| +6:02.3 |- | 61 || 69 ||align=left| [[Megan Imrie]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} ||47:05.8 || 4 (2+1+0+1)|| +6:13.0 |- | 62 || 60 ||align=left| [[Tadeja Brankovič-Likozar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 47:09.5|| 4 (1+1+2+0)|| +6:16.7 |- | 63 || 56 ||align=left| [[Magda Rezlerová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} ||47:13.1 || 5 (0+3+1+1)|| +6:20.3 |- | 64 || 77 ||align=left| [[Laura Spector]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} ||47:19.3 || 2 (0+0+0+2)|| +6:26.5 |- | 65 || 39 ||align=left| [[Haley Johnson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} ||47:19.4 || 4 (2+1+0+1)|| +6:26.6 |- | 66 || 25 ||align=left| [[Madara Līduma]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 47:30.2|| 6 (0+3+1+2)|| +6:37.4 |- | 67 || 21 ||align=left| [[Veronika Vítková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 47:33.4|| 4 (0+2+1+1)|| +6:40.6 |- | 68 || 47 ||align=left| [[Gerda Krūmiņa]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} ||48:00.1 ||4 (0+3+1+0) ||+7:07.3 |- | 69 || 67 ||align=left| [[Liv Kjersti Bergman|Liv Kjersti Eikeland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 48:00.7|| 5 (0+1+1+3)|| +7:07.9 |- | 70 || 79 ||align=left| [[Marina Lebjedjeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 48:04.9|| 3 (0+0+2+1)|| +7:12.1 |- | 71 || 32 ||align=left| [[Zina Kocher]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} ||48:19.3 || 6 (1+0+0+5)|| +7:26.5 |- | 72 || 19 ||align=left| [[Mun Ji-hee]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 48:53.9 || 5 (0+0+2+3)|| +8:01.1 |- | 73 || 87 ||align=left| [[Réka Ferencz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2010|Zimskim}} || 48:54.9|| 4 (2+0+1+1)|| +8:02.1 |- | 74 || 61 ||align=left| [[Karin Oberhofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 49:18.6|| 7 (0+1+2+4)|| +8:25.8 |- | 75 || 85 ||align=left| [[Rosanna Crawford]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 49:22.1|| 4 (1+2+0+1)|| +8:29.3 |- | 76 || 72 ||align=left| [[Elisabeth Högberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} ||49:46.5 || 4 (1+1+0+2)|| +8:53.7 |- | 77 || 65 ||align=left| [[Līga Glāzere]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 50:20.3 ||5 (3+0+1+1) ||+9:27.5 |- | 78 || 80 ||align=left| [[Christa Perathoner]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} ||50:23.3 || 5 (1+1+1+2)|| +9:30.5 |- | 79 || 75 ||align=left| [[Ľubomíra Kalinová]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 50:38.7 || 7 (2+0+2+3)|| +9:45.9 |- | 80 || 55 ||align=left| [[Dana Plotogea]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2010|Zimskim}} || 51:01.1 || 7 (1+3+1+2)||+10:08.3 |- | 81 || 48 ||align=left| [[Sarah Murphy (biatlonka)|Sarah Murphy]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|2010|Zimskim}} ||52:54.9 || 6 (1+2+0+3)|| +12:02.1 |- | 82 || 20 ||align=left| [[Andrijana Stipaničić]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} ||53:06.1|| 5 (1+3+0+1)|| +12:13.3 |- | 83 || 76 ||align=left| [[Žanna Juškāne]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 53:36.4|| 7 (3+1+1+2)|| +12:43.6 |- | 84 || 23 ||align=left| [[Panagiota Tsakiri]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || 54:36.3||7 (1+2+1+3) || +13:43.5 |- | 85 || 24 ||align=left| [[Victoria Padial Hernandez]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|2010|Zimskim}} ||56:41.8 || 8 (1+4+0+3)|| +15:49.0 |- | {{sort|99|}}|| 29 ||align=left| [[Tanja Karišik]] || align=left| {{ZastavaMOK|BIH|2010|Zimskim}} || {{sort|99:99.9|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}}}|| 4 (1+1+2+ )|| {{sort|+99:99.9|}} |- bgcolor=pink | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} <s>(36)</s> || 28 ||align=left| [[Teja Gregorin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} ||44:29.1 || 3 (0+1+0+2)|| +3:36.3 |- |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|1992.]] godine}} |Broj = 6 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|BUL}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="4"| 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="4"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|KAZ}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 10, | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010|Zimskim Olympics}} * {{Sport365-u|43|F}} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] 5uz5odfgexq50dlse89q1eygf65nfy2 0 489590 3843095 3824084 2026-05-10T07:30:42Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3843095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 15 km (žene) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Kina}}, [[Peking]] | datum = 7. februar 2022. | broj_učesnika = 89 | broj_zemalja = 29 | broj_ekipa = | godina = 2022 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Denise Herrmann]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Anaïs Chevalier-Bouchet]] | srebro_NOK = FRA | bronza = [[Marte Olsbu Røiseland]] | bronza_NOK = NOR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|2018.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|2026.]] }} {{Biatlon na ZOI 2022.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}} '''Takmičenje u utrci ba 15&nbsp;km''' na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u održalo se u biatlonskom kompleksu [[Centar za nordijsko skijanje i biatlon Kuyangshu]] u gradu [[Zhangjiakou]], [[Kineski okruzi|okrugu]] [[Chongli]], koji se nalazi u [[Kina Koreja|kineskoj]] [[Kineske pokrajine|pokrajine]] [[Hebei]] 7. februara 2022.<ref>{{cite web| url = https://www.beijing2022.cn/en/competitionzones/zhangjiakou.htm| title = Beijing 2022 Olympic Winter Games Bid Committee/Zhangjiakou City| last = | first = | date = | website = beijing2022cn| publisher = | access-date = 24. 11. 2021| language = en| archive-date = 24. 11. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20211124193052/https://www.beijing2022.cn/en/competitionzones/zhangjiakou.htm| url-status = dead}}</ref> s početkom u 17:00 sati po lokalnom vremenu (10:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]). ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|15 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 15 kilometara. Trči se 5 krugova po 3,5&nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja,ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Zemlje učesnice == {{Div col|4}} * {{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|BEL|2022|Zimskim|1}} * {{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|BUL|2022|Zimskim|3}} * {{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|DEN|2022|Zimskim|1}} * {{ZastavaMOK|EST|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|FIN|2022|Zimskim|3}} * {{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|ITA|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|JPN|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|KOR|2022|Zimskim|"}} * {{ZastavaMOK|KAZ|2022|Zimskim|1}} * {{ZastavaMOK|CAN|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|CHN|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|LAT|2022|Zimskim|1}} * {{ZastavaMOK|LTU|2022|Zimskim|1}} * {{ZastavaMOK|MDA|2022|Zimskim|2}} * {{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|POL|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|ROU|2022|Zimskim|1}} * {{ZastavaMOK|USA|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|SVK|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|SLO|2022|Zimskim|2}} * {{ZastavaMOK|SUI|2022|Zimskim|3}} * {{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim|4}} * {{ZastavaMOK|UKR|2022|Zimskim|4}} {{Div col end}} == Rezultati == Start utrke bio je u 17:00.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2122/BT/SWRL/OG__/SWIN/C73A_v1.pdf|title=Final results|website=Ibu.blob.core.windows.net|access-date=19. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220207105631/https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2122/BT/SWRL/OG__/SWIN/C73A_v1.pdf|date=7. 2. 2022|archive-date=7. 2. 2022|url-status=live}}</ref> {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold1}} || 8 || align=left|[[Denise Herrmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}}|| 44:12.7 || 1 (0+0+1+0) || |- | {{Silver2}} || 12 || align=left|[[Anaïs Chevalier-Bouchet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}}|| 44:22.1 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+0:09.4|+9.4}} |- | {{Bronze3}} || 1 || align=left|[[Marte Olsbu Røiseland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim}}|| 44:28.0 || 2 (1+0+0+1) || {{sort|+0:15.3|+15.3}} |- | 4 || 36 || align=left|[[Vanessa Voigt]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}}|| 44:29.3 || 1 (1+0+0+0) || {{sort|+0:16.6|+16.6}} |- | 5 || 30 || align=left|[[Dinara Alimbekava]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim}}|| 44:44.4 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+0:31.7|+31.7}} |- | 6 || 15 || align=left|[[Markéta Davidová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim}}|| 44:44.6 || 1 (0+0+0+1) || {{sort|+0:31.9|+31.9}} |- | 7 || 16 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2022|Zimskim}}|| 45:14.1 || 1 (0+0+0+1) || +1:01.4 |- | 8 || 22 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim}}|| 45:15.4 || 1 (0+1+0+0) || +1:02.7 |- | 9 || 74 || align=left|[[Kristina Rezcova]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}}|| 45:25.8 || 2 (0+0+2+0) || +1:13.1 |- | 10 || 32 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2022|Zimskim}}|| 45:34.4 || 2 (0+1+0+1) || +1:21.7 |- | 11 || 21 || align=left|[[Irina Petrenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2022|Zimskim}}|| 45:42.2 || 0 (0+0+0+0) || +1:29.5 |- | 12 || 13 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}}|| 45:43.1 || 1 (1+0+0+0) || +1:30.4 |- | 13 || 28 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}}|| 45:55.2 || 3 (0+1+2+0) || +1:42.5 |- | 14 || 80 || align=left|[[Vanessa Hinz]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}}|| 46:07.4 || 1 (0+1+0+0) || +1:54.7 |- | 15 || 34 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}}|| 46:22.3 || 2 (0+0+1+1) || +2:09.6 |- | 16 || 17 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}}|| 46:35.8 || 3 (0+2+0+1) || +2:23.1 |- | 17 || 11 || align=left|[[Lisa Theresa Hauser]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim}}|| 46:36.0 || 3 (0+1+1+1) || +2:23.3 |- | 18 || 4 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2022|Zimskim}}|| 46:45.0 || 3 (0+1+0+2) || +2:32.3 |- | 19 || 65 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim}}|| 46:46.6 || 2 (0+1+0+1) || +2:33.9 |- | 20 || 26 || align=left|[[Monika Hojnisz-Staręga]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2022|Zimskim}}|| 46:55.3 || 2 (0+0+1+1) || +2:42.6 |- | 21 || 45 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}}|| 47:09.1 || 4 (0+0+1+3) || +2:56.4 |-7 | 22 || 19 || align=left|[[Tiril Eckhoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim}}|| 47:10.2 || 5 (0+2+0+3) || +2:57.5 |- | 23 || 38 || align=left|[[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlana Mironova]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}}|| 47:59.3 || 3 (0+1+1+1) || +3:46.6 |- | 24 || 41 || align=left|[[Lena Häcki]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2022|Zimskim}}|| 48:03.3 || 4 (0+2+1+1) || +3:50.6 |- | 25 || 71 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}}|| 48:04.2 || 4 (0+2+0+2) || +3:51.5 |- | 26 || 54 || align=left|[[Katharina Innerhofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim}}|| 48:10.0 || 4 (0+2+0+2) || +3:57.3 |- | 27 || 3 || align=left|[[Fuyuko Tachizaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2022|Zimskim}}|| 48:17.5 || 3 (1+1+0+1) || +4:04.8 |- | 27 || 23 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim}}|| 48:17.5 || 2 (0+1+0+1) || +4:04.8 |- | 29 || 2 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2022|Zimskim}}|| 48:18.8 || 2 (0+2+0+0) || +4:06.1 |- | 30 || 10 || align=left|[[Anaïs Bescond]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}}|| 48:26.0 || 4 (2+1+0+1) || +4:13.3 |- | 31 || 20 || align=left|[[Julia Schwaiger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim}}|| 48:42.2 || 3 (2+1+0+0) || +4:29.5 |- | 32 || 18 || align=left|[[Mari Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2022|Zimskim}}|| 48:42.9 || 3 (1+0+1+1) || +4:30.2 |- | 33 || 25 || align=left|[[Megan Bankes]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2022|Zimskim}}|| 48:47.2 || 2 (0+0+0+2) || +4:34.5 |- | 34 || 50 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim}}|| 48:51.6 || 2 (0+0+1+1) || +4:38.9 |- | 35 || 58 || align=left|[[Chu Yuanmeng]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2022|Zimskim}}|| 48:58.8 || 2 (0+0+0+2) || +4:46.1 |- | 36 || 43 || align=left|[[Kamila Żuk]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2022|Zimskim}}|| 49:02.7 || 3 (0+2+1+0) || +4:50.0 |- | 37 || 56 || align=left|[[Alina Stremous]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2022|Zimskim}}|| 49:07.5 || 4 (1+2+0+1) || +4:54.8 |- | 38 || 53 || align=left|[[Emilie Kalkenberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim}}|| 49:08.8 || 4 (3+0+0+1) || +4:56.1 |- | 39 || 59 || align=left|[[Clare Egan]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2022|Zimskim}}|| 49:08.9 || 5 (1+0+3+1) || +4:56.2 |- | 40 || 24 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}}|| 49:10.1 || 5 (0+2+2+1) || +4:57.4 |- | 41 || 14 || align=left|[[Irina Leščanka]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim}}|| 49:10.3 || 4 (1+1+1+1) || +4:57.6 |- | 42 || 6 || align=left|[[Paulína Fialková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2022|Zimskim}}|| 49:10.7 || 4 (0+2+1+1) || +4:58.0 |- | 43 || 5 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2022|Zimskim}}|| 49:20.3 || 4 (0+1+1+2) || +5:07.6 |- | 44 || 44 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2022|Zimskim}}|| 49:32.3 || 1 (0+1+0+0) || +5:19.6 |- | 45 || 51 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2022|Zimskim}}|| 49:36.9 || 4 (1+2+0+1) || +5:24.2 |- | 46 || 49 || align=left|[[Ivona Fialková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2022|Zimskim}}|| 49:54.2 || 6 (0+4+1+1) || +5:41.5 |- | 47 || 73 || align=left|[[Meng Fanqi]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2022|Zimskim}}|| 49:56.5 || 2 (0+0+0+2) || +5:43.8 |- | 48 || 35 || align=left|[[Jelena Kručinkina]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim}}|| 49:56.8 || 4 (0+3+0+1) || +5:44.1 |- | 49 || 33 || align=left|[[Federica Sanfilippo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2022|Zimskim}}|| 50:09.3 || 5 (0+2+1+2) || +5:56.6 |- | 50 || 81 || align=left|[[Marija Zdravkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2022|Zimskim}}|| 50:13.1 || 1 (0+1+0+0) || +6:00.4 |- | 51 || 48 || align=left|[[Nastassia Kinnunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2022|Zimskim}}|| 50:13.5 || 4 (0+1+2+1) || +6:00.8 |- | 52 || 52 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2022|Zimskim}}|| 50:14.9 || 5 (0+2+0+3) || +6:02.2 |- | 53 || 55 || align=left|[[Ukaleq Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2022|Zimskim}}|| 50:27.4 || 0 (0+0+0+0) || +6:14.7 |- | 54 || 27 || align=left|[[Hana Sola]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim}}|| 50:35.9 || 7 (3+2+1+1) || +6:23.2 |- | 55 || 88 || align=left|[[Kinga Zbylut]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2022|Zimskim}}|| 50:54.7|| 3 (0+1+1+1) || +6:42.0 |- | 56 || 57 || align=left|[[Natalija Uškina]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2022|Zimskim}}|| 51:04.1 || 2 (0+1+1+0) || +6:51.4 |- | 57 || 83 || align=left|[[Joanne Reid]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2022|Zimskim}}|| 51:06.3 || 5 (0+3+0+2) || +6:53.6 |- | 58 || 9 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2022|Zimskim}}|| 51:10.3 || 6 (1+3+0+2) || +6:57.6 |- | 59 || 37 || align=left|[[Tang Jialin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2022|Zimskim}}|| 51:16.0 || 4 (1+1+1+1) || +7:03.3 |- | 60 || 75 || align=left|[[Michela Carrara]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2022|Zimskim}}|| 51:29.1 || 5 (1+2+1+1) || +7:16.4 |- | 61 || 60 || align=left|[[Gabrielė Leščinskaitė]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2022|Zimskim}}|| 51:39.2 || 4 (1+1+0+2) || +7:26.5 |- | 62 || 77 || align=left|[[Selina Gasparin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2022|Zimskim}}|| 51:43.8 || 7 (1+2+2+2) || +7:31.1 |- | 63 || 67 || align=left|[[Susan Dunklee]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2022|Zimskim}}|| 51:46.0 || 4 (1+1+0+2) || +7:33.3 |- | 64 || 46 || align=left|[[Živa Klemenčič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2022|Zimskim}}|| 51:51.6 || 4 (0+1+0+3) || +7:38.9 |- | 65 || 63 || align=left|[[Asuka Hachisuka]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2022|Zimskim}}|| 51:58.0 || 4 (0+1+0+3) || +7:45.3 |- | 66 || 68 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2022|Zimskim}}|| 51:59.5 || 3 (0+1+1+1) || +7:46.8 |- | 67 || 47 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2022|Zimskim}}|| 52:02.4 || 7 (0+2+3+2) || +7:49.7 |- | 68 || 78 || align=left|[[Henrieta Horvátová]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2022|Zimskim}}|| 52:16.1 || 3 (0+1+1+1) || +8:03.4 |- | 69 || 7 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2022|Zimskim}}|| 52:25.1 || 5 (2+2+1+0) || +8:12.4 |- | 70 || 85 || align=left|[[Emily Dickson]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2022|Zimskim}}|| 52:26.1 || 5 (2+1+0+2) || +8:13.4 |- | 71 || 86 || align=left|[[Yurie Tanaka]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2022|Zimskim}}|| 52:26.3 || 4 (2+1+0+1) || +8:13.6 |- | 72 || 61 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2022|Zimskim}}|| 52:28.3 || 2 (0+1+0+1) || +8:15.6 |- | 73 || 40 || align=left|[[Jekaterina Avakumova]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2022|Zimskim}}|| 52:31.4 || 6 (3+0+2+1) || +8:18.7 |- | 74 || 39 || align=left|[[Sari Furuya|Sari Maeda]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2022|Zimskim}}|| 52:45.0 || 7 (2+1+0+4) || +8:32.3 |- | 75 || 72 || align=left|[[Anna Juppe]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim}}|| 52:49.7|| 8 (1+3+1+3) || +8:37.0 |- | 76 || 31 || align=left|[[Lisa Vittozzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2022|Zimskim}}|| 52:57.1 || 8 (5+1+2+0) || +8:44.4 |- | 77 || 84 || align=left|[[Jevgenija Burtasova]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}}|| 53:20.3 || 6 (1+0+2+3) || +9:07.6 |- | 78 || 29 || align=left|[[Uljana Nigmatulina]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}}|| 53:42.1 || 10 (1+2+3+4) || +9:29.4 |- | 79 || 42 || align=left|[[Regina Oja]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2022|Zimskim}}|| 53:53.7 || 7 (4+0+2+1) || +9:41.0 |- | 80 || 64 || align=left|[[Sarah Beaudry]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2022|Zimskim}}|| 53:55.0 || 5 (3+1+1+0) || +9:42.3 |- | 81 || 82 || align=left|[[Ding Yuhuan]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2022|Zimskim}}|| 54:14.6 || 5 (2+1+0+2) || +10:01.9 |- | 82 || 89 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2022|Zimskim}}|| 54:17.0 || 6 (2+2+1+1) || +10:04.3 |- | 83 || 87 || align=left|[[Veronika Machyniaková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2022|Zimskim}}|| 55:21.7|| 5 (1+2+0+2) || +11:09.0 |- | 84 || 70 || align=left|[[Kim Seon-su]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2022|Zimskim}}|| 56:37.5 || 6 (3+0+3+0) || +12:24.8 |- | 85 || 69 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2022|Zimskim}}|| 58:18.3 || 9 (2+2+2+3) || +14:05.6 |- | 86 || 76 || align=left|[[Danijela Kadeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2022|Zimskim}}|| 59:30.4 || 8 (4+1+2+1) || +15:17.7 |- | rowspan=3|{{hs|87}} || 62 || align=left|[[Valentina Semerenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2022|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || {{hs|20}} (0+1+ + ) || {{hs|+99}} |- | 66 || align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2022|Zimskim}}|| colspan=3 rowspan=2|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |- | 79 || align=left|[[Darija Blaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2022|Zimskim}} |} == Osvojene medalje == {{ZOI osvojene medalje u biatlonu 15 km (žene)}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{Commonscat|Biathlon at the 2022 Winter Olympics}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] s2e3y0822wtsu59b8jrbr94130g40lg 0 490402 3843197 3547454 2026-05-10T11:38:37Z KWiki 9400 /* Reference */ 3843197 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2_NP_Krka.jpg|mini|Kanjon Krke]] '''Kanjon Krka''' je smješten [[Među gredama]] u [[Nacionalni park Krka|Nacionalnom parku Krka]]. == Opis == [[Kanjon]] [[Krka|Krke]] je nizvodno od Roškog slapa, u [[Nacionalni park Krka|Nacionalnom parku Krka]]. Dužina [[kanjon]]a je 500 metara, širina od pedeset do sto metara, nalazi se među stijenama visokim do 150 metara. To je jedan od najzanimljivijih geomorfoloških dijelova rijeke Krke. Voda je smaragdno zelena, duboka i hladna.<ref>{{Cite web|url=https://www.np-krka.hr/stranice/kako-je-sve-pocelo-kanjon/494.html|title=Kako je sve počelo: kanjon|last=Čatlak|first=Zrinka|website=www.np-krka.hr|access-date=18. 4. 2022|archive-date=28. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128132902/https://www.np-krka.hr/stranice/kako-je-sve-pocelo-kanjon/494.html|url-status=dead}}</ref> Niže od [[Roški slap|Roškog slapa]] Krka se proširila u izgled jezera dugog oko 1&nbsp;km, da bi se suzila na 150-200 metara, do [[Babin-grada]]. [[Pećina|Pećine]] u golom kamenu mogu se vidjeti posvuda duž kanjona.<ref>{{Cite web|url=https://medium.com/@luc.boras/kanjon-rijeke-krke-sa-skrivenog-vidikovca-i-jedno-obe%C4%87anje-fd0c7d28c41b|title=Kanjon rijeke Krke sa skrivenog vidikovca i jedno obećanje|last=Boras|first=Lucija|date=20. 10. 2020|website=Medium|language=en|access-date=18. 4. 2022}}</ref> U visovima iznad kanjona mogu se vidjeti divlji golubovi i orlovi. Dolaskom do Uskih stijena vidi se čudna igra prirode. Kroz otvor šuplje grede vidi se tok Krke, Velika peć ili [[Šuplja greda]], koja se nalazi na izlazu na lijevoj strani obale kanjona. Kako je špilja otvorena s obje strane, pogled seže na Roški slap s druge strane na otok Visovac. Pećina je dugačka 17 metara u blizini [[Tvrđava Kamičak|tvrđave Kamičak]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nacional.hr/sretne-vijesti-vidra-strogo-zasticena-vrsta-i-dalje-je-prisutna-duz-kanjona-rijeke-krke/|title=Sretne vijesti: Vidra, strogo zaštićena vrsta, i dalje je prisutna duž kanjona rijeke Krke|website=NACIONAL.HR|language=hr|access-date=18. 4. 2022}}</ref> Kanjonom plove izletnički brodovi [[Nacionalni park Krka|Nacionalnog parka Krka]]. U blizini je sagrađena kapela Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca. Na dnu kanjona, u sredini, nalazi se rasjed gdje se prilikom glasanja glasanje pretvara u trostruki eho. Mjesto Među Gredama poznato je po filmu "[[Winnetou]]".<ref>{{Cite web|url=https://www.np-krka.hr/stranice/winnetou-newsletter/333/hr.html|title=Što u kanjonu Među gredama radi Indijanski poglavica Winnetou?|last=Čatlak|first=Zrinka|website=www.np-krka.hr|access-date=18. 4. 2022|archive-date=28. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128171032/https://www.np-krka.hr/stranice/winnetou-newsletter/333/hr.html|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Kanjoni u Hrvatskoj]] 82jo0pqbf0hmu1j2hpchkhyu39ho4zb 14 491200 3843170 3415610 2026-05-10T11:02:21Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843170 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Rock formations}} {{Kategorija|Formacije stijena}} [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa|Formacije stijena]] [[Kategorija:Oblici reljefa|Formacije stijena]] [[Kategorija:Stijene|Formacije]] cu83f9qnrp1n4sooegvxdhubzyecbhe 14 491201 3843181 3415611 2026-05-10T11:08:42Z KWiki 9400 3843181 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Erosion landforms}} [[Kategorija:Erozija|Oblici reljefa]] [[Kategorija:Oblici reljefa|Erozijski]] e7zd9fppxpjc51gpu21mc7ok7or7aci 3843182 3843181 2026-05-10T11:09:50Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] na [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] bez ostavljanja preusmjerenja: Slovna ili gramatička greška: "Erozivan" = koji izaziva eroziju. Ovdje treba "erozijski" = koji se odnosi na eroziju. Popraviti i po člancima gdje se naiđe. 3843181 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Erosion landforms}} [[Kategorija:Erozija|Oblici reljefa]] [[Kategorija:Oblici reljefa|Erozijski]] e7zd9fppxpjc51gpu21mc7ok7or7aci 0 494366 3843080 3729438 2026-05-10T06:41:40Z IV LOZA 180522 /* */ 3843080 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Crvena jabuka | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 22.04.1989. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] | Dužina = | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = [[Nikos Bratoš]], [[Želimir Babogredac]] | Snimljen = februar − mart 1989. u studiju "[[Rockoko]]", [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Sanjati (album)|Sanjati]]<br>1988 | Ovaj album = Tamo gdje ljubav počinje<br>1989 | Sljedeći album = [[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]<br>1990 }} '''Tamo gdje ljubav počinje''' je četvrti studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] grupe [[Crvena jabuka]], objavljen 1989. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.discogs.com/Crvena-Jabuka-Tamo-Gdje-Ljubav-Po%C4%8Dinje/release/2385424|title = Crvena Jabuka – Tamo Gdje Ljubav Počinje (1989, Vinyl)}}</ref> Album se uglavnom sastoji od ljubavnih pjesama, uz 6 singlova. Nakon objave albuma uslijedila je turneja koja je trajala skoro do početka 1990. godine. Najznačajniji koncert održan je u [[Dom sportova|Dom sportova]] u [[Zagreb]]u, gdje je grupa snimila i svoj prvi album uživo [[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]. Ovo je ujedno bio drugi album Crvene jabuke koji je producirao [[Nikša Bratoš]]. == Spisak pjesama == Tekstovi svih pjesama djelo su Zlatana Arslanagića. #''To mi radi'' #''Tuga ti i ja'' #''Nek' vrijeme mijenja se'' #''Volio bih da si tu'' #''Šetajući daljinama'' #''Čarolija (kad prestane)'' #''Riznice sjećanja'' #''Ostani'' #''Na oluje navikli smo'' #''Ne dam da ovaj osjećaj ode'' #''Ples nevjernih godina'' #''Tamo gdje ljubav počinje'' == Članovi grupe == * [[Darko Jelčić]] - bubnjevi, udaraljke * [[Dražen Žerić]] - Žera, glavni vokali * [[Zlatko Arslanagić]] - Zlaja, gitare, tekstopisac * [[Zlatko Volarević]], klavijature * [[Branko Sauka]], bas - gitara * Nikša Bratoš, gitara == Reference == {{reference}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1989.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 1j7r5if8qrab1ft8o8nvlvweqzgki9r 3843092 3843080 2026-05-10T07:10:27Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/IV LOZA|IV LOZA]] ([[User talk:IV LOZA|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Nerko65|Nerko65]] 3729438 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Crvena jabuka | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 1989. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] | Dužina = | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = februar − mart 1989. u studiju "[[Rockoko]]", [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Sanjati (album)|Sanjati]]<br>1988 | Ovaj album = Tamo gdje ljubav počinje<br>1989 | Sljedeći album = [[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]<br>1990 }} '''Tamo gdje ljubav počinje''' je četvrti studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] grupe [[Crvena jabuka]], objavljen 1989. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.discogs.com/Crvena-Jabuka-Tamo-Gdje-Ljubav-Po%C4%8Dinje/release/2385424|title = Crvena Jabuka – Tamo Gdje Ljubav Počinje (1989, Vinyl)}}</ref> Album se uglavnom sastoji od ljubavnih pjesama, uz 6 singlova. Nakon objave albuma uslijedila je turneja koja je trajala skoro do početka 1990. godine. Najznačajniji koncert održan je u [[Arena sportova|Areni sportova]] u [[Zagreb]]u, gdje je grupa snimila i svoj prvi album uživo [[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]. Ovo je ujedno bio i prvi album koji je producirao [[Nikša Bratoš]]. == Spisak pjesama == Tekstovi svih pjesama djelo su Zlatana Arslanagića. #''To mi radi'' #''Tuga ti i ja'' #''Nek' vrijeme mijenja se'' #''Volio bih da si tu'' #''Šetajući daljinama'' #''Čarolija (kad prestane)'' #''Riznice sjećanja'' #''Ostani'' #''Na oluje navikli smo'' #''Ne dam da ovaj osjećaj ode'' #''Ples nevjernih godina'' #''Tamo gdje ljubav počinje'' == Članovi grupe == * [[Darko Jelčić]] - bubnjevi, udaraljke * [[Dražen Žerić]] - Žera, glavni vokali * [[Zlatko Arslanagić]] - Zlaja, gitare, tekstopisac * [[Zlatko Volarević]], klavijature * [[Branko Sauka]], bas - gitara * Nikša Bratoš, gitara == Reference == {{reference}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1989.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 1epece71ep9u4f8z07xr4ejobw2e4ja 0 494711 3843203 3473633 2026-05-10T11:55:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nematerijalna kulturna baština | vrsta_baštine = Šljivovica | slika = Šljivovica (Serbian Slivovitz).jpg | širina slike = 80px | opis_slike = Šljivovica iz [[Valjevo|Valjeva]] u [[Srbija|Srbiji]] | regija = [[Evropa]] | institucija = | država = {{ZID|Srbija}} | mjesto = | zajednica = | predlagač = Ministarstvo kulture Srbije, pripremio Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u [[Beograd]]u. | kriterij = | datum_upisa_u_nkb = | lista_upisa_elementa = Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva | unesco_oznaka = 01882 | unesco_datum_upisa = 2022. | lokacija_upisa = [https://ich.unesco.org/en/RL/social-practices-and-knowledge-related-to-the-preparation-and-use-of-the-traditional-plum-spirit-ljivovica-01882 UNESCO] | veb-sajt = }} '''Šljivovica''' (ili šljiva) je tradicionalno žestoko bezbojno ili žućkasto [[alkohol]]no piće tipa [[rakija|rakije]] koje se pravi od [[šljiva|šljive]]. Pravi se tako što dolazi do vrenja [[komina|komine]] (kljuka, cefre, džibre), a onda i njegove [[destilacija|destilacije]] u [[kazan za pečenje rakije|kazanu za pečenje rakije]] u dva navrata. Poslije prve destilacije se dobija tzv. ''meka'' rakija, a poslije druge destilacije ''prepečenica''. Meka rakija se koristi kao dodatak čaju, a prepečenica kao piće. Proizvodi se u istočnoj [[Evropa|Evropi]] ([[Bugarska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Poljska]] i [[Rumunija]]), na [[Balkan]]u ([[Slovenija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Hrvatska]] i [[Srbija]]), i dijelu Evrope ([[Austrija]], [[Njemačka]] i [[Italija]]). [[File:Branje šljive.jpg|mini|160px|lijevo|Ručno branje [[šljiva]] koje obezbjeđuje kvalitetne plodove za dobijanje rakije]] [[File:Komina.jpg|mini|160px|lijevo|Komina u fazi vrijenja]] [[File:Muzej Sirogojno 080.jpg|mini|160px|lijevo|Kazan za pečenje šljivovice tipa "čučavac" u Muzeju "Staro selo" - [[Sirogojno]] ([[Čajetina]])]] == Proizvodnja == Šljivovica je rakija koja se dobija destilacijom fermentisane komine, kljuka ili soka šljive sa najmanje 25% vol. Jednokratnom destilacijom se dobija sirova meka rakija dok u promet kao prepečenica ide šljivovica dobijena dvostrukom destilacijom sa 40-45% vol. Osnovne operacije pri proizvodnji šljivovice su:<ref>[https://www.sljivovica.net/ - Rakija Šljivovica, 11.12.2022]</ref> * Branje plodova se obično obavlja ručno protresanjem stabala. Plodovi pri ovakvoj berbi padaju na zemlju što dovodi do prljanja i oštećenja pa je poželjno da se prostor oko stabala prekrije najlonom. U industrijskom sektoru ili kod pojednih proizvodjača, berba se izvodi uredjajima na hidrauličnom ili mehaničkom principu * Sakupljeni plodovi se odvoze na pranje da bi se uklonile eventualne nečistoće i nepoželjna mikroflora. * usitnjavanje, * Fermetacija nastupa nakon punjenje posuda za vrenje što se obavlja u jednom danu. Punjenje u većim vremenskim razmacima je veoma opasno, jer može izazvati ukiseljavanje i najbolje ukomljene šljive. Ukomljenu šljivu nije dobro držati u otvorenim sudovima, jer pod uticajem [[kiseonik]]a iz vazduha stvaraju se uslovi za rad sirćetnih bakterija i gornji deo komine će se ukiseliti i propasti. Sudove je potrebno dobro povezati pokrivenim najlonima i obavezno obezbijediti izlazak [[ugljen-dioksid]]a iz fermentisanog kljuka. Za razliku od šećera, koji nikako ne treba dodavati u toku fermentacije šljiva, jer se time uništava kvalitet rakije, enzimi i kvasac se uglavnom mogu primenjivati tokom ovog procesa. Ne radi se o hemiji, već o biohemiji, a biohemijski procesi se dešavaju u prirodi, pa čak i u nama. Kvasci trebaju svojim metabolizmom da daju većinom etanol i jedinjenja koja doprinose aromatskom kompleksu i koji u datim uslovima mogu izneti fermentaciju do kraja. Ovaj uslov nije uvijek lako obezbijediti. Kada prestane izdvajanje CO2 i klobuk potone može se pretpostaviti da je vrenje završeno. * Destilacija se obavlja na jednostavnim kazanima za destilaciju. Kazan se nikad ne puni do vrha već do nekih 60%. Prvim pečenjem se dobija rakija jačine oko 30% vol takozvana meka rakija. Za dobijanje kvalitetne šljivovice vrši se prepek dobijene sirove meke rakije. Obavezno je izdvajanje prvenca u količini od 0.5-1.5%. Srednji tok ili srce se izdvaja sve dok prosečna količina alkohola koja se prikuplja ne predje 60% vol. Nakon toga se odvaja patočna frakcija * Odležavanje se najčešće obavlja u hrastovoj burad. U promet ide kao bezbojna ili kao obojena. <ref>[https://www.premiumsrbija.rs/rakija/sljivovica-zauvek-srpski-brend/ - Šljivovica na listi UNESCO-a, 11.12.2022]{{Mrtav link}}</ref> == Nematerijalna svjetska baština == Rakija šljivovica upisana je na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Srbije koji objedinjuje kompleksna znanja i vještine za pripremu pića u kućnom okruženju kao i njegovu upotrebu u svakodnevnim i ritualnim obredima. Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 3. decembra u [[Rabat]]u, u [[Maroko|Maroku]]. Ministarstvo kulture Srbije je 2021. godine nominovalo šljivovicu za UNESCO Reprezentativnu listu, a nominaciju je pripremio Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u [[Beograd]]u.<ref>[https://www.slobodnaevropa.org/a/sljivovica-sljiva-unesco-srbija-rakija-/32157140.html Radio slobodna Evropa - Šljivovica upisana na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa UNESCO-a, 1.12.2022]</ref> === Sorte šljiva u Srbiji === U Srbiji je na oko 150 000 hektara zasađeno oko 42 miliona stabala šljive, a rod je oko 450 000 tona dok blizu 64% ode na proizvodnju šljivovice. Za proizvodnju rakija u Srbiji se koristi više sorti šljiva: * Požegača (madžarka, bistrica, cepača) sazrijeva krajem augusta ili u prvoj polovini septembra. U punoj zrelosti kožica postaje izrazito plava s obilnim pepeljkom. Daje vrlo aromatičnu i pitku rakiju šljivovicu, najbolju od svih voćnih rakija. Meso mijenja boju od žutozelene u zlatnožutu i odvaja se potpuno od koštice. Količina šećera se kreće između 10% i 14%. Ukupne kiseline je od 0,5% do 0,6%. Od 100&nbsp;kg šljiva prosečno se dobija oko 13 litara 50% rakije. * Čačanka sazrijeva krajem jula i početkom augusta. Plod je srednje krupan (30 do 40 g), loptastojajast sa uzdužnom brazdom. Peteljka je kratka. Pokožica je tanka, tamnoplava, čvrsta, pokrivena jasno izraženim pepeljkom, privlačnog izgleda. Meso je zelenkastožuto. Koštica je srednje krupna. Plod sadrži 10,5% ukupnih šećera, 1,1% ukupnih kiselina. * Crvena ranka (crvenjača, šumadinka, darosavka, drenovka) sazreva u prvoj polovini augusta. U punoj zrelosti mijenja se boja pokožice od crvenoplave u plavocrvenu. Mozokrpa menja boju od žutozelenkaste u zlatnožutu. Daje plod sa 10 do 14% šećera, ukupnih kiselina oko 0,9%. Prema ovome, od 100&nbsp;kg šljiva prosječno bi se moglo dobiti oko 13 litara 50% rakije. Rakija je kvalitetna, ali ne kao od požegače od koje se razlikuje specifičnom sortnom aromom nešto lošijom od arome požegače. * Metlaš (metlara, pošarka, ranka, dragačica, okruglica) ima plod bogat šećerom pa je i prinos alkohola veći. Rakija je čista, bez posebno istaknutih svojstava i dosta je pitka. * Trnovača (piskavac, cerevački piskavac) sadrži 10-13% šećera i oko 1% kiseline u plodu. Na košticu otpada oko 3,5%. Daje rakiju srednjeg kvaliteta. * Moravka je količinom šećera slična crvenoj ranki. Rakija od nje je srednjeg kvaliteta, a znatno se popravlja u kombinaciji sa požegačom. * Džanarika (mirobolona) najčešće sadrži 5-11% šećera i 1-2,5% ukupnih kiselina. Na koštice otpada prosječno oko 7%. Rakija od džanarike je slabija od svih rakija od šljiva. * Stenli (uvezena) sazrijeva u drugoj polovini augusta, nekoliko dana prije požegače. Plod je krupan (30-35 g) što je za oko 30% više od požegače, tamnoplave boje. Koštica je umjereno krupna i u vinogradskoj zoni se odvaja od mesa. Mezokarp je čvrst, žute boje i osrednjeg kvaliteta. Plod sadrži 10,3% ukupnih šećera i 1,3% ukupnih kiselina. Priprema za dobijanje šljivovice ima više faza u koje su uključeni svi članovi porodice i susjedstvo. Šljive se najčešće uzgajaju na porodičnim imanjima i beru u jesen. Proces vrenja traje 20 do 30 dana u drvenim kacama, a zatim slijedi postupak pečenja (destilacija) u ručno rađenim [[bakar]]nim posudama kako bi se dobila blaga rakija. Drugom destilacijom dobija se jača rakija. Posljednja faza je odležavanje u buretu, obično od hrastovine, najmanje godinu dana. U pojašnjenju UNESCO-a o šljivovici stoji: "Koristi se u svečanim prilikama i tokom porodičnih slavlja, sa šljivovicom se nazdravlja sa željama za zdravlje i blagostanje. Također je važan dio [[Gastronomija|gastronomije]] i tradicionalne medicine, s dodanim ljekovitim biljem ili voćem za dobivanje lijekova protiv prehlade i bolova ili antiseptika".<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/social-practices-and-knowledge-related-to-the-preparation-and-use-of-the-traditional-plum-spirit-ljivovica-01882 UNESCO - Društvene prakse i znanja vezana za proizvodnju i upotrebu tradicionalne rakije od šljive – šljivovice - UNESCO, 1.12.2022]</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Slivovitz}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Srbiji]] [[Kategorija:Alkoholna pića]] haekrjmeohch0rksem62fqnzxholox5 0 496206 3843082 3729440 2026-05-10T06:46:08Z IV LOZA 180522 /* Članovi grupe */ 3843082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Uzmi me (kad hoćeš ti) | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 1990. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[novi talas]], balada | Dužina = | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = [[Dom sportova]] u Zagrebu | Fotografija = | Dizajn = | Kompozitor = [[Zlatko Arslanagić]] | Kritike = | Prošli album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 | Ovaj album = Uzmi me (kad hoćeš ti)<br>1990 | Sljedeći album = [[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]<br>1991 }} '''Uzmi me (kad hoćeš ti)''' dvostruki je uživo album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], snimljen tokom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] turneje 1989. godine i promocije četvrtog studijskog albuma [[Tamo gdje ljubav počinje]]. Objavila ga je u [[Compact disc|CD]] i dvostrukom [[Long play|LP]] izdanju zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 1990, godinu dana nakon njihovog koncerta održanog u [[zagreb]]ačkom [[Dom sportova|Domu sportova]]. Sadrži dvadeset i pet pjesama, a jedna od zanimljivosti na albumu je pjesma ''"[[Bacila je sve niz rijeku / Pogrešan broj|Bacila je sve niz rijeku]]"'' koju je prvobitno izvela sarajevska pop-rok grupa [[Indexi]]. Ovaj album s koncertne turneje predstavlja muzički dokument kojim je zabilježen vrhunac popularnosti Crvene jabuke i zadnja koncertna turneja prije događaja tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Ujedno, on predstavlja još jednu potvrdu uspjeha [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]] na području bivše Jugoslavije. Producent je [[Nikša Bratoš]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/275752-Crvena-Jabuka-Uzmi-Me-Kad-Ho%C4%87e%C5%A1-Ti-Live|title= ''Crvena jabuka - Uzmi me (kad hoćeš ti) Live''|work= discogs.com|access-date= 20. 4. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == === CD1 === # "[[Sve što imaš ti]]" # "Neka se sanja" # "[[Zovu nas ulice]]" # "Nek' te on ljubi" # "Nema više vremena" # "Otrov" # "[[Ostani]]" # "[[S tvojih Usana]]" # "[[Volio bih da si tu]]" # "Tugo nesrećo" # "[[Za sve ove godine (pjesma)|Za sve ove godine]]" # "Uzmi me (kad hoćeš ti)" # "Kad se kazaljke poklope" === CD2 === # "[[Bacila je sve niz rijeku]]" # "[[Tuga ti i ja]]" # "[[Ti znaš]]" # "[[Ne dam da ovaj osjećaj ode]]" # "[[Tamo gdje ljubav počinje (pjesma)|Tamo gdje ljubav počinje]]" # "[[Ima nešto od srca do srca]]" # "[[Bježi kišo s prozora]]" # "[[Dirlija]]" # "[[Sviđa mi se ova stvar]]" # "[[To mi radi]]" # "[[Sanjati]]" # "Suzo moja strpi se" == Članovi grupe == * [[Zlatko Arslanagić]] – akustična i [[električna gitara]] * [[Dražen Žerić]] - Žera – vokal * [[Darko Jelčić]] – [[bubnjevi]], udaraljke * [[Branko Sauka]] – [[bas-gitara]] * [[Zlatko Volarević]], [[sintisajzer|klavijature]] * [[Igor Ivanović]] - solo gitara, gitara. == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi uživo iz 1990.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 0knqqsdi34n9dx39ad90fzufb2csh22 3843091 3843082 2026-05-10T07:03:43Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/IV LOZA|IV LOZA]] ([[User talk:IV LOZA|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Nerko65|Nerko65]] 3729440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Uzmi me (kad hoćeš ti) | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 1990. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]], [[novi talas]], balada | Dužina = | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = [[Dom sportova]] u Zagrebu | Fotografija = | Dizajn = | Kompozitor = [[Zlatko Arslanagić]] | Kritike = | Prošli album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 | Ovaj album = Uzmi me (kad hoćeš ti)<br>1990 | Sljedeći album = [[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]<br>1991 }} '''Uzmi me (kad hoćeš ti)''' dvostruki je uživo album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], snimljen tokom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] turneje 1989. godine i promocije četvrtog studijskog albuma [[Tamo gdje ljubav počinje]]. Objavila ga je u [[Compact disc|CD]] i dvostrukom [[Long play|LP]] izdanju zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 1990, godinu dana nakon njihovog koncerta održanog u [[zagreb]]ačkom [[Dom sportova|Domu sportova]]. Sadrži dvadeset i pet pjesama, a jedna od zanimljivosti na albumu je pjesma ''"[[Bacila je sve niz rijeku / Pogrešan broj|Bacila je sve niz rijeku]]"'' koju je prvobitno izvela sarajevska pop-rok grupa [[Indexi]]. Ovaj album s koncertne turneje predstavlja muzički dokument kojim je zabilježen vrhunac popularnosti Crvene jabuke i zadnja koncertna turneja prije događaja tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Ujedno, on predstavlja još jednu potvrdu uspjeha [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]] na području bivše Jugoslavije. Producent je [[Nikša Bratoš]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/275752-Crvena-Jabuka-Uzmi-Me-Kad-Ho%C4%87e%C5%A1-Ti-Live|title= ''Crvena jabuka - Uzmi me (kad hoćeš ti) Live''|work= discogs.com|access-date= 20. 4. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == === CD1 === # "[[Sve što imaš ti]]" # "Neka se sanja" # "[[Zovu nas ulice]]" # "Nek' te on ljubi" # "Nema više vremena" # "Otrov" # "[[Ostani]]" # "[[S tvojih Usana]]" # "[[Volio bih da si tu]]" # "Tugo nesrećo" # "[[Za sve ove godine (pjesma)|Za sve ove godine]]" # "Uzmi me (kad hoćeš ti)" # "Kad se kazaljke poklope" === CD2 === # "[[Bacila je sve niz rijeku]]" # "[[Tuga ti i ja]]" # "[[Ti znaš]]" # "[[Ne dam da ovaj osjećaj ode]]" # "[[Tamo gdje ljubav počinje (pjesma)|Tamo gdje ljubav počinje]]" # "[[Ima nešto od srca do srca]]" # "[[Bježi kišo s prozora]]" # "[[Dirlija]]" # "[[Sviđa mi se ova stvar]]" # "[[To mi radi]]" # "[[Sanjati]]" # "Suzo moja strpi se" == Članovi grupe == * [[Zlatko Arslanagić]] – akustična i [[električna gitara]] * [[Dražen Žerić]] - Žera – vokali * [[Darko Jelčić]] – [[bubnjevi]], udaraljke * [[Srđan Šerbedžija]] – [[bas-gitara]] * [[Zlatko Volarević]], [[sintisajzer|klavijature]] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi uživo iz 1990.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 293ei6w6166l2i0jntmk64ilnu3bf1a 14 496274 3843172 3480436 2026-05-10T11:05:18Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Glacijalnoerozivni oblici reljefa]] na [[Kategorija:Glacijalnoerozijski oblici reljefa]] bez ostavljanja preusmjerenja 3480436 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa|Glacijalni]] [[Kategorija:Glacijalni oblici reljefa|Erozivni]] sztsygjlo7nfzvvpu6zijg9q1d0tl54 3843179 3843172 2026-05-10T11:08:23Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843179 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa|Glacijalni]] [[Kategorija:Glacijalni oblici reljefa|Erozivni]] he1ex0m313r7a38tg2atb1aylnjkdl2 0 497665 3843085 3729443 2026-05-10T06:48:10Z IV LOZA 180522 /* Članovi grupe */ 3843085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Nekako s proljeća | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 1991. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]], balada | Dužina = 45:07 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = 1991. | Fotografija = Roko Paparazzo | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 | Ovaj album = Nekako s proljeća (album)<br>1991 | Sljedeći album = [[U tvojim očima]]<br>1996 }} '''Nekako s proljeća''' jest peti studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]] u aprilu 1991. Snimljen je u studiju Rockoko vlasnika Želimira Babogredca u mjestu [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Muziku i tekst napisao je gitarist ovog sastava [[Zlatko Arslanagić]], kojem će ovo biti zadnji album s Crvenom jabukom. Prva pjesma ''"Moje najmilije"'' odsvirana je u bržem [[ritam|ritmu]] bluz rok muzike s istaknutom usnom harmonikom [[Neven Mijač|Nevena Mijača]] i solom [[Zoran Šerbedžija|Zorana Šerbedžije]] na električnoj gitari u sredini pjesme. Naredna pjesma ''"Da nije ljubavi"'' predstavlja zanimljivu kombinaciju [[rokenrol]]a i muzike dalmatinskih klapa u refrenu. Za njom slijedi pjesma po kojoj je album i dobio ime, a otpjevali su je [[Dražen Žerić]] i nekadašnji doajen sarajevske muzičke scene [[Kemal Monteno]], koji je unio [[Šansona|šansonjerski]] duh u ovu pjesmu. Odsvirana je u umjerenom latino ritmu sa povremenim solo dionicama na električnoj gitari. Osim Kemala Montena, gostujući muzičar bio je i zagrebački jazz saksofonist [[Miroslav Sedak - Benčić]] Pored prve tri pjesma s početka albuma, posebno se ističe balada ''"Da znaš da me boliš"'' kao i plesne pjesme ''"Crvena jabuka"'' i ''"6:00"'' koje predstavljaju povratak na njihov zvuk s [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]]. Zadnja pjesma ''"Nemoj da sudiš preoštro o meni"'' odsvirana je u umjerenom [[swing]] ritmu, koji je u to vrijeme popularisao [[Belgija|belgijski]] sastav [[Vaya Con Dios]]. Većina pjesama bile su hitovi i često su se u to vrijeme mogle čuti na tadašnjim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] radio i televijskim stanicama. Album je naišao na dobar prijem kod slušalačke publike, a njegovo objavljivanje predstavlja jedan od zadnjih značajnih događaja na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zbog događaja koji su se u to vrijeme događali na području bivše Jugoslavije muzičari iz ovog sarajevskog pop rok sastava odustali su od koncertne turneje. Fotografiju je uradio Roko Paparazzo, a dizajn za omot Davor Papić. Snimatelj i producent bio je [[Nikša Bratoš]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/368720-Crvena-Jabuka-Nekako-S-Prolje%C4%87a|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= discogs.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.45worlds.com/vinyl/album/lp61f2034116|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= 45worlds.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == #"Moje Najmilije" 4:00 #"Da nije ljubavi" 3:37 #"Nekako s proljeća" 4:46 #"Pusti neka gori" 2:47 #"6:00" 3:44 #"100 pijanih noći" 4:05 #"Da znaš da me boliš" 2:50 #"Crvena jabuka" 4:05 #"Hajde, dođi mi" 3:19 #"Srce si mi slomila" 4:52 #"Samo da me ne iznevjeriš ti" 3:54 #"Nemoj da sudiš preoštro o meni" 3:33 == Članovi grupe == *Dražen Žerić - Žera, vokal *Zlatko Arslanagić - Zlaja, akustična i električna gitara, kompozitor, tekstopisac *Zoran Šerbedžija - Zoka, električna gitara *Darko Jelčić - Cunja, bubnjevi *Zlatko Volarević, klavijature *Branko Sauka, bas gitara === Ostali === *Nikša Bratoš, gitara, prateći vokal, [[mandolina]], [[saksofon]] i melodika *Miroslav Sedak - Benčić, saksofon *Lidija Reić, prateći vokal *Neven Mijač, usna harmonika *Aleksandra Rutonić, prateći vokal == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 2mngj6zcsusxk0uukl82c63cz3vcx59 3843087 3843085 2026-05-10T06:54:00Z IV LOZA 180522 /* */ 3843087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Nekako s proljeća | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 1991. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]], balada | Dužina = 45:07 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = 1991. | Fotografija = Roko Paparazzo | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 | Ovaj album = Nekako s proljeća (album)<br>1991 | Sljedeći album = [[U tvojim očima]]<br>1996 }} '''Nekako s proljeća''' jest peti studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]] u aprilu 1991. Snimljen je u studiju Rockoko vlasnika Želimira Babogredca u Zagrebu. Muziku i tekst napisao je gitarist ovog sastava [[Zlatko Arslanagić]], kojem će ovo biti zadnji album s Crvenom jabukom. Prva pjesma ''"Moje najmilije"'' odsvirana je u bržem [[ritam|ritmu]] bluz rok muzike s istaknutom usnom harmonikom [[Neven Mijač|Nevena Mijača]] i solom [[Zoran Šerbedžija|Zorana Šerbedžije]] na električnoj gitari u sredini pjesme. Naredna pjesma ''"Da nije ljubavi"'' predstavlja zanimljivu kombinaciju [[rokenrol]]a i muzike dalmatinskih klapa u refrenu. Za njom slijedi pjesma po kojoj je album i dobio ime, a otpjevali su je [[Dražen Žerić]] i nekadašnji doajen sarajevske muzičke scene [[Kemal Monteno]], koji je unio [[Šansona|šansonjerski]] duh u ovu pjesmu. Odsvirana je u umjerenom latino ritmu sa povremenim solo dionicama na električnoj gitari. Osim Kemala Montena, gostujući muzičar bio je i zagrebački jazz saksofonist [[Miroslav Sedak - Benčić]] čiji je to posljednji snimak. Pored prve tri pjesma s početka albuma, posebno se ističe balada ''"Da znaš da me boliš"'' kao i plesne pjesme ''"Crvena jabuka"'' i ''"6:00"'' koje predstavljaju povratak na njihov zvuk s [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]]. Zadnja pjesma ''"Nemoj da sudiš preoštro o meni"'' odsvirana je u umjerenom [[swing]] ritmu, koji je u to vrijeme popularisao [[Belgija|belgijski]] sastav [[Vaya Con Dios]]. Većina pjesama bile su hitovi i često su se u to vrijeme mogle čuti na tadašnjim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] radio i televijskim stanicama. Album je naišao na dobar prijem kod slušalačke publike, a njegovo objavljivanje predstavlja jedan od zadnjih značajnih događaja na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zbog događaja koji su se u to vrijeme događali na području bivše Jugoslavije muzičari iz ovog sarajevskog pop rok sastava odustali su od koncertne turneje. Fotografiju je uradio Roko Paparazzo, a dizajn za omot Davor Papić. Snimatelj i producent bio je [[Nikša Bratoš]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/368720-Crvena-Jabuka-Nekako-S-Prolje%C4%87a|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= discogs.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.45worlds.com/vinyl/album/lp61f2034116|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= 45worlds.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == #"Moje Najmilije" 4:00 #"Da nije ljubavi" 3:37 #"Nekako s proljeća" 4:46 #"Pusti neka gori" 2:47 #"6:00" 3:44 #"100 pijanih noći" 4:05 #"Da znaš da me boliš" 2:50 #"Crvena jabuka" 4:05 #"Hajde, dođi mi" 3:19 #"Srce si mi slomila" 4:52 #"Samo da me ne iznevjeriš ti" 3:54 #"Nemoj da sudiš preoštro o meni" 3:33 == Članovi grupe == *Dražen Žerić - Žera, vokal *Zlatko Arslanagić - Zlaja, akustična i električna gitara, kompozitor, tekstopisac *Zoran Šerbedžija - Zoka, električna gitara *Darko Jelčić - Cunja, bubnjevi *Zlatko Volarević, klavijature *Branko Sauka, bas gitara === Ostali === *Nikša Bratoš, gitara, prateći vokal, [[mandolina]], [[saksofon]] i melodika *Miroslav Sedak - Benčić, saksofon *Lidija Reić, prateći vokal *Neven Mijač, usna harmonika *Aleksandra Rutonić, prateći vokal == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 4escbq17k83m9ws6u2ab66sxmp6e65c 3843088 3843087 2026-05-10T06:56:18Z IV LOZA 180522 /* */ 3843088 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Nekako s proljeća | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 13.05.1991. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]], balada | Dužina = 45:07 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = februara, marta 1991 god. | Fotografija = Roko Paparazzo | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 | Ovaj album = Nekako s proljeća (album)<br>1991 | Sljedeći album = [[U tvojim očima]]<br>1996 }} '''Nekako s proljeća''' jest peti studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 13.05.1991 god. Snimljen je u studiju Rockoko vlasnika Želimira Babogredca u Zagrebu. Muziku i tekst napisao je gitarist ovog sastava [[Zlatko Arslanagić]], kojem će ovo biti zadnji album s Crvenom jabukom. Prva pjesma ''"Moje najmilije"'' odsvirana je u bržem [[ritam|ritmu]] bluz rok muzike s istaknutom usnom harmonikom [[Neven Mijač|Nevena Mijača]] i solom [[Zoran Šerbedžija|Zorana Šerbedžije]] na električnoj gitari u sredini pjesme. Naredna pjesma ''"Da nije ljubavi"'' predstavlja zanimljivu kombinaciju [[rokenrol]]a i muzike dalmatinskih klapa u refrenu. Za njom slijedi pjesma po kojoj je album i dobio ime, a otpjevali su je [[Dražen Žerić]] i nekadašnji doajen sarajevske muzičke scene [[Kemal Monteno]], koji je unio [[Šansona|šansonjerski]] duh u ovu pjesmu. Odsvirana je u umjerenom latino ritmu sa povremenim solo dionicama na električnoj gitari. Osim Kemala Montena, gostujući muzičar bio je i zagrebački jazz saksofonist [[Miroslav Sedak - Benčić]] čiji je to posljednji snimak. Pored prve tri pjesma s početka albuma, posebno se ističe balada ''"Da znaš da me boliš"'' kao i plesne pjesme ''"Crvena jabuka"'' i ''"6:00"'' koje predstavljaju povratak na njihov zvuk s [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]]. Zadnja pjesma ''"Nemoj da sudiš preoštro o meni"'' odsvirana je u umjerenom [[swing]] ritmu, koji je u to vrijeme popularisao [[Belgija|belgijski]] sastav [[Vaya Con Dios]]. Većina pjesama bile su hitovi i često su se u to vrijeme mogle čuti na tadašnjim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] radio i televijskim stanicama. Album je naišao na dobar prijem kod slušalačke publike, a njegovo objavljivanje predstavlja jedan od zadnjih značajnih događaja na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zbog događaja koji su se u to vrijeme događali na području bivše Jugoslavije muzičari iz ovog sarajevskog pop rok sastava odustali su od koncertne turneje. Fotografiju je uradio Roko Paparazzo, a dizajn za omot Davor Papić. Snimatelj i producent bio je [[Nikša Bratoš]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/368720-Crvena-Jabuka-Nekako-S-Prolje%C4%87a|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= discogs.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.45worlds.com/vinyl/album/lp61f2034116|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= 45worlds.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == #"Moje Najmilije" 4:00 #"Da nije ljubavi" 3:37 #"Nekako s proljeća" 4:46 #"Pusti neka gori" 2:47 #"6:00" 3:44 #"100 pijanih noći" 4:05 #"Da znaš da me boliš" 2:50 #"Crvena jabuka" 4:05 #"Hajde, dođi mi" 3:19 #"Srce si mi slomila" 4:52 #"Samo da me ne iznevjeriš ti" 3:54 #"Nemoj da sudiš preoštro o meni" 3:33 == Članovi grupe == *Dražen Žerić - Žera, vokal *Zlatko Arslanagić - Zlaja, akustična i električna gitara, kompozitor, tekstopisac *Zoran Šerbedžija - Zoka, električna gitara *Darko Jelčić - Cunja, bubnjevi *Zlatko Volarević, klavijature *Branko Sauka, bas gitara === Ostali === *Nikša Bratoš, gitara, prateći vokal, [[mandolina]], [[saksofon]] i melodika *Miroslav Sedak - Benčić, saksofon *Lidija Reić, prateći vokal *Neven Mijač, usna harmonika *Aleksandra Rutonić, prateći vokal == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] mfe896w0dl9o3nmahtx8xmdod172rju 3843089 3843088 2026-05-10T06:59:49Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/IV LOZA|IV LOZA]] ([[User talk:IV LOZA|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Nerko65|Nerko65]] 3729443 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Nekako s proljeća | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] | Cover = | Background = | Izdat = 1991. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]], balada | Dužina = 45:07 | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Nikša Bratoš]] | Ton majstor = | Snimljen = 1991. | Fotografija = Roko Paparazzo | Dizajn = [[Davor Papić]] | Kritike = | Prošli album = [[Tamo gdje ljubav počinje]]<br>1989 | Ovaj album = Nekako s proljeća (album)<br>1991 | Sljedeći album = [[U tvojim očima]]<br>1996 }} '''Nekako s proljeća''' jest peti studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]]-[[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]], kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]] u aprilu 1991. Snimljen je u studiju Rockoko vlasnika Želimira Babogredca u mjestu [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Muziku i tekst napisao je gitarist ovog sastava [[Zlatko Arslanagić]], kojem će ovo biti zadnji album s Crvenom jabukom. Prva pjesma ''"Moje najmilije"'' odsvirana je u bržem [[ritam|ritmu]] bluz rok muzike s istaknutom usnom harmonikom [[Neven Mijač|Nevena Mijača]] i solom [[Zoran Šerbedžija|Zorana Šerbedžije]] na električnoj gitari u sredini pjesme. Naredna pjesma ''"Da nije ljubavi"'' predstavlja zanimljivu kombinaciju [[rokenrol]]a i muzike dalmatinskih klapa u refrenu. Za njom slijedi pjesma po kojoj je album i dobio ime, a otpjevali su je [[Dražen Žerić]] i nekadašnji doajen sarajevske muzičke scene [[Kemal Monteno]], koji je unio [[Šansona|šansonjerski]] duh u ovu pjesmu. Odsvirana je u umjerenom latino ritmu sa povremenim solo dionicama na električnoj gitari. Osim Kemala Montena, gostujući muzičar bio je i zagrebački jazz saksofonist [[Miroslav Sedak - Benčić]] Pored prve tri pjesma s početka albuma, posebno se ističe balada ''"Da znaš da me boliš"'' kao i plesne pjesme ''"Crvena jabuka"'' i ''"6:00"'' koje predstavljaju povratak na njihov zvuk s [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]]. Zadnja pjesma ''"Nemoj da sudiš preoštro o meni"'' odsvirana je u umjerenom [[swing]] ritmu, koji je u to vrijeme popularisao [[Belgija|belgijski]] sastav [[Vaya Con Dios]]. Većina pjesama bile su hitovi i često su se u to vrijeme mogle čuti na tadašnjim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] radio i televijskim stanicama. Album je naišao na dobar prijem kod slušalačke publike, a njegovo objavljivanje predstavlja jedan od zadnjih značajnih događaja na [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zbog događaja koji su se u to vrijeme događali na području bivše Jugoslavije muzičari iz ovog sarajevskog pop rok sastava odustali su od koncertne turneje. Fotografiju je uradio Roko Paparazzo, a dizajn za omot Davor Papić. Snimatelj i producent bio je [[Nikša Bratoš]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/368720-Crvena-Jabuka-Nekako-S-Prolje%C4%87a|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= discogs.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.45worlds.com/vinyl/album/lp61f2034116|title= ''Crvena jabuka: Nekako s proljeća''|work= 45worlds.com|access-date= 24. 3. 2023}}</ref> == Spisak pjesama == #"Moje Najmilije" 4:00 #"Da nije ljubavi" 3:37 #"Nekako s proljeća" 4:46 #"Pusti neka gori" 2:47 #"6:00" 3:44 #"100 pijanih noći" 4:05 #"Da znaš da me boliš" 2:50 #"Crvena jabuka" 4:05 #"Hajde, dođi mi" 3:19 #"Srce si mi slomila" 4:52 #"Samo da me ne iznevjeriš ti" 3:54 #"Nemoj da sudiš preoštro o meni" 3:33 == Članovi grupe == *Dražen Žerić - Žera, vokal *Zlatko Arslanagić - Zlaja, akustična i električna gitara, kompozitor, tekstopisac *Zoran Šerbedžija - Zoka, električna gitara *Darko Jelčić - Cunja, bubnjevi *Zlatko Volarević, klavijature === Ostali === *Branko Sauka, bas-gitara *Nikša Bratoš, gitara, prateći vokal, [[mandolina]], [[saksofon]] i melodika *Miroslav Sedak - Benčić, saksofon *Lidija Reić, prateći vokal *Neven Mijač, usna harmonika *Aleksandra Rutonić, prateći vokal == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] mengc7ts100pe12kssbsqcowldrgjq5 0 499811 3843068 3835822 2026-05-10T05:05:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843068 wikitext text/x-wiki '''Zhang Jike''' (mandarinski: 张继科) jedan je od najpoznatijih i najpriznatijih kineskih [[Stoni tenis|stonoteniser]]<nowiki/>a svih vremena.<ref name="ITTF profiles">{{Cite web|url=http://www.ittf.com/biography/biography_web_details.asp?Player_ID=110553|title=ITTF player's profile|publisher=International Table Tennis Federation|access-date=7. 8. 2010}}</ref><ref name="ITTF statistics">{{Cite web|url=http://www.ittf.com/ittf_stats/All_events3.asp?ID=8537|title=ITTF Statistics|publisher=International Table Tennis Federation|access-date=13. 11. 2011}}</ref> Rođen je 16. februara 1988. godine. Zhang Jike je postao četvrti igrač u istoriji stonog tenisa koji je osvojio Grand Slam u karijeri kada je osvojio zlato u muškom singlu na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.<ref>{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/sports/london-olympics-2012/news/Chinas-Zhang-wins-mens-table-tennis-gold/articleshow/15329920.cms|title=China's Zhang wins men's table tennis gold|access-date=2. 8. 2012|work=The Times Of India}}</ref> Prva tri osvajača Grand Slama su Jan-Ove Waldner (1992.), Liu Guoliang (1999.) i Kong Linghui (2000.). Zhang je osvojio Grand Slam za samo 445 dana. U okviru toga je osvojio, uzastopno, prvo WTTC 2011, zatim Svjetski kup 2011, a zatim Olimpijske igre u Londonu 2012, što je značilo da je zabilježio stonoteniski Grand Slam najbrže u istoriji ovog sporta. Nakon prvog grend slema osvojio je WTTC 2013. i Svjetsko prvenstvo 2014. == Rani život == Zhang je rođen u Qingdaou, provincija Shandong, od porodice Zhang Chuanminga (张传铭) i Xu Xiyinga (徐锡英). Otac mu je stonoteniski trener. Ime je dobio po brazilskom [[Nogomet|fudbalskom]] treneru [[Zico|Ziku]] .<ref>{{Cite web|url=http://2012.sina.com.cn/cn/tt/2012-08-03/040435995.shtml|date=3. 8. 2012|website=Sina|language=zh|script-title=zh:国足兵败竟改张继科一生！父亲怒令别踢球换乒乓|access-date=27. 10. 2014}}</ref> Prema riječima njegovog oca, Zhang je prvi put igrao stoni tenis 5. marta 1992, kada je imao četiri godine.<ref>[http://edu.sina.com.cn/zxx/2012-08-06/1502351564.shtml 张继科童年：昔日小不点如今大满贯] Retrieved 2016-09-06</ref> == Karijera == Godine 2011, Zhang je prvi put igrao u pojedinačnoj konkurenciji na WTTC-u (svjetskom prvenstvu) i osvojio je zlatnu medalju pobijedivši Joo-Sae Hyuk, Wang Liqin, Timo Boll i Wang Hao, napravivši epsko slavlje pocijepajući majicu nakon pobjede u finalu. Nakon nekoliko mjeseci, osvojio je Svjetsko prvenstvo u Parizu 2011. pobijedivši Joo-Sae Hyuka 4-1, Wang Haoa 4-2 u finalu. Nakon finalnog poena skinuo je majicu i bacio je publici i zahvalio im se na podršci. Tokom Olimpijskih igara u Londonu 2012, Zhang je odigrao sjajan meč protiv evropske legende Vladimira Samsonova gdje je gubio rezultatom 2-3, ali je ipak uspio pobijediti rezultatom 4-3. U polufinalu je savladao Dimitrija Ovčarova rezultatom 4–1. U finalu se ponovo sastao sa svojim timskim kolegom Wang Haoom. Ali ovog puta Zhang je dokazao da je prejak i dominirao je nad Wang Haoom. Pobijedivši Wang Haoa, ostvario je Grand Slam u karijeri. Također je osvojio zlatnu medalju u ekipnom takmičenju, ali je usput izgubio od Tima Bolla u polufinalu protiv Njemačke. Kasnije te godine pobijedio je Ma Longa sa 4-3 u finalu Slovakia Opena. 2013. godine imao je loš početak nakon što je izgubio od Chen Chien-ana na Azijskim igrama. Kasnije je na WTTC-u još jednom dokazao da je nepobjediv. Osvojio je zlatnu medalju pobijedivši u finalu Fan Zhendonga, Roberta Gardosa, Gustava Tsuboija, Patricka Bauma, Xu Xina i Wang Haoa . Ovog puta Zhang je preskočio barijere i potrčao prema roditeljima. Iste godine je pobijedio Ma Longa sa 4-1 u finalu Kuwait Opena. 2014. osvojio je Svjetsko prvenstvo u Dizeldorfu/Njemačka pobijedivši [[Timo Boll|Tima Bolla]] u polufinalu i Ma Longa u finalu rezultatom 4-3. Bio je cijenjen zbog svog nevjerovatnog bekend flipa pri rezultatu 10-10 i uzeo je servis poen da bi osvojio zlato. Na WTTC-u 2015. izgubio je od Fang Boa rezultatom 1–4, ali je u partnerstvu sa Xu Xinom osvojio zlatnu medalju u konkurenciji parova. U augustu ga je izniritirao Stefan Fegerl iz Austrije u polufinalu muškog pojedinačnog prvenstva Poljske. Izgubio je od Ma Longa rezultatom 3–4 u finalu German Opena iako je imao meč loptu u 6. setu. 2016. Zhang Jike je lako pobijedio Ma Longa rezultatom 4-1 u finalu Kuwait Opena.<ref>{{Cite web|url=http://www.ittf.com/_front_page/ittf_full_story1.asp?ID=43558&Competition_ID=2637&|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921085706/http://ittf.com/_front_page/ittf_full_story1.asp?ID=43558&Competition_ID=2637&|archive-date=21. 9. 2016|url-status=dead|access-date=10. 7. 2016}}</ref> Tokom Olimpijskih igara u Riju, Zhang je pobedio Kokija Nivu u četvrtfinalu i Vladimira Samsonova u polufinalu. U finalu je izgubio od svog saigrača Ma Longa rezultatom 0–4. 2017. na Azijskom prvenstvu Zhang je pobijedio Yuya Oshima i Lin Gaoyuan prije nego što je osvojio bronzanu medalju. Na WTTC-u u Düsseldorfu/Njemačka, Zhang je izgubio od Lee Sangsua iz Južne Koreje 1-4. Nije mogao da igra punim kapacitetom jer je samo prethodnog mjeseca bio na liječenju zbog povrede kuka. Sljedećeg mjeseca na China Openu, predao je svoj meč protiv Masaki Yoshide jer je ponovo patio od povrede kuka. Nakon 5 mjeseci odsustva, Zhang se ponovo pojavio na svjetskoj turneji. Učestvovao je na Otvorenom prvenstvu Njemačke, ali je izgubio od Tiaga Apolonije rezultatom 1–4. Njegov svjetski rang pao je na 176 zbog njegovog odsustva sa Svjetske turneje. 6 mjeseci kasnije ponovo je učestvovao na Svjetskoj turneji 2018. Prvo je izgubio od Maharua Jošimure, rezultatom 3-4 na Hong Kong Openu, jer mu je to bio prvi meč nakon duge pauze od takmičarske igre. Kasnije te godine na China Openu, lako je savladao Quadri Aruna, ali nije mogao preživjeti brzinu Tomokazua Harimotoa . Na Japan Openu se ponovo vratio u formu i pobijedio Lin Yun-jua, Jonathana Grotha, Liang Jiangkuna i Jin Uedu . Ali, nažalost, povrijedio je leđa dok je igrao protiv Harimota u finalu i izgubio 3-4 u uskom meču. Njegov rang je međutim porastao na 71. mjesto za samo mjesec dana. Dva mjeseca kasnije na Azijsko-Euro prvenstvu pobijedio je Bastiana Stegera i Jonathana Grotha i dokazao da je još uvijek u formi. == Oprema i stil igre == Zhang Jike je sportista kojeg sponzorira Butterfly . Za oštricu koristi Butterfly Viscaria, Butterfly Tenergy 80 (crveni) na bekhendu i DHS Hurricane 3 neo National plava spužva (crni) na forhendu. Zhang Jike je dvokrilni napadač shakehand-om, koji koristi kombinaciju brzih topspin napada, kontri i petlji. Za maksimalnu brzinu forhenda koristi tvrđu plavu spužvu H3 Neo. Drži se veoma nisko pri tlu i izuzetno je brz na nogama. Među svim igračima kineske reprezentacije, poznat je po najboljoj tehnici bekhenda, često je koristi u forhend dijelu stola, posebno kada vraća teške servise ispod okreta i potiskuje. Njegov bekhend udarac na stolu se smatra jednim od najboljih na svijetu. Kada se Zhang Jike u početku pridružio reprezentaciji, treneri su se bojali njegove forhend tehnike i razmišljali su o potpunoj promjeni. Ali Xiao Zhan, tadašnji lični trener Zhang Jikea, primijetio je eksplozivnu tehniku njegovih forhend i bekhend udaraca i umjesto toga ih je zadržao. Zhang Jikeova tehnika orijentirana na okretanje često mu daje prednost u odnosu na protivnike. Zhangovi servisi su nepredvidivi i prilično varljivi. Njegov najpoznatiji servis je vjerovatno kratki servis obrnutog klatna u oba ugla stola. Bočno okretanje na servisu, zajedno sa njegovim udarcima iz bekhenda, natprosječnim radom stopala i iščekivanjem vrhunske klase, pokazalo se kao idealna kombinacija jer je u stanju da "otvori" nadigravanja u svoju korist. Primjetno je da igra s bekhend baziranim planom igre protiv velikih forhend udarača poput Ma Longa ili Fan Zhendonga . Držao bi svoje protivnike u njihovoj bekend strani i išao na dobitne udarce za blokiranje niz paralelu dok bi protivnik koračao da koristi forhend, ili samo gomilao pritisak, što bi rezultiralo lošim odabirom šuteva i neiznuđenim greškama protivnika. Jedna od najvrednijih prednosti Zhang Jikea je njegova mentalna snaga. Posmatračima je očigledna njegova sposobnost da pod pritiskom osvoji velike bodove na velikim takmičenjima. Godine 2014. Zhangova svjetska ljestvica je pala na 5. kao rezultat uzastopnih ranih odustajanja od svjetske turneje i suše za titulu. Glavni trener Liu Guoliang ga je kritizirao zbog nedostatka fokusa i razvoja tehnika. Međutim, Zhang je uspio da odvede svoj tim iz rodnog grada, Šandong, na prvenstvo Kine u stonoteniskoj Superligi 2014., a u oktobru je ponovo osvojio Svjetsko prvenstvo. Njegov nagradni fond, 45.000 američkih dolara, za osvajanje Svjetskog prvenstva uzet je kao novčana kazna koju je sam predložio za uništavanje barijera u slavlju.<ref>{{Cite web|url=http://tabletennista.com/2014/10/zhang-jike-offered-his-prize-money-as-his-penalty/|title=Zhang Jike Offered His Prize Money As His Penalty?|last=Tan|first=Patrick|date=29. 10. 2014|access-date=26. 6. 2023|archive-date=29. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729081436/http://tabletennista.com/2014/10/zhang-jike-offered-his-prize-money-as-his-penalty/|url-status=dead}}</ref> Ovaj fond će se koristiti za uspostavljanje Fair Play nagrade.<ref>{{Cite web|url=http://tabletennista.com/2014/11/zhang-jike-s-penalty-used-to-establish-best-in-conduct-award/|title=Zhang Jike's Penalty Used To Establish Fair Play Award|last=Tan|first=Patrick|date=5. 11. 2014|access-date=26. 6. 2023|archive-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171026162838/http://tabletennista.com/2014/11/zhang-jike-s-penalty-used-to-establish-best-in-conduct-award/|url-status=dead}}</ref> == Rekordi karijere == ; Pojedinačno <small>(do 1. maja 2019.)</small> <ref name="ITTF statistics"/> * Olimpijske igre : Pobjednik (2012); Drugoplasirani (2016). * Svjetsko prvenstvo : Pobjednik (2011, 13). * Svjetsko prvenstvo : Pobjednik (2011, 14); Drugoplasirani (2010). * Pobjednik Pro Toura (6): China Open, Suzhou (2010); German Open (2011); Korean Open (2012), Slovenian Open (2012), Kuwait Open (2013). Kuwait open (2016.) Drugoplasirani (4): Qatar Open (2010.); China Open, Suzhou (2011); Austrian Open (2011); Japan Open (2018) * Veliko finale Pro Toura : drugoplasirani (2011); SF (2009). * Azijsko prvenstvo : vicešampion (2009, 12). * Azijski kup : pobjednik (2010). * Svjetsko prvenstvo : Pobjednik (2015). * Pobjednik Pro Toura (6): Kuwait Open 2010; Slovenski, engleski, UAE, njemački, Kina (Suzhou) Open 2011. <nowiki></br></nowiki> Drugoplasirani (7): Kuvajt, Qatar Open 2008; China (Suzhou) Open 2009; German Open 2010; Katar, Kina (Shenzhen), Austrian Open 2011. * Pro Tour Grand Finals: Pobjednik (2011). * Azijske igre : pobjednik (2010, 14). ; mix parovi * Svjetsko prvenstvo: vicešampion (2009). * Azijske igre: QF (2010). * Azijsko prvenstvo: vicešampion (2009). == Privatni život == Zhang je ranije bio u vezi sa kineskom glumicom Jing Tian (景甜); službeno su objavili da se rastaju u junu 2019. nakon navoda da je Zhang podijelio njene privatne videozapise s kamatarima kojima duguje kockarski dug.<ref name="debt trap">{{Cite web|url=https://www.shine.cn/news/nation/2304032786/|title=Former world champion allegedly caught in debt trap|last=Zhu|first=Ying|date=3. 4. 2023|publisher=Shine|access-date=10. 4. 2023}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske veze == * Zhang Jike on Sina Weibo (in Chinese) * Zhang Jike at World Table Tennis ** Zhang Jike at old.ittf.com at the Wayback Machine (archived January 11, 2017) ** Zhang Jike at ittfranking.com at the Wayback Machine (archived July 2, 2014) * Jike Zhang at the International Olympic Committee * Zhang Jike at Olympics at Sports-Reference.com (archived) * [https://tabletennis.guide/profile.php?name=jike-zhang-110553 Zhang Jike]{{Mrtav link}} at Table Tennis Guide * [https://tabletennis.media/players/zhang-jike/ Zhang Jike at Table Tennis Media] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Kina)]] [[Kategorija:Kineski stonoteniseri]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Kina)]] hsnw0vizvwrzrnmj50ubu2e4glh6e6g 0 500477 3843071 3685187 2026-05-10T05:37:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zlatko Bebek | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bjelovar]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|Pop]], [[Rok-muzika|rok]] | zanimanje = Muzičar | instrument = [[Gitara]] | karijera = 1989–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Prljavo kazalište]], [[Crvena jabuka]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zlatko Bebek''' jeste [[Hrvatska|hrvatski]] muzičar i [[kompozitor]], a najpoznatiji je po tome što je svirao [[Gitara|gitaru]] za [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastave [[Crvena jabuka]] i [[Prljavo kazalište]]. Nakon početnih nastupa s manje značajnim [[zagreb]]ačkim pop i rok sastavima, učlanio se u Hrvatsku Glazbenu Uniju te komponirao i objavljivao svoje pjesme. Zahvaljujući tome, godine 1998. njegove pjesme "Moonlight Lady (Snowwhite)" pojavile su se na albumima "Glazbena čestitka Hrvatske Glazbene Unije", "Bijeli snijeg" i "Na Badnje večer". U ljeto 2000. pridružio se [[Crvena jabuka|Crvenoj jabuci]] prilikom snimanja njihovog studijskog albuma "[[Sve što sanjam]]". Nakon dvije godine pri završetku promotivne koncertne turneje, na mjesto gitariste zamijenili su ga [[Nikša Bratoš]] i [[Damir Gönz]]. Godine 2003. prešao je u rok grupu Prljavo kazalište s kojom je učestvovao na snimanju njihovog jedanaestog studijskog albuma "[[Radio Dubrava (album)|Radio Dubrava]]". Nije dugo ostao ni s ovim zagrebačkim rok sastavom, pa se ubrzo nakon odlaska posvetio samostalnoj karijeri komponirajući i objavljujući svoje pjesme.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/1741680-Zlatko-Bebek|title= ''Zlatko Bebek''|work= discogs.com|access-date= 20. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://music.metason.net/artistinfo?name=Zlatko%20Bebek|title= ''Artist Info - Zlatko Bebek''|work= metason.net|access-date= 20. 8. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> == Diskografija == === Crvena jabuka === * [[Sve što sanjam]] (2000) === Prljavo kazalište === * "[[Radio Dubrava (album)|Radio Dubrava]]" (2003) == Reference == {{Refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Bebek, Zlatko}} [[Kategorija:Hrvatski gitaristi]] [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Hrvatski muzičari]] [[Kategorija:Crvena jabuka]] [[Kategorija:Prljavo kazalište]] 9w95450bh3z2l3jmx9mroahlgv0oy7q 0 503325 3842950 3835877 2026-05-09T17:45:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842950 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Alice (Allie) Vibert Douglas | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1894|12|14}} | mjesto_rođenja = [[Montréal|Montreal]], [[Kanada]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|7|2|1894|12|4}} | mjesto_smrti = [[Kingston (Ontario)|Kingston]], [[Kanada]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Astronomija]], [[astrofizika]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Univerzitet McGill]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Orden Britanskog Carstva]] | religija = | fusnote = }} '''Allie''' (ili '''Alice''') '''Vibert Douglas''' (15. decembar 1894 – 2. juli 1988), koja je obično nosila svoje srednje ime,<ref name=":0">{{Cite web|website=[[Queen's University at Kingston|Queen's University]] Encyclopedia|title=Douglas, Allie Vibert (1894-1988)|url=http://www.queensu.ca/encyclopedia/d/douglas-allie-vibert}}</ref> je bila [[kanada|kanadska]] [[astronom]]kinja i [[astrofizičar]]ka.<ref>{{cite journal|author=Hogg, Helen Sawyer|authorlink=Helen Sawyer Hogg|title=A. Vibert Douglas|journal=Physics Today|date=juli 1989|volume=42|issue=7|pages=88–89|url=http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v42/i7/p88_s1?bypassSSO=1|doi=10.1063/1.2811101|bibcode=1989PhT....42g..88H|access-date=1. 2. 2024|archive-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005020425/http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v42/i7/p88_s1?bypassSSO=1|url-status=dead}}</ref><ref name=Shearer>{{cite book|last=Crossfield|first=E. Tina|title=Notable women in the physical sciences : a biographical dictionary|date=1997|publisher=Greenwood Press|location=Westport, Conn. [u.a.]|isbn=0313293031|edition=1. publ.|editor=Benjamin F. Shearer|editor2=Barbara S. Shearer|url-access=registration|url=https://archive.org/details/isbn_9780313293030}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođena je u [[Montréal]]u, [[Québec]], 15. decembra 1894.<ref>Quebec, Canada, Church Records (Drouin Collection), 1621–1968, Montreal-Methodist Saint James-1894, pg.30</ref> Budući da su joj oba roditelja umrla u godini njenog rođenja, prvo je živjela u [[London]]u, [[Engleska]] s bratom Georgeom Vibertom Douglasom i bakom.<ref name=Shearer/> Njen djed je bio sveštenik [[George Douglas]], istaknuti metodistički sveštenik i pedagog.<ref>{{cite book |last=Dent |first=John Charles |title=The Canadian Portrait Gallery |volume=II |url=https://www.fadedpage.com/showbook.php?pid=20100711 |publisher=John B. Magurn |location=Toronto |year=1880 |page=95}}</ref> Godine 1904. s bratom se vratila u Montréal gdje su pohađali srednju školu Westmount. Dok je odrastala, zanimala se za nauku, ali je smatrala da joj je spol hendikep. U srednjoj školi odbijen joj je prijem u mali naučni klub isključivo zato što je bila žena. Njen brat joj je pomogao da zaobiđe ovaj problem ostavljajući vrata odškrinuta i puštajući je da sjedi ispred učionice i sluša predavanja. Diplomirala je kao najbolja u svojoj klasi i dobila stipendiju na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]].<ref name=Shearer/> Godine 1912. započela je studije [[Matematika|matematike]] i [[Fizika|fizike]] na McGill-u, ali su one prekinute tokom treće godine izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Njen brat George se prijavio kao oficir, bio je stacioniran u blizini Londona u Engleskoj i preselio svoju porodicu, uključujući Douglas, sa njim. Potom ju je porodični prijatelj pozvao da se pridruži ratnim naporima i odlučila je da radi u Ratnom uredu kao [[Statistika|statističar]]. Iako bi bombe padale blizu njenog radnog mjesta, izdržala je i imala je najveću platu od svih privremenih državnih službenika u Nacionalnoj službi. Godine 1918, u dobi od 23 godine, odlikovana je [[Orden Britanskog Carstva|Ordenom Britanskog Carstva]] za svoj rad.<ref name=":0" /><ref name=Shearer/> Vrativši se u Montreal 1920, nastavila je studije, stekla diplomu, a zatim i magistrirala 1921.<ref name=":0" /> Nastavila je školovanje na [[Cambridge|Univerzitetu u Cambrigeu]], studirajući kod [[Arthur Eddington|Arthura Eddingtona]], jednog od vodećih astronoma tog vremena. Doktorirala je astrofiziku u McGill 1926.<ref name=":0" /> i bila je prva osoba koja ga je dobila na univerzitetu u Québecu i jedna od prvih žena koja je to postigla u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Napisala je važnu Edingtonovu biografiju, ''Život Artura Edingtona''.<ref name=":0" /><ref name="Douglas1956">{{cite book |title=The Life of Arthur Eddington |first=A. Vibert |last=Douglas |pages=92–95 |publisher=Thomas Nelson and Sons |year=1956 |url=https://books.google.com/books?id=Bw0XAQAAMAAJ&pg=PA92 }}</ref> == Rad == Nakon završetka doktorata, pridružila se Univerzitetu McGill, gdje je predavala fiziku i astrofiziku. Godine 1939. preselila se na Queen's University u [[Kingston]]u gdje je služila kao dekanica za žene do 1958.<ref name=":0" /> Bila je profesor astronomije od 1946. do svog penzionisanja 1964. i bila je ključna za primanje žena u [[inženjerstvo]] i medicinu. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ustanovila je da svi učenici moraju odraditi dva obavezna sata "doprinosa ratnim naporima", postaviti stanice za pletenje za žene između časova i zahtijevala je da svi novi učenici idu na časove za medicinske tehničare.<ref name=":0" /> Bila je aktivni član [[Kraljevsko astronomsko društvo Kanade|Kraljevskog astronomskog društva Kanade]] (RASC) i postala je predsjednica 1943. U velikoj mjeri zahvaljujući njenom radu, Kingston centar RASC-a je osnovan 1961.<ref>{{Cite web |last=walter.macdonald2@gmail.com |date=3. 8. 2013 |title=Alice Douglas |url=https://www.rasc.ca/alice-douglas |access-date=16. 3. 2023 |website=RASC |language=en |archive-date=16. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230316234931/https://www.rasc.ca/alice-douglas |url-status=dead }}</ref> U suradnji s [[John Stuart Foster|Johnom Stuartom Fosterom]], istraživala je spektre zvijezda tipa A i B i [[Starkov efekat]] koristeći [[Astrofizička opservatorija Dominion|Astrofizičku opservatoriju Dominion]]. Godine 1947. postala je prva kanadska predsjednica [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] i predstavljala je Kanadu na [[UNESCO]] konferenciji u [[Montevideo]]u, [[Urugvaj]], sedam godina kasnije. Godine 1967. postala je oficir Reda Kanade i proglašena je jednom od 10 žena stoljeća od strane [[Nacionalno vijeće jevrejki|Nacionalnog vijeća jevrejki]]. Umrla je 2. jula 1988.<ref name="auto">Ogilvie & Harvey, p. 756</ref> == Počast == Vibert Douglas ima pateru (nepravilan ili složen krater) na Veneri nazvanu po njoj. Vibert-Douglas Patera se nalazi na 11,6° južne geografske širine 194,3° istočne geografske dužine. Gotovo je kružnog oblika i prečnika 45&nbsp;km.<ref>{{cite web|url=http://www.astro.umontreal.ca/~casca/PR/13012003.html|title=Statistics|website=www.astro.umontreal.ca|access-date=1. 2. 2024|archive-date=28. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180328231409/http://www.astro.umontreal.ca/~casca/PR/13012003.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2003/pdf/1041.pdf |title=Data |website=www.lpi.usra.edu}}</ref> Godine 1988, u godini njene smrti, asteroid [[3269 Vibert-Douglas]] nazvan je u njenu čast. == Također pogledajte == * [[Spisak astronoma]] * [[Spisak astronomkinja]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vibert Douglas}} {{DEFAULTSORT:Douglas, Vibert}} [[Kategorija:Kanadski astronomi]] [[Kategorija:Kanadski astrofizičari]] [[Kategorija:Rođeni 1894.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] hyg3zrw11qczghwlw80kpvmisoj3iwf 0 504125 3842851 3828560 2026-05-09T14:21:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mačevalac | ime = Valentina Vezzali | slika = Valentina Vezzali 2014 European Championships FFS-EQ t115726.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Vezzali na [[Evropsko prvenstvo u mačevanju 2014.|Evropskom prvenstvu 2014.]] | puno_ime = Maria Valentina Vezzali | nadimak = ''Cobra'' | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|2|14}} | mjesto_rođenja = [[Iesi]] ([[Marche]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 164 cm | težina = 53 kg | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | država = {{ZID|Italija}} | disciplina = [[Floret]] | ruka = Desna | reprezentacija_godine = | reprezentacija_trener = [[Andrea Cipressa]] | klub = [[GS "Fiamme Oro"]] | glavni_trener = | pomoćni_trener = | bivši_trener = | lični_trener = | penzionisan = | klasa_invalidnosti = | najviši_rang = | trenutni_rang = | fie_poredak = [http://fie.org/fencers/fencer/4736 Rejtinzi] | domaći_rang = <!-- [http://www.domestic.url Domaći rang] --> | medalje_šablon = {{MedaljaDržava|{{ZID|Italija}}}} {{MedaljaSport|[[Mačevanje]]}} {{MedaljaBrojač |[[Mačevanje na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|6|1|2 |[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju|Svjetsko prvenstvo]]|16|6|4 |[[Evropsko prvenstvo u mačevanju|Evropsko prvenstvo]]|13|4|3 |[[Univerzijada]]|5|3|0 |[[Mediteranske igre]]|2|0|0 |'''Ukupno (65)'''|'''42'''|'''14'''|'''9''' }} {{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 1996 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2000 – floret (žene)|Floret]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2000 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2004.|Atina 2004.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2004 – floret (žene)|Floret]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2008 – floret (žene)|Floret]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2012 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 1996 – floret (žene)|Floret]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2008 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2012 – floret (žene)|Floret]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1995.|Den Haag 1995.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1997.|Cape Town 1997.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1998.|Le Chaux-de-Fonds 1998.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1999.|Seoul 1999.]]|Floret}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2001.|Nîmes 2001.]]|Floret}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2001.|Nîmes 2001.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2003.|Havana 2003.]]|Floret}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2004.|New York 2004.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2005.|Leipzig 2005.]]|Floret}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2007.|St. Peterburg 2007.]]|Floret}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2009.|Antalya 2009.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2010.|Pariz 2010.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2011.|Catania 2011.]]|Floret}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2013.|Budimpešta 2013.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2014.|Kazanj 2014.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2015.|Moskva 2015.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1994.|Atina 1994.]]|Floret}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1994.|Atina 1994.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2006.|Torino 2006.]]|Floret}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2006.|Torino 2006.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2011.|Catania 2011.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|Floret ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1995.|Den Haag 1995.]]|Floret}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1998.|Le Chaux-de-Fonds 1998.]]|Floret}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2010.|Pariz 2010.]]|Floret}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2014.|Kazanj 2014.]]|Floret}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u mačevanju|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato| '''13''' | (5 individualno)}} {{MedaljaSrebro| '''4''' | (3 individualno)}} {{MedaljaBronza| '''3''' | (2 individualno)}} {{MedaljaTakmičenje|[[Univerzijada]]}} {{MedaljaZlato| '''5''' | (4 individualno)}} {{MedaljaSrebro| '''3''' | (0 individualno)}} {{MedaljaBronza| '''0''' | (0 individualno)}} {{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Mediteranske igre 2001.|Tunis 2001.]]|[[Mačevanje na Mediteranskim igrama 2001.|Floret ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Mediteranske igre 2009.|Pescara 2009.]]|[[Mačevanje na Mediteranskim igrama 2009.|Floret]]}} }} '''Maria Valentina Vezzali''' nekadašnja je [[italija]]nska [[Mačevanje|mačevalkinja]] (u disciplini [[floret]]) i aktualna [[političar]]ka. Među najuspješnijim je mačevaocima svih vremena. == Mačevanje == Prva je mačevalkinja u historiji koja je osvojila tri uzastopne pojedinačne zlatne olimpijske medalje u floretu ([[Olimpijske igre 2000.|2000]], [[Olimpijske igre 2004.|2004.]] i [[Olimpijske igre 2008.|2008]]). Osvojila je devet olimpijskih medalja: pet pojedinačnih (tri zlata, srebro i bronza) i četiri ekipne (tri zlata i bronza).<ref name="databaseolympics">{{cite web |url= http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=VEZZAVAL01 |title= Olympics Statistics: Valentina Vezzali |access-date= 15. 2. 2012 |website= databaseolympics.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026104756/http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=VEZZAVAL01 |archive-date=26. 10. 2012 |language=en}}</ref><ref name="sports-reference">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ve/valentina-vezzali-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417082942/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ve/valentina-vezzali-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title= Valentina Vezzali Olympic Results |access-date=15. 2. 2012 |website=sports-reference.com |language=en}}</ref> Osvojila je medalju u svih pet svojih olimpijskih nastupa od 1996. do 2012. i jedna je od samo pet sportista u historiji [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] koji su osvojili pet medalja u istoj disciplini u pojedinačnoj konkurenciji; pokušala se kvalifikovati za [[Olimpijske igre 2016.|Rio 2016.]] u dobi od 41 godine, ali nije osvojila dovoljno bodova.<ref>{{cite web |agency= [[Associated Press]] |title= Fencing great Valentina Vezzali fails to qualify for Rio 2016 |url= https://olympics.nbcsports.com/2015/11/28/fencing-great-valentina-vezzali-fails-to-qualify-for-rio-2016/ |work= OlympicTalk {{!}} NBC Sports |date=28. 11. 2015 |language= en}}</ref> Na spisku italijanskih sportista s najviše olimpijskih medalja drži četvrto mjesto (devet), iza mačevaoca [[Edoardo Mangiarotti|Edoarda Mangiarottija]] (13), [[Brzo klizanje na kratkim stazama|brzoklizačice na kratkim stazama]] [[Arianna Fontana|Arianne Fontane]] (11) i [[Skijaško trčanje|skijaške trkačice]] [[Stefania Belmondo|Stefanije Belmondo]] (10). Osvojila je i 16 zlatnih medalja na [[Svjetsko prvenstvo u mačevanju|svjetskim prvenstvima]] u floretu (šest pojedinačnih i deset ekipnih), šest srebrnih (dvije pojedinačne) i četiri bronzane (sve pojedinačne). Na [[Evropsko prvenstvo u mačevanju|evropskim prvenstvima]] osvojila je devet zlatnih medalja (pet pojedinačnih), tri srebrne (dvije pojedinačne) i dvije bronzane (jedna pojedinačna). Osim ovih uspjeha, 11 puta osvojila je i [[Svjetski kup u mačevanju|Svjetski kup]] u svojoj disciplini. == Politika == Godine 2013. ušla je u [[Zastupnički dom Republike Italije]] kao članica stranke [[Građanski izbor (Italija)|Građanski izbor]], na čijem je čelu bio [[Mario Monti]],<ref>{{cite web |title= XVII Legislatura – XVII Legislatura – Deputati e Organi – Scheda deputato – VEZZALI Maria Valentina |url= https://www.camera.it/leg17/29?shadow_deputato=305755&idpersona=305755&idlegislatura=17 |website= camera.it |language=it}}</ref> gdje je ostala do 2018. Od 16. marta 2021. do 22. oktobra 2022. bila je državna podsekretarka za sport pri [[Predsjedništvo Vijeća ministara (Italija)|Predsjedništvu Vijeća ministara]].<ref>{{cite web |title= Olympic champion Vezzali to oversee sports in Italy |url= https://apnews.com/article/europe-cabinets-italy-fencing-coronavirus-pandemic-8882a8e32f313004f9cd2074f16eb7c0 |website= AP News |language=en |date=12. 3. 2021}}</ref> Dana 27. jula 2022. pridružila se stranci [[Forza Italia (2013)|Forza Italia]] [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]].<ref>{{cite web |language= it |url= https://www.corriere.it/elezioni/22_luglio_27/valentina-vezzali-entra-forza-italia-pronta-contribuire-la-mia-esperienza-d0f84f9e-0dbf-11ed-acc0-8ab174f71e7d.shtml |title= Vezzali entra in Forza Italia: "Pronta a contribuire con la mia esperienza |work= [[Corriere della Sera]]}}</ref> == Privatni život == Objavila je dvije [[Autobiografija|autobiografije]]: ''A viso scoperto'' (''S otkrivenim licem''), napisanu s Caterinom Luchetti 2006,<ref>{{cite book | author1= Valentina Vezzali |author2= Caterina Luchetti |title= A viso scoperto |url=https://books.google.com/books?id=cdc7AQAACAAJ |year=2006 |publisher= [[Arnoldo Mondadori Editore|Sperling & Kupfer]] |location=[[Milano]] | isbn= 978-88-200-4162-5|language=it}}</ref> i ''Io, Valentina Vezzali'' (''Ja, Valentina Vezzali''), napisanu s Bettom Carbone 2012.<ref>{{cite book |author1= Valentina Vezzali |author2=Betta Carbone | title= Io, Valentina Vezzali | url=https://books.google.com/books?id=y3uauAAACAAJ |year=2012 |publisher=[[Baldini & Castoldi|Dalai Editore]] |location= Milano | isbn=978-88-6620-355-1|language=it}}</ref> Udala se za [[nogomet]]aša [[Domenico Giugliano|Domenica Giugliana]] i ima dva sina: Pietra, rođenog 2005,<ref>{{cite web|url=http://www.fencing.net/459/interview-valentina-vezzali/ | title= Interview: Valentina Vezzali |author= Craig Harkins |website=fencing.net|date=15. 7. 2005|access-date=4. 8. 2012}}</ref> i Andreu, rođenog 2013.<ref>{{cite news |title= Fencing, Vezzali to take part in World Championships less than 3 months after giving birth |url= http://english.gazzetta.it/More_sports/22-07-2013/fencing-vezzali-to-take-part-world-championships-less-than-3-months-after-giving-birth-20825550926.shtml |newspaper= [[La Gazzetta dello Sport]] |date=22. 7. 2013 |access-date=3. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726131441/http://english.gazzetta.it/More_sports/22-07-2013/fencing-vezzali-to-take-part-world-championships-less-than-3-months-after-giving-birth-20825550926.shtml |archive-date=26. 7. 2013}}</ref> Izjašnjava se kao [[Rimokatoličanstvo|katolkinja]].<ref>{{cite web |title= Being a mother is the greatest privilege of all |url=https://catholicherald.co.uk/being-a-mother-is-the-greatest-privilege-of-all/|language=en |date=19. 12. 2012}}</ref> == Odlikovanja == :[[Datoteka:ITA_OMRI_2001_Com_BAR.svg|lijevo|50px]] Zapovjednik [[Orden zasluga Republike Italije|Ordena zasluga Republike Italije]] (2000)<ref>{{cite web|url=http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=74708|title=Commendatore Ordine al merito della Repubblica Italiana|access-date=2. 10. 2013 |language=it}}</ref> :[[Datoteka:ITA_OMRI_2001_GUff_BAR.svg|lijevo|50px]] Veliki oficir [[Orden zasluga Republike Italije|Ordena zasluga Republike Italije]] (2008)<ref>{{cite web|url= http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=297711|title=Grande Ufficiale Ordine al merito della Repubblica Italiana|access-date=10. 4. 2011 |language=it}}</ref> :[[Datoteka:ValoreAtleticoN3.png|lijevo|50px]] [[Medalja za sportske zasluge (Italija)|Bronzana medalja za sportske zasluge]] (1993, 1994)<ref name=Coni /> :[[Datoteka:ValoreAtleticoN2.png|lijevo|50px]] [[Medalja za sportske zasluge (Italija)|Srebrna medalja za sportske zasluge]] (1994)<ref name=Coni>{{Cite web |url=http://www.coni.it/it/attivita-istituzionali/onorificenze/home/scheda-persona/schedaatleta.html?cognome=Vezzali&nome=Valentina&id=115296 |title=Scheda persona |access-date=22. 10. 2018 |language=it }}{{Mrtav link}}</ref> :[[Datoteka:Nastrino Stella Merito sportivo 2015.svg|lijevo|50px]] [[Zlatni lanac za sportske zasluge]] (1995)<ref name=Coni /> == Priznanja == * [[Gazzetta Sports Awards]]: osam :Kategorija ''Žena godine u italijanskim okvirima'': 2000, 2001, 2003, 2004, 2005, 2007. :Kategorija ''Žena godine u svjetskim okvirima'': 2004. :Kategorija ''Italijanska ekipa godine'': 2012.<ref>U ženskoj floretaškoj ekipi s [[Elisa Di Francisca|Elisom Di Franciscom]], [[Arianna Errigo|Ariannom Errigo]] i [[Ilaria Salvatori|Ilarijom Salvatori]].</ref> * Apsolutna dobitnica Međunarodne nagrade "Giuseppe Sciacca" 2011.<ref>{{Cite news |url= http://premiosciacca.it/2011/11/08/premio-sciacca-2011-vincitore-assoluto-valentina-vezzali/ |title= Premio "Tor Vergata – Etica nello sport" a Valentina Vezzali |publisher= Premio Internazionale Giuseppe Sciacca |date=8. 11. 2011 |access-date=22. 10. 2018 |language=it}}</ref> * U novembru 2013. dobila je nagradu "Tor Vergata – Etika u sportu", u organizaciji [[Univerzitet Tor Vergata u Rimu|istoimenog univerziteta]] u [[Rim]]u.<ref>{{Cite news |url= http://www.poliziadistato.it/articolo/view/30386/ |title= Premio Sciacca 2011, vincitore assoluto Valentina Vezzali |publisher= Državna policija |date=7. 10. 2013 |access-date=22. 10. 2018 |language=it}}</ref> * U septembru 2016, u prisustvu predsjednika [[Nacionalni olimpijski komitet Italije|Nacionalnog olimpijskog komiteta Italije]] [[Giovanni Malagò|Giovannija Malagòa]], ploča s njenim imenom postavljena je u okviru [[Staza slavnih italijanskog sporta|Staze slavnih italijanskog sporta]], koja je svečano otvorena godinu ranije u [[Olimpijski park|olimpijskom parku]] [[Foro Italico]] u Rimu, a rezervisana je za italijanske sportiste koji se odlikuju rezultatima ostvarenim na međunarodnom planu.<ref>{{cite web |url= http://www.coni.it/it/news/primo-piano/12419-braglia,-mazzinghi,-pigni,-fiorillo-e-vezzali-entrano-nella-walk-of-fame-malag%C3%B2-orgogliosi-di-questi-campioni.html |title= Braglia, Mazzinghi, Pigni, Fiorillo e Vezzali nella Walk of Fame |date= 20. 12. 2017 |language= it }}{{Mrtav link}}</ref> * U oktobru 2022. u Zastupničkom domu dobila je nagradu "America" od Fondacije "Italia USA".<ref>{{cite web |url= https://www.italiausa.org/en/america-award-12th-edition/ |title= America Award – 12th Edition |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Valentina Vezzali}} * [https://fie.org/athletes/4736 Valentina Vezzali] na sajtu [[Svjetska mačevalačka federacija|Svjetske mačevalačke federacije]] {{en simbol}} {{fr simbol}} {{es simbol}} * [https://www.eurofencing.info/competitions/fencers/case:fencer/licence:00689767 Valentina Vezzali] na sajtu [[Evropska mačevalačka konfederacija|Evropske mačevalačke konfederacije]] {{en simbol}} * [https://olympics.com/en/athletes/maria-valentina-vezzali Olimpijski profil] {{en simbol}} * [https://www.coni.it/it/italia-team/atleti/scheda-atleta/scheda_atleta/1168-VALENTINA_VEZZALI.html Valentina Vezzali]{{Mrtav link}} na sajtu Nacionalnog olimpijskog komiteta Italije {{it simbol}} * [https://wayback.archive-it.org/all/20080308093213/http://www.federscherma.it/file/18151.pdf Valentina Vezzali] na sajtu Italijanske mačevalačke federacije {{it simbol}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Stefania Belmondo]] <br /> [[Stefania Belmondo]] <br /> [[Vanessa Ferrari]] | naslov = Italijanska sportistica godine: <br /> 2000–2001. <br /> 2003–2005. <br />2007. | poslije = [[Stefania Belmondo]] <br /> [[Vanessa Ferrari]] <br /> [[Federica Pellegrini]] }} {{S-end}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Antonio Rossi (kanuist)|Antonio Rossi]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Italije na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Italije]]: <br /> [[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]] | poslije = [[Federica Pellegrini]] }} {{S-end}} {{Olimpijske pobjednice u floretu‎}} {{Olimpijske pobjednice u ekipnom floretu‎}} {{Svjetske prvakinje u floretu‎}} {{Osvajačice Svjetskog kupa u floretu‎}} {{Italijanska sportistica godine}} {{Staza slavnih italijanskog sporta}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vezzali, Valentina}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Iesi]] [[Kategorija:Italijanski mačevaoci]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci]] [[Kategorija:Italijanski političari]] [[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 1996.]] [[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2000.]] [[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2004.]] [[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]] ga3sazfal1hsra295gp7pzrmt02t8yg 0 509311 3843166 3816790 2026-05-10T10:43:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Šemsudin Mehmedović | slika = Šemsudin Mehmedović.jpg | opis_slike = | redoslijed = Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = od 2006. | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1996 – 2006. | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Ministar prometa i komunikacija [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1998–2000. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | redoslijed4 = Ministar unutrašnjih poslova [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] | vrijeme_na_vlasti4 = 1996–1998. | prethodnik4 = | nasljednik4 = | redoslijed5 = 1. [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)#Spisak predsjednika|predsjednik stranke Naprijed]] | vrijeme_na_vlasti5 = od 4. januara 2024. | prethodnik5 = ''Funkcija osnovana'' | nasljednik5 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|01|20}} | mjesto_rođenja = [[Lepenica (Tešanj)|Lepenica]], [[Tešanj]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] {{Small|(od 2024)}}<br>[[Stranka demokratske akcije|SDA]] {{Small|(1990-2023)}} | supruga = Mevla Mehmedović | djeca = 1 (Sanida) | obrazovanje = '''Srednje:''' Mašinsko-tehnička škola, [[Doboj]] (1979)<br>'''Visoko:''' [[Mašinski fakultet u Banja Luci|Mašinski fakultet]], [[Univerzitet u Banjoj Luci]] (1983)<br>'''Magisterij:''' [[Mašinski fakultet u Beogradu|Mašinski fakultet]], [[Univerzitet u Beogradu]] (1986) | zanimanje = Političar, policajac, diplomirani mašinski inženjer | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Šemsudin Mehmedović''' ([[Lepenica (Tešanj)|Lepenica]], [[Tešanj]], 20. januar 1961) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]] i trenutni zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], predsjednik i osnivač stranke [[Naprijed]], bivši zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] u mandatnom periodu od 1996. do 2006. te bivši ministar [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Zeničko-dobojski kanton|Ministarstva unutrašnjih poslova]] i [[Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona|Ministarstva za promet i komunikacije]] [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semsudin-mehmedovic/|title=Imovina političara - Šemsudin Mehmedović|date=21. 8. 2024|website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini|publisher=[[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]]|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2024}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/representative/detail/569|title=Poslanici - Šemsudin Mehmedović|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=31. 8. 2024}}</ref> == Biografija == === Rani život === Rođen je 20. januara 1961. u [[Lepenica (Tešanj)|Lepenici]] pored [[Tešanj|Tešnja]]. Srednju Mašinsko-tehničku školu završio je u [[Doboj]]u 1979, a zvanje [[Mašinstvo|mašinskog inženjera]] stekao je na [[Mašinski fakultet u Banja Luci|Mašinskom fakultetu]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1983, studijski program [[proizvodno mašinstvo]]. Magistrirao je na [[Mašinski fakultet u Beogradu|Mašinskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1986.<ref name=":1"/> Nakon fakulteta zapošljava se u preduzeću "Unico filter" Tešanj, gdje je radio sve do 1991. Tokom rata postaje načelnik Policijske stanice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP]]-a [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u Tešnju, a 1993. načelnik Centra službe bezbjednosti Doboj, sa sjedištem u Tešnju.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> === Politička karijera === Bio je jedan od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) 26. maja 1990. U periodu od 2002. do 2005. bio je član Glavnog odbora SDA. Od 2005. do 2019. bio je predsjednik Općinskog odbora SDA Tešanj, a 2019. postaje potpredsjednik stranke.<ref name=":0" /> Politička karijera započinje mu nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Godine 1996. postaje ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Ovu funkciju je obnašao dvije godine, kada biva imenovan za ministra prometa i komunikacija u novom sazivu [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona|Vlade ZDK]]. Istovremeno, bio je i zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] od 1996. do 2006, a 2006. biva izabran za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], gdje je i trenutno.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Nakon što mu je odbijena kandidatura za izbor predsjednika Stranke demokratske akcije, Mehmedović napušta SDA krajem 2023, te početkom 2024. osniva novu stranku [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|Naprijed]] u rodnom [[Tešanj|Tešnju]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.bhrt.ba/mehmedovi%C4%87-za-bhrt-odluka-o-odbijanju-moje-kandidature-za-predsjednika-je-o%C4%8Dekivana-od-ovakvog-rukovodstva-sda|title=Mehmedović za BHRT: Odluka o odbijanju moje kandidature za predsjednika je očekivana od ovakvog rukovodstva SDA|date=28. 9. 2023|website=bhrt.ba|publisher=[[Bosanskohercegovačka radio-televizija]]|access-date=31. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/mehmedovic-napusta-sda-i-osniva-novu-stranku-mspkp|title=Mehmedović napušta SDA i osniva novu stranku|date=4. 12. 2023|website=federalna.ba|publisher=[[Federalna televizija]]|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2024}}</ref> === Optužbe === Godine 2005. optužen je za krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti, te iste godine podnesena je i krivična prijava za ratne zločine nad Srbima u Tešnju u periodu od 1992 do 1993, dok je obnašao funkciju načelnika policije.<ref name=":0" /> Za zloupotrebu položaja i ovlasti prvostepeno je oslobođen od strane Kantonalnog suda u Zenici 3. juna 2005, a pravosnažno od strane [[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Vrhovnog suda Federacije BiH]] 31. januara 2007.<ref>{{Cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/wp-content/uploads/2023/05/Oslobadjajuca_Presuda_Kantonalni_Sud_Zenica_2007_Semsudin_Mehmedovic.pdf|title=Rješenje o dozvoli pristupa informacijama - Kantonalni sud u Zenici|date=16. 10. 2017|website=imovinapoliticara.cin.ba|publisher=Kantonalni sud Zeničko-dobojskog kantona|access-date=31. 8. 2024}}</ref> U februaru 2013, [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državne agencije za istrage i zaštitu]] (SIPA) prijavila je Mehmedovića Kantonalnom tužilaštvu ZDK-a zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih materija, ali je Tužilaštvo u julu 2014. odustalo od istrage.<ref name=":0" /> Dana 19. jula 2013. pripadnici SIPA-e, u okviru predmeta kodnog naziva “Ozren”, su na području Sarajeva uhapsili Mehmedovića zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo ratnog zločina. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštvo BiH]] mu je stavilo na teret da je od proljeća 1992. do jeseni 1993. zatvarao [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] civile na području općine Tešanj. SIPA je podnijela Tužilaštvu i izvještaj protiv Mehmedovića pod optužbom da je utjecao na svjedoke, te prijetio svjedocima i policijskim službenicima SIPA-e tokom njegovog hapšenja. U septembru 2018. Tužilaštvo BiH potpuno je obustavilo krivični postupak.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/a282690-obustavljen-krivicni-postupak-protiv-semsudina-mehmedovica/|title=Obustavljen krivični postupak protiv Šemsudina Mehmedovića|last=FENA|date=4. 9. 2018|website=n1info.ba|publisher=[[N1 (Bosna i Hercegovina)]]|access-date=31. 8. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> === Privatni život === Oženjen je Mevlom Mehmedović i otac je kćerke Sanide. Posjeduje zemljište u Tešnju i [[Doboj Jug|Doboju Jug]]. U imovinskom kartonu iz 2014. prijavio je porodičnu kuću koja je u vlasništvu njegovog oca. Njegova kćerka u [[Sarajevo|Sarajevu]] posjeduje dva stana i tri parking mjesta, od kojih koristi jedan od stanova. Ranije je prijavio da je vlasnik dionica vrijednih 4.000 KM u Tvornici alata d.o.o. Bugojno, te dionica preduzeća MI Group, Bosna Express i BHT alatnica, ali je izjavio da više nema udjela u tim firmama. Godine 2020. osnovao je firmu "Eco energy" za proizvodnju električne energije putem solarnih panela, kojom rukovodi njegova supruga Mevla. Godine 2006. vozio je automobil vrijedan 50.000 KM, a četiri godine kasnije prijavio je [[Audi]] [[Audi A6|A6]] vrijedan 60.000 KM. Vlasnik je [[Hyundai Motor Company|Hyundai]] [[Hyundai i30|i30]], koji je procijenio na 20.000 KM.<ref name=":0" /> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mehmedović, Šemsudin}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tešanj]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Ministri Zeničko-dobojskog kantona]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari stranke Naprijed]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] 0ohm0x6dchhihag43lp5dgjqkpp2ayd 0 513992 3842993 3835217 2026-05-09T19:36:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842993 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|alt=|thumb|200px|Izgled prednje korice savremenog [[Pasoš Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog pasoša]].]] '''Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine''' jest administrativno ograničenje ulaska od strane vlasti drugih država koje postavljaju državljanima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Od 2024. godine građani Bosne i Hercegovine imali su pristup bez vize ili vize po dolasku u 123 zemlje i teritorije, čime je [[pasoš Bosne i Hercegovine]] na 43. mjestu, zajedno sa [[Pasoš Albanije|albanskim pasošem]], u svijetu prema [[Henleyjev indeks pasoša|Henleyjevom indeksu pasoša]].<ref>{{cite web | url=https://www.henleyglobal.com/passport-index/ranking | title=Global Passport Ranking}}</ref> Pasoš Bosne i Hercegovine je 2016. proglašen jednim od 5 pasoša s najviše poboljšanim rejtingom od 2006.<ref>{{cite press release | url=http://www.prnewswire.com/news-releases/the-henley--partners-visa-restrictions-index-celebrates-ten-years-530277751.html | title = The Henley & Partners Visa Restrictions Index Celebrates Ten Years}}</ref> == Karta == [[Datoteka:Visa Requirements for Bosnian Citizens.svg|thumb|800px|none|Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine:{{legend|#002377|Bosna i Hercegovina}}{{legend|#22B14C|Bezvizni pristup}}{{legend|#0d93e4|Zemlje pristupačne ličnom kartom}}{{legend|#B5E61D|Viza po dolasku}}{{legend|#7CD243|Elektronska prijava za vizu}}{{legend|#61C7A1|eVisa}}{{legend|#79D343|Viza dostupna i po dolasku i putem interneta}}{{legend|#ABABAB|Potrebna viza prije dolaska}}]] == Vizni režim == === Neosporene države i teritorije === {| class="sortable wikitable" |- ! style="width:18%;" | Država ! style="width:22%;" | Status ! Period ! Napomene (isključujući naknade za odlazak) |- | {{ZID|Afganistan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AF}}</ref> | | |- | {{ZID|Albanija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AL}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Alžir}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DZ}}</ref> | | |- | {{ZID|Andora}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AD}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Angola}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AO}}</ref> | | |- | {{ZID|Antigva i Barbuda}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.immigration.gov.ag/agEvisa-app/ | title=Antigua and Barbuda eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Argentina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AR}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Armenija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.mfa.am | title=Armenia eVisa}}</ref> | 120 dana | |- | {{ZID|Australija}} | {{Ne|Potrebna viza (Online)}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AU}}</ref><ref>{{cite web | url=https://immi.homeaffairs.gov.au/visas/getting-a-visa/visa-listing/visitor-600 | title=Australia Subclass 600}}</ref> | | * Mogućnost prijave putem interneta (Online Visitor e600 visa). |- | {{ZID|Austrija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric">Samo vlasnici [[Biometrijski pasoš|biometrijskih pasoša]].</ref> |- | {{ZID|Azerbejdžan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>[https://mfa.gov.az/en/category/visa/visa-free-countries Visa free countries]</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Bahami}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BS}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Bahrein}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BH}}</ref> | 14 dana | |- | {{ZID|Bangladeš}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BD}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Barbados}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BB}}</ref> | | |- | {{ZID|Belgija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Beliz}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BZ}}</ref> | | |- | {{ZID|Benin}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BJ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gouv.bj/en/ | title=Benin eVisa}}</ref> | 30 dana | * Obavezan međunarodni certifikat o vakcinaciji. |- | {{ZID|Bjelorusija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="mfa.gov.by">{{cite web | title=Statement of Belarus Foreign Ministry on visa-free travel to Belarus for the citizens of 35 European countries | url=https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | access-date=19. 7. 2024 | archive-date=16. 8. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240816112746/https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | url-status=dead }}</ref> | {{sort|30|30 dana}}<ref name="mfa.gov.by"/> | * Bezvizni pristup do 31. decembra 2026.<ref>{{Cite web|url=https://gpk.gov.by/peresechenie-granitsy/bezvizovyy-vezd-v-belarus-dlya-grazhdan-litvy-i-latvii/|title=Безвизовый въезд в Беларусь для граждан европейских стран|website=Государственный пограничный комитет Республики Беларусь|language=ru|access-date=2026-04-21}}</ref> |- | {{ZID|Bolivija}} | {{Neobavezno|Online Visa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BO}}</ref> | 90 dana<ref>{{cite web | url=https://visas.cancilleria.gob.bo | title=Bolivia Online Visa}}</ref> | |- | {{ZID|Bocvana}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.bw | title=Botswana eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Brazil}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Brunej}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BN}}</ref> | | |- | {{ZID|Bugarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BG}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Burkina Faso}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BF}}</ref><ref>{{cite web | url=https://applicant.visaburkina.bf | title=Burkina Faso eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Burundi}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BI}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Butan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BT}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visit.doi.gov.bt/ | title=Bhutan eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=17. 11. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231117164952/https://visit.doi.gov.bt/ | url-status=dead }}</ref> | | |- | {{ZID|Crna Gora}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ME}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i s biometrijskom [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]] do 30 dana. |- | {{ZID|Čad}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TD}}</ref> | | |- | {{ZID|Češka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CZ}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Čile}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CL}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Danska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DK}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Demokratska Republika Kongo}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CD}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gouv.cd | title=DR Congo eVisa}}</ref> | 7 dana | |- | {{ZID|Dominika}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DM}}</ref> | 21 dana | |- | {{ZID|Dominikanska Republika}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DO}}</ref> | 90 dana | * produženje boravka moguće je do 120 dana uz naknadu. |- | {{ZID|Džibuti}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DJ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gouv.dj | title=Djibouti eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Egipat}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.visa2egypt.gov.eg | title=Egypt eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Ekvador}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ekvatorska Gvineja}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GQ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://equatorialguinea-evisa.com | title=Equatorial Guinea eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|El Salvador}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SV}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Eritreja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ER}}</ref> | | |- | {{ZID|Estonija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Esvatini}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SZ}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Etiopija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ET}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.et | title=Ethiopia eVisa}}</ref> | up to 90 dana | * Viza po dolasku može se dobiti samo na [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnom aerodromu Addis Ababa Bole]]. * Vlasnici eVisa moraju ući preko [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnog aerodroma Addis Ababa Bole]]. |- | {{ZID|Fidži}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FJ}}</ref> | | |- | {{ZID|Filipini}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PH}}</ref> | | |- | {{ZID|Finska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Francuska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> (u [[Regije Francuske|Regijama Francuske]]) |- | {{ZID|Gabon}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GA}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.dgdi.ga | title=Gabon eVisa}}</ref> | 90 dana | * Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Međunarodni aerodrom Libreville|Međunarodnog aerodroma Libreville]]. |- | {{ZID|Gambija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GM}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.gid.gov.gm/entry |title=ENTRY INTO THE GAMBIA. GAMBIA IMMIGRATION DEPARTMENT |publisher=gid.gov.gm |date=23. 12. 2017 |access-date=23. 12. 2017 |archive-date=12. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012184839/http://www.gid.gov.gm/entry |url-status=dead }}</ref> | | |- | {{ZID|Gana}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GH}}</ref> | | |- | {{ZID|Grčka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Grenada}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=https://www.grenadaembassyusa.org/wp-content/uploads/2018/04/Complete-Visa-Requirements-List-Apr-2018.pdf |title=Visa Requirements for Grenada: Complete List |date=april 2018 |website=Embassy of Grenada to the United States of America}}</ref> | | * Nosioci pisma o odobrenju mogu preuzeti vizu po dolasku. |- | {{ZID|Gruzija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GE}}</ref> | 1 godina | |- | {{ZID|Gvajana}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GY}}</ref> | | |- | {{ZID|Gvatemala}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GT}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Gvineja}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.paf.gov.gn/visa | title=Guinea eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Gvineja Bisau}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GW}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Haiti}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HT}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Honduras}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HN}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Hrvatska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceA">{{Timatic|država=BA|destinacija=HR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Indija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IN}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Indija. eVisa}} |- | {{ZID|Indonezija}} | {{Neobavezno|e-VPD / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ID}}</ref> | 30 dana<ref>{{cite web | url=https://molina.imigrasi.go.id/ | title=Indonesia e-VOA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=21. 4. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191355/https://molina.imigrasi.go.id/ | url-status=dead }}</ref> | |- | {{ZID|Irak}} | {{Da2|eVisa}}<ref>[https://evisa.iq/en Iraq eVisa portal]</ref> | | |- | {{ZID|Iran}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IR}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.mfa.ir | title=Iran eVisa}}</ref> | 15 dana | |- | {{ZID|Irska}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IE}}</ref> | | * Viza se izdaje besplatno.<ref>[https://www.dfa.ie/travel/visas/visas-for-ireland/#tabs-3 No fee required].</ref> * Ukidanje viza za nosioce 'C' vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] do oktobra 2016. Ulaz je dozvoljen samo ako je prva tačka ulaska u [[Zajednička zona putovanja|Zajedničku zonu putovanja]] u UK.<ref>[http://www.inis.gov.ie/en/INIS/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf/Datotekas/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf The Irish Short-stay Visa Waiver Programme]</ref> |- | {{ZID|Island}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IS}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Istočni Timor}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TL}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Italija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Izrael}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IL}}</ref> | | |- | {{ZID|Jamajka}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JM}}</ref> | 90 dana | * Bezvizni pristup do 30 dana ako imate važeću vizu koju je izdala bilo koja država članica [[Šengenska zona|Šengenske zone]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] i ako imate dokaz da su cijepljeni protiv malih boginja, rubeole i dječje paralize. |- | {{ZID|Japan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JP}}</ref> | | |- | {{ZID|Jemen}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=YE}}</ref> | | |- | {{ZID|Jordan}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JO}}</ref><ref>{{cite web | url=https://eservices.moi.gov.jo | title=Jordan E-Services}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Južna Koreja}} | {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KR}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.k-eta.go.kr | title=K-ETA}}</ref> | 30 dana | * Period važenja K-ETA je 3 godine od datuma odobrenja.<ref>{{cite web | url=https://www.k-eta.go.kr/portal/guide/viewetaapplication.do | title=K-ETA Application Guide}}</ref> |- | {{ZID|Južni Sudan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SS}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.ss | title=South Sudan eVisa}}</ref> | | * Mogućnost prijave putem interneta. * Odštampano odobrenje za vizu mora biti predočeno u vrijeme putovanja. |- | {{ZID|Južnoafrička Republika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZA}}</ref> | | |- | {{ZID|Katar}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=QA}}</ref><ref>{{cite web | url=https://hayya.qa | title=Qatar Hayya}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Kazahstan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.vmp.gov.kz | title=Kazakhstan eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Kambodža}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KH}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.kh | title=Cambodia eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Kamerun}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisacam.com | title=Cameroon eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Kanada}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CA}}</ref> | | |- | {{ZID|Kenija}} | {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KE}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.etakenya.go.ke | title=Kenya eTA}}</ref> | 90 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Kenija. eTA}} |- | {{ZID|Kina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CN}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.<ref>[https://web.archive.org/web/20180505004847/http://www.xinhuanet.com/english/2018-05/05/c_137156745.htm China-BiH visa-free regime to go into effect]</ref> * Također bezvizni pristup u {{ZID|Hong Kong}} do 14 dana;<ref name="ReferenceB">{{Timatic|država=BA|destinacija=HK}}</ref> {{ZID|Makao}} do 90 dana.<ref name="ReferenceC">{{Timatic|država=BA|destinacija=MO}}</ref> |- | {{ZID|Kipar}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CY}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Kirgistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KG}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Kiribati}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KI}}</ref> | | |- | {{ZID|Kolumbija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CO}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Komori}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KM}}</ref> | 45 dana | |- | {{ZID|Kongo}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CG}}</ref> | | |- | {{ZID|Kostarika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CR}}</ref> | | * Bez vize do 90 dana ako posjedujete važeću vizu za više ulazaka ili boravišnu dozvolu koju su izdali [[Kanada]], država članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Island]], [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] |- | {{ZID|Kuba}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CU}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Kuvajt}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KW}}</ref> | | |- | {{ZID|Laos}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LA}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Laos. VPD}} |- | {{ZID|Latvija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LV}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Lesoto}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LS}}</ref><ref>{{cite web | url=http://evisalesotho.com | title=Lesotho eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Liban}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LB}}</ref> | | * Pored vize, potrebno je dobiti i odobrenje od Imigracionog odjela [[Generalni direktorat za opću sigurnost Libana|Generalnog direktorata za opću sigurnost]] (''La Surete Generale''). |- | {{ZID|Liberija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LR}}</ref> | | |- | {{ZID|Libija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LY}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.ly | title=Libya eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Lihtenštajn}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Litvanija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Luksemburg}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LU}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Madagaskar}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MG}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Mađarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HU}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Malavi}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.mw | title=Malawi eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Maldivi}} | {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MV}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Malezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MY}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mali}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ML}}</ref> | | |- | {{ZID|Malta}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Maroko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MA}}</ref> | | * e-Visa dostupna za strane državljane koji borave u državi ili imaju boravišnu dozvolu koja važi najmanje 180 dana na dan podnošenja zahtjeva za e-vizu i borave u jednoj od zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Japan]], [[Norveška]], [[Novi Zeland]] i [[Švicarska]], kao i strani državljani koji posjeduju neelektronske vize zemalja [[Šengenska zona|Šengenske zone]], Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, [[Irska|Irske]] i Novog Zelanda, s više ulazaka i koje vrijede najmanje 90 dana od dana podnošenja zahtjeva za eVisu.<ref>{{cite web | url=https://www.acces-maroc.ma/ | title=Morocco eVisa}}</ref><ref>{{cite web | url=https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | title=Launch of electronic visas for Morocco | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=18. 6. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240618043718/https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | url-status=dead }}</ref> |- | {{ZID|Maršalska Ostrva}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MH}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mauricijus}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MU}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Mauritanija}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MR}}</ref> | | * Dostupna na [[Međunarodni aerodrom Nouakchott–Oumtounsy|Međunarodnom aerodromu Nouakchott–Oumtounsy]]. |- | {{ZID|Meksiko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MX}}</ref> | | * Bezvizni pristup do 180 dana za nosioce važeće vize ili dozvole stalnog boravka izdate od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]], [[Japan]]a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Mikronezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FM}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Mjanmar}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.moip.gov.mm | title=Myanmar eVisa}}</ref> | 28 dana | * Nosioci e-Visa moraju stići preko aerodroma [[Međunarodni aerodrom Yangon|Yangon]], [[Aerodrom Naypyidaw|Naypyidaw]] ili [[Međunarodni aerodrom Mandalay|Mandalay]] ili preko kopnenih graničnih prijelaza s [[Tajland]]om ([[Tachileik]], [[Myawaddy]] i [[Kawthaung]]) ili [[Indija|Indijom]] ([[Rih Khaw Dar]] i [[Tamu, Indija|Tamu]]). * E-visa dostupna samo turistima. |- | {{ZID|Moldavija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MD}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. |- | {{ZID|Monako}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mongolija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://en.consul.mn/visa/c/153 | title=Consul.mn | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=29. 5. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230529025945/https://en.consul.mn/visa/c/153 | url-status=dead }}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Mozambik}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.mz | title=Mozambique eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Namibija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NA}}</ref> | | |- | {{ZID|Nauru}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NR}}</ref> | | |- | {{ZID|Nepal}} | {{Neobavezno|Online Viza / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NP}}</ref> | 90 dana<ref>{{cite web | url=https://nepaliport.immigration.gov.np | title=Nepal Online Visa}}</ref> | |- | {{ZID|Niger}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NE}}</ref> | | |- | {{ZID|Nigerija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visa.immigration.gov.ng | title=Nigeria Immigration Services}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Nikaragva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NI}}</ref> | | * Viza po dolasku sa važećom vizom izdatom od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Nizozemska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NL}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]]<ref group="Nap" name="biometric" /> ([[Nizozemska|Evropska Nizozemska]]). |- | {{ZID|Norveška}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NO}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Novi Zeland}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NZ}}</ref> | | * Nositeljima australijske vize za stalni boravak ili vize za povratak može se odobriti rezidentna viza Novog Zelanda po dolasku koja dozvoljava neograničen boravak (u skladu sa [[Trans-Tasman putovni aranžman|Trans-Tasmanovim putovnim aranžmanom]]), podložno ispunjavanju karakterističnih zahtjeva i pribavljanjem elektroničkih putnih ovlaštenja prije polaska.<ref name="Australian Resident Visa">{{cite web | url=https://www.immigration.govt.nz/new-zealand-visas/apply-for-a-visa/visa-factsheet/australian-resident-visa | title=Information about: Australian Resident Visa | website=immigration.govt.nz | publisher=Immigration New Zealand | access-date=21. 5. 2020 | quote=Australian citizens and permanent residents can visit, work and live in New Zealand. You do not need a visa before you travel to New Zealand.}}</ref> |- | {{ZID|Njemačka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Obala Slonovače}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CI}}</ref><ref>{{cite web | url=https://snedai.com/e-visa/ | title=CI eVisa}}</ref> | 90 dana | * Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Aerodrom Port Bouet|aerodorma Port Bouet]]. |- | {{ZID|Oman}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=OM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20210123123702/https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-date=23. 1. 2021 | title=Oman to give visa-free 10-day entry to 103 countries to boost tourism | date=10. 12. 2020 }}</ref> | 14 dana<ref>{{cite web | url=https://www.arabnews.com/node/1795541/middle-east | title=Oman extends visa-free period for visitors from 103 countries | date=20. 1. 2021 }}</ref> | |- | {{ZID|Pakistan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{cite web | url=https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | title=List of Countries for Visa Prior to Arrival | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=16. 3. 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250316195020/https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Palau}} | {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PW}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Panama}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Papua Nova Gvineja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.ica.gov.pg/evisa/account/Apply | title=PNG eVisa}}</ref> | | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Papua Nova Gvineja. eVisa}} |- | {{ZID|Paragvaj}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PY}}</ref> | | |- | {{ZID|Peru}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PE}}</ref> | | |- | {{ZID|Poljska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PL}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Portugal}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Ruanda}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://irembo.gov.rw/home/citizen/all_services | title=Rwanda E-Services}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Rumunija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceA"/> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Rusija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RU}}</ref> | 30 dana | * 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana. |- | {{ZID|Samoa}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=WS}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|San Marino}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SM}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Saudijska Arabija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SA}}</ref> | | |- | {{ZID|Sejšeli}} | {{Da-ne|[[Elektronski granični sistem]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Senegal}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SN}}</ref> | | |- | {{ZID|Sijera Leone}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SL}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.sl | title=Sierra Leone eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Singapur}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SG}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Sirija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>[https://evisa.sy/home-content eVisa Syria]</ref> | | |- | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=US}}</ref> | | |- | {{ZID|Sjeverna Koreja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KP}}</ref> | | |- | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MK}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Slovačka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SK}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Slovenija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Solomonska Ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SB}}</ref> | | |- | {{ZID|Somalija}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SO}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Somalija. VPD}} |- | {{ZID|Srbija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RS}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Srednjoafrička Republika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CF}}</ref> | | |- | {{ZID|Sudan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SD}}</ref> | | |- | {{ZID|Surinam}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SR}}</ref><ref>{{cite web | url=https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | title=Suriname eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=7. 3. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230307214615/https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Surinam. Informacije}} |- | {{ZID|Sveta Lucija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LC}}</ref> | 42 dana | |- | {{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KN}}</ref> | | |- | {{ZID|Sveti Toma i Princip}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ST}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.smf.st/evisa/ | title=ST eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Španija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ES}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Šri Lanka}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LK}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.srilankaevisa.lk | title=SL eVisa}}</ref> | 60 dana / 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Šri Lanka. eVisa}} |- | {{ZID|Švedska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Švicarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CH}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Tadžikistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="MFA2024">{{cite web|url=https://www.mfa.tj/en/main/view/14951/the-list-of-countries-eligible-for-the-unilateral-visa-free-entry-system-has-been-expanded-and-the-visa-application-process-for-citizens-of-certain-countries-to-the-republic-of-tajikistan-has|title= The list of countries eligible for the unilateral visa-free entry system has been expanded, and the visa application process for citizens of certain countries to the Republic of Tajikistan has been simplified}}</ref> | 30 dana | *Viza dostupna putem interneta.<ref>[https://www.evisa.tj/index.evisa.html#/help Tajikistan e-Visa]</ref> |- | {{ZID|Tajland}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TH}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.thaievisa.go.th | title=Thai eVisa}}</ref> | 60 dana | *Viza po dolasku 15 dana |- | {{ZID|Tanzanija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visa.immigration.go.tz | title=Tanzania eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Togo}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://voyage.gouv.tg | title=Togo eVisa}}</ref> | 15 dana | |- | {{ZID|Tonga}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TO}}</ref> | | |- | {{ZID|Trinidad i Tobago}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TT}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Tunis}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TN}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Turkmenistan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TM}}</ref> | | |- | {{ZID|Turska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Tuvalu}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TV}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Uganda}} | {{Neobavezno|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visas.immigration.go.ug | title=Uganda eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ukrajina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UA}}</ref> | 30 dana | * 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana. |- | {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AE}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GB}}</ref> | | |- | {{ZID|Urugvaj}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UY}}</ref> | | |- | {{ZID|Uzbekistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UZ}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Vanuatu}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VU}}</ref> | | |- | {{ZID|Vatikan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Venecuela}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VE}}</ref> | | |- | {{ZID|Vijetnam}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.xuatnhapcanh.gov.vn/web/guest/trang-chu-ttdt | title=Vietnam eVisa}}</ref> | 90 dana | * Za ostrvo [[Phú Quốc]] bezvizni pristup do 30 dana. |- | {{ZID|Zambija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZM}}</ref><ref>{{cite web | url=http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | title=Zambia eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=9. 8. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150809101333/http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Zelenortska Ostrva}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CV}}</ref> | | |- | {{ZID|Zimbabve}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZW}}</ref> | 30 dana | |} === Sporne države i teritorije === Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine za posjete spornim državama, teritorijama i ograničenim zonama: {| class="wikitable" |- ! Država / Teritorija ! Vizni režim ! Period ! Napomene (isključujući naknade za odlazak) |- ! colspan="4" | [[Evropa]] |- | {{ZID|Kosovo}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=XK}}</ref><ref>{{cite web | url=https://en.vijesti.me/world-a/balkan/728301/from-January-1%2C-2025%2C-kurti-kosovo-will-allow-citizens-of-bih-to-enter-with-an-identity-card | title=Entry to Kosovo with Bosnian ID card}}</ref> | 90 dana | Od 1. januara 2025. Kosovo je omogućilo bezvizni pristup građanima Bosne i Hercegovine i pristup samo sa ličnim kartama. |- ! colspan="4" | [[Azija]] |- | {{ZID|Tajvan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TW}}</ref> | 30 dana | |- |{{ZID|Palestina}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PS}}</ref> | | Formalno, viza nije potrebna za ulazak u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, kontrolu graničnih prijelaza u potpunosti sprovode [[Izrael|izraelske vlasti]], za koje građani Bosne i Hercegovine moraju imati vizu. |} === Zavisne i autonomne države i teritorije === {| class="wikitable" style="text-align: center; table-layout: fixed;" |- ! style="width:18%;" | Država / Teritorija ! style="width:19%;" | Vizni režim ! Period ! Napomene |- ! colspan="4" | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Angvila}} | {{Da2|Potrebna eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AI}}</ref> | | Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Bermudi}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BM}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Britanska Djevičanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VG}}</ref> | | Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. Viza za te zemlje mora imati najmanje 6 mjeseci važenja prije putovanja. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Folklandska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FK}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Gibraltar}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GI}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Guernsey}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |title=Do I require an entry clearance/ VISA |access-date=9. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202222421/http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Jersey}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Cite web|url=http://www.gov.je/Travel/InformationAdvice/Visitors/Pages/VisaPassport.aspx|title=Visa and passport requirements for visitors}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Kajmanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KY}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Montserrat}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MS}}</ref> | | Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] ili državu članicu [[Evropska unija|Evropske unije]] ne trebaju vizu. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Ostrvo Man}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |title=Immigration Details for the Isle of Man |access-date=30. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140629181047/http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |archive-date=29. 6. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sveta Helena}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{cite web|title=Saint Helena eVisa|url=https://evisa.sainthelena.gov.sh|website=Saint Helena Government}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Turks i Caicos}} | {{Ne|Potrebna viza}} | | Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. |- ! colspan="4" | {{ZID|Kina}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Hong Kong}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceB"/> | 14 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Makao}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceC"/> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Danska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Farska Ostrva}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web | url=http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | title=Passport and visa | access-date=30. 7. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140720043911/http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | archive-date=20. 7. 2014 | url-status=dead}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Grenland}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web|url=https://www.greenland-travel.com/practical-information/|title=Practical information|website=Greenland Travel EN}}</ref> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Nizozemska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Aruba}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AW}}</ref> | 30 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Curaçao}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CW}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZD|Nizozemska}} [[Karipska Nizozemska]] | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BQ}}</ref> | 90 dana | uključuje [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije]] i [[Saba|Sabu]] |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sint Maarten}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SX}}</ref> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Francuska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Francuska Gvajana}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GF}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Francuska Polinezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PF}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZD|Francuska}} [[Francuski Antili]] | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GP}}</ref> | 90 dana | uključuje prekomorske departmane [[Guadeloupe]] i [[Martinique]] i prekomorske zajednice [[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]] i [[Sveti Bartolomej]] |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Mayotte}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=YT}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Nova Kaledonija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NC}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Réunion}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RE}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="autogenerated1">{{cite web | url=https://www.diplomatie.gouv.fr/en/coming-to-france/requesting-a-visa/ | title=Requesting a visa | first=Ministère de l'Europe et des Affaires | last=étrangères | website=France Diplomacy - Ministry for Europe and Foreign Affairs}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Wallis i Futuna}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="autogenerated1"/> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Novi Zeland}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Cookova Ostrva}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CK}}</ref> | 31 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Niue}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NU}}</ref> | 30 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Tokelau}} | {{Ne|Potrebna dozvola za ulazak}}<ref>{{cite web | url=https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=NZ&SECTION=VI&SUBSECTION=AI&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | title=Welcome to nginx! | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://archive.today/20140315034207/https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=NZ&SECTION=VI&SUBSECTION=AI&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | archive-date=15. 3. 2014 | url-status=dead}}</ref> | | |- ! colspan="4" | {{ZID|Južna Koreja}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Jeju}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web | url=https://www.hikorea.go.kr/info/InfoDatail.pt?CAT_SEQ=161&PARENT_ID=135 | title=Immigration Clearance for non-Koreans}}</ref> | 30 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Američka Djevičanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VI}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Američka Samoa}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AS}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Guam}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GU}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Portoriko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PR}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MP}}</ref> | | |} == Diplomatski i službeni pasoši == {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- ! style="width:300px;"|Država !Period |- | {{ZID|Bjelorusija}}<ref name="autogenerated1" /> | 30 dana |- | {{ZID|Egipat}}<ref name="autogenerated1" /> | 90 dana |- | {{ZID|Izrael}}<ref name="autogenerated2">{{cite web | url=http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=209&id=4804 | title=IZRAEL | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=15. 12. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181215122021/http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=209&id=4804 | url-status=dead }}</ref> | 90 dana |- |{{ZID|Japan}}<ref>{{cite web | url=http://www.bhrt.ba/vijesti/svijet/crnadak-u-japanu-prioritet-nove-investicije/ | title=BHRT}}</ref> | 90 dana |- | {{ZID|Kazahstan}}<ref name="autogenerated2" /> | 30 dana |- | {{ZID|Kina}}<ref name="autogenerated3">{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=224&id=7162 | title=Narodna Republika KINA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=22. 12. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171222051958/http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=224&id=7162 | url-status=dead }}</ref> | 90 dana |- | {{ZID|Liban}}<ref name="autogenerated2"/> | 30 dana^* |- | {{ZID|Rusija}}<ref>{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=295&id=5083 | title=RUSKA Federacija | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=15. 12. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181215123958/http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=295&id=5083 | url-status=dead }}</ref> | 90 dana^** |} _{* - dostupna i Viza po dolasku.}<br /> _{** - za obični pasoš do 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana.} ==Također pogledajte== {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Vizni režim Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Reflist|30em|group="Nap"}} == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vizni režim po državljanima|Bosna i Hercegovina]] 7k3l9u2shpg7alyupwpar3u3zz392pg 0 513997 3842991 3805255 2026-05-09T19:34:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842991 wikitext text/x-wiki {{Multiple image | footer = Ulazni i izlazni pečati. | width = 112 | image1 = BOSNIA - IVANICA entry stamp.jpg | alt1 = Izgled ulaznog pečata | image2 = BOSNIA - DOLJANI exit stamp.jpg | alt2 = Izgled izlaznog pečata }} Posjetioci [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] moraju dobiti [[Viza|vizu]] od jednog od diplomatskih predstavništava Bosne i Hercegovine u inozemstvu, osim ako su državljani jedne od zemalja sa bezviznim pristupom. Kao zemlja kandidat za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], Bosna i Hercegovina vodi viznu politiku sličnu viznoj politici [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. Bosna i Hercegovina odobrava bezvizni ulazak za sve državljane iz Aneksa II Šengena osim [[Kosovo|Kosova]], a također daje bezvizni ulazak u nekoliko dodatnih zemalja: [[Azerbejdžan]]u, [[Kina|Kini]], [[Kuvajt]]u, [[Oman]]u, [[Katar]]u, [[Rusija|Rusiji]] i [[Turska|Turskoj]]. ==Karta== [[File:Visa policy of Bosnia and Herzegovina.png|thumbnail|none|678px|Vizni režim Bosne i Hercegovine {{legend|#FF0000|Bosna i Hercegovina}} {{legend|#22B14C|Viza nije potrebna (90 dana)}} {{legend|#B5E61D|Viza nije potrebna (30 dana)}} {{legend|#ABABAB|Viza potrebna}}]] == Izuzeće od vize == === Obični pasoši === Nosioci običnih pasoša sljedećih zemalja i teritorija (uključujući rezidentna lica bez državljanstva i izbjeglice) mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez vize u narednom periodu:<ref>{{cite web | title=Visa information | url=https://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16 | website=www.mvp.gov.ba }}{{Mrtav link}}</ref> {|style=" border-radius:1em; box-shadow: 0.1em 0.1em 0.5em rgba(0,0,0,0.75); background-color: white; border: 1px solid white; padding: 5px;" |- style="vertical-align:top;" | '''90 dana''' {| | *{{ZID|Brazil}}^# |valign="top"| *{{ZID|Malezija}} | |} '''90 dana unutar bilo kojih 180 dana''' {| | *{{ZID|Albanija}}^LK *{{ZID|Dominika}} *{{ZID|Gruzija}} *{{ZID|Grenada}} *{{ZID|Istočni Timor}} *{{ZID|Kina}} |valign="top"| *{{ZID|Kiribati}} *{{ZID|Maršalska Ostrva}} *{{ZID|Mikronezija}} *{{ZID|Moldavija}} *{{ZID|Palau}} *{{ZID|Peru}} |valign="top"| *{{ZID|Sjeverna Makedonija}}^LK *{{ZID|Solomonska Ostrva}} *{{ZID|Sveta Lucija}} *{{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}} *{{ZID|Tonga}} *{{ZID|Trinidad i Tobago}} |valign="top"| *{{ZID|Tuvalu}} *{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} *{{ZID|Vanuatu}} *{{ZID|Vatikan}} | |} '''90 dana unutar bilo kojih 6 mjeseci''' *{{ZD|EU}} Sve [[države članice Evropske unije]]^LK {| | *{{ZID|Andora}} *{{ZID|Antigva i Barbuda}} *{{ZID|Argentina}} *{{ZID|Australija}} *{{ZID|Azerbejdžan}} *{{ZID|Bahami}} *{{ZID|Barbados}} *{{ZID|Brunej}} *{{ZID|Crna Gora}}^LK *{{ZID|Čile}} *{{ZID|El Salvador}} *{{ZID|Gvatemala}} |valign="top"| *{{ZID|Honduras}} *{{ZID|Hong Kong}} *{{ZID|Island}}^LK *{{ZID|Izrael}} *{{ZID|Japan}} *{{ZID|Južna Koreja}} *{{ZID|Kanada}} *{{ZID|Katar}} *{{ZID|Kolumbija}} *{{ZID|Kostarika}} *{{ZID|Kuvajt}} *{{ZID|Lihtenštajn}}^LK |valign="top"| *{{ZID|Makao}} *{{ZID|Mauricijus}} *{{ZID|Meksiko}} *{{ZID|Monako}}^LK *{{ZID|Nikaragva}} *{{ZID|Norveška}}^LK *{{ZID|Novi Zeland}} *{{ZID|Palestina}} *{{ZID|Panama}} *{{ZID|Paragvaj}} *{{ZID|San Marino}}^LK *{{ZID|Sejšeli}} |valign="top"| *{{ZID|Singapur}} *{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} *{{ZID|Srbija}}^LK *{{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}} *{{ZID|Švicarska}}^LK *{{ZID|Tajvan}} *{{ZID|Turska}} *{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} *{{ZID|Urugvaj}} *{{ZID|Venecuela}} | |} '''30 dana unutar bilo kojih 60 dana''' {| | *{{ZID|Rusija}} |valign="top"| *{{ZID|Ukrajina}} | |} | |} _{LK - Mogućnost ulaska u državu sa ličnom kartom (uključujući i irsku pasošku kartu) umjesto pasoša.}<br/> _{# - Do maksimalnog boravka od 180 dana godišnje.} === Zamjenska viza === Nosioci važećih viza za više ulazaka i rezidenti [[Evropska unija|Evropske unije]], država članica [[Šengenska zona|Šengenske zone]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez vize u trajanju od maksimalno 30 dana.<ref>{{cite act | title=Decision on Visas | article=17 | type=Decision | url=http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/sta_konzul_moze_uciniti_za_vas/DECISION%20ON%20VISAS%20%20-%2018.12.2014.pdf | date=18. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite act | title=Decision on Visas-Amendments|article=2 | type=Decision | url=http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/sta_konzul_moze_uciniti_za_vas/Decision%20on%20Visas%20-%20Amendments%20-%2073_17.pdf | date=5. 9. 2017}}</ref> Ovo se ne odnosi na nosioce [[Pasoš Kosova|kosovskih pasoša]].<ref name="Archived copy">{{cite web | url=https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=BA&SECTION=VI&SUBSECTION=00&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | title=Archived copy | access-date=15. 3. 2014 | archive-date=14. 3. 2014 | archive-url=https://archive.today/20140314210634/https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=BA&SECTION=VI&SUBSECTION=00&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | url-status=dead}}</ref> ===Posebni pasoši=== Pored zemalja čiji su državljani oslobođeni viza, nosioci diplomatskih ili službenih/posebnih pasoša [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Kina|Kine]], [[Kuba|Kube]], [[Egipat|Egipta]], [[Indonezija|Indonezije]], [[Iran]]a, [[Jordan]]a, [[Kazahstan]]a, [[Moldavija|Moldavije]], [[Pakistan]]a, [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Tunis]]a i nosioci diplomatskih pasoša [[Alžir]]a i [[Armenija|Armenije]] nije potrebna viza za Bosnu i Hercegovinu. Viza također nije potrebna za lica bez državljanstva i izbjeglicama koji borave u zemljama čijim državljanima nije potrebna viza za Bosnu i Hercegovinu (osim za zemlje [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Kariba]]).<ref name="Archived copy"/> === Recipročnost === {{main|Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine}} Državljani Bosne i Hercegovine mogu bez vize ući u neke od zemalja čijim državljanima je omogućen bezvizni ulazak u Bosnu i Hercegovinu, ali im je potrebna viza za [[Antigva i Barbuda|Antigvu i Barbudu]], [[Australija|Australiju]], [[Barbados]], [[Brunej]], [[Kanada|Kanadu]], [[Kostarika|Kostariku]], [[El Salvador]], [[Grenada|Grenadu]] (izdaje vizu po dolasku), [[Gvatemala|Gvatemalu]], [[Honduras]], [[Irska|Irsku]], [[Izrael]], [[Japan]], [[Kiribati|Kiribate]], [[Kuvajt]], [[Mauricijus]] (izdaje vizu po dolasku), [[Maršalska Ostrva]], [[Meksiko]], [[Novi Zeland]], [[Nikaragva|Nikaragvu]], [[Palestina|Palestinu]], [[Paragvaj]], [[Katar]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Solomonska Ostrva]], [[Tajland]] (izdaje vizu po dolasku), [[Tajvan]], [[Istočni Timor]], [[Tonga|Tongu]], [[Tuvalu]] (izdaje vizu po dolasku), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Urugvaj]], [[Vanuatu]] i [[Venecuela|Venecuelu]]. == Statistika posjetitelja == Većina posjetilaca koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu na kratkoročnoj osnovi su iz sljedećih država:<ref>{{cite web | url=http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2019/TUR_02_2018_12_0_BS.pdf | title=TOURISM STATISTICS Cumulative data, January - December 2018 | publisher=Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina (BHAS) | access-date=9 Apr 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" ! Država ! 2017. ! 2018. |- | {{ZID|Hrvatska}} || 96.986|| 116.823 |- | {{ZID|Turska}} || 85.416|| 90.749 |- | {{ZID|Srbija}} || 77.867|| 88.797 |- | {{ZID|Slovenija}} || 55.527|| 65.002 |- | {{ZID|Njemačka}} || 34.612|| 50.402 |- | {{ZID|Južna Koreja}} || 52.056|| 45.388 |- | {{ZID|Italija}} || 43.718|| 44.979 |- | {{ZID|Poljska}} || 39.551 || 39.811 |- | {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} || 33.896|| 35.255 |- | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 25.926|| 28.187 |- | {{ZID|Austrija}} || 23.889|| 26.560 |- |''Ostale'' |353.777 |420.945 |- ! Ukupno !! 923.221!! 1.052.898 |} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine]] * [[Vizni režim Šengenske zone]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mfa.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx Informacije o vizama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120806143506/http://www.mfa.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx |date=6. 8. 2012 }} i [http://www.mfa.ba/konzularne_informacije/vize/?id=8672 Odluka o vizama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706133155/http://www.mfa.ba/konzularne_informacije/vize/?id=8672 |date=6. 7. 2011 }} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vizni režim po državama|Bosna i Hercegovina]] 5g6um014sfi69lwr8d6hk2lc6esrv09 0 515730 3843030 3784925 2026-05-09T21:09:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor | ime = Vojislav Ivanović | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|09|28}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Jugoslavija]] | period = Postmoderna klasična muzika | nagrade = Nagrade za kompoziciju }} '''<big>Vojislav Ivanović</big>''' ([[Sarajevo]], 28. septembar [[1959.|1959]]) je bosanskohercegovački kompozitor. Njegov opus sadrži djela sa područja instrumentalne solističke, kamerne i orkestarske muzike, te nešto manje horske muzike.<ref>{{Cite book|last=Čaušević|first=Merima|title=Muzika za klavir u Bosni i Hercegovini 1945-1992|date=2016|publisher=Univerzitet u Sarajevu Pedagoški Fakultet Sarajevo|isbn=978-9958-9461-9-6|location=Sarajevo}}</ref> == Biografija == Rođen u Sarajevu, gdje je gitaru počeo svirati sa 10 godina, Ivanović je najviše akademske diplome stekao i iz gitare na [[Atinski konzervatorij|Atinskom konzervatoriju]] kod Costasa Cotsiolisa, i iz kompozicije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] kod [[Vojin Komadina|Vojina Komadine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vojislavivanovic.com/about/|title=About – Vojislav Ivanovic|language=en-US|access-date=25. 12. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> Od ranih 1980-ih redovno nastupa u zemlji i inostranstvu, solo i sa orkestrima uključujući Gudače Triniti koledža ([[UK]]), St. George Stings, Camerata Serbica i Macedonia Jeunesse Musicale Symphonic. Gitaristi poput Zorana Dukića i Denisa Azabagića, kao i mnogi drugi umjetnici, I izvodili su njegovumuzikuu, a orkestri koji su izvodili njegovu muziku su New Russia Symphony – Yuri Bashmet, Zagrebački solisti, Bečki Pons Artis Orchestra i Tijuana Festivalski orkestar.<ref name=":0" /> Godine 2008, Sa suprugom Aleksandrom Ivanović osniva ''Levante Guitar Duo''. Nastupali su širom [[Evropa|Evrope]] i izdali veoma hvaljeni CD ''„Levantinsko putovanje''“ (GAF 2011) sa programom koji je Vojislav napisao specijalno za Duo. 2019. i 2020. Duo je postigao uspjeh na turnejama i predavanjima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Njegova muzika u mnogobrojnim žanrovima snimljena je na preko 20 CD izdanja, a štampaju je izdavači ''Chanterelle i Doberman-Yppan''. Svirao je i snimao sa nekim muzičarima kao što su: pjevačica [[Savina Yannatou]], kontrabasista Arild Andersen, saksofonista Bendik Hofseth, bubnjar Paul Vertico (bivša Pat Metheny grupa), trubač Paolo Fresu.<ref>{{Cite web|url=https://www.gaf.rs/sr/festivali/guitar-art-festival/2017/ucesnici/vojislav-ivanovic|title=Vojislav Ivanović {{!}} Guitar Art Festival 2017 - 20 - 25. mart 2017. / Beograd / Srbija {{!}} Učesnici|website=www.gaf.rs|access-date=25. 12. 2024}}</ref> Trenutno predaje gitaru na Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Osnivač je i direktor Međunarodnog festivala gitare ''Guitar United'' koji se održava svake godine u Istočnom Sarajevu od 2016.<ref>{{Cite web|url=https://www.guitarbymasters.com/artistprofile/162|title=Guitar by Masters - Ivanović Vojislav|website=www.guitarbymasters.com|access-date=25. 12. 2024}}</ref> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] j5jh5c81zoi24jb5n638h9dhmo71arx 0 516084 3842847 3828559 2026-05-09T14:14:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Val Kilmer | ime_pri_rođenju = Val Edward Kilmer | mjesto_rođenja = Los Angeles, Kalifornija, SAD | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1959|12|31}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|4|1|1959|12|31}} | godine_aktivnosti = 1981–2022 | pseudonim = | veb-sajt = {{url|valkilmer.com}} | supružnik = Joanne Whalley​ (1988-1996) | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Val Edward Kilmer'''<ref name="name">{{Cite web|url=http://www.biography.com/people/val-kilmer-9542051|title=Val Kilmer Biography: Film Actor (1959–)|publisher=[[Biography.com]] ([[FYI (TV network)|FYI]] / [[A&E Networks]])|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505061903/http://www.biography.com/people/val-kilmer-9542051|archive-date=5. 5. 2016|url-status=dead|access-date=31. 10. 2016}}</ref><ref>{{Cite news|title='If my name wasn't Valentine, I might enjoy the day'|url=https://www.irishtimes.com/life-and-style/people/if-my-name-wasn-t-valentine-i-might-enjoy-the-day-1.3391030|access-date=7. 1. 2023|work=The Irish Times}}</ref> bio je američki glumac. Prvobitno pozorišni glumac, slavu je stekao nakon pojavljivanja u komedijama, počevši od ''Top Secret!'' (1984) i ''Pravi genije'' (1985), kao i u vojnio-akcijskom filmu ''[[Top Gun]]'' (1986) i filmskoj fantaziji ''Willow'' (1988). Kilmer je stekao priznanje za ulogu [[Jim Morrison]]a u filmu ''[[The Doors (film)|The Doors]]'' [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] (1991). Imao je glavne uloge u filmovima kao što su vestern ''Tombstone'' (1993) i kriminalističke drame ''True Romance'' (1993) i ''Heat'' (1995). Glumio je [[Batman|Betmena]] u filmu [[Joel Schumacher|Joela Šumahera]] ''Betmen zauvijek'' (1995), a uslijedile su i filmske role u u ''Duh i tama'' (1996), ''Svetac'' (1997), ''Princ Egipta'' (1998), ''[[Aleksandar (film)|Aleksandar]]'' (2004), ''Kiss Kiss Bang Bang'' (2005) i ''Snjegović'' (2017). Godine 2022. Kilmer je ponovio svoju ulogu Icemana u ''Top Gun: Maverick'' (2022). Godine 2015. Kilmeru je dijagnosticiran rak grla. Imao je operaciju na [[Dušnik|traheji]] koja mu je oštetila glasne žice do te mjere da je imao ozbiljne teškoće u govoru. Prošao je i [[Hemoterapija|kemoterapiju]] i dvije traheotomije.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/val-kilmer-opens-up-battling-cancer-his-kids-showbiz-ambitions-1068733|title=Val Kilmer Opens Up About Battling Cancer and His Kids' Showbiz Ambitions|last=Abramovitch|first=Seth|date=20. 12. 2017|website=[[The Hollywood Reporter]]|access-date=21. 12. 2017}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.menshealth.com/trending-news/a32162764/val-kilmer-career-cancer-interview/|title=Val Kilmer Doesn't Believe in Death|last=Pappademas|first=Alex|date=21. 4. 2020|publisher=Men's Health|access-date=23. 4. 2020}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/entertainment/val-kilmer-doing-a-lot-better-after-tracheotomy|title=Val Kilmer says he's doing great after tracheotomy: 'I feel a lot better than I sound'|last=Day|first=Nate|date=3. 8. 2020|website=Fox News|access-date=5. 8. 2020}}</ref> Godine 2020. objavio je svoje memoare pod nazivom ''I'm Your Huckleberry: A Memoir'' . {{Sfn|Kilmer|2020}} Dokumentarni film ''Val'' iz 2021. dokumentira njegove zdravstvene probleme i karijeru. Premijerno je prikazan na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] uz pohvale kritike.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/05/val-kilmer-documentary-amazon-a24-1234765283/|title=Amazon Studios Takes U.S. & Latin America On 'Val', A24 Documentary About Actor Val Kilmer|last=D'Alessandro|first=Anthony|date=27. 5. 2021|website=[[Deadline Hollywood]]|access-date=27. 5. 2021}}</ref> Bio je jedan od najbolje plaćenih glumaca 1990-ih. Filmovi s njim u jednoj od uloga zaradili su preko 3,5 milijardi dolara na svjetskim kino-blagajnama.<ref>{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/person/77610401-Val-Kilmer|title=Val Kilmer - Box Office|website=The Numbers}}{{Mrtav link}}</ref> Kritičar [[Roger Ebert]] je 1992. napisao, "ako postoji nagrada za najneopjevanijeg glavnog čovjeka njegove generacije, Kilmer bi je trebao dobiti". == Djetinjstvo i mladost == Kilmer je rođen 31. decembra 1959. u Los Angelesu, Kalifornija,<ref name="name"/> kao drugi od tri sina Gladys Swanette (djevojački Ekstadt) <ref>{{Cite web|url=https://www.wickenburgfuneralhome.com/obituary/gladys-leach|title=Obituary for Gladys Leach at Wickenburg Funeral Home & Crematory|archive-url=https://web.archive.org/web/20220202220314/https://www.wickenburgfuneralhome.com/obituary/gladys-leach|archive-date=2. 2. 2022|url-status=dead|access-date=2. 2. 2022}}</ref> i Eugene Dorris Kilmer.<ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-04-30-me-29286-story.html?_amp=true|title=Eugene D. Kilmer; Industrialist, Developer|date=30. 4. 1993|website=[[Los Angeles Times]]}}</ref> Majka je bila švedskog porijekla,<ref>{{Cite web|url=http://www.blackbookmag.com/movies/last-tango-in-pecos-1.28985|title=Val Kilmer's Last Tango in Pecos|archive-url=https://web.archive.org/web/20120110184255/http://www.blackbookmag.com/movies/last-tango-in-pecos-1.28985|archive-date=10. 1. 2012|url-status=dead|access-date=12. 6. 2012}}</ref> a Val ima i irske, njemačke i čiroki korijene.<ref name="pha">{{Cite news|last=Leith|first=William|title=A solitary man|work=[[The Daily Telegraph]]|date=26. 3. 2004|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3614594/A-solitary-man.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3614594/A-solitary-man.html|archive-date=10. 1. 2022|access-date=26. 10. 2010|location=London}}</ref> Roditelji su mu se razveli 1968. kada je imao 8 godina. Majka se udala za Williama Bernarda Leacha 1970. Kilmerov djed je bio rudar u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], blizu granice sa [[Arizona|Arizonom]].<ref name="miner">{{Cite journal|last=Aldridge|first=David|date=mart 1994|title=Going West|url=http://www.planetkilmer.com/articles/tombstone.html|journal=Film Review Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20060717113213/http://www.planetkilmer.com/articles/tombstone.html|archive-date=17. 7. 2006|access-date=24. 10. 2009|quote=His grandfather was a gold miner on the New Mexico border with Tombstone's Arizona.}}</ref> Godine 1977. Kilmerov mlađi brat Wesley, koji je imao epilepsiju, utopio se u đakuziju sa 15 godina.<ref name="New York">{{Cite news|title=A Long-Lingering Grief That Serves a New Role|work=[[The New York Times]]|date=21. 4. 2002|last=Kennedy|first=Dana|page=54|url=https://www.nytimes.com/2002/04/21/movies/film-a-long-lingering-grief-serves-a-new-role.html?pagewanted=print|access-date=24. 10. 2009|quote=...his younger brother Wesley, who drowned 25 years ago. ... Despite the passage of time, Mr. Kilmer, 42, was still haunted by his brother's death ... [He] was 15 and an aspiring filmmaker when he died.|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307005009/http://www.nytimes.com/2002/04/21/movies/film-a-long-lingering-grief-serves-a-new-role.html}}</ref><ref>{{Cite news|last=Brodesser-Akner|first=Taffy|date=6. 5. 2020|title=What Happened to Val Kilmer? He's Just Starting to Figure It Out.|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/05/06/magazine/val-kilmer.html|access-date=9. 5. 2020|issn=0362-4331}}</ref> Pohađao je srednju školu Chatsworth sa Kevinom Spaceyjem.<ref name="name"/> Njegova djevojka iz srednje škole bila je Mare Winningham .<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2020/film/features/from-top-gun-to-10-commandments-val-kilmers-new-book-1234591950/|title=From 'Top Gun' to '10 Commandments,' Val Kilmer's New Book Details Highs and Lows|date=30. 4. 2020}}</ref> Postao je najmlađa osoba u to vrijeme koja je primljena u Dramski odjel škole Juilliard, gdje je bio član Grupe 10.<ref name="juilliard">{{Cite web|url=http://www.juilliard.edu/update/journal/j_articles733.html|title=Batman Returns to His Cave|last=Murphy|first=Geoffrey|date=decembar 2005|website=The Juilliard Journal|publisher=[[Juilliard]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060902185358/http://www.juilliard.edu/update/journal/j_articles733.html|archive-date=2. 9. 2006|access-date=11. 5. 2006|quote=Kilmer was accepted to Juilliard, the youngest person to be admitted to the Drama Division. (This record survived until the arrival of current third-year student Seth Numrich, who was accepted at age 15.)}}</ref> == Karijera == === 1980-e === Kilmer je odbio ulogu u filmu [[Francis Ford Coppola]] ''The Outsiders'' iz 1983, zbog ranije dogovorenih obaveza u pozorištu.<ref name="outsiders">{{Cite news|work=The Irish Times|title=Val finds his voice|url=http://www.planetkilmer.com/discus/messages/407/1055.html?921547260|archive-url=https://web.archive.org/web/20050311122221/http://www.planetkilmer.com/discus/messages/407/1055.html?921547260|archive-date=11. 3. 2005|access-date=24. 10. 2009|date=19. 12. 1998|last=Dening|first=Penelope|quote=I turned down a role in The Outsiders, because I was doing Shakespeare at the time and I thought it was right to stay with the play. I don't think I would have made the same choice now. Because great careers came out of that. Tom Cruise and a whole bunch of actors.}}</ref> Godine 1983. pojavio se na Broadwayu u ''filmu The Slab Boys'' sa [[Kevin Bacon|Kevinom Baconom]], [[Sean Penn|Seanom Pennom]] i Jackie Earle Haley. Iste godine dobija svoju prvu "nepozorišnu" glumačku ulogu (ne računajući televizijske reklame). Bila je to uloga u epizodi ''ABC Afterschool Special'' pod nazivom ''One Too Many'', koja je bila drama o alkoholu i vožnji;<ref name="onetoo">{{Cite web|url=http://www.retrojunk.com/details_person/4/|title=Val Kilmer|publisher=RetroJunk|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212092335/http://www.retrojunk.com/details_person/4/|archive-date=12. 2. 2009|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}</ref> U njoj je ulogu ostvarila i mlada [[Michelle Pfeiffer]]. Također 1983, Kilmer je samostalno objavio zbirku svoje poezije pod naslovom ''My Edens After Burns,'' koja je uključivala pjesme inspirisane vremenom provedenim sa Pfeiffer. Knjigu pjesama je danas teško nabaviti, a i cijena joj je visoka - poznati polovni primjerci koštaju 300 dolara i više.<ref>{{Cite web|url=http://www.bookride.com/2007/02/my-edens-after-burns-val-kilmer.html|title=Bookride|last=Bookride|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019091717/http://www.bookride.com/2007/02/my-edens-after-burns-val-kilmer.html|archive-date=19. 10. 2012|url-status=dead|access-date=23. 9. 2012}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.thespiannet.com/actors/K/kilmer_val/index.shtml|title=VAL KILMER at THESPIAN NET|last=K. Kamarauskas|access-date=10. 1. 2025|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930171003/http://www.thespiannet.com/actors/K/kilmer_val/index.shtml|url-status=dead}}</ref><ref name="movies.yahoo.com">{{Cite web|url=https://movies.yahoo.com/person/val-kilmer/|title=Val Kilmer|website=Yahoo Movies}}</ref> Njegov veliki proboj je došao kada je dobio vrhunski honorar za ulogu u špijunskoj komediji ''Strogo poverljivo!'', u kojem je glumio američku rokenrol zvijezdu. Kilmer je otpjevao sve pjesme u filmu i izdao album pod imenom filmskog lika, "Nick Rivers".<ref>{{Cite news|url=http://www.moviestalk.com/legendary-actors-and-actresses-revisited-val-kilmer/|title=Legendary Actors And Actresses Revisited – Val Kilmer – Movies Talk|date=11. 9. 2015|work=Movies Talk|access-date=19. 7. 2017}}</ref> Tokom kratke pauze, s ruksakom na leđima putovao je Evropom, a onda dobija glavnu ulogu u komediji ''Pravi genije'' iz 1985. Odbio je ulogu u ''Plavom somotu'' [[David Lynch|Davida Lyncha]]<ref name="velvet">{{Cite web|url=http://www.contactmusic.com/new/xmlfeed.nsf/mndwebpages/kilmers%20regret%20over%20early%20decisions|title=Kilmer's Regret over Early Decisions|date=2. 11. 2005|publisher=ContactMusic|access-date=11. 5. 2006}}</ref> prije nego što je dobio ulogu mornaričkog avijatičara "Iceman" u akcionom filmu ''[[Top Gun]]'' zajedno s [[Tom Cruise|Tomom Cruiseom]]. ''Top Gun'' je zaradio ukupno preko 344 miliona dolara širom svijeta i učinio Kilmera velikom zvijezdom. Nakon uloga u televizijskim filmovima ''The Murders in the Rue Morgue'' i ''The Man Who Broke 1,000 Chains,'' Kilmer je glumio Madmartigana u fantaziji ''Willow.'' Upravo je na tom filmskom setu upoznao i svoju buduću suprugu, koleginicu Joanne Whalley. Kilmer je glumio u produkciji ''[[Hamlet]]a'' na Shakespeare Festivalu u Koloradu 1988. Godine 1989. Kilmer je igrao glavnu ulogu u oba filma ''Kill Me Again'', opet uz Whalley, i TNT -ovom ''Billy the Kidu'' . === 1990-e === ==== 1990–1995 ==== Nakon nekoliko odgađanja, reditelj [[Oliver Stone]] konačno je započeo produkciju filma ''[[The Doors (film)|The Doors]]'', zasnovanog na priči o [[The Doors|istoimenom bendu]] .<ref name="Riordan">{{Cite book|last=Riordan|first=James|title=Stone: A Biography of Oliver Stone|date=septembar 1996|publisher=New York: Aurum Pres.|isbn=1-85410-444-6|pages=310–314}}</ref> Kilmer je od početka rada na filmu razgovarao sa Stoneom, zabrinut kako isprilati ovu priču, jer Kilmer nije vjerovao niti želio promovirati zloupotrebu zabranjenih supstanci. Kilmer je smatrao da su heroji [[Jim Morrison]]a bili pogrešni i nisu bili zaslućni za njegovu kreativnost i inspiraciju. Kilmer je Morisonovu priču vidio kao priču koja bi se mogla ispričati na "hiljadu različitih načina" i nije želio da je ispriča igrajući ulogu u stilu droge, s čime se složio i Oliver Stone.</link><sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (January 2021)">Kilmer</span></nowiki>'' &#x5B; &#x5D;</sup> Prije audicije naučio je napamet tekstove svih pjesama i poslao video na kojem izvodi neke pjesme Doorsa reditelju Stounu.<ref>{{Cite news|last=Hall|first=Carla|title=Val Kilmer, Lighting the Fire|work=[[Washington Post]]|pages=G1|date=3. 3. 1991}}</ref> Stone nije bio impresioniran snimkom, ali Paul A. Rothchild (prvobitni producent Doorsa) je rekao "bio sam potresen time" i predložio da snime Kilmera u studiju. Nakon što je Kilmer dobio ulogu Morisona, pripremao se za ulogu prisustvujući koncertima posvećenim Doorsima i čitanjem Morisonove poezije.<ref name="doors">{{Cite web|url=http://www.alexander-the-great.co.uk/val_kilmer.htm|title=Val Kilmer|website=Alexander-the-great.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20060426202719/http://www.alexander-the-great.co.uk/val_kilmer.htm|archive-date=26. 4. 2006|url-status=dead|access-date=12. 5. 2006}}</ref> Proveo je skoro godinu dana prije samog snimanja oblačeći se kao Morrison i provodivši vrijeme na mjestima duž Sunset Stripa gdje je Morrison izlazio. Njegov portret Morrisona je hvaljen, a članovi Doorsa su primijetili da je Kilmer odradio tako uvjerljiv posao da su imali problema da razlikuju njegov glas od Morisonovog.<ref name="Riordan"/> Paul Rothchild je odsvirao Kilmerovu verziju "The End" za gitaristu benda, [[Robby Krieger|Robbyja Kriegera]], koji mu je rekao: "Zaista mi je drago što su dobili 'The End'. Nikada nismo dobili snimak toga uživo sa Jimom, a sada jesmo." Međutim, klavijaturista Doorsa [[Ray Manzarek]] bio je manje nego oduševljen kako je Morrison prikazan u Stoneovoj interpretaciji.<ref>{{Cite book|last=Manzarek|first=Ray|title=Light My Fire: My Life With The Doors|url=https://archive.org/details/lightmyfiremylif0000manz|publisher=G.P. Putnam's Sons|year=1998|isbn=0-399-14399-8|location=New York, NY|pages=[https://archive.org/details/lightmyfiremylif0000manz/page/n284 251]–252}}</ref> Početkom 1990-ih, Kilmer je glumio u misterijskom trileru ''Thunderheart'', akcionoj komediji ''The Real McCoy'', i ponovo se udružio s režiserom ''Top Guna'' Tonyjem Scottom kako bi igrao [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]] u ''True Romance'', koji je napisao [[Quentin Tarantino]]. Godine 1993. Kilmer je glumio [[Doc Holliday]]a u westernu ''Tombstoneu'' zajedno s [[Kurt Russell]]om. U filmu Doc Holliday izvodi [[Frédéric Chopin|Chopinov]] Nokturno u e-molu, Op.72, br. 1. Kilmer nije znao svirati klavir, a pomenuti komad je vježbao mjesecima.<ref>{{Cite web|url=https://www.reddit.com/r/MovieDetails/comments/6khnpl/did_you_know_that_the_only_piano_i_play_is_about|title=Movie Details Subreddit|last=Kilmer|first=Val|date=juli 2017|website=Reddit|access-date=20. 6. 2018}}</ref> Godine 1995. Kilmer je glumio u ''Wings of Courage'', 3D IMAX filmu, a iste godine je glumio uz [[Al Pacino|Al Pacina]] i [[Robert De Niro|Roberta De Nira]] u ''Vrućini'', koji se danas smatra jednim od najboljih kriminalističkih/dramskih filmova 1990-ih.<ref name="heatrot">{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/1068182-heat/|title=Heat (1995)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}</ref> ==== Batman ==== U decembru 1993. režiser ''Batman Forevera'' [[Joel Schumacher]] je gledao ''Tombstone'' i bio je najviše impresioniran Kilmerovom izvedbom u ulozi Doc Hollidaya. Šumaher je smatrao da je savršen za ulogu [[Betmen]]a, iako je u to vreme ta uloga još uvek bila uloga [[Michael Keaton|Majkla Kitona]].<ref name="hold">{{Cite news|last=Nathan|first=Ian|title=Hold me, thrill me, kiss me, Kilmer|work=[[Empire (časopis)|Empire]]|pages=108–117|date=august 1995}}</ref> U julu 1994. Keaton je odlučio da se ne vrati za treći Batman film nakon ''Batman Returns'' iz 1992. zbog "kreativnih razlika".<ref name="hold" /> William Baldwin (koji je ranije radio sa Schumacherom na ''Flatlinersima'' ) je navodno bio glavni kandidat, iako je samo nekoliko dana nakon što je Keaton odustao, Kilmer dobio ulogu.<ref name="next" /> Kilmer je preuzeo ulogu čak ni ne znajući ko je novi režiser i bez čitanja scenarija.<ref name="hold" /> Objavljen u junu 1995, ''Batman Forever'' doživio je uspjeh na kino-blagajnama, uprkos različitim kritikama.<ref name="batmant">{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/batman_forever/|title=Batman Forever (1995)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Kilmerova uloga izazvala je pravu debatu: neki kritičari, poput Janet Maslin ''[[The New York Times|iz New York Timesa]]'' {{'}} mislili su da je Kilmer loš Keatonov nasljednik u toj ulozi;<ref>{{Cite news|first=Janet|last=Maslin|author-link=Janet Maslin|title=FILM REVIEW: BATMAN FOREVER; New Challenges for the Caped Crusader|url=https://www.nytimes.com/1995/06/16/movies/film-review-batman-forever-new-challenges-for-the-caped-crusader.html|work=[[The New York Times]]|location=New York City|date=16. 6. 1995|access-date=2. 11. 2018}}</ref> smatrali su da Kilmer nije dobar nasljednik Keatona, dok su drugi, poput [[Roger Ebert|Rogera Eberta]], imali pohvalne riječi za njega.<ref>{{Cite news|first=Roger|last=Ebert|author-link=Roger Ebert|url=https://www.rogerebert.com/reviews/batman-forever-1995|title=Batman Forever|work=[[Chicago Sun-Times]]|location=Chicago, Illinois|date=16. 6. 1995|access-date=2. 11. 2018|via=rogerebert.com}}</ref> Kokreator ''Batmana'' Bob Kane rekao je u intervjuu ''[[Cinescape|za Cinescape]]'' da smatra da je od svih glumaca koji su glumili Batmana do tog trenutka, Kilmer imao najbolju interpretaciju. Filmski kritičar Leonard Maltin (koji je kritizirao mračni ton ''Batmanovog povratka'') pohvalio je Kilmerov portret kada je recenzirao film za svoju proširenu kolekciju filmskih kritika.<ref>{{Cite book|last=Maltin|first=Leonard|url=https://books.google.com/books?id=6EgPDierNGUC&q=leonard+maltin+batman+forever&pg=PA92|title=Leonard Maltin's 2009 Movie Guide|date=2008|publisher=[[Penguin Books]]|isbn=9780452289789|location=New York City|page=92|author-link=Leonard Maltin}}</ref> Poklonici ''Batman Forever'' hvalili su film, jer prikazuje Batmana kao više herojskog, manje nemilosrdnog i više ljudskog lika nego u filmovima Tima Burtona. Film je također doveo filmsku interpretaciju Brucea Waynea u sklad sa njegovim kolegom iz stripa, prikazujući ga kao društvenu osobu i vrlo javnu ličnost, a ne kao neurotičnog samotnjaka iz prethodnih filmova. U februaru 1996. Kilmer je odlučio da se ne vrati za još jedan igrani film o Batmanu, osjećajući da je Batman marginaliziran u korist zlikovaca i zbog problema sa rasporedom filma ''The Saint''. George Clooney je zamijenio Kilmera kao Batmana u ''filmu Batman &amp;amp; Robin'' iz 1997. Neki su tvrdili da je Kilmer imao loš odnos sa Schumacherom i da je i to razlog zašto nije ponovio ulogu.<ref>{{Cite news|first=Glenn|last=Hadley|url=http://www.inquisitr.com/3602549/val-kilmer-batman-forever-star-replaced-in-batman-and-robin/|title=Val Kilmer: Why Did The 'Batman Forever' Star Get Replaced In 'Batman And Robin?'|date=17. 10. 2016|work=The [[Inquisitr]]|access-date=19. 7. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vulture.com/2019/08/joel-schumacher-in-conversation.html|title=In Conversation: Joel Schumacher|last=Goldman|first=Andrew|date=august 2019|website=[[New York (časopis)|New York]]|quote=I said he was psychotic}}</ref> ==== 1996–1999 ==== Godine 1996. pojavio se u prilično nepoznatom filmu, ''Mrtva djevojka'', i glumio zajedno s [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]] u loše prihvaćenom<ref name="moreaut">{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/1072156-island_of_dr_moreau/|title=The Island of Dr. Moreau (1996)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}</ref> ''Ostrvu Dr. Moreaua'' . Te godine Kilmer je glumio zajedno sa [[Michael Douglas|Michaelom Douglasom]] u trileru ''The Ghost and the Darkness'' . Godine 1997. glumio je Simona Templara u popularnom akcionom filmu ''The Saint''. Kilmer se radovao naslovnoj ulozi, kao promjeni ka zabavnijem, manje ozbiljnom akcionom trileru, dok je uživao u kameleonskim likovima "majstora prerušavanja" poput ludog umjetnika, štreberskog britanskog naučnika, čistačice i šefa ruske mafije. Kilmer je takođe napisao poeziju za ovaj film.</link><sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2015)">potreban citat</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Njegov honorar za ovaj fi8lm iznosio je 6 miliona dolara. ''The Saint'' je bio finansijski uspješan, sa zaradom od 169,4 miliona dolara širom sveta.<ref>{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/movie/Saint-The|title=The Saint (1997) - Financial Information|website=The Numbers}}</ref> Godine 1998. dao je glas [[Mojsije|Mojsiju]] u animiranom filmu ''Princ Egipta'', prije nego što je glumio u nezavisnom filmu ''Joe the King'' (1999). Godine 1999. igrao je slijepca u drami/romansi ''Na prvi pogled'', koju je opisao kao najtežu ulogu koju je ikada imao.<ref name="biz">{{Cite web|url=http://www.planetkilmer.com/movies/afs/articles/mrshowbiz/showbiz.html|title=Val Kilmer: The actor formerly known as Batman and The Saint talks about playing more down-to-earth roles, how he found love At First Sight, why he's on the outs with Kevin Spacey, and much more|last=Maynard|first=Kevin|publisher=Mr. Showbiz|archive-url=https://web.archive.org/web/20051221113015/http://www.planetkilmer.com/movies/afs/articles/mrshowbiz/showbiz.html|archive-date=21. 12. 2005|access-date=24. 10. 2009|quote=[Was playing a blind person a big challenge?] It's probably the hardest role I've ever played.}}</ref> === 2000-te === [[Datoteka:Val-Kilmer.jpg|alt=Kilmer looking down at paper|mini| Kilmer 2005]] Kilmerova prva uloga 2000. bila je u visoko-budžetnom filmu Warner Bros.-a koji je doživio katastrofu na kino-blagajnama ''Red Planet''. Iste godine imao je sporednu ulogu u filmu ''Pollock'' i prvi put je vodio ''Saturday Night Live''. Godine 2002. glumio je u trileru ''The Salton Sea'', koji je dobro pozitivne kritike.<ref name="sea">{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/salton_sea/|title=Salton Sea (2002)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Iste godine se udružio sa svojim kolegom ''iz True Romance'' Christianom Slaterom kako bi se pojavio u niskobudžetnom filmu ''Hard Cash'', također poznatom kao ''Trčanje za novcem''. Godine 2003. glumio je zajedno sa Kate Bosworth u drami/trileru ''Wonderland'', tumačeći porno zvijezdu Johna Holmesa. Pojavio se i u ''filmu The Missing'', gdje je ponovo radio sa režiserom Ron Howardom. Sljedeće godine glumio je u filmu ''Spartan'' Davida Mameta, gdje je glumio [[Špijunaža|tajnog agenta]] vlade Sjedinjenih Država kojem je dodijeljen zadatak da spasi otetu kćer predsjednika. Prošao je obuku nalik [[Delta Force]]u u pripremi za ulogu.<ref name="ign">{{Cite web|url=http://filmforce.ign.com/articles/497/497668p2.html|title=An Interview with Val Kilmer|publisher=Ign.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20040321234601/http://filmforce.ign.com/articles/497/497668p2.html|archive-date=21. 3. 2004|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Nakon toga, imao je ulogu u drami, ''Stateside'' i glumio (opet sa Slaterom) u trileru ''Mindhunters'', koji je snimljen 2003, ali nije objavljen sve do 2005. Kilmer se potom pojavio u visokobudžetnoj produkciji [[Oliver Stone|Olivera Stonea]], ''[[Aleksandar (film)|Alexander]]'', koja je dobila loše kritike.<ref name="alexander">{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/alexander/|title=Alexander (2004)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Također 2004, Kilmer se vratio u pozorište kako bi igrao [[Mojsije|Mosesa]] u muzičkoj produkciji ''The Ten Commandments: The Musical u'' Los Anđelesu, koju je producirao osnivač BCBG Max Azria.<ref name="moses">{{Cite web|url=http://www.jewish-theater.com/visitor/article_display.aspx?articleID=877|title=Val Kilmer and the Parting of the Red Sea to Music|publisher=All About Jewish Theatre|archive-url=https://archive.today/20130126202135/http://www.jewish-theater.com/visitor/article_display.aspx?articleID=877|archive-date=26. 1. 2013|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Produkcija je igrala u Kodak teatru u Holivudu, a u njoj je učestvovao i Adam Lambert. Kilmer je ranije igrao Mosesa u animiranom filmu ''Princ Egipta''. Konačno, 2004. Kilmer se pojavio u epizodi ''[[Svita (serija)|Entouragea]]'', gdje je igrao [[Šerpe (narod)|šerpu]] čiji je primarni izvor prihoda bio uzgoj, berba i distribucija visokokvalitetnog kanabisa, a sve pod krinkom [[Metafizika|metafizičkih]] uvida. [[Datoteka:Val_Kilmer_and_50_Cent_(cropped).jpg|alt=Kilmer standing next to 50 Cent who is being interviewed|lijevo|mini| Kilmer sa [[50 Cent]]om na dodjeli AMA 2009]] Kilmer je bio u pregovorima s Richardom Dutcherom (vodećim rediteljem filmova vezanih za Mormone ) da igra glavnu ulogu u filmu pod naslovom ''Prophet: The Story of Joseph Smith'', iako se projekt nikada nije realizirao.<ref name="dutcher">{{Cite web|url=http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,635158379,00.html|title=Son of God's Army|website=[[Deseret News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519072254/http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,635158379,00.html|archive-date=19. 5. 2006|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Kilmer je nastupao u ''The Postman Always Rings Twice'' na londonskoj pozornici od juna do septembra 2005.<ref name="postman">{{Cite web|url=http://www.thisistheatre.com/londonshows/postmanalwaysringstwice.html|title=The Postman Always Rings Twice|publisher=ThisIsTheatre.com|access-date=11. 5. 2006|archive-date=9. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060509024001/http://www.thisistheatre.com/londonshows/postmanalwaysringstwice.html|url-status=dead}}</ref> Godome 2005. glumio je s Robertom Downeyjem, Jr. u akcionoj komediji ''Kiss Kiss Bang Bang'' . Njegova izvedba je hvaljena, a film je, također, dobio pozitivne kritike.<ref name="kiss">{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/kiss_kiss_bang_bang/|title=Kiss Kiss, Bang Bang (2005)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}</ref> Kasnije je dobio nagradu za "Filmski previd godine" Društva filmskih kritičara Phoenixa. Godine 2006. po treći put se udružio s režiserom Tonijem Skotom za sporednu ulogu uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u hitu kino-blagajni ''Déjà Vu''. Pjesma "Val Kilmer" nazvana je po njemu na albumu Bowling for Soup iz 2006. ''The Great Burrito Extortion Case''. Pjesma je kasnije korištena za reklamu za [[Ford|Ford Motors]] u 10. sezoni ''American Idola'' 2011. Godine 2007. gostovao je u hit TV seriji ''[[Brojevi (serija)|Numb3rs]]'' u epizodi " Trust Metric ", glumeći stručnjaka za mučenje Masona Lancera. Iste godine izdao je CD, čiji je prihod namijenjen u dobrotvorne svrhe. </link><sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (October 2012)">citiranje potrebno</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> 2008, Kilmer je glumio zajedno sa Stephenom Dorffom u Sony i Stage 6 filmu ''Felon'' . Kilmer je dao glas automobilu KITT za potrebe TV pilot filma ''Knight Rider'' iz 2008. i televizijske serije koja je uslijedila. Zamijenio je Willa Arneta, koji je morao da se odustane od te uloge zbog ugovornog sukoba sa [[General Motors]]om . </link><sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2022)">citirati potreban</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> U skladu sa tradicijom koju su uspostavili originalna serija ''Knight Rider'' i originalni KITT glumac William Daniels, Kilmer nije bio potpisan za ovu ulogu na ekranu. </link><sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2022)">potreban citat</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Poslije je glumio uz [[Nicolas Cage|Nicolasa Cagea]] u filmu Werner Herzog ''Loši poručnik: Luka poziva New Orleans'', i uz [[50 Cent|Curtisa "50 Cent" Jacksona]] u ''Ulicama krvi''. Oba filma su objavljena 2009. Pojavio se kao glavni antagonist "Mongoose" u TV seriji uživo adaptacije stripa/video igre ''XIII'' na NBC-u 2009. === 2010-e === Godine 2010. Kilmer je glumio u horor filmu Michaela Oblowitza ''Putnik'', u kojem je igrao osvetnički duh čovjeka koji je bio mučen i ubijen u policijskom pritvoru. U novembru 2010. Kilmer je snimao u Kelseyvilleu u Kaliforniji. Konačno je mogao da radi sa svojim dugogodišnjim prijateljem [[Francis Ford Coppola|Francisom Fordom Kopolom]] i glumi u filmu ''Twixt'' . Film je sniman uglavnom na Coppolinom imanju u okrugu Napa. Očekivalo se da će snimanje trajati pet sedmica, a nezavisno ga je finansirao sam Coppola. 2010. Kilmer se pojavio kao negativac Dieter Von Cunth u ''MacGruberu'' i imao je malu kameo ulogu u muzičkom spotu za pjesmu Tenacious D -a "To Be the Best". Kilmer je govorio na ceremoniji otvaranja Univerziteta William Woods u Fultonu, Missouri, 5. maja 2010. godine.<ref>{{Cite news|url=http://www.williamwoods.edu/media_relations/docs/clippings/2012/5_1_12_clippings.pdf|title=Kilmer speaks at WWU|work=Louisiana Press-Journal|location=Pike County, Louisiana, Missouri|date=30. 5. 2012|access-date=31. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20121113074834/http://williamwoods.edu/media_relations/docs/clippings/2012/5_1_12_clippings.pdf|archive-date=13. 11. 2012}}</ref> Tokom svoje sedmodnevne posjete kampusu, također je izveo monodramu ''Građanin Twain''. Dobio je počasni doktorat "kao priznanje za njegove kreativne sposobnosti i doprinos umjetnosti i pozorištu".<ref name="DrKilmer" /> Godine 2012. Kilmer je nominiran za Grammy za Najbolji album recitirane poezije. Glumio je i u kratkom filmu Harmony Korine ''The Lotus Community Workshop'', koji je dio filmske kolaboracije ''Četvrta dimenzija'' . On igra verziju sebe iz alternativne stvarnosti: bivšeg glumca koji je postao guru za samopomoć. ''Četvrta dimenzija'' je zbirka od tri samostalna kratka filma o paralelnim svemirima koju je producirao Vice Films u suradnji s Grolsch Film Works, novim odjelom istoimene pivske kompanije. Kilmer napominje da je njegovo dodavanje na listu glumaca, uključujući Johna Malkovicha (''Biti John Malkovich'') i [[Al Pacino|Al Pacina]] (<nowiki><i id="mwAfI">Džek i Džil</i></nowiki>), koji se rugaju njihovim stvarnim likovima bilo slučajno. Godine 2002. Kilmer je radio na filmu o životu Mary Baker Eddy, osnivača crkve Christian Science, i [[Mark Twain|Marka Twaina]], jednog od njenih najpoznatijih kritičara. Film govori o životima i odnosu Eddyja i Twaina kao "čudnog, nježnog, tragikomičnog portreta dva suprotna života, smještena u pozadini Amerike pozlaćenog doba".<ref>{{Cite web|url=http://twaineddyfilm.com/story.html|title=Mark Twain & Mary Baker Eddy - A film by Val Kilmer|website=twaineddyfilm.com}}</ref> ''Citizen Twain'' je prvobitno izveden kao holivudska radionica za jednog čovjeka u aprilu 2012; tada je postao osnova Kilmerovog filmskog projekta, koji će biti njegov rediteljski debi.<ref name="independent.co.uk">{{Cite news|last=Aftab|first=Kaleem|title=Val Kilmer – The Hollywood bad boy done good|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/val-kilmer-the-hollywood-bad-boy-done-good-7766422.html|work=The Independent|date=19. 5. 2012|location=London|access-date=17. 9. 2017|archive-date=7. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907134200/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/val-kilmer--the-hollywood-bad-boy-done-good-7766422.html}}</ref> 90-minutna filmska verzija njegove samostalne predstave objavljena je kao ''Cinema Twain''.<ref name="Cinema Twain">{{Cite web|url=https://www.sacurrent.com/ArtSlut/archives/2017/05/31/actor-val-kilmer-explains-why-playing-mark-twain-is-such-a-bitch|title=Actor Val Kilmer Explains Why Playing Mark Twain is Such 'a Bitch'|last=Martinez|first=Kiko|date=31. 5. 2017|website=[[San Antonio Current]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522135729/https://www.sacurrent.com/ArtSlut/archives/2017/05/31/actor-val-kilmer-explains-why-playing-mark-twain-is-such-a-bitch|archive-date=22. 5. 2021|url-status=dead|access-date=22. 5. 2021}}</ref> Godkne 2013. ponovo se ujedinio sa svojim kolegom ''[[Top Gun|iz Top Guna]]'' Anthonyjem Edwardsom u Diznijevom animiranom filmu ''<nowiki><i id="mwAgk">Avioni</i></nowiki>'' . Kilmer je dao glas liku Bravo, dok je Edwards dao Echu. Kilmer je također igrao ulogu detektiva Dobsona u finalu televizijske serije ''[[Psych]]''. Godinw 2017, Kilmer se pojavio u ''Song to Song'' uz Rooney Mara i Ryana Goslinga u režiji Terrencea Malicka.<ref>{{Cite web|url=https://hollywoodreporter.com/news/val-kilmer-black-lips-terrence-malick-386399|title=Val Kilmer Goes Wild On-Stage in Austin for Terrence Malick's Rock Film|last=Zakarin|first=Jordan|date=5. 11. 2012|website=[[The Hollywood Reporter]]|access-date=6. 3. 2017}}</ref> Kilmer se također pojavio u filmu ''The Snowman'' iz 2017, uz [[Michael Fassbender|Michaela Fassbendera]] i Rebecce Ferguson u režiji Tomasa Alfredsona. === 2020-e === U augustu 2020. Kilmer je prvi put u ''Paydirtu'' dijelio ekran sa svojom kćerkom Mercedes Kilmer.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2020/film/reviews/paydirt-review-val-kilmer-lays-down-the-law-in-derivative-crime-thriller-1234728112/|title='Paydirt' Review: Val Kilmer Lays Down the Law in Derivative Crime Thriller|last=Leydon|first=Joe|date=7. 8. 2020|website=Variety|access-date=27. 2. 2021}}</ref> Kilmer je ponovio svoju ulogu Toma "Icemana" Kazanskog u nastavku ''Top Gun-a'' ''Top Gun: Maverick'' (2022).<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-44395851|title=Val Kilmer set to make return in Top Gun: Maverick|date=7. 6. 2018|website=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|location=London, England|access-date=2. 11. 2018}}</ref> == Privatni život == Kilmer je dugogodišnji pripadnik crkve Christian Science, a nakon dijagnoze raka grla, to je u medijima nazvao "sumnjom na rak grla", odlučivši se da se eksplicitno ne povezuje s takvom dijagnozom. Bio je podvrgnut hemoterapiji iako je to konvencionalno bilo protiv njegove religije.<ref>{{Cite web|url=https://www.etonline.com/val-kilmer-explains-why-he-got-chemo-for-his-cancer-despite-it-being-against-his-religious-beliefs|title=Val Kilmer Explains Why He Got Chemo Despite His Religious Beliefs|website=Entertainment Tonight|language=en-US|access-date=11. 7. 2024}}</ref> Godine 2011. Kilmer je prodao svoj ranč u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], gdje bi pješačio, planinario, pecao i uzgajao bizone . [[Datoteka:Hail-Bacchus_Val_Kilmer.jpg|alt=Kilmer wearing an elaborate king outfit, covered in foil|mini| Kilmer kao Bacchus na Mardi Gras paradi 2009. u New Orleansu]] === Odnosi i porodica === Kilmer je izlazio sa [[Cher]], Lesley Ann Warren, Cindy Crawford, [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], [[Daryl Hannah]] i Ellen Barkin .<ref>{{Cite web|url=https://people.com/movies/val-kilmer-reveals-his-breakup-from-daryl-hannah-was-by-far-the-most-painful/|title=Val Kilmer Reveals His Breakup from Daryl Hannah Was 'By Far the Most Painful'|last=McNiece|first=Mia|date=2. 4. 2020|website=PEOPLE.com|access-date=6. 2. 2022}}</ref> Kilmer je bio oženjen glumicom Joanne Whalley od marta 1988. do februara 1996. Njih dvoje su se upoznali dok su zajedno radili na filmu ''Willow'' . Imaju dvoje djece, kćer Mercedes (r. 1991.) i sina Jacka (r. 1995.). === Reputacija === Kilmer ima reputaciju da je s njim teško raditi i da je ulazio u svađe sa nekim od glumaca s kojima je radio, posebno sa kolegom ''iz filma Ostrvo dr. Moreaua'' [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]] i kolegom u filmu ''Red Planet'' i''Heat'' Tomom Sizemoreom.<ref>{{Cite web|url=http://www.denofgeek.us/movies/co-stars/198892/14-co-stars-who-really-didnt-get-along|title=14 Co-stars Who Really Didn't Get Along|last=Brew|first=Simon|date=27. 9. 2013|publisher=[[Dennis Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150607040119/http://www.denofgeek.us/movies/co-stars/198892/14-co-stars-who-really-didnt-get-along|archive-date=7. 6. 2015|url-status=dead|access-date=6. 6. 2015}}</ref> Michael Biehn, s kojim je glumio u ''Tombstone,'' rekao je: "Ljudi me pitaju kako je raditi sa Valom Kilmerom. Ne znam. Nikad ga nisam upoznao. Nikad se rukovao s njim. Poznajem doktora Hollidaya, ali ne znam Kilmera."<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/terminator-what-happened-star-michael-biehn-1228634|title="Everything Had to Go Right": What Happened to 'Terminator' Star Michael Biehn|last=Crouch|first=Aaron|date=2. 8. 2019|website=The Hollywood Reporter|publisher=THR|access-date=1. 1. 2020}}</ref> Richard Stanley, koji je tri dana režirao Kilmera u ''Ostrvu Dr. Moreaua'' prije nego što je otpušten, prisjetio se: "Val bi stigao i svađa bi se dogodila."<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ew.com/article/1996/05/31/val-kilmer-makes-enemies-hollywood/|title=Why Val Kilmer is the man Hollywood loves to hate|last=Ascher-Walsh|first=Rebecca|date=31. 5. 1996|website=EW.com|access-date=6. 2. 2022|archive-date=1. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081201081414/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C292752%2C00.html|url-status=dead}}</ref> John Frankenheimer, koji je zamijenio Stanleya, rekao je: "Ne sviđa mi se Val Kilmer, ne sviđa mi se njegova radna etika, i ne želim da budem povezan s njim ikada više." Reditelj ''Batman Forevera'' [[Joel Schumacher]] nazvao je Kilmera "djetinjastim i nemogućim".<ref name=":0" /> Kada su Kilmerovu koleginicu Miru Sorvino pitali o njegovoj reputaciji "s njim je teško raditi", ona je odgovorila: "Znate šta, s njim je bilo lako raditi. Samo mrzim da širim glasine o tome da su ljudi teški, jer to može nanijeti tako ogromnu štetu njihovim karijerama. Moje iskustvo s njim je bilo samo pozitivno.<ref>{{Cite web|url=https://www.avclub.com/mira-sorvino-1798228602|title=Mira Sorvino|date=23. 11. 2011|website=The A.V. Club}}</ref> === Politički stavovi i dobrotvorni rad === Kilmer je nekoliko puta putovao u [[New Orleans]] kako bi pomogao u u slučaju katastrofe [[Uragan Katrina|uragana Katrina]] 2005.<ref>{{Cite web|url=https://comingsoon.net/news/movienews.php?id=46730|title=Val Kilmer on Bad Lieutenant and Voicing KITT!|date=10. 7. 2008|publisher=ComingSoon|archive-url=https://web.archive.org/web/20080906213051/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=46730|archive-date=6. 9. 2008|url-status=dead|access-date=11. 12. 2019}}</ref> Kilmer je pristalica indijanskih pitanja i zagovornik zaštite životne sredine.<ref>{{Cite web|url=http://indiancountrytodaymedianetwork.com/article/world-indigenous-business-forum-to-feature-val-kilmer%2C-opportunities-to-build-networks-49379|title=World Indigenous Business Forum to Feature Val Kilmer, Opportunities to Build Networks|website=Indian Country Today Media Network.com|archive-url=https://archive.today/20130126013141/http://indiancountrytodaymedianetwork.com/article/world-indigenous-business-forum-to-feature-val-kilmer,-opportunities-to-build-networks-49379|archive-date=26. 1. 2013|url-status=dead}}</ref> Nakratko je razmišljao da se kandiduje za guvernera Novog Meksika 2010, ali je odustao.<ref>{{Cite web|url=http://www.nmfbihop.com/diary/3223/val-kilmer-im-not-running-for-governor|title=New Mexico Politics: New Mexico FBIHOP:: Val Kilmer: 'I'm not running' for governor|last=Matt|publisher=Nmfbihop.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314034728/http://www.nmfbihop.com/diary/3223/val-kilmer-im-not-running-for-governor|archive-date=14. 3. 2022|url-status=dead|access-date=6. 10. 2010}}</ref> U maju 2013, Kilmer je lobirao u Kongresu u ime Zakona o ravnopravnom pristupu njezi i zdravlju, ili zakona EACH (HR 1814), „da bi se osiguralo dodatno vjersko izuzeće od mandata individualnog zdravstvenog osiguranja“ Obamacarea.<ref>{{Cite news|last=Wrigley|first=Will|date=9. 5. 2013|title=Val Kilmer on Capitol Hill: Actor Turns Lobbyist For A Day, Takes Many Pictures|work=HuffPost|url=https://huffingtonpost.com/2013/05/09/val-kilmer-on-capitol-hill_n_3247206.html}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.govinfo.gov/content/pkg/BILLS-113hr1814ih/pdf/BILLS-113hr1814ih.pdf|title=IN THE HOUSE OF REPRESENTATIVES - APRIL 26, 2013|website=www.govinfo.gov}}</ref> Kilmer je strastveni muzičar; objavio je CD pod nazivom ''Sessions with Mick'' 2007.<ref>{{Cite web|url=https://observer.com/2007/12/the-iceman-crooneth-tubbucket-val-kilmer-late80s-heartthrob-and-morrison-manque-sings/|title=The Iceman Crooneth: Tub-Bucket Val Kilmer, Late-80's Heartthrob and Morrison Manque, Sings|last=Morgan|first=Spencer|date=11. 12. 2007|website=Observer|access-date=20. 5. 2022}}</ref> === Zdravlje i smrt === U januaru 2015. Kilmer je hospitalizovan zbog, kako je njegov predstavnik rekao, testova za mogući tumor. Kilmer je na društvenim mrežama rekao: „Nisam imao tumor, niti operaciju tumora{{Sic}} , ili bilo koju operaciju. Imao sam komplikaciju gdje je najbolji način da dobijem njegu bio da ostanem pod budnim okom UCLA ICU." <ref name="health">{{Cite web|url=https://tmz.com/2015/01/30/val-kilmer-hospitalized-tumor-throat-bleeding/|title=Val Kilmer Hospitalized For Throat Tumor|date=30. 1. 2015|publisher=[[TMZ.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160916185530/http://www.tmz.com/2015/01/30/val-kilmer-hospitalized-tumor-throat-bleeding/|archive-date=16. 9. 2016|url-status=dead|access-date=31. 10. 2016}}</ref> Nakon što je prethodno demantovao uporne glasine da mu je dijagnosticiran rak, Kilmer je u aprilu 2017. rekao da je doživio "iscjeljenje raka".<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2017/film/news/val-kilmer-confirms-cancer-rumors-says-healing-reddit-michael-douglas-1202404289/|title=Val Kilmer Confirms Cancer Rumors, Says He's in 'Healing' Stages|last=Knapp|first=JD|date=30. 4. 2017|website=Variety|access-date=1. 5. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|date=6. 5. 2020|title=What Happened to Val Kilmer? He's Just Starting to Figure It Out.|work=[[NYTimes]]|url=https://www.nytimes.com/2020/05/06/magazine/val-kilmer.html}}</ref> U decembru 2017, ''The Hollywood Reporter'' je otkrio da je Kilmer prošao kroz "dvogodišnju bitku sa rakom grla " i da je "procedura na njegovom [[dušnik]]u uzrokovala hrapavost glasa i kratkoću daha". Da bi progovorio, Kilmer uključuje električnu govornu kutiju u svoj dušnik.<ref name="auto"/> Iako u početku nije bio voljan da započne liječenje zbog svojih uvjerenja, Kilmer je prošao [[Hemoterapija|kemoterapiju]] i dvije traheotomije.<ref name="auto" /><ref name="auto2"/><ref name="auto1"/> Kilmer je 2020. izvijestio da je četiri godine bio bez raka, ali je detaljno opisao tekuće borbe s medicinskim tretmanima, uključujući korištenje sonde za hranjenje.<ref>{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/heres-what-val-kilmer-has-said-about-his-cancer-struggles-so-far-1522687|title=Here's what Val Kilmer has said about his cancer struggles so far|last=EDT|first=Marina Watts On 8/4/20 at 12:48 PM|date=4. 8. 2020|website=Newsweek}}</ref> Godine 2021. Kilmer je radio sa Sonantic, softverskom kompanijom sa sjedištem u Londonu, kako bi digitalno rekreirao svoj glas koristeći [[Umjetna inteligencija|AI tehnologiju]] i arhivirao audio snimke svog glasa. Generirano je preko 40 vokalnih modela kako bi se pronašlo najbliže podudaranje, koje bi se potom moglo koristiti u budućim projektima.<ref>{{Cite news|last=Mello-Klein|first=Cody|date=7. 6. 2022|title=How A.I. Helped Val Kilmer Get His Voice Back For 'Top Gun: Maverick'|publisher=Northeastern University|url=https://news.northeastern.edu/2022/06/07/a-i-clones-val-kilmers-voice-in-top-gun/|access-date=5. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220805064053/https://news.northeastern.edu/2022/06/07/a-i-clones-val-kilmers-voice-in-top-gun/|archive-date=5. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.goodhousekeeping.com/life/entertainment/a40246231/val-kilmer-cancer-health-in-his-own-words/|title='Top Gun' Star Val Kilmer on His Health, Cancer Recovery and Losing His Speaking Voice|last=Krstic|first=Zee|date=12. 6. 2022|website=Good Housekeeping|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701065148/https://www.goodhousekeeping.com/life/entertainment/a40246231/val-kilmer-cancer-health-in-his-own-words/|archive-date=1. 7. 2022|url-status=live|access-date=5. 8. 2022}}</ref> Za film ''Top Gun: Maverick'' iz 2022, režiser Joseph Kosinski rekao je da, uprkos izvještajima koji govore suprotno, nisu koristili Sonanticovu AI tehnologiju u filmu, već su umjesto toga koristili Kilmerov stvarni glas, iako je digitalno izmijenjen radi jasnoće.<ref name="KilmerVoiceAltered">{{Cite news|last=Alexander|first=Bryan|date=22. 8. 2022|title='Top Gun' secrets: Why Tom Cruise's love scene isn't steamy and Val Kilmer's voice didn't need A.I.|work=[[USA Today]]|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2022/08/22/top-gun-maverick-tom-cruise-bedroom-scene-val-kilmer-voice/7838688001/|access-date=23. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220823025425/https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2022/08/22/top-gun-maverick-tom-cruise-bedroom-scene-val-kilmer-voice/7838688001/|archive-date=23. 8. 2022}}</ref> Kilmer je preminuo od upale pluća u [[Los Angeles]]u 1. aprila 2025. u 65. godini života.<ref>{{Cite web |url=https://www.nytimes.com/2025/04/01/movies/val-kilmer-dead.html |title=Val Kilmer, Film Star Who Played Batman and Jim Morrison, Dies at 65|last = Weber|first = Bruce|date = 1. 4. 2025|access-date = 2. 4. 2025|newspaper = [[The New York Times]]|url-access = limited}}</ref> == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+Filmska karijera Val Kilmera ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naziv filma ! scope="col" |Uloga ! class="unsortable" scope="col" |Bilješke |- |1984. ! scope="row" |''Top Secret!'' |Nick Rivers | |- |1985. ! scope="row" |''Real Genius'' |Chris Knight | |- |1986. ! scope="row" |''[[Top Gun]]'' |Lt. Tom 'Iceman' Kazansky | |- |1988. ! scope="row" |''Willow'' |Madmartigan | |- |1989. ! scope="row" |''Kill Me Again'' |Jack Andrews | |- |1991. ! scope="row" |''[[The Doors (film)|The Doors]]'' |[[Jim Morrison]] | |- |1992. ! scope="row" |''Thunderheart'' |FBI Agent Ray Levoi | |- | rowspan="3" |1993. ! scope="row" |''The Real McCoy'' |J.T. Barker | |- ! scope="row" |''Tombstone'' |Doc Holliday | |- ! scope="row" |''True Romance'' |[[Elvis Presley]] | |- | rowspan="3" |1995. ! scope="row" |''Batman Forever'' |Bruce Wayne / Batman | |- ! scope="row" |''Heat'' |Chris Shiherlis | |- ! scope="row" |''Wings of Courage'' |Jean Mermoz | |- | rowspan="3" |1996. ! scope="row" |''The Island of Dr. Moreau'' |Dr. Montgomery | |- ! scope="row" |''The Ghost and the Darkness'' |Col. John Henry Patterson | |- ! scope="row" |''Dead Girl'' |Dr. Dark | |- |1997. ! scope="row" |''The Saint'' |Simon Templar | |- |1998. ! scope="row" |''The Prince of Egypt'' |[[Mojsije|Moses]] / God |Voice |- | rowspan="2" |1999. ! scope="row" |''At First Sight'' |Virgil 'Virg' Adamson | |- ! scope="row" |''Joe the King'' |Bob Henry | |- | rowspan="2" |2000. ! scope="row" |''Pollock'' |Willem de Kooning | |- ! scope="row" |''Red Planet'' |Robby Gallagher, Engineer | |- | rowspan="2" |2002. ! scope="row" |''The Salton Sea'' |Danny Parker / Tom Van Allen | |- ! scope="row" |''Hard Cash'' |FBI Agent Mark C. Cornell |Direct-to-video |- | rowspan="4" |2003. ! scope="row" |''Wonderland'' |John Holmes | |- ! scope="row" |''The Missing'' |Lieutenant Jim Ducharme | |- ! scope="row" |''Blind Horizon'' |Frank Kavanaugh | |- ! scope="row" |''Masked and Anonymous'' |Animal Wrangler | |- | rowspan="4" |2004. ! scope="row" |''Spartan'' |Sergeant John / Bobby Scott | |- ! scope="row" |''Stateside'' |Staff Sergeant Skeer | |- ! scope="row" |''[[Aleksandar (film)|Alexander]]'' |[[Filip II Makedonski|Philip II of Macedon]] | |- ! scope="row" |''George and the Dragon'' |'El Cabillo' |[[Kameo|Uncredited cameo]] |- | rowspan="2" |2005. ! scope="row" |''Mindhunters'' |FBI Agent Jake Harris | |- ! scope="row" |''Kiss Kiss Bang Bang'' |Perry Van Shrike | |- | rowspan="5" |2006. ! scope="row" |''Summer Love'' |'The Wanted Man' | rowspan="2" |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Moscow Zero'' |Andrey |- ! scope="row" |''10th &amp;amp; Wolf'' |Murtha | |- ! scope="row" |''Played'' |Dillon |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Déjà Vu'' |Agent Paul Pryzwarra | |- |2007. ! scope="row" |''Have Dreams, Will Travel'' |Henderson | |- | rowspan="6" |2008. ! scope="row" |''Conspiracy'' |William 'Spooky' MacPherson | rowspan="2" |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Felon'' |John Smith |- ! scope="row" |''Delgo'' |General Bogardus |Voice |- ! scope="row" |''2:22'' |Maz |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Columbus Day'' |John |Direct-to-video; also producer |- ! scope="row" |''The Love Guru'' |Val Kilmer |Uncredited cameo |- | rowspan="7" |2009. ! scope="row" |''The Chaos Experiment'' |James Pettis | rowspan="2" |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Streets of Blood'' |Detective Andy Devereaux |- ! scope="row" |''American Cowslip'' |Todd Inglebrink | |- ! scope="row" |''The Thaw'' |Dr. David Kruipen |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Bad Lieutenant: Port of Call New Orleans'' |Detective Stevie Pruit | |- ! scope="row" |''Hardwired'' |Virgil Kirkhill | rowspan="3" |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Double Identity'' |Dr. Nicholas Pinter / John Charter |- | rowspan="4" |2010. ! scope="row" |''The Traveler'' |The Stranger / Mr. Nobody / Stanley Happerton |- ! scope="row" |''Bloodworth'' |Warren Bloodworth | |- ! scope="row" |''MacGruber'' |Dieter Von Cunth | |- ! scope="row" |''Gun'' |Angel |Direct-to-video |- | rowspan="4" |2011. ! scope="row" |''Kill the Irishman'' |Detective Joe Manditski / Narrator | |- ! scope="row" |''Blood Out'' |Arturo |Direct-to-video |- ! scope="row" |''5 Days of War'' |Dutch Journalist | |- ! scope="row" |''Twixt'' |Hall Baltimore | |- | rowspan="4" |2012. ! scope="row" |''Seven Below'' |Bill McCormick | rowspan="2" |Direct-to-video |- ! scope="row" |''Wyatt Earp's Revenge'' |Older Wyatt Earp |- ! scope="row" |''The Fourth Dimension'' |Val Kilmer |Segment: "Lotus Community Workshop" |- ! scope="row" |''Breathless'' |Dale | rowspan="2" |Direct-to-video |- | rowspan="4" |2013. ! scope="row" |''Riddle'' |Sheriff Richards |- ! scope="row" |''Planes'' |Bravo |Voice |- ! scope="row" |''Standing Up'' |Hofstadder | |- ! scope="row" |''Palo Alto'' |Stewart | |- |2014. ! scope="row" |''Tom Sawyer &amp;amp; Huckleberry Finn'' |[[Mark Twain]] | |- | rowspan="3" |2017. ! scope="row" |''Song to Song'' |Duane | |- ! scope="row" |''The Snowman'' |Gert Rafto | |- ! scope="row" |''The Super'' |Walter | |- |2018. ! scope="row" |''1st Born'' |Biden | |- | rowspan="2" |2019. ! scope="row" |''Jay and Silent Bob Reboot'' |Val Kilmer / Reboot Bluntman |Cameo |- ! scope="row" |''Cinema Twain'' |Mark Twain |Filmed version of ''Citizen Twain''.<ref name="Cinema Twain"/> |- | rowspan="2" |2020. ! scope="row" |''A Soldier's Revenge'' |C.J. Connor | |- ! scope="row" |''Paydirt'' |Sheriff Tucker | |- | rowspan="2" |2021. ! scope="row" |''The Birthday Cake'' |Uncle Angelo | |- ! scope="row" |''Val'' |Himself |Documentary |- |2022. ! scope="row" |''Top Gun: Maverick'' |Admiral Tom 'Iceman' Kazansky | |- |2025. ! scope="row" |''Zootopia 2'' |TBA{{Nedostaje referenca}} |Voice; Post production |- |} === Televizija === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+Televizijska karijera Val Kilmera ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naziv serije ! scope="col" |Uloga ! scope="col" |Bilješke |- |1983. ! scope="row" |''ABC Afterschool Special'' | |Episode: "One Too Many" |- |1986. ! scope="row" |''The Murders in the Rue Morgue'' |Phillipe Huron |Television film |- |1987. ! scope="row" |''The Man Who Broke 1,000 Chains'' |Robert Eliot Burns / Eliot Roberts |Television film |- |1989. ! scope="row" |''Billy the Kid'' |William H. Bonney / Billy the Kid |Television film |- |2000. ! scope="row" |''Saturday Night Live'' |Himself |Episode: "Val Kilmer/U2" |- |2004. ! scope="row" |''[[Svita (serija)|Entourage]]'' |The Sherpa |Episode: "The Script and the Sherpa" |- |2007. ! scope="row" |''[[Brojevi (serija)|Numb3rs]]'' |Mason Lancer |Episode: "Trust Metric" |- | rowspan="2" |2008. ! scope="row" |''Comanche Moon'' |Inish Scull |3 episodes; also associate producer |- ! scope="row" |''XIII: The Conspiracy'' |Mongoose |Television miniseries |- |2008–2009. ! scope="row" |''Knight Rider'' |KITT |Voice<br /><br />18 episodes; uncredited |- | rowspan="2" |2013. ! scope="row" |''Life's Too Short'' |Himself |Episode: "Special" |- ! scope="row" |''Ghost Ghirls'' |Sweetriver Jackson |2 episodes |- | rowspan="2" |2014. ! scope="row" |''The Spoils of Babylon'' |General Cauliffe |3 episodes |- ! scope="row" |''[[Psych]]'' |Detective Dobson |Episode: "The Break-Up" |- |2021. ! scope="row" |''The Choe Show'' |Himself | |- |2022. ! scope="row" |''Willow'' |Madmartigan |Archive footage |} == Reference == {{Refspisak|30em}} {{DEFAULTSORT:Kilmer, Val}} [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švedske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] [[Kategorija:Američki glumci]] ola7d49e4w733lxh7kwy8aqhwu9vgi4 0 517386 3843136 3842036 2026-05-10T09:38:02Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Ostaje ova greška za "article-number", pa kad se sjetiš. 3843136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km². Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|<center>Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva</center>]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} === Pritoke === [[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve. ==== Rakitnica ==== [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.<ref>{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}</ref> === Jezera === {{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}} ==== Jablaničko jezero ==== To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba. == Prirodno naslijeđe i zaštita == U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto<ref name="Geoheritage of the Balkan Peninsula">{{cite web |title=Geoheritage of the Balkan Peninsula |url= http://www.sgu.se/hotell/progeo/WG/sydosteuropa/pdf/bos_herz.pdf |publisher= The Geological Survey of Sweden (SGU) |access-date= 18. 3. 2009}}{{Mrtav link|date=juli 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref><ref name="Database of researchers and research institutions in BiH - The Neretva river - Resume">{{cite web |title= Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher= Database of researchers and research institutions in B&H |access-date= 18. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike [[ekosistem]]e i [[Stanište|staništa]], [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom [[Pitka voda|pitkom vodom]].<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Slatkovodni resursi === Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo [[Slatka voda|slatke vode]],<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair">{{cite web |title= UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina |url= http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |publisher= UNDP H2O Knowledge Fair |access-date= 19. 3. 2009 |quote= There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin... |archive-url= https://web.archive.org/web/20071121231938/http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |archive-date= 21. 11. 2007}}</ref> koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Od [[Drina|Drine]] na istoku do [[Una|Une]] na zapadu i od [[Sava|Save]] na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> dio pitke vode.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Endemske i ugrožene riblje vrste === Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj [[Endemizam|endemskih vrsta]]. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u [[Jadransko more|istočnojadranskom]] slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], ima najveći broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] slatkovodnih riba. Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i [[Ranjiva vrsta|ranjive]] su, pa ih je [[IUCN]] 2006. uvrstio na svoj [[Crveni spisak (IUCN)|Crveni spisak]]. Gornju Neretvu nastanjuju tri [[Autohtonost (biologija)|autohtone]], endemske i ugrožene vrste [[Pastrmka|pastrmke]]. ==== Pastrmke ==== [[Salmonidae|Pastrmke]] iz sliva Neretve pokazuju znatne varijacije u morfologiji, ekologiji i ponašanju. U Neretvi ima mnogo drugih endemskih i krhkih oblika života koji su blizu izumiranja. Među najugroženijima su tri endemske vrste neretvanske pastrmke: [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus Steind.''),<ref name="Salmo obtusirostris">{{cite web |title= Salmo obtusirostris |language=en |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 14. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190914051956/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |url-status=usurped }}</ref> [[neretvanski zubatak]] (poznat i kao zubara – ''Salmo dentex'')<ref name="Salmo dentex">{{cite web |title= Salmo dentex |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 6. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090622192344/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |url-status=usurped |language=en}}</ref> i [[glavatica]] (poznata i kao gonjavac – ''Salmo marmoratus Cuv.'').<ref name="Salmo marmoratus">{{cite web |title= Salmo marmoratus |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20080514203938/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |url-status=usurped |archive-date= 14. 5. 2008 |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009}}</ref> Sve tri vrste ugrožene su uglavnom zbog uništavanja staništa ili izgradnje velikih brana (velike, više od 15–20&nbsp;m; veće, preko 150–250&nbsp;m),<ref name="Methodology and Technical Notes"/> a posebno zbog hibridizacije ili [[Genetička zagađenost|genetičke zagađenosti]] [[Uvedena vrsta|unesenim]], stranim pastrmkama, ilegalnog ribolova te lošeg upravljanja vodama i [[ribarstvo]]m, posebno u vidu unošenja [[Invazivna vrsta|invazivnih]] alohtonih vrsta.<ref name="Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008">{{cite web |author1= J. Freyhof |author2= M. Kottelat |year=2008 |url= https://www.iucnredlist.org/species/19857/258087198 |title= ''Salmo dentex'' |publisher= 2008 Red List IUCN of Threatened Species |access-date= 5. 8. 2007 |language=en}}</ref><ref name="iucn">{{cite iucn |author= M. Ford |year=2024 |title= ''Salmo marmoratus'' |volume=2024 |article-number= e.T226403752A137328476 |doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T226403752A137328476.en |access-date= 26. 1. 2025 |language=en}}</ref> === Problemi s branama === {{Glavni|Utjecaj proizvodnje električne energije na životnu sredinu|Utjecaj akumulacija na životnu sredinu}} Koristi koje donose brane često su imale visoku ekološku i društvenu cijenu,<ref name="Hydroelectric power's dirty secret revealed">{{cite web |title= Hydroelectric power's dirty secret revealed |url= https://www.newscientist.com/article/dn7046 |work= New Scientist |access-date= 18. 6. 2009}}</ref><ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System">{{cite web |title= Our view of the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 9. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081209171735/http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf}}</ref> jer brane uništavaju ekosisteme<ref>{{Cite web |url= http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |title= Environmental Impact of Dams |access-date= 14. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090131170600/http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |archive-date= 31. 1. 2009}}</ref> i uzrokuju da ljudi izgube svoje domove i sredstva za život. Neretva i dvije glavne pritoke već su iskorištene, sa četiri [[Hidroelektrična energija|hidroelektrane]] s velikim branama<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na Neretvi, hidroelektranom s velikom branom na pritoci Neretve Rami i dvije hidroelektrane s velikom branom<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na [[Trebišnjica|Trebišnjici]], koja se smatra dijelom sliva Neretve. Također, vlada entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine]] otkrila je planove za izgradnju još tri hidroelektrane s velikim branama (višim od 150&nbsp;m)<ref name="Methodology and Technical Notes"/> uzvodno od postojećih elektrana, počevši s hidroelektranom Glavatičevo u [[Glavatičevo|istoimenom naselju]], zatim još uzvodnije hidroelektrane [[Bjelimići]] i [[Ljubuča]], u blizini istoimenih sela te još jedne blizu samog izvora Neretve u entitetu [[Republika Srpska]] od entitetske vlade. Tome se protive brojne ekološke i nevladine organizacije, i domaće<ref name="ZELENI-NERETVA">{{cite web |title= ZELENI-NERETVA Konjic |url= http://www.zeleni-neretva.ba/ |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201022115647/http://zeleni-neretva.ba/}}</ref> i međunarodne,<ref name="WWF">{{cite web |title= Water power: the upper Neretva River, Bosnia-Herzegovina |url= http://www.panda.org/what_we_do/where_we_work/mediterranean/about/med_freshwater/our_work/neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 10. 3. 2009}}</ref><ref name="Fondacija Heinrich Böll">{{cite web |title= Fondacija "Heinrich Böll" |url= http://www.boell.ba |access-date= 24. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100112135209/http://www.boell.ba/ |archive-date= 12. 1. 2010}}</ref><ref name="REC">{{cite web|title= REC – The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe |url= http://www.rec.org |access-date= 24. 3. 2009}}</ref> koje žele da kanjon, koji se smatra lijepim poput [[Kanjon Tare|kanjona Tare]] u Bosni i Hercegovini i susjednoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], ostane netaknut i zaštićen.<ref name="Living Neretva"/><ref name="Declaration for the Protection of the Neretva River">{{cite web |title= Declaration for the Protection of the Neretva River |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 6. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131711/http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip}}</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema i plan za formiranje [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] koji bi obuhvatio cijelu Gornju Neretvu, a unutar njega i spomenute tri hidroelektrane, što je nezapamćeno u historiji zaštite životne sredine. Najnovija ideja je da park bude podijeljen na dva dijela, gdje bi Neretva bila isključena iz oba i postala granica između parkova, tako da bi rijeka ostala na raspolaganju za izgradnju tri velike brane. Lokalna zajednica i građani iz cijele zemlje suprotstavljaju se tome, a posebno se snažno protive nevladine organizacije i druge institucije i organizacije zainteresovane za osnivanje NP Gornja Neretva prema stručnim i naučnim načelima, a ne prema potrebama elektroenergetskog [[Lobiranje|lobija]].<ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System "/><ref>Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams, by Patrick McCully, Zed Books, London, 1996.</ref><ref name="Arguments Pro&Contra">{{cite web |title= Arguments Pro&Contra – Why Are We against the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-url= https://web.archive.org/web/20160917164345/http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-date= 17. 9. 2016 |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Upper Neretva}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] 18gwxz3h9whqxizhi4tcwkkdm2b8yhx 3843141 3843136 2026-05-10T09:56:54Z Srđan 73336 /* Vanjski linkovi */ 3843141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km². Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|<center>Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva</center>]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} === Pritoke === [[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve. ==== Rakitnica ==== [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.<ref>{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}</ref> === Jezera === {{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}} ==== Jablaničko jezero ==== To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba. == Prirodno naslijeđe i zaštita == U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto<ref name="Geoheritage of the Balkan Peninsula">{{cite web |title=Geoheritage of the Balkan Peninsula |url= http://www.sgu.se/hotell/progeo/WG/sydosteuropa/pdf/bos_herz.pdf |publisher= The Geological Survey of Sweden (SGU) |access-date= 18. 3. 2009}}{{Mrtav link|date=juli 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref><ref name="Database of researchers and research institutions in BiH - The Neretva river - Resume">{{cite web |title= Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher= Database of researchers and research institutions in B&H |access-date= 18. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike [[ekosistem]]e i [[Stanište|staništa]], [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom [[Pitka voda|pitkom vodom]].<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Slatkovodni resursi === Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo [[Slatka voda|slatke vode]],<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair">{{cite web |title= UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina |url= http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |publisher= UNDP H2O Knowledge Fair |access-date= 19. 3. 2009 |quote= There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin... |archive-url= https://web.archive.org/web/20071121231938/http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |archive-date= 21. 11. 2007}}</ref> koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Od [[Drina|Drine]] na istoku do [[Una|Une]] na zapadu i od [[Sava|Save]] na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> dio pitke vode.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Endemske i ugrožene riblje vrste === Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj [[Endemizam|endemskih vrsta]]. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u [[Jadransko more|istočnojadranskom]] slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], ima najveći broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] slatkovodnih riba. Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i [[Ranjiva vrsta|ranjive]] su, pa ih je [[IUCN]] 2006. uvrstio na svoj [[Crveni spisak (IUCN)|Crveni spisak]]. Gornju Neretvu nastanjuju tri [[Autohtonost (biologija)|autohtone]], endemske i ugrožene vrste [[Pastrmka|pastrmke]]. ==== Pastrmke ==== [[Salmonidae|Pastrmke]] iz sliva Neretve pokazuju znatne varijacije u morfologiji, ekologiji i ponašanju. U Neretvi ima mnogo drugih endemskih i krhkih oblika života koji su blizu izumiranja. Među najugroženijima su tri endemske vrste neretvanske pastrmke: [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus Steind.''),<ref name="Salmo obtusirostris">{{cite web |title= Salmo obtusirostris |language=en |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 14. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190914051956/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |url-status=usurped }}</ref> [[neretvanski zubatak]] (poznat i kao zubara – ''Salmo dentex'')<ref name="Salmo dentex">{{cite web |title= Salmo dentex |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 6. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090622192344/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |url-status=usurped |language=en}}</ref> i [[glavatica]] (poznata i kao gonjavac – ''Salmo marmoratus Cuv.'').<ref name="Salmo marmoratus">{{cite web |title= Salmo marmoratus |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20080514203938/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |url-status=usurped |archive-date= 14. 5. 2008 |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009}}</ref> Sve tri vrste ugrožene su uglavnom zbog uništavanja staništa ili izgradnje velikih brana (velike, više od 15–20&nbsp;m; veće, preko 150–250&nbsp;m),<ref name="Methodology and Technical Notes"/> a posebno zbog hibridizacije ili [[Genetička zagađenost|genetičke zagađenosti]] [[Uvedena vrsta|unesenim]], stranim pastrmkama, ilegalnog ribolova te lošeg upravljanja vodama i [[ribarstvo]]m, posebno u vidu unošenja [[Invazivna vrsta|invazivnih]] alohtonih vrsta.<ref name="Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008">{{cite web |author1= J. Freyhof |author2= M. Kottelat |year=2008 |url= https://www.iucnredlist.org/species/19857/258087198 |title= ''Salmo dentex'' |publisher= 2008 Red List IUCN of Threatened Species |access-date= 5. 8. 2007 |language=en}}</ref><ref name="iucn">{{cite iucn |author= M. Ford |year=2024 |title= ''Salmo marmoratus'' |volume=2024 |article-number= e.T226403752A137328476 |doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T226403752A137328476.en |access-date= 26. 1. 2025 |language=en}}</ref> === Problemi s branama === {{Glavni|Utjecaj proizvodnje električne energije na životnu sredinu|Utjecaj akumulacija na životnu sredinu}} Koristi koje donose brane često su imale visoku ekološku i društvenu cijenu,<ref name="Hydroelectric power's dirty secret revealed">{{cite web |title= Hydroelectric power's dirty secret revealed |url= https://www.newscientist.com/article/dn7046 |work= New Scientist |access-date= 18. 6. 2009}}</ref><ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System">{{cite web |title= Our view of the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 9. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081209171735/http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf}}</ref> jer brane uništavaju ekosisteme<ref>{{Cite web |url= http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |title= Environmental Impact of Dams |access-date= 14. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090131170600/http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |archive-date= 31. 1. 2009}}</ref> i uzrokuju da ljudi izgube svoje domove i sredstva za život. Neretva i dvije glavne pritoke već su iskorištene, sa četiri [[Hidroelektrična energija|hidroelektrane]] s velikim branama<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na Neretvi, hidroelektranom s velikom branom na pritoci Neretve Rami i dvije hidroelektrane s velikom branom<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na [[Trebišnjica|Trebišnjici]], koja se smatra dijelom sliva Neretve. Također, vlada entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine]] otkrila je planove za izgradnju još tri hidroelektrane s velikim branama (višim od 150&nbsp;m)<ref name="Methodology and Technical Notes"/> uzvodno od postojećih elektrana, počevši s hidroelektranom Glavatičevo u [[Glavatičevo|istoimenom naselju]], zatim još uzvodnije hidroelektrane [[Bjelimići]] i [[Ljubuča]], u blizini istoimenih sela te još jedne blizu samog izvora Neretve u entitetu [[Republika Srpska]] od entitetske vlade. Tome se protive brojne ekološke i nevladine organizacije, i domaće<ref name="ZELENI-NERETVA">{{cite web |title= ZELENI-NERETVA Konjic |url= http://www.zeleni-neretva.ba/ |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201022115647/http://zeleni-neretva.ba/}}</ref> i međunarodne,<ref name="WWF">{{cite web |title= Water power: the upper Neretva River, Bosnia-Herzegovina |url= http://www.panda.org/what_we_do/where_we_work/mediterranean/about/med_freshwater/our_work/neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 10. 3. 2009}}</ref><ref name="Fondacija Heinrich Böll">{{cite web |title= Fondacija "Heinrich Böll" |url= http://www.boell.ba |access-date= 24. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100112135209/http://www.boell.ba/ |archive-date= 12. 1. 2010}}</ref><ref name="REC">{{cite web|title= REC – The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe |url= http://www.rec.org |access-date= 24. 3. 2009}}</ref> koje žele da kanjon, koji se smatra lijepim poput [[Kanjon Tare|kanjona Tare]] u Bosni i Hercegovini i susjednoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], ostane netaknut i zaštićen.<ref name="Living Neretva"/><ref name="Declaration for the Protection of the Neretva River">{{cite web |title= Declaration for the Protection of the Neretva River |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 6. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131711/http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip}}</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema i plan za formiranje [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] koji bi obuhvatio cijelu Gornju Neretvu, a unutar njega i spomenute tri hidroelektrane, što je nezapamćeno u historiji zaštite životne sredine. Najnovija ideja je da park bude podijeljen na dva dijela, gdje bi Neretva bila isključena iz oba i postala granica između parkova, tako da bi rijeka ostala na raspolaganju za izgradnju tri velike brane. Lokalna zajednica i građani iz cijele zemlje suprotstavljaju se tome, a posebno se snažno protive nevladine organizacije i druge institucije i organizacije zainteresovane za osnivanje NP Gornja Neretva prema stručnim i naučnim načelima, a ne prema potrebama elektroenergetskog [[Lobiranje|lobija]].<ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System "/><ref>Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams, by Patrick McCully, Zed Books, London, 1996.</ref><ref name="Arguments Pro&Contra">{{cite web |title= Arguments Pro&Contra – Why Are We against the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-url= https://web.archive.org/web/20160917164345/http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-date= 17. 9. 2016 |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commonscat-inline|Upper Neretva}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] op6m1lsadgnxp59i4otrb9mui0upbg0 3843187 3843141 2026-05-10T11:15:39Z KWiki 9400 [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km². Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|<center>Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva</center>]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} === Pritoke === [[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve. ==== Rakitnica ==== [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.<ref>{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}</ref> === Jezera === {{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}} ==== Jablaničko jezero ==== To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba. == Prirodno naslijeđe i zaštita == U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto<ref name="Geoheritage of the Balkan Peninsula">{{cite web |title=Geoheritage of the Balkan Peninsula |url= http://www.sgu.se/hotell/progeo/WG/sydosteuropa/pdf/bos_herz.pdf |publisher= The Geological Survey of Sweden (SGU) |access-date= 18. 3. 2009}}{{Mrtav link|date=juli 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref><ref name="Database of researchers and research institutions in BiH - The Neretva river - Resume">{{cite web |title= Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher= Database of researchers and research institutions in B&H |access-date= 18. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike [[ekosistem]]e i [[Stanište|staništa]], [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom [[Pitka voda|pitkom vodom]].<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Slatkovodni resursi === Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo [[Slatka voda|slatke vode]],<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair">{{cite web |title= UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina |url= http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |publisher= UNDP H2O Knowledge Fair |access-date= 19. 3. 2009 |quote= There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin... |archive-url= https://web.archive.org/web/20071121231938/http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |archive-date= 21. 11. 2007}}</ref> koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Od [[Drina|Drine]] na istoku do [[Una|Une]] na zapadu i od [[Sava|Save]] na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> dio pitke vode.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Endemske i ugrožene riblje vrste === Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj [[Endemizam|endemskih vrsta]]. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u [[Jadransko more|istočnojadranskom]] slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], ima najveći broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] slatkovodnih riba. Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i [[Ranjiva vrsta|ranjive]] su, pa ih je [[IUCN]] 2006. uvrstio na svoj [[Crveni spisak (IUCN)|Crveni spisak]]. Gornju Neretvu nastanjuju tri [[Autohtonost (biologija)|autohtone]], endemske i ugrožene vrste [[Pastrmka|pastrmke]]. ==== Pastrmke ==== [[Salmonidae|Pastrmke]] iz sliva Neretve pokazuju znatne varijacije u morfologiji, ekologiji i ponašanju. U Neretvi ima mnogo drugih endemskih i krhkih oblika života koji su blizu izumiranja. Među najugroženijima su tri endemske vrste neretvanske pastrmke: [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus Steind.''),<ref name="Salmo obtusirostris">{{cite web |title= Salmo obtusirostris |language=en |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 14. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190914051956/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |url-status=usurped }}</ref> [[neretvanski zubatak]] (poznat i kao zubara – ''Salmo dentex'')<ref name="Salmo dentex">{{cite web |title= Salmo dentex |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 6. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090622192344/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |url-status=usurped |language=en}}</ref> i [[glavatica]] (poznata i kao gonjavac – ''Salmo marmoratus Cuv.'').<ref name="Salmo marmoratus">{{cite web |title= Salmo marmoratus |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20080514203938/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |url-status=usurped |archive-date= 14. 5. 2008 |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009}}</ref> Sve tri vrste ugrožene su uglavnom zbog uništavanja staništa ili izgradnje velikih brana (velike, više od 15–20&nbsp;m; veće, preko 150–250&nbsp;m),<ref name="Methodology and Technical Notes"/> a posebno zbog hibridizacije ili [[Genetička zagađenost|genetičke zagađenosti]] [[Uvedena vrsta|unesenim]], stranim pastrmkama, ilegalnog ribolova te lošeg upravljanja vodama i [[ribarstvo]]m, posebno u vidu unošenja [[Invazivna vrsta|invazivnih]] alohtonih vrsta.<ref name="Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008">{{cite web |author1= J. Freyhof |author2= M. Kottelat |year=2008 |url= https://www.iucnredlist.org/species/19857/258087198 |title= ''Salmo dentex'' |publisher= 2008 Red List IUCN of Threatened Species |access-date= 5. 8. 2007 |language=en}}</ref><ref name="iucn">{{cite iucn |author= M. Ford |year=2024 |title= ''Salmo marmoratus'' |volume=2024 |article-number= e.T226403752A137328476 |doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T226403752A137328476.en |access-date= 26. 1. 2025 |language=en}}</ref> === Problemi s branama === {{Glavni|Utjecaj proizvodnje električne energije na životnu sredinu|Utjecaj akumulacija na životnu sredinu}} Koristi koje donose brane često su imale visoku ekološku i društvenu cijenu,<ref name="Hydroelectric power's dirty secret revealed">{{cite web |title= Hydroelectric power's dirty secret revealed |url= https://www.newscientist.com/article/dn7046 |work= New Scientist |access-date= 18. 6. 2009}}</ref><ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System">{{cite web |title= Our view of the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 9. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081209171735/http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf}}</ref> jer brane uništavaju ekosisteme<ref>{{Cite web |url= http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |title= Environmental Impact of Dams |access-date= 14. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090131170600/http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |archive-date= 31. 1. 2009}}</ref> i uzrokuju da ljudi izgube svoje domove i sredstva za život. Neretva i dvije glavne pritoke već su iskorištene, sa četiri [[Hidroelektrična energija|hidroelektrane]] s velikim branama<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na Neretvi, hidroelektranom s velikom branom na pritoci Neretve Rami i dvije hidroelektrane s velikom branom<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na [[Trebišnjica|Trebišnjici]], koja se smatra dijelom sliva Neretve. Također, vlada entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine]] otkrila je planove za izgradnju još tri hidroelektrane s velikim branama (višim od 150&nbsp;m)<ref name="Methodology and Technical Notes"/> uzvodno od postojećih elektrana, počevši s hidroelektranom Glavatičevo u [[Glavatičevo|istoimenom naselju]], zatim još uzvodnije hidroelektrane [[Bjelimići]] i [[Ljubuča]], u blizini istoimenih sela te još jedne blizu samog izvora Neretve u entitetu [[Republika Srpska]] od entitetske vlade. Tome se protive brojne ekološke i nevladine organizacije, i domaće<ref name="ZELENI-NERETVA">{{cite web |title= ZELENI-NERETVA Konjic |url= http://www.zeleni-neretva.ba/ |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201022115647/http://zeleni-neretva.ba/}}</ref> i međunarodne,<ref name="WWF">{{cite web |title= Water power: the upper Neretva River, Bosnia-Herzegovina |url= http://www.panda.org/what_we_do/where_we_work/mediterranean/about/med_freshwater/our_work/neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 10. 3. 2009}}</ref><ref name="Fondacija Heinrich Böll">{{cite web |title= Fondacija "Heinrich Böll" |url= http://www.boell.ba |access-date= 24. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100112135209/http://www.boell.ba/ |archive-date= 12. 1. 2010}}</ref><ref name="REC">{{cite web|title= REC – The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe |url= http://www.rec.org |access-date= 24. 3. 2009}}</ref> koje žele da kanjon, koji se smatra lijepim poput [[Kanjon Tare|kanjona Tare]] u Bosni i Hercegovini i susjednoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], ostane netaknut i zaštićen.<ref name="Living Neretva"/><ref name="Declaration for the Protection of the Neretva River">{{cite web |title= Declaration for the Protection of the Neretva River |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 6. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131711/http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip}}</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema i plan za formiranje [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] koji bi obuhvatio cijelu Gornju Neretvu, a unutar njega i spomenute tri hidroelektrane, što je nezapamćeno u historiji zaštite životne sredine. Najnovija ideja je da park bude podijeljen na dva dijela, gdje bi Neretva bila isključena iz oba i postala granica između parkova, tako da bi rijeka ostala na raspolaganju za izgradnju tri velike brane. Lokalna zajednica i građani iz cijele zemlje suprotstavljaju se tome, a posebno se snažno protive nevladine organizacije i druge institucije i organizacije zainteresovane za osnivanje NP Gornja Neretva prema stručnim i naučnim načelima, a ne prema potrebama elektroenergetskog [[Lobiranje|lobija]].<ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System "/><ref>Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams, by Patrick McCully, Zed Books, London, 1996.</ref><ref name="Arguments Pro&Contra">{{cite web |title= Arguments Pro&Contra – Why Are We against the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-url= https://web.archive.org/web/20160917164345/http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-date= 17. 9. 2016 |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commonscat-inline|Upper Neretva}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini]] 4cizzm0rrvgyl0g5njlb3qf4gvscksm 3843188 3843187 2026-05-10T11:22:17Z KWiki 9400 [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km². Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|<center>Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva</center>]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} === Pritoke === [[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve. ==== Rakitnica ==== [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.<ref>{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}</ref> === Jezera === {{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}} ==== Jablaničko jezero ==== To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba. == Prirodno naslijeđe i zaštita == U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto<ref name="Geoheritage of the Balkan Peninsula">{{cite web |title=Geoheritage of the Balkan Peninsula |url= http://www.sgu.se/hotell/progeo/WG/sydosteuropa/pdf/bos_herz.pdf |publisher= The Geological Survey of Sweden (SGU) |access-date= 18. 3. 2009}}{{Mrtav link|date=juli 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref><ref name="Database of researchers and research institutions in BiH - The Neretva river - Resume">{{cite web |title= Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher= Database of researchers and research institutions in B&H |access-date= 18. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike [[ekosistem]]e i [[Stanište|staništa]], [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom [[Pitka voda|pitkom vodom]].<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Slatkovodni resursi === Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo [[Slatka voda|slatke vode]],<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair">{{cite web |title= UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina |url= http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |publisher= UNDP H2O Knowledge Fair |access-date= 19. 3. 2009 |quote= There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin... |archive-url= https://web.archive.org/web/20071121231938/http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |archive-date= 21. 11. 2007}}</ref> koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Od [[Drina|Drine]] na istoku do [[Una|Une]] na zapadu i od [[Sava|Save]] na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> dio pitke vode.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Endemske i ugrožene riblje vrste === Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj [[Endemizam|endemskih vrsta]]. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u [[Jadransko more|istočnojadranskom]] slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], ima najveći broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] slatkovodnih riba. Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i [[Ranjiva vrsta|ranjive]] su, pa ih je [[IUCN]] 2006. uvrstio na svoj [[Crveni spisak (IUCN)|Crveni spisak]]. Gornju Neretvu nastanjuju tri [[Autohtonost (biologija)|autohtone]], endemske i ugrožene vrste [[Pastrmka|pastrmke]]. ==== Pastrmke ==== [[Salmonidae|Pastrmke]] iz sliva Neretve pokazuju znatne varijacije u morfologiji, ekologiji i ponašanju. U Neretvi ima mnogo drugih endemskih i krhkih oblika života koji su blizu izumiranja. Među najugroženijima su tri endemske vrste neretvanske pastrmke: [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus Steind.''),<ref name="Salmo obtusirostris">{{cite web |title= Salmo obtusirostris |language=en |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 14. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190914051956/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |url-status=usurped }}</ref> [[neretvanski zubatak]] (poznat i kao zubara – ''Salmo dentex'')<ref name="Salmo dentex">{{cite web |title= Salmo dentex |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 6. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090622192344/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |url-status=usurped |language=en}}</ref> i [[glavatica]] (poznata i kao gonjavac – ''Salmo marmoratus Cuv.'').<ref name="Salmo marmoratus">{{cite web |title= Salmo marmoratus |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20080514203938/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |url-status=usurped |archive-date= 14. 5. 2008 |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009}}</ref> Sve tri vrste ugrožene su uglavnom zbog uništavanja staništa ili izgradnje velikih brana (velike, više od 15–20&nbsp;m; veće, preko 150–250&nbsp;m),<ref name="Methodology and Technical Notes"/> a posebno zbog hibridizacije ili [[Genetička zagađenost|genetičke zagađenosti]] [[Uvedena vrsta|unesenim]], stranim pastrmkama, ilegalnog ribolova te lošeg upravljanja vodama i [[ribarstvo]]m, posebno u vidu unošenja [[Invazivna vrsta|invazivnih]] alohtonih vrsta.<ref name="Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008">{{cite web |author1= J. Freyhof |author2= M. Kottelat |year=2008 |url= https://www.iucnredlist.org/species/19857/258087198 |title= ''Salmo dentex'' |publisher= 2008 Red List IUCN of Threatened Species |access-date= 5. 8. 2007 |language=en}}</ref><ref name="iucn">{{cite iucn |author= M. Ford |year=2024 |title= ''Salmo marmoratus'' |volume=2024 |article-number= e.T226403752A137328476 |doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T226403752A137328476.en |access-date= 26. 1. 2025 |language=en}}</ref> === Problemi s branama === {{Glavni|Utjecaj proizvodnje električne energije na životnu sredinu|Utjecaj akumulacija na životnu sredinu}} Koristi koje donose brane često su imale visoku ekološku i društvenu cijenu,<ref name="Hydroelectric power's dirty secret revealed">{{cite web |title= Hydroelectric power's dirty secret revealed |url= https://www.newscientist.com/article/dn7046 |work= New Scientist |access-date= 18. 6. 2009}}</ref><ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System">{{cite web |title= Our view of the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 9. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081209171735/http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf}}</ref> jer brane uništavaju ekosisteme<ref>{{Cite web |url= http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |title= Environmental Impact of Dams |access-date= 14. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090131170600/http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |archive-date= 31. 1. 2009}}</ref> i uzrokuju da ljudi izgube svoje domove i sredstva za život. Neretva i dvije glavne pritoke već su iskorištene, sa četiri [[Hidroelektrična energija|hidroelektrane]] s velikim branama<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na Neretvi, hidroelektranom s velikom branom na pritoci Neretve Rami i dvije hidroelektrane s velikom branom<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na [[Trebišnjica|Trebišnjici]], koja se smatra dijelom sliva Neretve. Također, vlada entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine]] otkrila je planove za izgradnju još tri hidroelektrane s velikim branama (višim od 150&nbsp;m)<ref name="Methodology and Technical Notes"/> uzvodno od postojećih elektrana, počevši s hidroelektranom Glavatičevo u [[Glavatičevo|istoimenom naselju]], zatim još uzvodnije hidroelektrane [[Bjelimići]] i [[Ljubuča]], u blizini istoimenih sela te još jedne blizu samog izvora Neretve u entitetu [[Republika Srpska]] od entitetske vlade. Tome se protive brojne ekološke i nevladine organizacije, i domaće<ref name="ZELENI-NERETVA">{{cite web |title= ZELENI-NERETVA Konjic |url= http://www.zeleni-neretva.ba/ |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201022115647/http://zeleni-neretva.ba/}}</ref> i međunarodne,<ref name="WWF">{{cite web |title= Water power: the upper Neretva River, Bosnia-Herzegovina |url= http://www.panda.org/what_we_do/where_we_work/mediterranean/about/med_freshwater/our_work/neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 10. 3. 2009}}</ref><ref name="Fondacija Heinrich Böll">{{cite web |title= Fondacija "Heinrich Böll" |url= http://www.boell.ba |access-date= 24. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100112135209/http://www.boell.ba/ |archive-date= 12. 1. 2010}}</ref><ref name="REC">{{cite web|title= REC – The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe |url= http://www.rec.org |access-date= 24. 3. 2009}}</ref> koje žele da kanjon, koji se smatra lijepim poput [[Kanjon Tare|kanjona Tare]] u Bosni i Hercegovini i susjednoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], ostane netaknut i zaštićen.<ref name="Living Neretva"/><ref name="Declaration for the Protection of the Neretva River">{{cite web |title= Declaration for the Protection of the Neretva River |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 6. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131711/http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip}}</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema i plan za formiranje [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] koji bi obuhvatio cijelu Gornju Neretvu, a unutar njega i spomenute tri hidroelektrane, što je nezapamćeno u historiji zaštite životne sredine. Najnovija ideja je da park bude podijeljen na dva dijela, gdje bi Neretva bila isključena iz oba i postala granica između parkova, tako da bi rijeka ostala na raspolaganju za izgradnju tri velike brane. Lokalna zajednica i građani iz cijele zemlje suprotstavljaju se tome, a posebno se snažno protive nevladine organizacije i druge institucije i organizacije zainteresovane za osnivanje NP Gornja Neretva prema stručnim i naučnim načelima, a ne prema potrebama elektroenergetskog [[Lobiranje|lobija]].<ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System "/><ref>Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams, by Patrick McCully, Zed Books, London, 1996.</ref><ref name="Arguments Pro&Contra">{{cite web |title= Arguments Pro&Contra – Why Are We against the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-url= https://web.archive.org/web/20160917164345/http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-date= 17. 9. 2016 |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commonscat-inline|Upper Neretva}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] jeq14lvfj3kgwqgef6r7ov8czvg41n8 0 521900 3843039 3839730 2026-05-09T21:31:58Z Topnik95 56539 3843039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = | pobjednici = | ispao = [[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]<br>(26 golova) | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>[[Manchester City FC|Manchester City]]<br>[[Manchester United FC|Manchester United]] | kontinentalni_kup2 = <nowiki>[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]]</nowiki> | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]<br>{{small|(23. august 2025)}}}} | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}<br>{{small|(24. april 2026)}} | najviše_golova = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City<br>{{small|(2. decembar 2025)}} | utakmice = 354 | ukupno_golova = 973 | najduže_pobjede = 8 utakmica<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | najduže_porazi = 11 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najduže_neporažen = 16 utakmica<br>[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | najduži_niz_bez_pobjede = 19 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najveća_posjećenost = 74.257<br>{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}<br>{{small|(30. august 2025)}} | najmanja_posjećenost = 10.762<br>{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}<br>{{small|(20. decembar 2025)}} | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 <!--Matchweek 2--> + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 <!--Matchweek 3--> + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 <!--Matchweek 4--> + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534<!--Matchweek 5--> + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 <!--Matchweek 6--> + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 <!--Matchweek 7--> + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 <!--Matchweek 8--> + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 <!--Matchweek 9--> + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 <!--Matchweek 10--> + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 <!--Matchweek 11--> + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 <!--Matchweek 12--> + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 <!--Matchweek 13--> + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 <!--Matchweek 14--> + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 <!--Matchweek 15--> + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 <!--Matchweek 16--> + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 <!--Matchweek 17--> + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 <!--Matchweek 18--> + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 <!--Matchweek 19--> + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 <!--Matchweek 20--> + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 <!--Matchweek 21--> + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 <!--Matchweek 22--> + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 <!--Matchweek 23--> + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 <!--Matchweek 24--> + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 <!--Matchweek 25--> + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 <!--Matchweek 26--> + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 <!--Matchweek 27--> + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 <!--Matchweek 28--> + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 <!--Matchweek 29--> + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 <!--Matchweek 30--> + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 <!--Matchweek 31--> + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + <!--MCI v CRY-->0 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 <!--Matchweek 32--> + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 <!--Matchweek 33--> + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 <!--Matchweek 34--> + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 <!--Matchweek 35--> + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 <!--Matchweek 36--> + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 <!--Matchweek 37--> + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 <!--Matchweek 38--> + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((14674391/353) round 0)}}}} | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] | ažurirano = 9. 5. 2026 }} '''Premier League 2025/2026.''' je 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo je prva puna sezona u kojoj će se koristiti poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojat će se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] će od ove sezone zamijeniti [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. Ovo je prva sezona u kojoj se održava [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === {{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places= {{location map~ |Engleska|lat=51.5155 |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton & Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton & <br>Hove Albion}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right-->}} {{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}} <!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--> {{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''<br/> [[Arsenal FC|Arsenal]]<br/> [[Brentford FC|Brentford]]<br/> [[Chelsea FC|Chelsea]]<br/> [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]<br/> [[Fulham FC|Fulham]]<br/> {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}<br/> [[West Ham United FC|West Ham United]] }} |position=right}} :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>) | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>) |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |[[Stake.com]]<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]<ref>{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | W88 | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{ZD|ARG}} [[Cristian Romero]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]] |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |DEBET<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Otpušten |6. Juni 2025. | rowspan="2" |Pred-sezona |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |12. Juni 2025. |- |[[Brentford FC|Brentford]] |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |12. Juni 2025. |{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}</ref> |27. Juni 2025. |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | rowspan="4" |Otpušten |8. Septembar 2025. |10. mjesto |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |9. Septembar 2025. |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] |{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |27. Septembar 2025. |19. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> |27. Septembar 2025. |- |Nottingham Forest |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |18. Oktobar 2025. |18. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}</ref> |21. Oktobar 2025. |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}</ref> |2. Novembar 2025. |20. mjesto |{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}</ref> |12. Novembar 2025. |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |1. Januar 2026. |5. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |1. Januar 2026. |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Otpušten |5. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |5. Januar 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] | rowspan="2" |Kraj privremenog trenera |8. Januar 2026. |8. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |8. Januar 2026. |- |Manchester United |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |13. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |13. Januar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |11. Februar 2026. |16. mjesto |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |13. Februar 2026. |- |Nottingham Forest |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}</ref> |12. Februar 2026. | rowspan="2" |17. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |15. Februar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |29. Mart 2026. |{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |31. Mart 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]] |Otpušten |22. april 2026. |7. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |22. april 2026. |- |[[Burnley FC|Burnley]] |{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] |Sporazumni raskid |30. April 2026. |19. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |30. April 2026. |} == Promjene pravila i inovacije == Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija: * Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.<ref>{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR & Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.<ref>{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}</ref> == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ECLPO |result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, MCI, MUN, LIV, AVL, BOU, BHA, BRE, CHE, EVE, FUL, SUN, NEW, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=4. Maj 2026 |win_ARS=23|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=67|ga_ARS=26<!-- Arsenal --> |win_AVL=17|draw_AVL=7 |loss_AVL=11|gf_AVL=48|ga_AVL=44<!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=16|loss_BOU=7 |gf_BOU=56|ga_BOU=52<!-- Bournemouth --> |win_BRE=14|draw_BRE=9 |loss_BRE=13|gf_BRE=52|ga_BRE=49<!-- Brentford --> |win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=11|gf_BHA=52|ga_BHA=42<!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=4 |draw_BUR=8 |loss_BUR=23|gf_BUR=35|ga_BUR=71<!-- Burnley --> |win_CHE=13|draw_CHE=10|loss_CHE=13|gf_CHE=55|ga_CHE=49<!-- Chelsea --> |win_CRY=11|draw_CRY=10|loss_CRY=13|gf_CRY=36|ga_CRY=42<!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=9 |loss_EVE=13|gf_EVE=44|ga_EVE=44<!-- Everton --> |win_FUL=14|draw_FUL=6 |loss_FUL=16|gf_FUL=44|ga_FUL=50<!-- Fulham --> |win_LEE=10|draw_LEE=13|loss_LEE=12|gf_LEE=47|ga_LEE=52<!-- Leeds United --> |win_LIV=17|draw_LIV=8 |loss_LIV=11|gf_LIV=60|ga_LIV=48<!-- Liverpool --> |win_MCI=22|draw_MCI=8 |loss_MCI=5 |gf_MCI=72|ga_MCI=32<!-- Manchester City --> |win_MUN=18|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=63|ga_MUN=48<!-- Manchester United --> |win_NEW=13|draw_NEW=6 |loss_NEW=16|gf_NEW=49|ga_NEW=51<!-- Newcastle United --> |win_NFO=11|draw_NFO=9 |loss_NFO=15|gf_NFO=44|ga_NFO=46<!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=12|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=37|ga_SUN=46<!-- Sunderland --> |win_TOT=9 |draw_TOT=10|loss_TOT=16|gf_TOT=45|ga_TOT=54<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=9 |draw_WHU=9 |loss_WHU=17|gf_WHU=42|ga_WHU=61<!-- West Ham United --> |win_WOL=3 |draw_WOL=9|loss_WOL=24|gf_WOL=25|ga_WOL=66<!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team status--> |status_ARS=K |status_MCI=K |status_MUN=K |status_LIV=Y |status_AVL=Y |status_WOL=I |status_BUR=I |status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka |status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}} |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=9. Maj 2026 |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= 4–1 |match_ARS_BOU= 1–2 |match_ARS_BRE= 2–0 |match_ARS_BHA= 2–1 |match_ARS_BUR= |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]] |match_ARS_CRY= 1–0 |match_ARS_EVE= 2–0 |match_ARS_FUL= 3–0 |match_ARS_LEE= 5–0 |match_ARS_LIV= 0–0 |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]] |match_ARS_NEW= 1–0 |match_ARS_NFO= 3–0 |match_ARS_SUN= 3–0 |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]] |match_ARS_WOL= 2–1 |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= 2–1 |match_AVL_BOU= 4–0 |match_AVL_BRE= 0–1 |match_AVL_BHA= 1–0 |match_AVL_BUR= 2–1 |match_AVL_CHE= 1–4 |match_AVL_CRY= 0–3 |match_AVL_EVE= 0–1 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LEE= 1–1 |match_AVL_LIV= |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 2–1 |match_AVL_NEW= 0–0 |match_AVL_NFO= 3–1 |match_AVL_SUN= 4–3 |match_AVL_TOT= 1–2 |match_AVL_WHU= 2–0 |match_AVL_WOL= 1–0 |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= 2–3 |match_BOU_AVL= 1–1 |match_BOU_BRE= 0–0 |match_BOU_BHA= 2–1 |match_BOU_BUR= 1–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 3–0 |match_BOU_EVE= 0–1 |match_BOU_FUL= 3–1 |match_BOU_LEE= 2–2 |match_BOU_LIV= 3–2 |match_BOU_MCI= |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 0–0 |match_BOU_NFO= 2–0 |match_BOU_SUN= 1–1 |match_BOU_TOT= 3–2 |match_BOU_WHU= 2–2 |match_BOU_WOL= 1–0 |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= 1–1 |match_BRE_AVL= 1–0 |match_BRE_BOU= 4–1 |match_BRE_BHA= 0–2 |match_BRE_BUR= 3–1 |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= |match_BRE_EVE= 2–2 |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LEE= 1–1 |match_BRE_LIV= 3–2 |match_BRE_MCI= 0–1 |match_BRE_MUN= 3–1 |match_BRE_NEW= 3–1 |match_BRE_NFO= 0–2 |match_BRE_SUN= 3–0 |match_BRE_TOT= 0–0 |match_BRE_WHU= 3–0 |match_BRE_WOL= 2–2 |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= 0–1 |match_BHA_AVL= 3–4 |match_BHA_BOU= 1–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 2–0 |match_BHA_CHE= 3–0 |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LEE= 3–0 |match_BHA_LIV= 2–1 |match_BHA_MCI= 2–1 |match_BHA_MUN= |match_BHA_NEW= 2–1 |match_BHA_NFO= 2–1 |match_BHA_SUN= 0–0 |match_BHA_TOT= 2–2 |match_BHA_WHU= 1–1 |match_BHA_WOL= 3–0 |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= 0–2 |match_BUR_AVL= |match_BUR_BOU= 0–0 |match_BUR_BRE= 3–4 |match_BUR_BHA= 0–2 |match_BUR_CHE= 0–2 |match_BUR_CRY= 0–1 |match_BUR_EVE= 0–0 |match_BUR_FUL= 2–3 |match_BUR_LEE= 2–0 |match_BUR_LIV= 0–1 |match_BUR_MCI= 0–1 |match_BUR_MUN= 2–2 |match_BUR_NEW= 1–3 |match_BUR_NFO= 1–1 |match_BUR_SUN= 2–0 |match_BUR_TOT= 2–2 |match_BUR_WHU= 0–2 |match_BUR_WOL= |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]] |match_CHE_AVL= 1–2 |match_CHE_BOU= 2–2 |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_BHA= 1–3 |match_CHE_BUR= 1–1 |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CHE_EVE= 2–0 |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_LEE= 2–2 |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]] |match_CHE_MCI= 0–3 |match_CHE_MUN= 0–1 |match_CHE_NEW= 0–1 |match_CHE_NFO= 1–3 |match_CHE_SUN= 1–2 |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]] |match_CHE_WHU= 3–2 |match_CHE_WOL= 3–0 |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= |match_CRY_AVL= 0–0 |match_CRY_BOU= 3–3 |match_CRY_BRE= 2–0 |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CRY_BUR= 2–3 |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]] |match_CRY_EVE= |match_CRY_FUL= 1–1 |match_CRY_LEE= 0–0 |match_CRY_LIV= 2–1 |match_CRY_MCI= 0–3 |match_CRY_MUN= 1–2 |match_CRY_NEW= 2–1 |match_CRY_NFO= 1–1 |match_CRY_SUN= 0–0 |match_CRY_TOT= 0–1 |match_CRY_WHU= 0–0 |match_CRY_WOL= 1–0 |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 1–2 |match_EVE_BRE= 2–4 |match_EVE_BHA= 2–0 |match_EVE_BUR= 2–0 |match_EVE_CHE= 3–0 |match_EVE_CRY= 2–1 |match_EVE_FUL= 2–0 |match_EVE_LEE= 1–1 |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]] |match_EVE_MCI= 3–3 |match_EVE_MUN= 0–1 |match_EVE_NEW= 1–4 |match_EVE_NFO= 3–0 |match_EVE_SUN= |match_EVE_TOT= 0–3 |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= 1–1 |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= 0–1 |match_FUL_AVL= 1–0 |match_FUL_BOU= 0–1 |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]] |match_FUL_BHA= 2–1 |match_FUL_BUR= 3–1 |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]] |match_FUL_CRY= 1–2 |match_FUL_EVE= 1–2 |match_FUL_LEE= 1–0 |match_FUL_LIV= 2–2 |match_FUL_MCI= 4–5 |match_FUL_MUN= 1–1 |match_FUL_NEW= |match_FUL_NFO= 1–0 |match_FUL_SUN= 1–0 |match_FUL_TOT= 2–1 |match_FUL_WHU= 0–1 |match_FUL_WOL= 3–0 |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= 0–4 |match_LEE_AVL= 1–2 |match_LEE_BOU= 2–2 |match_LEE_BRE= 0–0 |match_LEE_BHA= |match_LEE_BUR= 3–1 |match_LEE_CHE= 3–1 |match_LEE_CRY= 4–1 |match_LEE_EVE= 1–0 |match_LEE_FUL= 1–0 |match_LEE_LIV= 3–3 |match_LEE_MCI= 0–1 |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]] |match_LEE_NEW= 0–0 |match_LEE_NFO= 3–1 |match_LEE_SUN= 0–1 |match_LEE_TOT= 1–2 |match_LEE_WHU= 2–1 |match_LEE_WOL= 3–0 |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= 1–0 |match_LIV_AVL= 2–0 |match_LIV_BOU= 4–2 |match_LIV_BRE= |match_LIV_BHA= 2–0 |match_LIV_BUR= 1–1 |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]] |match_LIV_CRY= 3–1 |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]] |match_LIV_FUL= 2–0 |match_LIV_LEE= 0–0 |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]] |match_LIV_NEW= 4–1 |match_LIV_NFO= 0–3 |match_LIV_SUN= 1–1 |match_LIV_TOT= 1–1 |match_LIV_WHU= 5–2 |match_LIV_WOL= 2–1 |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]] |match_MCI_AVL= |match_MCI_BOU= 3–1 |match_MCI_BRE= 3–0 |match_MCI_BHA= 1–1 |match_MCI_BUR= 5–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 3–0 |match_MCI_LEE= 3–2 |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]] |match_MCI_NEW= 2–1 |match_MCI_NFO= 2–2 |match_MCI_SUN= 3–0 |match_MCI_TOT= 0–2 |match_MCI_WHU= 3–0 |match_MCI_WOL= 2–0 |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–1 |match_MUN_BOU= 4–4 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 4–2 |match_MUN_BUR= 3–2 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 2–1 |match_MUN_EVE= 0–1 |match_MUN_FUL= 3–2 |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]] |match_MUN_NEW= 1–0 |match_MUN_NFO= |match_MUN_SUN= 2–0 |match_MUN_TOT= 2–0 |match_MUN_WHU= 1–1 |match_MUN_WOL= 1–1 |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= 1–2 |match_NEW_AVL= 0–2 |match_NEW_BOU= 1–2 |match_NEW_BRE= 2–3 |match_NEW_BHA= 3–1 |match_NEW_BUR= 2–1 |match_NEW_CHE= 2–2 |match_NEW_CRY= 2–0 |match_NEW_EVE= 2–3 |match_NEW_FUL= 2–1 |match_NEW_LEE= 4–3 |match_NEW_LIV= 2–3 |match_NEW_MCI= 2–1 |match_NEW_MUN= 2–1 |match_NEW_NFO= 2–0 |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]] |match_NEW_TOT= 2–2 |match_NEW_WHU= |match_NEW_WOL= 1–0 |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= 0–0 |match_NFO_AVL= 1–1 |match_NFO_BOU= |match_NFO_BRE= 3–1 |match_NFO_BHA= 0–2 |match_NFO_BUR= 4–1 |match_NFO_CHE= 0–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–2 |match_NFO_FUL= 0–0 |match_NFO_LEE= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_MCI= 1–2 |match_NFO_MUN= 2–2 |match_NFO_NEW= |match_NFO_SUN= 0–1 |match_NFO_TOT= 3–0 |match_NFO_WHU= 0–3 |match_NFO_WOL= 0–0 |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= 2–2 |match_SUN_AVL= 1–1 |match_SUN_BOU= 3–2 |match_SUN_BRE= 2–1 |match_SUN_BHA= 0–1 |match_SUN_BUR= 3–0 |match_SUN_CHE= |match_SUN_CRY= 2–1 |match_SUN_EVE= 1–1 |match_SUN_FUL= 1–3 |match_SUN_LEE= 1–1 |match_SUN_LIV= 0–1 |match_SUN_MCI= 0–0 |match_SUN_MUN= 0–0 |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]] |match_SUN_NFO= 0–5 |match_SUN_TOT= 1–0 |match_SUN_WHU= 3–0 |match_SUN_WOL= 2–0 |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 0–1 |match_TOT_BRE= 2–0 |match_TOT_BHA= 2–2 |match_TOT_BUR= 3–0 |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]] |match_TOT_CRY= 1–3 |match_TOT_EVE= |match_TOT_FUL= 1–2 |match_TOT_LEE= |match_TOT_LIV= 1–2 |match_TOT_MCI= 2–2 |match_TOT_MUN= 2–2 |match_TOT_NEW= 1–2 |match_TOT_NFO= 0–3 |match_TOT_SUN= 1–1 |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]] |match_TOT_WOL= 1–1 |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|a]] |match_WHU_AVL= 2–3 |match_WHU_BOU= 0–0 |match_WHU_BRE= 0–2 |match_WHU_BHA= 2–2 |match_WHU_BUR= 3–2 |match_WHU_CHE= 1–5 |match_WHU_CRY= 1–2 |match_WHU_EVE= 2–1 |match_WHU_FUL= 0–1 |match_WHU_LEE= |match_WHU_LIV= 0–2 |match_WHU_MCI= 1–1 |match_WHU_MUN= 1–1 |match_WHU_NEW= 3–1 |match_WHU_NFO= 1–2 |match_WHU_SUN= 3–1 |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]] |match_WHU_WOL= 4–0 |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= 2–2 |match_WOL_AVL= 2–0 |match_WOL_BOU= 0–2 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–1 |match_WOL_BUR= 2–3 |match_WOL_CHE= 1–3 |match_WOL_CRY= 0–2 |match_WOL_EVE= 2–3 |match_WOL_FUL= |match_WOL_LEE= 1–3 |match_WOL_LIV= 2–1 |match_WOL_MCI= 0–4 |match_WOL_MUN= 1–4 |match_WOL_NEW= 0–0 |match_WOL_NFO= 0–1 |match_WOL_SUN= 1–1 |match_WOL_TOT= 0–1 |match_WOL_WHU= 3–0 }} == Statistika == <small>Ažurirano: 9. 5. 2026.</small> === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Golovi<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}</ref> |- !1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |26 |- !2 |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |22 |- ! rowspan="2" |3 |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City | rowspan="2" |15 |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Chelsea |- !5 |{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] |Arsenal |14 |- ! rowspan="2" |6 |{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]] |Brighton & Hove Albion | rowspan="2" |13 |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- ! rowspan="2" |8 |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United | rowspan="2" |12 |- |{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]] |Bournemouth |- ! rowspan="3" |10 |{{ZD|FRA}} [[Hugo Ekitike]] |Liverpool | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|SVN}} [[Benjamin Šeško]] |Manchester United |- |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |} '''Napomena''' * * 10 golova za Bournemouth, 5 golova za Manchester City ==== Het−trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Bournemouth |3–3 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |18. Oktobar 2025. |- |{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]] |Arsenal |Tottenham Hotspur |[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats & updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |23. Novembar 2025. |- |{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]] | rowspan="2" |Brentford |Bournemouth |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |27. Decembar 2025. |- |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Everton |4–2 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |4. Januar 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Wolverhampton Wanderers |3–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}</ref> |7. Februar 2026. |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Aston Villa |4–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}</ref> |4. Mart 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |Burnley |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |19. April 2026. |} === Clean sheetovi === [[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 17 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]] {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Clean sheetovi<ref name="premierleague.com"/> |- !1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |17 |- !2 |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |Manchester City |14 |- ! rowspan="3" |3 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]] |Crystal Palace |- |{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]] |Bournemouth |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''11'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **''Dva igrača'' * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur) ====Klub==== * Najviše žutih kartona: '''90'''<ref name="Yellow cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Tottenham Hotspur * Najmanje žutih kartona: '''45'''<ref name="Yellow cards"/> **Arsenal * Najviše crvenih kartona: '''7'''<ref name="Red cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Chelsea * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="Red cards"/> **Arsenal **Brighton & Hove Albion **Manchester City == Nagrade == === Mjesečne nagrade === {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Mjesec !colspan="2"|Menadžer mjeseca !colspan="2"|Igrač mjeseca !colspan="2"|Gol mjeseca !colspan="2"|Odbrana mjeseca !rowspan="2"|Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- !August |{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]] |Everton |{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[James Trafford]] | rowspan="2" |Manchester City |<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- !Septembar |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |Crystal Palace |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]] |Arsenal |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref> |- !Oktobar |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |Manchester United |{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]] |Aston Villa |{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]] |Burnley |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- !Novembar |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |Chelsea |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]] |Bournemouth |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> |- !Decembar |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]] | rowspan="2" |Fulham |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |- !Januar |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |Manchester United |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref> |- !Februar |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Tottenham Hotspur |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref> |- !Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|DAN}} [[William Osula]] |Newcastle United |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |Newcastle United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |- !April |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]] |Leeds United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub |- |[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]] | | |- |[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]] | | |- |[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]] | | |- |Gol sezone Premijer lige | | |- |Najznačajniji gol sezone | | |- |Najbolja odbrana sezone | | |- |PFA Igrač sezone | | |- |PFA Mladi igrač sezone | | |- |FWA igrač godine<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |} == Reference == {{reflist}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] kolsowrrfipm8le9yo763i5i6tgje8y 0 522674 3842987 3830195 2026-05-09T19:28:15Z Srđan 73336 3842987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | slika = Péter Magyar MEP (2024).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 9. maj 2026 – | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Član [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] | vrijeme_na_vlasti2 = 16. juli 2024 – 9. maj 2026. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|03|16|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Narodna Republika Mađarska|NR Mađarska]] | politička_stranka = [[Tisza (stranka)|Tisza]] (od 2024) <br> [[Fidesz]] (2002–2024) | supruga = {{brak|[[Judit Varga]]|2006|2023}} | djeca = 3 | potpis = Péter Magyar signature.svg }} '''Péter Magyar'''<ref>{{Cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/256868/PETER_MAGYAR/cv|title=Curriculum vitae {{!}} Péter MAGYAR {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|date=1981-03-16|website=www.europarl.europa.eu|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://hungarynewsinenglish.com/p/who-is-peter-magyar-and-the-tisza-party|title=Who is Péter Magyar and the TISZA Party?|last=English|first=Hungary News in|website=Hungary News In English|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref> (rođen 16. marta 1981) jest mađarski advokat, političar i aktualni [[premijer Mađarske]] od 9. maja 2026. Također je predsjednik stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] od 2024. Bivši član mađarske vladajuće stranke [[Fidesz]] i bivši suprug bivše ministrice pravde [[Judit Varga|Judit Varge]], Magyar je privukao pažnju cijele zemlje u februaru 2024. kada je javno objavio ostavku na sve vladine pozicije nakon što je izrazio duboko nezadovoljstvo načinom na koji je Fidesz upravljao zemljom. Dana 15. marta 2024, najavio je svoju želju da formira novu političku platformu za građane nezadovoljne i vladom i opozicijom establišmenta. Preuzeo je ranije nepoznatu Partiju poštovanja i slobode (Tisztelet és Szabadság, TISZA) i kandidovao se na [[Izbori za Evropski parlament u Mađarskoj 2024.|izborima za Evropski parlament 2024.]] Njegova stranka je zauzela drugo mjesto iza Fidesza, osvojivši skoro 30%, što je bio najveći broj i procenat glasova bilo koje stranke koja nije Fidesz od 2006. U aprilu 2026, Tisza je porazila dugogodišnjeg premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] i njegov Fidesz na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Péter Magyar}} {{DEFAULTSORT:Magyar, Péter}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Mađarski političari]] npw9p6lbfjak3wo36uwxxfjt43ymx8a 3842988 3842987 2026-05-09T19:30:09Z Srđan 73336 3842988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | slika = Péter Magyar MEP (2024).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 9. maj 2026 – | prethodnik = [[Viktor Orbán]] | nasljednik = | redoslijed2 = Član [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] | vrijeme_na_vlasti2 = 16. juli 2024 – 9. maj 2026. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|03|16|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Narodna Republika Mađarska|NR Mađarska]] | politička_stranka = [[Tisza (stranka)|Tisza]] (od 2024) <br> [[Fidesz]] (2002–2024) | supruga = {{brak|[[Judit Varga]]|2006|2023}} | djeca = 3 | potpis = Péter Magyar signature.svg }} '''Péter Magyar'''<ref>{{Cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/256868/PETER_MAGYAR/cv|title=Curriculum vitae {{!}} Péter MAGYAR {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|date=1981-03-16|website=www.europarl.europa.eu|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://hungarynewsinenglish.com/p/who-is-peter-magyar-and-the-tisza-party|title=Who is Péter Magyar and the TISZA Party?|last=English|first=Hungary News in|website=Hungary News In English|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref> (rođen 16. marta 1981) jest mađarski advokat, političar i aktualni [[premijer Mađarske]] od 9. maja 2026. Također je predsjednik stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] od 2024. Bivši član mađarske vladajuće stranke [[Fidesz]] i bivši suprug bivše ministrice pravde [[Judit Varga|Judit Varge]], Magyar je privukao pažnju cijele zemlje u februaru 2024. kada je javno objavio ostavku na sve vladine pozicije nakon što je izrazio duboko nezadovoljstvo načinom na koji je Fidesz upravljao zemljom. Dana 15. marta 2024, najavio je svoju želju da formira novu političku platformu za građane nezadovoljne i vladom i opozicijom establišmenta. Preuzeo je ranije nepoznatu Partiju poštovanja i slobode (Tisztelet és Szabadság, TISZA) i kandidovao se na [[Izbori za Evropski parlament u Mađarskoj 2024.|izborima za Evropski parlament 2024.]] Njegova stranka je zauzela drugo mjesto iza Fidesza, osvojivši skoro 30%, što je bio najveći broj i procenat glasova bilo koje stranke koja nije Fidesz od 2006. U aprilu 2026, Tisza je porazila dugogodišnjeg premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] i njegov Fidesz na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Péter Magyar}} {{DEFAULTSORT:Magyar, Péter}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] i5lqjn7imu8w3t9gg69il2q1o5cerac 3842996 3842988 2026-05-09T19:39:26Z Mhare 481 3842996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | slika = Péter Magyar MEP (2024).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 9. maj 2026 – | prethodnik = [[Viktor Orbán]] | nasljednik = | redoslijed2 = Član [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] | vrijeme_na_vlasti2 = 16. juli 2024 – 9. maj 2026. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|03|16|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Narodna Republika Mađarska|NR Mađarska]] | politička_stranka = [[Tisza (stranka)|Tisza]] (od 2024) <br> [[Fidesz]] (2002–2024) | supruga = {{brak|[[Judit Varga]]|2006|2023}} | djeca = 3 | potpis = Péter Magyar signature.svg }} '''Péter Magyar'''<ref>{{Cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/256868/PETER_MAGYAR/cv|title=Curriculum vitae {{!}} Péter MAGYAR {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|date=1981-03-16|website=www.europarl.europa.eu|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://hungarynewsinenglish.com/p/who-is-peter-magyar-and-the-tisza-party|title=Who is Péter Magyar and the TISZA Party?|last=English|first=Hungary News in|website=Hungary News In English|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref> (rođen 16. marta 1981) jest mađarski advokat, političar i aktualni [[premijer Mađarske]] od 9. maja 2026. Također je predsjednik stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] od 2024. Bivši član mađarske vladajuće stranke [[Fidesz]] i bivši suprug bivše ministrice pravde [[Judit Varga|Judit Varge]], Magyar je privukao pažnju cijele zemlje u februaru 2024. kada je javno objavio ostavku na sve vladine pozicije nakon što je izrazio duboko nezadovoljstvo načinom na koji je Fidesz upravljao zemljom. Dana 15. marta 2024, najavio je svoju želju da formira novu političku platformu za građane nezadovoljne i vladom i opozicijom establišmenta. Preuzeo je ranije nepoznatu Partiju poštovanja i slobode (Tisztelet és Szabadság, TISZA) i kandidovao se na [[Izbori za Evropski parlament u Mađarskoj 2024.|izborima za Evropski parlament 2024.]] Njegova stranka je zauzela drugo mjesto iza Fidesza, osvojivši skoro 30%, što je bio najveći broj i procenat glasova bilo koje stranke koja nije Fidesz od 2006. U aprilu 2026, Tisza je porazila dugogodišnjeg premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] i njegov Fidesz na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Péter Magyar}} {{Premijeri Mađarske}}{{DEFAULTSORT:Magyar, Péter}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] esr20fbwrxbaxuxuqr5txt4r79ghh4v 3843086 3842996 2026-05-10T06:50:11Z Bakir123 110053 3843086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | slika = Péter Magyar MEP (2024).jpg | redoslijed = [[Premijer Mađarske]] | vrijeme_na_vlasti = 9. maj 2026 – | prethodnik = [[Viktor Orbán]] | nasljednik = | redoslijed2 = Član [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] | vrijeme_na_vlasti2 = 16. juli 2024 – 9. maj 2026. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|03|16|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Narodna Republika Mađarska|NR Mađarska]] | politička_stranka = [[Tisza (stranka)|Tisza]] (od 2024) <br> [[Fidesz]] (2002–2024) | supruga = {{brak|[[Judit Varga]]|2006|2023}} | djeca = 3 | potpis = Péter Magyar signature.svg }} '''Péter Magyar'''<ref>{{Cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/256868/PETER_MAGYAR/cv|title=Curriculum vitae {{!}} Péter MAGYAR {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|date=1981-03-16|website=www.europarl.europa.eu|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://hungarynewsinenglish.com/p/who-is-peter-magyar-and-the-tisza-party|title=Who is Péter Magyar and the TISZA Party?|last=English|first=Hungary News in|website=Hungary News In English|language=en|access-date=2025-06-30}}</ref> (rođen 16. marta 1981) jest mađarski advokat, političar i aktualni [[premijer Mađarske]] od 2026. Prethodno je bio član [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] od 2024. do 2026. Također je predsjednik stranke [[Tisza (stranka)|Tisza]] od 2024. Bivši član mađarske vladajuće stranke [[Fidesz]] i bivši suprug nekadašnje ministrice pravde [[Judit Varga|Judit Varge]], Magyar je privukao pažnju cijele zemlje u februaru 2024. kada je javno objavio ostavku na sve vladine pozicije nakon što je izrazio duboko nezadovoljstvo načinom na koji je Fidesz upravljao zemljom. Dana 15. marta 2024, najavio je svoju želju da formira novu političku platformu za građane nezadovoljne i vladom i opozicijom establišmenta. Preuzeo je ranije nepoznatu Partiju poštovanja i slobode (Tisztelet és Szabadság, TISZA) i kandidovao se na [[Izbori za Evropski parlament u Mađarskoj 2024.|izborima za Evropski parlament 2024.]] Njegova stranka je zauzela drugo mjesto iza Fidesza, osvojivši skoro 30%, što je bio najveći broj i procenat glasova bilo koje stranke koja nije Fidesz od 2006. U aprilu 2026, Tisza je porazila dugogodišnjeg premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] i njegov Fidesz na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|mađarskim parlamentarnim izborima]].<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/c2d8zw2d3rkt |title=Viktor Orbán concedes with Hungarian opposition on course for landslide election win |date=12. 4. 2026 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Péter Magyar}} {{Premijeri Mađarske}} {{Evropsko vijeće}} {{DEFAULTSORT:Magyar, Péter}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Mađarski političari]] [[Kategorija:Premijeri Mađarske]] b54ex75lrbteog2iru1jgn4zxs5cp1j 0 523485 3842978 3815911 2026-05-09T19:03:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842978 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hepatitis B virus 1.jpg|280px|thumb|Virus hepegtitisa B: [[elektronski mikroskop|Transmisijska elektronska mikroskopija]] [[mikrografija]] koja prikazuje virus hepatitisa B [[virion]]<br>[[Vrsta (biologija)|vrsta]]: ''Orthohepadnavirus hominoidei''<br> roditelj: Ortohepadnavirus]] '''Virus hepatitisa B''' ('''HBV''') je djelimično dvolančani [[DNK-virus]],<ref>{{Cite {{Cite book|title=Molecular Virology of Human Pathogenic Viruses|last=Ryu|first=Wang-Shick | name-list-style = vanc |publisher=Academic Press|year=2017|isbn=978-0-12-800838-6|pages=247–260}}</ref> vrsta iz roda ''[[Orthohepadnavirus]]'' i član porodice virusa ''[[Hepadnaviridae]]''.<ref name="RichardHuntUSC">{{cite web |url = http://pathmicro.med.sc.edu/virol/hepatitis-virus.htm|title = Hepatitis viruses|access-date = 13. 3. 2008|last = Hunt|first = Richard | name-list-style = vanc |date = 21. 11. 2007|publisher = University of Southern California, Department of Pathology and Microbiology}}</ref><ref name="ICTVReport">{{cite web |title=ICTV Report Hepadnaviridae |url=http://www.ictv.global/report/hepadnaviridae}}</ref> Ovaj virus uzrokuje bolest [[hepatitis B]].<ref name="pmid18824707"/> ==Klasifikacija== Virus hepatitisa B klasificiran je u rod ''[[Orthohepadnavirus]]'', koji sadrži 11 drugih vrsta.<ref name=ICTVReport/> Rod je klasificiran kao dio porodice ''[[Hepadnaviridae]]'', koja sadrži četiri druga roda, ''[[Avihepadnavirus]]'', ''[[Herpetohepadnavirus]]'', ''[[Metahepadnavirus]]'' i ''[[Parahepadnavirus]]''.<ref name=ICTVReport/> Ova porodica virusa je jedini član virusnog reda ''Blubervirales''.<ref name=ICTVReport/> Virusi slični hepatitisu B pronađeni su kod svih [[majmun]]a ([[orangutani]], [[giboni]], [[bonobo]]i, [[gorile]]i i [[čimpanze]]), kod [[majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]].<ref name=ICTVReport/> Ova porodica virusa je jedini član virusnog reda ''Blubervirales''.<ref name=ICTVReport/> Virusi slični hepatitisu B pronađeni su kod svih majmuna ([[orangutani]], [[giboni]], [[bonobo]]i, [[gorile]] i [[čimpanze]]), kod [[majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]],<ref>{{cite journal | journal = Hepatology |vauthors=Dupinay T, etal | title = Discovery of naturally occurring transmissible chronic hepatitis B virus infection among Macaca fascicularis from Mauritius Island. | date = novembar 2013 | volume = 58 | issue = 5| pages = 1610–1620 | doi = 10.1002/hep.26428 | pmid = 23536484|s2cid=205888844 | doi-access = free }}</ref> i kod [[Majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]] [[vunasti majmun|vunastih majmuna]] ([[virus hepatitisa B vunastih majmuna]]), što ukazuje na drevno porijeklo ovog virusa kod [[primat]]a. Virus je podijeljen u četiri glavna [[serotip]]a (adr, adw, ayr, ayw) na osnovu [[antigen]]ih [[epitop]]a prisutnih na njegovim [[proteini omotača|proteinima omotača]]. Ovi serotipovi se zasnivaju na zajedničkoj determinanti (a) i dva međusobno isključiva para determinanti (d/y i w/r). Virusni sojevi su također podijeljeni u deset [[genotip]]ova (A–J) i četrdeset podgenotipova prema ukupnoj varijaciji [[nukleotid]]ne sekvence [[genom]]a.<ref name=Hundie2016>{{cite journal | vauthors = Hundie GB, Stalin Raj V, Gebre Michael D, Pas SD, Koopmans MP, Osterhaus AD, Smits SL, Haagmans BL | display-authors = 6 | title = A novel hepatitis B virus subgenotype D10 circulating in Ethiopia | journal = Journal of Viral Hepatitis | volume = 24 | issue = 2 | pages = 163–173 | date = februar 2017 | pmid = 27808472 | doi = 10.1111/jvh.12631 | s2cid = 23073883 }}</ref> Genotipovi imaju različitu geografsku distribuciju i koriste se u praćenju evolucije i prenosa virusa. Razlike između genotipova utiču na težinu bolesti, tok i verovatnoću komplikacija, kao i odgovor na liječenje.<ref name="pmid15752827">{{cite journal | vauthors = Kramvis A, Kew M, François G | title = Hepatitis B virus genotypes | journal = Vaccine | volume = 23 | issue = 19 | pages = 2409–23 | date = mart 2005 | pmid = 15752827 | doi = 10.1016/j.vaccine.2004.10.045 }}</ref><ref name="pmid8666521">{{cite journal | vauthors = Magnius LO, Norder H | title = Subtypes, genotypes and molecular epidemiology of the hepatitis B virus as reflected by sequence variability of the S-gene | journal = Intervirology | volume = 38 | issue = 1–2 | pages = 24–34 | year = 1995 | pmid = 8666521 | doi = 10.1159/000150411 }}</ref> Serotipovi i genotipovi se ne moraju nužno podudarati. Genotip D ima 10 podgenotipova.<ref name=Hundie2016/><ref name=Ghosh2013>{{cite journal | vauthors = Ghosh S, Banerjee P, Deny P, Mondal RK, Nandi M, Roychoudhury A, Das K, Banerjee S, Santra A, Zoulim F, Chowdhury A, Datta S | display-authors = 6 | title = New HBV subgenotype D9, a novel D/C recombinant, identified in patients with chronic HBeAg-negative infection in Eastern India | journal = Journal of Viral Hepatitis | volume = 20 | issue = 3 | pages = 209–18 | date = mart 2013 | pmid = 23383660 | doi = 10.1111/j.1365-2893.2012.01655.x | s2cid = 205356299 }}</ref> ===Neklasificirane vrste=== Iz [[šišmiš]]a je izolovan niz još neklasifikovanih [[vrsta]] sličnih virusu hepatitisa B.<ref name=Drexler2013>{{cite journal | vauthors = Drexler JF, Geipel A, König A, Corman VM, van Riel D, Leijten LM, Bremer CM, Rasche A, Cottontail VM, Maganga GD, Schlegel M, Müller MA, Adam A, Klose SM, Carneiro AJ, Stöcker A, Franke CR, Gloza-Rausch F, Geyer J, Annan A, Adu-Sarkodie Y, Oppong S, Binger T, Vallo P, Tschapka M, Ulrich RG, Gerlich WH, Leroy E, Kuiken T, Glebe D, Drosten C | display-authors = 6 | title = Bats carry pathogenic hepadnaviruses antigenically related to hepatitis B virus and capable of infecting human hepatocytes | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 110 | issue = 40 | pages = 16151–6 | date = oktobar 2013 | pmid = 24043818 | pmc = 3791787 | doi = 10.1073/pnas.1308049110 | bibcode = 2013PNAS..11016151D | doi-access = free }}</ref> ==Morfologija== === Struktura === [[slika:HBV.png|thumb|280px|Struktura virusa hepatitisa B]] Virus hepatitisa B je član porodice [[Hepadnaviridae|Hepadnavirus]].<ref name=Baron>{{cite book | author = Zuckerman AJ | chapter = Chapter 70: Hepatitis Viruses |title= Baron's Medical Microbiology| editor = Baron S| display-editors = etal| edition = 4th | publisher = Univ of Texas Medical Branch | year = 1996 | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mmed.section.3738 |access-date=11. 4. 2018 | isbn = 978-0-9631172-1-2 }}</ref> Virusna čestica, nazvana Daneova čestica<ref>{{Cite web|title=WHO {{!}} Hepatitis B |url=https://www.who.int/csr/disease/hepatitis/whocdscsrlyo20022/en/index2.html |website=www.who.int |access-date=12. 7. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710041725/http://www.who.int/csr/disease/hepatitis/whocdscsrlyo20022/en/index2.html |archive-date=10. 7. 2015 }}</ref> ([[virion]]), sastoji se od vanjske [[lipid]]ne ovojnice i [[ikosaedar]]ske [[nukleokapsida|nukleokapside]] jedra sastavljenog od [[protein]]a. Nukleokapsida obuhvata virusnu [[DNK]] i [[DNK-polieraza|DNK-polimerazu]] koja ima [[reverzna transkriptaza|reverznu transkriptaznu]] aktivnost sličnu [[retrovirus]]ima.<ref name="pmid15192795">{{cite journal | vauthors = Locarnini S | title = Molecular virology of hepatitis B virus | journal = Seminars in Liver Disease | volume = 24 | issue = Suppl 1 | pages = 3–10 | year = 2004 | pmid = 15192795 | doi = 10.1055/s-2004-828672 | citeseerx = 10.1.1.618.7033 | s2cid = 260320531 }}</ref> Vanjski omotač sadrži ugrađene proteine ​​koji su uključeni u vezivanje virusa za osjetljive ćelije i ulazak u njih. Virus je jedan od najmanjih virusa životinjskog porijekla s omotačem, s promjerom viriona od 42&nbsp;nm, ali postoje pleomorfni oblici, uključujući filamentozna i sferna tijela, kojima nedostaje jedro. Ove čestice nisu zarazne i sastoje se od lipida i proteina koji čine dio površine viriona, a koji se naziva površinski antigen (HBsAg) i proizvodi se u višku tokom [[životni ciklus|životnog ciklusa]] virusa.<ref name="pmid3014045">{{cite journal | vauthors = Howard CR | title = The biology of hepadnaviruses | journal = The Journal of General Virology | volume = 67 | issue = 7 | pages = 1215–35 | date = juli 1986 | pmid = 3014045 | doi = 10.1099/0022-1317-67-7-1215 | doi-access = free }}</ref> ===Komponente=== Sastoji se od: * [[HBsAg]] (površinski antigen hepatitisa B [[antigen]]) bio je prvi otkriveni protein virusa hepatitisa B.<ref>{{cite journal | vauthors = Jaroszewicz J, Calle Serrano B, Wursthorn K, Deterding K, Schlue J, Raupach R, Flisiak R, Bock CT, Manns MP, Wedemeyer H, Cornberg M | display-authors = 6 | title = Hepatitis B surface antigen (HBsAg) levels in the natural history of hepatitis B virus (HBV)-infection: a European perspective | journal = Journal of Hepatology | volume = 52 | issue = 4 | pages = 514–22 | date = april 2010 | pmid = 20207438 | doi = 10.1016/j.jhep.2010.01.014 }}</ref> Sastoji se od malog (S), srednjeg (M) i velikog (L) proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Seeger C, Mason WS | title = Hepatitis B virus biology | url = https://archive.org/details/sim_microbiology-and-molecular-biology-reviews_2000-03_64_1/page/50 | journal = Microbiology and Molecular Biology Reviews | volume = 64 | issue = 1 | pages = 51–68 | date = mart 2000 | pmid = 10704474 | pmc = 98986 | doi = 10.1128/mmbr.64.1.51-68.2000 }}</ref> * [[HBcAg]] (jezgreni antigen hepatitisa B) je glavni [[protein|strukturni protein]] HBV [[ikosaedarskog]] [[kapsida|nukleokapsida]] i ima funkciju u [[vrijeme replikacije|vremenu replikacije]] [[Virus (biologija)|virusa]].<ref>{{cite journal | vauthors = Lin YJ, Wu HL, Chen DS, Chen PJ |author3-link=Ding-Shinn Chen |author4-link=Chen Pei-jer | title = Hepatitis B virus nucleocapsid but not free core antigen controls viral clearance in mice | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2012-09_86_17/page/9266 | journal = Journal of Virology | volume = 86 | issue = 17 | pages = 9266–73 | date = septembar 2012 | pmid = 22718814 | pmc = 3416136 | doi = 10.1128/JVI.00608-12 }}</ref> Formiranje kapsida je glavni faktor za [[infekcija|infekciju]] ćelije.<ref>{{cite journal | vauthors = Lin YJ, Huang LR, Yang HC, Tzeng HT, Hsu PN, Wu HL, Chen PJ, Chen DS | display-authors = 6 | title = Hepatitis B virus core antigen determines viral persistence in a C57BL/6 mouse model | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107 | issue = 20 | pages = 9340–5 | date = maj 2010 | pmid = 20439715 | pmc = 2889105 | doi = 10.1073/pnas.1004762107 | bibcode = 2010PNAS..107.9340L | doi-access = free }}</ref> HBcAg doprinosi uklanjanju HBV-a ''[[in vivo]]'', ali nije poznato da li HBcAg mora biti u kapsidnom obliku da bi doprinio uklanjanju virusa.<ref>{{cite journal | vauthors = Bourne CR, Katen SP, Fulz MR, Packianathan C, Zlotnick A | title = A mutant hepatitis B virus core protein mimics inhibitors of icosahedral capsid self-assembly | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 8 | pages = 1736–42 | date = mart 2009 | pmid = 19196007 | pmc = 2880625 | doi = 10.1021/bi801814y }}</ref> * [[DNK polimeraza virusa hepatitisa B]] je ugrađena u nukleokapsid zajedno s pregenomskom RNK (pgRNA). Unutar kapside, pgRNA prolazi kroz reverznu transkripciju, stvarajući (-) lanac DNK. Istovremeno, većina RNK matrice se degradira RNaznom aktivnošću polimeraze. Nakon toga slijedi sinteza (+) lanca DNK, a [[polimeraza]] se na kraju kovalentno veže za (−) lanac DNK.<ref name="Menéndez-Arias_2014">{{cite journal|vauthors=Menéndez-Arias L, Álvarez M, Pacheco B|date=oktobar 2014|title=Nucleoside/nucleotide analog inhibitors of hepatitis B virus polymerase: mechanism of action and resistance|journal=Current Opinion in Virology|volume=8|pages=1–9|doi=10.1016/j.coviro.2014.04.005|pmid=24814823}}</ref><ref name="Yang_2014">{{cite journal|vauthors=Yang HC, Kao JH|date=septembar 2014|title=Persistence of hepatitis B virus covalently closed circular DNA in hepatocytes: molecular mechanisms and clinical significance|journal=Emerging Microbes & Infections|volume=3|issue=9|pages=e64|doi=10.1038/emi.2014.64|pmc=4185362|pmid=26038757}}</ref> [[Polimeraza]] se odbacuje nakon što virion inficira novu ćeliju. *[[HBeAg]] ([[antigen]] omotača [[hepatitis B|hepatitisa B]]) može se naći između ikosaedarskog nukleokapsidnog jezgra i [[lipid]]nog omotača, ali se smatra "nečestičnim" i luči se i akumulira u serumu. HBeAg i HBcAg nastaju iz istog [[otvoreni okvir čitanja]].<ref name="urlTSRI - News and Publications">{{cite web|title=TSRI - News and Publications|url=http://www.scripps.edu/news/sr/sr98/mbgen40.htm|access-date=3. 1. 2009}}</ref> * [[HBx]] je mala,<ref>{{cite journal | vauthors = Tang H, Oishi N, Kaneko S, Murakami S | title = Molecular functions and biological roles of hepatitis B virus x protein | journal = Cancer Science | volume = 97 | issue = 10 | pages = 977–83 | date = oktobar 2006 | pmid = 16984372 | doi = 10.1111/j.1349-7006.2006.00299.x | doi-access = free | pmc = 11159107 }}</ref> 154 [[aminokiselina]] duga, nestrukturna i ima važnu ulogu u bolestima jetre povezanim s HBV-om i u replikaciji HBV [[replikacijskog proteina A1|replikaciji]] u [[Hep G2|HepG2]] ćelijama. Mnoge aktivnosti su povezane s ekspresijom HBx. Međutim, molekulski mehanizmi mnogih od ovih aktivnosti nisu poznati.<ref>{{cite journal | vauthors = McClain SL, Clippinger AJ, Lizzano R, Bouchard MJ | title = Hepatitis B virus replication is associated with an HBx-dependent mitochondrion-regulated increase in cytosolic calcium levels | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2007-11_81_21/page/12060 | journal = Journal of Virology | volume = 81 | issue = 21 | pages = 12061–5 | date = novembar 2007 | pmid = 17699583 | pmc = 2168786 | doi = 10.1128/JVI.00740-07 }}</ref> Ovaj protein je multifunkcionalan i aktivira ćelijske signalne puteve te je neophodan za virusnu [[infekcija|infekciju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Bouchard MJ, Puro RJ, Wang L, Schneider RJ | title = Activation and inhibition of cellular calcium and tyrosine kinase signaling pathways identify targets of the HBx protein involved in hepatitis B virus replication | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2003-07_77_14/page/7712 | journal = Journal of Virology | volume = 77 | issue = 14 | pages = 7713–9 | date = juli 2003 | pmid = 12829810 | pmc = 161925 | doi = 10.1128/JVI.77.14.7713-7719.2003 }}</ref> [[Virus hepatitisa D]] zahtijeva čestice ovojnice HBV-a da bi postao virulentan.<ref name="pmid18524834">{{cite journal | vauthors = Chai N, Chang HE, Nicolas E, Han Z, Jarnik M, Taylor J | title = Properties of subviral particles of hepatitis B virus | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2008-08_82_16/page/7812 | journal = Journal of Virology | volume = 82 | issue = 16 | pages = 7812–7 | date = august 2008 | pmid = 18524834 | pmc = 2519590 | doi = 10.1128/JVI.00561-08 }}</ref> ==[[Evolucija]]== Ranu evoluciju HBV-a, kao i svih virusa, teško je utvrditi. Identifikacija [[Hepadnaviridae|hepadnavirusa]] kod širokog spektra kičmenjaka sugerira dugu koevoluciju. Identifikacija [[Endogeni virusni element|endogenih elemenata hepadnaviridae]] koje dijele različite vrste [[ptica]] pokazuje prisustvo ovih virusa kod ptica najmanje 70 miliona godina.<ref>{{Cite journal|last1=Suh|first1=Alexander|last2=Brosius|first2=Jürgen|last3=Schmitz|first3=Jürgen|last4=Kriegs|first4=Jan Ole|date=30. 4. 2013|title=The genome of a Mesozoic paleovirus reveals the evolution of hepatitis B viruses|journal=Nature Communications|language=en|volume=4|issue=1|pages=1791|doi=10.1038/ncomms2798|pmid=23653203 |bibcode=2013NatCo...4.1791S |issn=2041-1723|doi-access=free}}</ref> Iako nedostaju slični dokazi za sisare, [[filogeneza|filogenetski]] položaj [[ortohepadnavirus]]a kao sestrinskog [[kladus]]a [[avihepadnavirus]]a sugerira prisustvo virusa kod pretka [[amniota]] i naknadnu koevoluciju s pticama i [[sisari]]ma nakon njihove divergencije (prije >300 miliona godina). Također je predloženo da bi hepadnavirus šišmiša Novog svijeta mogao biti porijeklo hepadnavirusa primata.[[[<ref name="Rasche2016">{{cite journal|vauthors=Rasche A, Souza BF, Drexler JF|date=februar 2016|title=Bat hepadnaviruses and the origins of primate hepatitis B viruses|journal=Current Opinion in Virology|volume=16|pages=86–94|doi=10.1016/j.coviro.2016.01.015|pmid=26897577}}</ref> Avihepadnavirusima nedostaje X protein, ali je u [[genom]]u pačjeg hepadnavirusa prisutan rudimentarni X [[otvoreni okvir čitanja|okvir za čitanje]].<ref name="Lin2000">{{cite journal|vauthors=Lin B, Anderson DA|year=2000|title=A vestigial X open reading frame in duck hepatitis B virus|journal=Intervirology|volume=43|issue=3|pages=185–90|doi=10.1159/000025037|pmid=11044813|s2cid=22542029}}</ref> X protein je možda evoluirao iz [[DNK-glikozilaza]]. Nedavno je rekonstrukcija HBV genoma iz drevnih [[čovjek|ljudskih]] ostataka omogućila detaljnije istraživanje evolucije ovog virusa kod ljudi.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kocher|first1=Arthur|last2=Papac|first2=Luka|last3=Barquera|first3=Rodrigo|last4=Key|first4=Felix M.|last5=Spyrou|first5=Maria A.|last6=Hübler|first6=Ron|last7=Rohrlach|first7=Adam B.|last8=Aron|first8=Franziska|last9=Stahl|first9=Raphaela|last10=Wissgott|first10=Antje|last11=Bömmel|first11=Florian van|date=8. 10. 2021|title=Ten millennia of hepatitis B virus evolution|url=https://www.science.org/doi/abs/10.1126/science.abi5658|journal=Science|volume=374 |issue=6564 |pages=182–188 |language=EN|doi=10.1126/science.abi5658|pmid=34618559 |bibcode=2021Sci...374..182K |s2cid=238475573 |hdl=1887/3256616|hdl-access=free}}</ref><ref name=":1">{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Mühlemann B, Jones TC, Damgaard PB, Allentoft ME, Shevnina I, Logvin A, Usmanova E, Panyushkina IP, Boldgiv B, Bazartseren T, Tashbaeva K, Merz V, Lau N, Smrčka V, Voyakin D, Kitov E, Epimakhov A, Pokutta D, Vicze M, Price TD, Moiseyev V, Hansen AJ, Orlando L, Rasmussen S, Sikora M, Vinner L, Osterhaus AD, Smith DJ, Glebe D, Fouchier RA, Drosten C, Sjögren KG, Kristiansen K, Willerslev E|date=maj 2018|title=Ancient hepatitis B viruses from the Bronze Age to the Medieval period|url=http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:su:diva-157746|journal=Nature|volume=557|issue=7705|pages=418–423|bibcode=2018Natur.557..418M|doi=10.1038/s41586-018-0097-z|pmid=29743673|s2cid=13684815}}</ref><ref name=":2">{{Cite journal|last1=Krause-Kyora|first1=Ben|last2=Susat|first2=Julian|last3=Key|first3=Felix M|last4=Kühnert|first4=Denise|last5=Bosse|first5=Esther|last6=Immel|first6=Alexander|last7=Rinne|first7=Christoph|last8=Kornell|first8=Sabin-Christin|last9=Yepes|first9=Diego|last10=Franzenburg|first10=Sören|last11=Heyne|first11=Henrike O|date=10. 5. 2018|editor-last=Locarnini|editor-first=Stephen|title=Neolithic and medieval virus genomes reveal complex evolution of hepatitis B|journal=eLife|volume=7|pages=e36666|doi=10.7554/eLife.36666|pmid=29745896 |pmc=6008052 |issn=2050-084X |doi-access=free }}</ref> Studija provedena 2021. godine rekonstruirala je 137 drevnih HBV genoma i dokazala prisustvo virusa kod ljudi najmanje 10.000 godina.<ref name=":0"/> Najnoviji zajednički predak svih poznatih ljudskih HBV loza datiran je na period između 20.000 i 12.000 godina. Međutim, ne može se reći da li je virus bio prisutan kod ljudi mnogo prije toga ili je stečen neposredno prije toga od druge životinjske vrste. Pokazalo se da evolucija HBV-a kod ljudi odražava poznate događaje iz ljudske historije, kao što su [[Naseljavanje Amerike|prvo naseljavanje Amerike]] tokom kasnog [[pleistocen]]a i [[Neolitska revolucija|neolitske tranzicije]] u Evropi.<ref name=":0"/> Ove studije su također pokazale da neki drevni HBV [[Soj (biologija)|sojevi]] još uvijek inficiraju ljude, dok su drugi izumrli.<ref name=":0"/><ref name=":1"/><ref name=":2"/> Sojevi HBV-a pronađeni kod afričkih i jugoistočnoazijskih majmuna ([[čimpanze]], [[gorile]], [[orangutani]], [[bonobo]]i i [[giboni]]) izgledaju povezani sa ljudskim HBV sojevima, što bi moglo odražavati prošle događaje prenošenja između [[vrsta]].<ref name=":0" /><ref name="Paraskevis2013">{{cite journal|vauthors=Paraskevis D, Magiorkinis G, Magiorkinis E, Ho SY, Belshaw R, Allain JP, Hatzakis A|date=mart 2013|title=Dating the origin and dispersal of hepatitis B virus infection in humans and primates|journal=Hepatology|volume=57|issue=3|pages=908–16|doi=10.1002/hep.26079|pmid=22987324|doi-access=free}}</ref> Studija izolata iz cirkumpolarne arktičke ljudske populacije sugerirala je da je predak podgenotipa B5 ([[Mišji tifus|endemski tip]] pronađen u ovoj populaciji) tog predačkog virusa nastao u Aziji, prije otprilike 2.000 godina (95% HPD 900. p.n.e. – 830. n.e.).<ref name=Bouckaert2017>{{cite journal | vauthors = Bouckaert R,ref name=Bouckaert2017>{{cite journal | vauthors = Bouckaert R, Simons BC, Krarup H, Friesen TM, Osiowy C | title = Tracing hepatitis B virus (HBV) genotype B5 (formerly B6) evolutionary history in the circumpolar Arctic through phylogeographic modelling | journal = PeerJ | volume = 5 | pages = e3757 | date = 2017 | pmid = 28875087 | pmc = 5581946 | doi = 10.7717/peerj.3757 | doi-access = free }}</ref> Koalescencija se dogodila oko 1000. godine nove ere. Ovaj podgenotip se proširio iz Azije prvobitno na [[Grenland]], a zatim se proširio prema zapadu u posljednjih 400 godina. ==[[Genom]]== [[Slika:HBV Genome.svg|thumb|280px|Organizacija genoma HBV-a. Geni se preklapaju.]] ===Veličina=== [[Genom]] HBV-a sastoji se od kružne DNK ([[cccDNK]]), ali je neobičan jer DNK nije u potpunosti dvolančana. Jedan kraj lanca pune dužine povezan je s virusnom [[DNK-polimeraza|DNK-polimerazom]]. Genom je dug 3020–3320 [[nukleotid]]a (za lanac pune dužine) i 1700–2800 nukleotida (za lanac kratke dužine).<ref>{{cite journal | vauthors = Kay A, Zoulim F | title = Hepatitis B virus genetic variability and evolution | journal = Virus Research | volume = 127 | issue = 2 | pages = 164–76 | date = august 2007 | pmid = 17383765 | doi = 10.1016/j.virusres.2007.02.021 | url = http://www.hal.inserm.fr/inserm-00133137/document }}</ref> ===Kodiranje=== Negativni (nekodirajući) lanac je komplementaran virusnoj [[iRNK]]. Virusna DNK se nalazi u jedru ubrzo nakon infekcije ćelije. Djelimično [[dvolančana DNK]] postaje potpuno dvolančana kompletiranjem (+) smislenog lanca pomoću ćelijskih [[DNK- polimeraza]] (virusna DNK polimeraza se koristi za kasniju fazu) i uklanjanjem proteina virusne polimeraze (P) iz (−) smislenog lanca i kratkog niza RNK iz (+) smislenog lanca. Nekodirajuće baze se uklanjaju s krajeva (−) smislenog lanca, a krajevi se ponovo spajaju. Virusni geni se transkribiraju putem ćelijske [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]] u ćelijskom jedru iz [[cccDNA|kovalentno zatvorene kružne DNK]] (cccDNK) matrice. U genomu HBV-a identificirana su dva pojačivača označena kao pojačivač I (EnhI) i pojačivač II (EnhII). Oba pokazuju veću aktivnost u ćelijama jetrenog porijekla i zajedno pokreću i reguliraju ekspresiju kompletnih virusnih transkripata.<ref>{{cite journal | vauthors = Doitsh G, Shaul Y | title = Enhancer I predominance in hepatitis B virus gene expression | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 24 | issue = 4 | pages = 1799–808 | date = februar 2004 | pmid = 14749394 | pmc = 344184 | doi = 10.1128/mcb.24.4.1799-1808.2004 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Antonucci TK, Rutter WJ | title = Hepatitis B virus (HBV) promoters are regulated by the HBV enhancer in a tissue-specific manner | journal = Journal of Virology | volume = 63 | issue = 2 | pages = 579–83 | date = februar 1989 | doi = 10.1128/JVI.63.2.579-583.1989 | pmid = 2536093 | pmc = 247726 | url = }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Huan B, Siddiqui A | title = Regulation of hepatitis B virus gene expression | journal = Journal of Hepatology | volume = 17 | pages = S20-3 | year = 1993 | issue = Suppl 3 | pmid = 8509635 | doi = 10.1016/s0168-8278(05)80419-2 }}</ref> Postoje četiri poznata gena kodirana ovim genomom, a to su C, P, S i X. Osnovni protein kodira gen C (HBcAg), a njegovom početnom kodonu prethodi uzvodni AUG početni [[kodon]] u okviru čitanja iz kojeg se proizvodi pre-jedreni protein. HBeAg se proizvodi [[proteoliza|proteolitskom]] obradom pre-jedrenog proteina. [[DNK-polimeraza]] kodira gen P. Gen S je gen koji kodira površinski antigen (HBsAg). Gen HBsAg je jedan dugi [[otvoreni okvir čitanja]], ali sadrži tri "start" (ATG) kodona u okviru čitanja koji dijele gen na tri dijela, pre-S1, pre-S2 i S. Zbog višestrukih početnih kodona, proizvode se polipeptidi tri različite veličine, nazvani veliki (pre-S1 + pre-S2 + S), srednji (pre-S2 + S) i mali (S).<ref name="pmid17206754">{{cite journal | vauthors = Beck J, Nassal M | title = Hepatitis B virus replication | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 13 | issue = 1 | pages = 48–64 | date = januar 2007 | pmid = 17206754 | pmc = 4065876 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.48 | doi-access = free }}</ref> Funkcija proteina kodiranog genom X nije u potpunosti razjašnjena,<ref name="pmid15542625">{{cite journal | vauthors = Bouchard MJ, Schneider RJ | title = The enigmatic X gene of hepatitis B virus | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2004-12_78_23/page/12724 | journal = Journal of Virology | volume = 78 | issue = 23 | pages = 12725–34 | date = decembar 2004 | pmid = 15542625 | pmc = 524990 | doi = 10.1128/JVI.78.23.12725-12734.2004 }}</ref> ali neki dokazi ukazuju na to da bi mogao funkcionirati kao transkripcijski transaktivator. Zanimljivo je da je fuzijski protein X-Core od 40 kDa kodiran dugim virusnim transkriptom od 3,9 kb, čija funkcija ostaje nejasna.<ref>{{Cite journal|last1=Doitsh|first1=Gilad|last2=Shaul|first2=Yosef|date=maj 2003|title=A long HBV transcript encoding pX is inefficiently exported from the nucleus|journal=Virology|language=en|volume=309|issue=2|pages=339–349|doi=10.1016/S0042-6822(03)00156-9|pmid=12758180 |doi-access=free}}</ref> Sinteza RNK od 3,9 kb započinje u promotorskoj regiji X gena, a transkript se poliadenilira tek nakon drugog kruga transkripcije. Slično ponašanje dijele i druge vrste dugih pregenomskih/pre-jezgrenih (pg/pc) RNK. Stoga, virusni transkripcijski mehanizam mora ignorirati poli(A) signal u prvom krugu transkripcije. Nekoliko [[nekodirajuća RNK|nekodirajućih RNK]] elemenata identificirano je u genomu HBV-a. To uključuje [[PRE alfa virus hepatitisa B|HBV PREalfa]], [[PRE beta virus hepatitisa B|HBV PREbeta]] i [[epsilon signala enkapsulacije HBV RNK|epsilon signal enkapsulacije HBV RNK]].<ref>{{cite journal | vauthors = Smith GJ, Donello JE, Lück R, Steger G, Hope TJ | title = The hepatitis B virus post-transcriptional regulatory element contains two conserved RNA stem-loops which are required for function | journal = Nucleic Acids Research | volume = 26 | issue = 21 | pages = 4818–27 | date = novembar 1998 | pmid = 9776740 | pmc = 147918 | doi = 10.1093/nar/26.21.4818 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Flodell S, Schleucher J, Cromsigt J, Ippel H, Kidd-Ljunggren K, Wijmenga S | title = The apical stem-loop of the hepatitis B virus encapsidation signal folds into a stable tri-loop with two underlying pyrimidine bulges | journal = Nucleic Acids Research | volume = 30 | issue = 21 | pages = 4803–11 | date = novembar 2002 | pmid = 12409471 | pmc = 135823 | doi = 10.1093/nar/gkf603 }}</ref> ===[[Genotip]]ovi=== Genotipovi se razlikuju za najmanje 8% sekvence i imaju različitu geografsku distribuciju, što je povezano s antropološkom historijom. Unutar genotipova opisani su podtipovi: oni se razlikuju za 4-8% genoma. Postoji osam poznatih [[genotipova]] označenih od A do H.<ref name="pmid15752827"/> Opisan je mogući novi "I" genotip,<ref name="pmid18976569">{{cite journal | vauthors = Olinger CM, Jutavijittum P, Hübschen JM, Yousukh A, Samountry B, Thammavong T, Toriyama K, Muller CP | display-authors = 6 | title = Possible new hepatitis B virus genotype, southeast Asia | journal = Emerging Infectious Diseases | volume = 14 | issue = 11 | pages = 1777–80 | date = novembar 2008 | pmid = 18976569 | pmc = 2630741 | doi = 10.3201/eid1411.080437 }}</ref> ali prihvatanje ove notacije nije univerzalno.<ref name="pmid18663008">{{cite journal | vauthors = Kurbanov F, Tanaka Y, Kramvis A, Simmonds P, Mizokami M | title = When should "I" consider a new hepatitis B virus genotype? | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2008-08_82_16/page/8240 | journal = Journal of Virology | volume = 82 | issue = 16 | pages = 8241–2 | date = august 2008 | pmid = 18663008 | pmc = 2519592 | doi = 10.1128/JVI.00793-08 }}</ref> Od tada su prepoznata još dva genotipa.<ref>{{cite journal | vauthors = Hernández S, Venegas M, Brahm J, Villanueva RA | title = Full-genome sequence of a hepatitis B virus genotype f1b clone from a chronically infected chilean patient | journal = Genome Announcements | volume = 2 | issue = 5 | pages = e01075–14 | date = oktobar 2014 | pmid = 25342685 | pmc = 4208329 | doi = 10.1128/genomeA.01075-14 }}</ref> Trenutna lista (2014.) sada se proteže od A do J. Prepoznato je i nekoliko podtipova. Postoji najmanje 24 podtipa. Različiti genotipovi mogu različito reagirati na liječenje.<ref name="pmid17515708">{{cite journal | vauthors = Palumbo E | title = Hepatitis B genotypes and response to antiviral therapy: a review | journal = American Journal of Therapeutics | volume = 14 | issue = 3 | pages = 306–9 | year = 2007 | pmid = 17515708 | doi = 10.1097/01.pap.0000249927.67907.eb | s2cid = 35134058 }}</ref><ref name="pmid18842489">{{cite journal | vauthors = Mahtab MA, Rahman S, Khan M, Karim F | title = Hepatitis B virus genotypes: an overview | journal = Hepatobiliary & Pancreatic Diseases International | volume = 7 | issue = 5 | pages = 457–64 | date = oktobar 2008 | pmid =18842489|url=http://www.hbpdint.com/EN/Y2008/V7/I5/457}}</ref> ;Individualni genotipovi Tip F, koji se razlikuje od ostalih genoma za 14%, je najdivergentniji poznati tip. Tip A je rasprostranjen u [[Evropa|Evropi]], [[Afrika|Afri i]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]], uključujući [[Filipini|Filipine]]. Tip B i C su dominantni u [[Azija|Aziji]]; tip D je uobičajen u [[mediteran]]skom području, na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i [[Indija|Indiji]]; tip E je lokaliziran u podsaharskoj Africi; tip F (ili H) je ograničen na Centralnu i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Tip G je pronađen u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Njemačkoj]]. Genotipovi A, D i F su dominantni u [[Brazil]] ui svi genotipovi se javljaju u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] sa učestalošću koja zavisi od etničke pripadnosti. Čini se da sojevi E i F potiču od aboridžinskih populacija Afrike i [[Novi svijet|Novog svijeta]], respektivno. Tip A ima dva podtipa: Aa (A1) u Africi/Aziji i na Filipinima i Ae (A2) u Evropi/Sjedinjenim Američkim Državama. Tip B ima dva različita geografska rasprostranjenja: Bj/B1 ('j' - [[Japan]]) i Ba/B2 ('a' – [[Azija]]). Tip Ba je dalje podijeljen u četiri kladusa (B2-B4). Tip C ima dva geografska podtipa: Cs (C1) u jugoistočnoj Aziji i Ce (C2) u istočnoj Aziji. Podtipovi C su podijeljeni u pet kladusa (C1-C5). Šesti klad (C6) je opisan na [[Filipini]]ma, ali do danas samo u jednom izolatu.<ref name="Cavinta2009">{{cite journal | vauthors = Cavinta L, Sun J, May A, Yin J, von Meltzer M, Radtke M, Barzaga NG, Cao G, Schaefer S | display-authors = 6 | title = A new isolate of hepatitis B virus from the Philippines possibly representing a new subgenotype C6 | journal = Journal of Medical Virology | volume = 81 | issue = 6 | pages = 983–7 | date = juni 2009 | pmid = 19382274 | doi = 10.1002/jmv.21475 | s2cid = 23251719 }}</ref> Tip C1 se povezuje sa [[Vijetnam]]om, [[Mjanmar]]om i [[Tajland]]om; tip C2 sa [[Japan]]om, [[Koreja|Korejom]] i [[Kina|Kinom]]; tip C3 sa [[Nova Kaledonija|Novom Kaledonijom]] i [[Polinezija|Polinezijom]]; C4 sa [[Australija|Australijom]]; i C5 sa [[Filipini]]ma. Daljnji podtip je opisan u [[Zapada Papua (regija)|Papui]], [[Indonezija|Indoneziji]].<ref name="Lusida2008">{{cite journal | vauthors = Lusida MI, Nugrahaputra VE, Handajani R, Nagano-Fujii M, Sasayama M, Utsumi T, Hotta H | title = Novel subgenotypes of hepatitis B virus genotypes C and D in Papua, Indonesia | journal = Journal of Clinical Microbiology | volume = 46 | issue = 7 | pages = 2160–6 | date = juli 2008 | pmid = 18463220 | pmc = 2446895 | doi = 10.1128/JCM.01681-07 }}</ref> Tip D je podijeljen na 7 podtipova (D1–D7). Tip F je podijeljen na 4 podtipa (F1–F4). F1 je dalje podijeljen na 1a i 1b. U [[Venecuela|Venezueli]] podtipovi F1, F2 i F3 se nalaze kod Istočnih i Zapadnih Američkih Indijanaca. Među Južnoameričkim Indijancima pronađen je samo F3. Podtipovi Ia, III i IV pokazuju ograničenu geografsku rasprostranjenost (Centralna Amerika, Sjeverna i Južna Amerika respektivno), dok se kladovi Ib i II nalaze u svim Amerikama osim u Sjevernoj Južnoj Americi i Sjevernoj Americi respektivno. ==[[Životni ciklus]]== [[Slika:HBV replication.png|thumb|280px|Replikacija virusa hepatitisa B]] Životni ciklus virusa hepatitisa B je složen. [[Hepatitis B]] je jedan od rijetkih poznatih [[retrovirus|neretrovirusnih]] virusa koji koriste [[reverzna transkripcija| rereverznu transkripciju]] kao dio svog procesa replikacije. ; Pričvršćivanje: Virus ulazi u ćeliju vezivanjem za receptore na površini ćelije i ulaskom u nju putem [[endocitoza|endocitoze]] posredovane bilo [[klatrin]]om ili [[kaveolin 1|kaveolinom-1]].<ref name=Zhang2016>{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Zehnder B, Damrau C, Urban S | title = Visualization of hepatitis B virus entry - novel tools and approaches to directly follow virus entry into hepatocytes | journal = FEBS Letters | volume = 590 | issue = 13 | pages = 1915–26 | date = juli 2016 | pmid = 27149321 | doi = 10.1002/1873-3468.12202 | doi-access = free }}</ref> HBV se inicijalno veže za [[heparin- sulfat|heparin-sulfatmi proteoglikan]]. Pre-S1 segment HBV L proteina se zatim čvrsto veže za polipeptid (NTCP) receptora na površini ćelije, natrij-tauroholat kotransportni polipeptid, kodiran genom ''[[SLC10A1]]''.<ref name=Yan2015>{{cite journal | vauthors = Yan H, Liu Y, Sui J, Li W | title = NTCP opens the door for hepatitis B virus infection | journal = Antiviral Research | volume = 121 | pages = 24–30 | date = septembar 2015 | pmid = 26071008 | doi = 10.1016/j.antiviral.2015.06.002 }}</ref> NTCP se uglavnom nalazi u sinusoidnoj membrani hepatocita i ćelija jetre. Prisustvo NTCP-a u ćelijama jetre korelira sa specifičnošću tkiva HBV infekcije.<ref name=Zhang2016/> Penetracija: Nakon [[endocitoza|endocitoze]], membrana virusa se spaja sa membranom ćelije domaćina, oslobađajući nukleokapsidu u [[citoplazma|citoplazmu]].<ref name=Watashi2015>{{cite journal | vauthors = Watashi K, Wakita T | title = Hepatitis B Virus and Hepatitis D Virus Entry, Species Specificity, and Tissue Tropism | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine | volume = 5 | issue = 8 | pages = a021378 | date = august 2015 | pmid = 26238794 | pmc = 4526719 | doi = 10.1101/cshperspect.a021378 }}</ref> ; Odmašćivanje: Budući da se virus razmnožava putem [[RNK]] koju proizvodi enzim domaćina, virusna genomska DNK mora se prenijeti u jezgro ćelije. Smatra se da se kapsida transportuje mikrotubulama do nuklearne pore. Osnovni proteini se disociraju od djelomično dvolančane virusne DNK, koja se zatim potpuno dvolanča (pomoću DNK polimeraza domaćina) pretvara u potpuno dvolančanu i transformira u kovalentno zatvorenu kružnu DNK ([[cccDNK]]) koja služi kao predložak za transkripciju četiri virusne [[iRNK]]. ; Replikacija: Najveća iRNK (koja je duža od virusnog genoma) koristi se za stvaranje novih kopija genoma i za stvaranje osnovnog proteina [[kapside]] i '''virusne RNK-zavisne''' [[DNK-polimeraze]]. ; Sastavljanje: Ova četiri virusna transkripta prolaze kroz dodatnu obradu i nastavljaju formirati potomske virione koji se oslobađaju iz ćelije ili vraćaju u jedro i recikliraju kako bi proizveli još više kopija.<ref name="pmid17206754"/><ref name="pmid17206755">{{cite journal | vauthors = Bruss V | title = Hepatitis B virus morphogenesis | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 13 | issue = 1 | pages = 65–73 | date = januar 2007 | pmid = 17206755 | pmc = 4065877 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.65 | doi-access = free }}</ref> ; Oslobađanje: Duga iRNK se zatim transportuje nazad u citoplazmu gdje protein viriona P sintetizira DNK putem svoje aktivnosti reverzne transkriptaze. ==Bolest== {{glavni|Hepatitis B}} Uprkos postojanju vakcine za prevenciju hepatitisa B, HBV ostaje globalni zdravstveni problem. Hepatitis B može biti akutan, a kasnije postati hroničan, što dovodi do drugih bolesti i zdravstvenih stanja.<ref>{{Cite journal|title=Revisiting Hepatitis B Virus: Challenges of Curative Therapies|year=2019|pmid=31375584|last1=Hu|first1=J.|last2=Protzer|first2=U.|last3=Siddiqui|first3=A.|journal=Journal of Virology|volume=93|issue=20|doi=10.1128/JVI.01032-19|pmc=6798116}}</ref> Pored izazivanja hepatitisa, infekcija HBV-om može dovesti do [[ciroza]] i [[hepatoćelijski karcinom|hepatoćelijskog karcinoma]].<ref name="pmid18263618">{{cite journal | vauthors = Schwalbe M, Ohlenschläger O, Marchanka A, Ramachandran R, Häfner S, Heise T, Görlach M | title = Solution structure of stem-loop alpha of the hepatitis B virus post-transcriptional regulatory element | journal = Nucleic Acids Research | volume = 36 | issue = 5 | pages = 1681–9 | date = mart 2008 | pmid = 18263618 | pmc = 2275152 | doi = 10.1093/nar/gkn006 }}</ref> Također je sugerirano da može povećati rizik od [[rak gušterače|raka gušterače]].<ref name="pmid18824707">{{cite journal | vauthors = Hassan MM, Li D, El-Deeb AS, Wolff RA, Bondy ML, Davila M, Abbruzzese JL | title = Association between hepatitis B virus and pancreatic cancer | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-oncology_2008-10-01_26_28/page/n127 | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 26 | issue = 28 | pages = 4557–62 | date = oktobar 2008 | pmid = 18824707 | pmc = 2562875 | doi = 10.1200/JCO.2008.17.3526 }}</ref> ===Uloge u bolesti=== Virusna [[infekcija]] virusom hepatitisa B (HBV) uzrokuje mnoge promjene [[hepatocit]]a zbog direktnog djelovanja proteina koji kodira virus, [[HBx]], i indirektne promjene zbog velikog povećanja intracelularnih [[reaktivna vrsta kisika|reaktivnih vrsta kisika]] (ROS) nakon infekcije. Čini se da HBx remeti regulaciju brojnih ćelijskih puteva. [[HBx]] uzrokuje disregulaciju dijelom vezivanjem za [[genom]]sku [[DNK]], mijenjajući obrasce ekspresije miRNA, utičući na histonske metiltransferaze, vezivanjem za protein [[Sirtuin 1|SIRT1]] da bi aktivirao [[Transkripcija (biologija)|transkripciju]] i sarađujući sa [[histon]] skim metilazama i demetilazama da bi promijenio obrasce ekspresije ćelija.<ref name=Balakrishnan>{{cite journal | vauthors = Balakrishnan L, Milavetz B | title = Epigenetic Regulation of Viral Biological Processes | journal = Viruses | volume = 9 | issue = 11 | pages = 346 | date = novembar 2017 | pmid = 29149060 | pmc = 5707553 | doi = 10.3390/v9110346 | doi-access = free }}</ref> HBx je djelimično odgovoran za približno 10.000 puta veće intracelularne [[reaktivne vrste kisika]] (ROS) nakon hronične HBV infekcije. Povećane ROS mogu biti djelimično uzrokovane lokalizacijom HBx u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijama]] gdje HBx smanjuje potencijal mitohondrijske membrane.<ref name=Higgs>{{cite journal | vauthors = Higgs MR, Chouteau P, Lerat H | title = 'Liver let die': oxidative DNA damage and hepatotropic viruses | journal = The Journal of General Virology | volume = 95 | issue = Pt 5 | pages = 991–1004 | date = maj 2014 | pmid = 24496828 | doi = 10.1099/vir.0.059485-0 | url = http://pure-oai.bham.ac.uk/ws/files/25853274/VIR_2013_059485v3_Higgs_tif.pdf | doi-access = free }}</ref> Osim toga, još jedan HBV [[protein]], [[HBsAg]], također povećava ROS putem interakcija s [[endoplazmatskim retikulumom]].<ref name=Higgs /> Povećanje ROS-a nakon HBV infekcije uzrokuje upalu, što dovodi do daljnjeg povećanja ROS-a. [[ROS]] uzrokuju više od 20 tipovaa oštećenja DNK.<ref name="pmid27989142">{{cite journal | vauthors = Yu Y, Cui Y, Niedernhofer LJ, Wang Y | title = Occurrence, Biological Consequences, and Human Health Relevance of Oxidative Stress-Induced DNA Damage | journal = Chemical Research in Toxicology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 2008–2039 | date = decembar 2016 | pmid = 27989142 | pmc = 5614522 | doi = 10.1021/acs.chemrestox.6b00265 }}</ref> Oksidativno oštećenje DNK je mutageno.<ref name="pmid22293091">{{cite journal | vauthors = Dizdaroglu M | title = Oxidatively induced DNA damage: mechanisms, repair and disease | journal = Cancer Letters | volume = 327 | issue = 1–2 | pages = 26–47 | date = decembar 2012 | pmid = 22293091 | doi = 10.1016/j.canlet.2012.01.016 }}</ref> Osim toga, [[popravak oštećenja DNK]] može uzrokovati [[epigenetika|epigenetičke]] promjene na mjestu oštećenja tokom popravka DNK.<ref name=Nishida>{{cite journal | vauthors = Nishida N, Kudo M | title = Oxidative stress and epigenetic instability in human hepatocarcinogenesis | journal = Digestive Diseases | volume = 31 | issue = 5–6 | pages = 447–53 | year = 2013 | pmid = 24281019 | doi = 10.1159/000355243 | doi-access = free }}</ref> Epigenetičke promjene i mutacije mogu uzrokovati defekte u ćelijskom mehanizmu koji zatim doprinose bolesti jetre. Dok akumulirane epigenetičke i mutacijske promjene konačno uzrokuju progresiju do [[hepatoćelikjski karcinom|hepatoćelijskog karcinoma]], čini se da epigenetičke promjene imaju veću ulogu u ovoj karcinogenezi nego mutacije. Samo jedan ili dva gena, [[TP53]]<ref name=Ozen>{{cite journal | vauthors = Ozen C, Yildiz G, Dagcan AT, Cevik D, Ors A, Keles U, Topel H, Ozturk M | display-authors = 6 | title = Genetics and epigenetics of liver cancer | journal = New Biotechnology | volume = 30 | issue = 4 | pages = 381–4 | date = maj 2013 | pmid = 23392071 | doi = 10.1016/j.nbt.2013.01.007 | hdl = 11693/20956 | hdl-access = free }}</ref> i možda [[ARID1A]],<ref name="pmid24473361">{{cite journal | vauthors = Shibata T, Aburatani H | title = Exploration of liver cancer genomes | journal = Nature Reviews. Gastroenterology & Hepatology | volume = 11 | issue = 6 | pages = 340–9 | date = juni 2014 | pmid = 24473361 | doi = 10.1038/nrgastro.2014.6 | s2cid = 8611393 }}</ref> su mutirani u više od 20% [[rak jetre|raka jetre]], dok 41 gen ima [[CpG mjesto#Metilacija CpG otoka stabilno utišava gene hipermetilirane promotore]] (potiskujući [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]) u više od 20% karcinoma jetre, pri čemu je sedam od ovih gena hipermetilirano u više od 75% karcinoma jetre.<ref name=Ozen /> Pored promjena na mjestima [[popravka DNK|popravke DNK]], [[epigenetičke promjene]] su također uzrokovane HBx regrutovanjem [[DNK-metiltrametiltransfera|DNK-metiltransferaznih]] [[enzim]]a, [[DNMT1]] i/ili [[DNK ([[citozin]]-5)-metiltransferaze 3A [[DNMT3A]], na specifične genske lokuse kako bi promijenili njihove [[metilacija DNK|DNK-metilacijske]] nivoe i [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].<ref name=Tian>{{cite journal | vauthors = Tian Y, Yang W, Song J, Wu Y, Ni B | title = Hepatitis B virus X protein-induced aberrant epigenetic modifications contributing to human hepatocellular carcinoma pathogenesis | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 33 | issue = 15 | pages = 2810–6 | date = august 2013 | pmid = 23716588 | pmc = 3719687 | doi = 10.1128/MCB.00205-13 }}</ref> HBx također mijenja [[acetilacija i deacetilacija histona|acetilaciju histona]] što može uticati na ekspresiju gena.<ref name=Tian/> Čini se da nekoliko hiljada gena koji kodiraju proteine ​​imaju mjesta za vezivanje HBx-a.<ref name=Balakrishnan /><ref name=Guerrieri>{{cite journal | vauthors = Guerrieri F, Belloni L, D'Andrea D, Pediconi N, Le Pera L, Testoni B, Scisciani C, Floriot O, Zoulim F, Tramontano A, Levrero M | display-authors = 6 | title = Genome-wide identification of direct HBx genomic targets | journal = BMC Genomics | volume = 18 | issue = 1 | pages = 184 | date = februar 2017 | pmid = 28212627 | pmc = 5316204 | doi = 10.1186/s12864-017-3561-5 | doi-access = free }}</ref> Pored gena koji kodiraju proteine, vezivanje HBx proteina za njihove promotore utiče i na oko 15 [[mikroRNK]] i 16 proteina. [[dugolančana nekodirajuća RNK|dugolančane nekodirajuće RNK]] <ref name=Guerrieri /> Svaka izmijenjena mikroRNA može uticati na ekspresiju nekoliko stotina informacijskih RNK ​​(vidi [[mikroRNK]]). === Historija === Porijeklo virusa hepatitisa B može se pratiti do 5. stoljeća prije nove ere i čak se spominje na babilonskim glinenim pločicama. [[Hipokrat]] je kasnije opisao epidemiju žutice među svojim pacijentima koju je karakteriziralo žutilo kože i [[bionjača]]. [[Žutica]] je klinički znak infekcije virusom hepatitisa B.<ref>{{Cite journal |last=Liang |first=T. Jake |date=maj 2009 |title=Hepatitis B: The virus and disease |journal=Hepatology |language=en |volume=49 |issue=S5 |pages=S13–S21 |doi=10.1002/hep.22881 |pmc=2809016 |pmid=19399811}}</ref><ref>{{Cite web |title=VA.gov {{!}} Veterans Affairs |url=https://www.hepatitis.va.gov/cirrhosis/patient/jaundice.asp |access-date=4. 12. 2022 |website=www.hepatitis.va.gov |language=en |archive-date=6. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221206114751/https://www.hepatitis.va.gov/cirrhosis/patient/jaundice.asp |url-status=dead }}</ref> Međutim, zbog dugog vremenskog intervala, mjerenog sedmicama, između izloženosti uzročniku i razvoja bolesti, žutica nije bila prepoznata kao [[zarazna bolest]] sve do 20. stoljeća..<ref name=":02">{{Cite web |date=22. 9. 2022 |title=Pinkbook: Hepatitis B {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/vaccines/pubs/pinkbook/hepb.html |access-date=3. 12. 2022 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> Prvi zabilježeni slučajevi infekcije virusom hepatitisa B dogodili su se 1883. godine nakon što je vakcina protiv malih boginja koja sadrži ljudsku limfu primijenjena na grupi ljudi.<ref name=":02"/> [[Vakcina]] protiv malih boginja primijenjena je radnicima brodogradilišta u Njemačkoj, a radnici su kasnije razvili simptome hepatitisa.<ref name=":02"/> Serumski hepatitis, danas poznat kao [[hepatitis B]], često je uočen nakon upotrebe kontaminiranih igala i šprica. Ove kontaminirane igle i šprice nisu bile pravilno očišćene i/ili su ponovo korištene među pacijentima.<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Block |first1=Timothy M. |last2=Alter |first2=Harvey J. |last3=London |first3=W. Thomas |last4=Bray |first4=Mike |date=1. 7. 2016 |title=A historical perspective on the discovery and elucidation of the hepatitis B virus |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0166354216300687 |journal=Antiviral Research |language=en |volume=131 |pages=109–123 |doi=10.1016/j.antiviral.2016.04.012 |pmid=27107897 |issn=0166-3542|url-access=subscription }}</ref> Godine 1943., prijenos virusa hepatitisa B putem krvi dodatno je naglašen kada je Paul Beeson opisao žuticu koja se javlja kod pacijenata koji su upravo primili transfuziju krvi. Još jedna epidemija žutice uočena je među vojnicima 1942. godine, nakon što su primili vakcinu protiv žute groznice.<ref name=":12" /> Razlika između virusa hepatitisa A i virusa hepatitisa B nije utvrđena sve do 1947. godine, kada su prepoznati kao dva različita filtrabilna agensa kroz brojne studije provedene na ljudskim dobrovoljcima.<ref name=":12" /> Godine 1964. "Australijski antigen" otkrio je [[Baruch Samuel Blumberg|Barry Blumberg]]<ref>{{cite journal |last=Blumberg |first=B. S. |year=1964 |title=Polymorphisms of the serum proteins and the development of iso-preciptins in transfused patients |journal=Bull N Y Acad Med |volume=40 |issue=5 |pages=377–386 |pmid=14146804 |pmc=1750599 }}</ref> i kasnije identificiran kao površinski antigen virusa hepatitisa B HBsAg. Ovo je bio jedan od prvih proboja u nastojanju da se razumije [[patologija]] virusnog hepatitisa koji izaziva žuticu kod osoba zaraženih HBV-om. Omogućio je industrijaliziranim zemljama da pouzdano dijagnosticiraju asimptomske nositelje virusa hepatitisa B, a otkriće je zdravstvenim radnicima pružilo način da testiraju [[krv]] na [[hepatitis B]] prije davanja transfuzija krvi.<ref name=":02"/><ref name=":12"/> Danas se infekcija virusom hepatitisa B lahko izbjegava primanjem jedne od vakcina protiv hepatitisa B. Vakcina protiv hepatitisa B izvedena iz plazme licencirana je 1981. godine, a potom je 1986. godine zamijenjena rekombinantnom vakcinom protiv hepatitisa B. Engerix B je odobren 1989. godine, a Heplisav-B 2017.<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last=Research |first=Center for Biologics Evaluation and |date=3. 10. 2019 |title=ENGERIX-B |url=https://www.fda.gov/vaccines-blood-biologics/vaccines/engerix-b |archive-url=https://web.archive.org/web/20190930022040/https://www.fda.gov/vaccines-blood-biologics/vaccines/engerix-b |url-status=dead |archive-date=30. 9. 2019 |journal=FDA |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=8. 6. 2022 |title=Immunization Schedules for Heplisav-B Vaccine {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/vaccines/schedules/vacc-updates/heplisav-b.html |access-date=4. 12. 2022 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> Sve to pruža zaštitu od HBV-a. === Distribucija === Stope infekcije hepatitisom B su jednake kod muškaraca i žena. Virus hepatitisa B je izraženiji kod američkih građana azijskog, pacifičkog ili afričkog porijekla, a otprilike 25% ovih osoba će dobiti dijagnozu.<ref>{{Cite web |title=Hepatitis B Facts and Figures |url=https://www.hepb.org/what-is-hepatitis-b/what-is-hepb/facts-and-figures/ |access-date=2. 12. 2022 |website=www.hepb.org}}</ref> HBV se lakše širi u grupama s visokorizičnim ponašanjem kao što su intravenska upotreba droga, višestruki seksualni partneri i muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima.<ref name="Piot S37–S40">{{Cite journal |last1=Piot |first1=P. |last2=Goilav |first2=C. |last3=Kegels |first3=E. |date=1. 3. 1990 |title=Hepatitis B: transmission by sexual contact and needle sharing |url=https://dx.doi.org/10.1016/0264-410X%2890%2990215-8 |journal=Vaccine |language=en |volume=8 |pages=S37–S40 |doi=10.1016/0264-410X(90)90215-8 |pmid=2183516 |issn=0264-410X|url-access=subscription }}</ref> Virus hepatitisa B uzrokuje bolest hepatitis B. Hepatitis se smatra vodećim uzrokom raka jetre širom svijeta (referenca). Virus hepatitisa B može se naći u gotovo svakoj regiji svijeta, ali je najrasprostranjeniji u zemljama gdje je virus [[endem]]ski. HBV je endemski u nekim zemljama koje se nalaze u Aziji, Africi, Južnoj Americi i [[Karibi]]ma.<ref name=":22">{{Cite web |title=Hepatitis B {{!}} Disease Directory {{!}} Travelers' Health {{!}} CDC |url=https://wwwnc.cdc.gov/travel/diseases/hepatitis-b |access-date=2. 12. 2022 |website=wwwnc.cdc.gov}}</ref> Otprilike dvije milijarde ljudi je zaraženo HBV-om, što znači da je gotovo 1 od 3 osobe zaraženo. Svake godine se procjenjuje da će se 1,5 miliona ljudi novo zaraziti, a otprilike 10% tih osoba neće biti dijagnosticirano. Svake godine se procjenjuje da 820.000 ljudi umre od infekcije hepatitisom B i povezanih komplikacija HBV-a.<ref name="Hepatitis B">{{Cite web |title=Hepatitis B |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hepatitis-b |access-date=2. 12. 2022 |website=www.who.int |language=en}}</ref> Širenje HBV-a tokom trudnoće ostaje najveći rizik za razvoj hroničnog hepatitisa B kasnije u djetinjstvu. Otprilike 90% zaražene djece postat će hronično inficirano. Samo 2%-6% odraslih osoba koje se jednom zaraze HBV-om nastavit će biti hronično inficirane.<ref>{{Cite web |date=23. 9. 2021 |title=Safety Information for Hepatitis B Vaccines {{!}} Vaccine Safety {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/vaccinesafety/vaccines/hepatitis-b-vaccine.html |access-date=4. 12. 2022 |website=www.cdc.gov |language=en}}</ref> Od procijenjenih 350 miliona osoba hronično zaraženih HBV-om širom svijeta, 50% ili više tih osoba steklo je infekciju prenatalno ili tokom ranog djetinjstva. U zemljama gdje je HBV endemski, vertikalni prijenos HBV-a predstavlja veliki zdravstveni rizik zbog velikog broja žena u reproduktivnoj dobi koje su HBeAg-pozitivne, što im omogućava da prenesu HBV na svoju novorođenčad. U područjima gdje je HBV endemski, prijenos nije ograničen na grupe s visokorizičnim ponašanjem. Umjesto toga, infekcija se može dogoditi različitim putevima prijenosa, ali uglavnom tokom ranog djetinjstva.<ref>{{Cite journal |last1=Edmunds |first1=W. J. |last2=Medley |first2=G. F. |last3=Nokes |first3=D. J. |last4=O'Callaghan |first4=C. J. |last5=Whittle |first5=H. C. |last6=Hall |first6=A. J. |date=1996 |title=Epidemiological Patterns of Hepatitis B Virus (HBV) in Highly Endemic Areas |url=https://archive.org/details/sim_epidemiology-and-infection_1996-10_117_2/page/312 |journal=Epidemiology and Infection |volume=117 |issue=2 |pages=313–325 |doi=10.1017/S0950268800001497 |jstor=3864222 |pmid=8870629 |pmc=2271713 |issn=0950-2688}}</ref> Širenje virusa [[hepatitis B|hepatitisa B]] u zapadnom svijetu najčešće se događa seksualnim odnosom ili dijeljenjem igala među intravenoznim korisnicima droga (IVDU). IVDU pokazuje najveću stopu HBV infekcije u Evropi i Sjevernoj Americi.<ref name="Piot S37–S40"/> Također postoje veće stope infekcije hepatitisom B među muškarcima koji imaju [[spolni odnos|spolne odnose]] s muškarcima (MSM). Rizik od infekcije HBV-om povećava se s više seksualnih partnera. === Prijenos === Širenje virusa hepatitisa B najčešće se događa vertikalnim prijenosom s majke na dijete tokom porođaja. HBV se također može širiti kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama tokom seksualnog odnosa sa zaraženim partnerom. Također se širi putem igala koje se dijele sa zaraženim osobama ili izlaganjem oštrim predmetima. Igle bilo koje vrste mogu predstavljati rizik ako nisu za jednokratnu upotrebu ili nisu pravilno dezinficirane, po mogućnosti u autoklavu. To uključuje igle koje se koriste u salonima za tetoviranje i pirsing.<ref name=":22"/> Nadalje, virus hepatitisa B može se širiti i dijeljenjem naušnica i drugog nakita za piercing.<ref name="Hepatitis B"/> Također se širi putem jedinica za hemodijalizu koje su koristili HBeAg pozitivni pacijenti. Budući da HD jedinice obično liječe više pacijenata istovremeno, može doći do kontaminacije krvi pacijenata. Incidenca HBV infekcije putem HD jedinica iznosi 1% u Sjedinjenim Američkim Državama. Zdravstveno osoblje je također izloženo povećanom riziku od infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Garthwaite |first1=Elizabeth |last2=Reddy |first2=Veena |last3=Douthwaite |first3=Sam |last4=Lines |first4=Simon |last5=Tyerman |first5=Kay |last6=Eccles |first6=James |date=28. 10. 2019 |title=Clinical practice guideline management of blood borne viruses within the haemodialysis unit |journal=BMC Nephrology |volume=20 |issue=1 |pages=388 |doi=10.1186/s12882-019-1529-1 |issn=1471-2369 |pmc=6816193 |pmid=31656166 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Fabrizi |first1=Fabrizio |last2=Dixit |first2=Vivek |last3=Messa |first3=Piergiorgio |last4=Martin |first4=Paul |date=januar 2015 |title=Transmission of Hepatitis B Virus in Dialysis Units: A Systematic Review of Reports on Outbreaks |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.5301/ijao.5000376 |journal=The International Journal of Artificial Organs |language=en |volume=38 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.5301/ijao.5000376 |pmid=25633894 |s2cid=31944731 |issn=0391-3988|url-access=subscription }}</ref> Prijenos HBV-a može se ograničiti primjenom vakcine protiv hepatitisa B. U područjima gdje je virus endemski, vakcine su ograničene, posebno u ruralnim područjima gdje su medicinske klinike rijetke. Iako HBV može biti zarazan na površinama do sedam dana, ne širi se dojenjem, dijeljenjem pribora za jelo, grljenjem, ljubljenjem, držanjem za ruke, kašljanjem ili kihanjem. Za razliku od drugih virusa hepatitisa, HBV se ne širi kontaminiranom hranom ili vodom. Međutim, život s osobom zaraženom virusom hepatitisa B povećava rizik od zaraze virusom.<ref name=":02"/> === Koinfekcija HBV-om i drugim virusima === Može doći i do koinfekcije hepatitisom B i raznim drugim virusima. [[Virus hepatitisa C|hepatitis C]], [[Virus hepatitisa D|hepatitis D]] (satelitski virus hepatitisa B) i [[HIV]] mogu koinficirati osobu zajedno s HBV-om. Budući da HBV i HCV dijele sličan način prijenosa, moguće su koinfekcije. Većina slučajeva koinfekcije HBV i HCV virusom javlja se među intravenoznim korisnicima droga, neprovjerenim krvnim proizvodima ili izlaganjem prljavim iglama i nesteriliziranoj medicinskoj opremi. Koinfekcija ova dva virusa može uzrokovati teže oboljenje jetre i povećati rizik od primarnog raka jetre (hepatocelularni karcinom). Prijavljivanje ove koinfekcije može biti nedovoljno zbog sposobnosti hepatitisa C da postane dominantan virus jetre tokom koinfekcije, smanjujući detektabilnu količinu HBV virusa u tijelu.<ref>{{Cite web |title=Hepatitis B Foundation: Hepatitis C and Hepatitis B Coinfection |url=https://www.hepb.org/what-is-hepatitis-b/hepatitis-c-co-infection/ |access-date=2. 12. 2022 |website=www.hepb.org}}</ref> Nedavne statistike pokazuju da je 10% svih osoba zaraženih HIV-om također zaraženo hepatitisom B. Međutim, ova statistika raste na gotovo 20% za jugoistočnu Aziju. Infekcija hepatitisom B jedan je od vodećih uzroka hospitalizacija i smrti među pacijentima s HIV-om od razvoja i upotrebe antiretrovirusnih terapija. Oni koji su zaraženi [[HIV]]-om i HBV-om imaju šest puta veću vjerovatnoću da razviju hronični hepatitis B. Neke studije sugeriraju da bi to moglo biti zbog toga što koinficirane osobe imaju niži broj CD4+ [[T-ćelija]].<ref>{{Cite journal |last=Thio |first=Chloe L. |date=maj 2009 |title=Hepatitis B and human immunodeficiency virus coinfection |journal=Hepatology |language=en |volume=49 |issue=S5 |pages=S138–S145 |doi=10.1002/hep.22883|pmid=19399813 |s2cid=26373510 |doi-access=free }}</ref> == Također pogledajte == * [[Vakcina protiv hepatitisa B]] * [[Nukleozidni analozi]] * [[Onkovirus]] (virus raka) == Reference == {{Reflist|colwidth=30em}} {{Virusne bolesti}} {{Virusni proteini}} {{Taxonbar|from=Q6844}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Hepatitis B Virus}} [[Kategorija:Virus hepatitisa B| ]] [[Kategorija:Hepadnaviridae]] 0eq04hlc8o82hl2inrm8d49w0facy54 0 524447 3843134 3749740 2026-05-10T09:34:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843134 wikitext text/x-wiki '''Đorđe Krajišnik''' (rođen 1988. u Sarajevu) bosanskohercegovački je književni kritičar, novinar i esejist. == Biografija == Studirao je književnost, a tokom svoje karijere bavio se novinarstvom i kulturnim angažmanom. Osim što je pisao brojne recenzije autora sa područja bivše Jugoslavije, Krajišnik je i sam objavio jednu knjigu. Njegovi tekstovi objavljivani su u medijima bivše Jugoslavije, uključujući dnevni list [[Oslobođenje]],<ref name="oslobodjenje-kolumne">{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/tag/dorde-krajisnik-kolumne/ |title=Đorđe Krajišnik – Kolumne |publisher=Oslobođenje |access-date=28. 7. 2025}}</ref> mjesečni magazin [[Dani (časopis)|Dani]], srbijanski [[Peščanik]], hrvatske Novosti<ref>{{cite web |title=Đorđe Krajišnik |url=https://www.portalnovosti.com/dorde-krajisnik/ |website=Portal Novosti |access-date=28. 7. 2025}}</ref> te trojezičnu online platforme ''Kosovo 2.0.''<ref>{{cite web|url=https://new.kosovotwopointzero.com/en/author/djordje|title=Đorđe Krajišnik – All articles by|website=Kosovo 2.0|access-date=28. 7. 2025}}</ref> Godine 2009. učestvovao je u Ljetnoj školi demokratije u Strasbourgu, u organizaciji Schools of Political Studies pri Vijeću Evrope.<ref>{{cite web |title=Fourth Summer University for Democracy – Synthesis of plenary sessions and conferences |publisher=Council of Europe / Schools of Political Studies |year=2009 |url=https://www.schoolsofpoliticalstudies.eu/images/pdf/leaflets/summer-university-for-democracy-2009-synthesis-min.pdf |access-date=28. 7. 2025}}</ref> Bio je selektor za bosanskohercegovačku [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Književnu nagradu "Meša Selimović"]], koja se dodjeljuje u okviru književnih susreta ''[[Cum Grano Salis]]'' u [[Tuzla|Tuzli]], te član žirija za Nagradu Europske unije za književnost 2020.<ref>{{cite web |url=https://www.dani.ba/vijesti/krajisnik-selektor-nagrade-mesa-selimovic |title=Krajišnik selektor Nagrade Meša Selimović |publisher=Dani |date=19. 5. 2019 |access-date=28. 7. 2025 }}{{Mrtav link}}</ref> Već dugi niz godina radi u polju kulture, književnosti i novinarstva, sa ulogom kulturnog animatora, kritičara, kolumniste i novinara koji nastoji povezivati kulture na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Objavio je više stotina razgovora i tekstova na različite teme – umjetnosti, kulture, izgradnje mira, antifašizma, te veliki broj književnih kritika posljednjih godina.<ref>{{cite web |title=Bookstan on Air: Važno je ostati izvan generičkog stava kolektiviteta |url=https://strane.ba/bookstan-on-air-vazno-je-ostati-izvan-generickog-stava-kolektiviteta |publisher=Strane.ba |access-date=28. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite web |title=Đorđe Krajišnik |url=https://bookstan.ba/Speaker/Index/106 |publisher=Bookstan (Buybook) |access-date=28. 7. 2025}}</ref> Recenzira redovno knjige autora iz zemalja bivše Jugoslavije<ref name="oslobodjenje-kolumne"/><ref>{{cite web |title=Sedam autora sa Balkana za koje možda niste čuli |url=https://kosovotwopointzero.com/sr/sedam-autora-sa-balkana-za-koje-mozda-niste-culi/ |website=Kosovo 2.0 |access-date=28. 7. 2025}}</ref>, između ostalih [[Mehmed Begić|Mehmeda Begića]],<ref>{{cite web |title=Vojni udar duše – Đorđe Krajišnik |url=https://infobiro.ba/article/940520/vojni-udar-duse-djordje-krajisnik/ |website=Infobiro |access-date=28. 7. 2025}}</ref> [[Faruk Šehić|Faruka Šehića]],<ref>{{cite web |title=Velika intima rata |url=https://www.portalnovosti.com/velika-intima-rata/ |website=Portal Novosti |access-date=28. 7. 2025}}</ref>[[Bekim Sejranović|Bekima Sejranovića]],<ref>{{cite web |title=Huck jaše posljednji put |url=https://www.portalnovosti.com/huck-jase-posljednji-put/ |website=Portal Novosti |access-date=28. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite web |title=Đorđe Krajišnik: Kao da se nadam da ću jednom smisliti ljepši kraj |url=https://strane.ba/dorde-krajisnik-kao-da-se-nadam-da-cu-jednom-smisliti-ljepsi-kraj/ |website=Strane |access-date=28. 7. 2025}}</ref>[[Darko Cvijetić|Darku Cvijetića]]<ref>{{cite web |title=Slučaj romana ‘Šindlerov lift’ Darka Cvijetića |url=https://kosovotwopointzero.com/sr/slucaj-romana-sindlerov-lift-darka-cvijetica/ |website=Kosovo 2.0 |access-date=28. 7. 2025}}</ref> i [[Aleksandar Hemon|Aleksandra Hemona]]<ref>{{cite web |title=Čitanje u sebi – Ništavilo je soba puna igračaka |url=https://www.oslobodjenje.ba/kun/umjetnost/citanje-u-sebi-nistavilo-je-soba-puna-igracaka-1052580/ |website=Oslobođenje |access-date=28. 7. 2025}}</ref>. Njegova prva knjiga poezije, ''Zamisli Zambezi iz riblje perspektive'', objavljena je u izdanju izdavačke kuće ''Buybook''.<ref>{{cite web |url=https://buybook.ba/proizvod/zamisli-zambezi-iz-riblje-perspektive-4900 |title=Zamisli Zambezi iz riblje perspektive – Buybook |publisher=Buybook |access-date=28. 7. 2025 }}{{Mrtav link}}</ref> == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Krajišnik, Đorđe}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a0ao2yf77mkqht06r0n34s3rkwr0ujy 0 524621 3843194 3748211 2026-05-10T11:26:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trolejbus | ime = Škoda-Sanos S 200 | slika = Škoda Sanos S 200 -6505 Rajská.jpg | opis = Škoda-Sanos S 200 u Bratislavi | proizvođač = [[Škoda Ostrov]]<br/>[[FAS 11. Oktromvri]] | proizvodnja = 1982. – 1987. | primjerka = 77 | dužina = 18 000 | širina = 2 500 | visina = 3 540 | masa = 16 000 | visina poda = | najveća brzina = 65 | broj vrata = 4 | pogon = 2×100 | oprema = | napon = 600 | sjedeća mjesta = 44 | stojaća mjesta = 99 }} '''Škoda-Sanos S 200''' (također '''Škoda-Sanos 01''', ponekad nazivan '''Škoda-Sanos 200Tr''') je dvodijelni [[trolejbus]] koji je proizveden 1980-ih u saradnji između [[Čehoslovačka|čehoslovačke]] kompanije Škoda Ostrov i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] (ili [[Sjeverna Makedonija|makedonske]]) kompanije [[FAS 11. Oktromvri]] [[Skoplje]]. == Historija == Na prijelazu iz 1970-ih u 1980-e, opterećenje trolejbuskih linija se povećavalo iznad nosivosti. Stoga je pokrenut razvoj zglobnog trolejbusa, koji je trebao riješiti ovaj problem. Budući da je proizvodnja modernog [[Škoda 14Tr|Škode 14Tr]] bila tek u ranoj fazi, a dvodijelni [[Škoda 15Tr]] izveden iz njega još uvijek u razvoju, odlučeno je da se električna oprema ugradi u karoserije [[autobus]]a. Odabran je zglobni autobus [[FAS 200]], koji se proizvodio u Skoplju. Bila je to licencna proizvodnja autobusa [[Mercedes-Benz O 317]] iz kasnih 1950-ih,<ref name="Škoda Sanos S 200">{{Cite web|url=https://imhd.sk/ba/popis-typu-vozidla/34/Skoda-Sanos-S-200.html|title=Škoda Sanos S 200|last=|date=25. 7. 2025|website=imhd.sk Bratislava|language=sk|access-date=30. 7. 2025}}</ref> pa je već imao arhaičan izgled i relativno visok pod za to vrijeme. Škodina oprema je ugrađena u ove karoserije u Ostrovu nad Ohří. 1987. proizveden je i prototip 12-metarskog trolejbusa [[Škoda-Sanos S 115]]. == Konstrukcija == S 200 je troosovinski trolejbus sa samonosećom [[Karoserija|karoserijom]]. Sastoji se od dva dijela, koji su međusobno povezani spojem u dijelu šasije i pokrovnim mijehom. Okvir je zavaren od čeličnih profila i ojačan protiv uvijanja. Pod, izrađen od vodootporne šperploče, prekriven je žljebljenom gumom i plastikom (ispod sjedišta). U desnom boku nalaze se četiri preklopna vrata sa četiri krila. Električna oprema odgovara opremi trolejbusa 14Tr, za razliku od njega, trolejbusi S 200 bili su opremljeni sa dva serijska vučna [[motor]]a tipa 6 AI 2943 Rn (svaki sa kontinuiranom snagom od 100&nbsp;kW) sa vlastitim hlađenjem. Tokom eksploatacije, bilo je niz manjih ili većih problema, a operateri su se borili s nedostatkom rezervnih dijelova. Jedan od problema bilo je pucanje trolejbusa na spoju, jer originalna karoserija autobusa nije mogla podnijeti opterećenje drugog motora i kompresorske jedinice. Čest problem bio je kvar diferencijala, koji je bio rezultat grubog potcjenjivanja neuporedivo težeg momenta uključivanja vučnog motora prilikom pokretanja i posebno utjecaja momenta u režimu električne kočnice. Diferencijal autobusa nije bio dizajniran za takvo naprezanje. == Prototipovi == Prva dva trolejbusa S 200 proizvedena su 1982. godine. Nakon testiranja kod proizvođača, prvi [[prototip]] je isporučen u [[Beograd]], gdje je bio u probnoj upotrebi. 1986. godine isporučen je u [[Sarajevo]], gdje je dobio broj 520. Trolejbus je vjerovatno uništen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u prvoj polovini 1990-ih. Drugi prototip je isporučen u Gottwaldov (danas [[Zlín]]) 1982. godine. Međutim, nije ušao u saobraćaj sa putnicima, već je intenzivno testiran na međugradskoj liniji za [[Otrokovice]]. Nakon toga je prošao nekoliko testova kod proizvođača i konačno je isporučen Gottwaldovu 1983. godine. Tamo je dobio registarski broj 70, s kojim je saobraćao do 1990. godine. Tada je prenumerisan u broj 301. Rashodovan je 1994. godine, nakon čega je prebačen u [[Tehnički muzej u Brnu]]. Od 2008. godine je van upotrebe zbog lošeg tehničkog stanja. U periodu 2019–2024. godine renovirala ga je Transportna kompanija Zlín-Otrokovice i vratila ga u prvobitno stanje sa brojem 70. == Nabavka trolejbusa == {| class="wikitable" !Država !Grad !Godine isporuke !Broj trolejbusa !Garažni brojevi ! |- |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |[[Sarajevo]] |1983. – 1987. |21 |500–522 |<ref name=":0">{{Cite book|last=Bělák|first=Emil|title=Škoda-Sanos 1982–2002|publisher=Dopravní společnost Zlín-Otrokovice|year=2002|pages=44}}</ref> |- | rowspan="2" |{{ZID|Češka}} |[[Ostrava]] |1986. |2 |3501, 3502 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?trakce=trolejbus&iddopravce=133&ntyp=200Tr+Sanos|title=Dopravní podnik Ostrava: trolejbusy 200Tr Sanos|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=30. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref><ref name=":1">Bělák, s. 42.</ref> |- |[[Zlín]] – [[Otrokovice]] |1982. – 1987. |29 |pogledajte pregled |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?trakce=trolejbus&iddopravce=188&ntyp=200Tr+Sanos|title=DSZO: trolejbusy 200Tr Sanos|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=30. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref><ref name=":2">Bělák, s. 43.</ref> |- |{{ZID|Rusija}} |[[Moskva]] |1986. |1 |0007 |<ref name=":2" /> |- | rowspan="2" |{{ZID|Slovačka}} |[[Bratislava]] |1985. |20 |6501–6520 |<ref name="Škoda Sanos S 200"/><ref name=":1" /> |- |[[Prešov]] |1986. |3 |66–68 |<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://imhd.sk/po/popis-typu-vozidla/132/Skoda-Sanos-S-200.html|title=Škoda Sanos S 200|last=|date=14. 10. 2022|website=imhd.sk Prešov|language=sk|access-date=30. 7. 2025}}</ref> |- |{{ZID|Srbija}} |[[Beograd]] |1982. |1 | ? |<ref name=":0" /> |} ;Brojevi trolejbusa * '''Zlin – Otrokovice''': 21, 23, 27–33, 36, 38–40, 59–61, 64, 67, 70–80. == Također pogledajte == * [[Sarajevski trolejbusi]] == Reference == <references/> {{Trolejbusi Škoda}} [[Kategorija:Trolejbusi Škoda]] [[Kategorija:Trolejbusi Sanos]] lqhw2911rt9biaqwnjx5kt8pz6v56nj 0 524683 3843196 3749759 2026-05-10T11:37:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trolejbus | ime = Škoda 14Tr | slika = Szeged 5-ös trolibusz Vértói út 2012-02-27 (2).JPG | opis = Škoda 14Tr u Segedinu | proizvođač = [[Škoda Ostrov]] | proizvodnja = 1981. – 1998. | primjerka = 3265 | dužina = 11.340 | širina = 2.500 | visina = 3.410 | masa = 10.000 | visina poda = | najveća brzina = 65 | broj vrata = 3 | pogon = 1×100–120 | oprema = | napon = 600/750 | sjedeća mjesta = 24–29 (troja vrata)<br/>32–41 (dvoja vrata) | stojaća mjesta = 56–51 (troja vrata)<br/>48–39 (dvoja vrata) }} '''Škoda 14Tr''' je [[Čehoslovačka|čehoslovački]] [[trolejbus]] koji je proizvodila Škoda Ostrov od 1981. do 1998. godine. [[Prototip]]ovi su proizvedeni 1972. i 1974. godine. == Konstrukcija == 14Tr je dvoosovinski trolejbus sa samonosećom [[Karoserija|karoserijom]]. Njegov okvir se sastoji od međusobno zavarenih elemenata. Svaki element je izrađen od čeličnih profila i zavarenih presovanih dijelova. Okvir karoserije je prekriven čeličnim limom, dio ispod prozora je termički izolovan i zvučno izolovan antivibracionom bojom. Unutrašnji zidovi su obloženi plastičnim panelima. U desnom bočnom zidu nalaze se dvoja (kod nekih trolejbusa za izvoz) ili troja dvokrilna preklopna vrata. Poprečno postavljena putnička sjedišta su prekrivena umjetnom kožom. U slučaju električne opreme, korištene su prednosti najnovije serije trolejbusa 9Tr - [[tiristor]]ska impulsna regulacija. Godine 1995. započela je paralelna proizvodnja modernizirane verzije [[Škoda 14TrM|14TrM]], a od sredine 1990-ih proizvodile su se i specijalne izvozne varijante [[Škoda 14TrE|14TrE]] i [[Škoda 14TrSF|14TrSF]]. Proizvodnja originalnog tipa 14Tr završila je 1999. godine, ali su se vozila 14TrM nastavila proizvoditi. == Prototipovi == Prvi prototip, koji se razlikovao od ostalih trolejbusa 14Tr po drugačije dizajniranom prednjem dijelu trolejbusa, proizveden je 1972. godine. Nakon raznih testova, prodan je Mariánskim Láznjama 1974. godine, gdje je dobio registarski broj 22. Rashodovan je 1981. godine. Drugi prototip 14Tr imao je sličnu sudbinu. Proizveden je 1974. godine i isporučen u Mariánské Lázně. Tamo se vozio pod brojem 23 do 1984. godine, kada je povučen iz upotrebe i odbačen. Nakon nastavka rada na razvoju trolejbusa 14Tr, 1980. godine proizvedeno je još pet prototipnih trolejbusa, koji se nisu mnogo razlikovali od onih proizvedenih kasnije. 1988. godine proizveden je prototip 14Tr za vožnju pod [[Električni napon|naponom]] od 750 V. Pušten je u upotrebu godinu dana kasnije u Banskoj Bystrici pod brojem 1001. == Nabavka trolejbusa == {| class="wikitable" !Država !Grad !Typ !Godine isporuke !Broj trolejbusa !Garažni brojevi ! |- | rowspan="2" |{{ZID|Armenija}} |[[Gjumri]] |14Tr |&nbsp; |49 |&nbsp; |<ref name=":0">{{Cite book|last=Šindelář|first=Michal|title=Historie trolejbusů Škoda|publisher=Škoda|year=2005|location=Plzeň|pages=129|language=cs}}</ref> |- |[[Jerevan]] |14Tr |&nbsp; |123 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- | rowspan="2" |{{ZID|Azerbejdžan}} |[[Baku]] |14Tr |&nbsp; |208 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- |[[Gandža]] |14Tr |1987. |5 |211–215 |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |[[Sarajevo]] |14Tr |&nbsp; |79 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- | rowspan="4" |{{ZID|Bugarska}} |[[Plovdiv]] |14Tr |1985. – 1986. |24 |264–287 |<ref>{{Cite web|url=https://transphoto.org/list.php?loid=75&mid=776|title=Пловдив, Градски транспорт, Škoda 14Tr06 — Список подвижного состава|website=transphoto.org|language=ru|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[Sliven]] |14Tr |1985. – 1986. |28 |150–177 |<ref>{{Cite web|url=https://transphoto.org/list.php?did=971&mid=776|title=Сливен, Троллейбусное депо, Škoda 14Tr06 — Список подвижного состава|website=transphoto.org|language=ru|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[Sofija]] |14Tr |1985. |20 |1501–1520 |<ref>{{Cite web|url=https://transphoto.org/list.php?cid=396&mid=776|title=София, Škoda 14Tr06 — Список подвижного состава|website=transphoto.org|language=ru|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[Varna]] |14Tr |1985. – 1986. |30 |pogledajte pregled |<ref>{{Cite web|url=https://transphoto.org/list.php?did=620&mid=776|title=Варна, Депо, Škoda 14Tr06 — Список подвижного состава|website=transphoto.org|language=ru|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- | rowspan="13" |{{ZID|Češka}} |[[Brno]] |14Tr |1982. – 1994. |103 |3164–3266 |<ref>{{Cite web|url=https://www.bmhd.cz/evidence-dpmb/vozp.php?ntyp=14Tr&dopravce=DPMB|title=Vozy 14Tr {{!}} Evidence DPMB {{!}} MHD Brno|website=www.BMHD.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[Hradec Králové]] |14Tr |1983. – 1990. |30 |04–30, 57–59 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP+Hradec+Kr%C3%A1lov%C3%A9&ntyp=14Tr|title=DP Hradec Králové: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Jihlava]] |14Tr |1983. – 1991. |24 |20–43 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP+Jihlava&ntyp=14Tr|title=DP Jihlava: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Mariánské Lázně]] |14Tr |1974. – 1994. |20 |22, 23, 33–50 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=M%C4%9ASTSK%C3%81+DOPRAVA+Mari%C3%A1nsk%C3%A9+L%C3%A1zn%C4%9B&ntyp=14Tr|title=MĚSTSKÁ DOPRAVA Mariánské Lázně: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Opava]] |14Tr |1982. – 1991. |24 |49–72 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP+Opava&ntyp=14Tr|title=DP Opava: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Ostrava]] |14Tr |1984. – 1992. |39 |3123–3141, 3242–3261 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP+Ostrava&ntyp=14Tr|title=DP Ostrava: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025|archive-date=16. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250416154713/https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP%20Ostrava&ntyp=14Tr|url-status=dead}}</ref> |- |[[Pardubice]] |14Tr |1983. – 1994. |48 |pogledajte pregled |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP+Pardubice&ntyp=14Tr|title=DP Pardubice: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Plzeň]] |14Tr |1982. – 1991. |115 |340, 346–413, 415–460 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=PMDP&ntyp=14Tr|title=PMDP: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- | rowspan="2" |[[Škoda Ostrov]] |14Tr |1980. |1 |– | |- |TV–14Tr |1985. |2 |– |<ref>Šindelář, s. 49</ref> |- |[[Teplice]] |14Tr |1982. – 1993. |38 |101, 103–105, 120–153 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=Veolia+Transport+Teplice&ntyp=14Tr|title=Veolia Transport Teplice: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Ústí nad Labem]] |14Tr |1988. |5 |401–405 |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DP+%C3%9Ast%C3%AD+nad+Labem&ntyp=14Tr|title=DP Ústí nad Labem: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Zlín]] – [[Otrokovice]] |14Tr |1982. – 1991. |41 |pogledajte pregled |<ref>{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?dopravce=DSZO&ntyp=14Tr|title=DSZO: vozy 14Tr|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=31. 7. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |{{ZID|Estonija}} |[[Tallinn]] |14Tr |1982. – 1989. |99 |210–308 | |- | rowspan="10" |{{ZID|Gruzija}} |[[Batumi]] |14Tr |1989. |2 |100, 101 |<ref name=":0" /> |- |[[Gori]] |14Tr |1985. – ? |3 |38, 40, 41 |<ref name=":0" /> |- |[[Kutaisi]] |14Tr |&nbsp; |2 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- |[[Ozurgeti]] |14Tr |1989. – ? |2 |24, ? |<ref name=":0" /> |- |[[Poti]] |14Tr |&nbsp; |2 |018, ? |<ref>{{Cite journal|last=Rusell|first=Michael J.|date=|title=Trolejbusové provozy v Gruzii|journal=Městská doprava|publication-date=2005|volume=4|pages=28–29}}</ref> |- |[[Rustavi]] |14Tr |&nbsp; |1 |081 |<ref name=":0" /> |- |[[Samtredia]] |14Tr |&nbsp; |2 |020, 021 |<ref name=":0" /> |- |[[Suhumi]] |14Tr |1987. |2 |97, 98 |<ref name=":0" /> |- |[[Tbilisi]] |14Tr |1983. – 1990. |226 |123–347 |<ref name=":0" /> |- |[[Zugdidi]] |14Tr |&nbsp; |1 |3 |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Kazahstan}} |[[Almati]] |14Tr |1997. |12 |1001–1010, 1030, 1032 |<ref>{{Cite web|url=https://transphoto.ru/list.php?serv=0&cid=217&mid=1025|title=Алматы, Škoda 14Tr13/6 — Список подвижного состава|website=transphoto.ru|language=ru|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- | rowspan="2" |{{ZID|Kina}} |[[Peking]] |14Tr |&nbsp; |1 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- |[[Shenyang]] |14Tr |&nbsp; |1 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- | rowspan="2" |{{ZID|Litva}} |[[Kaunas]] |14Tr |1982. – 1998. |125 |pogledajte pregled |<ref name=":0" /> |- |[[Vilnius]] |14Tr |1982. – 1997. |228 |pogledajte pregled |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Latvija}} |[[Riga]] |14Tr |1982. – 1997. |254 |pogledajte pregled |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Mađarska}} |[[Segedin]] |14Tr |1993. |1 |T-700 |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Moldavija}} |[[Kišinjev]] |14Tr |&nbsp; |9 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- | rowspan="3" |{{ZID|Njemačka}} |[[Eberswalde]] |14Tr |1983. |3 |1–3 |<ref name=":0" /> |- |[[Potsdam]] |14Tr |1983. |5 |401–405 |<ref name=":0" /> |- |[[Weimar]] |14Tr |1982. – 1983. |12 |8000–8011 |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Rusija}} |[[Vologda]] |14Tr |&nbsp; |6 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- | rowspan="4" |{{ZID|Slovačka}} |[[Banská Bystrica]] |14Tr |1988. – 1989. |7 |1001–1007 |<ref>{{Cite web|url=http://imhd.zoznam.sk/bb/popis-typu-vozidla/165/Skoda-14-Tr.html|title=Škoda 14 Tr|last=imhd.sk|website=imhd.sk Banská Bystrica|language=sk|access-date=31. 7. 2025|archive-date=12. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912072908/http://imhd.zoznam.sk/bb/popis-typu-vozidla/165/Skoda-14-Tr.html|url-status=dead}}</ref> |- |[[Bratislava]] |14Tr |1982. – 1991. |115 |61–78, 6219–6315 |<ref name="imhd.sk">{{Cite web|url=http://imhd.zoznam.sk/po/popis-typu-vozidla/130/Skoda-14-Tr.html|title=Škoda 14 Tr|last=imhd.sk|website=imhd.sk Prešov|language=sk|access-date=31. 7. 2025|archive-date=25. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130625210039/http://imhd.zoznam.sk/po/popis-typu-vozidla/130/Skoda-14-Tr.html|url-status=dead}}</ref> |- |[[Prešov]] |14Tr |1982. – 1991. |39 |45–65, 69–81, 87–91 |<ref name="imhd.sk"/> |- |[[Žilina]] |14Tr |1994. – 1996. |15 |211–225 |<ref>{{Cite web|url=http://imhd.zoznam.sk/za/popis-typu-vozidla/162/Skoda-14-Tr.html|title=Škoda 14 Tr|last=imhd.sk|website=imhd.sk Žilina|language=sk|access-date=31. 7. 2025|archive-date=8. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608034004/http://imhd.zoznam.sk/za/popis-typu-vozidla/162/Skoda-14-Tr.html|url-status=dead}}</ref> |- | rowspan="10" |{{ZID|Ukrajina}} |[[Černjivci]] |14Tr |1983. – 1990. |102 |217–318 |<ref name=":0" /> |- |[[Donjeck]] |14Tr |&nbsp; |5 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |- |[[Ivano-Frankivsk]] |14Tr |1986. – 1988. |31 |126–156 |<ref name=":0" /> |- |[[Kijev]] |14Tr |1980. – 1989. |354 |pogledajte pregled |<ref name=":0" /> |- |[[Lugansk]] |14Tr |1983. – 1990. |55 |201–245 |<ref name=":0" /> |- |[[Lavov]] |14Tr |1984. – 1990. |91 |500–590 |<ref name=":0" /> |- |[[Mariupol]] |14Tr |1983. – 1990. |76 |1401–1476 |<ref name=":0" /> |- |[[Rivne]] |14Tr |1989. |15 |101–115 |<ref name=":0" /> |- |[[Simferopolj]] – [[Alušta]] – [[Jalta]] |14Tr |1981. – 1990. |160 |pogledajte pregled |<ref name=":0" /> |- |[[Ternopilj]] |14Tr |1984. – 1989. |30 |086–115 |<ref name=":0" /> |- |{{ZID|Uzbekistan}} |[[Taškent]] |14Tr |&nbsp; |145 |&nbsp; |<ref name=":0" /> |} ; Brojevi trolejbusa * '''Varna''': 002, 013, 024, 035, 046, 057, 068, 079, 080, 091, 105, 116, 127, 138, 149, 150, 161, 173, 184, 195, 208, 219, 220, 231, 243, 254, 265, 276, 287, 298 * '''Pardubice''': 301, 303, 305, 306, 309, 310, 313–334, 336–349, 351, 355–357, 361, 362 * '''Zlín – Otrokovice''': 4, 12, 18–21, 24–26 (broj 26 zauzet dva puta), 34, 35, 37, 43, 58, 68, 69, 145–168 * '''Kaunas''': 215–302, 305–326, 336–351 * '''Vilnius''': 1400–1567, 1585–1599, 1605–2649 * '''Riga''': 1-101–1-130, 1-132, 1-1100–1-1122, 1-1133–1-1199, 2-200–2-233, 2-1001–2-1099 * '''Kijev''': 101–199, 201–299, 301–398, 401–417, 1000–1003, 1006, 1008, 1009, 2001–2034 * '''Simferopolj – Alušta – Jalta''': 001, 002, 1021, 1801–1825, 1850–1866, 1900–1904, 1950, 1952–1956, 1959–1961, 2000–2010, 2050–2052, 2100–2106, 2150–2155, 3900, 5850–5853, 5950–5953, 6000–6005, 6050–6057, 6100–6106, 6150–6156, 7850–7853, 7900–7903, 7950–7953, 8000–8007, 8050–8053, 8100–8105, 8150–8156 == Također pogledajte == * [[Sarajevski trolejbusi]] == Reference == <references/> {{Trolejbusi Škoda}} [[Kategorija:Trolejbusi Škoda]] ke4mg8dye9o050duaeaunudcwwfg9o3 0 524822 3843198 3806949 2026-05-10T11:39:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trolejbus | ime = Škoda 3Tr | slika = Tr3.jpg | opis = Škoda 3Tr u Plzeňu | proizvođač = Škoda Plzeň | proizvodnja = 1941. – 1948. | primjerka = 34 | dužina = 10.550 | širina = 2.500 | visina = 3.300 | masa = 10.500 | visina poda = | najveća brzina = 45 | broj vrata = 3 | pogon = 2×45 | oprema = | napon = 600 | sjedeća mjesta = 30–28 | stojaća mjesta = 50–52 }} '''Škoda 3Tr''' je tip [[čehoslovačka|čehoslovačkog]] [[trolejbus]]a, koji je 1940-ih proizvodila fabrika Škoda (tokom rata fabrika se zvala ''Reichswerke Hermann Göring A.G.'') u [[Plzeň]]u. Tehnički je zasnovan na prethodnom tipu, [[Škoda 2Tr|Škodi 2Tr]].<ref>{{Cite web|url=https://www.skodagroup.com//about-company/skoda-transportation/management|title=Company management|last=Disruptive|first=Brainz|website=Škoda Group|language=en|access-date=8. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Konstrukcija == Trolejbus 3Tr je zasnovan na tipu 2Tr, koji je proizveden u pet jedinica za trolejbuski saobraćaj u [[Prag]]u prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. 3Tr je identičan svom prethodniku po konstrukciji šasije i karoserije (iako se razlikuju po izgledu), po dizajnu osovina i tipu ovjesa.<ref>{{Cite news|title=European Commission clears Škoda Transportation acquisition|url=https://www.railwaygazette.com/news/business/single-view/view/european-commission-clears-skoda-transportation-acquisition.html|newspaper=Railway Gazette International|access-date=8. 1. 2026|language=en|archive-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404033800/https://www.railwaygazette.com/news/business/single-view/view/european-commission-clears-skoda-transportation-acquisition.html|url-status=dead}}</ref> Bio je to [[osovina|troosovinski]] trolejbus sa zadnjom pogonskom osovinom. Karoserija je bila potpuno [[metal]]na, desna strana je imala dvoja (1. i 2. proizvodna serija) ili troja (3. serija) preklopna vrata. Unutrašnjost trolejbusa bila je opremljena uzdužnim klupama za putnike. Pogon su obezbjeđivala dva Škodina složena [[elektromotor|motora]], koja su se nalazila ispod karoserije trolejbusa u okviru šasije.<ref>{{Cite web|url=https://www.idnes.cz/ekonomika/domaci/skoda-power-presla-do-jihokorejskych-rukou-doosan-ji-koupil-za-11-5-mld-kc.A091207_165554_ekonomika_hol|title=Škoda Power přešla do jihokorejských rukou. Doosan ji koupil za 11,5 mld. Kč|date=7. 12. 2009|website=iDNES.cz|access-date=8. 1. 2026}}</ref> == Nabave trolejbusa == Između 1941. i 1948. godine proizvedeno je 34 trolejbusa u tri serije, a svi su isporučeni u Plzeň. Od njih su sačuvani vozila br. 101 i 119. Br. 119 iz treće proizvodne serije (otuda i oznaka 3Tr3) služio je gradskom prevozu Plzeňa do 1967. godine, a od juna 2012. godine postao je dio izložbe naučnog centra “Techmania” u Plzeňu.<ref>{{Cite web|url=https://www.irozhlas.cz/ekonomika/kellner-skoda-transportation-cena_1806121110_mos|title=Plzeňská Škoda Transportation stála PPF 8,3 miliardy korun, ukazuje výroční zpráva|date=12. 6. 2018|website=iROZHLAS|language=cs|access-date=8. 1. 2026}}</ref> {| class="wikitable" !Država !Grad !Tip !Godine proizvodnje !Količina trolejbusa !Garažni brojevi ! |- |{{ZID|Čehoslovačka}} |[[Plzeň]] |3Tr |1941. – 1948. |34 |101–134 | |- |} == Reference == <references /> == Literatura == * HARÁK, Martin. České trolejbusy. 1. vyd. Praha: Grada Publishing, 2015. s. 44 <nowiki>ISBN 978-80-247-5552-6</nowiki>. {{Trolejbusi Škoda}} [[Kategorija:Trolejbusi Škoda]] edtcntmju019p4yf16p55qcpebbcm8v 0 525086 3843200 3753073 2026-05-10T11:42:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trolejbus | ime = Škoda 6Tr | slika = Brno, Řečkovice, depozitář TMB, Škoda 6Tr.jpg | opis = Škoda 6Tr u Brnu | proizvođač = Škoda Plzeň | proizvodnja = 1949. | primjerka = 16 | dužina = 10.550 | širina = 2.500 | visina = 3.120 | masa = 9.600 | visina poda = | najveća brzina = 46 | broj vrata = 3 | pogon = 96 | oprema = | napon = 600 | sjedeća mjesta = 21 | stojaća mjesta = 58 }} '''Škoda 6Tr''' je tip [[Čehoslovačka|čehoslovačkog]] [[trolejbus]]a koji je krajem 1940-ih proizvodila firma Škoda u [[Plzeň]]u. == Konstrukcija == Trolejbus 6Tr se značajno razlikovao od svojih prethodnika. Bio je to [[Osovina|dvoosovinski]] trolejbus sa samonosećom [[Karoserija|karoserijom]]. Pogon je obezbjeđivao jedan serijski vučni [[Elektromotor|motor]]. Okvir karoserije trolejbusa bio je zavaren od specijalnih presovanih čeličnih profila i činio je jedinstvenu cjelinu sa okvirom. Vanjske strane karoserije bile su od lima, unutrašnjost je bila prekrivena šperpločom. Još jedna novost bio je poprečni raspored putničkih sjedišta. U desnom boku trolejbusa nalazila su se troja preklopna vrata (zadnja su bila četverokrilna, ostala dvokrilna). Škoda je za 6Tr razvila nove pantografe i izvlačiče. Do tada su svi Škodini trolejbusi imali ove komponente od praške kompanije [[ČKD]]. == Nabave trolejbusa == 1949. godine proizvedeno je 16 trolejbusa. {| class="wikitable" !Država !Grad !Tip !Godine proizvodnje !Količina trolejbusa !Garažni brojevi ! |- |rowspan="2"|{{ZID|Čehoslovačka}} |[[Brno]] |6Tr |1949. |15 |1–15 |<ref name="sa">{{Cite web|url=https://seznam-autobusu.cz/seznam?typeOrMainTypeLikeArray%5B0%5D=6Tr|title=Vyhledávání vozů|website=seznam-autobusu.cz|language=cs|access-date=13. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> |- |[[Plzeň]] |6Tr |1950. |1 |135 |<ref name="sa"/> |- |} == Literatura == * HARÁK, Martin. České trolejbusy. 1. vyd. Praha: Grada Publishing, 2015. s. 46 <nowiki>ISBN 978-80-247-5552-6</nowiki>. == Reference == <references/> {{Trolejbusi Škoda}} [[Kategorija:Trolejbusi Škoda]] qow9442ehbl9xw8pqxlfg5w4by180pe 0 525319 3843041 3837493 2026-05-09T21:42:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija identifikacioni dokument | naziv = Vozačka dozvola<br>Bosne i Hercegovine | slika = BH Driver's licence front.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Prednja strana vozačke dozvole. | slika2 = BH Driver's licence back.jpg | veličina_slike2 = 200px | opis_slike2 = Zadnja strana vozačke dozvole. | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vrsta = [[Identifikacioni dokument]] | izdaje = *[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: kantonalni MUP-ovi *[[Republika Srpska]]: [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] *[[Brčko distrikt]]: [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] | datum_prvog_izdavanja = | u_opticaju = {{Početni datum|2006|1|31}}<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/qhskgmL2WPg=|title=Službeni list BiH broj 6/06|date=31. 1. 2006|website=www.sluzbenilist.ba|access-date=21. 8. 2025}}</ref> | svrha = Identifikacija, dokaz o pravu upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila | prazna_oznaka1 = Nadležna agencija | prazni_podaci1 = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] | vrijedi_u = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>Priznaje se u: ''[[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine#Priznavanje u svijetu|Vidi spisak]]'' | uslovi = *Fizička i psihička sposobnost upravljanja motornim vozilom<ref name="zakon">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1204|title=Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini|date=1. 7. 2023|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=21. 8. 2025}}</ref> *Navršene neophodne godine starosti *Položeni vozački ispit *Da nema zabranu nadležnog organa | datum_isteka = *10 godina za osobe do 55 godina<ref name="zakon"/> *3 godine za osobe starije od 65 godina<ref name="zakon"/> *Za osobe starije od 55 godina, do navršavanja 65 godine starosti<ref name="zakon"/> | cijena = 60 [[Konvertibilna marka|KM]]<ref name="cijena">{{Cite web|url=https://ap.ks.gov.ba/administrativni-postupak/izdavanje-vozacke-dozvole|title=Vozačka dozvola {{!}} Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|website=ap.ks.gov.ba|access-date=21. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> | prava = | veličina = 86 × 54 [[milimetar|mm]] | veb-sajt = [https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/ iddeea.gov.ba] }} '''Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine''' jest [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje pravo vlasnika da upravlja određenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozačka dozvola se izdaje u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (“Službeni glasnik BiH”, broj. 6/06).<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/|title=Vozačke dozvole – IDDEEA|website=iddeea.gov.ba|publisher=[[IDDEEA]]|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> == O dokumentu == Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji ispunjavaju sljedeće uslove:<ref name="cijena" /> * Da je osoba fizički i psihički sposobna upravljati motornim vozilom, * Da je osoba navršila godine starosti neophodne za kategoriju ili potkategoriju, * Da osoba ima položen vozački ispit i * Da nema zabranu upravljanja motornim vozilom od strane nadležnog organa. Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za osobe do 55 godina, te 3 godine za osobe starije od 65 godina. Osobama starijim od 55 godina izdaje se do navršavanja 65 godine starosti, s tim da rok trajanja ne može biti kraći od 3 godine.<ref name="cijena" /> Izdavanje, poništavanje i zamjenu vozačkih dozvola, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|ministarstva unutarnjih poslova]], u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]].<ref name=":0" /> === Izgled === Izrađena je od plastike i pravougaonog je oblika, nalik na kreditnu karticu, dimenzija 86 × 54 [[milimetar]]a. Na lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca, dok se na suprotnoj strani nalazi [[ISO 3166-1]] kod za državu, ''BIH''. Na gornjoj ivici kartice, odnosno "zaglavlju", stoji naziv dokumenta na pet jezika ([[Bosanski jezik|bosanski]]/[[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]]) i dva pisma ([[latinica]] i [[ćirilica]]): (''VOZAČKA DOZVOLA / ВОЗАЧКА ДОЗВОЛА / PERMIS DE CONDUIRE / DRIVING LICENCE''); a na njenoj poleđini ispisan je naziv države na istim jezicima i pismima: (''BOSNA I HERCEGOVINA / БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА / BOSNIE-HERZEGOVINE / BOSNIA AND HERZEGOVINA''). == Podaci == Opisi polja u kojima su vidljivi podaci o osobi prikazani su na tri jezika i dva pisma službena u državi. Prednja strana: * 1. [[Prezime]]; * 2. [[Ime]](na); * 3. Datum i mjesto rođenja; * 4a. Datum izdavanja; * 4b. Datum isteka; * 4c. Nadležni organ; * 5. Serijski broj; * 7. Potpis; * 8. Općina prebivališta; * 9. Kategorija. Zadnja strana: * 4d. Jedinstveni matični broj (JMB), linearni [[barkod]]; * 9. Kategorija; * 10. Važi od (kategorija); * 11. Važi do (kategorija); * 12. Zabrane; * 13. Napomena. == Priznavanje u svijetu == [[Bosna i Hercegovina]] je potpisnica, odnosno nasljednica potpisa [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Konvencija o cestovnom saobraćaju|Bečke konvencije o cestovnom saobraćaju]] iz 1968. što znači da je vozačka dozvola BiH međunarodno priznata u zemljama potpisnicama za privremenu vožnju, te da građani mogu koristiti [[Međunarodna vozačka dozvola|Međunarodnu vozačku dozvolu]] (IDP) kao dopunski dokument prilikom vožnje u inozemstvu. === Priznavanje u Evropi === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Austrija}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.072info.com/koje-drzave-priznaju-vozacku-dozvolu-iz-bih-koje-su-odbile/|title=Koje države priznaju vozačku dozvolu iz BiH, a koje su to odbile|last=072INFO|date=31. 1. 2018|website=Portal 072info|language=hr|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Danska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Francuska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Italija}} - potpisan bilateralni sporazum o uzajamnom priznanju u oblasti zamjene vozačkih dozvola;<ref>{{Cite web|url=https://www.mkt.gov.ba/publication/read/nakon-16-godina-bit-ce-priznate-bh-vozacke-dozvole-u-italiji?pageId=0|title=Nakon 16 godina bit će priznate BH vozačke dozvole u Italiji|date=7. 5. 2024|website=mkt.gov.ba|publisher=Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|access-date=21. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Njemačka}} - uzajamno priznanje i omogućena zamjena A1, A i B kategorije bez polaganja vozačkog ispita. Trenutno su radi na proširenju na sve kategorije;<ref name=":1" /> * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} - sporazum o priznavanju i zamijeni dozvola na snazi je od 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/skoplje-bih-i-makedonija-potpisale-sporazum-o-me%C4%91usobnom-priznavanju-i-zamjeni-voza%C4%8Dkih-dozvola/909310|title=BiH i Makedonija potpisale Sporazum o vozačkim dozvolama|date=13. 9. 2017|website=aa.com.tr|publisher=[[Agencija Anadolija]]|language=ba|access-date=26. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Slovenija}} - državljani BiH mogu u roku od godinu dana nakon prijave prebivališta podnijeti zahtjev za zamjenu vozačke dozvole bez polaganja praktičnog dijela ispita.<ref>{{Cite web|url=https://www.bhrt.ba/slovenija-priznala-voza%C4%8Dke-dozvole-iz-zemalja-regiona|title=Slovenija priznala vozačke dozvole iz zemalja regiona|date=26. 11. 2025|website=bhrt.ba|publisher=[[BHRT]]|access-date=26. 4. 2026}}</ref> Vozačka dozvola Bosne i Hecegovine nije priznata u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Albanija}} - inicijativa za potpisivanje sporazuma s Albanijom pokrenuta je još 2013. Međutim, uoči početka pregovora Albanija ih je otkazala. Proces je ponovo pokrenut 2022. i za sada se očekuje odgovor albanske strane. * {{ZID|Grčka}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/u-ovim-zemljama-nisu-priznate-vozacke-dozvole-iz-bih/3155058/|title=U ovim zemljama nisu priznate vozačke dozvole iz BiH|last=Fokus.ba|date=8. 5. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Kipar}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Malta}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Moldavija}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Nizozemska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez konkretnog odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Norveška}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Irska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švedska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim Švedska je odbila potpisati sporazum.<ref name=":1" /> * {{ZID|Španija}} - [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] usvojilo sporazum, čeka se na vladu Španije da uradi isto.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švicarska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> === Priznavanje u Aziji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Azija|Azije]]: * {{ZID|Katar}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vijece-ministara-bih-usvojilo-sporazum-bh-vozacke-dozvole-uskoro-priznate-i-u-uae/619868|title=Vijeće ministara BiH usvojilo sporazum: Bh. vozačke dozvole uskoro priznate i u UAE|date=29. 12. 2025|website=radiosarajevo.ba|publisher=[[Radio Sarajevo]]|access-date=29. 12. 2025}}</ref> === Priznavanje u Australiji i Okeaniji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]]: * {{ZID|Australija}}<ref name=":1" /> == Također pogledajte == * [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] * [[Lična karta Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vozačke dozvole po državama|Bosna i Hercegovina]] idrl95pexgvv5h87kn35m1y6qlntb05 0 526380 3843060 3822265 2026-05-10T02:44:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 7 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843060 wikitext text/x-wiki [[Slika:Заповедник "Брянский Лес". Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]] '''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se "zauvijek čuva u divljini". To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen. ==Pregled== Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je "utočište prirode" (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u. Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere. Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na "državni rezervat divljači" jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta). U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&nbsp;km² (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].<ref>Tsentr dickoy prirody</ref> ==Teorija zapovednosti== Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači "stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''". Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]]. Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.<ref>Shtilmark (2003) p.2.</ref> Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].<ref>Weiner (2000), p.91.</ref> U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.<ref>Shtilmark (2003), pp.12-13.</ref> Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.<ref>Shtilmark (2003), pp.17-18.</ref> U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: "Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila." Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.<ref>Leopold (1968), pp.196-7.</ref> Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}} ==Historija== Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.<ref>Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.</ref> Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.<ref>Shtilmark (2003), p.25.</ref> Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}</ref><ref>Shtilmark (2003), pp.24-25.</ref> [[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.<ref>Shtilmark (2003), p.29.</ref> Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data <ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}</ref> u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].<ref>Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.</ref> Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom "O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova", koji je Lenjin potpisao 1921.<ref>Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.</ref> Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća. Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,<ref>Weiner (2000), p. 251.</ref>, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&nbsp;km² u periodu 1986–95.<ref>Shtilmark (2003), p.206.</ref> U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u "komercijalne i istraživačke" institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.<ref>Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.</ref> Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}</ref> u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].<ref>Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.</ref> Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. >Shtilmark (2003), p.&nbsp;137.</ref> Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju. ==Zaštićena okolina== [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]] Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu: * '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]]) * '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća) * '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste) * '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu). Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije. S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]]. ==Upravljanje i korištenje== Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.<ref>Shtilmark (2003), p.71.</ref> Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.<ref>Shtilmark (2003), p.67.</ref> Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja. Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.<ref>Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.</ref> Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.<ref>Filonov & Nukhimovskaya (1990).</ref> Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega. ==Međunarodni značaj sistema zapovednika== [[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].<ref>Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.</ref> Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.<ref>Kokorin et al.</ref> ==Lista prirodnih rezervata u Rusiji== {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="width:98%" !scope="col" |Ime !scope="col" class="unsortable"|Slika !scope="col" |Lokacija !scope="col" |Website !scope="col" |Područje !scope="col" |Godina !scope="col" |Opis |- !scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]] | [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский] | 881238 ha | 1932 | [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] "[[Zlatne planine Altaja]]".<ref name="parksite-Altai">{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Altai">{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]] | [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский] | 66816 ha | 1919. | Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].<ref name="parksite-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]] | [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]] | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-azas.ru/ Азас] | 300390 ha | 1985. | Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.<ref name="parksite-Azas">{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Azas">{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]] | [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский] | 165724 ha | 1968. | Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].<ref name="parksite-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]] | [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]] | [[Irkutska oblast]] <br /><small>{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский] | 660000 ha | 1986. | Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&nbsp;km.<ref name="parksite-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]] | [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский] | 366868 ha | 1916. | Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].<ref name="parksite-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]] | [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.basegi.ru/ Басеги] | 37935 ha | 1982. | Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.<ref name="parksite-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]] | [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]] | [[Baškortostan]] <br /><small>{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский] | 49609 ha | 1930. | Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.<ref name="parksite-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]] | [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]] | [[Jevrejska autonomna oblast]] <br /><small>{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак] | 91375 ha | 1997. | Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.<ref name="parksite-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]] | [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]] | [[Belgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье] | 2131 ha | 1935. | Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.<ref name="parksite-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]] | [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский] | 18780 ha | 1997. | Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].<re]].<ref name="parksite-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]] | [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский] | 103000 ha | 1997. | Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.<ref name="parksite-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]] | [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский] | 45439 ha | 1963. | Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.<ref name="zap-Kekhtsirsky">{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]] | [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]] | [[Khabarovsk Krai]] <br /><small>{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский] | 267380 ha | 1994. | Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.<ref name="parksite-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]] | [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]] | [[Brjanska oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес] | 12186 ha | 1987. | Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.<ref name="parksite-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]] | [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapbureya.ru/ Буреинский] | 358444 ha | 1987. | Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].<ref name="parksite-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]] | [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]] | [[Krasnodarski kraj]] <br /><small>{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова] | 280335 ha | 1924. | Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.<ref name="parksite-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]] | [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]] | [[Kursk Oblast]] <br /><small>{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj] | 5287 ha | 1935 | Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].<ref name="parksite-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]] | [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]] | [[Tverska oblast]] <br /><small>{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj] | 24447 ha | 1931. | Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.<ref name="parksite-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]] | [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/ |date=16. 10. 2016 }} | 1021469 ha | 1985. | Rezervat "Centralnosibirski" je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].<ref name="parksite-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=16. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].<ref>{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]] | [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]] | [[Republika Kalmikija]] <br /><small>{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje] | 121901 ha | 1990. | (Na ruskom, "Crne zemlje"). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.<ref name="parksite-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]] | [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]] | [[Dagestan]] <br /><small>{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }} | 19061 ha | 1987. | Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.<ref name="parksite-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]] | [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}</small> | Park:<br />[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] | 64316 ha | 1978. | Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.<ref name="parksite-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]] | [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]] | [[Vologdska oblast]] <br /><small>{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski] | 11267 ha | 1945. | Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.<ref name="parksite-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]] | [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]] | [[Čitanska oblast]] <br /><small>{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }} | 44752 ha | 1987. | Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.<ref name="parksite-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]] | [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]] | [[Sverdlovska oblast]] <br /><small>{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez kinski kamen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen] | 78192 ha | 1991. | Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.<ref name="parksite-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]] | [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }} | 238088 ha | 1992 | East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.<ref name="parksite-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]] | [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug (mapa)]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski] | 859956 ha | 1990. | Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.<ref>"Dzhugdzursky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Dzhugdzursky">{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]] | [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]] | [[Čeljabinska oblast]] <br /><small>{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[Istočno-Uralski] | 16600 ha | 1968. | Državni "radijacijski rezervat", smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.<ref name="parksite-East Ural">"East Ural (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-East Ural">"East Ural (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]] | [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]] | [[Ingušetija]] <br /><small>{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }} | 5970 ha | 2000. | Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.<ref name="parksite-Erzi">{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Erzi">"Erzi (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]] | [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]] | [[Lipecka oblast]] <br /><small>{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора] | 231 ha | 1925. | Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.<ref name="parksite-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]] | [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический] | 4169222 ha | 1993. | Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.<ref name="parksite-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]] | | [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] <br /><small>{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский] | 878174 ha | 1996. | Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.<ref name="parksite-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]] | [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]] | [[Chelyabinsk Oblast]] <br /><small>{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский] | 34380 ha | 1920. | Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.<ref name="parksite-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]] | [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]] | [[Kabardino-Balkarska Republika]] <br /><small>{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski] | 82507 ha | 1976. | Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati "Bezengijski zid" koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.<ref name="parksite-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]] | [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]] | [[Kaluška oblast]] <br /><small>{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik] | 18533 ha | 1992. | Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.<ref name="parksite-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]] | [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša] | 70530 ha | 1932. Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].<ref name="parksite-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]] | [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.katunskiy.ru/ Katunski] | 150079 ha | 1991. | Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine "Zlatne planine Altaja".<ref name="parksite-Katun">{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Katun">{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']] | [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad] | 17900 ha | 1925. | Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&nbsp;km.<ref name="parksite-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]] | [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]] | [[Nižnjenovgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski] | 46940 ha | 1993. | Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].<ref name="parksite-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]] | [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski] | 43679 ha | 1990. | Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.<ref name="parksite-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]] | [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]] | [[Khakassia]] <br /><small>{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija]{{Mrtav link}} | 267483 ha | 1999. | Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.<ref name="parksite-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]] | [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]] | [[Amur Oblast]] <br /><small>{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khingan.ru/ Hinganski] | 93995 ha | 1963. | Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.<ref name="parksite-Khingan">"Khingan (Official Reserve Website)" (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Khingan">{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]] | [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]] | [[Voronješka oblast]] <br /><small>{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский] | 16178 ha | 1935. | Teritorija se proteže 50&nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.<ref name="parksite-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]] | [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 10880 ha | 1931 | Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.<ref name="parksite-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]] | [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]] | [[Kostroma Oblast]] <br /><small>{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес] | 58940 ha | 2006. | Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.<ref name="parksite-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref><ref name="zap-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]] | [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.komandorsky.ru/ Командорский] | 3648679 ha | 1993 | Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].<ref name="parksite-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]] | [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]] | [[Habarovsk kraj]] <br /><small>{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Комсомольский] | 64278 ha | 1963 | Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Komsomolsk">"Komsomolsk (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Komsomolsk">{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]] | [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] | 327106 ha | 1995. Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.<ref name="parksite-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]] | [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }} | 47569 ha | 1983 | Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.<ref name="parksite-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]] | [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]] | [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] <br /><small>{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий] | 1142134 ha | 1967 | Opisan kao "Zemlja vatre i leda", rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji ("Dolina gejzira"<ref name="parksite-Kronotski">{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name=".<zap-Kronotski">{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]] | [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]] | [[Sakhalin Oblast]] <br /><small>{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский] | 65364 ha | 1984. | Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.<ref name="parksite-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]] | [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]] | [[Oblast Kemerovo]] <br /><small>{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау] | 401811.7447 ha | 1989. | | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.<ref name="parksite-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]] | [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski] | 278436 ha | 1957. | Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.<ref name="parksite-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]] | [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский] | 120989 ha | 1957. | Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]] | [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 1433000 ha | 1985. | Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.<ref name="parksite-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]] | [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]] | [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва] | 225562 ha | 1976 | The reserve "Malaya Sosva" is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.<ref name="parksite-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]] | [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]] | [[Magadan Oblast]] <br /><small>{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.magterra.ru/ Магаданский] | 883817 ha | 1982. | Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.<ref name="parksite-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]] | [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] | [[Mordovija]] <br /><small>{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }} | 32148 ha | 1935. | Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].<ref name="parksite-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]] | [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]] | [[Nenetski Autonomni Okrug]] <br /><small>{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий] | 313400 ha | 1997. | Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].<ref name="parksite-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]] | [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]] | [[Lenjingradska oblast]] <br /><small>{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский] | 42390 ha | 1980 | Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.<ref name="parksite-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]] | [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 211168 ha | 1998. | Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.<ref name="parksite-Nora">{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nora">{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]] | [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]] | [[Sjeverna Osetija-Alanija]] <br /><small>{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }} | 29000 ha | 1967. | Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.<ref name="parksite-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]] | [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]] | [[Kirovska Oblast]] <br /><small>{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://nurgush.org/ Нургуш] | 23449.7 ha | 1994. | Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.<ref name="parksite-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]] | [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]] | [[Rjazanska oblast]] <br /><small>{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://oksky-reserve.ru/ Окский] | 55722 ha | 1935. | Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.<ref name="parksite-Oka">{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Oka">{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]] | [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }} | 847102 ha | 1984. | Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).<ref name="parksite-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]] | [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]] | [[Orenburška oblast]] <br/><small>{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский] | 21653 ha | 1988. | Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.<ref name="parksite-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]] | [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]] | [[Murmanska Oblast]] <br /><small>{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик] | 14727 ha | 1992. | Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.<ref name="parksite-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]] | [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]] | [[Komi Republic]] <br /><small>{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }} | 721322 ha | 1930. | U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.<ref name="parksite-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]] | [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]] | [[Arhangelska Oblast]] <br /><small>{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }} | 51522 ha | 1974. | Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.<ref name="parksite-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]] | [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]] | [[Pskovska oblast]]]] <br /><small>{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://polistovsky.ru/ Полистовский] | 36026 ha | 1994. | Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.<ref name="parksite-Polistovsky">"Polistovsky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Polistovsky">{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]] | [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]] | [[Sahalinska Oblast]] <br /><small>{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский] | 56695 ha | 1988. | Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.<ref name="parksite-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]] | [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]] | [[Penza Oblast]] <br /><small>{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] | 8373 ha | 1989. | Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.<ref name="parksite-Pribolshky Les">{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Pribolshky Les">"Pribolshky Les (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]] | [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]] | [[Moskovska Oblast]] <br /><small>{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный] | 4945 ha | 1945. Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.<ref name="parksite-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]] | | [[Čuvaška Republika]] <br /><small>{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }} | 9150.4 ha | 1995. | Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)<ref name="parksite-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]] | [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский] | 1887251 ha | 1988. | Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.<ref name="parksite-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]] | [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]] | [[Novgorod Oblast]] <br /><small>{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://rdeysky.org/ Рдейский] | 36922 ha | 1994. | Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.<ref name="parksite-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]] | [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]] | [[Rostovska Oblast]] <br /><small>{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский] | 9465 ha | 1995. | Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.<ref name="parksite-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]] | [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]] | [[Krasnoajarski kral]] <br /><small>{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский] | 390368 ha | 1976. | Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.<ref name="parksite-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224103813/http://www.zapoved.ru/catalog/82|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]] | [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]] | [[Orenburška Oblast]] <br /><small>{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау] | 6726 ha | 2014. | Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.<ref name="parksite-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]] | [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]] | [[Bashkortostan]] <br /><small>{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} | 22531 ha | 2014. | Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.<ref name="parksite-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]] | [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }} | 401428 ha | 1935. | Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].<ref name="parksite-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]] | [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]] | [[Chita Oblast]] <br /><small>{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://sokhondo.ru/ Сохондинский] | 210985 ha | 1973. | Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.<ref name="parksite-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]] | [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]] | [[Baškortostan]]] <br /><small>{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский] | 252800 ha | 1979. | [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.<ref name="parksite-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]] | [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский] | 1781928 ha | 1979. | Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.<ref name="parksite-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428070235/http://zapoved.ru/catalog/87|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]] | [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]] | [[Karachay-Cherkess Republic]] <br /><small>{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://teberda.org.ru/ Тебердинский] | 84996 ha | 1936. | Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).<ref name="parksite-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204184740/http://www.zapoved.ru/catalog/88/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]] | [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://tigirek.ru// Тигирекский] | 40693 ha | 1999. | Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.<ref name="parksite-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]] | [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский] | 296562 ha | 1995. | Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.<ref name="parksite-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]] | | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина] | 323198.4 ha | 1993. | Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.<ref name="parksite-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]] | [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]] | [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский] | 631308 ha | 1986. | Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.<ref name="parksite-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]] | [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский] | 40432 ha | 1932. | Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.<ref name="parksite-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]] | [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vishersky.ru/ Вишерский] | 241200 ha | 1991. | Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.<ref name="parksite-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]] | [[Slika:Гора "Старик-камень".jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] <br /><small>{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://visimskiy.ru/ Висимский] | 33487 ha | 1971. | Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.<ref name="parksite-Visim">{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Visim">{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]] | [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]] | [[Irkutsk Oblast]] <br /><small>{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }} | 585021 ha | Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] <ref name="parksite-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]] | [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]] | [[Tatarstan]] <br /><small>{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }} | 10091 ha | 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.<ref name="parksite-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]] | [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]] | [[Voronezh Oblast]] <br /><small>{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский] | 31053 ha | 1927. | Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.<ref name="parksite-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]] | [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]] | [[Tambovska Oblast]] <br /><small>{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }} | 10819 ha | 1994. | Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.<ref name="parksite-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]] | [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]] | [[Autonomni okrug Čukotka]] <br /><small>{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля] | 2225650 ha | 1976 | Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&nbsp;km (16 milja).<ref name="parksite-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]] | [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]] | [[Republika Mari El]] <br /><small>{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ugansky.ru/ Юганский] | 648636 ha | 1982. | U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).<ref name="parksite-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]] | [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Зейский] | 99390 ha | 1963. | Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.<ref name="parksite-Zeya">"Zeya (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Zeya">{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]] | [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik Zhiguli]] | [[Samarska oblast]] <br /><small>{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина] | 23157 ha | 1966. | Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.<ref name="parksite-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |} == Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji == === Rezervati biosfere === Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].<ref>{{Cite web|title=Europe & North America &#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}</ref> ===Mjesta svjetske baštine=== Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]: * [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja); * [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči); * [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije); * [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja); * [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode); * [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa); * [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»); * [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura); * [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel). Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine. ==Također pogledajte== * [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]] {{Portal|Ekologija|Rusija}} ==Reference== {{Reflist|30em}} ===Napomene=== {{Notelist}} ===Izvori=== * Filonov, K.P. & Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}. * Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. & Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}. * Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}. * Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}. * Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}. * Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}. * Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}. * Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation & Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}. * [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under "Russian Protected Areas," at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Nature reserves in Russia}} * [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.'' * {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''. * {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.'' * [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: "Russia's Zapovednik System Reaches Out."] {{Webarchive|url=https://archive.today/20041221213521/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=21. 12. 2004 }} * [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: "Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok."] * {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }} {{Ruski zapovednici}} {{Authority control}} [[Kategorija:Zapovednik| ]] [[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]] [[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]] [[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]] [[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]] [[Kategorija:Rezervati prirode]] [[ru:Заповедник]] enxfhptk2qhcunjj9cybtbvujwqw7rq 0 527925 3843123 3820370 2026-05-10T08:55:00Z AnToni 2325 /* Reference */ 3843123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Galina Višnjevska | slika = Vishnevskaya-Sh._G._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2363.jpg | puno ime = Galina Sergejevna Višnjevska | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|02|10}} | mjesto rođenja = [[Semej|Semipalatinsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''19.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''33.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''51''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 11. 2025. }} '''Galina Višnjevska-Šeporenko''', ({{jez-kk|Галина Сергеевна Вишневская-Шепоренко}}) rođena 10. februara 1984. u [[Semej|Semipalatinsk]]u (danas Semej), [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]), kao Galina Višnjevska, ({{jez-kk|Галина Сергеевна Вишневская}}) je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|PojedGalinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|40]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|64]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|11]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|44]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|52]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|52]] | | |} Galina Višnjevska je tri puta nastupila na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] Najbolji joj je rezultat bilo 20-o mjesto na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|utrci potjera na 12,5&nbsp;km]], kada je s 2:30.6&nbsp;min zaostatka i jednim promašajem bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|njemačke]] biatlonke [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]], kada je s [[Jelena Hrustaljova|Jelenom Hrustaljovom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Marina Lebjedjeva|Marinom Lebjedjevom]] osvojila jedanesto mjesto iza [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske štafete]] u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (žene)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|86]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|12]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|68]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|66]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|22]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|73]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|17]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|53]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|23]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|86]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|86]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|23]] | |} Višnjevska je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:31.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]], koje je osvojila s [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]], [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Višnjevska u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni 2011/12.]] Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] === Azijske igre === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|PojedGalinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|1999}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 1999.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – 15 km|4]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – 7,5 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 1999 – štafeta (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2003}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – 7,5 km|4]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (žene)|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (žene)|3]] |} --> {{clear}} == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|840}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Višnjevska-Šeporenko, Galina}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Semej]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l2rcwwdouy2hnzefowpw1r7ssoda3ug 0 529795 3842828 3792395 2026-05-09T12:46:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842828 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 120px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2004|11|01}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija | nadležnost = Rješavanje po žalbama u postupcima javnih nabavki | status = Aktivna | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|31|N|18|25|04|E|display=inline,title}} | adresa = Maršala Tita 9a, 71000 Sarajevo | prazna_oznaka1 = Regionalne podružnice | prazni_podaci1 = [[Banja Luka]], [[Mostar]] | prazna_oznaka2 = Pravna zaštita | prazni_podaci2 = Drugostepeni organ u javnim nabavkama | slogan = | zaposleni = cca. 35 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 2,1 miliona KM (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = Marko Kolobarić (predsjedavajući) | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine]] | veb-sajt = {{URL|https://www.urz.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine''' (URŽ) je institucija na nivou države nadležna za pružanje pravne zaštite u postupcima javnih nabavki. URŽ djeluje kao drugostepeni organ koji rješava sporove između ponuđača i ugovornih organa, donoseći odluke o zakonitosti tenderskih procedura.<ref name="zakon">"Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine", Službeni glasnik BiH, br. 39/14 i 59/22.</ref> == Historija == Ured je osnovan 2004. usvajanjem prvog državnog Zakona o javnim nabavkama. Njegovo uspostavljanje bilo je ključno za uvođenje evropskih standarda u kontroli trošenja javnih sredstava. Od osnivanja do danas, URŽ je prešao put od jednog centralnog ureda do decentralizovane strukture koja pokriva cijelu teritoriju BiH, čime je ubrzan proces rješavanja žalbi koji je ranije bio usko grlo za velike infrastrukturne projekte.<ref name="o_nama">[https://www.urz.gov.ba/bs/o-nama/historijat Historijat URŽ BiH]{{Mrtav link}}, urz.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti == URŽ ima ovlaštenja da interveniše u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke ako se utvrdi povreda zakona. Glavne nadležnosti su:<ref name="nadleznost">Član 92. Zakona o javnim nabavkama BiH.</ref> * Rješavanje po žalbama: Donošenje odluka o osnovanosti prigovora ponuđača na tendersku dokumentaciju ili odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača. * Poništavanje postupka: Ured može djelimično ili potpuno poništiti postupak javne nabavke ako utvrdi bitne povrede zakona. * Nalaganje ispravki: Nalaženje ugovornom organu (npr. ministarstvu ili javnom preduzeću) da ispravi nepravilnosti u dokumentaciji. * Kaznene odredbe: Izricanje novčanih kazni ugovornim organima koji ne postupaju po odlukama Ureda. == Organizaciona struktura == Članove URŽ-a imenuje [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] na period od pet godina. Zbog specifičnog uređenja BiH, Ured funkcioniše kroz tri organizacione jedinice:<ref name="struktura">[https://www.urz.gov.ba/bs/o-nama/organizaciona-struktura Organizacijska shema]{{Mrtav link}}, urz.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> # Sjedište u Sarajevu: Nadležno za žalbe čija je vrijednost nabavke iznad 800.000 KM, kao i za sve nabavke državnih institucija i Brčko distrikta. # Filijala u Banjoj Luci: Nadležna za žalbe čija je vrijednost do 800.000 KM za ugovorne organe sa sjedištem u Republici Srpskoj. # Filijala u Mostaru: Nadležna za žalbe čija je vrijednost do 800.000 KM za ugovorne organe sa sjedištem u Federaciji BiH. == Pravni učinak odluka == Odluke URŽ-a su konačne i obavezujuće u upravnom postupku. Protiv odluke Ureda nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]]. Pokretanje žalbenog postupka pred URŽ-om automatski suspenduje postupak javne nabavke, što sprječava potpisivanje ugovora dok se spor ne riješi.<ref name="ucin">Odluke i pravna zaštita, Vodič kroz javne nabavke u BiH.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.urz.gov.ba/ Službena stranica Ureda za razmatranje žalbi BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] dxyr3shvfoyybe0g8g777eoeinyos0k 0 530088 3843118 3805088 2026-05-10T08:44:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Čileanska antarktička teritorija | izvorno_ime = Territorio Chileno Antártico | vrsta_teritorije = <!--Vrsta teritorije, npr: Entitet, Kanton, Savezna država i sl.--> | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = | zastava = Flag_of_Magallanes_y_la_Antártica_Chilena,_Chile.svg | grb = Escudo_de_la_comuna_de_Antártica.svg | uzrečica = | himna = | karta = Antarctica,_Chile_territorial_claim.svg | opis_karte = Položaj Čileanskog Antarktika na karti | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Čile}} | podjela_vrsta2 = [[Regije Čilea|Regija]] | podjela_ime2 = [[Regija Magallanes|Magallanes]] | podjela_vrsta3 = [[Provincije Čilea|Provincija]] | podjela_ime3 = [[Antartica Chilena]] | podjela_vrsta4 = [[Općine Čilea|Općina]] | podjela_ime4 = [[Antártica (općina)|Antártica]] | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = [[Villa Las Estrellas]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|62|12|02|S|58|57|55|E}} | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Španski jezik]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = Proglašeno čileanskom teritorijom | događaj_datum1 = {{Početni datum i godine|1940|11|06}} | događaj2 = Službena objava pripojenja | događaj_datum2 = {{Početni datum i godine|1953|06|21}} | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 1.250.257 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Čileanski pezo]] | vremenska_zona = [[UTC-03:00]] | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = http://www.inach.cl/ | danas_dio = | komentar = }} '''Čileanska antarktička teritorija''' ({{jez-es|Territorio Chileno Antártico}}) dio je [[Antarktik]]a koji je Čile proglasio svojim 6. novembra 1940, a čije su granice definisane 21. juna 1955.<ref name=antarticachilena>{{cite web|url=http://www.leychile.cl/Navegar?idNorma=1017683&idVersion=1955-06-21|title=Fija Territorio Chileno Antártico | publisher= Biblioteca del Congreso Nacional de Chile |access-date=26. 6. 2024|language=es}}</ref> Ovi su zahtjevi međunarodno suspendovani [[Antarktički ugovor|Antarktičkim ugovorom]]. == Geografija == Teritorija se proteže od 53° do 90° zapadne geografske dužine. Područje između 20° i 80° zapadne geografske dužine također polaže pravo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a sektor između 25° i 74° zapadne geografske dužine također polaže pravo Argentina. Središnji teritorij na koji polaže pravo Čile, posebno [[Antarktičko poluostrvo]], koji tvori nastavak [[Andi|andske]] kopnene mase na južnom kontinentu i nalazi se otprilike 1000&nbsp;km od [[Rt Horn|Rta Horn]], najjužnije tačke [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koji pripada Čileu, također se nalazi unutar teritorija koje polažu pravo [[Argentinska antarktička teritorija|Argentinska]] i [[Britanska antarktička teritorija]]. Čileanska antarktička teritorija pokriva površinu od 1.250.257&nbsp;km². Debljina leda koji prekriva kopno može premašiti 1.200&nbsp;m u nekim područjima u unutrašnjosti kontinenta, a opseg morskog leda dramatično varira ovisno o godišnjim dobima. Nalazi se pretežno u [[Zapadni Antarktik|Zapadnom Antarktiku]], koji uključuje Antarktički poluotok. Kralješnicu ovog poluotoka čine planine [[Antartandes]],<ref>{{cite web |last1=Dalziel |first1=I. W. D. |title=Circum-Pacific Orogenic Processes: A view from the Andes and the Antarctandes |url=http://archives.datapages.com/data/meta/circ_pac/0012/0013_f_firstpage.pdf |publisher=Circum-Pacific Council for Energy and Mineral Resources |archive-url=https://web.archive.org/web/20210712191413/https://archives.datapages.com/data/meta/circ_pac/0012/0013_f_firstpage.pdf |archive-date=12. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> koje su nastavak Anda. [[Mount Hope]] je najviša planina u Antartandama, koja doseže 3.239&nbsp;m. Antartandes jasno razlikuju tri geografska područja u O'Higginsovoj zemlji: zapadnu padinu, središnju visoravan i istočnu padinu. Jugozapadno od Antarktičkog poluotoka, unutar zemlje koju Čile polaže pravo, nalaze se najviši vrhovi antarktičkog kontinenta, dio Sentinelskog gorja, uključujući [[Vinsonov masiv]] na 4897&nbsp;m, [[Mount Tyree]] na 4852&nbsp;m i [[Mount Shinn]] na 4800&nbsp;m visine. Na teritoriju koji polaže pravo nalazi se subglacijalno jezero, Jezero [[CECs]],<ref>{{cite web | title = CECs scientists discover a new subglacial lake in West Antarctica | url = http://www.cecs.cl/website/index.php/en/menu-noticias/1092-cientificos-del-cecs-descubren-nuevo-lago-subglacial-en-la-antartica-occidental | publisher = Centro de Estudios Científicos }}{{Mrtav link}}</ref> koje su u januaru 2014. otkrili znanstvenici Centra za znanstvena istraživanja sa sjedištem u Valdiviji u Čileu, a potvrđeno je u maju 2015. objavom njegovog postojanja u časopisu [[Geophysical Research Letters]].<ref>{{cite journal |last1= Rivera |first1= Andrés |last2= Uribe |first2= José |last3= Zamora |first3= Rodrigo |last4= Oberreuter |first4= Jonathan |date= 28. 5. 2015 |title= Subglacial Lake CECs: Discovery and in situ survey of a privileged research site in West Antarctica |journal= Geophysical Research Letters |volume= 42 |issue= 10 |pages= 3944–3953 |doi= 10.1002/2015gl063390|doi-access= |bibcode= 2015GeoRL..42.3944R |hdl= 10533/147771 |hdl-access= free }}</ref> Jezero ima procijenjenu površinu od 18&nbsp;km², leži 2,6&nbsp;km duboko ispod leda i nalazi se u tampon zoni tri glavna ledenjaka, u području označenom kao područje s niskim poremećajima, gdje kretanje leda gotovo da i ne postoji. Postoji hipoteza da bi u njemu mogao postojati život; on bi se razvio u uvjetima ekstremne izolacije, a jezero je zatvoreno u kapsuli. == Historija == Čile temelji svoje zahtjeve na historijskom kontinuitetu (pravni slijed španjolskih zahtjeva koji datiraju još od [[Ugovor iz Tordesillasa|Ugovora iz Tordesillasa]]), svom položaju granične države, administrativnim i infrastrukturnim objektima koje je uspostavio u regiji i znanstvenim dokazima da su antarktički kopneni masiv i ledenjaci poznati u Čileu kao [[Antarktičko poluostrvo|poluotok O'Higgins]] geološki nastavak Anda. Vrhovnim dekretom br. 1747 od 6. novembra 1940. Čile je proglasio svoje zahtjeve na definirani antarktički sektor. Stupanjem na snagu Ugovora o Antarktiku 23. juna 1961, isticanje tih zahtjeva privremeno je obustavljeno. Dana 11. maja 1961. proglašena je općina La Antártica, u regiji Magallanes. Teritorija je administrativno pod jurisdikcijom regije [[Regija Magallanes|Magallanes]] (XII), sa sjedištem u [[Punta Arenas]]u. Čile upravlja s nekoliko [[svjetionik]]a i poštanskih ureda u poštanskom okrugu Punta Arenas unutar antarktičkog teritorija. Čileanske zračne snage također održavaju zračnu bazu na [[Ostrvo kralja Đorđa (Južna Šetlandska ostrva)|Ostrvu kralja Đorđa]]. == Vidi također == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Chilean Antarctic Territory|Čileanski Antarktik}} {{Antarktik}} {{Teritorijalne pretenzije na Antarktiku}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Čileanska antarktička teritorija|*]] [[Kategorija:Teritorije Antarktika]] [[Kategorija:Čile na Antarktiku]] [[Kategorija:Regije Antarktika]] [[Kategorija:Teritorijalne pretenzije na Antarktiku]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1940.]] [[Kategorija:Regija Magallanes]] ch6l55rzy4gqwqbmox6u0p41d8eu5gm 0 530277 3843061 3835830 2026-05-10T02:54:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843061 wikitext text/x-wiki Kao [[kontinent]] bez jedinstvenog upravljačkog tijela, [[Antarktik]] nema svoju zvaničnu [[Zastava|zastavu]]. Ipak, tokom vremena je kreirano nekoliko prijedloga s ciljem predstavljanja ovog kontinenta. Ovo treba razlikovati od zastava koje se generalno vijore na Antarktici, a koje uključuju zastave nacionalnih misija i istraživačkih stanica na kontinentu. == Dizajni zastava == Od 1970-ih godina predloženi su brojni dizajni kao moguća zastava Antarktike.<ref name="Kaye-2003">{{Cite journal|last=Kaye|first=Edward|date=27. 7. 2003|title=Flags Over Antarctica|url=http://internationalcongressesofvexillology-proceedingsandreports.yolasite.com/resources/20th-Stockholm/ICV20%20Kaye-E-.pdf|journal=Proceedings of the International Congress of Vexillology|volume=XX|pages=389–401|via=Nordic Flag Society}}</ref> === Bijela zastava (1929) === [[Datoteka:White_Flag_of_Antarctica_RMG_L0129.tiff|mini|Originalna zastava koju je vijorio ''Discovery'', čuva se u Kraljevskim muzejima [[Greenwich]]a.]] Godine 1929. članovi Britansko-australijsko-novozelandske antarktičke istraživačke ekspedicije na brodu RRS Discovery koristili su bijelo pamučno platno kako bi improvizirali zastavu pristojnosti za Antarktik, koja tada (kao ni danas) nije imala zvaničnu zastavu. Ovaj barjak danas se čuva u [[Nacionalni pomorski muzej u Londonu|Nacionalnom pomorskom muzeju u Londonu]]. Bijela zastava korištena je za predstavljanje Antarktika u najmanje dvije prilike tokom putovanja ka kontinentu. Dana 1. augusta 1929., list [[The Times]] zabilježio je da je „brod vijorio zastavu Union Jack na pramcu, bijelu antarktičku zastavu na glavnom jarbolu te australijsku zastavu na krmi.“<ref>{{Cite web|url=https://collections.rmg.co.uk/collections/objects/895.html#:~:text=White%20Flag%20of%20Antarctica%20flown,no%20flag%20of%20its%20own.|title=White Flag of Antarctica - National Maritime Museum|website=collections.rmg.co.uk|access-date=26. 10. 2020}}</ref><ref>{{Cite book|last=Savours|first=Ann|url=https://books.google.com/books?id=RrvgAwAAQBAJ&dq=The+ship+was+flying+the+Union+Jack+at+her+forepeak%2C+the+white+Antarctic+flag+at+the+foremast%2C+and+the+Australian+flag+at+the+stern&pg=PA132|title=The Voyages of the Discovery: An Illustrated History of Scott's Ship|date=4. 4. 2013|publisher=Seaforth Publishing|isbn=978-1-84832-702-3|language=en}}</ref> === Prijedlog Whitney Smitha (1978) === [[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Whitney_Smith).svg|mini|Prijedlog Whitney Smitha]] Veksilolog Whitney Smith predstavio je 1978., na godišnjem sastanku Sjevernoameričkog veksilološkog udruženja (NAVA), narandžastu zastavu s bijelim [[simbol]]om uz koplje. Slovo „A“ označava Antarktik, polulopta predstavlja područje južno od [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]], dok [[Ruka|ruke]] simboliziraju ljudsku zaštitu okoliša. Zbog dobre vidljivosti odabrao je međunarodnu narandžastu boju, koja se često koristi u [[Avijacija|vazduhoplovnoj]] industriji kako bi se objekti istakli u okolini.<ref name="Kaye-2003"/> Jarko narandžasta boja izabrana je i zbog svoje rijetkosti među nacionalnim zastavama, budući da nijedna država s aktivnom istraživačkom bazom na Antarktiku ne koristi narandžastu boju na svojoj zastavi. Elementi dizajna smješteni su uz koplje kako bi ostali vidljivi čak i ako bi zastava bila oštećena snažnim antarktičkim [[Vjetar|vjetrovima]].<ref>{{Cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!smith.html|title=Antarctica — Whitney Smith proposal|website=www.crwflags.com|access-date=12. 1. 2023}}</ref> === Prijedlog Graham Bartrama (1996) === [[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Graham_Bartram).svg|mini|Prijedlog Graham Bartrama]] Graham Bartram, glavni veksilolog britanske organizacije Flag Institute, dizajnirao je 1996. još jedan prijedlog za program "3D Atlas" koji je razvila kompanija The MultiMedia Corporation, a objavila Electronic Arts.<ref>{{Cite web|url=https://obscuritory.com/music/music-highlight-electronic-arts-3d-atlas/|title=Music Highlight: Electronic Arts 3D Atlas|last=Salvador|first=Phil|date=3. 6. 2015|website=The Obscuritory|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}</ref> Kao uzor uzeo je zastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] te je odabrao bijelu [[Karta|mapu]] kontinenta na plavoj pozadini kako bi simbolizirao neutralnost. Zastava je inspirisana [[amblem]]om Sistema Antarktičkog ugovora.<ref name="Dumont-Le Cornec-2020">{{Cite book|last=Dumont-Le Cornec|first=Elisabeth|url=https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|title=The World Encyclopedia of Flags: Banners and Ensigns|date=2020|publisher=Firefly Books|isbn=978-0-2281-0258-8|pages=154|language=en|quote=...One flag was designed by Graham Bartram and is very similar to the flag of the Antarctic Treaty, and the other is by Whitney Smith... Neither of these flags has ever been flown on the territories governed by the treaty.|access-date=19. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143746/https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|archive-date=1. 10. 2023|url-status=dead}}</ref> Veksilolog Ted Kaye dao je odštampati Bartramov dizajn i ponio ga sa sobom na krstarenje Antarktikom. Na Kayeov zahtjev, zastava se vijorila u brazilskoj bazi Comandante Ferraz i u britanskom muzeju u [[Port Lockroy]]u.<ref name="Kaye-2003"/> Od 2015. godine Bartramov dizajn koristi se na većini podržanih platformi kao emoji „Zastava Antarktike“, implementiran putem niza regionalnih indikatorskih simbola AQ.<ref name="Emojipedia">{{cite web|url=https://emojipedia.org/flag-for-antarctica/|title=Flag for Antarctica Emoji|publisher=Emojipedia|access-date=13. 12. 2017}}</ref> ==== Redizajn ==== U ažuriranju svog dizajna iz 2024., Bartram je uveo izmjene na zastavi s ciljem podizanja svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava kontinent, s posebnim fokusom na problem zagađenja [[Mikroplastika|mikroplastikom]]. Ova inicijativa nastoji istaknuti prisutnost mikroplastike na Antarktiku, skrećući globalnu pažnju na njen utjecaj na divlji svijet i [[ekosistem]]e, te zagovarajući međunarodne napore u rješavanju ovog gorućeg problema.<ref>{{Cite web|url=http://antarcticaflagredesigned.org/|title=Antarctica Flag Redesigned|website=Antarctica Flag Redesigned|access-date=20. 3. 2024}}</ref> === Prijedlog "True South" (2018) === [[Datoteka:True_South_Antarctic_Flag.svg|desno|mini|Prijedlog "True South"]] Prijedlog "True South" osmislio je Evan Townsend 2018. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.dezeen.com/2021/04/29/antarctica-true-south-flag-design-evan-townsend/|title=Antarctica's first flag gives the uninhabited continent a voice in the climate crisis|date=29. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://oceanwide-expeditions.com/blog/true-south-a-new-flag-for-a-global-antarctica|title=True South: A New Flag for a Global Antarctica}}</ref> Zastava ima sljedeće značenje: Horizontalne pruge tamnoplave i bijele boje predstavljaju duge dane i noći na ekstremnim [[Geografska širina|geografskim širinama]] Antarktike. U središtu se uzdiže usamljeni bijeli vrh iz polja [[snijeg]]a i [[led]]a, podsjećajući na sante, [[Planina|planine]] i ledene grebene koji oblikuju antarktički horizont. Duga sjena koju baca tvori prepoznatljiv oblik igle [[kompas]]a usmjerene ka jugu, kao počast naslijeđu istraživanja ovog kontinenta. Zajedno, dva središnja oblika stvaraju [[romb]], koji simbolizira nadu da će Antarktik i u budućnosti ostati središte mira, otkrića i saradnje za generacije koje dolaze.<ref>{{Cite web|url=https://www.truesouthflag.com/flagofantarctica|title=TRUE SOUTH {{!}} Flag of Antarctica|website=True South|language=en|access-date=8. 1. 2026}}</ref> Zastava je nazvana prema geografskom jugu, odnosno „pravom jugu“ (True South), koji se razlikuje od magnetnog juga.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/travel/article/is-antarctica-a-country-intl-hnk/index.html|title=Is Antarctica a country? The future of the world's least understood continent|date=18. 7. 2021|website=CNN|language=en|access-date=9. 8. 2022|author=Lilit Marcus}}</ref> Od svog predstavljanja, zastava je brzo stekla popularnost.<ref>{{Citation|title=Antarctica|date=2. 8. 2022|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|language=en|access-date=20. 8. 2022|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319154539/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|url-status=dead}}</ref> Usvojili su je pojedini nacionalni antarktički programi,<ref>{{Cite web|url=https://www.designweek.co.uk/issues/19-25-april-2021/antarctica-flag-design/|title=This flag has been designed to represent and protect Antarctica|last=Long|first=Molly|date=20. 4. 2021|website=Design Week|language=en-UK|access-date=9. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://wevux.com/true-south-a-new-flag-for-antarcticas-conservation0065925/|title=WeVux - Thank You|website=wevux.com|access-date=8. 1. 2026}}</ref> nevladine organizacije koje djeluju na Antarktiku i ekspedicioni timovi; vijorila se na više istraživačkih stanica širom Antarktika,<ref>{{Cite web|url=https://matadornetwork.com/read/antarcticas-new-flag-hopes-bring-attention-fragile-continent/|title=Antarctica’s New Flag Hopes to Bring Attention to This Fragile Continent|website=Matador Network|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}</ref> te je korištena na obilježju geografskog Južnog pola 2022.<ref>{{Cite web|url=https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|title=Antarctica Photo Library|website=photolibrary.usap.gov|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720142516/https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|archive-date=20. 7. 2023|url-status=dead|access-date=8. 8. 2022}}</ref> Ovu zastavu kao zastavu Antarktike koristi i CIA World Factbook.<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|title=Antarctica - Details|website=CIA world factbook|language=en|access-date=1. 10. 2025|archive-date=28. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928133834/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|url-status=dead}}</ref> == Amblem Antarktičkog ugovora == [[Datoteka:Flag_of_the_Antarctic_Treaty.svg|desno|mini|Amblem Antarktičkog ugovora]] Amblem Sistema Antarktičkog ugovora povremeno se koristi, kako zbog njegove upotrebe među članicama još od prve konsultativne sjednice 1961.,<ref>{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/ATCM1/fr/ATCM1_fr001_f.pdf|title=Antarctic treaty, first consultative meeting, 10 Jul 1961|language=fr}}</ref><ref>{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|quote=The representatives recommend their governments:...that the most prominent feature of the stamp should be the Atlantic Treaty emblem representing a map of Antarctica, which appears on the official documents of consultative meetings;|url-access=subscription}}</ref> tako i zbog činjenice da je poslužio kao inspiracija za druge slične zastave.<ref name="Dumont-Le Cornec-2020"/> Iako se porijeklo ovog dizajna može pratiti do prve verzije ugovora iz 1959.,<ref>{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/recatt/att465_e.pdf|title=Original facsimile of Antarctic Treaty, 1 December 1959}}</ref> konsultativne članice Sistema Antarktičkog ugovora zvanično su ga usvojile kao amblem tek 2002.<ref>{{Cite web|url=https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|title=The Antarctic Treaty Explained|website=British Antarctic Survey|language=en-GB|access-date=27. 10. 2020|archive-date=30. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030131321/https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|url-status=dead}}</ref> Amblem se koristi i u obliku zastave,<ref name="Antarctic Treaty database">{{Cite web|url=https://ats.aq/devAS/Meetings/Measure/289|title=Decision 2 (2002) - ATCM XXV - CEP V, Warsaw|website=Antarctic Treaty database|access-date=26. 10. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.fotw.info/flags/aq_treat.html|title=Antarctic Treaty|website=www.fotw.info|access-date=29. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/keydocs/vol_1/vol1_15_Secretariat_Headquarters_Agreement_e.pdf|title=HEADQUARTERS AGREEMENT FOR THE SECRETARIAT OF THE ANTARCTIC TREATY}}</ref> ali i u drugim formama, te se nalazi na svim zvaničnim dokumentima. Zvanično, ovaj amblem predstavlja Sistem Antarktičkog ugovora, a ne sam kontinent.<ref name="Antarctic Treaty database" /> Također, Poštanska služba [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] izdala je 1971. prigodnu [[Poštanska marka|poštansku marku]] s ovim motivom.<ref>{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|url-access=subscription}}</ref> == Također pogledati == * [[Spisak državnih zastava|Galerija zastava suverenih država]] * [[Spisak zastava zavisnih teritorija|Galerija zastava zavisnih teritorija]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!.html Antarktik] – prijedlozi za zastavu * {{YouTube|U0wTDK0VOeY|The Coolest ""Country"" Flag You Need To Know}}, video [[CGP Grey]]a na tu temu {{Antarktik}} [[Kategorija:Antarktik]] [[Kategorija:Zastave]] djh2y657cs3o1fioukgr86sbafo5qip 0 530379 3843029 3805015 2026-05-09T21:06:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija lednik | dijete = | naziv = Vojejkovljeva ledena ploča | drugi_naziv = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_alt = | karta = Antarktik | karta_širina = | karta_alt = | karta_opis = | vrsta = | lokacija = | koordinate = {{coord|66|20|S|124|38|E|region:AQ|format=dms|display=inline}} | koord_ref = | površina = 538&nbsp;km² | dužina = | širina = do 80&nbsp;km | debljina = | nadmorska_visina_max = | nadmorska_visina_min = | završetak = | status = | dodatak = }} '''Vojejkovljeva ledena ploča'''<ref>{{Cite web|url=https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=133326|title=SCAR Composite Gazetteer|website=data.aad.gov.au|access-date=14. 1. 2026}}</ref> (66°20′J 124°38′I) je [[ledena ploča]] koji okružuje obalu između [[Zaliv Paulding|zaliva Paulding]] i [[Rt Goodenough|rta Goodenough]] na [[Antarktik]]u.<ref>{{Cite web|url=http://ksng.gugik.gov.pl/pliki/wykaz_polskich_nazw_geograficznych_2019.pdf|title=Zvanični popis poljskih geografskih imena svijeta|website=ksng.gugik.gov.pl|access-date=14. 1. 2026}}</ref> Prostire se više od 130&nbsp;km od zaliva Paulding na zapadu do rta Goodenough na istoku. Širina mu je do 80&nbsp;km. Sjeveroistočno od njega nalazi se veliki jezik ledene ploče, s kojeg se periodično odlome velike sante leda. Južno od njega na obali uzdiže se Sjeverna uzvisina (do 475&nbsp;m), s koje se spuštaju mali planinski glečeri - Bell, Blair itd. Mapirala ga je Sovjetska antarktička ekspedicija (SovAE) 1958. i nazvan je po [[Aleksanadr I. Voejkovu|Aleksandru I. Voejkovu]] (1842–1916), ruskom klimatologu.<ref>{{Cite web|url=https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:5:::NO::P5_ANTAR_ID:16146|title=Antarctica Detail|website=geonames.usgs.gov|language=en-us|access-date=14. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak ledenih ploča na Antarktiku]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=133326 SCAR] - Kompozitni geografski leksikon Antarktika * [http://ksng.gugik.gov.pl/pliki/wykaz_polskich_nazw_geograficznych_2019.pdf Službeni popis poljskih geografskih imena svijeta.] Glavni ured za geodeziju i kartografiju, Komisija za standardizaciju geografskih imena izvan granica Republike Poljske (KSNG), 2019. (Pristupljeno 03.01.2022.) * [http://www.geographic.org/geographic_names/antname.php?uni=16146&fid=antgeo_125 Vojejkovljeva ledena ploča] na geographic.org * [https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-glaciology/article/triggers-of-the-disaggregation-of-voyeykov-ice-shelf-2007-wilkes-land-east-antarctica-and-its-subsequent-evolution/B27B2561263FD2E0B119F56956128272 Okidači za deagregaciju Voyeykovljevog ledenog šelfa (2007), Wilkesove zemlje, Istočnog Antarktika i njena kasnija evolucija] na Cambridge University Press {{USGS gazetteer}} {{Istočni Antarktik}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Istočni Antarktik]] [[Kategorija:Ledene ploče Antarktika]] 1pqx8embgq21pmgae9m4xmi4sios7g4 0 531363 3843106 3812322 2026-05-10T07:54:05Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3843106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – masovni start (žene) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Kina}}, [[Peking]] | datum = 18. februar 2022. | broj_učesnika = 30 | broj_zemalja = 15 | broj_ekipa = | godina = 2022 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Justine Braisaz-Bouchet]] | zlato_NOK = FRA | srebro = [[Tiril Eckhoff]] | srebro_NOK = NOR | bronza = [[Marte Olsbu Røiseland]] | bronza_NOK = NOR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – masovni start (žene)|2018.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – masovni start (žene)|2026]] }} {{Biatlon na ZOI 2022.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}} '''Takmičenje u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] u ženskoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u održalo se u biatlonskom kompleksu [[Centar za nordijsko skijanje i biatlon Kuyangshu]] u gradu [[Zhangjiakou]], [[Kineski okruzi|okrugu]] [[Chongli]], koji se nalazi u [[Kina|kineskoj]] [[Kineske pokrajine|pokrajini]] [[Hebei]] 18. februara 2022.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2122/BT/SWRL/OG__/SWMS/C73E_v1.pdf|title=Final results|website=ibu.blob.core.windows.net|date=18. 2. 2022|access-date=18. 2. 2022|archive-date=18. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220218080915/https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2122/BT/SWRL/OG__/SWMS/C73E_v1.pdf|url-status=live}}</ref> ==Pravila takmičenja== == Zemlje učesnice == == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 10 || align=left|{{sortname|Justine|Braisaz-Bouchet}} || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}} || 40:18.0 || 4 (2+1+0+1) || |- | {{silver2}} || 6 || align=left|{{sortname|Tiril|Eckhoff}} || align=left|{{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim}} || 40:33.3 || 4 (0+0+2+2) || {{sort|+0:15.3|+15.3}} |- | {{bronze3}} || 2 || align=left|{{sortname|Marte Olsbu|Røiseland}} || align=left|{{ZastavaMOK|NOR|2022|Zimskim}} || 40:52.9 || 4 (0+0+2+2) || {{sort|+0:34.9|+34.9}} |- | 4 || 13 || align=left|{{sortname|Markéta|Davidová}} || align=left|{{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim}} || 41:11.4 || 4 (1+0+1+2) || {{sort|+0:53.4|+53.4}} |- | 5 || 15 || align=left|{{sortname|Kristina|Rezcova}} || align=left|{{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}} || 41:29.0 || 6 (2+1+1+2) || +1:11.0 |- | 6 || 14 || align=left|{{sortname|Julia|Simon|dab=biatlonka}} || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}} || 41:40.6 || 6 (0+1+3+2) || +1:22.6 |- | 7 || 19 || align=left|{{sortname|Julija|Džima}} || align=left|{{ZastavaMOK|UKR|2022|Zimskim}} || 41:43.7 || 3 (1+0+2+0) || +1:25.7 |- | 8 || 25 || align=left|{{sortname|Franziska|Preuß}} || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}} || 41:44.4 || 4 (1+1+1+1) || +1:26.4 |- | 9 || 4 || align=left|{{sortname|Elvira|Öberg}} || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}} || 41:55.7 || 4 (1+0+0+3) || +1:37.7 |- | 10 || 11 || align=left|{{sortname|Hana|Sola}} || align=left|{{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim}} || 41:57.2 || 8 (2+2+1+3) || +1:39.2 |- | 11 || 8 || align=left|{{sortname|Lisa Theresa|Hauser}} || align=left|{{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim}} || 42:07.6 || 4 (0+1+1+2) || +1:49.6 |- | 12 || 7 || align=left|{{sortname|Dinara|Alimbekava}} || align=left|{{ZastavaMOK|BLR|2022|Zimskim}} || 42:19.2 || 6 (1+1+2+2) || +2:01.2 |- | 13 || 1 || align=left|{{sortname|Denise|Herrmann}} || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}} || 42:27.1 || 5 (1+1+1+2) || +2:09.1 |- | 14 || 24 || align=left|{{sortname|Katharina|Innerhofer}} || align=left|{{ZastavaMOK|AUT|2022|Zimskim}} || 42:42.7 || 6 (1+0+2+3) || +2:24.7 |- | 15 || 27 || align=left|{{sortname|Vanessa|Hinz}} || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}} || 43:12.2 || 4 (0+0+2+2) || +2:54.2 |- | 16 || 26 || align=left|{{sortname|Lena|Häcki}} || align=left|{{ZastavaMOK|SUI|2022|Zimskim}} || 43:14.2 || 9 (0+3+3+3) || +2:56.2 |- | 17 || 23 || align=left|{{sortname|JUliana|Nigmatulina}} || align=left|{{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}} || 43:14.3 || 6 (2+1+3+0) || +2:56.3 |- | 18 || 17 || align=left|{{sortname|Vanessa|Voigt}} || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2022|Zimskim}} || 43:22.7 || 6 (1+2+2+1) || +3:04.7 |- | 19 || 3 || align=left|{{sortname|Anaïs|Chevalier-Bouchet}} || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}} || 43:29.7 || 5 (2+0+2+1) || +3:11.7 |- | 20 || 30 || align=left|{{sortname|Irina|Kazakevič}} || align=left|{{ZastavaMOK|ROK|2022|Zimskim}} || 43:34.6 || 7 (1+3+2+1) || +3:16.6 |- | 21 || 16 || align=left|{{sortname|Mona|Brorsson}} || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}} || 43:37.4 || 6 (2+1+2+1) || +3:19.4 |- | 22 || 5 || align=left|{{sortname|Dorothea|Wierer}} || align=left|{{ZastavaMOK|ITA|2022|Zimskim}} || 43:41.0 || 8 (2+2+2+2) || +3:23.0 |- | 23 || 29 || align=left|{{sortname|Deedra|Irwin}} || align=left|{{ZastavaMOK|USA|2022|Zimskim}} || 43:42.1 || 6 (1+3+1+1) || +3:24.1 |- | 24 || 18 || align=left|{{sortname|Linn|Persson}} || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}} || 43:46.6 || 8 (0+2+3+3) || +3:28.6 |- | 25 || 9 || align=left|{{sortname|Hanna|Öberg}} || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2022|Zimskim}} || 44:03.2 || 7 (0+3+1+3) || +3:45.2 |- | 26 || 22 || align=left|{{sortname|Paulína|Fialková}} || align=left|{{ZastavaMOK|SVK|2022|Zimskim}} || 44:04.8 || 8 (0+3+1+4) || +3:46.8 |- | 27 || 20 || align=left|{{sortname|Monika|Hojnisz-Staręga}} || align=left|{{ZastavaMOK|POL|2022|Zimskim}} || 44:06.6 || 8 (2+3+1+2) || +3:48.6 |- | 28 || 28 || align=left|{{sortname|Lucie|Charvátová}} || align=left|{{ZastavaMOK|CZE|2022|Zimskim}} || 44:28.7 || 5 (0+2+2+1) || +4:10.7 |- | 29 || 12 || align=left|{{sortname|Anaïs|Bescond}} || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2022|Zimskim}} || 46:02.3 || 10 (0+2+3+5) || +5:44.3 |- | 30 || 21 || align=left|{{sortname|Alina|Stremous}} || align=left|{{ZastavaMOK|MDA|2022|Zimskim}} || 47:30.0 || 9 (1+2+3+3) || +7:12.0 |} == Osvojene medalje == == Napomene == {{refspisak|grupa=lower-alpha}} == Reference == {{Biatlon portal}} {{refspisak}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] m65bfscnz26q4a0o0tbo38pi013jhuw 4 531580 3842925 3839308 2026-05-09T16:50:21Z AnToni 2325 /* Članci */ 3842925 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 150 |ime_stuba1= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=148 |ime_stuba2= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=101 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=53 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=2 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=11 |ime_stuba7= Potrebno <br><small>(400)</small> |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=84 }} t5wycjyp1bmce5hgj0nnmgo0drnzykz 1 532114 3843131 3818919 2026-05-10T09:26:29Z AnToni 2325 3843131 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = | tema2 = kultura | tema3 = umjetnost | država = Srbija | država2 = | država3 = }} 97rbvih9lop22v9o2x84jaw6vjburvs 0 532613 3843108 3822573 2026-05-10T07:59:57Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3843108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kristina Rezcova | puno_ime = Kristina Leonidovna Rezcova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|04|27}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]] | država rođenja = [[Rusija]] | država = {{ZID|Rusija}} | klub = | trener = | visina = 167 | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''2''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''0''' | medalje SP = ' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''7.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | status = neaktivna | aktualizirano = 28. 3. 2026. | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Zimske olimpijske igre 2022.|ZOI 2022.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 1 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Kristina Rezcova''' ({{jez-ru|Кристина Леонидовна Резцова|kurziv=da}}), rođena 27. aprila 1996. u [[Moskva|Moskvi]] je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |title=Kristina Reztsova |url=https://www.nbcolympics.com/athletes/kristina-reztsova-1362292 |website=NBC Olympics| language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|3]] |} Kristina Rezcova je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] Osvojila je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.{{efn|name=ROK|Zbog suspenzije Rusije od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta zbog dopinga, ruski biatlonci na ZOI 2022. su nastupili pod neutralnom zastavom Ruskog olimpijskog komiteta}} Srebrnu medalju je osvojila u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Kazakevič|Irinom Kazakevič]], [[Svjetlana Mironova (biatlonka)|Svjetlanom Mironovom]] i [[Uljana Nigmatulina|Uljanom Nigmatulinom]], kada su sa zaostatkom od 12.0&nbsp;s bili sporiji od pobjedničke [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|švedske]] štafete u sastavu: [[Mona Brorsson]], [[Elvira Öberg]], [[Linn Persson]] i [[Hanna Öberg]]; a bronzanu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Uljana Nigmatulina|Uljanom Nigmatulinom]], [[Aleksandar Loginov (biatlonac)|Aleksandrom Loginovim]] i [[Eduard Latipov|Eduardom Latipovim]], kada su sa zaostatkom od 1.5&nbsp;s bili sporiji od pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|norveške štafete]] u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat peto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 1:11.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Francuskinje]] [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s četiri promašaja. === Svjetska prvenstva === Nije nastupala je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- | || || ||37||35 |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] 23. marta 2018. u [[Tjumen]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 22-o mjesto s dva promašaja i bila 3:06.5&nbsp;min sporija od pobjednice [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je četvrto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] u [[Antholz]]u 23. januara 2022, u utrci masovnog starta na 12,5&nbsp;km kada je s dva promašaja bila 22.8&nbsp;s sporija od pobjednice [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U štafeti joj je najbolji rezultat drugo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22.]] u [[Antholz]]u s [[Valerija Vasnecova|Valerijom Vasnecovom]], [[Irina Kazakevič|Irinom Kazakevič]] i [[Uljana Nigmatulina|Uljanom Nigmatulinom]]. == Privatni život == Kristina Rezcova je kćerka nekadašnje sovjetske i ruske biatlonke [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]]. Njena startija sestra [[Darja Virolajnen]] je nekadašnja ruska biatlonka. Njihov otac je bjeloruski trener [[Leonid Rezcov]]. Udata je za ruskog nordijskog skijaša [[Ivan Anisimov|Ivana Anisimova]] i s njim ima dvoje djece. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Kristina Rezcova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|2086}} {{DEFAULTSORT:Rezcova, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Moskva]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Ruski olimpijski komitet)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Ruski olimpijski komitet)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jzy6bm7klysa2mhvmrl79uplbe7b90i 10 532906 3842980 3842756 2026-05-09T19:17:19Z Bosancica by MK 173186 Povezana geštalt psihologija i policijska psihologija postavljena kao zasebna disciplina (po APA) 3842980 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Psihologija hrane|Hrana]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = * [[Emocija|Emocije]] * [[Inteligencija]] * [[Kompetencija (psihologija)|Kompetencija]] * [[Maslowljeva hijerarhija potreba]] * [[Mentalno stanje]] * [[Osjećanje|Osjećanja]] * [[Ponašanje]] * [[Spoznaja]] * [[Svjesnost]] * [[Teorija upravljanja strahom]] * [[Um]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} aup9w7xq59xl8zcgwqkw3y5m80hxwgh 3843077 3842980 2026-05-10T06:28:57Z Bosancica by MK 173186 Uvršten Robert Sternberg 3843077 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Psihologija hrane|Hrana]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = * [[Emocija|Emocije]] * [[Inteligencija]] * [[Kompetencija (psihologija)|Kompetencija]] * [[Maslowljeva hijerarhija potreba]] * [[Mentalno stanje]] * [[Osjećanje|Osjećanja]] * [[Ponašanje]] * [[Spoznaja]] * [[Svjesnost]] * [[Teorija upravljanja strahom]] * [[Um]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Robert Sternberg|Sternberg]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Spiskovi vezani za psihologiju|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} ir0kx203cahrq02cy0sr22b69cvvu95 0 533181 3842942 3830999 2026-05-09T17:34:20Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3842942 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lea Einfalt | slika = Lea_Einfalt_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|05|19}} | mjesto rođenja = [[Ljubljana]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[TSK Triglav Kranj]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''75.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''58.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''79.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''134.''' ([[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]]) | kraj karijere = 2021. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 10. 4. 2026. }} '''Lea Einfalt''', rođena 19. maja 1994. u [[Ljubljana|Ljubljani]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Lea Einfalt nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Einfaltdinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|91]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|69]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|81]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|38]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|82]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|19]] | | |} Einfalt je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 29-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 1:20.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lena Repinc|Lenom Repinc]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Živa Klemenčič|Živom Klemenčič]], kada su 6:59.3&nbsp;min bili sporiji od norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Ida Lien]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Einfalt je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|SK 2018/19.]] na slovenskoj [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018, kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 77-o mjesto, s četiri promašaja i zaostatkom od 6:06.3&nbsp;min iza pobjednice ukrajinske biatlonke [[Julija Džima]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 45-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:57.6&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Nina Zadravec|Ninom Zadravec]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Lea Einfalt}} * {{Sport365|2496}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Einfalt, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dcpk6se9s83t0h9z1gdx9elt06e9od1 0 533488 3842932 3831553 2026-05-09T17:20:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3842932 wikitext text/x-wiki [[Slika:Venturi5.svg|thumb|300x300px| Uzvodni [[statički pritisak]] (1) je veći nego u suženju (2), a [[brzina]] [[fluid]]a u "1" je niža nego u "2", jer je površina poprečnog presjeka u "1" veća nego u "2".]] [[Datoteka:VenturiFlow.png|right|thumb|280px| Protok zraka kroz Venturijevu cijev, prikazujući kolone povezane u [[manometar]] i djelomično napunjene vodom. Mjerač se "očitava" kao diferencijalni pritisak u cm ili inčima vode.]] [[Datoteka:Venturi Tube en.webm|thumb|280px| Video Venturijevog mjerača korištenog u laboratorijskom eksperimentu]] [[Datoteka:Venturi.gif|thumb|280px|Idealizirani tok u Venturijevoj cijevi]] '''Venturijev efekat''' je smanjenje [[pritiska fluida]] koje nastaje kada se fluid u pokretu ubrzava dok se [[Lijevak|lijevkasto]] kreće iz jednog dijela cijevi u drugi, manji dio. Kako fluid teče u manju površinu, [[brzina]] fluida se povećava, dok se [[statički pritisak]] smanjuje. Venturijev efekat je primjer [[Bernoullijevog principa]]. Venturijev efekat je nazvan po svom otkrivaču, italijanskom fizičaru Giovanniju Battisti Venturiju, a prvi put je objavljen 1797. godine. Efekat ima različite primjene u inženjerstvu, arhitekturi i svakodnevnim predmetima kao što su mlaznice atomizera koje raspršuju parfem ili boju u spreju i aeratori za vino. Smanjenje pritiska unutar suženja može se koristiti i za mjerenje protoka fluida i za pomicanje drugih fluida (npr. u vakuumskom ejektoru). ==Pozadina== U [[neviskoznom toku|neviskoznom]] [[dinamici fluida]], [[brzina]] nestišljivog fluida mora se ''povećati'' kako prolazi kroz suženje u skladu s [[Jednačina kontinuiteta#Dinamika fluida|principom kontinuiteta mase]], dok se njegov [[statički pritisak]] mora ''smanjiti'' u skladu s principom [[Mehanička energija|očuvanje mehaničke energije]] ([[Bernoullijev princip]]) ili prema [[Eulerove jednačine|Eulerovim jednačinama]]. Dakle, svaki dobitak u [[kinetička energija|kinetičkoj energiji]] koji fluid može postići povećanjem brzine kroz suženje uravnotežen je padom pritiska zbog gubitka [[potencijalna energija|potencijalne energije]]. Mjerenjem razlike pritiska bez potrebe za mjerenjem stvarnih pritisaka u dvije tačke, može se odrediti brzina protoka, kao kod različitih uređaja za mjerenje protoka kao što su Venturijevi mjerači, Venturijeve mlaznice i otvorne ploče. Pozivajući se na susjedni dijagram, koristeći Bernoullijevu jednačinu u posebnom slučaju stacionarnih, nekompresibilnih, neviskoznih tokova (kao što je protok vode ili druge tečnosti ili protok plina male brzine) duž strujnice, teorijski pad [[statički pritisak|statičkog pritiska]] na suženju dat je sa :<math display="block">p_1 - p_2 = \frac{\rho}{2} (v_2^2 - v_1^2),</math> gdje je <math>\rho</math> [[gustoća]] [[ fluid]]a, <math>v_1</math> je (sporija) brzina fluida gdje je cijev šira, a <math>v_2</math> je (brža) brzina fluida gdje je cijev uža (kao što se vidi na slici). Statički pritisak na svakoj poziciji mjeri se pomoću male cijevi, bilo izvan i koja završava na zidu ili u cijevi, s krajnjom površinom male cijevi paralelnom sa smjerom protoka. === Prigušeni tok === Granični slučaj Venturijevog efekta je kada fluid dostigne stanje [[prigušenog toka]], gdje se [[brzina fluida]] približava lokalnoj [[brzini zvuka]] fluida. Kada je sistem fluida u stanju prigušenog toka, daljnje smanjenje pritiska nizvodno neće dovesti do povećanja brzine, osim ako fluid nije komprimiran. [[Maseni protok]] za kompresibilni fluid će se povećavati s povećanjem uzvodnog pritiska, što će povećati gustoću [[fluid]]a kroz suženje (iako će brzina ostati konstantna). Ovo je princip rada [[de Lavalova mlaznica|[de Lavalove mlaznice]]. Povećanje temperature izvora također može povećati lokalnu brzinu zvuka, što omogućava povećanje masenog protoka. ===Širenje presjeka=== Bernoullijeva jednačina je invertibilna i pritisak bi trebao rasti kada se fluid usporava. Ipak, ako postoji skraćivanje i širenje u presjeku cijevi, veća je vjerovatnoća da će se pojaviti turbulencija i odstupanje od teorema će se povećati. Generalno, kod Venturijevih cijevi, pritisak na ulazu se poredi sa pritiskom u srednjem presjeku, a izlazni presjek se ne poredi sa njima. ==Eksperimentalni aparat== [[Datoteka:Green Hope High School (Physics Laboratory Venturi Tube) 2006.jpg|thumb|right| Demonstracijski aparat s Venturijevom cijevi napravljen od [[PVC]] cijevi i radi s vakuumskom pumpom {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Aircraft venturi 1.JPG | width1 = | alt1 = | caption1 = | image2 = Aircraft venturi 2.JPG | width2 = | alt2 = | caption2 = | image3 = Aircraft venturi 3.JPG | width3 = | alt3 = | caption3 = Par Venturijevih cijevi na lakom avionu, koje se koriste za obezbjeđivanje protoka zraka za žiroskopske instrumente na zračni pogon | header = | header_align = | header_background = | footer = | footer_align = | footer_background = | background color = }} ===Venturijeve cijevi=== Najjednostavniji aparat je cjevasti sistem poznat kao Venturijeva cijev ili jednostavno Venturi (množina: "Venturis" ili povremeno "Venturijevi"). Fluid prvo teče kroz konvergentnu cijev, a zatim često teče u divergentnu cijev. Da bi se izbjegao prekomjerni [[aerodinamički otpor]], Venturijeva cijev obično ima ulazni konus od 30 stepeni i izlazni konus od 5 stepeni.<ref>{{cite book|last1=Nasr|first1=G. G.|last2=Connor|first2=N. E.|title=Natural Gas Engineering and Safety Challenges: Downstream Process, Analysis, Utilization and Safety|date=2014|publisher=Springer|isbn=9783319089485|page=183|chapter-url=https://books.google.com/books?id=C-01BAAAQBAJ&pg=PA183|language=en|chapter=5.3 Gas Flow Measurement}}</ref> Venturijeve cijevi se često koriste u procesima gdje trajni gubitak pritiska nije tolerantan i gdje je potrebna maksimalna tačnost u slučaju visoko viskoznih tečnosti. ===Blenda=== Venturijeve cijevi su skuplje za konstrukciju od jednostavnih [[blenda]], a obje funkcionišu na istom osnovnom principu. Međutim, za bilo koji dati diferencijalni pritisak, blenda uzrokuje znatno veći trajni gubitak [[energija|energije]].<ref name="wolfram">{{cite web |url= http://demonstrations.wolfram.com/TheVenturiEffect/|title= The Venturi effect |publisher=Wolfram Demonstrations Project |access-date=2009-11-03 }}</ref> ==Instrumentacija i mjerenje== I Venturijeve cijevi i otvorne ploče koriste se u industrijskim primjenama i u naučnim laboratorijama za mjerenje protoka tekućina. ===Protok=== Venturijeva cijev se može koristiti za mjerenje [[Volumetrijski protok|volumetrijskog protoka]], <math>\scriptstyle Q</math>, koristeći [[Bernoullijev princip]]. Od :<math display="block">\begin{align} :Q &= v_1 A_1 = v_2 A_2 \\[3pt] :p_1 - p_2 &= \frac{\rho}{2}\left(v_2^2 - v_1^2\right)\end{align}</math> tada <math display="block"> :Q = A_1 \sqrt{\frac{2}{\rho} \cdot \frac{p_1 - p_2}{\left(\frac{A_1}{A_2}\right)^2 - 1}} = A_2 \sqrt{\frac{2}{\rho} \cdot \frac{p_1 - p_2}{1 - \left(\frac{A_2}{A_1}\right)^2}} </math> Venturijeva cijev se također može koristiti za miješanje tečnosti s plinom. Ako pumpa potiskuje tečnost kroz cijev povezanu sa sistemom koji se sastoji od Venturijeve cijevi za povećanje brzine tečnosti (prečnik se smanjuje), kratkog komada cijevi s malom rupom u njoj i na kraju Venturijeve cijevi koja smanjuje brzinu (tako da cijev ponovo postaje šira), plin će biti usisan kroz malu rupu zbog promjena pritiska. Na kraju sistema pojavit će se mješavina tečnosti i plina. Pogledajte [[Aspirator (pumpa)|aspirator]] i [[visina pritiska]] za raspravu o ovoj vrsti [[sifon|sifona]]. ===Diferencijalni pritisak=== {{glavni|Visina pritiska}} Kako fluid teče kroz Venturijevu cijev, širenje i kompresija fluida uzrokuju promjenu pritiska unutar Venturijeve cijevi. Ovaj princip se može koristiti u [[metrologiji]] za mjerače kalibrirane za diferencijalne pritiske. Ova vrsta mjerenja pritiska može biti praktičnija, na primjer, za mjerenje pritiska goriva ili sagorijevanja u mlaznim ili raketnim motorima. Prve velike Venturijeve mjerače za mjerenje protoka tekućine razvio je [[Clemens Herschel]] koji ih je koristio za mjerenje malih i velikih protoka vode i otpadnih voda počevši od kraja 19. stoljeća.<ref>Herschel, Clemens. (1898). ''Water measurement.'' Providence, RI:Builders Iron Foundry.</ref> Dok je radio za [[Holyoke Water Power Company]], Herschel će razviti sredstva za mjerenje ovih protoka kako bi odredio potrošnju vodene energije različitih [[mlin]]ova na [[Sistem kanala Holyoke| Sistem kanala Holyoke]], prvi put započevši razvoj uređaja 1886. godine, dvije godine kasnije će opisati svoj izum Venturijevog mjerača [[William Unwin| Williamu Unwinu]] u pismu od 5. juna, 1888.<ref>{{cite journal|page=254|volume=136|issue=3433|date=August 17, 1935|journal=Nature|doi=10.1038/136254a0|title=Invention of the Venturi Meter|bibcode=1935Natur.136Q.254.|doi-access=free}}</ref> === Kompenzacija za temperaturu, pritisak i masu === U osnovi, mjerači na bazi pritiska mjere gustoću [[kinetička energija|kinetička energija]]. [[Bernoullijeva jednačina]] (korištena gore) povezuje ovo sa [[gustoća mase|gustoćom mase]] i volumetrijskim kinetičke energije, protokom: :<math display="block">\Delta P = \frac{1}{2} \rho (v_2^2 - v_1^2) = \frac{1}{2} \rho \left(\left(\frac{A_1}{A_2}\right)^2-1\right) v_1^2 = \frac{1}{2} \rho \left(\frac{1}{A_2^2}-\frac{1}{A_1^2}\right) Q^2 = k\, \rho\, Q^2</math> gdje su konstantni članovi apsorbirani u ''k''. Koristeći definicije gustoće (<math>m=\rho V</math>), [[Molarna koncentracija|molarne koncentracije]] (<math>n=C V</math>) i [[molarna masa|molarne mase]] (<math>m=M n</math>), može se izvesti i maseni protok ili molarni protok (tj. standardni volumenski protok): :<math display="block">\begin{align}\Delta P &= k\, \rho\, Q^2 \\ &= k \frac{1}{\rho}\, \dot{m}^2 \\ &= k \frac{\rho}{C^2}\, \dot{n}^2 = k \frac{M}{C}\, \dot{n}^2. \end{align}</math> Međutim, mjerenja izvan projektne tačke moraju kompenzirati uticaje temperature, pritiska i molarne mase na gustoću i koncentraciju. [[Zakon idealnog plina]] koristi se za povezivanje stvarnih vrijednosti sa [[Standardno stanje|projektovanim vrijednostima]]: :<math display="block">C = \frac{P}{RT} = \frac{\left(\frac{P}{P^\ominus}\right)}{\left(\frac{T}{T^\ominus}\right)} C^\ominus</math> <math>\rho = \frac{MP}{RT} = \frac{\left(\frac{M}{M^\ominus} \frac{P}{P^\ominus}\right)}{\left(\frac{T}{T^\ominus}\right)} \rho^\ominus.</math> Zamjenom ove dvije relacije u gornje jednačine pritiska i protoka dobijaju se potpuno kompenzovani tokovi:: :<math display="block">\begin{align}\Delta P &= k \frac{\left(\frac{M}{M^\ominus} \frac{P}{P^\ominus}\right)}{\left(\frac{T}{T^\ominus}\right)} \rho^\ominus\, Q^2 &= \Delta P_{\max} \frac{\left(\frac{M}{M^\ominus} \frac{P}{P^\ominus}\right)}{\left(\frac{T}{T^\ominus}\right)} \left(\frac Q{Q_{\max}}\right)^2\\ &= k \frac{\left(\frac{T}{T^\ominus}\right)}{\left(\frac{M}{M^\ominus} \frac{P}{P^\ominus}\right) \rho^\ominus} \dot{m}^2 &= \Delta P_{\max} \frac{\left(\frac{T}{T^\ominus}\right)}{\left(\frac{M}{M^\ominus} \frac{P}{P^\ominus}\right)} \left(\frac{\dot{m}}{\dot{m}_{\max}}\right)^2\\ &= k \frac{M \left(\frac{T}{T^\ominus}\right)}{\left(\frac{P}{P^\ominus}\right) C^\ominus} \dot{n}^2 &= \Delta P_{\max} \frac{\left(\frac{M}{M^\ominus}\frac{T}{T^\ominus}\right)}{\left(\frac{P}{P^\ominus}\right)} \left(\frac{\dot{n}}{\dot{n}_{\max}}\right)^2. \end{align}</math> ''Q'', ''m'', or ''n'' se lako izoluju dijeljenjem i uzimanjem [[Kvadratni korijen|kvadratnog korijena]]. Treba napomenuti da je kompenzacija pritiska, temperature i mase potrebna za svaki tok, bez obzira na krajnje jedinice ili dimenzije. Također vidimo relacije: <math display="block">\begin{align}\frac{k}{\Delta P_{\max}} &= \frac{1}{\rho^\ominus Q_{\max}^2}\\ &= \frac{\rho^\ominus}{\dot{m}_{\max}^2}\\ &= \frac{{C^\ominus}^2}{\rho^\ominus\dot{n}_{\max}^2} = \frac{C^\ominus}{M^\ominus\dot{n}_{\max}^2}. \end{align}</math> ==Primjeri== {{prekomjerni primjeri|odjeljak|datum=februar 2024}} Venturijev efekat se može posmatrati ili koristiti u sljedećem: ===Mašine=== * Tokom [[Dopunjavanja u toku]], [[kormilar]] svakog broda mora stalno skrenuti s drugog broda zbog Venturijevog efekta, inače će se sudariti. * Teretni [[Eduktor-mlazna pumpa|edektori]] na tankerima za naftne proizvode i hemikalije * [[Inspiratori]] miješaju zrak i zapaljivi plin u [[Roštiljima (za kuhanje)|roštiljima]], [[plinskim šporetima]] i [[Bunsenovim plamenicima]] * [[Aspiratori za vodu]] proizvode djelomični vakuum koristeći kinetičku energiju pritiska vode iz slavine * [[Injektor pare#Vakuumski ejektori|Sifoni za paru]] koriste kinetičku energiju pritiska pare za stvaranje djelomičnog vakuuma * [[Mlaznica atomizera|Atomizeri]] raspršuju parfem ili boju u spreju (npr. iz pištolja za prskanje ili [[airbrusha]]) * [[Karburatori]] mogu koristiti ovaj efekat da uguraju [[benzin]] u struju usisnog zraka motora na grlu razlikom između pritiska tamo i na uzvodnom početku konvergentnog zida (koji se dovodi do posude s plovkom). U drugim karburatorima, pritisak ambijentalnog zraka može se dovoditi u posudu plovka, u kom slučaju efekat dolazi od [[Bernoullijevog principa]]. * [[Glava cilindra]] u klipnim motorima imaju više Venturijevih područja poput sjedišta ventila i ulaza u otvor, iako to nije dio dizajnerske namjere, već samo nusprodukt i svaki Venturijev efekat nema specifičnu funkciju. * [[Aeratori za vino]] ubacuju zrak u vino dok se sipa u čašu * [[Skimeri proteina]] filteri za slanu vodu [[akvarij]]a * [[Automatizovani čistači bazena]] koriste protok vode na strani pritiska za sakupljanje sedimenta i krhotina * [[Klarinet]] koristi obrnuti konus za ubrzavanje zraka niz cijev, omogućavajući bolji ton, odziv i intonaciju<ref>{{Cite web|url=https://www.face2fire.com/venturi-or-air-circulation-thats-the-question/|title=Venturi or air circulation?, that's the question.|last=Blasco|first=Daniel Cortés|website=face2fire|language=es|access-date=2019-07-14}}{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Olovna cijev]] [[trombon]]a, koja utiče na [[timbr]] * Industrijski [[usisivači]] koriste komprimirani zrak * [[Venturijev skruber]] se koristi za čišćenje emisija [[dimni plinovi|dimnih plinova]] * Injektori (također se nazivaju ejektori) se koriste za dodavanje [[hlor]]nog plina u sisteme za [[tretman vode]] [[hlorisanje vode|hlorisanje]] * [[Injektor|Injektori pare]] koriste Venturijev efekat i [[latentna toplota| latentnu toplotu]] isparavanja za dovod vode u [[kotao]] [[parna lokomotiva| parne lokomotive]] * [[Mlaznice za pjeskarenje]] ubrzavaju smjesu zraka i medija * [[kaljuža|Kaljužna]] voda se može isprazniti iz pokretnog broda kroz mala vrata za otpad u trupu. Pritisak zraka unutar pokretnog broda je veći od pritiska vode koja klizi ispod. * [[regulator ronjenja|regulator ronjenja]] koristi Venturijev efekat kako bi pomogao u održavanju protoka plina kada počne teći * U [[besterzajani top|bestrzajnim puškama]] za smanjenje trzaja pri paljbi * [[Difuzor (automobilski)|difuzor]] na automobilu * Trkaći automobili koji koriste [[efekat tla (automobili)|efekat tla]] za povećanje [[potisna sila|potisne sile]] i tako postaju sposobni za veće brzine u krivinama * Proporcioneri pjene koji se koriste za uvođenje [[protivpožarna pjena| protivpožarne pjene]] koncentrata u sisteme za zaštitu od požara * [[Trompe]]ski kompresori zraka uvlače zrak u padajući stup vode * Vijci u nekim markama markera za paintball * [[Aerotunel]]i male brzine mogu se smatrati vrlo velikim Venturijevim tunelima jer koriste Venturijev efekat za povećanje brzine i smanjenje pritiska kako bi simulirali očekivane uvjete leta.<ref>{{cite book |last1=Anderson |first1=John |title=Fundamentals of Aerodynamics |date=2017 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |isbn=978-1-259-12991-9 |page=218 |edition=6th}}</ref> ===Arhitektura=== * [[Hawa Mahal]] u Jaipurau također koristi Venturijev efekat, omogućavajući prolaz hladnom zraku, čineći tako cijelo područje ugodnijim tokom visokih ljetnih temperatura. * Veliki gradovi gdje je vjetar prisiljen kretati se između zgrada – razmak između tornjeva blizanaca originalnog [[Svjetsku trgovinsku centar (1973–2001)|Svjetskog trgovinskog centra]] bio je ekstreman primjer ovog [[fenomen]]a, zbog čega je trg u prizemlju bio poznat po tome što je bio izložen vjetru.<ref>{{Cite news|title=At New Trade Center, Seeking Lively (but Secure) Streets |work=The New York Times |url = https://www.nytimes.com/2006/12/07/nyregion/07blocks.html?fta=y |date=December 7, 2006 |author=Dunlap, David W}}</ref> In fact, some gusts were so high that pedestrian travel had to be aided by ropes.<ref>{{Cite news|title=Girding Against Return of the Windy City in Manhattan |work=The New York Times |url = https://www.nytimes.com/2004/03/25/nyregion/25blocks.html |date=March 25, 2004 |author=Dunlap, David W}}</ref> * Na jugu [[Irak]]a, u blizini modernog grada [[Nasiriyah]], na drevnom lokalitetu [[Girsu]] otkrivena je 4000 godina stara struktura kanalskog žlijeba. Ova konstrukcija drevnih [[Sumerani|Sumerana]] prisilila je sadržaj kanala dugog devetnaest kilometara kroz suženje kako bi omogućila bočno usmjeravanje vode na poljoprivredno zemljište s višeg izvora nego što bi to bio slučaj bez kanala. Nedavna iskopavanja arheologa iz [[Britanski muzej|Britanskog muzeja]] potvrdila su ovaj nalaz. ===Priroda=== * U vjetrovitim planinskim prijevojima, što rezultira pogrešnim očitanjima [[visinomjer pritiska| visinomjera pritiska]] <ref>{{cite video | year = 1971 | title = Dusk to Dawn | medium = educational film | publisher = Federal Aviation Administration | url = https://archive.org/details/gov.ntis.ava20333vnb1 | minutes = 17| id = AVA20333VNB1}}</ref> *[[Maestral]] u južnoj Francuskoj se ubrzava kroz [[Rona|dolinu Rone]]. ==Također pogledajte== * [[Džul-Tomsonov efekat]] * [[Venturijev kanal]] * [[Paršalov kanal]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commons category| Venturi's effect}} *[https://www.youtube.com/watch?v=oUd4WxjoHKY 3D animation of the Differential Pressure Flow Measuring Principle (Venturi meter)] *{{cite web|url= http://www.ce.utexas.edu/prof/KINNAS/319LAB/Applets/Venturi/venturi.html|title= Venturi Tube Simulation|author= UT Austin|access-date= 2009-11-03|archive-date= 3. 9. 2013|archive-url= https://web.archive.org/web/20130903224826/http://www.ce.utexas.edu/prof/kinnas/319LAB/Applets/Venturi/venturi.html|url-status= dead}} *[https://www.youtube.com/watch?v=fT2KhJ8W-Kg Use of the Venturi effect for gas pumps to know when to turn off (video)] [[Kategorija:Dinamika fluida]] d14o76w7ytho326cifafn3s5v7pjmzf 0 533635 3842890 3837452 2026-05-09T15:49:58Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3842890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anastasija Kondratjeva | slika = Kondratyeva_A._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8753.jpg | puno ime = Anastasija Kondratjeva | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|01|17}} | mjesto rođenja = [[Ščučinsk]] | država rođenja = [[Kazahstan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 161 | težina = 54 | trener = [[Nikolaj Vidrin]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''116''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 26. 4. 2026. }} '''Anastasija Kondratjeva''', ({{jez-kk|Анастасия Кондратьева}}) rođena 17. januara 1994. u [[Ščučinsk]]u je [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Anastasija Kondratjeva nije nastupala na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|18]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|94]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|20]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |} Kondratjeva je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 9:12.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji plasmani u ekipnim utrkama bila su joj dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Ljudmila Ahatova|Ljudmilom Ahatovom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafete]] s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom-Šeporenko]], [[Jelisaveta Belčenko|Jelisavetom Belčenko]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Kondratjeve u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 9. decembra 2011. osvojila je 83-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 3:39.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni SK 2016/17.]] u [[Ruhpolding]]ju 14. januara 2017. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bila 1:20.3&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 24. januara 2016. u [[Antholz]]u osvojivši osmo mjesto s [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijecom]], [[Darja Usanova|Darjom Usanovom]] i [[Ana Kistanova|Anom Kistanovom]] --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1223}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kimina, Anastasija}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ščučinsk]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] np2fpyedunyr8zqdkl1vqbuyj80bg88 0 533724 3843059 3838346 2026-05-10T02:07:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843059 wikitext text/x-wiki '''Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.''' ({{jez-en|Cruelty to Animals Act 1876}}) bio je zakon koji je usvojio [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva]], a kojim su prvi put sistematski uređeni uslovi za provođenje eksperimenata na životinjama. Ovim zakonom uvedena su ograničenja u praksi i uspostavljen sistem licenciranja za [[eksperimenti na životinjama|eksperimentisanje na životinjama]], uz izmjene ranijeg [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1849.|Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1849.]] == Odredbe == [[Datoteka:Original-brown-dog-statue.jpg|mini|Percepcija da je Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876. bio nedovoljno strog dovela je do sudskog spora zbog klevete, podizanja spomenika viviseciranom ″Smeđem psu″ i nereda koje su izazvali studenti medicine 1907.]] Zakon je propisivao da istraživači mogu biti krivično gonjeni zbog okrutnosti prema životinjama ako ne poštuju njegove odredbe. Eksperimenti koji su uključivali nanošenje boli životinjama mogli su se provoditi samo ako su bili "apsolutno neophodni" za obrazovanje ili usavršavanje osoba koje bi stečeno znanje koristile za spašavanje ili produženje ljudskog života.<ref name="Kean_2003">{{cite journal |last=Kean |first=Hilda |date=2003 |title=An Exploration of the Sculptures of Greyfriars Bobby, Edinburgh, Scotland, and the Brown Dog, Battersea, South London, England |url=https://www.researchgate.net/publication/233602646_An_Exploration_of_the_Sculptures_of_Greyfriars_Bobby_Edinburgh_Scotland_and_the_Brown_Dog_Battersea_South_London_England |journal=Society and Animals |volume=1 |issue=4 |pages=353–373 |doi=10.1163/156853003322796082 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, zakon je zahtijevao da životinje tokom eksperimenta budu podvrgnute [[anestezija|anesteziji]], da se koriste samo jednom (iako je bilo dozvoljeno izvođenje više postupaka ako su se smatrali dijelom istog eksperimenta) i da budu usmrćene odmah nakon završetka istraživanja kako bi se spriječila daljnja patnja.<ref name="Kean_2003" /> Krivični postupci prema ovom zakonu mogli su biti pokrenuti isključivo uz odobrenje državnog sekretara, što je ograničavalo njegovu praktičnu primjenu.<ref name="Mason_1997">{{cite book |last=Mason |first=Peter |date=1997 |title=The Brown Dog Affair: The Story of a Great Anti-vivisection Battle |location=London |publisher=Two Sevens Publishing |isbn=978-0952986102 |language=en}}</ref> Zakon se odnosio isključivo na [[kičmenjake|kičmenjake]], dok su druge životinjske vrste ostale izvan njegovog regulatornog okvira. == Historija i kontroverze == Protivljenje [[vivisekcija|vivisekciji]] navelo je britansku vladu da u julu 1875. osnuje [[Kraljevska komisija za vivisekciju|Kraljevsku komisiju za vivisekciju]], koja je preporučila donošenje zakonskih propisa radi regulacije ove prakse. Kao rezultat tih preporuka donesen je ovaj zakon, ali je ubrzo naišao na kritike [[Nacionalnog društva protiv vivisekcije|Nacionalnog društva protiv vivisekcije]], osnovanog u decembru 1875, koje ga je opisalo kao "zloglasan, ali prikladno nazvan", smatrajući da ne osigurava javni nadzor nad izdavanjem dozvola za eksperimente. Zakon je ostao na snazi 110 godina, sve dok nije zamijenjen [[Animals (Scientific Procedures) Act 1986|Zakonom o životinjama (naučni postupci) iz 1986]], koji je također bio predmet kritika savremenog [[pokret za prava životinja|pokreta za prava životinja]].<ref name="NAVS_History">{{cite web |url=http://newsite.navs.org.uk/about_us/24/0/299/ |title=History of the National Anti-Vivisection Society |author=National Anti-Vivisection Society (NAVS) |date=2008 |website=navs.org.uk |access-date=30. 4. 2026 |language=en |archive-date=18. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080118102555/http://newsite.navs.org.uk/about_us/24/0/299/ |url-status=dead }}</ref> Percepcija da je zakon bio nedovoljno strog dovela je do toga da su protivnici vivisekcije, u najmanje jednom poznatom slučaju – tokom [[afere Smeđi pas|afere Smeđi pas]] – odlučili pokrenuti postupak za [[kleveta|klevetu]] umjesto zahtjeva za krivično gonjenje prema odredbama ovog zakona. == Kazne == Zakon je, između ostalog, propisivao: {{citat| Svaka osoba koja izvodi ili učestvuje u izvođenju eksperimenta za koji je predviđeno da će izazvati bol, suprotno odredbama ovog Zakona, smatra se odgovornom za prekršaj protiv ovog Zakona i, ako se radi o prvom prekršaju, može biti kažnjena novčanom kaznom do pedeset funti, a za drugi ili svaki naredni prekršaj, prema odluci suda pred kojim se vodi postupak, novčanom kaznom do sto funti ili kaznom zatvora u trajanju do tri mjeseca. }} == Kasniji razvoj == Cjelokupan zakon stavljen je van snage članom 27(1) [[Zakon o životinjama (naučni postupci) iz 1986.|Zakona o životinjama (naučni postupci) iz 1986.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.legislation.gov.uk/ukpga/Vict/39-40/77/enacted Službeni tekst Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1876.] (na engleskom) [[Kategorija:Okrutnost prema životinjama]] aiwfba55flr1k8w1yf3seybw2i9swrv 0 533846 3843096 3839263 2026-05-10T07:37:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3843096 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Čabranka | slika = Čabranka.JPG | opis_slike = Drveni pješački most preko Čabranke | države = [[Slovenija]], [[Hrvatska]] | dužina = 17,5 | izvor = Zapadno od [[Podplanina|Podplanine]] | ušće = [[Kupa]] | koordinati_ušća = {{coord|45.5255|14.7003|region:SI|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe-zoom = 11 }} '''Čabranka''' je rijeka na granici između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Duga je 17,5 km i lijeva je [[pritoka]] [[Kupa|Kupe]].<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/cabranka|title=Čabranka|encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija]]|publisher=[[Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"]]|language=hr|access-date=3. 5. 2026}}</ref> == Tok == [[Izvor|Izvire]] zapadno od [[Podplanina|Podplanine]] u općini [[Loški Potok|Loški Potok]] u južnoj Sloveniji i sjeverno od hrvatskog grada [[Čabar|Čabra]], po kojem je i dobila ime.<ref>{{Cite web |url=http://www.gorskikotar.hr/ProductDetails/275/pgid/78/lang/English/The-Cabranka-Spring.wshtml |title=Gorski Kotar site |access-date=3. 5. 2026 |archive-date=3. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120303123906/http://www.gorskikotar.hr/ProductDetails/275/pgid/78/lang/English/The-Cabranka-Spring.wshtml |url-status=dead }}</ref> Spaja se sa Kupom kod [[Osilnica|Osilnice]]. Gotovo cijelim tokom čini [[Granica između Hrvatske i Slovenije|granicu između Slovenije i Hrvatske]], a ujedno je i dio prirodne granice između historijskih regija [[Dolenjska|Dolenjske]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.geopedia.si/Geopedia_en.html?params=L1173_F67273_T973_vF_b4_x475693.294_y48836.08_s15 Čabranka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210207191219/http://www.geopedia.si/Geopedia_en.html?params=L1173_F67273_T973_vF_b4_x475693.294_y48836.08_s15 |date=7. 2. 2021 }} na ''Geopediji'' {{Hidrografija Slovenije}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] [[Kategorija:Pogranične rijeke]] 970hacuuim4sk988vxf4iigqm7y956j 0 533915 3842937 3842804 2026-05-09T17:29:11Z Srđan 73336 3842937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju | slika = Logo - Operator OIEiEK.jpg | veličina_slike = | skraćenica = Operator za OIEiEK | vrsta = Javna institucija | industrija = [[Energetika]] | osnivač = Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | osnovano = 2014. | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | ključne_osobe = {{Plainlist| * Goran Valka<ref name="hercegovinainfo">{{cite web |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/imenovanja-u-gender-centru-energetskom-sektoru-i-drzavnim-tvrtkama/254609/ |title=Imenovanja u Gender centru, energetskom sektoru i državnim tvrtkama |publisher=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=2026-05-05 }}</ref> * Haris Lulić<ref name="revizija2022">{{cite web |url=https://www.vrifbih.ba/wp-content/uploads/2023/10/FR_2022_Operator_za_OIEIEK.pdf |title=Izvještaj o finansijskoj reviziji Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju za 2022. godinu |publisher=Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine |date=2023 |access-date=2026-05-05 }}</ref> * Semin Petrović<ref name="revizija2022"/> * Frano Glavaš<ref name="revizija2022"/> }} | vlasnik = Federacija Bosne i Hercegovine | zaposleni = 12<ref name="pius2025">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/wp-content/uploads/2026/02/Izvjestaj-o-PiUS-u-2025.pdf |title=Izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima iz naknade za podsticanje proizvodnje privilegovanih proizvođača električne energije u 2025. godini |publisher=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |date=2026 |access-date=2026-05-05 }}</ref> | veb-sajt = https://www.oieiek.ba/ }} '''Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju''' (skraćeno '''Operator za OIEiEK''') javna je institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za implementaciju sistema podsticaja proizvodnje električne energije iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]] i [[kogeneracija|efikasne kogeneracije]].<ref name="o-nama">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/o-nama/ |title=O nama |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=2026-05-04}}</ref> Operator djeluje u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije ("Službene novine Federacije BiH", broj: 82/23). == Historija == Operator za OIEiEK osnovan je 14. januara 2014. sa sjedištem u [[Mostar|Mostaru]], s ciljem uspostavljanja sistema podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.<ref name="o-nama"/> Osnivanje institucije povezano je s procesom usklađivanja energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine sa relevantnim evropskim direktivama i politikama energetske tranzicije. == Oblast djelovanja == Osnovne nadležnosti Operatora za OIEiEK uključuju:<ref name="o-nama"/> * upravljanje sistemom podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora * vođenje registara proizvođača električne energije iz OIE i kogeneracije * prikupljanje i raspodjelu sredstava od naknada za obnovljive izvore energije * zaključivanje ugovora sa proizvođačima električne energije * praćenje i analiza tržišta električne energije u segmentu OIE == Organi upravljanja == Upravljačku strukturu Operatora čine: *Uprava (predsjednik i 2 člana) *Upravni odbor (predsjednik i 2 člana) Trenutni predsjednik uprave je Goran Valka. <ref name="vecernji2026">{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/razvoj-gradanske-energije-i-transparentni-modeli-poticaja-kljuc-stabilnog-energetskog-sustava-1956934 |title=Razvoj građanske energije i transparentni modeli poticaja ključ stabilnog energetskog sustava |publisher=Večernji list |date=2026-05-04 |access-date=2026-05-05 }}</ref> Prema dostupnim javnim informacijama, imenovanja u upravljačke strukture vrše se odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="avaz">{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH |publisher=Avaz |access-date=2026-05-04}}</ref> Rad Operatora regulišu i nadziru [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine]], u okviru svojih nadležnosti. == Direktori i predsjednici Uprave == {| class="wikitable" ! Period ! Ime i prezime ! Funkcija ! Napomena |- | 2013/2014 – septembar 2016 | Hajrudin Bećirović | direktor | Privremeni direktor nakon osnivanja Operatora, kasnije direktor.<ref>{{cite web |url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/odluke/651.html |title=Odluka o osnivanju Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=2026-05-07 }}</ref> |- | septembar 2016 – decembar 2020 | Boriša Misirača | direktor | Imenovan za direktora Operatora 2016. godine.<ref>{{cite web |url=https://zurnal.info/clanak/medusobne-optuzbe-direktora-i-uposlenika-za-nezakonitosti-nerad-i-nestrucnost/21783 |title=Međusobne optužbe direktora i uposlenika za nezakonitosti, nerad i nestručnost |publisher=Žurnal |access-date=2026-05-07 }}</ref> |- | decembar 2020 – februar 2022 | Željko Doleček | v. d. direktora | Imenovan nakon razrješenja Boriše Misirače.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/direktor-operatera-za-obnovljive-izvore-nije-htio-da-ode-s-funkcije-novoizabranom-zakljucao-vrata/201216127 |title=Direktor Operatera za obnovljive izvore nije htio da ode s funkcije, novoizabranom zaključao vrata |publisher=Klix.ba |access-date=2026-05-07 }}</ref> |- | februar 2022 – april 2026 | Edim Memić | direktor | Imenovan odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na mandat od četiri godine.<ref>{{cite web |url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/55-odluka-o-imenovanju-direktora-operatora-za-obnovljive-izvore-energije-i-efikasnu-kogeneraciju-12527 |title=Odluka o imenovanju direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=2026-05-07 }}</ref> |- | april 2026 – danas | Goran Valka | v. d. predsjednika Uprave | Imenovan odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine do okončanja konkursne procedure.<ref>{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: Kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK |publisher=Dnevni avaz |access-date=2026-05-07 }}</ref> |} == Finansiranje == Rad Operatora finansira se prvenstveno iz naknada za obnovljive izvore energije <ref name="zakonOIE2023">{{cite web |url=https://privredahnk.gov.ba/wp-content/uploads/2024/11/Zakon-o-koristenju-OIE-i-EK-Sluzbene-novine-Federacije-BiH-82-23.pdf |title=Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije |publisher=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |date=2023 |access-date=2026-05-05 }}</ref> koje plaćaju krajnji potrošači električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="izvjestaj">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/wp-content/uploads/2022/08/Godisnji-izvjestaj-o-radu-i-poslovanju-2021..pdf |title=Godišnji izvještaj o radu i poslovanju 2021 |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=2026-05-04}}</ref> Sredstva se koriste za isplatu podsticaja proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, kao i za administrativne troškove sistema. Operator se može finansirati i iz bespovratnih sredstava međunarodnih fondova. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.oieiek.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.oieiek.ba/kontakt/ Kontakt] [[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Obnovljiva energija]] fjt41zwdvnz7bjoccafqcyzi8d7imtp 3842945 3842937 2026-05-09T17:39:56Z Srđan 73336 3842945 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju | slika = Logo - Operator OIEiEK.jpg | veličina_slike = | skraćenica = Operator za OIEiEK | vrsta = Javna institucija | industrija = [[Energetika]] | osnivač = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | osnovano = 2014. | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | ključne_osobe = {{Plainlist| * Goran Valka<ref name="hercegovinainfo">{{cite web |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/imenovanja-u-gender-centru-energetskom-sektoru-i-drzavnim-tvrtkama/254609/ |title=Imenovanja u Gender centru, energetskom sektoru i državnim tvrtkama |publisher=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=5. 5. 2026}}</ref> * Haris Lulić<ref name="revizija2022">{{cite web |url=https://www.vrifbih.ba/wp-content/uploads/2023/10/FR_2022_Operator_za_OIEIEK.pdf |title=Izvještaj o finansijskoj reviziji Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju za 2022. godinu |publisher=Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine |date=2023 |access-date=5. 5. 2026}}</ref> * Semin Petrović<ref name="revizija2022"/> * Frano Glavaš<ref name="revizija2022"/> }} | vlasnik = Federacija Bosne i Hercegovine | zaposleni = 12<ref name="pius2025">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/wp-content/uploads/2026/02/Izvjestaj-o-PiUS-u-2025.pdf |title=Izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima iz naknade za podsticanje proizvodnje privilegovanih proizvođača električne energije u 2025. godini |publisher=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |date=2026 |access-date=5. 5. 2026}}</ref> | veb-sajt = https://www.oieiek.ba/ }} '''Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju''' (skraćeno '''Operator za OIEiEK''') javna je institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za implementaciju sistema podsticaja proizvodnje električne energije iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]] i [[kogeneracija|efikasne kogeneracije]].<ref name="o-nama">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/o-nama/ |title=O nama |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Operator djeluje u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije ("Službene novine Federacije BiH", broj: 82/23). == Historija == Operator za OIEiEK osnovan je 14. januara 2014. sa sjedištem u [[Mostar|Mostaru]], s ciljem uspostavljanja sistema podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.<ref name="o-nama"/> Osnivanje institucije povezano je s procesom usklađivanja energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine sa relevantnim evropskim direktivama i politikama energetske tranzicije. == Oblast djelovanja == Osnovne nadležnosti Operatora za OIEiEK uključuju:<ref name="o-nama"/> * upravljanje sistemom podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora * vođenje registara proizvođača električne energije iz OIE i kogeneracije * prikupljanje i raspodjelu sredstava od naknada za obnovljive izvore energije * zaključivanje ugovora sa proizvođačima električne energije * praćenje i analiza tržišta električne energije u segmentu OIE == Organi upravljanja == Upravljačku strukturu Operatora čine: * Uprava (predsjednik i 2 člana) * Upravni odbor (predsjednik i 2 člana) Trenutni predsjednik uprave je Goran Valka. <ref name="vecernji2026">{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/razvoj-gradanske-energije-i-transparentni-modeli-poticaja-kljuc-stabilnog-energetskog-sustava-1956934 |title=Razvoj građanske energije i transparentni modeli poticaja ključ stabilnog energetskog sustava |publisher=Večernji list |date=4. 5. 2026 |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Prema dostupnim javnim informacijama, imenovanja u upravljačke strukture vrše se odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="avaz">{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH |publisher=Avaz |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Rad Operatora regulišu i nadziru [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine]], u okviru svojih nadležnosti. == Direktori i predsjednici Uprave == {| class="wikitable" ! Period ! Ime i prezime ! Funkcija ! Napomena |- | 2013/2014 – septembar 2016. | Hajrudin Bećirović | direktor | Privremeni direktor nakon osnivanja Operatora, kasnije direktor.<ref>{{cite web |url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/odluke/651.html |title=Odluka o osnivanju Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=7. 5. 2026}}</ref> |- | septembar 2016 – decembar 2020. | Boriša Misirača | direktor | Imenovan za direktora Operatora 2016.<ref>{{cite web |url=https://zurnal.info/clanak/medusobne-optuzbe-direktora-i-uposlenika-za-nezakonitosti-nerad-i-nestrucnost/21783 |title=Međusobne optužbe direktora i uposlenika za nezakonitosti, nerad i nestručnost |publisher=Žurnal |access-date=7. 5. 2026}}</ref> |- | decembar 2020 – februar 2022. | Željko Doleček | v. d. direktora | Imenovan nakon razrješenja Boriše Misirače.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/direktor-operatera-za-obnovljive-izvore-nije-htio-da-ode-s-funkcije-novoizabranom-zakljucao-vrata/201216127 |title=Direktor Operatera za obnovljive izvore nije htio da ode s funkcije, novoizabranom zaključao vrata |publisher=Klix.ba |access-date=7. 5. 2026}}</ref> |- | februar 2022 – april 2026. | Edim Memić | direktor | Imenovan odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na mandat od četiri godine.<ref>{{cite web |url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/55-odluka-o-imenovanju-direktora-operatora-za-obnovljive-izvore-energije-i-efikasnu-kogeneraciju-12527 |title=Odluka o imenovanju direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=7. 5. 2026}}</ref> |- | april 2026 – | Goran Valka | v. d. predsjednika Uprave | Imenovan odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine do okončanja konkursne procedure.<ref>{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: Kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK |publisher=Dnevni avaz |access-date=7. 5. 2026}}</ref> |} == Finansiranje == Rad Operatora finansira se prvenstveno iz naknada za obnovljive izvore energije<ref name="zakonOIE2023">{{cite web |url=https://privredahnk.gov.ba/wp-content/uploads/2024/11/Zakon-o-koristenju-OIE-i-EK-Sluzbene-novine-Federacije-BiH-82-23.pdf |title=Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije |publisher=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |date=2023 |access-date=5. 5. 2026}}</ref> koje plaćaju krajnji potrošači električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="izvjestaj">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/wp-content/uploads/2022/08/Godisnji-izvjestaj-o-radu-i-poslovanju-2021..pdf |title=Godišnji izvještaj o radu i poslovanju 2021 |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Sredstva se koriste za isplatu podsticaja proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, kao i za administrativne troškove sistema. Operator se može finansirati i iz bespovratnih sredstava međunarodnih fondova. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.oieiek.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.oieiek.ba/kontakt/ Kontakt] [[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Obnovljiva energija]] s6v2uafh6wvgufvjn9o49k08memp46d 0 534154 3842805 3842799 2026-05-09T12:00:05Z Genetičar 181151 /* Perspektive ekoloških aktivista */ 3842805 wikitext text/x-wiki {{evolucija|Biološka}} '''Genetičko zagađenje''' je termin za nekontrolirani <ref name="Boffey-1983">{{cite web | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE1D81638F930A25751C1A965948260&sec=health&spon=&pagewanted=2 | title = Italy's Wild Dogs Winning Darwinian Battle | first = Philip M. | last = Boffey | name-list-style = vanc | date = December 13, 1983 | website = The New York Times | quote = Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, jeste sve veća razlika u brojnosti, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, „genetičko zagađenje“ [[genski fond| genskog fonda]] vukova „moglo bi dostići nepovratne nivoe“, upozorio je. „Hibridizacijom, psi mogu lahko apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste“, rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio „ono što danas nazivamo vukom“.}}</ref><ref>{{cite journal | first = Norman C. | last = Ellstrand | name-list-style = vanc | year = 2001 | title = When Transgenes Wander, Should We Worry? | journal = Plant Physiol | volume = 125 | issue = 4 | pages = 1543–1545 | doi = 10.1104/pp.125.4.1543 | pmid = 11299333 | pmc = 1539377 }}</ref> [[genski tok]] u divlje populacije. Definira se kao "širenje kontaminiranih izmijenjenih gena iz [[GMO|genetički modificiranih organizama]] u prirodne organizme, posebno unakrsnim oprašivanjem",<ref>{{cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|title=the definition of genetic pollution|website= Dictionary.com |access-date=2018-04-30|archive-date=2018-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20180430181607/http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|url-status=dead}}</ref> ali se počeo koristiti u nekim širim značenjima. Povezan je s konceptom gensog toka u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] i genetičkog spašavanja, što je genetički materijal namjerno unesen radi povećanja sposobnosti populacije.<ref name = waller>{{Cite journal|last=Waller|first=Donald M.|date=June 2015 |title=Genetic rescue: a safe or risky bet?|journal=Molecular Ecology|volume=24|issue=11|pages=2595–2597|doi=10.1111/mec.13220 |issn=1365-294X |pmid=26013990|s2cid= 11573077 |doi-access=free|bibcode=2015MolEc..24.2595W }}</ref> Naziva se genetsko zagađenje kada negativno utiče na sposobnost populacije da se prilagodi prirodi, kao što je [[depresija outbreedinga]] i uvođenje neželjenih fenotipova koji mogu dovesti do izumiranja. Biolozi i konzervacionisti koriste ovaj termin za opisivanje protoka gena iz domaćih, divljih i stranih vrsta u [[divlje životinje|divlje]] [[autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim. Oni promovišu svijest o efektima unesenih [[invazivnih vrsta]] koje se mogu "''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetsko zagađenje''". U oblastima [[poljoprivrede]], [[agrošumarstva]] i [[stočarstva]], „genetsko zagađenje“ se koristi za opisivanje protoka gena između genetski modificiranih vrsta i divljih srodnika. Upotreba riječi "zagađenje" ima za cilj prenijeti ideju da je miješanje genetskih informacija loše za okoliš, ali budući da miješanje genetskih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" ne mora uvijek biti najtačniji opis. == Genski tok == {{glavni|Genski tok }} {{glavni|Genetika invazije}} Neki [[konzervacijska biologija| konzervacijski biolozi]] i [[konzervacionisti]] već godinama koriste genetičko zagađenje, kao termin za opisivanje genskog toka iz [[unesena vrsta|neautohtone]], [[invazivna vrsta|invazivne podvrste]], [[domestikacija|domaće]] ili [[genetičko inženjerstvo|genetički modifikovane]] populacije u [[divlji tip|divlju]] [[autohtona vrsta|autohtonu]] populaciju.<ref name="Boffey-1983"/><ref name="Butler_1994">{{cite journal|last1=Butler|first1=Declan|date=18 August 1994|title=Bid to protect wolves from genetic pollution|journal=Nature|volume=370|issue=6490|pages=497|doi=10.1038/370497a0|bibcode=1994Natur.370..497B|name-list-style=vanc|doi-access=free}}</ref><ref name="potts">{{cite journal | vauthors = Potts BM, Barbour RC, Hingston AB, Vaillancourt RE | year = 2003 | title = Corrigendum to: TURNER REVIEW No. 6 ''Genetic pollution of native eucalypt gene pools—identifying the risks'' | journal = Australian Journal of Botany | volume = 51 | issue = 3 | page = 333 | doi = 10.1071/BT02035_CO | bibcode = 2003AuJB...51..333P }}</ref> === Važnost === Unošenje genetskog materijala u genski fond populacije ljudskom intervencijom može imati i pozitivne i negativne efekte na populacije. Kada se genetski materijal namjerno unosi radi povećanja sposobnosti populacije, to se naziva [[genetsko spašavanje]]. Kada se genetski materijal nenamjerno unosi u populaciju, to se naziva genetsko zagađenje i može negativno uticati na sposobnost populacije (prvenstveno kroz [[depresiju autbridinga]]), uvesti druge neželjene fenotipove ili teoretski dovesti do izumiranja.{{cn|date=juni 2025}} === Unesene vrste === {{glavni| Unesena vrsta }} [[Unesena vrsta]] je ona koja nije autohtona za datu populaciju, a koja je namjerno ili slučajno unesena u dati [[ekosistem]]. Efekti unošenja su veoma varijabilni, ali ako unesena vrsta ima veliki negativan uticaj na svoje novo okruženje, može se smatrati invazivnom vrstom. Jedan takav primjer je unošenje azijske dugoroge bube u Sjevernu Ameriku, koja je prvi put otkrivena 1996. godine u [[Brooklyn]]u, New York. Vjeruje se da su ove bube unesene putem tereta u trgovačkim lukama. Bube su vrlo štetne za okoliš i procjenjuje se da predstavljaju rizik za 35% urbanog drveća, isključujući prirodne šume.<ref>Haack, Robert A., et al. Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective. vol. 55, Annual Review of Entomology, 2010, Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective.</ref> Ove bube uzrokuju ozbiljna oštećenja drveta [[larva]]ma koje se šire kroz njih. Njihovo prisustvo u ekosistemu destabilizuje strukturu zajednice, što negativno utiče na mnoge vrste u sistemu. Međutim, unesene vrste nisu uvijek remetilačke za okolinu. Tomás Carlo i Jason Gleditch sa Univerziteta Penn State otkrili su da je broj "invazivnih" biljaka kozokrvine u tom području u korelaciji s brojem i raznolikošću ptica u regiji Happy Valley u Pennsylvaniji, što sugerira da su unesene biljke kozokrvine i [[ptice]] formirale obostrano koristan odnos.<ref>2011, ''[https://www.sciencedaily.com/releases/2011/02/110211095555.htm Invasive Plants Can Create Positive Ecological Change].''</ref> Prisustvo unesene kozokrvine povezano je s većom raznolikošću [[populacija]] ptica u tom području, što pokazuje da unesene vrste nisu uvijek štetne za dato okruženje i da su potpuno ovisne o kontekstu. ==== Invazivne vrste ==== Biolozi i konzervacionisti već godinama koriste ovaj termin za opisivanje genskog toka iz domaćih, divljih i stranih vrsta u divlje [[autohtona vrsta|autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim.<ref name="Boffey-1983" /><ref name = "Butler_1994" /><ref name="potts"/> Naprimjer, [[TRAFFIC]] je međunarodna mreža za praćenje trgovine divljim životinjama koja radi na ograničavanju [[trgovine]] divljim biljkama i životinjama kako ne bi predstavljala prijetnju ciljevima zaštite prirode. Oni promovišu svijest o posljedicama unesenih invazivnih vrsta koje se mogu ''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetićko zagađenje''.<ref name="TRAFFIC">{{cite web|url=http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|title=When is wildlife trade a problem?|website=TRAFFIC.org, the wildlife trade monitoring network, a joint programme of WWF and IUCN|publisher=The World Conservation Union|archive-url=https://web.archive.org/web/20071224231437/http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|archive-date=24 December 2007}}</ref> Nadalje, [[Zajednički odbor za zaštitu prirode]], zakonski savjetnik [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade Ujedinjenog Kraljevstva]], izjavio je da će invazivne vrste "promijeniti genetički fond (proces koji se naziva ''genetičko zagađenje''), što je nepovratna promjena."<ref name="JNCC">[http://www.jncc.gov.uk/page-1532 Effects of the introduction of invasive/non-native species] - ''Joint Nature Conservation Committee (JNCC)'', a statutory adviser to Government on UK and international nature conservation. Accessed on November 25, 2007. : "''Occasionally non-native species can reproduce with native species and produce hybrids, which will alter the genetic pool (a process called ''genetic pollution''), which is an irreversible change.''"</ref> Invazivne vrste mogu napasti i velike i male domaće populacije i imati dubok utjecaj. Prilikom invazije, invazivne vrste se križaju s domaćim vrstama formirajući sterilne ili evolucijski prilagođenije hibride koji mogu nadmašiti domaće populacije. Invazivne vrste mogu uzrokovati izumiranje malih populacija na otocima koji su posebno ranjivi zbog manje genetske raznolikosti. U tim populacijama, lokalne adaptacije mogu biti poremećene uvođenjem novih gena koji možda nisu toliko pogodni za okruženja malih otoka. Na primjer, vrsta ''[[Cercocarpus traskiae]]'' s otoka Catalina uz obalu [[Kalifornija| Kalifornije]] suočila se s gotovo izumiranjem, a preostala je samo jedna populacija zbog hibridizacije njenog potomstva s ''[[Cercocarpus betuloides]].''<ref>{{Cite journal|last1=Levin|first1=Donald A.|last2=Francisco-Ortega|first2=Javier|last3=Jansen|first3=Robert K. | name-list-style = vanc |date=1996-02-01|title=Hybridization and the Extinction of Rare Plant Species|journal= Conservation Biology |volume=10|issue=1|pages=10–16|doi=10.1046/j.1523-1739.1996.10010010.x|bibcode=1996ConBi..10...10L |issn=1523-1739}}</ref> === Domaće populacije === Povećan kontakt između divljih i [[Domestikacija|domaćih]] populacija organizama može dovesti do reproduktivnih interakcija koje su štetne za sposobnost preživljavanja divlje populacije. Divlja populacija je ona koja živi u prirodnim područjima i o kojoj se ljudi redovno ne brinu. Ovo je u suprotnosti s domestikiranim populacijama koje žive u područjima pod kontrolom ljudi i koje su redovno, i historijski gledano, u kontaktu s ljudima. [[Gen]]i iz domesticiranih populacija dodaju se divljim populacijama kao rezultat [[razmnožavanje|reprodukcije]]. U mnogim populacijama usjeva to može biti rezultat putovanja [[polen]]a sa uzgojenih usjeva na susjedne divlje biljke iste vrste. Kod uzgojenih životinja, ova reprodukcija se može dogoditi kao rezultat bijega ili puštanja životinja. Popularan primjer ovog fenomena je protok gena između vukova i domaćih pasa. ''The New York Times'' citira, riječima biologa Luigija Boitanija, "Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, je sve veća razlika u broju, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, 'genetsko zagađenje genskog fonda vukova moglo bi dostići nepovratne nivoe', upozorio je. 'Hibridizacijom, psi mogu lako apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste', rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio 'ono što danas nazivamo vukom'.<ref name="Boffey-1983" /> ==== Akvakultura ==== [[Akvakultura]] je praksa uzgoja vodenih životinja ili biljaka u svrhu konzumacije. Ova praksa postaje sve češća za proizvodnju [[losos]]a. Ovo se konkretno naziva [[akvakultura salmonida]]. Jedna od opasnosti ove prakse je mogućnost da se domaći losos oslobodi iz svog rezervoara. Pojava incidenata bijega postaje sve češća kako akvakultura dobija na popularnosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/nation/la-na-atlantic-salmon-20170903-story.html|title=More than 160,000 non-native Atlantic salmon escaped into Washington waters in fish farm accident|last=Anderson|first=Rick |website=Los Angeles Times|date=3 September 2017|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2017/08/24/545619525/environmental-nightmare-after-thousands-of-atlantic-salmon-escape-fish-farm|title='Environmental Nightmare' After Thousands Of Atlantic Salmon Escape Fish Farm|work=NPR.org|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nydailynews.com/2017/08/24/thousands-of-salmon-escape-from-fish-farm-and-no-one-knows-what-will-happen-next/|title=Thousands of salmon escape from fish farm, and no one knows what will happen next|last=Scotti|first=Ariel|name-list-style=vanc|work=nydailynews.com|access-date=2018-04-30}}</ref> Poljoprivredne strukture mogu biti neefikasne u držanju ogromnog broja brzorastućih životinja koje su u njima smještene.<ref>{{Cite news|url=http://www.livingoceans.org/initiatives/salmon-farming/issues/escapes-net-pens-are-poor-containment-structures-and-escaped|title=Escapes: Net-pens are poor containment structures and escaped farmed salmon can compete with wild salmon for food and spawning habitat|date=2013-03-12|work=Living Oceans|access-date=2018-04-30}}</ref> Prirodne katastrofe, visoke plime i drugi ekološki događaji također mogu izazvati bijeg vodenih životinja.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/shaenamontanari/2017/08/24/how-did-the-eclipse-let-thousands-of-farmed-salmon-escape/#1ea0f1d8633e|title=How Did The Eclipse Let Thousands Of Farmed Salmon Escape?|last=Montanari|first=Shaena | name-list-style = vanc |work=Forbes|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.seattletimes.com/seattle-news/environment/fish-spill-bigger-than-initial-estimates-farm-destroyed/|title=Spill of farmed Atlantic salmon near San Juan Islands much bigger than first estimates|date=2017-08-24|work=The Seattle Times|access-date=2018-04-30}}</ref> Razlog zašto se ovi bijegovi smatraju opasnima je utjecaj koji predstavljaju za divlju populaciju s kojom se reproduciraju nakon bijega. U mnogim slučajevima, divlja populacija ima smanjenu vjerojatnost preživljavanja nakon reprodukcije s domaćim populacijama lososa.<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/farmed-and-dangerous-pacific-salmon-confront-rogue-atlantic-cousins/|title=Farmed and Dangerous? Pacific Salmon Confront Rogue Atlantic Cousins|last=Braun|first=Ashley|work=Scientific American|access-date=2018-05-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.chicagotribune.com/94420895-132.html|title=Farmed salmon escape into Washington state waters|last=video|first=tronc|work=chicagotribune.com|access-date=2018-05-01}}</ref> [[Odjel za ribarstvo i divlje životinje Washingtona]] navodi da "uobičajeno izražena zabrinutost u vezi s odbjeglim atlantskim lososom uključuje konkurenciju s domaćim lososom, predatorstvo, prijenos bolesti, hibridizaciju i kolonizaciju."<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|title=Atlantic Salmon (Salmo salar) - Aquatic Invasive Species {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|website=wdfw.wa.gov|access-date=2018-05-01|archive-date=2019-01-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120034236/https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|url-status=dead}}</ref> Izvještaj koji je ta organizacija sačinila 1999. nije utvrdio da odbjegli lososi predstavljaju značajan rizik za divlje populacije.<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/publications/00922/|title=Atlantic Salmon in Washington State: A Fish Management Perspective - WDFW Publications {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|last=Appleby|first=Kevin H. Amos and Andrew|website=wdfw.wa.gov|access-date=2018-05-01}}</ref> ==== Usjevi ==== [[Usjev]] se odnose na grupe biljaka koje se uzgajaju za konzumaciju. Uprkos domestikaciji tokom mnogo godina, ove biljke nisu toliko udaljene od svojih divljih srodnika da se ne bi mogle reprodukovati ako bi se dovele zajedno. Mnogi usjevi se i dalje uzgajaju u područjima iz kojih potiču, a protok gena između usjeva i divljih srodnika utiče na evoluciju divljih populacija.<ref>{{Cite journal|last1=Ellstrand|first1=Norman C.|last2=Prentice|first2=Honor C.|last3=Hancock|first3=James F.|date=1999|title=Gene Flow and Introgression from Domesticated Plants into Their Wild Relatives|journal=Annual Review of Ecology and Systematics|volume=30|issue=1|pages=539–563|doi=10.1146/annurev.ecolsys.30.1.539|bibcode=1999AnRES..30..539E }}</ref> Poljoprivrednici mogu izbjeći reprodukciju između različitih populacija tako što će sjetiti usjeve tako da ne cvjetaju kada bi cvjetali divlji srodnici. Domaći usjevi su promijenjeni umjetnom selekcijom i genetičkim inženjerstvom. Genetpćki sastav mnogih usjeva razlikuje se od onog kod njihovih divljih srodnika,<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/05/25/science/25creature.html|title=Tracking the Ancestry of Corn Back 9,000 Years|last=Carroll|first=Sean B.|date=2010-05-24|work=The New York Times|access-date=2018-05-01|issn=0362-4331}}</ref> ali što su bliže jedni drugima, veća je vjerovatnoća da će dijeliti gene putem polena. Protok gena se nastavlja između usjeva i divljih srodnika.{{cn|date=juni 2025}} === Genetički modifikovani organizmi === {{glavni|Genetičko inženjerstvo}} [[GMO|Genetički modifikovani organizmi]] su genetički modificirani u laboratoriji i stoga se razlikuju od onih koji su uzgojeni vještačkom selekcijom. U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje toka gena između GE vrsta i divljih srodnika.<ref name="FAO_document1"/> Rana upotreba termina „''genetičko zagađenje“'' u ovom kasnijem smislu pojavljuje se u širokom pregledu potencijalnih ekoloških efekata genetičkog inženjerstva [https://web.archive.org/web/20110728094824/http://exacteditions.theecologist.org/exact/browse/307/308/6481/3/8?dps= The Ecologist magazine in July 1989]. Također ga je popularizirao ekolog [[Jeremy Rifkin]] u svojoj knjizi "Vijeće biotehnologije" iz 1998. godine.<ref>{{cite book | first = Jeremy | last = Rifkin | name-list-style = vanc | year = 1998 | title = The Biotech Century: Harnessing the Gene and Remaking the World | publisher = J P Tarcher | isbn = 978-0-87477-909-7 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/biotechcenturyha00rifk }}</ref> Dok se namjerno križanje između dvije genetički različite sorte opisuje kao [[hibridizacija]] s naknadnom introgresijom gena, Rifkin, koji je imao vodeću ulogu u etičkoj debati više od desetljeća prije toga, koristio je genetičko zagađenje, kako bi opisao ono što je smatrao problemima koji bi mogli nastati zbog nenamjernog procesa (moderno) genetički modificiranih organizama ([[GMO]]) koji šire svoje gene u prirodno okruženje, križanjem s divljim biljkama ili životinjama.<ref name="FAO_document1">{{cite web | url = http://www.fao.org/biotech/biotech-forum/conference-7/en/ | title = Gene flow from GM to non-GM populations in the crop, forestry, animal and fishery sectors | website = Background document to Conference 7: May 31 - July 6, 2002; Electronic Forum on Biotechnology in Food and Agriculture | publisher = Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) }}</ref><ref>{{cite web | first = Michael | last = Quinion | name-list-style = vanc | url = http://www.worldwidewords.org/turnsofphrase/tp-gen1.htm | title = Genetic Pollution | website = World Wide Words }}</ref><ref>{{cite web | first = Amy | last = Otchet | name-list-style = vanc | year = 1998 | url = http://www.unesco.org/courier/1998_09/uk/dires/txt1.htm | title = Jeremy Rifkin: fears of a brave new world | website = an interview hosted by The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) }}</ref> Zabrinutost zbog negativnih posljedica protoka gena između genetski modificiranih organizama i divljih populacija je opravdana. Većina usjeva kukuruza i soje uzgajanih na srednjem zapadu SAD-a je genetski modificirana. Postoje sorte kukuruza i soje koje su otporne na [[herbicid]]e poput glifosata<ref>{{Cite journal|last=Waltz|first=Emily|date=June 2010|title=Glyphosate resistance threatens Roundup hegemony|url=https://www.nature.com/articles/nbt0610-537|journal=Nature Biotechnology|volume=28|issue=6|pages=537–538|doi=10.1038/nbt0610-537|pmid=20531318|issn=1087-0156|url-access=subscription}}</ref> i [[kukuruz] koji proizvodi [[neonikotinoid]]ni pesticid u svim svojim tkivima.<ref name="Krupke-2017">{{Cite journal|last1=Krupke|first1=C. H.|last2=Holland|first2=J. D.|last3=Long|first3=E. Y.|last4=Eitzer|first4=B. D.|date=2017-05-22|title=Planting of neonicotinoid-treated maize poses risks for honey bees and other non-target organisms over a wide area without consistent crop yield benefit|journal=Journal of Applied Ecology|volume=54|issue=5|pages=1449–1458|doi=10.1111/1365-2664.12924|issn=0021-8901|doi-access=free|bibcode=2017JApEc..54.1449K }}</ref> Ove genetičke modifikacije imaju za cilj povećanje prinosa usjeva, ali postoji malo dokaza da se prinosi zapravo povećavaju.<ref name="Krupke-2017"/> Iako su naučnici zabrinuti da genetički modificirani organizmi mogu imati negativne efekte na okolne biljne i životinjske zajednice, rizik genskog toka između genetički modificiranih organizama i divljih populacija predstavlja još jednu zabrinutost. Mnogi poljoprivredni usjevi mogu biti otporni na korov i razmnožavati se s divljim srodnicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2005/jul/25/gm.food|title=GM crops created superweed, say scientists|last=Brown|first=Paul|date=2005-07-25|website=the Guardian|access-date=2018-05-01}}</ref> Potrebno je više istraživanja kako bi se razumio protok gena između genetski modificiranih usjeva i divljih populacija, te utjecaji genetskog miješanja. ==== Mutirani organizmi ==== Mutacije unutar organizama mogu se izvršiti procesom izlaganja organizma hemikalijama ili zračenju kako bi se generirale mutacije. To je učinjeno kod biljaka kako bi se stvorili mutanti koji imaju željenu osobinu. Ovi mutanti se zatim mogu ukrštati s drugim mutantima ili jedinkama koje nisu mutirane kako bi se održala osobina mutanta. Međutim, slično rizicima povezanim s uvođenjem jedinki u određeno okruženje, varijacije koje stvaraju mutirane jedinke mogle bi imati negativan utjecaj i na domaće populacije. {{glavni|Uzgoj mutacija}} ====Preventivne mjere==== Od 2005. godine postoji [[Registar GM kontaminacije]], pokrenut za [[GeneWatch]] [[UK] i [[Greenpeace]] International, koji bilježi sve incidente namjerne ili slučajne<ref name="2001may11">{{cite web|url=http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|title=Illegal Genetically Engineered Corn from Monsanto Detected in Argentina|website=GM Contamination Register|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622031622/http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|archive-date=2011-06-22|url-status=dead|access-date=2010-07-08}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | title = Brazil – Illegal Roundup Ready cotton grown on 16,000 hectares | website = GM Contamination Register | access-date = 2010-07-08 | archive-date = 2017-02-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170212180911/http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | url-status = dead }}</ref> oslobađanje organizama genetički modificiranih korištenjem modernih tehnika.<ref name="GM Contamination Register">{{cite web|url=http://www.gmcontaminationregister.org/|title=GM Contamination Register|access-date=2010-07-06|archive-date=2005-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20050605023809/http://www.gmcontaminationregister.org/|url-status=dead}}</ref> [[Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe|Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe]] (GURT) su razvijene u svrhu zaštite imovine, ali bi mogle biti korisne u sprječavanju širenja transgena. GeneSafe technologies je uvela metodu koja je postala poznata kao "Terminator". Ova metoda se zasniva na sjemenu koje proizvodi sterilne biljke. Ovo bi spriječilo kretanje transgena u divlje populacije jer hibridizacija ne bi bila moguća.<ref name="Sang-2013">{{Cite journal|last1=Sang|first1=Yi|last2=Millwood|first2=Reginald J.|last3=Neal Stewart Jr|first3=C.|date=2013-06-04|title=Gene use restriction technologies for transgenic plant bioconfinement|journal=Plant Biotechnology Journal|volume=11|issue=6|pages=649–658|doi=10.1111/pbi.12084|pmid=23730743|issn=1467-7644|doi-access=free|bibcode=2013PBioJ..11..649S }}</ref> Međutim, ova tehnologija nikada nije primijenjena jer nesrazmjerno negativno utiče na poljoprivrednike u zemljama u razvoju, koji čuvaju sjeme za upotrebu svake godine (dok u razvijenim zemljama poljoprivrednici uglavnom kupuju sjeme od kompanija za proizvodnju sjemena).<ref name="Sang-2013" /> Fizičko ograničavanje je također korišteno kako bi se spriječilo širenje transgena. Fizičko ograničavanje uključuje barijere poput filtera u laboratorijama, zastora u staklenicima i izolacijskih udaljenosti na polju. Izolacijske udaljenosti nisu uvijek bile uspješne, kao što je slučaj sa širenjem transgena iz izoliranog polja u divljinu kod [[otpornost na herbicide|otporne na herbicide]] biljne [[trave]] ''[[Agrostis stolonifera]]''.<ref name="Gressel-2014">{{Cite journal|last=Gressel|first=Jonathan|date=2014-08-15|title=Dealing with transgene flow of crop protection traits from crops to their relatives|journal=Pest Management Science|volume=71|issue=5|pages=658–667|doi=10.1002/ps.3850|pmid=24977384|issn=1526-498X}}</ref> Druga predložena metoda koja se posebno primjenjuje na zaštitne osobine (npr. otpornost na patogene) je ublažavanje. Ublažavanje uključuje povezivanje pozitivne osobine (korisne za sposobnost preživljavanja) sa osobinom koja je negativna (štetna za sposobnost preživljavanja) za divlje, ali ne i domaće jedinke.<ref name="Gressel-2014" /> U ovom slučaju, ako je zaštitna osobina uvedena u korov, negativna osobina bi također bila uvedena kako bi se smanjila ukupna sposobnost preživljavanja korova i smanjila mogućnost reprodukcije jedinke, a time i širenja transgena.{{cn|date=juni 2025}} ====Rizici==== Nisu svi genetski modificirani organizmi uzrok genetskog zagađenja. Genetski inženjering ima različite namjene i posebno je definiran kao direktna manipulacija genomom organizma. Genetsko zagađenje može se pojaviti kao odgovor na uvođenje vrste koja nije autohtona u određenom okruženju, a genetski modificirani organizmi su primjeri jedinki koje bi mogle uzrokovati genetsko zagađenje nakon uvođenja. Zbog ovih rizika, provedene su studije kako bi se procijenili rizici genetskog zagađenja povezani s organizmima koji su [[GMO|genetički modificirani]]: # Genetički: U 10-godišnjoj studiji četiri različite kulture, nijedna od genetički modificiranih biljaka nije utvrđena kao invazivnija ili otpornija od svojih konvencionalnih pandana.<ref>{{cite journal | vauthors = Crawley MJ, Brown SL, Hails RS, Kohn D, Rees M | title = Biotechnology: Transgenic crops in natural habitats | journal = Nature | date = 8 February 2001 | volume = 409 | issue = 6821 | pages = 682–683 | doi = 10.1038/35055621 | pmid = 11217848 | s2cid = 4422713 }}</ref> Često citirani primjer genetičkog zagađenja je navodno otkriće transgena iz GM kukuruza u domaćim sortama kukuruza u Oaxaci, Meksiko. Izvještaj Quista i Chapele,<ref>{{cite journal | vauthors = Quist D, Chapela IH | title = Transgenic DNA introgressed into traditional maize landraces in Oaxaca, Mexico | journal = [[Nature]] | volume = 414 | issue = 6863 | pages = 541–3 | date = November 2001 | pmid = 11734853 | doi = 10.1038/35107068 | bibcode = 2001Natur.414..541Q | s2cid = 4403182 }}</ref> has since been discredited on methodological grounds.<ref>{{cite journal|first=Paul|last=Christou | name-list-style = vanc |title=No Credible Scientific Evidence is Presented to Support Claims that Transgenic DNA was Introgressed into Traditional Maize Landraces in Oaxaca, Mexico|journal=Transgenic Research|volume=11|issue=1|pages=3–5|year=2002|doi=10.1023/A:1013903300469|pmid=11874106 |s2cid=12294956 }}</ref> Naučni časopis koji je prvobitno objavio studiju zaključio je da "dostupni dokazi nisu dovoljni da opravdaju objavljivanje originalnog rada".<ref>{{cite journal | vauthors = Metz M, Fütterer J | title = Biodiversity (Communications arising): suspect evidence of transgenic contamination | journal = Nature | volume = 416 | issue = 6881 | pages = 600–1; discussion 600, 602 | date = April 2002 | pmid = 11935144 | doi = 10.1038/nature738 | bibcode = 2002Natur.416..600M | s2cid = 4423495 | url = http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20081031080959/http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | url-status = dead | archive-date = October 31, 2008 | url-access = subscription }}</ref> Noviji pokušaji repliciranja originalnih studija zaključili su da genetićki modificirani kukuruz nije prisutan u južnom Meksiku 2003. i 2004 godine.<ref name="pmid16093316">{{cite journal | vauthors = Ortiz-García S, Ezcurra E, Schoel B, Acevedo F, Soberón J, Snow AA | title = Absence of detectable transgenes in local landraces of maize in Oaxaca, Mexico (2003-2004) | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 102 | issue = 35 | pages = 12338–43 | date = August 2005 | pmid = 16093316 | pmc = 1184035 | doi = 10.1073/pnas.0503356102 | bibcode = 2005PNAS..10212338O | doi-access = free }}</ref> # Studija iz 2009. godine potvrdila je prvobitne nalaze kontroverzne studije iz 2001. godine, pronašavši transgene u oko 1% od 2000 uzoraka divljeg kukuruza u Oaxaci u Meksiku, uprkos tome što je [[Nature]] povukao studiju iz 2001. godine i što druga studija nije uspjela potvrditi nalaze početne studije. Studija je otkrila da su transgeni uobičajeni u nekim poljima, ali ne i u drugim, što objašnjava zašto ih prethodna studija nije uspjela pronaći. Nadalje, nisu sve laboratorijske metode uspjele pronaći transgene.<ref>{{cite web | title = 'Alien' genes escape into wild corn | url = https://www.newscientist.com/article/mg20126964.200-alien-genes-escape-into-wild-corn.html | website = New Scientist | date = 18 February 2009 }}</ref> # Studija iz 2004. godine, provedena u blizini terenskog ispitivanja u [[Oregon]]u za genetički modificiranu sortu puzave [[trave]] (''[[Agrostis stolonifera]]''), otkrila je da se transgen i njegova pridružena osobina ([[otpornost na glifosat|otpornost na glifosatni herbicid]]) mogu prenijeti [[oprašivanje]]m vjetrom na rezidentne biljke različitih vrsta ''[[Agrostis]]'', do 14 km od testnog polja.<ref name="pmid15448206">{{cite journal | vauthors = Watrud LS, Lee EH, Fairbrother A, Burdick C, Reichman JR, Bollman M, Storm M, King G, Van de Water PK | title = Evidence for landscape-level, pollen-mediated gene flow from genetically modified creeping bentgrass with CP4 EPSPS as a marker | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 40 | pages = 14533–8 | date = October 2004 | pmid = 15448206 | pmc = 521937 | doi = 10.1073/pnas.0405154101 | bibcode = 2004PNAS..10114533W | doi-access = free }}</ref> Godine 2007., kompanija [[Scotts Company]], proizvođač genetički modificirane bengrasse, pristala je platiti građansku kaznu od 500.000 dolara Ministarstvu poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA). USDA je tvrdila da Scotts "nije proveo terensko ispitivanje u Oregonu 2003. godine na način koji bi osigurao da ni puzava bengrassa otporna na glifosat ni njeno potomstvo neće opstati u okolišu".<ref>{{cite web|url= https://www.usda.gov/?contentidonly=true&contentid=2007/11/0350.xml|title= USDA Concludes Genetically Engineered Creeping Bentgrass Investigation}}</ref> Ne postoje samo rizici u smislu genetičkog inženjerstva, već postoje i rizici koji proizlaze iz hibridizacije vrsta. U Čehoslovačkoj, kozorogi su uneseni iz Turske i [[Sinaj]]a kako bi se pomoglo u promociji populacije kozoroga tamo, što je uzrokovalo hibride koji su prerano proizveli potomstvo, što je uzrokovalo potpuni nestanak ukupne populacije.<ref name="waller"/> Geni svake populacije kozoroga u Turskoj i Sinaju bili su lokalno prilagođeni svojim okruženjima, tako da kada su stavljeni u novi okolišni kontekst, nisu napredovali. Osim toga, ekološki uticaj koji može nastati uvođenjem nove vrste može biti toliko razoran da ekosistem više nije u stanju održavati određene populacije. == Kontroverze == === Perspektive ekoloških aktivista === Upotreba riječi "zagađenje" u terminu genetičko zagađenje ima namjernu negativnu konotaciju i namijenjena je prenošenju ideje da je miješanje genetskih informacija loše za okoliš. Međutim, budući da miješanje genetičkih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" možda nije najtačniji opis. Protok gena je nepoželjan prema nekim ekološkim aktivistima i [[pokreti za očuvanje prirode|konzervacionistima]], uključujući grupe kao što su [[Greenpeace]], [[TRAFFIC]] i [[GeneWatch UK]].<ref name="GE-2010">[http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol GE agriculture and genetic pollution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411211802/http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol |date=2010-04-11 }} web article hosted by Greenpeace.org</ref><ref name="2001may11" /><ref name="GM Contamination Register" /><ref>{{cite web|url=http://www.greenpeace.org|title=Say no to genetic pollution|publisher=Greenpeace}}</ref><ref name="Butler_1994" /><ref name="TRAFFIC" /><ref>{{Cite web|url=http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|title=Genetic Pollution a Multiplying Nightmare|last=Greenpeace|access-date=2018-04-30|archive-date=2018-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501004626/http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|url-status=dead}}</ref> <blockquote>"„Invazivne vrste su bile glavni uzrok izumiranja širom svijeta u posljednjih nekoliko stotina godina. Neke od njih se hrane domaćim divljim životinjama, takmiče se s njima za resurse ili šire bolesti, dok se druge mogu hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući „genetičko zagađenje“. Na ove načine, invazivne vrste predstavljaju jednako veliku prijetnju ravnoteži prirode kao i direktna prekomjerna eksploatacija nekih vrsta od strane ljudi."<ref name="mixing">{{cite journal | vauthors = Rhymer JM, Simberloff D | year = 1996 | title = Extinction by Hybridization and Introgression | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 27 | issue=1 | pages = 83–109 | doi = 10.1146/annurev.ecolsys.27.1.83 | bibcode=1996AnRES..27...83R }}</ref> </blockquote> Također se može smatrati nepoželjnim ako dovodi do gubitka [[Fitnes|kondicije]] u divljim populacijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Milot E, Perrier C, Papillon L, Dodson JJ, Bernatchez L|date=April 2013|title=Reduced fitness of Atlantic salmon released in the wild after one generation of captive breeding|journal=Evolutionary Applications|volume=6|issue=3|pages=472–85|doi=10.1111/eva.12028|pmc=3673475|pmid=23745139|bibcode=2013EvApp...6..472M }}</ref> Termin se može povezati s protokom gena iz organizma [[Mutacijski uzgoj| uzgojenih mutacija]], [[sintetska biologija|sintetski organizam]] ili [[Genetičko inženjerstvo|genetički modificiran]] u organizam koji nije genetički modificiran,<ref name="FAO_document1" /> od strane onih koji takav [[genski tok]] smatraju štetnim.<ref name="GE-2010" /> Ove ekološke grupe stoje u potpunom protivljenju razvoju i proizvodnji genetički modificiranih organizama. === Vladina definicija === Iz vladine perspektive, genetočko zagađenje je definirano na sljedeći način od strane [[Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu|Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]]: <blockquote>"Nekontrolirano širenje genetičkih informacija (često se odnosi na transgene) u [[genom]]e organizama u kojima takvi geni nisu prisutni u prirodi."<ref>{{Cite book|url=http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|title=Glossary of Biotechnology for Food and Agriculture - A Revised and Augmented Edition of the Glossary of Biotechnology and Genetic Engineering|date=26 October 2007|series=A FAO Research and Technology Paper|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|isbn=978-92-5-104683-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026141019/http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|archive-date=26 October 2007|vauthors=Zaid A, Hughes HG, Porceddu E, Nicholas F}}</ref></blockquote> === Naučne perspektive === Upotreba termina 'genetsko zagađenje' i sličnih fraza kao što su 'genetsko propadanje', 'genetsko preplavljivanje', 'genetsko preuzimanje' i 'genetska agresija' predmet je debate među naučnicima jer mnogi smatraju da to nije naučno prikladno. Rhymer i [[Daniel Simberloff|Simberloff]] tvrde da ove vrste termina: <blockquote>...impliciraju ili da su hibridi manje sposobni od roditeljskih, što ne mora biti slučaj, ili da postoji inherentna vrijednost u "čistim" genskim fondovima.<ref name="mixing" /></blockquote>Preporučuju da se genski tok iz invazivnih vrsta nazove '''genetičkim miješanjem''' jer: <blockquote>"Miješanje" ne mora biti opterećeno vrijednostima, a mi ga ovdje koristimo da označimo miješanje genskih fondova, bez obzira da li je povezano sa smanjenjem sposobnosti preživljavanja.<ref name="mixing" /></blockquote> == Također pogledajte== * [[Biodiverzitet]] * [[Bioetika]] * [[Konzervacijska biologija]] * [[Disgenika]] * [[Genski fond]] * [[Genetička erozija]] * [[Genetičko praćenje]] * [[Introgresija]] * ''[[Sjeme uništenja: Skrivena agenda genetske manipulacije]]'' * [[Opoziv kukuruza Starlink]] {{colend}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Izumiranje}} {{Genetičkp inženjerstvo|state=expanded}} {{ljudski utjecaj na okoliš}} {{Sudnji dan}} {{genetika}} {{DEFAULTSORT:Genetic Pollution}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] [[Kategorija:Biološka kontaminacija]] [[Kategorija:Genetički modificirani organizmi]] [[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]] [[Kategorija:Invazivne vrste]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Hibridizacija (biologija)]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Razmnožavanje]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Ekološka terminologija]] j14z3z54m607usay9h66qmtxy2rqhbt 3843051 3842805 2026-05-09T23:33:25Z Genetičar 181151 3843051 wikitext text/x-wiki {{evolucija|Biološka}} '''Genetičko zagađenje''' je termin za nekontrolirani <ref name="Boffey-1983">{{cite web | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE1D81638F930A25751C1A965948260&sec=health&spon=&pagewanted=2 | title = Italy's Wild Dogs Winning Darwinian Battle | first = Philip M. | last = Boffey | name-list-style = vanc | date = December 13, 1983 | website = The New York Times | quote = Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, jeste sve veća razlika u brojnosti, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, „genetičko zagađenje“ [[genski fond| genskog fonda]] vukova „moglo bi dostići nepovratne nivoe“, upozorio je. „Hibridizacijom, psi mogu lahko apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste“, rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio „ono što danas nazivamo vukom“.}}</ref><ref>{{cite journal | first = Norman C. | last = Ellstrand | name-list-style = vanc | year = 2001 | title = When Transgenes Wander, Should We Worry? | journal = Plant Physiol | volume = 125 | issue = 4 | pages = 1543–1545 | doi = 10.1104/pp.125.4.1543 | pmid = 11299333 | pmc = 1539377 }}</ref> [[genski tok]] u divlje populacije. Definira se kao "širenje kontaminiranih izmijenjenih gena iz [[GMO|genetički modificiranih organizama]] u prirodne organizme, posebno unakrsnim oprašivanjem",<ref>{{cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|title=the definition of genetic pollution|website= Dictionary.com |access-date=2018-04-30|archive-date=2018-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20180430181607/http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|url-status=dead}}</ref> ali se počeo koristiti u nekim širim značenjima. Povezan je s konceptom gensog toka u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] i genetičkog spašavanja, što je genetički materijal namjerno unesen radi povećanja sposobnosti populacije.<ref name = waller>{{Cite journal|last=Waller|first=Donald M.|date=June 2015 |title=Genetic rescue: a safe or risky bet?|journal=Molecular Ecology|volume=24|issue=11|pages=2595–2597|doi=10.1111/mec.13220 |issn=1365-294X |pmid=26013990|s2cid= 11573077 |doi-access=free|bibcode=2015MolEc..24.2595W }}</ref> Naziva se genetsko zagađenje kada negativno utiče na sposobnost populacije da se prilagodi prirodi, kao što je [[autbriginška depresija]] i uvođenje neželjenih fenotipova koji mogu dovesti do [[izumiranje|izumiranja]]. Biolozi i konzervacionisti koriste ovaj termin za opisivanje protoka gena iz domaćih, divljih i stranih vrsta u [[divlje životinje|divlje]] [[autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim. Oni promovišu svijest o efektima unesenih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] koje se mogu "''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetsko zagađenje''". U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje protoka gena između genetički modificiranih vrsta i divljih srodnika. Upotreba riječi "zagađenje" ima za cilj prenijeti ideju da je miješanje genetičkih informacija loše za okoliš, ali budući da miješanje genetskih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" ne mora uvijek biti najtačniji opis. == Genski tok == {{glavni|Genski tok }} {{glavni|Genetika invazije}} Neki [[konzervacijska biologija| konzervacijski biolozi]] i [[konzervacionisti]] već godinama koriste genetičko zagađenje, kao termin za opisivanje genskog toka iz [[unesena vrsta|neautohtone]], [[invazivna vrsta|invazivne podvrste]], [[domestikacija|domaće]] ili [[genetičko inženjerstvo|genetički modifikovane]] populacije u [[divlji tip|divlju]] [[autohtona vrsta|autohtonu]] populaciju.<ref name="Boffey-1983"/><ref name="Butler_1994">{{cite journal|last1=Butler|first1=Declan|date=18 August 1994|title=Bid to protect wolves from genetic pollution|journal=Nature|volume=370|issue=6490|pages=497|doi=10.1038/370497a0|bibcode=1994Natur.370..497B|name-list-style=vanc|doi-access=free}}</ref><ref name="potts">{{cite journal | vauthors = Potts BM, Barbour RC, Hingston AB, Vaillancourt RE | year = 2003 | title = Corrigendum to: TURNER REVIEW No. 6 ''Genetic pollution of native eucalypt gene pools—identifying the risks'' | journal = Australian Journal of Botany | volume = 51 | issue = 3 | page = 333 | doi = 10.1071/BT02035_CO | bibcode = 2003AuJB...51..333P }}</ref> ===Značaj=== Unošenje genetskog materijala u genski fond populacije ljudskom intervencijom može imati i pozitivne i negativne efekte na populacije. Kada se genetski materijal namjerno unosi radi povećanja sposobnosti populacije, to se naziva [[genetičko spašavanje]]. Kada se genetski materijal nenamjerno unosi u populaciju, to se naziva genetičko zagađenje i može negativno uticati na sposobnost populacije (prvenstveno kroz [[autbridinška depresija|autbridinšku depresiju]]), uvesti druge neželjene [[fenotip]]ove ili teorijski dovesti do izumiranja. === Unesene vrste === {{glavni| Unesena vrsta }} [[Unesena vrsta]] je ona koja nije autohtona za datu populaciju, a koja je namjerno ili slučajno unesena u dati [[ekosistem]]. Efekti unošenja su veoma varijabilni, ali ako unesena vrsta ima veliki negativan uticaj na svoje novo okruženje, može se smatrati invazivnom vrstom. Jedan takav primjer je unošenje azijske dugoroge bube u Sjevernu Ameriku, koja je prvi put otkrivena 1996. godine u [[Brooklyn]]u, New York. Vjeruje se da su ove bube unesene putem tereta u trgovačkim lukama. Bube su vrlo štetne za okoliš i procjenjuje se da predstavljaju rizik za 35% urbanog drveća, isključujući prirodne šume.<ref>Haack, Robert A., et al. Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective. vol. 55, Annual Review of Entomology, 2010, Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective.</ref> Ove bube uzrokuju ozbiljna oštećenja drveta [[larva]]ma koje se šire kroz njih. Njihovo prisustvo u [[ekosistem]]u destabilizuje strukturu zajednice, što negativno utiče na mnoge vrste u sistemu. Međutim, unesene vrste nisu uvijek remetilačke za okolinu. Tomás Carlo i Jason Gleditch sa Univerziteta Penn State otkrili su da je broj "invazivnih" biljaka kozokrvine u tom području u korelaciji s brojem i raznolikošću ptica u regiji Happy Valley u Pennsylvaniji, što sugerira da su unesene biljke kozokrvine i [[ptice]] formirale obostrano koristan odnos.<ref>2011, ''[https://www.sciencedaily.com/releases/2011/02/110211095555.htm Invasive Plants Can Create Positive Ecological Change].''</ref> Prisustvo unesene kozokrvine povezano je s većom raznolikošću [[populacija]] ptica u tom području, što pokazuje da unesene vrste nisu uvijek štetne za dato okruženje i da su potpuno ovisne o kontekstu. ==== Invazivne vrste ==== Biolozi i konzervacionisti već godinama koriste ovaj termin za opisivanje genskog toka iz domaćih, divljih i stranih vrsta u divlje [[autohtona vrsta|autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim.<ref name="Boffey-1983" /><ref name = "Butler_1994" /><ref name="potts"/> Naprimjer, [[TRAFFIC]] je međunarodna mreža za praćenje trgovine divljim životinjama koja radi na ograničavanju [[trgovine]] divljim biljkama i životinjama kako ne bi predstavljala prijetnju ciljevima zaštite prirode. Oni promovišu svijest o posljedicama unesenih invazivnih vrsta koje se mogu ''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetićko zagađenje''.<ref name="TRAFFIC">{{cite web|url=http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|title=When is wildlife trade a problem?|website=TRAFFIC.org, the wildlife trade monitoring network, a joint programme of WWF and IUCN|publisher=The World Conservation Union|archive-url=https://web.archive.org/web/20071224231437/http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|archive-date=24 December 2007}}</ref> Nadalje, [[Zajednički odbor za zaštitu prirode]], zakonski savjetnik [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade Ujedinjenog Kraljevstva]], izjavio je da će invazivne vrste "promijeniti genetički fond (proces koji se naziva ''genetičko zagađenje''), što je nepovratna promjena."<ref name="JNCC">[http://www.jncc.gov.uk/page-1532 Effects of the introduction of invasive/non-native species] - ''Joint Nature Conservation Committee (JNCC)'', a statutory adviser to Government on UK and international nature conservation. Accessed on November 25, 2007. : "''Occasionally non-native species can reproduce with native species and produce hybrids, which will alter the genetic pool (a process called ''genetic pollution''), which is an irreversible change.''"</ref> Invazivne vrste mogu napasti i velike i male domaće populacije i imati dubok utjecaj. Prilikom invazije, invazivne vrste se križaju s domaćim vrstama formirajući sterilne ili evolucijski prilagođenije hibride koji mogu nadmašiti domaće populacije. Invazivne vrste mogu uzrokovati izumiranje malih populacija na otocima koji su posebno ranjivi zbog manje genetske raznolikosti. U tim populacijama, lokalne adaptacije mogu biti poremećene uvođenjem novih gena koji možda nisu toliko pogodni za okruženja malih otoka. Na primjer, vrsta ''[[Cercocarpus traskiae]]'' s otoka Catalina uz obalu [[Kalifornija| Kalifornije]] suočila se s gotovo izumiranjem, a preostala je samo jedna populacija zbog hibridizacije njenog potomstva s ''[[Cercocarpus betuloides]].''<ref>{{Cite journal|last1=Levin|first1=Donald A.|last2=Francisco-Ortega|first2=Javier|last3=Jansen|first3=Robert K. | name-list-style = vanc |date=1996-02-01|title=Hybridization and the Extinction of Rare Plant Species|journal= Conservation Biology |volume=10|issue=1|pages=10–16|doi=10.1046/j.1523-1739.1996.10010010.x|bibcode=1996ConBi..10...10L |issn=1523-1739}}</ref> === Domaće populacije === Povećan kontakt između divljih i [[Domestikacija|domaćih]] populacija organizama može dovesti do reproduktivnih interakcija koje su štetne za sposobnost preživljavanja divlje populacije. Divlja populacija je ona koja živi u prirodnim područjima i o kojoj se ljudi redovno ne brinu. Ovo je u suprotnosti s domestikiranim populacijama koje žive u područjima pod kontrolom ljudi i koje su redovno, i historijski gledano, u kontaktu s ljudima. [[Gen]]i iz domesticiranih populacija dodaju se divljim populacijama kao rezultat [[razmnožavanje|reprodukcije]]. U mnogim populacijama usjeva to može biti rezultat putovanja [[polen]]a sa uzgojenih usjeva na susjedne divlje biljke iste vrste. Kod uzgojenih životinja, ova reprodukcija se može dogoditi kao rezultat bijega ili puštanja životinja. Popularan primjer ovog fenomena je protok gena između vukova i domaćih pasa. ''The New York Times'' citira, riječima biologa Luigija Boitanija, "Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, je sve veća razlika u broju, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, 'genetsko zagađenje genskog fonda vukova moglo bi dostići nepovratne nivoe', upozorio je. 'Hibridizacijom, psi mogu lako apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste', rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio 'ono što danas nazivamo vukom'.<ref name="Boffey-1983" /> ==== Akvakultura ==== [[Akvakultura]] je praksa uzgoja vodenih životinja ili biljaka u svrhu konzumacije. Ova praksa postaje sve češća za proizvodnju [[losos]]a. Ovo se konkretno naziva [[akvakultura salmonida]]. Jedna od opasnosti ove prakse je mogućnost da se domaći losos oslobodi iz svog rezervoara. Pojava incidenata bijega postaje sve češća kako akvakultura dobija na popularnosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/nation/la-na-atlantic-salmon-20170903-story.html|title=More than 160,000 non-native Atlantic salmon escaped into Washington waters in fish farm accident|last=Anderson|first=Rick |website=Los Angeles Times|date=3 September 2017|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2017/08/24/545619525/environmental-nightmare-after-thousands-of-atlantic-salmon-escape-fish-farm|title='Environmental Nightmare' After Thousands Of Atlantic Salmon Escape Fish Farm|work=NPR.org|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nydailynews.com/2017/08/24/thousands-of-salmon-escape-from-fish-farm-and-no-one-knows-what-will-happen-next/|title=Thousands of salmon escape from fish farm, and no one knows what will happen next|last=Scotti|first=Ariel|name-list-style=vanc|work=nydailynews.com|access-date=2018-04-30}}</ref> Poljoprivredne strukture mogu biti neefikasne u držanju ogromnog broja brzorastućih životinja koje su u njima smještene.<ref>{{Cite news|url=http://www.livingoceans.org/initiatives/salmon-farming/issues/escapes-net-pens-are-poor-containment-structures-and-escaped|title=Escapes: Net-pens are poor containment structures and escaped farmed salmon can compete with wild salmon for food and spawning habitat|date=2013-03-12|work=Living Oceans|access-date=2018-04-30}}</ref> Prirodne katastrofe, visoke plime i drugi ekološki događaji također mogu izazvati bijeg vodenih životinja.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/shaenamontanari/2017/08/24/how-did-the-eclipse-let-thousands-of-farmed-salmon-escape/#1ea0f1d8633e|title=How Did The Eclipse Let Thousands Of Farmed Salmon Escape?|last=Montanari|first=Shaena | name-list-style = vanc |work=Forbes|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.seattletimes.com/seattle-news/environment/fish-spill-bigger-than-initial-estimates-farm-destroyed/|title=Spill of farmed Atlantic salmon near San Juan Islands much bigger than first estimates|date=2017-08-24|work=The Seattle Times|access-date=2018-04-30}}</ref> Razlog zašto se ovi bijegovi smatraju opasnima je utjecaj koji predstavljaju za divlju populaciju s kojom se reproduciraju nakon bijega. U mnogim slučajevima, divlja populacija ima smanjenu vjerojatnost preživljavanja nakon reprodukcije s domaćim populacijama lososa.<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/farmed-and-dangerous-pacific-salmon-confront-rogue-atlantic-cousins/|title=Farmed and Dangerous? Pacific Salmon Confront Rogue Atlantic Cousins|last=Braun|first=Ashley|work=Scientific American|access-date=2018-05-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.chicagotribune.com/94420895-132.html|title=Farmed salmon escape into Washington state waters|last=video|first=tronc|work=chicagotribune.com|access-date=2018-05-01}}</ref> [[Odjel za ribarstvo i divlje životinje Washingtona]] navodi da "uobičajeno izražena zabrinutost u vezi s odbjeglim atlantskim lososom uključuje konkurenciju s domaćim lososom, predatorstvo, prijenos bolesti, hibridizaciju i kolonizaciju."<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|title=Atlantic Salmon (Salmo salar) - Aquatic Invasive Species {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|website=wdfw.wa.gov|access-date=2018-05-01|archive-date=2019-01-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120034236/https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|url-status=dead}}</ref> Izvještaj koji je ta organizacija sačinila 1999. nije utvrdio da odbjegli lososi predstavljaju značajan rizik za divlje populacije.<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/publications/00922/|title=Atlantic Salmon in Washington State: A Fish Management Perspective - WDFW Publications {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|last=Appleby|first=Kevin H. Amos and Andrew|website=wdfw.wa.gov|access-date=2018-05-01}}</ref> ==== Usjevi ==== [[Usjev]] se odnose na grupe biljaka koje se uzgajaju za konzumaciju. Uprkos domestikaciji tokom mnogo godina, ove biljke nisu toliko udaljene od svojih divljih srodnika da se ne bi mogle reprodukovati ako bi se dovele zajedno. Mnogi usjevi se i dalje uzgajaju u područjima iz kojih potiču, a protok gena između usjeva i divljih srodnika utiče na evoluciju divljih populacija.<ref>{{Cite journal|last1=Ellstrand|first1=Norman C.|last2=Prentice|first2=Honor C.|last3=Hancock|first3=James F.|date=1999|title=Gene Flow and Introgression from Domesticated Plants into Their Wild Relatives|journal=Annual Review of Ecology and Systematics|volume=30|issue=1|pages=539–563|doi=10.1146/annurev.ecolsys.30.1.539|bibcode=1999AnRES..30..539E }}</ref> Poljoprivrednici mogu izbjeći reprodukciju između različitih populacija tako što će sjetiti usjeve tako da ne cvjetaju kada bi cvjetali divlji srodnici. Domaći usjevi su promijenjeni umjetnom selekcijom i genetičkim inženjerstvom. Genetpćki sastav mnogih usjeva razlikuje se od onog kod njihovih divljih srodnika,<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/05/25/science/25creature.html|title=Tracking the Ancestry of Corn Back 9,000 Years|last=Carroll|first=Sean B.|date=2010-05-24|work=The New York Times|access-date=2018-05-01|issn=0362-4331}}</ref> ali što su bliže jedni drugima, veća je vjerovatnoća da će dijeliti gene putem polena. Protok gena se nastavlja između usjeva i divljih srodnika.{{cn|date=juni 2025}} === Genetički modifikovani organizmi === {{glavni|Genetičko inženjerstvo}} [[GMO|Genetički modifikovani organizmi]] su genetički modificirani u laboratoriji i stoga se razlikuju od onih koji su uzgojeni vještačkom selekcijom. U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje toka gena između GE vrsta i divljih srodnika.<ref name="FAO_document1"/> Rana upotreba termina „''genetičko zagađenje“'' u ovom kasnijem smislu pojavljuje se u širokom pregledu potencijalnih ekoloških efekata genetičkog inženjerstva [https://web.archive.org/web/20110728094824/http://exacteditions.theecologist.org/exact/browse/307/308/6481/3/8?dps= The Ecologist magazine in July 1989]. Također ga je popularizirao ekolog [[Jeremy Rifkin]] u svojoj knjizi "Vijeće biotehnologije" iz 1998. godine.<ref>{{cite book | first = Jeremy | last = Rifkin | name-list-style = vanc | year = 1998 | title = The Biotech Century: Harnessing the Gene and Remaking the World | publisher = J P Tarcher | isbn = 978-0-87477-909-7 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/biotechcenturyha00rifk }}</ref> Dok se namjerno križanje između dvije genetički različite sorte opisuje kao [[hibridizacija]] s naknadnom introgresijom gena, Rifkin, koji je imao vodeću ulogu u etičkoj debati više od desetljeća prije toga, koristio je genetičko zagađenje, kako bi opisao ono što je smatrao problemima koji bi mogli nastati zbog nenamjernog procesa (moderno) genetički modificiranih organizama ([[GMO]]) koji šire svoje gene u prirodno okruženje, križanjem s divljim biljkama ili životinjama.<ref name="FAO_document1">{{cite web | url = http://www.fao.org/biotech/biotech-forum/conference-7/en/ | title = Gene flow from GM to non-GM populations in the crop, forestry, animal and fishery sectors | website = Background document to Conference 7: May 31 - July 6, 2002; Electronic Forum on Biotechnology in Food and Agriculture | publisher = Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) }}</ref><ref>{{cite web | first = Michael | last = Quinion | name-list-style = vanc | url = http://www.worldwidewords.org/turnsofphrase/tp-gen1.htm | title = Genetic Pollution | website = World Wide Words }}</ref><ref>{{cite web | first = Amy | last = Otchet | name-list-style = vanc | year = 1998 | url = http://www.unesco.org/courier/1998_09/uk/dires/txt1.htm | title = Jeremy Rifkin: fears of a brave new world | website = an interview hosted by The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) }}</ref> Zabrinutost zbog negativnih posljedica protoka gena između genetski modificiranih organizama i divljih populacija je opravdana. Većina usjeva kukuruza i soje uzgajanih na srednjem zapadu SAD-a je genetski modificirana. Postoje sorte kukuruza i soje koje su otporne na [[herbicid]]e poput glifosata<ref>{{Cite journal|last=Waltz|first=Emily|date=June 2010|title=Glyphosate resistance threatens Roundup hegemony|url=https://www.nature.com/articles/nbt0610-537|journal=Nature Biotechnology|volume=28|issue=6|pages=537–538|doi=10.1038/nbt0610-537|pmid=20531318|issn=1087-0156|url-access=subscription}}</ref> i [[kukuruz] koji proizvodi [[neonikotinoid]]ni pesticid u svim svojim tkivima.<ref name="Krupke-2017">{{Cite journal|last1=Krupke|first1=C. H.|last2=Holland|first2=J. D.|last3=Long|first3=E. Y.|last4=Eitzer|first4=B. D.|date=2017-05-22|title=Planting of neonicotinoid-treated maize poses risks for honey bees and other non-target organisms over a wide area without consistent crop yield benefit|journal=Journal of Applied Ecology|volume=54|issue=5|pages=1449–1458|doi=10.1111/1365-2664.12924|issn=0021-8901|doi-access=free|bibcode=2017JApEc..54.1449K }}</ref> Ove genetičke modifikacije imaju za cilj povećanje prinosa usjeva, ali postoji malo dokaza da se prinosi zapravo povećavaju.<ref name="Krupke-2017"/> Iako su naučnici zabrinuti da genetički modificirani organizmi mogu imati negativne efekte na okolne biljne i životinjske zajednice, rizik genskog toka između genetički modificiranih organizama i divljih populacija predstavlja još jednu zabrinutost. Mnogi poljoprivredni usjevi mogu biti otporni na korov i razmnožavati se s divljim srodnicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2005/jul/25/gm.food|title=GM crops created superweed, say scientists|last=Brown|first=Paul|date=2005-07-25|website=the Guardian|access-date=2018-05-01}}</ref> Potrebno je više istraživanja kako bi se razumio protok gena između genetski modificiranih usjeva i divljih populacija, te utjecaji genetskog miješanja. ==== Mutirani organizmi ==== Mutacije unutar organizama mogu se izvršiti procesom izlaganja organizma hemikalijama ili zračenju kako bi se generirale mutacije. To je učinjeno kod biljaka kako bi se stvorili mutanti koji imaju željenu osobinu. Ovi mutanti se zatim mogu ukrštati s drugim mutantima ili jedinkama koje nisu mutirane kako bi se održala osobina mutanta. Međutim, slično rizicima povezanim s uvođenjem jedinki u određeno okruženje, varijacije koje stvaraju mutirane jedinke mogle bi imati negativan utjecaj i na domaće populacije. {{glavni|Uzgoj mutacija}} ====Preventivne mjere==== Od 2005. godine postoji [[Registar GM kontaminacije]], pokrenut za [[GeneWatch]] [[UK] i [[Greenpeace]] International, koji bilježi sve incidente namjerne ili slučajne<ref name="2001may11">{{cite web|url=http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|title=Illegal Genetically Engineered Corn from Monsanto Detected in Argentina|website=GM Contamination Register|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622031622/http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|archive-date=2011-06-22|url-status=dead|access-date=2010-07-08}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | title = Brazil – Illegal Roundup Ready cotton grown on 16,000 hectares | website = GM Contamination Register | access-date = 2010-07-08 | archive-date = 2017-02-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170212180911/http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | url-status = dead }}</ref> oslobađanje organizama genetički modificiranih korištenjem modernih tehnika.<ref name="GM Contamination Register">{{cite web|url=http://www.gmcontaminationregister.org/|title=GM Contamination Register|access-date=2010-07-06|archive-date=2005-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20050605023809/http://www.gmcontaminationregister.org/|url-status=dead}}</ref> [[Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe|Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe]] (GURT) su razvijene u svrhu zaštite imovine, ali bi mogle biti korisne u sprječavanju širenja transgena. GeneSafe technologies je uvela metodu koja je postala poznata kao "Terminator". Ova metoda se zasniva na sjemenu koje proizvodi sterilne biljke. Ovo bi spriječilo kretanje transgena u divlje populacije jer hibridizacija ne bi bila moguća.<ref name="Sang-2013">{{Cite journal|last1=Sang|first1=Yi|last2=Millwood|first2=Reginald J.|last3=Neal Stewart Jr|first3=C.|date=2013-06-04|title=Gene use restriction technologies for transgenic plant bioconfinement|journal=Plant Biotechnology Journal|volume=11|issue=6|pages=649–658|doi=10.1111/pbi.12084|pmid=23730743|issn=1467-7644|doi-access=free|bibcode=2013PBioJ..11..649S }}</ref> Međutim, ova tehnologija nikada nije primijenjena jer nesrazmjerno negativno utiče na poljoprivrednike u zemljama u razvoju, koji čuvaju sjeme za upotrebu svake godine (dok u razvijenim zemljama poljoprivrednici uglavnom kupuju sjeme od kompanija za proizvodnju sjemena).<ref name="Sang-2013" /> Fizičko ograničavanje je također korišteno kako bi se spriječilo širenje transgena. Fizičko ograničavanje uključuje barijere poput filtera u laboratorijama, zastora u staklenicima i izolacijskih udaljenosti na polju. Izolacijske udaljenosti nisu uvijek bile uspješne, kao što je slučaj sa širenjem transgena iz izoliranog polja u divljinu kod [[otpornost na herbicide|otporne na herbicide]] biljne [[trave]] ''[[Agrostis stolonifera]]''.<ref name="Gressel-2014">{{Cite journal|last=Gressel|first=Jonathan|date=2014-08-15|title=Dealing with transgene flow of crop protection traits from crops to their relatives|journal=Pest Management Science|volume=71|issue=5|pages=658–667|doi=10.1002/ps.3850|pmid=24977384|issn=1526-498X}}</ref> Druga predložena metoda koja se posebno primjenjuje na zaštitne osobine (npr. otpornost na patogene) je ublažavanje. Ublažavanje uključuje povezivanje pozitivne osobine (korisne za sposobnost preživljavanja) sa osobinom koja je negativna (štetna za sposobnost preživljavanja) za divlje, ali ne i domaće jedinke.<ref name="Gressel-2014" /> U ovom slučaju, ako je zaštitna osobina uvedena u korov, negativna osobina bi također bila uvedena kako bi se smanjila ukupna sposobnost preživljavanja korova i smanjila mogućnost reprodukcije jedinke, a time i širenja transgena.{{cn|date=juni 2025}} ====Rizici==== Nisu svi genetski modificirani organizmi uzrok genetskog zagađenja. Genetski inženjering ima različite namjene i posebno je definiran kao direktna manipulacija genomom organizma. Genetsko zagađenje može se pojaviti kao odgovor na uvođenje vrste koja nije autohtona u određenom okruženju, a genetski modificirani organizmi su primjeri jedinki koje bi mogle uzrokovati genetsko zagađenje nakon uvođenja. Zbog ovih rizika, provedene su studije kako bi se procijenili rizici genetskog zagađenja povezani s organizmima koji su [[GMO|genetički modificirani]]: # Genetički: U 10-godišnjoj studiji četiri različite kulture, nijedna od genetički modificiranih biljaka nije utvrđena kao invazivnija ili otpornija od svojih konvencionalnih pandana.<ref>{{cite journal | vauthors = Crawley MJ, Brown SL, Hails RS, Kohn D, Rees M | title = Biotechnology: Transgenic crops in natural habitats | journal = Nature | date = 8 February 2001 | volume = 409 | issue = 6821 | pages = 682–683 | doi = 10.1038/35055621 | pmid = 11217848 | s2cid = 4422713 }}</ref> Često citirani primjer genetičkog zagađenja je navodno otkriće transgena iz GM kukuruza u domaćim sortama kukuruza u Oaxaci, Meksiko. Izvještaj Quista i Chapele,<ref>{{cite journal | vauthors = Quist D, Chapela IH | title = Transgenic DNA introgressed into traditional maize landraces in Oaxaca, Mexico | journal = [[Nature]] | volume = 414 | issue = 6863 | pages = 541–3 | date = November 2001 | pmid = 11734853 | doi = 10.1038/35107068 | bibcode = 2001Natur.414..541Q | s2cid = 4403182 }}</ref> has since been discredited on methodological grounds.<ref>{{cite journal|first=Paul|last=Christou | name-list-style = vanc |title=No Credible Scientific Evidence is Presented to Support Claims that Transgenic DNA was Introgressed into Traditional Maize Landraces in Oaxaca, Mexico|journal=Transgenic Research|volume=11|issue=1|pages=3–5|year=2002|doi=10.1023/A:1013903300469|pmid=11874106 |s2cid=12294956 }}</ref> Naučni časopis koji je prvobitno objavio studiju zaključio je da "dostupni dokazi nisu dovoljni da opravdaju objavljivanje originalnog rada".<ref>{{cite journal | vauthors = Metz M, Fütterer J | title = Biodiversity (Communications arising): suspect evidence of transgenic contamination | journal = Nature | volume = 416 | issue = 6881 | pages = 600–1; discussion 600, 602 | date = April 2002 | pmid = 11935144 | doi = 10.1038/nature738 | bibcode = 2002Natur.416..600M | s2cid = 4423495 | url = http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20081031080959/http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | url-status = dead | archive-date = October 31, 2008 | url-access = subscription }}</ref> Noviji pokušaji repliciranja originalnih studija zaključili su da genetićki modificirani kukuruz nije prisutan u južnom Meksiku 2003. i 2004 godine.<ref name="pmid16093316">{{cite journal | vauthors = Ortiz-García S, Ezcurra E, Schoel B, Acevedo F, Soberón J, Snow AA | title = Absence of detectable transgenes in local landraces of maize in Oaxaca, Mexico (2003-2004) | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 102 | issue = 35 | pages = 12338–43 | date = August 2005 | pmid = 16093316 | pmc = 1184035 | doi = 10.1073/pnas.0503356102 | bibcode = 2005PNAS..10212338O | doi-access = free }}</ref> # Studija iz 2009. godine potvrdila je prvobitne nalaze kontroverzne studije iz 2001. godine, pronašavši transgene u oko 1% od 2000 uzoraka divljeg kukuruza u Oaxaci u Meksiku, uprkos tome što je [[Nature]] povukao studiju iz 2001. godine i što druga studija nije uspjela potvrditi nalaze početne studije. Studija je otkrila da su transgeni uobičajeni u nekim poljima, ali ne i u drugim, što objašnjava zašto ih prethodna studija nije uspjela pronaći. Nadalje, nisu sve laboratorijske metode uspjele pronaći transgene.<ref>{{cite web | title = 'Alien' genes escape into wild corn | url = https://www.newscientist.com/article/mg20126964.200-alien-genes-escape-into-wild-corn.html | website = New Scientist | date = 18 February 2009 }}</ref> # Studija iz 2004. godine, provedena u blizini terenskog ispitivanja u [[Oregon]]u za genetički modificiranu sortu puzave [[trave]] (''[[Agrostis stolonifera]]''), otkrila je da se transgen i njegova pridružena osobina ([[otpornost na glifosat|otpornost na glifosatni herbicid]]) mogu prenijeti [[oprašivanje]]m vjetrom na rezidentne biljke različitih vrsta ''[[Agrostis]]'', do 14 km od testnog polja.<ref name="pmid15448206">{{cite journal | vauthors = Watrud LS, Lee EH, Fairbrother A, Burdick C, Reichman JR, Bollman M, Storm M, King G, Van de Water PK | title = Evidence for landscape-level, pollen-mediated gene flow from genetically modified creeping bentgrass with CP4 EPSPS as a marker | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 40 | pages = 14533–8 | date = October 2004 | pmid = 15448206 | pmc = 521937 | doi = 10.1073/pnas.0405154101 | bibcode = 2004PNAS..10114533W | doi-access = free }}</ref> Godine 2007., kompanija [[Scotts Company]], proizvođač genetički modificirane bengrasse, pristala je platiti građansku kaznu od 500.000 dolara Ministarstvu poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA). USDA je tvrdila da Scotts "nije proveo terensko ispitivanje u Oregonu 2003. godine na način koji bi osigurao da ni puzava bengrassa otporna na glifosat ni njeno potomstvo neće opstati u okolišu".<ref>{{cite web|url= https://www.usda.gov/?contentidonly=true&contentid=2007/11/0350.xml|title= USDA Concludes Genetically Engineered Creeping Bentgrass Investigation}}</ref> Ne postoje samo rizici u smislu genetičkog inženjerstva, već postoje i rizici koji proizlaze iz hibridizacije vrsta. U Čehoslovačkoj, kozorogi su uneseni iz Turske i [[Sinaj]]a kako bi se pomoglo u promociji populacije kozoroga tamo, što je uzrokovalo hibride koji su prerano proizveli potomstvo, što je uzrokovalo potpuni nestanak ukupne populacije.<ref name="waller"/> Geni svake populacije kozoroga u Turskoj i Sinaju bili su lokalno prilagođeni svojim okruženjima, tako da kada su stavljeni u novi okolišni kontekst, nisu napredovali. Osim toga, ekološki uticaj koji može nastati uvođenjem nove vrste može biti toliko razoran da ekosistem više nije u stanju održavati određene populacije. == Kontroverze == === Perspektive ekoloških aktivista === Upotreba riječi "zagađenje" u terminu genetičko zagađenje ima namjernu negativnu konotaciju i namijenjena je prenošenju ideje da je miješanje genetskih informacija loše za okoliš. Međutim, budući da miješanje genetičkih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" možda nije najtačniji opis. Protok gena je nepoželjan prema nekim ekološkim aktivistima i [[pokreti za očuvanje prirode|konzervacionistima]], uključujući grupe kao što su [[Greenpeace]], [[TRAFFIC]] i [[GeneWatch UK]].<ref name="GE-2010">[http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol GE agriculture and genetic pollution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411211802/http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol |date=2010-04-11 }} web article hosted by Greenpeace.org</ref><ref name="2001may11" /><ref name="GM Contamination Register" /><ref>{{cite web|url=http://www.greenpeace.org|title=Say no to genetic pollution|publisher=Greenpeace}}</ref><ref name="Butler_1994" /><ref name="TRAFFIC" /><ref>{{Cite web|url=http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|title=Genetic Pollution a Multiplying Nightmare|last=Greenpeace|access-date=2018-04-30|archive-date=2018-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501004626/http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|url-status=dead}}</ref> <blockquote>"„Invazivne vrste su bile glavni uzrok izumiranja širom svijeta u posljednjih nekoliko stotina godina. Neke od njih se hrane domaćim divljim životinjama, takmiče se s njima za resurse ili šire bolesti, dok se druge mogu hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući „genetičko zagađenje“. Na ove načine, invazivne vrste predstavljaju jednako veliku prijetnju ravnoteži prirode kao i direktna prekomjerna eksploatacija nekih vrsta od strane ljudi."<ref name="mixing">{{cite journal | vauthors = Rhymer JM, Simberloff D | year = 1996 | title = Extinction by Hybridization and Introgression | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 27 | issue=1 | pages = 83–109 | doi = 10.1146/annurev.ecolsys.27.1.83 | bibcode=1996AnRES..27...83R }}</ref> </blockquote> Također se može smatrati nepoželjnim ako dovodi do gubitka [[Fitnes|kondicije]] u divljim populacijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Milot E, Perrier C, Papillon L, Dodson JJ, Bernatchez L|date=April 2013|title=Reduced fitness of Atlantic salmon released in the wild after one generation of captive breeding|journal=Evolutionary Applications|volume=6|issue=3|pages=472–85|doi=10.1111/eva.12028|pmc=3673475|pmid=23745139|bibcode=2013EvApp...6..472M }}</ref> Termin se može povezati s protokom gena iz organizma [[Mutacijski uzgoj| uzgojenih mutacija]], [[sintetska biologija|sintetski organizam]] ili [[Genetičko inženjerstvo|genetički modificiran]] u organizam koji nije genetički modificiran,<ref name="FAO_document1" /> od strane onih koji takav [[genski tok]] smatraju štetnim.<ref name="GE-2010" /> Ove ekološke grupe stoje u potpunom protivljenju razvoju i proizvodnji genetički modificiranih organizama. === Vladina definicija === Iz vladine perspektive, genetočko zagađenje je definirano na sljedeći način od strane [[Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu|Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]]: <blockquote>"Nekontrolirano širenje genetičkih informacija (često se odnosi na transgene) u [[genom]]e organizama u kojima takvi geni nisu prisutni u prirodi."<ref>{{Cite book|url=http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|title=Glossary of Biotechnology for Food and Agriculture - A Revised and Augmented Edition of the Glossary of Biotechnology and Genetic Engineering|date=26 October 2007|series=A FAO Research and Technology Paper|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|isbn=978-92-5-104683-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026141019/http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|archive-date=26 October 2007|vauthors=Zaid A, Hughes HG, Porceddu E, Nicholas F}}</ref></blockquote> === Naučne perspektive === Upotreba termina 'genetsko zagađenje' i sličnih fraza kao što su 'genetsko propadanje', 'genetsko preplavljivanje', 'genetsko preuzimanje' i 'genetska agresija' predmet je debate među naučnicima jer mnogi smatraju da to nije naučno prikladno. Rhymer i [[Daniel Simberloff|Simberloff]] tvrde da ove vrste termina: <blockquote>...impliciraju ili da su hibridi manje sposobni od roditeljskih, što ne mora biti slučaj, ili da postoji inherentna vrijednost u "čistim" genskim fondovima.<ref name="mixing" /></blockquote>Preporučuju da se genski tok iz invazivnih vrsta nazove '''genetičkim miješanjem''' jer: <blockquote>"Miješanje" ne mora biti opterećeno vrijednostima, a mi ga ovdje koristimo da označimo miješanje genskih fondova, bez obzira da li je povezano sa smanjenjem sposobnosti preživljavanja.<ref name="mixing" /></blockquote> == Također pogledajte== * [[Biodiverzitet]] * [[Bioetika]] * [[Konzervacijska biologija]] * [[Disgenika]] * [[Genski fond]] * [[Genetička erozija]] * [[Genetičko praćenje]] * [[Introgresija]] * ''[[Sjeme uništenja: Skrivena agenda genetske manipulacije]]'' * [[Opoziv kukuruza Starlink]] {{colend}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Izumiranje}} {{Genetičkp inženjerstvo|state=expanded}} {{ljudski utjecaj na okoliš}} {{Sudnji dan}} {{genetika}} {{DEFAULTSORT:Genetic Pollution}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] [[Kategorija:Biološka kontaminacija]] [[Kategorija:Genetički modificirani organizmi]] [[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]] [[Kategorija:Invazivne vrste]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Hibridizacija (biologija)]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Razmnožavanje]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Ekološka terminologija]] do3u0zjuk7zy6zruz0db9edn7762btv 3843114 3843051 2026-05-10T08:17:02Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Genetičko zagađenje]] na [[Genetička zagađenost]] 3843051 wikitext text/x-wiki {{evolucija|Biološka}} '''Genetičko zagađenje''' je termin za nekontrolirani <ref name="Boffey-1983">{{cite web | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE1D81638F930A25751C1A965948260&sec=health&spon=&pagewanted=2 | title = Italy's Wild Dogs Winning Darwinian Battle | first = Philip M. | last = Boffey | name-list-style = vanc | date = December 13, 1983 | website = The New York Times | quote = Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, jeste sve veća razlika u brojnosti, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, „genetičko zagađenje“ [[genski fond| genskog fonda]] vukova „moglo bi dostići nepovratne nivoe“, upozorio je. „Hibridizacijom, psi mogu lahko apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste“, rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio „ono što danas nazivamo vukom“.}}</ref><ref>{{cite journal | first = Norman C. | last = Ellstrand | name-list-style = vanc | year = 2001 | title = When Transgenes Wander, Should We Worry? | journal = Plant Physiol | volume = 125 | issue = 4 | pages = 1543–1545 | doi = 10.1104/pp.125.4.1543 | pmid = 11299333 | pmc = 1539377 }}</ref> [[genski tok]] u divlje populacije. Definira se kao "širenje kontaminiranih izmijenjenih gena iz [[GMO|genetički modificiranih organizama]] u prirodne organizme, posebno unakrsnim oprašivanjem",<ref>{{cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|title=the definition of genetic pollution|website= Dictionary.com |access-date=2018-04-30|archive-date=2018-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20180430181607/http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|url-status=dead}}</ref> ali se počeo koristiti u nekim širim značenjima. Povezan je s konceptom gensog toka u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] i genetičkog spašavanja, što je genetički materijal namjerno unesen radi povećanja sposobnosti populacije.<ref name = waller>{{Cite journal|last=Waller|first=Donald M.|date=June 2015 |title=Genetic rescue: a safe or risky bet?|journal=Molecular Ecology|volume=24|issue=11|pages=2595–2597|doi=10.1111/mec.13220 |issn=1365-294X |pmid=26013990|s2cid= 11573077 |doi-access=free|bibcode=2015MolEc..24.2595W }}</ref> Naziva se genetsko zagađenje kada negativno utiče na sposobnost populacije da se prilagodi prirodi, kao što je [[autbriginška depresija]] i uvođenje neželjenih fenotipova koji mogu dovesti do [[izumiranje|izumiranja]]. Biolozi i konzervacionisti koriste ovaj termin za opisivanje protoka gena iz domaćih, divljih i stranih vrsta u [[divlje životinje|divlje]] [[autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim. Oni promovišu svijest o efektima unesenih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] koje se mogu "''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetsko zagađenje''". U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje protoka gena između genetički modificiranih vrsta i divljih srodnika. Upotreba riječi "zagađenje" ima za cilj prenijeti ideju da je miješanje genetičkih informacija loše za okoliš, ali budući da miješanje genetskih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" ne mora uvijek biti najtačniji opis. == Genski tok == {{glavni|Genski tok }} {{glavni|Genetika invazije}} Neki [[konzervacijska biologija| konzervacijski biolozi]] i [[konzervacionisti]] već godinama koriste genetičko zagađenje, kao termin za opisivanje genskog toka iz [[unesena vrsta|neautohtone]], [[invazivna vrsta|invazivne podvrste]], [[domestikacija|domaće]] ili [[genetičko inženjerstvo|genetički modifikovane]] populacije u [[divlji tip|divlju]] [[autohtona vrsta|autohtonu]] populaciju.<ref name="Boffey-1983"/><ref name="Butler_1994">{{cite journal|last1=Butler|first1=Declan|date=18 August 1994|title=Bid to protect wolves from genetic pollution|journal=Nature|volume=370|issue=6490|pages=497|doi=10.1038/370497a0|bibcode=1994Natur.370..497B|name-list-style=vanc|doi-access=free}}</ref><ref name="potts">{{cite journal | vauthors = Potts BM, Barbour RC, Hingston AB, Vaillancourt RE | year = 2003 | title = Corrigendum to: TURNER REVIEW No. 6 ''Genetic pollution of native eucalypt gene pools—identifying the risks'' | journal = Australian Journal of Botany | volume = 51 | issue = 3 | page = 333 | doi = 10.1071/BT02035_CO | bibcode = 2003AuJB...51..333P }}</ref> ===Značaj=== Unošenje genetskog materijala u genski fond populacije ljudskom intervencijom može imati i pozitivne i negativne efekte na populacije. Kada se genetski materijal namjerno unosi radi povećanja sposobnosti populacije, to se naziva [[genetičko spašavanje]]. Kada se genetski materijal nenamjerno unosi u populaciju, to se naziva genetičko zagađenje i može negativno uticati na sposobnost populacije (prvenstveno kroz [[autbridinška depresija|autbridinšku depresiju]]), uvesti druge neželjene [[fenotip]]ove ili teorijski dovesti do izumiranja. === Unesene vrste === {{glavni| Unesena vrsta }} [[Unesena vrsta]] je ona koja nije autohtona za datu populaciju, a koja je namjerno ili slučajno unesena u dati [[ekosistem]]. Efekti unošenja su veoma varijabilni, ali ako unesena vrsta ima veliki negativan uticaj na svoje novo okruženje, može se smatrati invazivnom vrstom. Jedan takav primjer je unošenje azijske dugoroge bube u Sjevernu Ameriku, koja je prvi put otkrivena 1996. godine u [[Brooklyn]]u, New York. Vjeruje se da su ove bube unesene putem tereta u trgovačkim lukama. Bube su vrlo štetne za okoliš i procjenjuje se da predstavljaju rizik za 35% urbanog drveća, isključujući prirodne šume.<ref>Haack, Robert A., et al. Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective. vol. 55, Annual Review of Entomology, 2010, Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective.</ref> Ove bube uzrokuju ozbiljna oštećenja drveta [[larva]]ma koje se šire kroz njih. Njihovo prisustvo u [[ekosistem]]u destabilizuje strukturu zajednice, što negativno utiče na mnoge vrste u sistemu. Međutim, unesene vrste nisu uvijek remetilačke za okolinu. Tomás Carlo i Jason Gleditch sa Univerziteta Penn State otkrili su da je broj "invazivnih" biljaka kozokrvine u tom području u korelaciji s brojem i raznolikošću ptica u regiji Happy Valley u Pennsylvaniji, što sugerira da su unesene biljke kozokrvine i [[ptice]] formirale obostrano koristan odnos.<ref>2011, ''[https://www.sciencedaily.com/releases/2011/02/110211095555.htm Invasive Plants Can Create Positive Ecological Change].''</ref> Prisustvo unesene kozokrvine povezano je s većom raznolikošću [[populacija]] ptica u tom području, što pokazuje da unesene vrste nisu uvijek štetne za dato okruženje i da su potpuno ovisne o kontekstu. ==== Invazivne vrste ==== Biolozi i konzervacionisti već godinama koriste ovaj termin za opisivanje genskog toka iz domaćih, divljih i stranih vrsta u divlje [[autohtona vrsta|autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim.<ref name="Boffey-1983" /><ref name = "Butler_1994" /><ref name="potts"/> Naprimjer, [[TRAFFIC]] je međunarodna mreža za praćenje trgovine divljim životinjama koja radi na ograničavanju [[trgovine]] divljim biljkama i životinjama kako ne bi predstavljala prijetnju ciljevima zaštite prirode. Oni promovišu svijest o posljedicama unesenih invazivnih vrsta koje se mogu ''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetićko zagađenje''.<ref name="TRAFFIC">{{cite web|url=http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|title=When is wildlife trade a problem?|website=TRAFFIC.org, the wildlife trade monitoring network, a joint programme of WWF and IUCN|publisher=The World Conservation Union|archive-url=https://web.archive.org/web/20071224231437/http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|archive-date=24 December 2007}}</ref> Nadalje, [[Zajednički odbor za zaštitu prirode]], zakonski savjetnik [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade Ujedinjenog Kraljevstva]], izjavio je da će invazivne vrste "promijeniti genetički fond (proces koji se naziva ''genetičko zagađenje''), što je nepovratna promjena."<ref name="JNCC">[http://www.jncc.gov.uk/page-1532 Effects of the introduction of invasive/non-native species] - ''Joint Nature Conservation Committee (JNCC)'', a statutory adviser to Government on UK and international nature conservation. Accessed on November 25, 2007. : "''Occasionally non-native species can reproduce with native species and produce hybrids, which will alter the genetic pool (a process called ''genetic pollution''), which is an irreversible change.''"</ref> Invazivne vrste mogu napasti i velike i male domaće populacije i imati dubok utjecaj. Prilikom invazije, invazivne vrste se križaju s domaćim vrstama formirajući sterilne ili evolucijski prilagođenije hibride koji mogu nadmašiti domaće populacije. Invazivne vrste mogu uzrokovati izumiranje malih populacija na otocima koji su posebno ranjivi zbog manje genetske raznolikosti. U tim populacijama, lokalne adaptacije mogu biti poremećene uvođenjem novih gena koji možda nisu toliko pogodni za okruženja malih otoka. Na primjer, vrsta ''[[Cercocarpus traskiae]]'' s otoka Catalina uz obalu [[Kalifornija| Kalifornije]] suočila se s gotovo izumiranjem, a preostala je samo jedna populacija zbog hibridizacije njenog potomstva s ''[[Cercocarpus betuloides]].''<ref>{{Cite journal|last1=Levin|first1=Donald A.|last2=Francisco-Ortega|first2=Javier|last3=Jansen|first3=Robert K. | name-list-style = vanc |date=1996-02-01|title=Hybridization and the Extinction of Rare Plant Species|journal= Conservation Biology |volume=10|issue=1|pages=10–16|doi=10.1046/j.1523-1739.1996.10010010.x|bibcode=1996ConBi..10...10L |issn=1523-1739}}</ref> === Domaće populacije === Povećan kontakt između divljih i [[Domestikacija|domaćih]] populacija organizama može dovesti do reproduktivnih interakcija koje su štetne za sposobnost preživljavanja divlje populacije. Divlja populacija je ona koja živi u prirodnim područjima i o kojoj se ljudi redovno ne brinu. Ovo je u suprotnosti s domestikiranim populacijama koje žive u područjima pod kontrolom ljudi i koje su redovno, i historijski gledano, u kontaktu s ljudima. [[Gen]]i iz domesticiranih populacija dodaju se divljim populacijama kao rezultat [[razmnožavanje|reprodukcije]]. U mnogim populacijama usjeva to može biti rezultat putovanja [[polen]]a sa uzgojenih usjeva na susjedne divlje biljke iste vrste. Kod uzgojenih životinja, ova reprodukcija se može dogoditi kao rezultat bijega ili puštanja životinja. Popularan primjer ovog fenomena je protok gena između vukova i domaćih pasa. ''The New York Times'' citira, riječima biologa Luigija Boitanija, "Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, je sve veća razlika u broju, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, 'genetsko zagađenje genskog fonda vukova moglo bi dostići nepovratne nivoe', upozorio je. 'Hibridizacijom, psi mogu lako apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste', rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio 'ono što danas nazivamo vukom'.<ref name="Boffey-1983" /> ==== Akvakultura ==== [[Akvakultura]] je praksa uzgoja vodenih životinja ili biljaka u svrhu konzumacije. Ova praksa postaje sve češća za proizvodnju [[losos]]a. Ovo se konkretno naziva [[akvakultura salmonida]]. Jedna od opasnosti ove prakse je mogućnost da se domaći losos oslobodi iz svog rezervoara. Pojava incidenata bijega postaje sve češća kako akvakultura dobija na popularnosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/nation/la-na-atlantic-salmon-20170903-story.html|title=More than 160,000 non-native Atlantic salmon escaped into Washington waters in fish farm accident|last=Anderson|first=Rick |website=Los Angeles Times|date=3 September 2017|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2017/08/24/545619525/environmental-nightmare-after-thousands-of-atlantic-salmon-escape-fish-farm|title='Environmental Nightmare' After Thousands Of Atlantic Salmon Escape Fish Farm|work=NPR.org|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nydailynews.com/2017/08/24/thousands-of-salmon-escape-from-fish-farm-and-no-one-knows-what-will-happen-next/|title=Thousands of salmon escape from fish farm, and no one knows what will happen next|last=Scotti|first=Ariel|name-list-style=vanc|work=nydailynews.com|access-date=2018-04-30}}</ref> Poljoprivredne strukture mogu biti neefikasne u držanju ogromnog broja brzorastućih životinja koje su u njima smještene.<ref>{{Cite news|url=http://www.livingoceans.org/initiatives/salmon-farming/issues/escapes-net-pens-are-poor-containment-structures-and-escaped|title=Escapes: Net-pens are poor containment structures and escaped farmed salmon can compete with wild salmon for food and spawning habitat|date=2013-03-12|work=Living Oceans|access-date=2018-04-30}}</ref> Prirodne katastrofe, visoke plime i drugi ekološki događaji također mogu izazvati bijeg vodenih životinja.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/shaenamontanari/2017/08/24/how-did-the-eclipse-let-thousands-of-farmed-salmon-escape/#1ea0f1d8633e|title=How Did The Eclipse Let Thousands Of Farmed Salmon Escape?|last=Montanari|first=Shaena | name-list-style = vanc |work=Forbes|access-date=2018-04-30}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.seattletimes.com/seattle-news/environment/fish-spill-bigger-than-initial-estimates-farm-destroyed/|title=Spill of farmed Atlantic salmon near San Juan Islands much bigger than first estimates|date=2017-08-24|work=The Seattle Times|access-date=2018-04-30}}</ref> Razlog zašto se ovi bijegovi smatraju opasnima je utjecaj koji predstavljaju za divlju populaciju s kojom se reproduciraju nakon bijega. U mnogim slučajevima, divlja populacija ima smanjenu vjerojatnost preživljavanja nakon reprodukcije s domaćim populacijama lososa.<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/farmed-and-dangerous-pacific-salmon-confront-rogue-atlantic-cousins/|title=Farmed and Dangerous? Pacific Salmon Confront Rogue Atlantic Cousins|last=Braun|first=Ashley|work=Scientific American|access-date=2018-05-01}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.chicagotribune.com/94420895-132.html|title=Farmed salmon escape into Washington state waters|last=video|first=tronc|work=chicagotribune.com|access-date=2018-05-01}}</ref> [[Odjel za ribarstvo i divlje životinje Washingtona]] navodi da "uobičajeno izražena zabrinutost u vezi s odbjeglim atlantskim lososom uključuje konkurenciju s domaćim lososom, predatorstvo, prijenos bolesti, hibridizaciju i kolonizaciju."<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|title=Atlantic Salmon (Salmo salar) - Aquatic Invasive Species {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|website=wdfw.wa.gov|access-date=2018-05-01|archive-date=2019-01-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120034236/https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|url-status=dead}}</ref> Izvještaj koji je ta organizacija sačinila 1999. nije utvrdio da odbjegli lososi predstavljaju značajan rizik za divlje populacije.<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/publications/00922/|title=Atlantic Salmon in Washington State: A Fish Management Perspective - WDFW Publications {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|last=Appleby|first=Kevin H. Amos and Andrew|website=wdfw.wa.gov|access-date=2018-05-01}}</ref> ==== Usjevi ==== [[Usjev]] se odnose na grupe biljaka koje se uzgajaju za konzumaciju. Uprkos domestikaciji tokom mnogo godina, ove biljke nisu toliko udaljene od svojih divljih srodnika da se ne bi mogle reprodukovati ako bi se dovele zajedno. Mnogi usjevi se i dalje uzgajaju u područjima iz kojih potiču, a protok gena između usjeva i divljih srodnika utiče na evoluciju divljih populacija.<ref>{{Cite journal|last1=Ellstrand|first1=Norman C.|last2=Prentice|first2=Honor C.|last3=Hancock|first3=James F.|date=1999|title=Gene Flow and Introgression from Domesticated Plants into Their Wild Relatives|journal=Annual Review of Ecology and Systematics|volume=30|issue=1|pages=539–563|doi=10.1146/annurev.ecolsys.30.1.539|bibcode=1999AnRES..30..539E }}</ref> Poljoprivrednici mogu izbjeći reprodukciju između različitih populacija tako što će sjetiti usjeve tako da ne cvjetaju kada bi cvjetali divlji srodnici. Domaći usjevi su promijenjeni umjetnom selekcijom i genetičkim inženjerstvom. Genetpćki sastav mnogih usjeva razlikuje se od onog kod njihovih divljih srodnika,<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/05/25/science/25creature.html|title=Tracking the Ancestry of Corn Back 9,000 Years|last=Carroll|first=Sean B.|date=2010-05-24|work=The New York Times|access-date=2018-05-01|issn=0362-4331}}</ref> ali što su bliže jedni drugima, veća je vjerovatnoća da će dijeliti gene putem polena. Protok gena se nastavlja između usjeva i divljih srodnika.{{cn|date=juni 2025}} === Genetički modifikovani organizmi === {{glavni|Genetičko inženjerstvo}} [[GMO|Genetički modifikovani organizmi]] su genetički modificirani u laboratoriji i stoga se razlikuju od onih koji su uzgojeni vještačkom selekcijom. U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje toka gena između GE vrsta i divljih srodnika.<ref name="FAO_document1"/> Rana upotreba termina „''genetičko zagađenje“'' u ovom kasnijem smislu pojavljuje se u širokom pregledu potencijalnih ekoloških efekata genetičkog inženjerstva [https://web.archive.org/web/20110728094824/http://exacteditions.theecologist.org/exact/browse/307/308/6481/3/8?dps= The Ecologist magazine in July 1989]. Također ga je popularizirao ekolog [[Jeremy Rifkin]] u svojoj knjizi "Vijeće biotehnologije" iz 1998. godine.<ref>{{cite book | first = Jeremy | last = Rifkin | name-list-style = vanc | year = 1998 | title = The Biotech Century: Harnessing the Gene and Remaking the World | publisher = J P Tarcher | isbn = 978-0-87477-909-7 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/biotechcenturyha00rifk }}</ref> Dok se namjerno križanje između dvije genetički različite sorte opisuje kao [[hibridizacija]] s naknadnom introgresijom gena, Rifkin, koji je imao vodeću ulogu u etičkoj debati više od desetljeća prije toga, koristio je genetičko zagađenje, kako bi opisao ono što je smatrao problemima koji bi mogli nastati zbog nenamjernog procesa (moderno) genetički modificiranih organizama ([[GMO]]) koji šire svoje gene u prirodno okruženje, križanjem s divljim biljkama ili životinjama.<ref name="FAO_document1">{{cite web | url = http://www.fao.org/biotech/biotech-forum/conference-7/en/ | title = Gene flow from GM to non-GM populations in the crop, forestry, animal and fishery sectors | website = Background document to Conference 7: May 31 - July 6, 2002; Electronic Forum on Biotechnology in Food and Agriculture | publisher = Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) }}</ref><ref>{{cite web | first = Michael | last = Quinion | name-list-style = vanc | url = http://www.worldwidewords.org/turnsofphrase/tp-gen1.htm | title = Genetic Pollution | website = World Wide Words }}</ref><ref>{{cite web | first = Amy | last = Otchet | name-list-style = vanc | year = 1998 | url = http://www.unesco.org/courier/1998_09/uk/dires/txt1.htm | title = Jeremy Rifkin: fears of a brave new world | website = an interview hosted by The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) }}</ref> Zabrinutost zbog negativnih posljedica protoka gena između genetski modificiranih organizama i divljih populacija je opravdana. Većina usjeva kukuruza i soje uzgajanih na srednjem zapadu SAD-a je genetski modificirana. Postoje sorte kukuruza i soje koje su otporne na [[herbicid]]e poput glifosata<ref>{{Cite journal|last=Waltz|first=Emily|date=June 2010|title=Glyphosate resistance threatens Roundup hegemony|url=https://www.nature.com/articles/nbt0610-537|journal=Nature Biotechnology|volume=28|issue=6|pages=537–538|doi=10.1038/nbt0610-537|pmid=20531318|issn=1087-0156|url-access=subscription}}</ref> i [[kukuruz] koji proizvodi [[neonikotinoid]]ni pesticid u svim svojim tkivima.<ref name="Krupke-2017">{{Cite journal|last1=Krupke|first1=C. H.|last2=Holland|first2=J. D.|last3=Long|first3=E. Y.|last4=Eitzer|first4=B. D.|date=2017-05-22|title=Planting of neonicotinoid-treated maize poses risks for honey bees and other non-target organisms over a wide area without consistent crop yield benefit|journal=Journal of Applied Ecology|volume=54|issue=5|pages=1449–1458|doi=10.1111/1365-2664.12924|issn=0021-8901|doi-access=free|bibcode=2017JApEc..54.1449K }}</ref> Ove genetičke modifikacije imaju za cilj povećanje prinosa usjeva, ali postoji malo dokaza da se prinosi zapravo povećavaju.<ref name="Krupke-2017"/> Iako su naučnici zabrinuti da genetički modificirani organizmi mogu imati negativne efekte na okolne biljne i životinjske zajednice, rizik genskog toka između genetički modificiranih organizama i divljih populacija predstavlja još jednu zabrinutost. Mnogi poljoprivredni usjevi mogu biti otporni na korov i razmnožavati se s divljim srodnicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2005/jul/25/gm.food|title=GM crops created superweed, say scientists|last=Brown|first=Paul|date=2005-07-25|website=the Guardian|access-date=2018-05-01}}</ref> Potrebno je više istraživanja kako bi se razumio protok gena između genetski modificiranih usjeva i divljih populacija, te utjecaji genetskog miješanja. ==== Mutirani organizmi ==== Mutacije unutar organizama mogu se izvršiti procesom izlaganja organizma hemikalijama ili zračenju kako bi se generirale mutacije. To je učinjeno kod biljaka kako bi se stvorili mutanti koji imaju željenu osobinu. Ovi mutanti se zatim mogu ukrštati s drugim mutantima ili jedinkama koje nisu mutirane kako bi se održala osobina mutanta. Međutim, slično rizicima povezanim s uvođenjem jedinki u određeno okruženje, varijacije koje stvaraju mutirane jedinke mogle bi imati negativan utjecaj i na domaće populacije. {{glavni|Uzgoj mutacija}} ====Preventivne mjere==== Od 2005. godine postoji [[Registar GM kontaminacije]], pokrenut za [[GeneWatch]] [[UK] i [[Greenpeace]] International, koji bilježi sve incidente namjerne ili slučajne<ref name="2001may11">{{cite web|url=http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|title=Illegal Genetically Engineered Corn from Monsanto Detected in Argentina|website=GM Contamination Register|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622031622/http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|archive-date=2011-06-22|url-status=dead|access-date=2010-07-08}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | title = Brazil – Illegal Roundup Ready cotton grown on 16,000 hectares | website = GM Contamination Register | access-date = 2010-07-08 | archive-date = 2017-02-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170212180911/http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | url-status = dead }}</ref> oslobađanje organizama genetički modificiranih korištenjem modernih tehnika.<ref name="GM Contamination Register">{{cite web|url=http://www.gmcontaminationregister.org/|title=GM Contamination Register|access-date=2010-07-06|archive-date=2005-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20050605023809/http://www.gmcontaminationregister.org/|url-status=dead}}</ref> [[Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe|Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe]] (GURT) su razvijene u svrhu zaštite imovine, ali bi mogle biti korisne u sprječavanju širenja transgena. GeneSafe technologies je uvela metodu koja je postala poznata kao "Terminator". Ova metoda se zasniva na sjemenu koje proizvodi sterilne biljke. Ovo bi spriječilo kretanje transgena u divlje populacije jer hibridizacija ne bi bila moguća.<ref name="Sang-2013">{{Cite journal|last1=Sang|first1=Yi|last2=Millwood|first2=Reginald J.|last3=Neal Stewart Jr|first3=C.|date=2013-06-04|title=Gene use restriction technologies for transgenic plant bioconfinement|journal=Plant Biotechnology Journal|volume=11|issue=6|pages=649–658|doi=10.1111/pbi.12084|pmid=23730743|issn=1467-7644|doi-access=free|bibcode=2013PBioJ..11..649S }}</ref> Međutim, ova tehnologija nikada nije primijenjena jer nesrazmjerno negativno utiče na poljoprivrednike u zemljama u razvoju, koji čuvaju sjeme za upotrebu svake godine (dok u razvijenim zemljama poljoprivrednici uglavnom kupuju sjeme od kompanija za proizvodnju sjemena).<ref name="Sang-2013" /> Fizičko ograničavanje je također korišteno kako bi se spriječilo širenje transgena. Fizičko ograničavanje uključuje barijere poput filtera u laboratorijama, zastora u staklenicima i izolacijskih udaljenosti na polju. Izolacijske udaljenosti nisu uvijek bile uspješne, kao što je slučaj sa širenjem transgena iz izoliranog polja u divljinu kod [[otpornost na herbicide|otporne na herbicide]] biljne [[trave]] ''[[Agrostis stolonifera]]''.<ref name="Gressel-2014">{{Cite journal|last=Gressel|first=Jonathan|date=2014-08-15|title=Dealing with transgene flow of crop protection traits from crops to their relatives|journal=Pest Management Science|volume=71|issue=5|pages=658–667|doi=10.1002/ps.3850|pmid=24977384|issn=1526-498X}}</ref> Druga predložena metoda koja se posebno primjenjuje na zaštitne osobine (npr. otpornost na patogene) je ublažavanje. Ublažavanje uključuje povezivanje pozitivne osobine (korisne za sposobnost preživljavanja) sa osobinom koja je negativna (štetna za sposobnost preživljavanja) za divlje, ali ne i domaće jedinke.<ref name="Gressel-2014" /> U ovom slučaju, ako je zaštitna osobina uvedena u korov, negativna osobina bi također bila uvedena kako bi se smanjila ukupna sposobnost preživljavanja korova i smanjila mogućnost reprodukcije jedinke, a time i širenja transgena.{{cn|date=juni 2025}} ====Rizici==== Nisu svi genetski modificirani organizmi uzrok genetskog zagađenja. Genetski inženjering ima različite namjene i posebno je definiran kao direktna manipulacija genomom organizma. Genetsko zagađenje može se pojaviti kao odgovor na uvođenje vrste koja nije autohtona u određenom okruženju, a genetski modificirani organizmi su primjeri jedinki koje bi mogle uzrokovati genetsko zagađenje nakon uvođenja. Zbog ovih rizika, provedene su studije kako bi se procijenili rizici genetskog zagađenja povezani s organizmima koji su [[GMO|genetički modificirani]]: # Genetički: U 10-godišnjoj studiji četiri različite kulture, nijedna od genetički modificiranih biljaka nije utvrđena kao invazivnija ili otpornija od svojih konvencionalnih pandana.<ref>{{cite journal | vauthors = Crawley MJ, Brown SL, Hails RS, Kohn D, Rees M | title = Biotechnology: Transgenic crops in natural habitats | journal = Nature | date = 8 February 2001 | volume = 409 | issue = 6821 | pages = 682–683 | doi = 10.1038/35055621 | pmid = 11217848 | s2cid = 4422713 }}</ref> Često citirani primjer genetičkog zagađenja je navodno otkriće transgena iz GM kukuruza u domaćim sortama kukuruza u Oaxaci, Meksiko. Izvještaj Quista i Chapele,<ref>{{cite journal | vauthors = Quist D, Chapela IH | title = Transgenic DNA introgressed into traditional maize landraces in Oaxaca, Mexico | journal = [[Nature]] | volume = 414 | issue = 6863 | pages = 541–3 | date = November 2001 | pmid = 11734853 | doi = 10.1038/35107068 | bibcode = 2001Natur.414..541Q | s2cid = 4403182 }}</ref> has since been discredited on methodological grounds.<ref>{{cite journal|first=Paul|last=Christou | name-list-style = vanc |title=No Credible Scientific Evidence is Presented to Support Claims that Transgenic DNA was Introgressed into Traditional Maize Landraces in Oaxaca, Mexico|journal=Transgenic Research|volume=11|issue=1|pages=3–5|year=2002|doi=10.1023/A:1013903300469|pmid=11874106 |s2cid=12294956 }}</ref> Naučni časopis koji je prvobitno objavio studiju zaključio je da "dostupni dokazi nisu dovoljni da opravdaju objavljivanje originalnog rada".<ref>{{cite journal | vauthors = Metz M, Fütterer J | title = Biodiversity (Communications arising): suspect evidence of transgenic contamination | journal = Nature | volume = 416 | issue = 6881 | pages = 600–1; discussion 600, 602 | date = April 2002 | pmid = 11935144 | doi = 10.1038/nature738 | bibcode = 2002Natur.416..600M | s2cid = 4423495 | url = http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20081031080959/http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | url-status = dead | archive-date = October 31, 2008 | url-access = subscription }}</ref> Noviji pokušaji repliciranja originalnih studija zaključili su da genetićki modificirani kukuruz nije prisutan u južnom Meksiku 2003. i 2004 godine.<ref name="pmid16093316">{{cite journal | vauthors = Ortiz-García S, Ezcurra E, Schoel B, Acevedo F, Soberón J, Snow AA | title = Absence of detectable transgenes in local landraces of maize in Oaxaca, Mexico (2003-2004) | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 102 | issue = 35 | pages = 12338–43 | date = August 2005 | pmid = 16093316 | pmc = 1184035 | doi = 10.1073/pnas.0503356102 | bibcode = 2005PNAS..10212338O | doi-access = free }}</ref> # Studija iz 2009. godine potvrdila je prvobitne nalaze kontroverzne studije iz 2001. godine, pronašavši transgene u oko 1% od 2000 uzoraka divljeg kukuruza u Oaxaci u Meksiku, uprkos tome što je [[Nature]] povukao studiju iz 2001. godine i što druga studija nije uspjela potvrditi nalaze početne studije. Studija je otkrila da su transgeni uobičajeni u nekim poljima, ali ne i u drugim, što objašnjava zašto ih prethodna studija nije uspjela pronaći. Nadalje, nisu sve laboratorijske metode uspjele pronaći transgene.<ref>{{cite web | title = 'Alien' genes escape into wild corn | url = https://www.newscientist.com/article/mg20126964.200-alien-genes-escape-into-wild-corn.html | website = New Scientist | date = 18 February 2009 }}</ref> # Studija iz 2004. godine, provedena u blizini terenskog ispitivanja u [[Oregon]]u za genetički modificiranu sortu puzave [[trave]] (''[[Agrostis stolonifera]]''), otkrila je da se transgen i njegova pridružena osobina ([[otpornost na glifosat|otpornost na glifosatni herbicid]]) mogu prenijeti [[oprašivanje]]m vjetrom na rezidentne biljke različitih vrsta ''[[Agrostis]]'', do 14 km od testnog polja.<ref name="pmid15448206">{{cite journal | vauthors = Watrud LS, Lee EH, Fairbrother A, Burdick C, Reichman JR, Bollman M, Storm M, King G, Van de Water PK | title = Evidence for landscape-level, pollen-mediated gene flow from genetically modified creeping bentgrass with CP4 EPSPS as a marker | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 40 | pages = 14533–8 | date = October 2004 | pmid = 15448206 | pmc = 521937 | doi = 10.1073/pnas.0405154101 | bibcode = 2004PNAS..10114533W | doi-access = free }}</ref> Godine 2007., kompanija [[Scotts Company]], proizvođač genetički modificirane bengrasse, pristala je platiti građansku kaznu od 500.000 dolara Ministarstvu poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA). USDA je tvrdila da Scotts "nije proveo terensko ispitivanje u Oregonu 2003. godine na način koji bi osigurao da ni puzava bengrassa otporna na glifosat ni njeno potomstvo neće opstati u okolišu".<ref>{{cite web|url= https://www.usda.gov/?contentidonly=true&contentid=2007/11/0350.xml|title= USDA Concludes Genetically Engineered Creeping Bentgrass Investigation}}</ref> Ne postoje samo rizici u smislu genetičkog inženjerstva, već postoje i rizici koji proizlaze iz hibridizacije vrsta. U Čehoslovačkoj, kozorogi su uneseni iz Turske i [[Sinaj]]a kako bi se pomoglo u promociji populacije kozoroga tamo, što je uzrokovalo hibride koji su prerano proizveli potomstvo, što je uzrokovalo potpuni nestanak ukupne populacije.<ref name="waller"/> Geni svake populacije kozoroga u Turskoj i Sinaju bili su lokalno prilagođeni svojim okruženjima, tako da kada su stavljeni u novi okolišni kontekst, nisu napredovali. Osim toga, ekološki uticaj koji može nastati uvođenjem nove vrste može biti toliko razoran da ekosistem više nije u stanju održavati određene populacije. == Kontroverze == === Perspektive ekoloških aktivista === Upotreba riječi "zagađenje" u terminu genetičko zagađenje ima namjernu negativnu konotaciju i namijenjena je prenošenju ideje da je miješanje genetskih informacija loše za okoliš. Međutim, budući da miješanje genetičkih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" možda nije najtačniji opis. Protok gena je nepoželjan prema nekim ekološkim aktivistima i [[pokreti za očuvanje prirode|konzervacionistima]], uključujući grupe kao što su [[Greenpeace]], [[TRAFFIC]] i [[GeneWatch UK]].<ref name="GE-2010">[http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol GE agriculture and genetic pollution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411211802/http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol |date=2010-04-11 }} web article hosted by Greenpeace.org</ref><ref name="2001may11" /><ref name="GM Contamination Register" /><ref>{{cite web|url=http://www.greenpeace.org|title=Say no to genetic pollution|publisher=Greenpeace}}</ref><ref name="Butler_1994" /><ref name="TRAFFIC" /><ref>{{Cite web|url=http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|title=Genetic Pollution a Multiplying Nightmare|last=Greenpeace|access-date=2018-04-30|archive-date=2018-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501004626/http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|url-status=dead}}</ref> <blockquote>"„Invazivne vrste su bile glavni uzrok izumiranja širom svijeta u posljednjih nekoliko stotina godina. Neke od njih se hrane domaćim divljim životinjama, takmiče se s njima za resurse ili šire bolesti, dok se druge mogu hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući „genetičko zagađenje“. Na ove načine, invazivne vrste predstavljaju jednako veliku prijetnju ravnoteži prirode kao i direktna prekomjerna eksploatacija nekih vrsta od strane ljudi."<ref name="mixing">{{cite journal | vauthors = Rhymer JM, Simberloff D | year = 1996 | title = Extinction by Hybridization and Introgression | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 27 | issue=1 | pages = 83–109 | doi = 10.1146/annurev.ecolsys.27.1.83 | bibcode=1996AnRES..27...83R }}</ref> </blockquote> Također se može smatrati nepoželjnim ako dovodi do gubitka [[Fitnes|kondicije]] u divljim populacijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Milot E, Perrier C, Papillon L, Dodson JJ, Bernatchez L|date=April 2013|title=Reduced fitness of Atlantic salmon released in the wild after one generation of captive breeding|journal=Evolutionary Applications|volume=6|issue=3|pages=472–85|doi=10.1111/eva.12028|pmc=3673475|pmid=23745139|bibcode=2013EvApp...6..472M }}</ref> Termin se može povezati s protokom gena iz organizma [[Mutacijski uzgoj| uzgojenih mutacija]], [[sintetska biologija|sintetski organizam]] ili [[Genetičko inženjerstvo|genetički modificiran]] u organizam koji nije genetički modificiran,<ref name="FAO_document1" /> od strane onih koji takav [[genski tok]] smatraju štetnim.<ref name="GE-2010" /> Ove ekološke grupe stoje u potpunom protivljenju razvoju i proizvodnji genetički modificiranih organizama. === Vladina definicija === Iz vladine perspektive, genetočko zagađenje je definirano na sljedeći način od strane [[Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu|Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]]: <blockquote>"Nekontrolirano širenje genetičkih informacija (često se odnosi na transgene) u [[genom]]e organizama u kojima takvi geni nisu prisutni u prirodi."<ref>{{Cite book|url=http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|title=Glossary of Biotechnology for Food and Agriculture - A Revised and Augmented Edition of the Glossary of Biotechnology and Genetic Engineering|date=26 October 2007|series=A FAO Research and Technology Paper|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|isbn=978-92-5-104683-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026141019/http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|archive-date=26 October 2007|vauthors=Zaid A, Hughes HG, Porceddu E, Nicholas F}}</ref></blockquote> === Naučne perspektive === Upotreba termina 'genetsko zagađenje' i sličnih fraza kao što su 'genetsko propadanje', 'genetsko preplavljivanje', 'genetsko preuzimanje' i 'genetska agresija' predmet je debate među naučnicima jer mnogi smatraju da to nije naučno prikladno. Rhymer i [[Daniel Simberloff|Simberloff]] tvrde da ove vrste termina: <blockquote>...impliciraju ili da su hibridi manje sposobni od roditeljskih, što ne mora biti slučaj, ili da postoji inherentna vrijednost u "čistim" genskim fondovima.<ref name="mixing" /></blockquote>Preporučuju da se genski tok iz invazivnih vrsta nazove '''genetičkim miješanjem''' jer: <blockquote>"Miješanje" ne mora biti opterećeno vrijednostima, a mi ga ovdje koristimo da označimo miješanje genskih fondova, bez obzira da li je povezano sa smanjenjem sposobnosti preživljavanja.<ref name="mixing" /></blockquote> == Također pogledajte== * [[Biodiverzitet]] * [[Bioetika]] * [[Konzervacijska biologija]] * [[Disgenika]] * [[Genski fond]] * [[Genetička erozija]] * [[Genetičko praćenje]] * [[Introgresija]] * ''[[Sjeme uništenja: Skrivena agenda genetske manipulacije]]'' * [[Opoziv kukuruza Starlink]] {{colend}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Izumiranje}} {{Genetičkp inženjerstvo|state=expanded}} {{ljudski utjecaj na okoliš}} {{Sudnji dan}} {{genetika}} {{DEFAULTSORT:Genetic Pollution}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] [[Kategorija:Biološka kontaminacija]] [[Kategorija:Genetički modificirani organizmi]] [[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]] [[Kategorija:Invazivne vrste]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Hibridizacija (biologija)]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Razmnožavanje]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Ekološka terminologija]] do3u0zjuk7zy6zruz0db9edn7762btv 0 534156 3842807 3842803 2026-05-09T12:03:30Z Markonixbg 121510 /* Uloga u energetskom sektoru */ 3842807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine | slika = FERK - logo.jpg | veličina_slike = | skraćenica = FERK | vrsta = Regulatorna institucija | industrija = [[Energetika]] | osnovano = 2002. | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | ključne_osobe = * Samir Hadžihusejnović <ref name="parlament2024">{{cite web |url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2024/Odluka_FERK.pdf |title=Odluka o imenovanju članova Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine |publisher=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=2026-05-09 }}</ref> * Sanela Pokrajčić <ref name="parlament2024"/> * Vesna Marić <ref name="parlament2024"/> | vlasnik = Federacija Bosne i Hercegovine | veb-sajt = https://ferk.ba/ }} '''Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine''' (skraćeno '''FERK''') je nezavisna regulatorna institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za regulaciju tržišta električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> FERK djeluje u skladu sa zakonima Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem osiguranja transparentnog, stabilnog i nediskriminatornog energetskog tržišta.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-dao-saglasnost-na-nove-cijene-elektricne-energije/240628088 |title=FERK dao saglasnost na nove cijene električne energije |publisher=Klix.ba |date=2024-06-28 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Historija == Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine osnovana je 2002. godine donošenjem Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=Historijat FERK-a |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> Osnivanje FERK-a predstavljalo je dio reforme energetskog sektora Bosne i Hercegovine i procesa usklađivanja sa evropskim energetskim direktivama i pravilima [[Energetska zajednica|Energetske zajednice]].<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija/ferk-usvojio-vise-pravilnika-za-energetski-sektor-935412 |title=FERK usvojio više pravilnika za energetski sektor |publisher=Oslobođenje |date=2024-03-14 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Nadležnosti == Osnovne nadležnosti FERK-a uključuju:<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/djelatnosti |title=Djelatnosti FERK-a |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> * izdavanje licenci energetskim subjektima * regulaciju cijena električne energije za tarifne kupce * nadzor nad radom energetskih kompanija * donošenje metodologija i tarifnih pravilnika * zaštitu prava kupaca energije * regulaciju tržišta prirodnog gasa u Federaciji BiH * praćenje primjene energetskih zakona i podzakonskih akata FERK redovno provodi javne rasprave i konsultacije sa energetskim subjektima, distributerima i građanima prije donošenja regulatornih odluka.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-odrzao-javnu-raspravu-o-cijenama-elektricne-energije-1772710 |title=FERK održao javnu raspravu o cijenama električne energije |publisher=Večernji list BiH |date=2024-06-18 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Organizacija == FERK-om upravlja Komisija koju čine tri člana imenovana od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="parlament2024"/> Trenutni sastav Komisije čine: * Samir Hadžihusejnović, iz reda bošnjačkog naroda * Sanela Pokrajčić, iz reda hrvatskog naroda * Vesna Marić, iz reda srpskog naroda <ref name="parlament2024"/> Na osnovu člana 25. stav (1) i stav (3) Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 60/23), FERK je na XVIII redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 7. oktobra 2025. godine donio odluku kojom je Vesna Marić, član FERK-a, izabrana za predsjedavajuću FERK-a na period od godinu dana, počevši od 8. oktobra 2025. godine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=2025-10-07 |access-date=2026-05-09 }}</ref> Sjedište FERK-a nalazi se u [[Mostar]]u.<ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/Registar/firma/regulatorna-komisija-za-energiju-u-federaciji-bih-ferk/13852 |title=Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH - FERK |publisher=Akta.ba |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Članovi Komisije kroz historiju == Od osnivanja FERK-a 2002. godine, dužnost članova Komisije obavljalo je više regulatornih stručnjaka iz oblasti energetike, prava i ekonomije.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> {| class="wikitable" ! Period ! Ime i prezime ! Funkcija / napomena |- | 2002 – 2009 | Nijaz Hadžimusić | član Komisije / predsjedavajući FERK-a u jednom mandatnom periodu <ref>{{cite web |url=https://www.energetika-net.com/vijesti/regija/bih-ferk-dobio-novog-predsjedavajuceg-6408 |title=FERK dobio novog predsjedavajućeg |publisher=Energetika-net |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2002 – 2011 | Mladen Pandurević | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/vijesti/bih/ferk-objavio-izvjestaj-o-radu/1776 |title=FERK objavio izvještaj o radu |publisher=Akta.ba |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2002 – 2013 | Pero Ćorić | član Komisije i predsjedavajući FERK-a u više mandatnih perioda <ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-donio-nove-energetske-pravilnike-457231 |title=FERK donio nove energetske pravilnike |publisher=Večernji list BiH |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2009 – 2015 | Suad Zeljković | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-odlucuje-o-cijenama-struje/120227040 |title=FERK odlučuje o cijenama struje |publisher=Klix.ba |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2011 – 2017 | Vlado Marić | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ferk-o-poskupljenju-elektricne-energije-204815 |title=FERK o poskupljenju električne energije |publisher=Oslobođenje |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2014 – 2021 | Željko Knezović | član Komisije / predsjedavajući FERK-a <ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/ferk-izabrao-novo-rukovodstvo/ |title=FERK izabrao novo rukovodstvo |publisher=BiznisInfo |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2017 – 2024 | Sanela Pokrajčić | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u/komisija |title=Komisija FERK-a |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2024 – danas | Samir Hadžihusejnović | član Komisije <ref name="parlament2024"/> |- | 2024 – danas | Sanela Pokrajčić | član Komisije <ref name="parlament2024"/> |- | 2024 – danas | Vesna Marić | član Komisije i predsjedavajuća FERK-a od 8. oktobra 2025. godine <ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=2025-10-07 |access-date=2026-05-09 }}</ref> |} == Uloga u energetskom sektoru == FERK predstavlja jednu od ključnih institucija energetskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1309271/ferk-ima-kljucnu-ulogu-u-regulaciji-energetskog-sektora |title=FERK ima ključnu ulogu u regulaciji energetskog sektora |publisher=FENA |date=2023-11-22 |access-date=2026-05-09 }}</ref> Komisija sarađuje sa domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti energetike, uključujući [[Državna regulatorna komisija za električnu energiju|DERK]], [[Elektroprijenos Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]] i Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. U okviru energetske tranzicije, FERK učestvuje u procesima liberalizacije tržišta električne energije i implementacije evropskih energetskih standarda.<ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/liberalizacija-trzista-elektricne-energije-u-bih/ |title=Liberalizacija tržišta električne energije u BiH |publisher=BiznisInfo |date=2024-02-11 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://ferk.ba/ Službena stranica FERK-a] [[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Regulatorne agencije]] [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] gjpd3fuoyfpzq9mo9k187qgiq8aynp2 3842809 3842807 2026-05-09T12:04:45Z Markonixbg 121510 3842809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine | slika = FERK - logo.jpg | veličina_slike = | skraćenica = FERK | vrsta = Regulatorna institucija | industrija = [[Energetika]] | osnovano = 2002. | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | ključne_osobe = * Samir Hadžihusejnović <ref name="parlament2024">{{cite web |url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2024/Odluka_FERK.pdf |title=Odluka o imenovanju članova Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine |publisher=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=2026-05-09 }}</ref> * Sanela Pokrajčić <ref name="parlament2024"/> * Vesna Marić <ref name="parlament2024"/> | vlasnik = Federacija Bosne i Hercegovine | veb-sajt = https://ferk.ba/ }} '''Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine''' (skraćeno '''FERK''') je nezavisna regulatorna institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za regulaciju tržišta električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> FERK djeluje u skladu sa zakonima Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem osiguranja transparentnog, stabilnog i nediskriminatornog energetskog tržišta.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-dao-saglasnost-na-nove-cijene-elektricne-energije/240628088 |title=FERK dao saglasnost na nove cijene električne energije |publisher=Klix.ba |date=2024-06-28 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Historija == Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine osnovana je 2002. godine donošenjem Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=Historijat FERK-a |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> Osnivanje FERK-a predstavljalo je dio reforme energetskog sektora Bosne i Hercegovine i procesa usklađivanja sa evropskim energetskim direktivama i pravilima [[Energetska zajednica|Energetske zajednice]].<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija/ferk-usvojio-vise-pravilnika-za-energetski-sektor-935412 |title=FERK usvojio više pravilnika za energetski sektor |publisher=Oslobođenje |date=2024-03-14 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Nadležnosti == Osnovne nadležnosti FERK-a uključuju:<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/djelatnosti |title=Djelatnosti FERK-a |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> * izdavanje licenci energetskim subjektima * regulaciju cijena električne energije za tarifne kupce * nadzor nad radom energetskih kompanija * donošenje metodologija i tarifnih pravilnika * zaštitu prava kupaca energije * regulaciju tržišta prirodnog gasa u Federaciji BiH * praćenje primjene energetskih zakona i podzakonskih akata FERK redovno provodi javne rasprave i konsultacije sa energetskim subjektima, distributerima i građanima prije donošenja regulatornih odluka.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-odrzao-javnu-raspravu-o-cijenama-elektricne-energije-1772710 |title=FERK održao javnu raspravu o cijenama električne energije |publisher=Večernji list BiH |date=2024-06-18 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Organizacija == FERK-om upravlja Komisija koju čine tri člana imenovana od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="parlament2024"/> Trenutni sastav Komisije čine: * Samir Hadžihusejnović, iz reda bošnjačkog naroda * Sanela Pokrajčić, iz reda hrvatskog naroda * Vesna Marić, iz reda srpskog naroda <ref name="parlament2024"/> Na osnovu člana 25. stav (1) i stav (3) Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 60/23), FERK je na XVIII redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 7. oktobra 2025. godine donio odluku kojom je Vesna Marić, član FERK-a, izabrana za predsjedavajuću FERK-a na period od godinu dana, počevši od 8. oktobra 2025. godine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=2025-10-07 |access-date=2026-05-09 }}</ref> Sjedište FERK-a nalazi se u [[Mostar]]u.<ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/Registar/firma/regulatorna-komisija-za-energiju-u-federaciji-bih-ferk/13852 |title=Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH - FERK |publisher=Akta.ba |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Članovi Komisije kroz historiju == Od osnivanja FERK-a 2002. godine, dužnost članova Komisije obavljalo je više regulatornih stručnjaka iz oblasti energetike, prava i ekonomije.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> {| class="wikitable" ! Period ! Ime i prezime ! Funkcija / napomena |- | 2002 – 2009 | Nijaz Hadžimusić | član Komisije / predsjedavajući FERK-a u jednom mandatnom periodu <ref>{{cite web |url=https://www.energetika-net.com/vijesti/regija/bih-ferk-dobio-novog-predsjedavajuceg-6408 |title=FERK dobio novog predsjedavajućeg |publisher=Energetika-net |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2002 – 2011 | Mladen Pandurević | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/vijesti/bih/ferk-objavio-izvjestaj-o-radu/1776 |title=FERK objavio izvještaj o radu |publisher=Akta.ba |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2002 – 2013 | Pero Ćorić | član Komisije i predsjedavajući FERK-a u više mandatnih perioda <ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-donio-nove-energetske-pravilnike-457231 |title=FERK donio nove energetske pravilnike |publisher=Večernji list BiH |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2009 – 2015 | Suad Zeljković | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-odlucuje-o-cijenama-struje/120227040 |title=FERK odlučuje o cijenama struje |publisher=Klix.ba |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2011 – 2017 | Vlado Marić | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ferk-o-poskupljenju-elektricne-energije-204815 |title=FERK o poskupljenju električne energije |publisher=Oslobođenje |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2014 – 2021 | Željko Knezović | član Komisije / predsjedavajući FERK-a <ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/ferk-izabrao-novo-rukovodstvo/ |title=FERK izabrao novo rukovodstvo |publisher=BiznisInfo |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2017 – 2024 | Sanela Pokrajčić | član Komisije <ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u/komisija |title=Komisija FERK-a |publisher=FERK |access-date=2026-05-09 }}</ref> |- | 2024 – danas | Samir Hadžihusejnović | član Komisije <ref name="parlament2024"/> |- | 2024 – danas | Sanela Pokrajčić | član Komisije <ref name="parlament2024"/> |- | 2024 – danas | Vesna Marić | član Komisije i predsjedavajuća FERK-a od 8. oktobra 2025. godine <ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=2025-10-07 |access-date=2026-05-09 }}</ref> |} == Uloga u energetskom sektoru == FERK predstavlja jednu od ključnih institucija energetskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1309271/ferk-ima-kljucnu-ulogu-u-regulaciji-energetskog-sektora |title=FERK ima ključnu ulogu u regulaciji energetskog sektora |publisher=FENA |date=2023-11-22 |access-date=2026-05-09 }}</ref> Komisija sarađuje sa domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti energetike, uključujući [[Državna regulatorna komisija za električnu energiju|DERK]], [[Elektroprijenos Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]] i Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. U okviru energetske tranzicije, FERK učestvuje u procesima liberalizacije tržišta električne energije i implementacije evropskih energetskih standarda.<ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/liberalizacija-trzista-elektricne-energije-u-bih/ |title=Liberalizacija tržišta električne energije u BiH |publisher=BiznisInfo |date=2024-02-11 |access-date=2026-05-09 }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://ferk.ba/ Službena stranica FERK-a] [[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] 3cskmmp8a70w5hkr025d81vv9tj7ia8 3842943 3842809 2026-05-09T17:36:10Z Srđan 73336 3842943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine | slika = FERK - logo.jpg | veličina_slike = | skraćenica = FERK | vrsta = Regulatorna institucija | industrija = [[Energetika]] | osnovano = 2002. | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | ključne_osobe = {{Plainlist| * Samir Hadžihusejnović<ref name="parlament2024">{{cite web |url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2024/Odluka_FERK.pdf |title=Odluka o imenovanju članova Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine |publisher=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=9. 5. 2026}}</ref> * Sanela Pokrajčić<ref name="parlament2024"/> * Vesna Marić<ref name="parlament2024"/> }} | vlasnik = Federacija Bosne i Hercegovine | veb-sajt = {{URL|ferk.ba}} }} '''Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine''' ('''FERK''') nezavisna je regulatorna institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za regulaciju tržišta električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> FERK djeluje u skladu sa zakonima Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem osiguranja transparentnog, stabilnog i nediskriminatornog energetskog tržišta.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-dao-saglasnost-na-nove-cijene-elektricne-energije/240628088 |title=FERK dao saglasnost na nove cijene električne energije |publisher=Klix.ba |date=28. 6. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Historija == Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine osnovana je 2002. donošenjem Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=Historijat FERK-a |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Osnivanje FERK-a predstavljalo je dio reforme energetskog sektora Bosne i Hercegovine i procesa usklađivanja sa evropskim energetskim direktivama i pravilima [[Energetska zajednica|Energetske zajednice]].<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija/ferk-usvojio-vise-pravilnika-za-energetski-sektor-935412 |title=FERK usvojio više pravilnika za energetski sektor |publisher=Oslobođenje |date=14. 3. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Nadležnosti == Osnovne nadležnosti FERK-a uključuju:<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/djelatnosti |title=Djelatnosti FERK-a |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> * izdavanje licenci energetskim subjektima * regulaciju cijena električne energije za tarifne kupce * nadzor nad radom energetskih kompanija * donošenje metodologija i tarifnih pravilnika * zaštitu prava kupaca energije * regulaciju tržišta prirodnog gasa u Federaciji BiH * praćenje primjene energetskih zakona i podzakonskih akata FERK redovno provodi javne rasprave i konsultacije sa energetskim subjektima, distributerima i građanima prije donošenja regulatornih odluka.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-odrzao-javnu-raspravu-o-cijenama-elektricne-energije-1772710 |title=FERK održao javnu raspravu o cijenama električne energije |publisher=Večernji list BiH |date=18. 6. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Organizacija == FERK-om upravlja Komisija koju čine tri člana imenovana od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="parlament2024"/> Trenutni sastav Komisije čine: * Samir Hadžihusejnović, iz reda bošnjačkog naroda * Sanela Pokrajčić, iz reda hrvatskog naroda * Vesna Marić, iz reda srpskog naroda<ref name="parlament2024"/> Na osnovu člana 25. stav (1) i stav (3) Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/23), FERK je na 18. redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 7. oktobra 2025. donio odluku kojom je Vesna Marić, član FERK-a, izabrana za predsjedavajuću FERK-a na period od godinu dana, počevši od 8. oktobra 2025.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=7. 10. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Sjedište FERK-a nalazi se u [[Mostar]]u.<ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/Registar/firma/regulatorna-komisija-za-energiju-u-federaciji-bih-ferk/13852 |title=Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH - FERK |publisher=Akta.ba |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Članovi Komisije kroz historiju == Od osnivanja FERK-a 2002. dužnost članova Komisije obavljalo je više regulatornih stručnjaka iz oblasti energetike, prava i ekonomije.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable" ! Period ! Ime i prezime ! Funkcija / napomena |- | 2002–2009. | Nijaz Hadžimusić | član Komisije / predsjedavajući FERK-a u jednom mandatnom periodu<ref>{{cite web |url=https://www.energetika-net.com/vijesti/regija/bih-ferk-dobio-novog-predsjedavajuceg-6408 |title=FERK dobio novog predsjedavajućeg |publisher=Energetika-net |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2002–2011. | Mladen Pandurević | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/vijesti/bih/ferk-objavio-izvjestaj-o-radu/1776 |title=FERK objavio izvještaj o radu |publisher=Akta.ba |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2002–2013. | Pero Ćorić | član Komisije i predsjedavajući FERK-a u više mandatnih perioda<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-donio-nove-energetske-pravilnike-457231 |title=FERK donio nove energetske pravilnike |publisher=Večernji list BiH |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2009–2015. | Suad Zeljković | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-odlucuje-o-cijenama-struje/120227040 |title=FERK odlučuje o cijenama struje |publisher=Klix.ba |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2011–2017. | Vlado Marić | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ferk-o-poskupljenju-elektricne-energije-204815 |title=FERK o poskupljenju električne energije |publisher=Oslobođenje |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2014–2021. | Željko Knezović | član Komisije / predsjedavajući FERK-a<ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/ferk-izabrao-novo-rukovodstvo/ |title=FERK izabrao novo rukovodstvo |publisher=BiznisInfo |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2017–2024. | Sanela Pokrajčić | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u/komisija |title=Komisija FERK-a |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2024– | Samir Hadžihusejnović | član Komisije<ref name="parlament2024"/> |- | 2024– | Sanela Pokrajčić | član Komisije<ref name="parlament2024"/> |- | 2024– | Vesna Marić | član Komisije i predsjedavajuća FERK-a od 8. oktobra 2025.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=7. 10. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} == Uloga u energetskom sektoru == FERK predstavlja jednu od ključnih institucija energetskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1309271/ferk-ima-kljucnu-ulogu-u-regulaciji-energetskog-sektora |title=FERK ima ključnu ulogu u regulaciji energetskog sektora |publisher=FENA |date=22. 11. 2023 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Komisija sarađuje sa domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti energetike, uključujući [[Državna regulatorna komisija za električnu energiju|DERK]], [[Elektroprijenos Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]] i Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. U okviru energetske tranzicije, FERK učestvuje u procesima liberalizacije tržišta električne energije i implementacije evropskih energetskih standarda.<ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/liberalizacija-trzista-elektricne-energije-u-bih/ |title=Liberalizacija tržišta električne energije u BiH |publisher=BiznisInfo |date=11. 2. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://ferk.ba/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] g9wr8pc6s9gb45yo6ku15iubcxuc4mn 0 534157 3842814 2026-05-09T12:19:21Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[Slika:ERA5 global mean sea level pressure.png|thumb|508x508px|30-godišnji (1991–2020) srednji pritisak na nivou mora na osnovu podataka ponovne analize ERA5]] '''Atmosferski pritisak''', također poznat kao '''[[vazdušni pritisak]]''' ili '''[[barometarski pritisak]]''' (prema [[barometar|barometru]]), je [[pritisak]] unutar [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. [[Standardna atmosfera (jedinica)|standardna atmosfera]] (simbol: atm) je jedinica pritiska definisana kao {{cvt... 3842814 wikitext text/x-wiki [[Slika:ERA5 global mean sea level pressure.png|thumb|508x508px|30-godišnji (1991–2020) srednji pritisak na nivou mora na osnovu podataka ponovne analize ERA5]] '''Atmosferski pritisak''', također poznat kao '''[[vazdušni pritisak]]''' ili '''[[barometarski pritisak]]''' (prema [[barometar|barometru]]), je [[pritisak]] unutar [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. [[Standardna atmosfera (jedinica)|standardna atmosfera]] (simbol: atm) je jedinica pritiska definisana kao {{cvt|101325|Pa|hPa|lk=on}}, što je ekvivalentno 1.013,25 [[milibar]]a, 760{{nbsp}}[[torr]] (ili oko 760{{nbsp}}[[mmHg]]), oko 29,9212{{nbsp}}[[inHg]], ili oko 14,696{{nbsp}}[[funti po kvadratnom inču|psi]].<ref name="ICAO">{{cite book |title=Manual of the [[ICAO Standard Atmosphere]], Doc 7488-CD |year=1993 |edition=Third |publisher=International Civil Aviation Organization |isbn=92-9194-004-6}}</ref> Jedinica atm je otprilike ekvivalentna atmosferskom pritisku na Zemlji, na[[srednji nivo mora| srednjem nivou mora]]; to jest, Zemljin atmosferski pritisak na nivou mora je približno jedna atm. U većini slučajeva, atmosferski pritisak je blisko aproksimiran [[pritisak fluida|hidrostatskim pritiskom]] uzrokovanim [[težina|težinom]] [[Zemljina atmosfera|zraka]] iznad tačke mjerenja. Kako se [[visina]] povećava, smanjuje se površina atmosferske mase, pa atmosferski pritisak opada s povećanjem nadmorske visine. Budući da je atmosfera rijetka u odnosu na Zemljin radijus, posebno gusti atmosferski sloj na malim visinama, Zemljino [[gravitacijsko ubrzanje]] kao funkcija nadmorske visine može se aproksimirati kao konstantno i malo doprinosi ovom padu. Pritisak mjeri silu po jedinici površine, sa [[SI|SI jedinicama]] od [[paskal]]a (1 paskal = 1 [[njutn (jedinica)|njutn]] po kvadratnom [[metar|metru]], 1{{nbsp}}}N/m²). U [[prosjek]]u, stub vazduha sa površinom poprečnog presjeka od 1 kvadratnog [[centimetar]] (cm²), mjeren od srednjeg (prosječnog) nivoa mora do vrha Zemljine atmosfere, ima [[masa|masu]] od oko 1,03 [[kilogram]]a i vrši [[sila|silu]] ili "težinu" od oko 10,1 [[njutn]]a, što rezultira pritiskom od 10,1 N/cm² ili 101{{nbsp}}[[njutn (jedinica)|kN]]/m² (101 kilopaskala, kPa). Stubac zraka s poprečnim presjekom od 1⁻² imao bi težinu od oko 14,7⁻¹ lbf, što bi rezultiralo pritiskom od 14,7⁻¹ lbf/in². ==Mehanizam== <!--šta uzrokuje atmosferski pritisak--> Atmosferski pritisak je uzrokovan gravitacijskim privlačenjem Planete na atmosferske plinove iznad površine i funkcija je mase planete, radijusa površine, te količine i sastava poinva i njihove vertikalne distribucije u atmosferi.<ref>{{cite magazine|title=atmospheric pressure (encyclopedic entry)|url=https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|magazine=National Geographic|access-date=28 February 2018|archive-date=28 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194703/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Q & A: Pressure – Gravity Matters?|url=https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|website=Department of Physics|publisher=University of Illinois Urbana-Champaign|access-date=28 February 2018|archive-date=28 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194620/https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|url-status=live}}</ref> Modificira se planetarnom rotacijom i lokalnim efektima kao što su brzina vjetra, varijacije [[gustoća|gustoće]] usljed temperature i varijacije u sastavu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|title=Introduction to Atmospheric Chemistry|last=Jacob|first=Daniel J.|date=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691001852|language=en|access-date=2020-10-15|archive-date=2021-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001043009/https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|url-status=live}}</ref> == Srednji pritisak na nivou mora == [[Datoteka:Day5pressureforecast.png|thumb|left| Mapa koja prikazuje atmosferski pritisak u mbar ili hPa]] [[Datoteka:Aircraft altimeter.JPG|thumb| Barometarski avion tipa Kollsman [[visinomjer]]]] ''Srednji pritisak na nivou mora'' (MSLP) je atmosferski pritisak na [[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]. Ovo je atmosferski pritisak koji se obično daje u vremenskim izvještajima preko meteorologa na radiju, [[TV|televiziji]] i u [[novine|novinama]] ili na [[internet]]u.<ref>[https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250627181941/https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions|date=2025-06-27}}.National Weather Service. 2025, June 16. Pressure Definitions. National Oceanic and Atmospheric Administration.</ref> ''[[podešavanje visinomjera]]'' u avijaciji je podešavanje atmosferskog pritiska. Prosječni ''pritisak na nivou mora'' je {{cvt|1013.25|hPa|inHg mmHg}}. U izvještajima o vremenu u avijaciji ([[METAR]]), [[QNH]] se širom svijeta prenosi u hektopaskalima ili milibarima (1 hektopaskal = 1 milibar). U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada| Kanadi]] i [[Japan]]u podešavanje visinomjera se prikazuje u [[inči žive|inčima žive]] (na dvije decimale). Sjedinjene Američke Države i Kanada također prijavljuju ''pritisak na nivou mora'' SLP, koji se prilagođava nivou mora drugačijom metodom, u odjeljku za napomene, a ne u međunarodno prenesenom dijelu koda, u hektopaskalima ili [[milibar]]ima.<ref>[http://www.flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= Sample METAR of CYVR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190525162442/https://flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= |date=2019-05-25 }} Nav Canada</ref> Međutim, u kanadskim javnim meteorološkim izvještajima, pritisak na nivou mora se umjesto toga prikazuje u kilopaskalima.<ref>{{citation |url=http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |title=Montreal Current Weather |publisher=CBC Montreal, Canada |access-date=2014-03-30 |archive-date=2014-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330055543/http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |url-status=live }}</ref> U napomenama američkih meteoroloških propisa, prenose se samo tri cifre; decimalne tačke i jedna ili dvije najznačajnije cifre se izostavljaju: {{cvt|1013.2|hPa}} se prenosi kao 132; {{cvt|1000|hPa|kPa}} se prenosi kao 000; 998.7{{nbsp}}hPa se prenosi kao 987; itd. Sistem koji prenosi posljednje tri cifre prenosi isti kod (800) za 1080.0 hPa kao i za 980.0 hPa. Najviši „pritisak na nivou mora“ na Zemlji javlja se u [[Sibiru]], gdje [[Sibirski maksimum]] često dostiže „pritisak na nivou mora“ iznad {{cvt|1050|hPa|psi inHg}}, sa rekordno visokim vrijednostima blizu {{cvt|1085|hPa|psi inHg}}. Najniži mjerljivi ''pritisak na nivou mora'' nalazi se u centrima tropskih ciklona i tornada, sa rekordno niskim atmosferskim pritiskom od 870 hPa. == Površinski pritisak == ''Površinski pritisak'' je atmosferski pritisak na nekoj lokaciji na površini Zemlje (teren i okeani). Direktno je proporcionalan masi zraka iznad te lokacije. Iz numeričkih razloga, atmosferski modeli poput modela opće cirkulacije (GCM) obično predviđaju bezdimenzijski ''[[logaritam]] površinskog pritiska''. Prosječna vrijednost površinskog pritiska na Zemlji je 985 hPa.<ref name="jacobs">Jacob, Daniel J. [https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&q=%22surface+pressure%22 Introduction to Atmospheric Chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725014305/https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&printsec=frontcover#v=onepage&q=%22surface%20pressure%22&f=false |date=2020-07-25 }}. Princeton University Press, 1999.</ref> Ovo je u suprotnosti sa srednjim pritiskom na nivou mora, koji uključuje ekstrapolaciju pritiska na nivo mora za lokacije iznad ili ispod nivoa mora. Prosječni pritisak na srednjem nivou mora ([[Nivo mora|MSL]]) u Međunarodnoj standardnoj atmosferi ([[Međunarodna standardna atmosfera|ISA]]) iznosi 1.013,25 hPa, ili 1 atmosfera (atm), ili 29,92 inča živinog stuba. Pritisak (P), masa (m) i ubrzanje usljed gravitacije (g) povezani su sa P = F/A = (m*g)/A, gdje je A površina. Atmosferski pritisak je stoga proporcionalan težini po jedinici površine atmosferske mase iznad te lokacije. == Varijacija nadmorske visine == {{glavni|Blaise Pascal#Prvi eksperiment atmosferskog pritiska u odnosu na nadmorsku visinu}} {{glavni|Barometarska formula|Varijacija vertikalnog pritiska}} [[Datoteka:Storm over Snæfellsjökull.jpg|thumb|left| Formiranje oblaka iznad [[Snæfellsjökull]]a ([[Island]]), formirano iznad planine [[orografsko podizanje| orografskim podizanjem]].]] [[Datoteka:Atmospheric Pressure vs. Altitude.png|thumb|300px| Varijacija atmosferskog pritiska sa nadmorskom visinom, izračunata za 15°C i 0% relativne vlažnosti]] [[Datoteka:Plastic bottle at 14000 feet, 9000 feet and 1000 feet, sealed at 14000 feet.png|thumb| Ova plastična boca je bila zatvorena na približno 14000 m nadmorske visine i zdrobljena je porastom atmosferskog pritiska, zabilježenim na 9000 m i 1000 m, dok je spuštana prema nivou mora.]] Pritisak na Zemlji varira sa nadmorskom visinom površine, tako da je pritisak vazduha na planinama obično niži od pritiska vazduha na nivou mora. Pritisak se glatko mijenja od Zemljine površine do vrha mezosfere. Iako se pritisak mijenja sa vremenom, [[NASA]] je usrednjavala uslove za sve dijelove Zemlje tokom cijele godine. Kako se [[nadmorska visina]] povećava, atmosferski pritisak se smanjuje. Može se izračunati atmosferski pritisak na datoj nadmorskoj visini.<ref>[http://archive.psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf A quick derivation relating altitude to air pressure] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928003908/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614221022/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-date=2010-06-14 |url-status=live |date=2011-09-28 }} by Portland State Aerospace Society, 2004, accessed 05032011</ref> Temperatura i vlažnost također utiču na atmosferski pritisak. Pritisak je proporcionalan temperaturi i obrnuto proporcionalan vlažnosti, i oba ova faktora su neophodna za izračunavanje tačne vrijednosti. Grafikon {{if mobile|gore|desno}} je razvijen za temperaturu od 15°C i relativnu vlažnost od 0%. Na malim nadmorskim visinama, pritisak se smanjuje za oko 1,2 kPa|hPa|skraćenica=on}} na svakih 100 metara. Za veće nadmorske visine unutar [[troposfera|troposfere]], sljedeća jednačina ([[barometrijska formula]]) povezuje atmosferski pritisak ''p'' sa nadmorskom visinom ''h'': ;<big><math>\begin{align} p &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^{-\frac{g \cdot M}{R_0 \cdot L}} \\ &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{g \cdot h}{c_\text{p} \cdot T_0} \right)^{-\frac{c_\text{p} \cdot M}{R_0}} \end{align}</math></big> Vrijednosti u ovim jednačinama su: {|class="wikitable sortable" |- ! Parametar !! Opis !! Vrijednost |- | ''h'' || style="text-align:left;"| Visina iznad srednjeg nivoa mora || style="text-align:right;" | {{nbsp}}m |- | ''p''₀ || style="text-align:left;"| Standardni atmosferski pritisak na nivou mora || style="text-align:right;"| 101.325{{nbsp}}Pa |- | ''L'' || style="text-align:left;"| Temperatura [[gradient temperature]], = ''g''/''c''_p za suhi zrak || style="text-align:right;"| ~ 0,00976{{nbsp}}K/m |- | ''c''_p || style="text-align:left;"| Specifična toplota pri konstantnom pritisku || style="text-align:right;"| 1.004,68506{{nbsp}}J/(kg·K) |- | ''T''₀|| style="text-align:left;"| Standardna temperatura na nivou mora || style="text-align:right;"| 288,15{{nbsp}}K |- | ''g'' || style="text-align:left;"| Gravitaciono ubrzanje Zemljine površine || style="text-align:right;"| 9,80665{{nbsp}}m/s² |- | ''M'' || style="text-align:left;"| Molarna masa suvog vazduha || style="text-align:right;"| 0,02896968{{nbsp}}kg/mol |- | ''R''₀ || style="text-align:left;"| [[Univerzalna plinska konstanta]] || style="text-align:right;"| 8.314462618{{nbsp}}J/(mol·K) |} == Lokalna varijacija == [[Datoteka:Wilma 2005-10-19 1315Z.jpg|thumb|[[Uragan Wilma]] 19. oktobra 2005. Pritisak u oku oluje bio je {{convert|882|hPa|abbr=on}} u vrijeme kada je slika snimljena.]] Atmosferski pritisak na Zemlji se uveliko razlikuje, a razlike u pritisku su važne za proučavanje [[vrijeme|vremena]] i [[klima|klime]]. Neke varijacije pritiska su vrlo redovne. Jedan važan izvor varijacija su [[atmosferske plime i oseke]]. Atmosferske plime i oseke su najjače u tropskim zonama, sa amplitudom od nekoliko hektopaskala, a gotovo nula u polarnim područjima. Tropske varijacije pritiska plime i oseke sastoje se uglavnom od dva superponirana harmonikjska ciklusa {{dash}}cirkadijskog (24&nbsp;h) ciklusa i polucirkadijalnog (12&nbsp;h) ciklusa. == Rekordi == Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen na Zemlji iznad 750 metara bio je {{convert|1084.8|hPa|inHg atm|abbr=on}}, izmjeren u [[Tosontsengel, Zavkhan|Tosontsengelu, Mongolija]] 19. decembra 2001.<ref name="wmo.ASU.edu">{{citation|url=http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Above 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=2001-12-19 |access-date=2013-04-15 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017130834/http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |archive-date=2012-10-17 }}</ref> Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen ispod 750 metara bio je u Agatu, u [[Autonomni Okrug Evenk| Autonomnom Okrugu Evenk]], [[Rusija]] (66°53'{{nbsp}}N, 93°28'{{nbsp}}E, nadmorska visina: {{convert|261|m|abbr=on|disp=comma}}), 31. decembra 1968. godine od {{convert|1083.8|hPa|inHg|3|abbr=on}}.<ref>{{citation|url=http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Below 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=1968-12-31 |access-date=2013-04-15 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514175318/http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |archive-date=2013-05-14 }}</ref> Neslaganje je posljedica problematične pretpostavke (standardna [[stopa gradacije]]) povezane s normalizacijom mjerenja pritiska na velikim nadmorskim visinama u odnosu na standardni nivo mora; na većim nadmorskim visinama konverzija postaje progresivno manje precizna, a za potrebe evidencije 750 m je proizvoljni prag za adekvatnu preciznost.<ref name="wmo.ASU.edu" /> [[Mrtvo more]], najniže mjesto na Zemlji, na 430 m ispod nivoa mora, ima odgovarajuće visok tipičan atmosferski pritisak od 1.065 hPa.<ref>{{cite journal|last=Kramer |first=MR |author2=Springer C |author3=Berkman N |author4=Glazer M |author5=Bublil M |author6=Bar-Yishay E |author7=Godfrey S |title=Rehabilitation of hypoxemic patients with COPD at low altitude at the Dead Sea, the lowest place on earth |journal=Chest |date=March 1998 |volume=113 |issue=3 |pages=571–575 |url=http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |doi=10.1378/chest.113.3.571 |pmid=9515826 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195349/http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |archive-date=2013-10-29 }}</ref> Rekord površinskog pritiska ispod nivoa mora od 1081,8 hPa (1081,8 hPa) i 1081,8 atm (1081,8 hPa/1081,8 atm) postavljen je 21. februara 1961.<ref>{{cite journal |last=Court |first=Arnold |year=1969 |title=Improbable Pressure Extreme: 1070 Mb. |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=50 |issue=4 |pages=248–50 |jstor=26252600 }}</ref> Najniži atmosferski pritisak ikada izmjeren tokom perioda bez tornada bio je {{convert|870|hPa|inHg atm|abbr=on}}, zabilježen 12. oktobra 1979. godine, tokom [[Tajfun Tip|Tajfuna Tip]] u zapadnom [[Pacifik|Tihom okeanu]]. Mjerenje je zasnovano na instrumentalnom posmatranju izvršenom iz izviđačkog aviona.<ref name=FAQ1>{{cite web|url=http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html |title=Subject: E1), Which is the most intense tropical cyclone on record? |author=Chris Landsea|publisher=Atlantic Oceanographic and Meteorological Laboratory|date=2010-04-21 |access-date=2010-11-23| archive-url= https://web.archive.org/web/20101206200600/http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html| archive-date= 6 December 2010 | url-status= live}}</ref> == Mjerenje zasnovano na dubini vode == Jedna [[atmosfera (jedinica)|atmosfera]] ({{cvt|101.325|kPa|psi|disp=or|1}}) je također pritisak uzrokovan težinom stupca slatke vode od približno {{cvt|10.3|m|ft|1}}. Dakle, ronilac na dubini od 10.3 m pod vodom doživljava pritisak od oko 2 atmosfere (1 atm zraka plus 1 atm vode). Obrnuto, 10.3 m je maksimalna visina do koje se voda može podići usisavanjem pod standardnim atmosferskim uvjetima. Niski pritisci, kao što su vodovi za [[prirodni plin]], ponekad se navode u [[inčima vode]], obično se pišu kao ''w.c.'' (vodeni stupac) mjerač ili ''w.g.'' (inči vode) mjerač. Tipičan kućni uređaj koji koristi plin u SAD-u je predviđen za maksimalno {{cvt|1/2|psi|kPa mbar}}, što je približno 14 W.G. Slične metričke jedinice sa širokim rasponom naziva i oznaka zasnovanih na [[milimetrar, vodomjer|milimetrima]], [[centimetri vode|centimetrima]] ili metrima sada se rjeđe koriste. == Tačka ključanja tečnosti == [[Datoteka:Kochendes wasser02.jpg|thumb|[[Ključala voda]]]] Čista voda [[ključanje|ključa]] na {{convert|100|C}} pri standardnom atmosferskom pritisku Zemlje. [[Tačka ključanja]] je temperatura na kojoj je [[napon pare]] jednak atmosferskom pritisku oko tečnosti.<ref>{{citation |url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/vappre.html |title=Vapour Pressure |publisher=Hyperphysics.phy-astr.gsu.edu |access-date=2012-10-17 |archive-date=2017-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914100414/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/Kinetic/vappre.html |url-status=live }}</ref> Zbog toga je tačka ključanja tečnosti niža pri nižem, a viša pri višem pritisku. Kuhanje na velikim nadmorskim visinama stoga zahtijeva prilagođavanje recepata.<ref>{{citation |url=http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |title=High Altitude Cooking |publisher=Crisco.com |date=2010-09-30 |access-date=2012-10-17 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120907232429/http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |archive-date=2012-09-07 }}</ref> ili [[kuhanje pod pritiskom]]. Gruba aproksimacija nadmorske visine može se dobiti mjerenjem temperature na kojoj voda ključa; sredinom 19. stoljeća, ovu metodu su koristili istraživači.<ref>{{cite journal |first1=M. N. |last1=Berberan-Santos |first2=E. N. |last2=Bodunov |first3=L. |last3=Pogliani |title=On the barometric formula |journal=American Journal of Physics |volume=65 |issue=5 |pages=404–412 |year=1997 |doi=10.1119/1.18555 |bibcode = 1997AmJPh..65..404B }}</ref> Suprotno tome, ako neko želi ispariti tečnost na nižoj temperaturi, na primjer u [[destilacijia|destilaciji]], atmosferski pritisak se može sniziti korištenjem [[vakuumska pumpa|vakuumske pumpe]], kao u [[rotacijski isparivač|rotacijskom isparivaču]]. == Mjerenje i mape == Važna primjena znanja da se atmosferski pritisak direktno mijenja s nadmorskom visinom bila je u određivanju visine brda i planina, zahvaljujući pouzdanim uređajima za mjerenje pritiska. Godine 1774., [[Nevil Maskelyne]] je potvrđivao Newtonovu teoriju gravitacije na i na planini [[Schiehallion]] u [[Škotska| Škotskoj]], i trebao je precizno izmjeriti nadmorske visine na stranama planine. Ovaj događaj je poznat kao [[Schiehallionov eksperiment]]. [[William Roy]], koristeći barometarski pritisak, uspio je potvrditi Maskelyneova određivanja visine; slaganje je bilo unutar jednog metra (3,28 stopa). Ova metoda je postala i nastavlja biti korisna za geodetske radove i izradu karata.<ref>Hewitt, Rachel, ''Map of a Nation – a Biography of the Ordnance Survey'' {{ISBN|1-84708-098-7}}</ref> == Tačođer pogledajte== {{Div col}} *[[Gustoća zraka|Atmosferska gustoća]] * [[Zemljina atmosfera]] * [[Barometarska formula]] * [[Barotrauma]] – fizičko oštećenje tjelesnog tkiva uzrokovano razlikom u pritisku između zračnog prostora unutar ili pored tijela i okolnog plina ili tekućine. * [[Presurizacija kabine]] * [[Kavitacija]] * [[Urušavanje limenke]] – aluminijska limenka je zgnječena atmosferskim pritiskom koji je okružuje * [[Uticaji velike nadmorske visine na ljude]] * [[Područje visokog pritiska]] * [[Međunarodna standardna atmosfera]], tabelarni prikaz tipičnih varijacija glavnih termodinamičkih varijabli atmosfere (pritisak, gustoća, temperatura itd.) s nadmorskom visinom, na srednjim geografskim širinama. * [[Područje niskog pritiska]] * [[Meteorologija]] * [[NRLMSISE-00]], empirijski, globalni referentni atmosferski model Zemlje od tla do svemira * [[Plenumska komora]] * [[Pritisak]] * [[Mjerenje pritiska]] * [[Standardna atmosfera (jedinica)]] * [[Konjske geografske širine]] {{div col end}} == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjski linkovi== *[https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 Current map of global mean sea-level pressure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170208003512/https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 |date=2017-02-08 }} *[https://web.archive.org/web/20060513194709/http://modelweb.gsfc.nasa.gov/atmos/us_standard.html 1976 Standard Atmosphere] from [[NASA]] *[http://www.pdas.com/atmos.html Source code and equations for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715060439/http://www.pdas.com/atmos.html |date=2011-07-15 }} *[https://web.archive.org/web/20070310223946/http://www.atmosculator.com/The%20Standard%20Atmosphere.html A mathematical model of the 1976 U.S. Standard Atmosphere] *[http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx Calculator using multiple units and properties for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110422051313/http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx |date=2011-04-22 }} *[http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html Calculator giving standard air pressure at a specified altitude, or altitude at which a pressure would be standard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226072220/http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html |date=2011-02-26 }} *[https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html Calculate pressure from altitude and vice versa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210907213815/https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html |date=2021-09-07 }} *[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm Movies on atmospheric pressure experiments from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604120227/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm |date=2011-06-04 }} Georgia State University's QuickTime|HyperPhysics website&nbsp;– requires QuickTime *[http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 Test showing a can being crushed after boiling water inside it, then moving it into a tub of ice-cold water.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716195713/http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 |date=2011-07-16 }} {{Meteorološke varijable}} {{authority control}} {{Portal|Voda|Mora|Okeani}} [[Kategorija:Atmosferski pritisak|*]] [[Kategorija:Meterologija]] [[Kategorija:Geodezija]] 5327i3eisvm2udhsjzdghqfxvenyhj4 3842817 3842814 2026-05-09T12:22:43Z Genetičar 181151 3842817 wikitext text/x-wiki [[Slika:ERA5 global mean sea level pressure.png|thumb|508x508px|30-godišnji (1991–2020) srednji pritisak na nivou mora na osnovu podataka ponovne analize ERA5]] '''Atmosferski pritisak''', također poznat kao '''vazdušni pritisak''' ili '''barometarski pritisak''' (prema [[barometar|barometru]]), je [[pritisak]] unutar [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. [[Atmosfera (jedinica)|standardna atmosfera]] (simbol: atm) je jedinica pritiska definisana kao {{cvt|101325|Pa|hPa|lk=on}}, što je ekvivalentno 1.013,25 [[milibar]]a, 760{{nbsp}}[[torr]] (ili oko 760{{nbsp}}[[mmHg]]), oko 29,9212{{nbsp}}[[inHg]], ili oko 14,696{{nbsp}}[[funti po kvadratnom inču|psi]].<ref name="ICAO">{{cite book |title=Manual of the [[ICAO Standard Atmosphere]], Doc 7488-CD |year=1993 |edition=Third |publisher=International Civil Aviation Organization |isbn=92-9194-004-6}}</ref> Jedinica atm je otprilike ekvivalentna atmosferskom pritisku na Zemlji, na[[srednji nivo mora| srednjem nivou mora]]; to jest, Zemljin atmosferski pritisak na nivou mora je približno jedna atm. U većini slučajeva, atmosferski pritisak je blisko aproksimiran [[pritisak fluida|hidrostatskim pritiskom]] uzrokovanim [[težina|težinom]] [[Zemljina atmosfera|zraka]] iznad tačke mjerenja. Kako se [[visina]] povećava, smanjuje se površina atmosferske mase, pa atmosferski pritisak opada s povećanjem nadmorske visine. Budući da je atmosfera rijetka u odnosu na Zemljin radijus, posebno gusti atmosferski sloj na malim visinama, Zemljino [[gravitacijsko ubrzanje]] kao funkcija nadmorske visine može se aproksimirati kao konstantno i malo doprinosi ovom padu. Pritisak mjeri silu po jedinici površine, sa [[SI|SI jedinicama]] od [[paskal]]a (1 paskal = 1 [[njutn (jedinica)|njutn]] po kvadratnom [[metar|metru]], 1{{nbsp}}}N/m²). U [[prosjek]]u, stub vazduha sa površinom poprečnog presjeka od 1 kvadratnog [[centimetar]] (cm²), mjeren od srednjeg (prosječnog) nivoa mora do vrha Zemljine atmosfere, ima [[masa|masu]] od oko 1,03 [[kilogram]]a i vrši [[sila|silu]] ili "težinu" od oko 10,1 [[njutn]]a, što rezultira pritiskom od 10,1 N/cm² ili 101{{nbsp}}[[njutn (jedinica)|kN]]/m² (101 kilopaskala, kPa). Stubac zraka s poprečnim presjekom od 1⁻² imao bi težinu od oko 14,7⁻¹ lbf, što bi rezultiralo pritiskom od 14,7⁻¹ lbf/in². ==Mehanizam== <!--šta uzrokuje atmosferski pritisak--> Atmosferski pritisak je uzrokovan gravitacijskim privlačenjem Planete na atmosferske plinove iznad površine i funkcija je mase planete, radijusa površine, te količine i sastava poinva i njihove vertikalne distribucije u atmosferi.<ref>{{cite magazine|title=atmospheric pressure (encyclopedic entry)|url=https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|magazine=National Geographic|access-date=28 February 2018|archive-date=28 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194703/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Q & A: Pressure – Gravity Matters?|url=https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|website=Department of Physics|publisher=University of Illinois Urbana-Champaign|access-date=28 February 2018|archive-date=28 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194620/https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|url-status=live}}</ref> Modificira se planetarnom rotacijom i lokalnim efektima kao što su brzina vjetra, varijacije [[gustoća|gustoće]] usljed temperature i varijacije u sastavu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|title=Introduction to Atmospheric Chemistry|last=Jacob|first=Daniel J.|date=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691001852|language=en|access-date=2020-10-15|archive-date=2021-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001043009/https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|url-status=live}}</ref> == Srednji pritisak na nivou mora == [[Datoteka:Day5pressureforecast.png|thumb|left| Mapa koja prikazuje atmosferski pritisak u mbar ili hPa]] [[Datoteka:Aircraft altimeter.JPG|thumb| Barometarski avion tipa Kollsman [[visinomjer]]]] ''Srednji pritisak na nivou mora'' (MSLP) je atmosferski pritisak na [[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]. Ovo je atmosferski pritisak koji se obično daje u vremenskim izvještajima preko meteorologa na radiju, [[TV|televiziji]] i u [[novine|novinama]] ili na [[internet]]u.<ref>[https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250627181941/https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions|date=2025-06-27}}.National Weather Service. 2025, June 16. Pressure Definitions. National Oceanic and Atmospheric Administration.</ref> ''[[podešavanje visinomjera]]'' u avijaciji je podešavanje atmosferskog pritiska. Prosječni ''pritisak na nivou mora'' je {{cvt|1013.25|hPa|inHg mmHg}}. U izvještajima o vremenu u avijaciji ([[METAR]]), [[QNH]] se širom svijeta prenosi u hektopaskalima ili milibarima (1 hektopaskal = 1 milibar). U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada| Kanadi]] i [[Japan]]u podešavanje visinomjera se prikazuje u [[inči žive|inčima žive]] (na dvije decimale). Sjedinjene Američke Države i Kanada također prijavljuju ''pritisak na nivou mora'' SLP, koji se prilagođava nivou mora drugačijom metodom, u odjeljku za napomene, a ne u međunarodno prenesenom dijelu koda, u hektopaskalima ili [[milibar]]ima.<ref>[http://www.flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= Sample METAR of CYVR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190525162442/https://flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= |date=2019-05-25 }} Nav Canada</ref> Međutim, u kanadskim javnim meteorološkim izvještajima, pritisak na nivou mora se umjesto toga prikazuje u kilopaskalima.<ref>{{citation |url=http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |title=Montreal Current Weather |publisher=CBC Montreal, Canada |access-date=2014-03-30 |archive-date=2014-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330055543/http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |url-status=live }}</ref> U napomenama američkih meteoroloških propisa, prenose se samo tri cifre; decimalne tačke i jedna ili dvije najznačajnije cifre se izostavljaju: {{cvt|1013.2|hPa}} se prenosi kao 132; {{cvt|1000|hPa|kPa}} se prenosi kao 000; 998.7{{nbsp}}hPa se prenosi kao 987; itd. Sistem koji prenosi posljednje tri cifre prenosi isti kod (800) za 1080.0 hPa kao i za 980.0 hPa. Najviši „pritisak na nivou mora“ na Zemlji javlja se u [[Sibiru]], gdje [[Sibirski maksimum]] često dostiže „pritisak na nivou mora“ iznad {{cvt|1050|hPa|psi inHg}}, sa rekordno visokim vrijednostima blizu {{cvt|1085|hPa|psi inHg}}. Najniži mjerljivi ''pritisak na nivou mora'' nalazi se u centrima tropskih ciklona i tornada, sa rekordno niskim atmosferskim pritiskom od 870 hPa. == Površinski pritisak == ''Površinski pritisak'' je atmosferski pritisak na nekoj lokaciji na površini Zemlje (teren i okeani). Direktno je proporcionalan masi zraka iznad te lokacije. Iz numeričkih razloga, atmosferski modeli poput modela opće cirkulacije (GCM) obično predviđaju bezdimenzijski ''[[logaritam]] površinskog pritiska''. Prosječna vrijednost površinskog pritiska na Zemlji je 985 hPa.<ref name="jacobs">Jacob, Daniel J. [https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&q=%22surface+pressure%22 Introduction to Atmospheric Chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725014305/https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&printsec=frontcover#v=onepage&q=%22surface%20pressure%22&f=false |date=2020-07-25 }}. Princeton University Press, 1999.</ref> Ovo je u suprotnosti sa srednjim pritiskom na nivou mora, koji uključuje ekstrapolaciju pritiska na nivo mora za lokacije iznad ili ispod nivoa mora. Prosječni pritisak na srednjem nivou mora ([[Nivo mora|MSL]]) u Međunarodnoj standardnoj atmosferi ([[Međunarodna standardna atmosfera|ISA]]) iznosi 1.013,25 hPa, ili 1 atmosfera (atm), ili 29,92 inča živinog stuba. Pritisak (P), masa (m) i ubrzanje usljed gravitacije (g) povezani su sa P = F/A = (m*g)/A, gdje je A površina. Atmosferski pritisak je stoga proporcionalan težini po jedinici površine atmosferske mase iznad te lokacije. == Varijacija nadmorske visine == {{glavni|Blaise Pascal#Prvi eksperiment atmosferskog pritiska u odnosu na nadmorsku visinu}} {{glavni|Barometarska formula|Varijacija vertikalnog pritiska}} [[Datoteka:Storm over Snæfellsjökull.jpg|thumb|left| Formiranje oblaka iznad [[Snæfellsjökull]]a ([[Island]]), formirano iznad planine [[orografsko podizanje| orografskim podizanjem]].]] [[Datoteka:Atmospheric Pressure vs. Altitude.png|thumb|300px| Varijacija atmosferskog pritiska sa nadmorskom visinom, izračunata za 15°C i 0% relativne vlažnosti]] [[Datoteka:Plastic bottle at 14000 feet, 9000 feet and 1000 feet, sealed at 14000 feet.png|thumb| Ova plastična boca je bila zatvorena na približno 14000 m nadmorske visine i zdrobljena je porastom atmosferskog pritiska, zabilježenim na 9000 m i 1000 m, dok je spuštana prema nivou mora.]] Pritisak na Zemlji varira sa nadmorskom visinom površine, tako da je pritisak vazduha na planinama obično niži od pritiska vazduha na nivou mora. Pritisak se glatko mijenja od Zemljine površine do vrha mezosfere. Iako se pritisak mijenja sa vremenom, [[NASA]] je usrednjavala uslove za sve dijelove Zemlje tokom cijele godine. Kako se [[nadmorska visina]] povećava, atmosferski pritisak se smanjuje. Može se izračunati atmosferski pritisak na datoj nadmorskoj visini.<ref>[http://archive.psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf A quick derivation relating altitude to air pressure] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928003908/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614221022/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-date=2010-06-14 |url-status=live |date=2011-09-28 }} by Portland State Aerospace Society, 2004, accessed 05032011</ref> Temperatura i vlažnost također utiču na atmosferski pritisak. Pritisak je proporcionalan temperaturi i obrnuto proporcionalan vlažnosti, i oba ova faktora su neophodna za izračunavanje tačne vrijednosti. Grafikon {{if mobile|gore|desno}} je razvijen za temperaturu od 15°C i relativnu vlažnost od 0%. Na malim nadmorskim visinama, pritisak se smanjuje za oko 1,2 kPa|hPa|skraćenica=on}} na svakih 100 metara. Za veće nadmorske visine unutar [[troposfera|troposfere]], sljedeća jednačina ([[barometrijska formula]]) povezuje atmosferski pritisak ''p'' sa nadmorskom visinom ''h'': ;<big><math>\begin{align} p &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^{-\frac{g \cdot M}{R_0 \cdot L}} \\ &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{g \cdot h}{c_\text{p} \cdot T_0} \right)^{-\frac{c_\text{p} \cdot M}{R_0}} \end{align}</math></big> Vrijednosti u ovim jednačinama su: {|class="wikitable sortable" |- ! Parametar !! Opis !! Vrijednost |- | ''h'' || style="text-align:left;"| Visina iznad srednjeg nivoa mora || style="text-align:right;" | {{nbsp}}m |- | ''p''₀ || style="text-align:left;"| Standardni atmosferski pritisak na nivou mora || style="text-align:right;"| 101.325{{nbsp}}Pa |- | ''L'' || style="text-align:left;"| Temperatura [[gradient temperature]], = ''g''/''c''_p za suhi zrak || style="text-align:right;"| ~ 0,00976{{nbsp}}K/m |- | ''c''_p || style="text-align:left;"| Specifična toplota pri konstantnom pritisku || style="text-align:right;"| 1.004,68506{{nbsp}}J/(kg·K) |- | ''T''₀|| style="text-align:left;"| Standardna temperatura na nivou mora || style="text-align:right;"| 288,15{{nbsp}}K |- | ''g'' || style="text-align:left;"| Gravitaciono ubrzanje Zemljine površine || style="text-align:right;"| 9,80665{{nbsp}}m/s² |- | ''M'' || style="text-align:left;"| Molarna masa suvog vazduha || style="text-align:right;"| 0,02896968{{nbsp}}kg/mol |- | ''R''₀ || style="text-align:left;"| [[Univerzalna plinska konstanta]] || style="text-align:right;"| 8.314462618{{nbsp}}J/(mol·K) |} == Lokalna varijacija == [[Datoteka:Wilma 2005-10-19 1315Z.jpg|thumb|[[Uragan Wilma]] 19. oktobra 2005. Pritisak u oku oluje bio je {{convert|882|hPa|abbr=on}} u vrijeme kada je slika snimljena.]] Atmosferski pritisak na Zemlji se uveliko razlikuje, a razlike u pritisku su važne za proučavanje [[vrijeme|vremena]] i [[klima|klime]]. Neke varijacije pritiska su vrlo redovne. Jedan važan izvor varijacija su [[atmosferske plime i oseke]]. Atmosferske plime i oseke su najjače u tropskim zonama, sa amplitudom od nekoliko hektopaskala, a gotovo nula u polarnim područjima. Tropske varijacije pritiska plime i oseke sastoje se uglavnom od dva superponirana harmonikjska ciklusa {{dash}}cirkadijskog (24&nbsp;h) ciklusa i polucirkadijalnog (12&nbsp;h) ciklusa. == Rekordi == Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen na Zemlji iznad 750 metara bio je {{convert|1084.8|hPa|inHg atm|abbr=on}}, izmjeren u [[Tosontsengel, Zavkhan|Tosontsengelu, Mongolija]] 19. decembra 2001.<ref name="wmo.ASU.edu">{{citation|url=http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Above 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=2001-12-19 |access-date=2013-04-15 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017130834/http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |archive-date=2012-10-17 }}</ref> Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen ispod 750 metara bio je u Agatu, u [[Autonomni Okrug Evenk| Autonomnom Okrugu Evenk]], [[Rusija]] (66°53'{{nbsp}}N, 93°28'{{nbsp}}E, nadmorska visina: {{convert|261|m|abbr=on|disp=comma}}), 31. decembra 1968. godine od {{convert|1083.8|hPa|inHg|3|abbr=on}}.<ref>{{citation|url=http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Below 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=1968-12-31 |access-date=2013-04-15 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514175318/http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |archive-date=2013-05-14 }}</ref> Neslaganje je posljedica problematične pretpostavke (standardna [[stopa gradacije]]) povezane s normalizacijom mjerenja pritiska na velikim nadmorskim visinama u odnosu na standardni nivo mora; na većim nadmorskim visinama konverzija postaje progresivno manje precizna, a za potrebe evidencije 750 m je proizvoljni prag za adekvatnu preciznost.<ref name="wmo.ASU.edu" /> [[Mrtvo more]], najniže mjesto na Zemlji, na 430 m ispod nivoa mora, ima odgovarajuće visok tipičan atmosferski pritisak od 1.065 hPa.<ref>{{cite journal|last=Kramer |first=MR |author2=Springer C |author3=Berkman N |author4=Glazer M |author5=Bublil M |author6=Bar-Yishay E |author7=Godfrey S |title=Rehabilitation of hypoxemic patients with COPD at low altitude at the Dead Sea, the lowest place on earth |journal=Chest |date=March 1998 |volume=113 |issue=3 |pages=571–575 |url=http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |doi=10.1378/chest.113.3.571 |pmid=9515826 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195349/http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |archive-date=2013-10-29 }}</ref> Rekord površinskog pritiska ispod nivoa mora od 1081,8 hPa (1081,8 hPa) i 1081,8 atm (1081,8 hPa/1081,8 atm) postavljen je 21. februara 1961.<ref>{{cite journal |last=Court |first=Arnold |year=1969 |title=Improbable Pressure Extreme: 1070 Mb. |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=50 |issue=4 |pages=248–50 |jstor=26252600 }}</ref> Najniži atmosferski pritisak ikada izmjeren tokom perioda bez tornada bio je {{convert|870|hPa|inHg atm|abbr=on}}, zabilježen 12. oktobra 1979. godine, tokom [[Tajfun Tip|Tajfuna Tip]] u zapadnom [[Pacifik|Tihom okeanu]]. Mjerenje je zasnovano na instrumentalnom posmatranju izvršenom iz izviđačkog aviona.<ref name=FAQ1>{{cite web|url=http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html |title=Subject: E1), Which is the most intense tropical cyclone on record? |author=Chris Landsea|publisher=Atlantic Oceanographic and Meteorological Laboratory|date=2010-04-21 |access-date=2010-11-23| archive-url= https://web.archive.org/web/20101206200600/http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html| archive-date= 6 December 2010 | url-status= live}}</ref> == Mjerenje zasnovano na dubini vode == Jedna [[atmosfera (jedinica)|atmosfera]] ({{cvt|101.325|kPa|psi|disp=or|1}}) je također pritisak uzrokovan težinom stupca slatke vode od približno {{cvt|10.3|m|ft|1}}. Dakle, ronilac na dubini od 10.3 m pod vodom doživljava pritisak od oko 2 atmosfere (1 atm zraka plus 1 atm vode). Obrnuto, 10.3 m je maksimalna visina do koje se voda može podići usisavanjem pod standardnim atmosferskim uvjetima. Niski pritisci, kao što su vodovi za [[prirodni plin]], ponekad se navode u [[inčima vode]], obično se pišu kao ''w.c.'' (vodeni stupac) mjerač ili ''w.g.'' (inči vode) mjerač. Tipičan kućni uređaj koji koristi plin u SAD-u je predviđen za maksimalno {{cvt|1/2|psi|kPa mbar}}, što je približno 14 W.G. Slične metričke jedinice sa širokim rasponom naziva i oznaka zasnovanih na [[milimetrar, vodomjer|milimetrima]], [[centimetri vode|centimetrima]] ili metrima sada se rjeđe koriste. == Tačka ključanja tečnosti == [[Datoteka:Kochendes wasser02.jpg|thumb|[[Ključala voda]]]] Čista voda [[ključanje|ključa]] na {{convert|100|C}} pri standardnom atmosferskom pritisku Zemlje. [[Tačka ključanja]] je temperatura na kojoj je [[napon pare]] jednak atmosferskom pritisku oko tečnosti.<ref>{{citation |url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/vappre.html |title=Vapour Pressure |publisher=Hyperphysics.phy-astr.gsu.edu |access-date=2012-10-17 |archive-date=2017-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914100414/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/Kinetic/vappre.html |url-status=live }}</ref> Zbog toga je tačka ključanja tečnosti niža pri nižem, a viša pri višem pritisku. Kuhanje na velikim nadmorskim visinama stoga zahtijeva prilagođavanje recepata.<ref>{{citation |url=http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |title=High Altitude Cooking |publisher=Crisco.com |date=2010-09-30 |access-date=2012-10-17 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120907232429/http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |archive-date=2012-09-07 }}</ref> ili [[kuhanje pod pritiskom]]. Gruba aproksimacija nadmorske visine može se dobiti mjerenjem temperature na kojoj voda ključa; sredinom 19. stoljeća, ovu metodu su koristili istraživači.<ref>{{cite journal |first1=M. N. |last1=Berberan-Santos |first2=E. N. |last2=Bodunov |first3=L. |last3=Pogliani |title=On the barometric formula |journal=American Journal of Physics |volume=65 |issue=5 |pages=404–412 |year=1997 |doi=10.1119/1.18555 |bibcode = 1997AmJPh..65..404B }}</ref> Suprotno tome, ako neko želi ispariti tečnost na nižoj temperaturi, na primjer u [[destilacijia|destilaciji]], atmosferski pritisak se može sniziti korištenjem [[vakuumska pumpa|vakuumske pumpe]], kao u [[rotacijski isparivač|rotacijskom isparivaču]]. == Mjerenje i mape == Važna primjena znanja da se atmosferski pritisak direktno mijenja s nadmorskom visinom bila je u određivanju visine brda i planina, zahvaljujući pouzdanim uređajima za mjerenje pritiska. Godine 1774., [[Nevil Maskelyne]] je potvrđivao Newtonovu teoriju gravitacije na i na planini [[Schiehallion]] u [[Škotska| Škotskoj]], i trebao je precizno izmjeriti nadmorske visine na stranama planine. Ovaj događaj je poznat kao [[Schiehallionov eksperiment]]. [[William Roy]], koristeći barometarski pritisak, uspio je potvrditi Maskelyneova određivanja visine; slaganje je bilo unutar jednog metra (3,28 stopa). Ova metoda je postala i nastavlja biti korisna za geodetske radove i izradu karata.<ref>Hewitt, Rachel, ''Map of a Nation – a Biography of the Ordnance Survey'' {{ISBN|1-84708-098-7}}</ref> == Tačođer pogledajte== {{Div col}} *[[Gustoća zraka|Atmosferska gustoća]] * [[Zemljina atmosfera]] * [[Barometarska formula]] * [[Barotrauma]] – fizičko oštećenje tjelesnog tkiva uzrokovano razlikom u pritisku između zračnog prostora unutar ili pored tijela i okolnog plina ili tekućine. * [[Presurizacija kabine]] * [[Kavitacija]] * [[Urušavanje limenke]] – aluminijska limenka je zgnječena atmosferskim pritiskom koji je okružuje * [[Uticaji velike nadmorske visine na ljude]] * [[Područje visokog pritiska]] * [[Međunarodna standardna atmosfera]], tabelarni prikaz tipičnih varijacija glavnih termodinamičkih varijabli atmosfere (pritisak, gustoća, temperatura itd.) s nadmorskom visinom, na srednjim geografskim širinama. * [[Područje niskog pritiska]] * [[Meteorologija]] * [[NRLMSISE-00]], empirijski, globalni referentni atmosferski model Zemlje od tla do svemira * [[Plenumska komora]] * [[Pritisak]] * [[Mjerenje pritiska]] * [[Standardna atmosfera (jedinica)]] * [[Konjske geografske širine]] {{div col end}} == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjski linkovi== *[https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 Current map of global mean sea-level pressure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170208003512/https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 |date=2017-02-08 }} *[https://web.archive.org/web/20060513194709/http://modelweb.gsfc.nasa.gov/atmos/us_standard.html 1976 Standard Atmosphere] from [[NASA]] *[http://www.pdas.com/atmos.html Source code and equations for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715060439/http://www.pdas.com/atmos.html |date=2011-07-15 }} *[https://web.archive.org/web/20070310223946/http://www.atmosculator.com/The%20Standard%20Atmosphere.html A mathematical model of the 1976 U.S. Standard Atmosphere] *[http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx Calculator using multiple units and properties for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110422051313/http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx |date=2011-04-22 }} *[http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html Calculator giving standard air pressure at a specified altitude, or altitude at which a pressure would be standard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226072220/http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html |date=2011-02-26 }} *[https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html Calculate pressure from altitude and vice versa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210907213815/https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html |date=2021-09-07 }} *[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm Movies on atmospheric pressure experiments from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604120227/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm |date=2011-06-04 }} Georgia State University's QuickTime|HyperPhysics website&nbsp;– requires QuickTime *[http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 Test showing a can being crushed after boiling water inside it, then moving it into a tub of ice-cold water.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716195713/http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 |date=2011-07-16 }} {{Meteorološke varijable}} {{authority control}} {{Portal|Voda|Mora|Okeani}} [[Kategorija:Atmosferski pritisak|*]] [[Kategorija:Meterologija]] [[Kategorija:Geodezija]] qgg5fgp4cxhfg58ac8zngzz52u18nhw 3842818 3842817 2026-05-09T12:23:53Z Genetičar 181151 3842818 wikitext text/x-wiki [[Slika:ERA5 global mean sea level pressure.png|thumb|508x508px|30-godišnji (1991–2020) srednji pritisak na nivou mora na osnovu podataka ponovne analize ERA5]] '''Atmosferski pritisak''', također poznat kao '''vazdušni pritisak''' ili '''barometarski pritisak''' (prema [[barometar|barometru]]), je [[pritisak]] unutar [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. [[Atmosfera (jedinica)|standardna atmosfera]] (simbol: atm) je jedinica pritiska definisana kao {{cvt|101325|Pa|hPa|lk=on}}, što je ekvivalentno 1.013,25 [[milibar]]a, 760{{nbsp}}[[torr]] (ili oko 760{{nbsp}}[[mmHg]]), oko 29,9212{{nbsp}}[[inHg]], ili oko 14,696{{nbsp}}[[funti po kvadratnom inču|psi]].<ref name="ICAO">{{cite book |title=Manual of the ICAO Standard Atmosphere, Doc 7488-CD |year=1993 |edition=Third |publisher=International Civil Aviation Organization |isbn=92-9194-004-6}}</ref> Jedinica atm je otprilike ekvivalentna atmosferskom pritisku na Zemlji, na[[srednji nivo mora| srednjem nivou mora]]; to jest, Zemljin atmosferski pritisak na nivou mora je približno jedna atm. U većini slučajeva, atmosferski pritisak je blisko aproksimiran [[pritisak fluida|hidrostatskim pritiskom]] uzrokovanim [[težina|težinom]] [[Zemljina atmosfera|zraka]] iznad tačke mjerenja. Kako se [[visina]] povećava, smanjuje se površina atmosferske mase, pa atmosferski pritisak opada s povećanjem nadmorske visine. Budući da je atmosfera rijetka u odnosu na Zemljin radijus, posebno gusti atmosferski sloj na malim visinama, Zemljino [[gravitacijsko ubrzanje]] kao funkcija nadmorske visine može se aproksimirati kao konstantno i malo doprinosi ovom padu. Pritisak mjeri silu po jedinici površine, sa [[SI|SI jedinicama]] od [[paskal]]a (1 paskal = 1 [[njutn (jedinica)|njutn]] po kvadratnom [[metar|metru]], 1{{nbsp}}}N/m²). U [[prosjek]]u, stub vazduha sa površinom poprečnog presjeka od 1 kvadratnog [[centimetar]] (cm²), mjeren od srednjeg (prosječnog) nivoa mora do vrha Zemljine atmosfere, ima [[masa|masu]] od oko 1,03 [[kilogram]]a i vrši [[sila|silu]] ili "težinu" od oko 10,1 [[njutn]]a, što rezultira pritiskom od 10,1 N/cm² ili 101{{nbsp}}[[njutn (jedinica)|kN]]/m² (101 kilopaskala, kPa). Stubac zraka s poprečnim presjekom od 1⁻² imao bi težinu od oko 14,7⁻¹ lbf, što bi rezultiralo pritiskom od 14,7⁻¹ lbf/in². ==Mehanizam== <!--šta uzrokuje atmosferski pritisak--> Atmosferski pritisak je uzrokovan gravitacijskim privlačenjem Planete na atmosferske plinove iznad površine i funkcija je mase planete, radijusa površine, te količine i sastava poinva i njihove vertikalne distribucije u atmosferi.<ref>{{cite magazine|title=atmospheric pressure (encyclopedic entry)|url=https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|magazine=National Geographic|access-date=28 February 2018|archive-date=28 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194703/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Q & A: Pressure – Gravity Matters?|url=https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|website=Department of Physics|publisher=University of Illinois Urbana-Champaign|access-date=28 February 2018|archive-date=28 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194620/https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|url-status=live}}</ref> Modificira se planetarnom rotacijom i lokalnim efektima kao što su brzina vjetra, varijacije [[gustoća|gustoće]] usljed temperature i varijacije u sastavu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|title=Introduction to Atmospheric Chemistry|last=Jacob|first=Daniel J.|date=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691001852|language=en|access-date=2020-10-15|archive-date=2021-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001043009/https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|url-status=live}}</ref> == Srednji pritisak na nivou mora == [[Datoteka:Day5pressureforecast.png|thumb|left| Mapa koja prikazuje atmosferski pritisak u mbar ili hPa]] [[Datoteka:Aircraft altimeter.JPG|thumb| Barometarski avion tipa Kollsman [[visinomjer]]]] ''Srednji pritisak na nivou mora'' (MSLP) je atmosferski pritisak na [[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]. Ovo je atmosferski pritisak koji se obično daje u vremenskim izvještajima preko meteorologa na radiju, [[TV|televiziji]] i u [[novine|novinama]] ili na [[internet]]u.<ref>[https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250627181941/https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions|date=2025-06-27}}.National Weather Service. 2025, June 16. Pressure Definitions. National Oceanic and Atmospheric Administration.</ref> ''[[podešavanje visinomjera]]'' u avijaciji je podešavanje atmosferskog pritiska. Prosječni ''pritisak na nivou mora'' je {{cvt|1013.25|hPa|inHg mmHg}}. U izvještajima o vremenu u avijaciji ([[METAR]]), [[QNH]] se širom svijeta prenosi u hektopaskalima ili milibarima (1 hektopaskal = 1 milibar). U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada| Kanadi]] i [[Japan]]u podešavanje visinomjera se prikazuje u [[inči žive|inčima žive]] (na dvije decimale). Sjedinjene Američke Države i Kanada također prijavljuju ''pritisak na nivou mora'' SLP, koji se prilagođava nivou mora drugačijom metodom, u odjeljku za napomene, a ne u međunarodno prenesenom dijelu koda, u hektopaskalima ili [[milibar]]ima.<ref>[http://www.flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= Sample METAR of CYVR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190525162442/https://flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= |date=2019-05-25 }} Nav Canada</ref> Međutim, u kanadskim javnim meteorološkim izvještajima, pritisak na nivou mora se umjesto toga prikazuje u kilopaskalima.<ref>{{citation |url=http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |title=Montreal Current Weather |publisher=CBC Montreal, Canada |access-date=2014-03-30 |archive-date=2014-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330055543/http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |url-status=live }}</ref> U napomenama američkih meteoroloških propisa, prenose se samo tri cifre; decimalne tačke i jedna ili dvije najznačajnije cifre se izostavljaju: {{cvt|1013.2|hPa}} se prenosi kao 132; {{cvt|1000|hPa|kPa}} se prenosi kao 000; 998.7{{nbsp}}hPa se prenosi kao 987; itd. Sistem koji prenosi posljednje tri cifre prenosi isti kod (800) za 1080.0 hPa kao i za 980.0 hPa. Najviši „pritisak na nivou mora“ na Zemlji javlja se u [[Sibiru]], gdje [[Sibirski maksimum]] često dostiže „pritisak na nivou mora“ iznad {{cvt|1050|hPa|psi inHg}}, sa rekordno visokim vrijednostima blizu {{cvt|1085|hPa|psi inHg}}. Najniži mjerljivi ''pritisak na nivou mora'' nalazi se u centrima tropskih ciklona i tornada, sa rekordno niskim atmosferskim pritiskom od 870 hPa. == Površinski pritisak == ''Površinski pritisak'' je atmosferski pritisak na nekoj lokaciji na površini Zemlje (teren i okeani). Direktno je proporcionalan masi zraka iznad te lokacije. Iz numeričkih razloga, atmosferski modeli poput modela opće cirkulacije (GCM) obično predviđaju bezdimenzijski ''[[logaritam]] površinskog pritiska''. Prosječna vrijednost površinskog pritiska na Zemlji je 985 hPa.<ref name="jacobs">Jacob, Daniel J. [https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&q=%22surface+pressure%22 Introduction to Atmospheric Chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725014305/https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&printsec=frontcover#v=onepage&q=%22surface%20pressure%22&f=false |date=2020-07-25 }}. Princeton University Press, 1999.</ref> Ovo je u suprotnosti sa srednjim pritiskom na nivou mora, koji uključuje ekstrapolaciju pritiska na nivo mora za lokacije iznad ili ispod nivoa mora. Prosječni pritisak na srednjem nivou mora ([[Nivo mora|MSL]]) u Međunarodnoj standardnoj atmosferi ([[Međunarodna standardna atmosfera|ISA]]) iznosi 1.013,25 hPa, ili 1 atmosfera (atm), ili 29,92 inča živinog stuba. Pritisak (P), masa (m) i ubrzanje usljed gravitacije (g) povezani su sa P = F/A = (m*g)/A, gdje je A površina. Atmosferski pritisak je stoga proporcionalan težini po jedinici površine atmosferske mase iznad te lokacije. == Varijacija nadmorske visine == {{glavni|Blaise Pascal#Prvi eksperiment atmosferskog pritiska u odnosu na nadmorsku visinu}} {{glavni|Barometarska formula|Varijacija vertikalnog pritiska}} [[Datoteka:Storm over Snæfellsjökull.jpg|thumb|left| Formiranje oblaka iznad [[Snæfellsjökull]]a ([[Island]]), formirano iznad planine [[orografsko podizanje| orografskim podizanjem]].]] [[Datoteka:Atmospheric Pressure vs. Altitude.png|thumb|300px| Varijacija atmosferskog pritiska sa nadmorskom visinom, izračunata za 15°C i 0% relativne vlažnosti]] [[Datoteka:Plastic bottle at 14000 feet, 9000 feet and 1000 feet, sealed at 14000 feet.png|thumb| Ova plastična boca je bila zatvorena na približno 14000 m nadmorske visine i zdrobljena je porastom atmosferskog pritiska, zabilježenim na 9000 m i 1000 m, dok je spuštana prema nivou mora.]] Pritisak na Zemlji varira sa nadmorskom visinom površine, tako da je pritisak vazduha na planinama obično niži od pritiska vazduha na nivou mora. Pritisak se glatko mijenja od Zemljine površine do vrha mezosfere. Iako se pritisak mijenja sa vremenom, [[NASA]] je usrednjavala uslove za sve dijelove Zemlje tokom cijele godine. Kako se [[nadmorska visina]] povećava, atmosferski pritisak se smanjuje. Može se izračunati atmosferski pritisak na datoj nadmorskoj visini.<ref>[http://archive.psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf A quick derivation relating altitude to air pressure] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928003908/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614221022/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-date=2010-06-14 |url-status=live |date=2011-09-28 }} by Portland State Aerospace Society, 2004, accessed 05032011</ref> Temperatura i vlažnost također utiču na atmosferski pritisak. Pritisak je proporcionalan temperaturi i obrnuto proporcionalan vlažnosti, i oba ova faktora su neophodna za izračunavanje tačne vrijednosti. Grafikon {{if mobile|gore|desno}} je razvijen za temperaturu od 15°C i relativnu vlažnost od 0%. Na malim nadmorskim visinama, pritisak se smanjuje za oko 1,2 kPa|hPa|skraćenica=on}} na svakih 100 metara. Za veće nadmorske visine unutar [[troposfera|troposfere]], sljedeća jednačina ([[barometrijska formula]]) povezuje atmosferski pritisak ''p'' sa nadmorskom visinom ''h'': ;<big><math>\begin{align} p &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^{-\frac{g \cdot M}{R_0 \cdot L}} \\ &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{g \cdot h}{c_\text{p} \cdot T_0} \right)^{-\frac{c_\text{p} \cdot M}{R_0}} \end{align}</math></big> Vrijednosti u ovim jednačinama su: {|class="wikitable sortable" |- ! Parametar !! Opis !! Vrijednost |- | ''h'' || style="text-align:left;"| Visina iznad srednjeg nivoa mora || style="text-align:right;" | {{nbsp}}m |- | ''p''₀ || style="text-align:left;"| Standardni atmosferski pritisak na nivou mora || style="text-align:right;"| 101.325{{nbsp}}Pa |- | ''L'' || style="text-align:left;"| Temperatura [[gradient temperature]], = ''g''/''c''_p za suhi zrak || style="text-align:right;"| ~ 0,00976{{nbsp}}K/m |- | ''c''_p || style="text-align:left;"| Specifična toplota pri konstantnom pritisku || style="text-align:right;"| 1.004,68506{{nbsp}}J/(kg·K) |- | ''T''₀|| style="text-align:left;"| Standardna temperatura na nivou mora || style="text-align:right;"| 288,15{{nbsp}}K |- | ''g'' || style="text-align:left;"| Gravitaciono ubrzanje Zemljine površine || style="text-align:right;"| 9,80665{{nbsp}}m/s² |- | ''M'' || style="text-align:left;"| Molarna masa suvog vazduha || style="text-align:right;"| 0,02896968{{nbsp}}kg/mol |- | ''R''₀ || style="text-align:left;"| [[Univerzalna plinska konstanta]] || style="text-align:right;"| 8.314462618{{nbsp}}J/(mol·K) |} == Lokalna varijacija == [[Datoteka:Wilma 2005-10-19 1315Z.jpg|thumb|[[Uragan Wilma]] 19. oktobra 2005. Pritisak u oku oluje bio je {{convert|882|hPa|abbr=on}} u vrijeme kada je slika snimljena.]] Atmosferski pritisak na Zemlji se uveliko razlikuje, a razlike u pritisku su važne za proučavanje [[vrijeme|vremena]] i [[klima|klime]]. Neke varijacije pritiska su vrlo redovne. Jedan važan izvor varijacija su [[atmosferske plime i oseke]]. Atmosferske plime i oseke su najjače u tropskim zonama, sa amplitudom od nekoliko hektopaskala, a gotovo nula u polarnim područjima. Tropske varijacije pritiska plime i oseke sastoje se uglavnom od dva superponirana harmonikjska ciklusa {{dash}}cirkadijskog (24&nbsp;h) ciklusa i polucirkadijalnog (12&nbsp;h) ciklusa. == Rekordi == Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen na Zemlji iznad 750 metara bio je {{convert|1084.8|hPa|inHg atm|abbr=on}}, izmjeren u [[Tosontsengel, Zavkhan|Tosontsengelu, Mongolija]] 19. decembra 2001.<ref name="wmo.ASU.edu">{{citation|url=http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Above 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=2001-12-19 |access-date=2013-04-15 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017130834/http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |archive-date=2012-10-17 }}</ref> Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen ispod 750 metara bio je u Agatu, u [[Autonomni Okrug Evenk| Autonomnom Okrugu Evenk]], [[Rusija]] (66°53'{{nbsp}}N, 93°28'{{nbsp}}E, nadmorska visina: {{convert|261|m|abbr=on|disp=comma}}), 31. decembra 1968. godine od {{convert|1083.8|hPa|inHg|3|abbr=on}}.<ref>{{citation|url=http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Below 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=1968-12-31 |access-date=2013-04-15 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514175318/http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |archive-date=2013-05-14 }}</ref> Neslaganje je posljedica problematične pretpostavke (standardna [[stopa gradacije]]) povezane s normalizacijom mjerenja pritiska na velikim nadmorskim visinama u odnosu na standardni nivo mora; na većim nadmorskim visinama konverzija postaje progresivno manje precizna, a za potrebe evidencije 750 m je proizvoljni prag za adekvatnu preciznost.<ref name="wmo.ASU.edu" /> [[Mrtvo more]], najniže mjesto na Zemlji, na 430 m ispod nivoa mora, ima odgovarajuće visok tipičan atmosferski pritisak od 1.065 hPa.<ref>{{cite journal|last=Kramer |first=MR |author2=Springer C |author3=Berkman N |author4=Glazer M |author5=Bublil M |author6=Bar-Yishay E |author7=Godfrey S |title=Rehabilitation of hypoxemic patients with COPD at low altitude at the Dead Sea, the lowest place on earth |journal=Chest |date=March 1998 |volume=113 |issue=3 |pages=571–575 |url=http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |doi=10.1378/chest.113.3.571 |pmid=9515826 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195349/http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |archive-date=2013-10-29 }}</ref> Rekord površinskog pritiska ispod nivoa mora od 1081,8 hPa (1081,8 hPa) i 1081,8 atm (1081,8 hPa/1081,8 atm) postavljen je 21. februara 1961.<ref>{{cite journal |last=Court |first=Arnold |year=1969 |title=Improbable Pressure Extreme: 1070 Mb. |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=50 |issue=4 |pages=248–50 |jstor=26252600 }}</ref> Najniži atmosferski pritisak ikada izmjeren tokom perioda bez tornada bio je {{convert|870|hPa|inHg atm|abbr=on}}, zabilježen 12. oktobra 1979. godine, tokom [[Tajfun Tip|Tajfuna Tip]] u zapadnom [[Pacifik|Tihom okeanu]]. Mjerenje je zasnovano na instrumentalnom posmatranju izvršenom iz izviđačkog aviona.<ref name=FAQ1>{{cite web|url=http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html |title=Subject: E1), Which is the most intense tropical cyclone on record? |author=Chris Landsea|publisher=Atlantic Oceanographic and Meteorological Laboratory|date=2010-04-21 |access-date=2010-11-23| archive-url= https://web.archive.org/web/20101206200600/http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html| archive-date= 6 December 2010 | url-status= live}}</ref> == Mjerenje zasnovano na dubini vode == Jedna [[atmosfera (jedinica)|atmosfera]] ({{cvt|101.325|kPa|psi|disp=or|1}}) je također pritisak uzrokovan težinom stupca slatke vode od približno {{cvt|10.3|m|ft|1}}. Dakle, ronilac na dubini od 10.3 m pod vodom doživljava pritisak od oko 2 atmosfere (1 atm zraka plus 1 atm vode). Obrnuto, 10.3 m je maksimalna visina do koje se voda može podići usisavanjem pod standardnim atmosferskim uvjetima. Niski pritisci, kao što su vodovi za [[prirodni plin]], ponekad se navode u [[inčima vode]], obično se pišu kao ''w.c.'' (vodeni stupac) mjerač ili ''w.g.'' (inči vode) mjerač. Tipičan kućni uređaj koji koristi plin u SAD-u je predviđen za maksimalno {{cvt|1/2|psi|kPa mbar}}, što je približno 14 W.G. Slične metričke jedinice sa širokim rasponom naziva i oznaka zasnovanih na [[milimetrar, vodomjer|milimetrima]], [[centimetri vode|centimetrima]] ili metrima sada se rjeđe koriste. == Tačka ključanja tečnosti == [[Datoteka:Kochendes wasser02.jpg|thumb|[[Ključala voda]]]] Čista voda [[ključanje|ključa]] na {{convert|100|C}} pri standardnom atmosferskom pritisku Zemlje. [[Tačka ključanja]] je temperatura na kojoj je [[napon pare]] jednak atmosferskom pritisku oko tečnosti.<ref>{{citation |url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/vappre.html |title=Vapour Pressure |publisher=Hyperphysics.phy-astr.gsu.edu |access-date=2012-10-17 |archive-date=2017-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914100414/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/Kinetic/vappre.html |url-status=live }}</ref> Zbog toga je tačka ključanja tečnosti niža pri nižem, a viša pri višem pritisku. Kuhanje na velikim nadmorskim visinama stoga zahtijeva prilagođavanje recepata.<ref>{{citation |url=http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |title=High Altitude Cooking |publisher=Crisco.com |date=2010-09-30 |access-date=2012-10-17 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120907232429/http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |archive-date=2012-09-07 }}</ref> ili [[kuhanje pod pritiskom]]. Gruba aproksimacija nadmorske visine može se dobiti mjerenjem temperature na kojoj voda ključa; sredinom 19. stoljeća, ovu metodu su koristili istraživači.<ref>{{cite journal |first1=M. N. |last1=Berberan-Santos |first2=E. N. |last2=Bodunov |first3=L. |last3=Pogliani |title=On the barometric formula |journal=American Journal of Physics |volume=65 |issue=5 |pages=404–412 |year=1997 |doi=10.1119/1.18555 |bibcode = 1997AmJPh..65..404B }}</ref> Suprotno tome, ako neko želi ispariti tečnost na nižoj temperaturi, na primjer u [[destilacijia|destilaciji]], atmosferski pritisak se može sniziti korištenjem [[vakuumska pumpa|vakuumske pumpe]], kao u [[rotacijski isparivač|rotacijskom isparivaču]]. == Mjerenje i mape == Važna primjena znanja da se atmosferski pritisak direktno mijenja s nadmorskom visinom bila je u određivanju visine brda i planina, zahvaljujući pouzdanim uređajima za mjerenje pritiska. Godine 1774., [[Nevil Maskelyne]] je potvrđivao Newtonovu teoriju gravitacije na i na planini [[Schiehallion]] u [[Škotska| Škotskoj]], i trebao je precizno izmjeriti nadmorske visine na stranama planine. Ovaj događaj je poznat kao [[Schiehallionov eksperiment]]. [[William Roy]], koristeći barometarski pritisak, uspio je potvrditi Maskelyneova određivanja visine; slaganje je bilo unutar jednog metra (3,28 stopa). Ova metoda je postala i nastavlja biti korisna za geodetske radove i izradu karata.<ref>Hewitt, Rachel, ''Map of a Nation – a Biography of the Ordnance Survey'' {{ISBN|1-84708-098-7}}</ref> == Tačođer pogledajte== {{Div col}} *[[Gustoća zraka|Atmosferska gustoća]] * [[Zemljina atmosfera]] * [[Barometarska formula]] * [[Barotrauma]] – fizičko oštećenje tjelesnog tkiva uzrokovano razlikom u pritisku između zračnog prostora unutar ili pored tijela i okolnog plina ili tekućine. * [[Presurizacija kabine]] * [[Kavitacija]] * [[Urušavanje limenke]] – aluminijska limenka je zgnječena atmosferskim pritiskom koji je okružuje * [[Uticaji velike nadmorske visine na ljude]] * [[Područje visokog pritiska]] * [[Međunarodna standardna atmosfera]], tabelarni prikaz tipičnih varijacija glavnih termodinamičkih varijabli atmosfere (pritisak, gustoća, temperatura itd.) s nadmorskom visinom, na srednjim geografskim širinama. * [[Područje niskog pritiska]] * [[Meteorologija]] * [[NRLMSISE-00]], empirijski, globalni referentni atmosferski model Zemlje od tla do svemira * [[Plenumska komora]] * [[Pritisak]] * [[Mjerenje pritiska]] * [[Standardna atmosfera (jedinica)]] * [[Konjske geografske širine]] {{div col end}} == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjski linkovi== *[https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 Current map of global mean sea-level pressure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170208003512/https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 |date=2017-02-08 }} *[https://web.archive.org/web/20060513194709/http://modelweb.gsfc.nasa.gov/atmos/us_standard.html 1976 Standard Atmosphere] from [[NASA]] *[http://www.pdas.com/atmos.html Source code and equations for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715060439/http://www.pdas.com/atmos.html |date=2011-07-15 }} *[https://web.archive.org/web/20070310223946/http://www.atmosculator.com/The%20Standard%20Atmosphere.html A mathematical model of the 1976 U.S. Standard Atmosphere] *[http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx Calculator using multiple units and properties for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110422051313/http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx |date=2011-04-22 }} *[http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html Calculator giving standard air pressure at a specified altitude, or altitude at which a pressure would be standard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226072220/http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html |date=2011-02-26 }} *[https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html Calculate pressure from altitude and vice versa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210907213815/https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html |date=2021-09-07 }} *[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm Movies on atmospheric pressure experiments from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604120227/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm |date=2011-06-04 }} Georgia State University's QuickTime|HyperPhysics website&nbsp;– requires QuickTime *[http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 Test showing a can being crushed after boiling water inside it, then moving it into a tub of ice-cold water.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716195713/http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 |date=2011-07-16 }} {{Meteorološke varijable}} {{authority control}} {{Portal|Voda|Mora|Okeani}} [[Kategorija:Atmosferski pritisak|*]] [[Kategorija:Meterologija]] [[Kategorija:Geodezija]] kce8ikkcomyqhqw98tb1chczsa9rb9c 0 534158 3842815 2026-05-09T12:20:28Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Atmosferski pritisak]] 3842815 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Atmosferski pritisak]] fcthzdysd43n8n0xj57em3r0caps805 0 534159 3842816 2026-05-09T12:20:54Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Atmosferski pritisak]] 3842816 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Atmosferski pritisak]] fcthzdysd43n8n0xj57em3r0caps805 0 534160 3842823 2026-05-09T12:36:15Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891). Fig. 473. Mužjak. - Fig. 474. Ženla. - Fig. 475. Larva. - Fig. 476. Čahura . 477. Kukuljica (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '... 3842823 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891). Fig. 473. Mužjak. - Fig. 474. Ženla. - Fig. 475. Larva. - Fig. 476. Čahura . 477. Kukuljica (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''[[Bombyx mori]]''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodici (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]]|[[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=[[Molecular Phylogenetics and Evolution]] |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] '']]Bombyx]]'', i ''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' –iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref>{{Better source needed|reason=FAO link is vague|date=July 2023}} Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}<ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu.<ref name="Singh 169–176"/>[[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Cocoon of ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] 9tfh8zlt8yobq2yec1jt0ultgunz2qs 3842825 3842823 2026-05-09T12:39:54Z Genetičar 181151 3842825 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891). Fig. 473. Mužjak. - Fig. 474. Ženla. - Fig. 475. Larva. - Fig. 476. Čahura . 477. Kukuljica (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''[[Bombyx mori]]''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=[[Molecular Phylogenetics and Evolution]] |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] '']]Bombyx]]'', i ''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' –iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref>{{Better source needed|reason=FAO link is vague|date=July 2023}} Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}<ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu.<ref name="Singh 169–176"/>[[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Cocoon of ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] 3e7qd64mdqqofxp44kz10paed0ecche 3842826 3842825 2026-05-09T12:40:25Z Genetičar 181151 3842826 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891). Fig. 473. Mužjak. - Fig. 474. Ženla. - Fig. 475. Larva. - Fig. 476. Čahura . 477. Kukuljica (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=[[Molecular Phylogenetics and Evolution]] |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] '']]Bombyx]]'', i ''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' –iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref>{{Better source needed|reason=FAO link is vague|date=July 2023}} Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}<ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu.<ref name="Singh 169–176"/>[[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Cocoon of ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] eihl13004ipnpke53nicaxvav8zir59 3842829 3842826 2026-05-09T12:49:44Z Genetičar 181151 3842829 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=[[Molecular Phylogenetics and Evolution]] |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] '']]Bombyx]]'', i ''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' –iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref>{{Better source needed|reason=FAO link is vague|date=July 2023}} Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}<ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu.<ref name="Singh 169–176"/>[[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Cocoon of ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] j5she36zasyvcp9c0we9j4qco9fcjaz 3842830 3842829 2026-05-09T12:51:55Z Genetičar 181151 3842830 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] '']]Bombyx]]'', i ''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' –iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref>{{Better source needed|reason=FAO link is vague|date=July 2023}} Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}<ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu.<ref name="Singh 169–176"/>[[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Cocoon of ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] cyf111acydtv1qttxene4gn9dawqczi 3842831 3842830 2026-05-09T12:55:25Z Genetičar 181151 /* Kukuljica (čahura) */ 3842831 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] ''[[Bombyx]]'', i oz [[porodica (biologija)|porodice]]''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' – iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref>{{Better source needed|reason=FAO link is vague|date=July 2023}} Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}<ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu. [[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Kokon ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] kr6x6cwzpva2vxtcx3auaepbf1a845j 3842833 3842831 2026-05-09T12:58:01Z Genetičar 181151 /* Kukuljica (čahura) */ 3842833 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] ''[[Bombyx]]'', i oz [[porodica (biologija)|porodice]]''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' – iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref> Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}</ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu. [[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Kokon ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=[[U.S. Department of Agriculture]], [[United States Government Publishing Office|Government Printing Office]] |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |author-link1=David A. Grimaldi |author-link2=Michael S. Engel |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=[[Lerner Publications]] |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] 1shdgvri7e5klludelmd8a4f8q13o43 3842834 3842833 2026-05-09T13:00:54Z Genetičar 181151 /* Dodatni izvori */ 3842834 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] ''[[Bombyx]]'', i oz [[porodica (biologija)|porodice]]''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' – iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref> Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}</ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu. [[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Kokon ''B. mori'']] == Istraživanje == ][[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665]] [[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=U.S. Department of Agriculture, United States Government Publishing Office |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=Lerner Publications |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] 6tjg98njcv9nsn6mlovgv8gmvxzn9jz 3842837 3842834 2026-05-09T13:34:57Z Genetičar 181151 /* Istraživanje */ 3842837 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] ''[[Bombyx]]'', i oz [[porodica (biologija)|porodice]]''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' – iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref> Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}</ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu. [[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Kokon ''B. mori'']] == Istraživanje == [[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665. ]][[Slika:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici]], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=U.S. Department of Agriculture, United States Government Publishing Office |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=Lerner Publications |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] cpw3pqc037whb5pvhzx4glhvkaexhyu 3842838 3842837 2026-05-09T13:41:34Z Genetičar 181151 /* Istraživanje */ 3842838 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza| dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij|stadija]]. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] ''[[Bombyx]]'', i oz [[porodica (biologija)|porodice]]''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' – iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000-3000 kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org}}</ref> Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1968-01-01 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=2025-04-18}}</ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5 cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=April 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu. [[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Kokon ''B. mori'']] == Istraživanje == [[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665. ]][[Datoteka:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika| genetici]], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=2010-03-11 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=May 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=April 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13 October 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6 January 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26 March 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura| Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left|]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21 July 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=2025-04-06 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=2018-05-13 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=2025-04-06 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma| veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2018-07-02 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=2022-09-24 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16 July 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30 October 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=2022-08-06 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. [[svilena buba|bube]] [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina| tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13 January 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14 January 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25 February 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car| Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=U.S. Department of Agriculture, United States Government Publishing Office |year=1903 |access-date=17 January 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=Lerner Publications |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7 May 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Insekti u kulturi}} {{Svilena vlakna}} {{Pripitomljavanje životinja}} {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija: Bombycidae]] [[Kategorija: Domaće životinje]] [[Kategorija: Jestivi insekti]] [[Kategorija: Moljci Azije]] [[Kategorija: Moljci Japana]] [[Kategorija: Moljci Afrike]] [[Kategorija: Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija: Svila]] [[Kategorija: Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] 4no8wc6zomh6axvbccv5i9f4vw2d9sz 0 534161 3842824 2026-05-09T12:37:23Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Svilena buba]] 3842824 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Svilena buba]] e0azoggd9pyyzj22aeorz4ylfihnfts 0 534162 3842840 2026-05-09T13:49:52Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[File:Taking Water Samples from the Fish Farm.jpg|thumb| Mjerenje rastvorenog kisika pomoću višeparametarskog fotometra]] '''Zasićenost kisikom''' (simbol '''S<small>O</small>₂''') (uobičajeno '''[[saturacija]]''') je relativna mjera zsasićenosti kisikom, odnosno koncentracije kisika u datom mediju kao udio maksimalne koncentracije koja se može otopiti u tom mediju, na datoj temperaturi. Može se mjeriti sondom za otopljeni kisik kao što je senzor kisika i... 3842840 wikitext text/x-wiki [[File:Taking Water Samples from the Fish Farm.jpg|thumb| Mjerenje rastvorenog kisika pomoću višeparametarskog fotometra]] '''Zasićenost kisikom''' (simbol '''S<small>O</small>₂''') (uobičajeno '''[[saturacija]]''') je relativna mjera zsasićenosti kisikom, odnosno koncentracije kisika u datom mediju kao udio maksimalne koncentracije koja se može otopiti u tom mediju, na datoj temperaturi. Može se mjeriti sondom za otopljeni kisik kao što je senzor kisika ili optoda u tekućim medijima, obično vodi.<ref>{{Cite web|title = Dissolved Oxygen - Environmental Measurement Systems|url = http://www.fondriest.com/environmental-measurements/parameters/water-quality/dissolved-oxygen/|website = Environmental Measurement Systems|access-date = 2015-10-08|language = en}}</ref> Standardna jedinica zasićenosti kisikom je postotak (%). Saturacija kisikom se može mjeriti regionalno i neinvazivno. [[Arterija|Arterijska]] zasićenost kisikom (Sa<small>O</small>₂) se obično mjeri pomoću [[pulsne oksimetrije]]. Zasićenost tkiva na perifernoj skali može se mjeriti pomoću {{abbrlink|NIRS|spektroskopije bliskog infracrvenog zračenja}}. Ova tehnika se može primijeniti i na mišiće i na mozak. == U medicini == {{Glavni|Zasićenost kisikom (medicina)}} U [[medicina|medicini]], zasićenost kisikom odnosi se na ''oksigenaciju'', ili kada molekule kisika ({{chem|O|2}}) uđu u tijelesna [[tkivo|tkiva]]. U ovom slučaju [[krv]] se oksigenira u [[pluća|plućima]], gdje molekule kisika putuju iz zraka u krv. Zasićenost kisikom (({{chem|O|2}}) sats) mjeri postotak mjesta vezivanja [[hemoglobin]]a u [[krvotok]]u koje zauzima kisik. [[Ribe]], [[beskičmenjaci]], [[biljke]] i aerobne [[bakterije]] trebaju kisik. == Otopljeni okolišni kisik== {{glavni|Okolinska oksigenacija}} [[Slika:Chesapeake Bay - Dissolved oxygen requirements.jpg|thumb|upright=1.4|Nivo rastvorenog kiseonika potreban različitim vrstama u [[Chesapeake Bay]]u (SAD)]] U [[voda|vodenim]] okruženjima, zasićenost kisikom je odnos koncentracije "rastvorenog [[kisik]]a" (DO, O₂) i maksimalne količine kisika koja će se rastvoriti u tom vodenom tijelu, na temperaturi i pritisku koji predstavljaju stabilne ravnotežne uslove. Dobro aerirana voda (kao što je brzi [[potok]]) bez proizvođača ili potrošača kisika je 100% zasićena.<ref name="Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation">{{cite web |title=Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation |url=https://cdn.ioos.noaa.gov/media/2017/12/super_saturation.pdf |date=2005 |publisher=YSI Environmental |location=Yellow Springs, Ohio}}</ref> Stajaća voda može postati donekle [[prezasićenost|prezasićena]] kisikom (tj. dostići više od 100% zasićenja) bilo zbog prisustva [[fotosinteza|fotosintetskih]] proizvođača vodenog kisika ili zbog sporog uspostavljanja ravnoteže nakon promjene atmosferskih uvjeta.<ref name="Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation"/> Stajaća voda u prisustvu raspadajuće materije obično će imati koncentraciju kisika mnogo manju od 100%, što je zbog toga što su anaerobne bakterije mnogo manje efikasne u razgradnji organskog materijala.<ref>{{Cite web|title = Oxygen saturation monitor|url = https://www.cardiacsense.com/oxygen-saturation-monitor/|website = Cardiac Sense|access-date = 2015-02-08|language = en}}</ref> Slično kao i u vodi, koncentracija kisika također ima ključnu ulogu u razgradnji organske tvari u tlu. Veća zasićenost kisikom omogućava aerobnim bakterijama da opstanu, što razgrađuje raspadajuću organsku tvar u tlu mnogo efikasnije od anaerobnih bakterija.<ref name=":0"/> Dakle, tla s visokom zasićenošću kisikom imat će manje organske tvari po volumenu od onih s niskom zasićenošću kisikom.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Greenwood|first=D. J.|date=1961-07-01|title=The effect of oxygen concentration on the decomposition of organic materials in soil|journal=Plant and Soil|language=en|volume=14|issue=4|pages=360–376|doi=10.1007/BF01666294|bibcode=1961PlSoi..14..360G |s2cid=30164910|issn=1573-5036}}</ref> [[Okolišna oksigenacija|Oksigenacija okoliša]] može biti važna za [[održivost]] određenog [[ekosistem]]a. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država|Američka agencija za zaštitu okoliša]] objavila je tabelu maksimalne ravnotežne koncentracije rastvorenog kisika u odnosu na temperaturu pri atmosferskom pritisku.<ref>{{cite web |title=Dissolved Oxygen and Biochemical Oxygen Demand |url=https://archive.epa.gov/water/archive/web/html/vms52.html |date=2012-03-06 |website=Water: Monitoring & Assessment |publisher=United States Environmental Protection Agency (EPA) |location=Washington, DC |id=Table 5.3}}</ref> Optimalni nivoi rastvorenog kisika u estuariju su viši od šest ppm.<ref>{{Cite report |title=Chesapeake Bay Total Maximum Daily Load for Nitrogen, Phosphorus and Sediment |url=https://www.epa.gov/chesapeake-bay-tmdl/chesapeake-bay-tmdl-document |date=2010-12-29 |publisher=EPA |location=Philadelphia, PA |page=3-10}}</ref> Nedovoljno kisika ([[okolinska hipoksija]]), često uzrokovana raspadanjem organske materije i zagađenjem [[nutrijent|hranjivim tvarima]], može se javiti u vodenim površinama kao što su ribnjaci i [[rijeke]], što ima tendenciju da suzbije prisustvo aerobnih organizama poput riba. Deoksigenacija povećava relativnu populaciju anaerobnih organizama poput [[biljke|biljaka]] i nekih [[bakterija]], što rezultira pomorom riba i drugim neželjenim događajima. Krajnji efekat je promjena ravnoteže prirode povećanjem koncentracije anaerobnih u odnosu na aerobne vrste. == Također pogledajte == * [[Hipoksija|Nedostatak kisika]] ==Reference== {{reflist}} {{Respiratorna fiziologija}} {{Otpadne vode}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Krv]] [[Kategorija:Indikatori kvalitete vode]] [[Kategorija:Kisik]] 0zhvrytuypv8jt9xp2ndfd25n4u6grw 3842842 3842840 2026-05-09T13:52:48Z Genetičar 181151 3842842 wikitext text/x-wiki [[File:Taking Water Samples from the Fish Farm.jpg|thumb| Mjerenje rastvorenog kisika pomoću višeparametarskog fotometra]] '''Zasićenost kisikom''' (simbol '''S<small>O</small>₂''') (uobičajeno '''saturacija''') je relativna mjera zsasićenosti kisikom, odnosno koncentracije kisika u datom mediju kao udio maksimalne koncentracije koja se može otopiti u tom mediju, na datoj temperaturi. Može se mjeriti sondom za otopljeni kisik kao što je senzor kisika ili optoda u tekućim medijima, obično vodi.<ref>{{Cite web|title = Dissolved Oxygen - Environmental Measurement Systems|url = http://www.fondriest.com/environmental-measurements/parameters/water-quality/dissolved-oxygen/|website = Environmental Measurement Systems|access-date = 2015-10-08|language = en}}</ref> Standardna jedinica zasićenosti kisikom je postotak (%). Saturacija kisikom se može mjeriti regionalno i neinvazivno. [[Arterija|Arterijska]] zasićenost kisikom (Sa<small>O</small>₂) se obično mjeri pomoću [[pulsne oksimetrije]]. Zasićenost tkiva na perifernoj skali može se mjeriti pomoću {{abbrlink|NIRS|spektroskopije bliskog infracrvenog zračenja}}. Ova tehnika se može primijeniti i na mišiće i na mozak. == U medicini == {{Glavni|Zasićenost kisikom (medicina)}} U [[medicina|medicini]], zasićenost kisikom odnosi se na ''oksigenaciju'', ili kada molekule kisika ({{chem|O|2}}) uđu u tijelesna [[tkivo|tkiva]]. U ovom slučaju [[krv]] se oksigenira u [[pluća|plućima]], gdje molekule kisika putuju iz zraka u krv. Zasićenost kisikom (({{chem|O|2}}) sats) mjeri postotak mjesta vezivanja [[hemoglobin]]a u [[krvotok]]u koje zauzima kisik. [[Ribe]], [[beskičmenjaci]], [[biljke]] i aerobne [[bakterije]] trebaju kisik. == Otopljeni okolišni kisik== {{glavni|Okolinska oksigenacija}} [[Slika:Chesapeake Bay - Dissolved oxygen requirements.jpg|thumb|upright=1.4|Nivo rastvorenog kiseonika potreban različitim vrstama u [[Chesapeake Bay]]u (SAD)]] U [[voda|vodenim]] okruženjima, zasićenost kisikom je odnos koncentracije "rastvorenog [[kisik]]a" (DO, O₂) i maksimalne količine kisika koja će se rastvoriti u tom vodenom tijelu, na temperaturi i pritisku koji predstavljaju stabilne ravnotežne uslove. Dobro aerirana voda (kao što je brzi [[potok]]) bez proizvođača ili potrošača kisika je 100% zasićena.<ref name="Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation">{{cite web |title=Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation |url=https://cdn.ioos.noaa.gov/media/2017/12/super_saturation.pdf |date=2005 |publisher=YSI Environmental |location=Yellow Springs, Ohio}}</ref> Stajaća voda može postati donekle [[prezasićenost|prezasićena]] kisikom (tj. dostići više od 100% zasićenja) bilo zbog prisustva [[fotosinteza|fotosintetskih]] proizvođača vodenog kisika ili zbog sporog uspostavljanja ravnoteže nakon promjene atmosferskih uvjeta.<ref name="Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation"/> Stajaća voda u prisustvu raspadajuće materije obično će imati koncentraciju kisika mnogo manju od 100%, što je zbog toga što su anaerobne bakterije mnogo manje efikasne u razgradnji organskog materijala.<ref>{{Cite web|title = Oxygen saturation monitor|url = https://www.cardiacsense.com/oxygen-saturation-monitor/|website = Cardiac Sense|access-date = 2015-02-08|language = en}}</ref> Slično kao i u vodi, koncentracija kisika također ima ključnu ulogu u razgradnji organske tvari u tlu. Veća zasićenost kisikom omogućava aerobnim bakterijama da opstanu, što razgrađuje raspadajuću organsku tvar u tlu mnogo efikasnije od anaerobnih bakterija.<ref name=":0"/> Dakle, tla s visokom zasićenošću kisikom imat će manje organske tvari po volumenu od onih s niskom zasićenošću kisikom.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Greenwood|first=D. J.|date=1961-07-01|title=The effect of oxygen concentration on the decomposition of organic materials in soil|journal=Plant and Soil|language=en|volume=14|issue=4|pages=360–376|doi=10.1007/BF01666294|bibcode=1961PlSoi..14..360G |s2cid=30164910|issn=1573-5036}}</ref> [[Okolišna oksigenacija|Oksigenacija okoliša]] može biti važna za [[održivost]] određenog [[ekosistem]]a. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država|Američka agencija za zaštitu okoliša]] objavila je tabelu maksimalne ravnotežne koncentracije rastvorenog kisika u odnosu na temperaturu pri atmosferskom pritisku.<ref>{{cite web |title=Dissolved Oxygen and Biochemical Oxygen Demand |url=https://archive.epa.gov/water/archive/web/html/vms52.html |date=2012-03-06 |website=Water: Monitoring & Assessment |publisher=United States Environmental Protection Agency (EPA) |location=Washington, DC |id=Table 5.3}}</ref> Optimalni nivoi rastvorenog kisika u estuariju su viši od šest ppm.<ref>{{Cite report |title=Chesapeake Bay Total Maximum Daily Load for Nitrogen, Phosphorus and Sediment |url=https://www.epa.gov/chesapeake-bay-tmdl/chesapeake-bay-tmdl-document |date=2010-12-29 |publisher=EPA |location=Philadelphia, PA |page=3-10}}</ref> Nedovoljno kisika ([[okolinska hipoksija]]), često uzrokovana raspadanjem organske materije i zagađenjem [[nutrijent|hranjivim tvarima]], može se javiti u vodenim površinama kao što su ribnjaci i [[rijeke]], što ima tendenciju da suzbije prisustvo aerobnih organizama poput riba. Deoksigenacija povećava relativnu populaciju anaerobnih organizama poput [[biljke|biljaka]] i nekih [[bakterija]], što rezultira pomorom riba i drugim neželjenim događajima. Krajnji efekat je promjena ravnoteže prirode povećanjem koncentracije anaerobnih u odnosu na aerobne vrste. == Također pogledajte == * [[Hipoksija|Nedostatak kisika]] ==Reference== {{reflist}} {{Respiratorna fiziologija}} {{Otpadne vode}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Krv]] [[Kategorija:Indikatori kvaliteta vode]] [[Kategorija:Kisik]] 1r4dcn2uk6ov1i9wtlgwjf51o5gc81n 0 534163 3842841 2026-05-09T13:51:11Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Zasićenost kisikom]] 3842841 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Zasićenost kisikom]] 18b5crdtads6ec4quvexwizafg9lys1 0 534164 3842849 2026-05-09T14:21:04Z Mhare 481 + 3842849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru 1623) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz Bosne. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun|Enderunu]], gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[Ferman|fermana]] Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[Vakuf|vakufskih]] dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}}{{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] 2koafgslb5jo3vh63kbyu2x1289hq87 3842850 3842849 2026-05-09T14:21:23Z Mhare 481 3842850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru [[1623.|1623]]) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz Bosne. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun|Enderunu]], gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[Ferman|fermana]] Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[Vakuf|vakufskih]] dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}}{{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] nm9ydiuy2e3m3hlg0qc5ljxh2awryg4 3842854 3842850 2026-05-09T14:23:18Z Mhare 481 3842854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru [[1623.|1623]]) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun|Enderunu]], gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[Ferman|fermana]] Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[Vakuf|vakufskih]] dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}}{{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] r0v2q2ra87jb2gosaty0oc5r8yqvsbr 3842881 3842854 2026-05-09T15:27:11Z Panasko 146730 3842881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru [[1623.|1623]]) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[Vezir|veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun|Enderunu]], gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[Ferman|fermana]] Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[Vakuf|vakufskih]] dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] nusz3t2brwytwxaxjdpiiwexrwivvv9 3842884 3842881 2026-05-09T15:31:42Z Panasko 146730 3842884 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru 1623) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[Vezir|veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun|Enderunu]], gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[Ferman|fermana]] Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[Vakuf|vakufskih]] dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] gwhj3acq33xwmdvwvpcuhqk72io8344 3842885 3842884 2026-05-09T15:32:21Z Panasko 146730 /* */ 3842885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[Vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru 1623) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[Vezir|veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun|Enderunu]], gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[Ferman|fermana]] Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[Vakuf|vakufskih]] dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] kvb9jkxxrx1eikqlrwqcsca2wutdbk9 1 534165 3842853 2026-05-09T14:22:27Z Mhare 481 + 3842853 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} ahxh7phjiqi05n7iwqu9xh9eadnyq2r 0 534166 3842857 2026-05-09T14:38:38Z Mhare 481 + 3842857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Topal Redžep-paša | izvorno_ime = Topal Recep Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = 18. maj 1632. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = službi [[veliki vezir|velikog vezira]] u vrijeme [[Murad IV|Murada IV]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 10. februar – 18. maj 1632. | prethodnik = [[Hafiz Ahmed-paša]] | nasljednik = [[Tabanijasi Mehmed-paša]] | supružnik = [[Gevherhan Sultanija]] }} '''Topal Redžep-paša''' ({{jez-tr|Topal Recep Paşa}}; umro 18. maja 1632) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz Bosne. U vrijeme sultana [[Murad IV|Murada IV]] služio je kao [[veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana, a prije toga bio je vezir, carski zet, kapudan-paša i jedan od glavnih aktera dvorske politike 1620-ih i početka 1630-ih.<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Emecen |first=Feridun |title=Receb Paşa, Topal |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=Ek-2 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Ankara |year=2019 |pages=419–421 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/receb-pasa-topal |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Nadimak "Topal" dobio je zbog hromosti, koja se u izvorima povezuje s gihtom. Karijeru je započeo u dvorskoj službi, a politički se učvrstio kao dio kruga bliskog dvoru i [[Kösem Sultanija|Kösem Sultaniji]], majci Murada IV. Njegov uspon obilježili su uspjesi protiv kozačkih brodova na Crnom moru, ali i veze s pobunjenim vojnim grupama u Istanbulu. Pogubljen je 1632, kada je Murad IV počeo slamanje utjecaja dvorskih i vojničkih frakcija koje su ograničavale njegovu vlast.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce">{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Rana karijera == O njegovom ranom životu nema mnogo podataka. Bio je porijeklom iz Bosne i školovao se u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se odgajali budući upravni, vojni i dvorski službenici. U izvorima se kao njegova prva jasnije potvrđena služba navodi položaj bostandžibaše, zapovjednika bostandžija, dvorskog korpusa zaduženog za carske vrtove, sigurnost i pojedine izvršne poslove.<ref name="TDV"/> Na taj položaj došao je vjerovatno krajem 1616. ili početkom 1617, nakon što je dotadašnji bostandžibaša Husein-aga imenovan za janjičarskog agu, odnosno zapovjednika [[Janjičari|janičara]]. Imenovanje na tako osjetljivu dužnost pokazuje da je Redžep-aga već tada pripadao utjecajnom dvorskom krugu. U vrijeme [[Osman II|Osmana II]] postepeno se izdvojio među ljudima bliskim dvoru, a u januaru 1620. dobio je vezirski rang, čime je ušao u najviši sloj osmanske državne uprave.<ref name="TDV"/> Dana 11. marta 1621. imenovan je za šestog vezira. Veziri su bili visoki državni dostojanstvenici koji su učestvovali u radu središnje vlasti i mogli preuzimati vojne, pokrajinske i diplomatske dužnosti. Tokom tog perioda povukao se iz aktivne dvorske službe zbog gihta, ali je zadržao politički značaj. Nadimak "Topal" vezan je upravo za posljedice bolesti, zbog koje je blago hramljao.<ref name="TDV"/> == Veze s dinastijom i pomorska služba == Redžep-paša je pratio Osmana II u pohodu protiv [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanske Unije]]. Po povratku iz pohoda, u Edirni je u decembru 1621. oženjen [[Gevherhan Sultanija|Gevherhan Sultanijom]], kćerkom sultana [[Ahmed I|Ahmeda I]] i udovicom velikog vezira [[Öküz Mehmed-paša|Öküz Mehmed-paše]]. Time je postao damat, odnosno carski zet, što mu je znatno povećalo političku težinu na dvoru.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce"/> Izvori šute o njegovom neposrednom držanju tokom svrgavanja i ubistva Osmana II u maju 1622. Prije izbijanja pobune sultan ga je, zajedno s drugim povjerljivim vezirima, bio odredio za službu u [[Bursa|Bursi]], ali Redžep-paša najvjerovatnije nije otišao iz Istanbula. U drugoj vladavini [[Mustafa I|Mustafe I]] nalazio se na položaju petog vezira i dobio zapovjedništvo nad crnomorskom flotom.<ref name="TDV"/> Krajem septembra 1622. vratio se u Istanbul s pohoda na [[Kozaci|kozačke]] brodove na [[Crno more|Crnom moru]], donoseći zarobljene kozačke ratne čamce, i više od pet stotina zarobljenika. U aprilu 1623. imenovan je za velikog admirala osmanske mornarice. Iste godine isplovio je radi odbrane [[Sredozemlje|Sredozemlja]], obišao obale [[Moreja|Moreje]] i vratio se prema [[Rodos|Rodosu]].<ref name="TDV"/> == Murad IV i crnomorske operacije == Nakon dolaska Murada IV na prijestolje Redžep-paša je zadržao vezirski položaj i dodatno se približio krugu Kösem Sultanije. U vrijeme kada je Murad IV bio maloljetan i nije potpuno samostalno upravljao državom, Kösem Sultanija imala je važnu ulogu kao valide sultanija, majka vladajućeg sultana i jedna od najutjecajnijih ličnosti u dvoru. Redžep-paša je u tom okruženju postao jedan od važnijih ljudi prijestolničke politike.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce"/> U vezi s pitanjem [[Krimski Kanat|Krimskog kanata]] bio je zadužen da na [[Krim]] odvede Mehmeda Giraja, koji je prije toga bio pod nadzorom na Rodosu. Kasnije je učestvovao u pokušajima da se riješi sukob između Mehmeda Giraja, njegovog brata Šahina Giraja i osmanske vlasti. Tokom tih operacija osmanske snage pretrpjele su poraz od snaga koje su podržavali Poljaci i Kozaci, pa je Redžep-paša duže ostao u [[Kefa|Kefi]], osmanskom uporištu na Krimu.<ref name="TDV"/> Kada su Kozaci s većim brojem brodova počeli napadati crnomorske obale, Redžep-paša je krenuo prema [[Varna|Varni]] i duž zapadne obale Crnog mora organizirao odbranu. Kod [[Karaharman|Karaharmana]] sukobio se s kozačkim brodovima i postigao zapažen uspjeh. U borbi je zarobljen veliki broj brodova i više stotina ljudi, a uspjeh mu je donio veći ugled kod sultana i dvora.<ref name="TDV"/> == Uspon u istanbulskoj politici == Poslije crnomorskih uspjeha Redžep-paša postao je jedan od glavnih aktera prijestolničke politike. U tom periodu [[Murat IV]] još nije potpuno učvrstio ličnu vlast, pa su se oko dvora nadmetali veziri, carski zetovi, ljudi bliski Kösem Sultaniji i vojne grupe iz redova kapikulu-odreda. Kapikulu-odredi bili su stalne plaćene jedinice vezane za sultanovu službu, među kojima su najpoznatiji bili janičari i [[Spahija|spahije]].<ref name="TDV"/> Prvi veliki politički protivnik Redžep-paše bio je Gürcü Mehmed-paša, istanbulski [[kajmekam]], odnosno zastupnik velikog vezira u prijestolnici. Redžep-paša je stupio u vezu s pobunjenim grupama koje su tražile Mehmed-pašinu smrt. Iako je Murat IV pokušao spriječiti pogubljenje i pristajao samo na smjenu, pobunjenici su u julu 1626. ubili Gürcü Mehmed-pašu. Nakon toga Redžep-paša imenovan je za istanbulskog kajmekama, a na raspolaganje mu je dat Ibrahim-pašin dvorac na [[Atmejdan|Atmejdanu]].<ref name="TDV"/> Kao kajmekam vodio je i diplomatske razgovore sa stranim predstavnicima. Engleski ambasador Thomas Roe pregovarao je s njim o pitanjima osmansko-habsburškog mira, a Redžep-paša je učestvovao i u kontaktima koji su prethodili obnavljanju mira u [[Szőny|Szőnyju]] 1627. Iz diplomatskih izvještaja vidi se da je pratio evropske prilike u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] i da je pripadao krugu državnika koji su podržavali mir s Habsburgovcima i Španijom.<ref name="TDV"/><ref>{{cite thesis |last=Ercan |first=Hüseyin Onur |title=Osmanlı-Habsburg Diplomasisi: Rudolf Schmid'in Nihai Raporunun Türkçeye Çevirisi ve Otuz Yıl Savaşlarıyla İlişkisi (1629-1643) |publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2013 |pages=147–148, 298 |language=tr}}</ref> == Put do velikog vezirata == Kada je veliki vezir Halil-paša pokazao slabost u borbi protiv [[Abaza Mehmed-paša|Abaza Mehmed-paše]], Redžep-paša je imao važnu ulogu u raspravama o njegovoj smjeni. Iako je kao istaknuti vezir mogao očekivati imenovanje za velikog vezira, podržao je izbor Hüsrev-paše, tadašnjeg janjičarskog age. Time je, po svemu sudeći, izbjegao odlazak na nesiguran istočni front i zadržao položaj u Istanbulu, gdje je imao veći utjecaj na dvorska zbivanja.<ref name="TDV"/> U narednim godinama Redžep-paša i Hüsrev-paša, obojica porijeklom iz Bosne, u stranim izvještajima prikazivani su kao dvije najutjecajnije ličnosti u državi. Savremeni [[Habsburška Monarhija|habsburški]] izvještaji Hüsrev-pašu opisuju kao grubog i nasilnog, a Redžep-pašu kao ambicioznog i sklonog spletkama. Ti opisi odražavaju i neprijateljski pogled diplomatskih posmatrača, ali potvrđuju da je Redžep-paša smatran jednim od središnjih ljudi tadašnje osmanske politike.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=9 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1833 |language=de}}</ref> Njegov najvažniji protivnik početkom 1630-ih postao je veliki vezir [[Hafiz Ahmed-paša]]. Redžep-paša je, uz oslonac na pristalice smijenjenog Hüsrev-paše i pobunjene vojne grupe, učestvovao u stvaranju pritiska na sultana. Dana 7. februara 1632. izbila je velika pobuna u Istanbulu. Pobunjenici su od Murata IV tražili predaju ljudi koje su smatrali neprijateljima, a Redžep-paša je savjetovao sultanu da popusti kako se pobuna ne bi pretvorila u napad na prijestolje. Hafiz Ahmed-paša predat je pobunjenicima i ubijen pred sultanom. Tri dana kasnije, 10. februara 1632, Redžep-paša imenovan je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> == Veliki vezir i smrt == Kao veliki vezir Redžep-paša nastojao je svoje pristalice postaviti na važne položaje. Ahizade Husein-efendija postao je [[šejhul-islam]], najviši vjersko-pravni autoritet u državi. Međutim, Murat IV već je počeo okupljati ljude odane lično njemu i pripremati obračun s vojnim grupama koje su nametale odluke dvoru. Pogubljenje Husrev-paše u Tokatu izazvalo je novu pobunu u Istanbulu, a Redžep-paša je ponovo optužen da podstiče pobunjene janičare i spahije.<ref name="TDV"/> Pobunjenici su od sultana tražili ljude iz njegovog najbližeg kruga. Među njima su bili Hasan-halifa, glavni defterdar Mustafa-paša i Musa-čelebija, sultanov bliski pratilac i povjerljiv dvorski čovjek. [[Hasan-halifa]] i Mustafa-paša ubijeni su, a Musa-čelebija sklonjen je u Redžep-pašin dvorac uz obećanje da neće biti predat pobunjenicima. Ubrzo je ipak otkriveno gdje se nalazi i ubijen, što je dodatno učvrstilo Muratovu odluku da ukloni velikog vezira.<ref name="TDV"/> Dana 18. maja 1632. Redžep-paša pozvan je u palaču. Prema osmanskim izvorima, poslije sjednice [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]], središnjeg državnog vijeća, izveden je pred sultana i ondje zadavljen. Murat IV mu se navodno obratio kao "topalom vođi zulumćara", aludirajući na njegovu vezu s pobunjenim vojnicima. Njegova imovina zaplijenjena je za državu. Savremeni izvori ističu da je posjedovao veliko bogatstvo, a osmanski hroničari uglavnom ga prikazuju kao oholog, dvoličnog i spletkama sklonog državnika.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe == Topal Redžep-paša pripada generaciji osmanskih državnika čije su karijere bile vezane za nestabilno razdoblje poslije ubistva Osmana II i za maloljetničku vladavinu Murata IV. Njegov politički uspon pokazuje koliko su u prvoj polovini 17. stoljeća dvorske veze, brak s dinastijom, položaj valide sultanije i podrška vojnih grupa mogli utjecati na imenovanja i smjene najviših državnih službenika.<ref name="Peirce"/><ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> U osmanskoj historiografiji ostao je zapamćen prvenstveno kao ambiciozan i opasan dvorski političar koji se oslanjao na pobunjene grupe. Takva slika dijelom proizlazi iz izvora nastalih u okruženju Murata IV, čija je kasnija politika predstavljana kao obnova sultanske vlasti i reda u državi. Ipak, njegova služba na Crnom moru i diplomatske aktivnosti pokazuju da nije bio samo dvorski spletkaroš, nego i državni čovjek s iskustvom u vojnim i vanjskopolitičkim poslovima.<ref name="TDV"/> Djelu osmanskog ljekara [[Emir Čelebija|Emira Čelebije]] ''Enmûzecü't-tıb'' pripisana je veza s Redžep-pašom, jer je napisano u njegovo ime. Za razliku od nekih drugih velikih vezira, savremeni biografski izvori ne bilježe da je ostavio značajnije zadužbine.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Emecen |first=Feridun |title=Receb Paşa, Topal |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=Ek-2 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Ankara |year=2019 |pages=419–421 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/receb-pasa-topal |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=9 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1833 |language=de}} * {{cite book |last=Naîmâ |first=Mustafa |title=Târih-i Naîmâ |editor-last=İpşirli |editor-first=Mehmet |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2014 |language=tr}} * {{cite book |last=Kâtib Çelebi |title=Fezleke |editor-last=Aycibin |editor-first=Zeynep |publisher=Mimar Sinan Güzel Sanatlar Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2007 |language=tr}} * {{cite book |last=Hasanbeyzâde Ahmed Paşa |title=Târih |editor-last=Aykut |editor-first=Şevki Nezihi |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2004 |language=tr}} * {{cite book |last=Topçular Kâtibi Abdülkadir Efendi |title=Topçular Kâtibi Abdülkadir (Kadrî) Efendi Târihi |editor-last=Yılmazer |editor-first=Ziya |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2003 |language=tr}} * {{cite thesis |last=Ercan |first=Hüseyin Onur |title=Osmanlı-Habsburg Diplomasisi: Rudolf Schmid'in Nihai Raporunun Türkçeye Çevirisi ve Otuz Yıl Savaşlarıyla İlişkisi (1629-1643) |publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2013 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Redžep-paša, Topal}} [[Kategorija:Umrli 1632.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] lkg1iw96kvdi6555cr0t81429nzu3t7 3842886 3842857 2026-05-09T15:35:10Z Panasko 146730 3842886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Topal Redžep-paša | izvorno_ime = Topal Recep Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = 18. maj 1632. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = službi [[Vezir|velikog vezira]] u vrijeme [[Murad IV|Murada IV]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 10. februar – 18. maj 1632. | prethodnik = [[Hafiz Ahmed-paša]] | nasljednik = [[Tabanijasi Mehmed-paša]] | supružnik = [[Gevherhan Sultanija]] }} '''Topal Redžep-paša''' ({{jez-tr|Topal Recep Paşa}}; umro 18. maja 1632) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz Bosne. U vrijeme sultana [[Murad IV|Murada IV]] služio je kao [[Vezir|veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana, a prije toga bio je vezir, carski zet, kapudan-paša i jedan od glavnih aktera dvorske politike 1620-ih i početka 1630-ih.<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Emecen |first=Feridun |title=Receb Paşa, Topal |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=Ek-2 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Ankara |year=2019 |pages=419–421 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/receb-pasa-topal |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Nadimak "Topal" dobio je zbog hromosti, koja se u izvorima povezuje s gihtom. Karijeru je započeo u dvorskoj službi, a politički se učvrstio kao dio kruga bliskog dvoru i [[Kösem Sultanija|Kösem Sultaniji]], majci Murada IV. Njegov uspon obilježili su uspjesi protiv kozačkih brodova na Crnom moru, ali i veze s pobunjenim vojnim grupama u Istanbulu. Pogubljen je 1632, kada je Murad IV počeo slamanje utjecaja dvorskih i vojničkih frakcija koje su ograničavale njegovu vlast.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce">{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Rana karijera == O njegovom ranom životu nema mnogo podataka. Bio je porijeklom iz Bosne i školovao se u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se odgajali budući upravni, vojni i dvorski službenici. U izvorima se kao njegova prva jasnije potvrđena služba navodi položaj bostandžibaše, zapovjednika bostandžija, dvorskog korpusa zaduženog za carske vrtove, sigurnost i pojedine izvršne poslove.<ref name="TDV"/> Na taj položaj došao je vjerovatno krajem 1616. ili početkom 1617, nakon što je dotadašnji bostandžibaša Husein-aga imenovan za janjičarskog agu, odnosno zapovjednika [[Janjičari|janičara]]. Imenovanje na tako osjetljivu dužnost pokazuje da je Redžep-aga već tada pripadao utjecajnom dvorskom krugu. U vrijeme [[Osman II|Osmana II]] postepeno se izdvojio među ljudima bliskim dvoru, a u januaru 1620. dobio je vezirski rang, čime je ušao u najviši sloj osmanske državne uprave.<ref name="TDV"/> Dana 11. marta 1621. imenovan je za šestog vezira. Veziri su bili visoki državni dostojanstvenici koji su učestvovali u radu središnje vlasti i mogli preuzimati vojne, pokrajinske i diplomatske dužnosti. Tokom tog perioda povukao se iz aktivne dvorske službe zbog gihta, ali je zadržao politički značaj. Nadimak "Topal" vezan je upravo za posljedice bolesti, zbog koje je blago hramljao.<ref name="TDV"/> == Veze s dinastijom i pomorska služba == Redžep-paša je pratio Osmana II u pohodu protiv [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanske Unije]]. Po povratku iz pohoda, u Edirni je u decembru 1621. oženjen [[Gevherhan Sultanija|Gevherhan Sultanijom]], kćerkom sultana [[Ahmed I|Ahmeda I]] i udovicom velikog vezira [[Öküz Mehmed-paša|Öküz Mehmed-paše]]. Time je postao damat, odnosno carski zet, što mu je znatno povećalo političku težinu na dvoru.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce"/> Izvori šute o njegovom neposrednom držanju tokom svrgavanja i ubistva Osmana II u maju 1622. Prije izbijanja pobune sultan ga je, zajedno s drugim povjerljivim vezirima, bio odredio za službu u [[Bursa|Bursi]], ali Redžep-paša najvjerovatnije nije otišao iz Istanbula. U drugoj vladavini [[Mustafa I|Mustafe I]] nalazio se na položaju petog vezira i dobio zapovjedništvo nad crnomorskom flotom.<ref name="TDV"/> Krajem septembra 1622. vratio se u Istanbul s pohoda na [[Kozaci|kozačke]] brodove na [[Crno more|Crnom moru]], donoseći zarobljene kozačke ratne čamce, i više od pet stotina zarobljenika. U aprilu 1623. imenovan je za velikog admirala osmanske mornarice. Iste godine isplovio je radi odbrane [[Sredozemlje|Sredozemlja]], obišao obale [[Moreja|Moreje]] i vratio se prema [[Rodos|Rodosu]].<ref name="TDV"/> == Murad IV i crnomorske operacije == Nakon dolaska Murada IV na prijestolje Redžep-paša je zadržao vezirski položaj i dodatno se približio krugu Kösem Sultanije. U vrijeme kada je Murad IV bio maloljetan i nije potpuno samostalno upravljao državom, Kösem Sultanija imala je važnu ulogu kao valide sultanija, majka vladajućeg sultana i jedna od najutjecajnijih ličnosti u dvoru. Redžep-paša je u tom okruženju postao jedan od važnijih ljudi prijestolničke politike.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce"/> U vezi s pitanjem [[Krimski Kanat|Krimskog kanata]] bio je zadužen da na [[Krim]] odvede Mehmeda Giraja, koji je prije toga bio pod nadzorom na Rodosu. Kasnije je učestvovao u pokušajima da se riješi sukob između Mehmeda Giraja, njegovog brata Šahina Giraja i osmanske vlasti. Tokom tih operacija osmanske snage pretrpjele su poraz od snaga koje su podržavali Poljaci i Kozaci, pa je Redžep-paša duže ostao u [[Kefa|Kefi]], osmanskom uporištu na Krimu.<ref name="TDV"/> Kada su Kozaci s većim brojem brodova počeli napadati crnomorske obale, Redžep-paša je krenuo prema [[Varna|Varni]] i duž zapadne obale Crnog mora organizirao odbranu. Kod [[Karaharman|Karaharmana]] sukobio se s kozačkim brodovima i postigao zapažen uspjeh. U borbi je zarobljen veliki broj brodova i više stotina ljudi, a uspjeh mu je donio veći ugled kod sultana i dvora.<ref name="TDV"/> == Uspon u istanbulskoj politici == Poslije crnomorskih uspjeha Redžep-paša postao je jedan od glavnih aktera prijestolničke politike. U tom periodu [[Murat IV]] još nije potpuno učvrstio ličnu vlast, pa su se oko dvora nadmetali veziri, carski zetovi, ljudi bliski Kösem Sultaniji i vojne grupe iz redova kapikulu-odreda. Kapikulu-odredi bili su stalne plaćene jedinice vezane za sultanovu službu, među kojima su najpoznatiji bili janičari i [[Spahija|spahije]].<ref name="TDV"/> Prvi veliki politički protivnik Redžep-paše bio je Gürcü Mehmed-paša, istanbulski [[kajmekam]], odnosno zastupnik velikog vezira u prijestolnici. Redžep-paša je stupio u vezu s pobunjenim grupama koje su tražile Mehmed-pašinu smrt. Iako je Murat IV pokušao spriječiti pogubljenje i pristajao samo na smjenu, pobunjenici su u julu 1626. ubili Gürcü Mehmed-pašu. Nakon toga Redžep-paša imenovan je za istanbulskog kajmekama, a na raspolaganje mu je dat Ibrahim-pašin dvorac na [[Atmejdan|Atmejdanu]].<ref name="TDV"/> Kao kajmekam vodio je i diplomatske razgovore sa stranim predstavnicima. Engleski ambasador Thomas Roe pregovarao je s njim o pitanjima osmansko-habsburškog mira, a Redžep-paša je učestvovao i u kontaktima koji su prethodili obnavljanju mira u [[Szőny|Szőnyju]] 1627. Iz diplomatskih izvještaja vidi se da je pratio evropske prilike u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] i da je pripadao krugu državnika koji su podržavali mir s Habsburgovcima i Španijom.<ref name="TDV"/><ref>{{cite thesis |last=Ercan |first=Hüseyin Onur |title=Osmanlı-Habsburg Diplomasisi: Rudolf Schmid'in Nihai Raporunun Türkçeye Çevirisi ve Otuz Yıl Savaşlarıyla İlişkisi (1629-1643) |publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2013 |pages=147–148, 298 |language=tr}}</ref> == Put do velikog vezirata == Kada je veliki vezir Halil-paša pokazao slabost u borbi protiv [[Abaza Mehmed-paša|Abaza Mehmed-paše]], Redžep-paša je imao važnu ulogu u raspravama o njegovoj smjeni. Iako je kao istaknuti vezir mogao očekivati imenovanje za velikog vezira, podržao je izbor Hüsrev-paše, tadašnjeg janjičarskog age. Time je, po svemu sudeći, izbjegao odlazak na nesiguran istočni front i zadržao položaj u Istanbulu, gdje je imao veći utjecaj na dvorska zbivanja.<ref name="TDV"/> U narednim godinama Redžep-paša i Hüsrev-paša, obojica porijeklom iz Bosne, u stranim izvještajima prikazivani su kao dvije najutjecajnije ličnosti u državi. Savremeni [[Habsburška Monarhija|habsburški]] izvještaji Hüsrev-pašu opisuju kao grubog i nasilnog, a Redžep-pašu kao ambicioznog i sklonog spletkama. Ti opisi odražavaju i neprijateljski pogled diplomatskih posmatrača, ali potvrđuju da je Redžep-paša smatran jednim od središnjih ljudi tadašnje osmanske politike.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=9 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1833 |language=de}}</ref> Njegov najvažniji protivnik početkom 1630-ih postao je veliki vezir [[Hafiz Ahmed-paša]]. Redžep-paša je, uz oslonac na pristalice smijenjenog Hüsrev-paše i pobunjene vojne grupe, učestvovao u stvaranju pritiska na sultana. Dana 7. februara 1632. izbila je velika pobuna u Istanbulu. Pobunjenici su od Murata IV tražili predaju ljudi koje su smatrali neprijateljima, a Redžep-paša je savjetovao sultanu da popusti kako se pobuna ne bi pretvorila u napad na prijestolje. Hafiz Ahmed-paša predat je pobunjenicima i ubijen pred sultanom. Tri dana kasnije, 10. februara 1632, Redžep-paša imenovan je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> == Veliki vezir i smrt == Kao veliki vezir Redžep-paša nastojao je svoje pristalice postaviti na važne položaje. Ahizade Husein-efendija postao je [[šejhul-islam]], najviši vjersko-pravni autoritet u državi. Međutim, Murat IV već je počeo okupljati ljude odane lično njemu i pripremati obračun s vojnim grupama koje su nametale odluke dvoru. Pogubljenje Husrev-paše u Tokatu izazvalo je novu pobunu u Istanbulu, a Redžep-paša je ponovo optužen da podstiče pobunjene janičare i spahije.<ref name="TDV"/> Pobunjenici su od sultana tražili ljude iz njegovog najbližeg kruga. Među njima su bili Hasan-halifa, glavni defterdar Mustafa-paša i Musa-čelebija, sultanov bliski pratilac i povjerljiv dvorski čovjek. [[Hasan-halifa]] i Mustafa-paša ubijeni su, a Musa-čelebija sklonjen je u Redžep-pašin dvorac uz obećanje da neće biti predat pobunjenicima. Ubrzo je ipak otkriveno gdje se nalazi i ubijen, što je dodatno učvrstilo Muratovu odluku da ukloni velikog vezira.<ref name="TDV"/> Dana 18. maja 1632. Redžep-paša pozvan je u palaču. Prema osmanskim izvorima, poslije sjednice [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]], središnjeg državnog vijeća, izveden je pred sultana i ondje zadavljen. Murat IV mu se navodno obratio kao "topalom vođi zulumćara", aludirajući na njegovu vezu s pobunjenim vojnicima. Njegova imovina zaplijenjena je za državu. Savremeni izvori ističu da je posjedovao veliko bogatstvo, a osmanski hroničari uglavnom ga prikazuju kao oholog, dvoličnog i spletkama sklonog državnika.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe == Topal Redžep-paša pripada generaciji osmanskih državnika čije su karijere bile vezane za nestabilno razdoblje poslije ubistva Osmana II i za maloljetničku vladavinu Murata IV. Njegov politički uspon pokazuje koliko su u prvoj polovini 17. stoljeća dvorske veze, brak s dinastijom, položaj valide sultanije i podrška vojnih grupa mogli utjecati na imenovanja i smjene najviših državnih službenika.<ref name="Peirce"/><ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> U osmanskoj historiografiji ostao je zapamćen prvenstveno kao ambiciozan i opasan dvorski političar koji se oslanjao na pobunjene grupe. Takva slika dijelom proizlazi iz izvora nastalih u okruženju Murata IV, čija je kasnija politika predstavljana kao obnova sultanske vlasti i reda u državi. Ipak, njegova služba na Crnom moru i diplomatske aktivnosti pokazuju da nije bio samo dvorski spletkaroš, nego i državni čovjek s iskustvom u vojnim i vanjskopolitičkim poslovima.<ref name="TDV"/> Djelu osmanskog ljekara [[Emir Čelebija|Emira Čelebije]] ''Enmûzecü't-tıb'' pripisana je veza s Redžep-pašom, jer je napisano u njegovo ime. Za razliku od nekih drugih velikih vezira, savremeni biografski izvori ne bilježe da je ostavio značajnije zadužbine.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Emecen |first=Feridun |title=Receb Paşa, Topal |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=Ek-2 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Ankara |year=2019 |pages=419–421 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/receb-pasa-topal |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=9 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1833 |language=de}} * {{cite book |last=Naîmâ |first=Mustafa |title=Târih-i Naîmâ |editor-last=İpşirli |editor-first=Mehmet |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2014 |language=tr}} * {{cite book |last=Kâtib Çelebi |title=Fezleke |editor-last=Aycibin |editor-first=Zeynep |publisher=Mimar Sinan Güzel Sanatlar Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2007 |language=tr}} * {{cite book |last=Hasanbeyzâde Ahmed Paşa |title=Târih |editor-last=Aykut |editor-first=Şevki Nezihi |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2004 |language=tr}} * {{cite book |last=Topçular Kâtibi Abdülkadir Efendi |title=Topçular Kâtibi Abdülkadir (Kadrî) Efendi Târihi |editor-last=Yılmazer |editor-first=Ziya |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2003 |language=tr}} * {{cite thesis |last=Ercan |first=Hüseyin Onur |title=Osmanlı-Habsburg Diplomasisi: Rudolf Schmid'in Nihai Raporunun Türkçeye Çevirisi ve Otuz Yıl Savaşlarıyla İlişkisi (1629-1643) |publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2013 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Redžep-paša, Topal}} [[Kategorija:Umrli 1632.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] mgqhhytrhc1g5bhgqrhkm002z9wsrbw 1 534167 3842858 2026-05-09T14:39:28Z Mhare 481 + 3842858 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} ahxh7phjiqi05n7iwqu9xh9eadnyq2r 0 534168 3842859 2026-05-09T14:51:56Z Mhare 481 + 3842859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Musa-paša | slika = Rethymnon Kara Pasha Mosque.jpg | opis = Kara-pašina džamija, Retimno, Kreta | izvorno_ime = Kara Musa Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Vikoč]], [[Hercegovački sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1649. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i položaju [[kapudan-paša|kapudan-paše]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 16. septembar – 21. septembar 1647. | prethodnik = [[Nevesinli Salih-paša]] | nasljednik = [[Hezarpare Ahmed-paša]] | supružnik = [[Šekerpare Hatun]] }} '''Kara Musa-paša''' ({{jez-tr|Kara Musa Paşa}}; umro 1649) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik bošnjačkog porijekla. Za vrijeme vladavine sultana [[Ibrahim I|Ibrahima I]] imenovan je za [[veliki vezir|velikog vezira]], najvišeg državnog službenika poslije sultana, ali je na toj dužnosti ostao samo pet dana, od 16. do 21. septembra 1647. Prije toga služio je kao dvorski službenik, janjičarski aga, glavni defterdar, kapudan-paša i namjesnik Bagdada.<ref name="Sicill">{{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |page=522 |isbn=9753330383 |language=tr}}</ref><ref name="Ulucam">{{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}}</ref> Rođen je u Vikoču kod [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], u tadašnjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]], u porodici Vehabegović. Školovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi za buduće upravne, vojne i dvorske službenike. U izvorima se navodi i kao Kapidžibaša Musa-paša, prema službi kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara i jednog od viših službenika dvora.<ref>{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |page=52 |language=bs}}</ref><ref name="Ulucam"/> == Porijeklo i dvorska služba == Kara Musa-paša potjecao je iz porodice Vehabegović iz Vikoča, mjesta u području Foče. Nakon školovanja u Enderunu ušao je u dvorsku službu i napredovao kroz dvorske i vojne položaje. U vrijeme sultana [[Murat IV|Murata IV]] bio je njegov bliski dvorski pratilac, i službenik zadužen za sultanovo oružje i neposrednu pratnju.<ref name="Ulucam"/> Za vladavine [[Ibrahim I|Ibrahima I]] oženio se [[Šekerpare Hatun]], jednom od žena iz sultanovog dvorskog kruga. Taj brak mu je pomogao u daljem napredovanju, jer je Šekerpare Hatun imala utjecaj na sultana. U istom periodu obavljao je više različitih službi: bio je kapidžibaša, upravnik državnog brodogradilišta, aga [[spahija]], šehremini, službenik zadužen za gradsku upravu i opskrbu Istanbula, te boluk-aga, zapovjednik jednog od vojnih odreda.<ref name="Sicill"/><ref name="Ulucam"/> Godine 1645. imenovan je za [[janjičarski aga|janjičarskog agu]], zapovjednika [[Janjičari|janjičara]]. U decembru iste godine dobio je vezirski rang i postavljen je za glavnog defterdara, visokog finansijskog službenika koji je upravljao državnim prihodima i rashodima. Time je ušao u najuži krug osmanskih državnih dostojanstvenika.<ref name="Sicill"/> == Kapudan-paša i Kritski rat == Nakon smrti [[Koca Musa-paša|Koca Musa-paše]] u pomorskom sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] kod [[Eubeja|Eubeje]], Kara Musa-paša imenovan je u januaru 1647. za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala osmanske mornarice.<ref name="Sicill"/> Dužnost je preuzeo tokom [[Kritski rat (1645–1669)|Kritskog rata]], dugog sukoba Osmanskog Carstva i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za vlast nad [[Kreta|Kretom]]. Tokom pomorske službe učestvovao je u operacijama oko Krita, ali je ubrzo smijenjen. Kao razlog smjene navodilo se odugovlačenje opsade Kandije i izostanak većeg vojnog uspjeha. Njegova supruga Šekerpare Hatun iskoristila je utjecaj na dvoru da spriječi strožiju kaznu nakon gubitka položaja kapudan-paše.<ref name="Ulucam"/> Za njegovu službu na Kritu vezuje se i [[Kara Musa-pašina džamija u Retimnu|Kara Musa-pašina džamija]] u Retimnu. Zgrada je nastala preuređenjem ranije crkve u džamiju poslije osmanskog osvajanja grada, što je bila česta praksa u novoosvojenim gradovima Osmanskog Carstva.<ref>{{cite book |last=Greene |first=Molly |title=A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=2000 |isbn=9780691008981 |language=en}}</ref> == Kratki veliki vezirat == Dok se Kara Musa-paša vraćao s Krita, veliki vezir [[Nevesinli Salih-paša]] pogubljen je 16. septembra 1647. Sultan Ibrahim imenovao je Kara Musa-pašu za njegovog nasljednika, a carski pečat, simbol velikovezirske vlasti, poslan mu je morem preko kapidžijskog ćehaje, dvorskog službenika zaduženog za poslove vezane za kapidžije i visoke državne naredbe.<ref name="Sicill"/> U Istanbulu je, međutim, kao sedaret-[[kajmekam]], odnosno privremeni zastupnik velikog vezira, djelovao [[Hezarpare Ahmed-paša]]. On je utjecao na sultana i uspio isposlovati da Kara Musa-paša bude smijenjen već 21. septembra 1647, prije nego što je stigao preuzeti carski pečat i stvarno sjesti na položaj. Zbog toga se u nekim popisima velikih vezira njegovo ime izostavlja ili se navodi uz napomenu da nije preuzeo pečat.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |page=37 |isbn=9789944397681 |language=tr}}</ref> Nakon dolaska u Istanbul nije stupio na dužnost velikog vezira, nego je imenovan za drugog vezira. Taj položaj i dalje ga je zadržao u vrhu državne uprave, ali bez stvarne kontrole nad velikovezirskim uredom.<ref name="Sicill"/> == Bagdad i pogubljenje == U decembru 1647. poslan je za namjesnika [[Bagdad|Bagdada]] koji je bio jedno od najvažnijih istočnih središta Carstva, a tamošnji namjesnik imao je i upravnu i vojnu ulogu na osmansko-[[Safavidi|safavidskoj]] granici. Kara Musa-paša ostao je na toj dužnosti nešto više od godinu, do januara 1649, kada je smijenjen i pozvan nazad u Istanbul.<ref name="Sicill"/> Po povratku je pogubljen 1649. u Istanbulu. Pogubljenje se vezuje za vrijeme maloljetnog sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], kada je stvarni utjecaj na dvoru imala [[Kösem Sultanija]] kao majka i regentica u ime mladog vladara. Odluka o njegovom uklanjanju donesena je u krugu dvora i velikog vezira, u razdoblju obilježenom čestim smjenama, dvorskim sukobima i pritiskom vojnih korporacija na centralnu vlast.<ref name="Sicill"/><ref>{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Ocjene == U biografskim izvorima Kara Musa-paša opisuje se kao hrabar i energičan čovjek. U osmanskoj biografskoj tradiciji posebno se ističu njegove vještine u borilačkim vježbama. Navodi se da je potekao iz sredine ljudi uvježbanih u jahanju, oružju i dvorskim vojnim vještinama, te da je bio dobar mačevalac i poznat hrvač.<ref name="Ulucam"/> Njegova karijera pokazuje karakterističan put osmanskog dvorskog kadra 17. stoljeća: školovanje u Enderunu, službu u sultanovoj blizini, prelazak u najviše vojne i finansijske položaje, te brzo napredovanje zahvaljujući dvorskim vezama. Kratki i gotovo neostvareni veliki vezirat odražava nestabilnost politike u vrijeme Ibrahima I, kada su na imenovanja snažno utjecali sultanovi miljenici, dvorske žene, visoki veziri i vojni krugovi.<ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> == Literatura == * {{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |language=bs}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |isbn=9789944397681 |language=tr}} * {{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |isbn=9753330383 |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musa-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1649.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] md7oh8zavmyvmij8ygp2g8d0qd3gh31 3842861 3842859 2026-05-09T14:54:14Z Mhare 481 [[Kategorija:Biografije, Foča]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3842861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Musa-paša | slika = Rethymnon Kara Pasha Mosque.jpg | opis = Kara-pašina džamija, Retimno, Kreta | izvorno_ime = Kara Musa Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Vikoč]], [[Hercegovački sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1649. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i položaju [[kapudan-paša|kapudan-paše]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 16. septembar – 21. septembar 1647. | prethodnik = [[Nevesinli Salih-paša]] | nasljednik = [[Hezarpare Ahmed-paša]] | supružnik = [[Šekerpare Hatun]] }} '''Kara Musa-paša''' ({{jez-tr|Kara Musa Paşa}}; umro 1649) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik bošnjačkog porijekla. Za vrijeme vladavine sultana [[Ibrahim I|Ibrahima I]] imenovan je za [[veliki vezir|velikog vezira]], najvišeg državnog službenika poslije sultana, ali je na toj dužnosti ostao samo pet dana, od 16. do 21. septembra 1647. Prije toga služio je kao dvorski službenik, janjičarski aga, glavni defterdar, kapudan-paša i namjesnik Bagdada.<ref name="Sicill">{{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |page=522 |isbn=9753330383 |language=tr}}</ref><ref name="Ulucam">{{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}}</ref> Rođen je u Vikoču kod [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], u tadašnjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]], u porodici Vehabegović. Školovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi za buduće upravne, vojne i dvorske službenike. U izvorima se navodi i kao Kapidžibaša Musa-paša, prema službi kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara i jednog od viših službenika dvora.<ref>{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |page=52 |language=bs}}</ref><ref name="Ulucam"/> == Porijeklo i dvorska služba == Kara Musa-paša potjecao je iz porodice Vehabegović iz Vikoča, mjesta u području Foče. Nakon školovanja u Enderunu ušao je u dvorsku službu i napredovao kroz dvorske i vojne položaje. U vrijeme sultana [[Murat IV|Murata IV]] bio je njegov bliski dvorski pratilac, i službenik zadužen za sultanovo oružje i neposrednu pratnju.<ref name="Ulucam"/> Za vladavine [[Ibrahim I|Ibrahima I]] oženio se [[Šekerpare Hatun]], jednom od žena iz sultanovog dvorskog kruga. Taj brak mu je pomogao u daljem napredovanju, jer je Šekerpare Hatun imala utjecaj na sultana. U istom periodu obavljao je više različitih službi: bio je kapidžibaša, upravnik državnog brodogradilišta, aga [[spahija]], šehremini, službenik zadužen za gradsku upravu i opskrbu Istanbula, te boluk-aga, zapovjednik jednog od vojnih odreda.<ref name="Sicill"/><ref name="Ulucam"/> Godine 1645. imenovan je za [[janjičarski aga|janjičarskog agu]], zapovjednika [[Janjičari|janjičara]]. U decembru iste godine dobio je vezirski rang i postavljen je za glavnog defterdara, visokog finansijskog službenika koji je upravljao državnim prihodima i rashodima. Time je ušao u najuži krug osmanskih državnih dostojanstvenika.<ref name="Sicill"/> == Kapudan-paša i Kritski rat == Nakon smrti [[Koca Musa-paša|Koca Musa-paše]] u pomorskom sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] kod [[Eubeja|Eubeje]], Kara Musa-paša imenovan je u januaru 1647. za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala osmanske mornarice.<ref name="Sicill"/> Dužnost je preuzeo tokom [[Kritski rat (1645–1669)|Kritskog rata]], dugog sukoba Osmanskog Carstva i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za vlast nad [[Kreta|Kretom]]. Tokom pomorske službe učestvovao je u operacijama oko Krita, ali je ubrzo smijenjen. Kao razlog smjene navodilo se odugovlačenje opsade Kandije i izostanak većeg vojnog uspjeha. Njegova supruga Šekerpare Hatun iskoristila je utjecaj na dvoru da spriječi strožiju kaznu nakon gubitka položaja kapudan-paše.<ref name="Ulucam"/> Za njegovu službu na Kritu vezuje se i [[Kara Musa-pašina džamija u Retimnu|Kara Musa-pašina džamija]] u Retimnu. Zgrada je nastala preuređenjem ranije crkve u džamiju poslije osmanskog osvajanja grada, što je bila česta praksa u novoosvojenim gradovima Osmanskog Carstva.<ref>{{cite book |last=Greene |first=Molly |title=A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=2000 |isbn=9780691008981 |language=en}}</ref> == Kratki veliki vezirat == Dok se Kara Musa-paša vraćao s Krita, veliki vezir [[Nevesinli Salih-paša]] pogubljen je 16. septembra 1647. Sultan Ibrahim imenovao je Kara Musa-pašu za njegovog nasljednika, a carski pečat, simbol velikovezirske vlasti, poslan mu je morem preko kapidžijskog ćehaje, dvorskog službenika zaduženog za poslove vezane za kapidžije i visoke državne naredbe.<ref name="Sicill"/> U Istanbulu je, međutim, kao sedaret-[[kajmekam]], odnosno privremeni zastupnik velikog vezira, djelovao [[Hezarpare Ahmed-paša]]. On je utjecao na sultana i uspio isposlovati da Kara Musa-paša bude smijenjen već 21. septembra 1647, prije nego što je stigao preuzeti carski pečat i stvarno sjesti na položaj. Zbog toga se u nekim popisima velikih vezira njegovo ime izostavlja ili se navodi uz napomenu da nije preuzeo pečat.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |page=37 |isbn=9789944397681 |language=tr}}</ref> Nakon dolaska u Istanbul nije stupio na dužnost velikog vezira, nego je imenovan za drugog vezira. Taj položaj i dalje ga je zadržao u vrhu državne uprave, ali bez stvarne kontrole nad velikovezirskim uredom.<ref name="Sicill"/> == Bagdad i pogubljenje == U decembru 1647. poslan je za namjesnika [[Bagdad|Bagdada]] koji je bio jedno od najvažnijih istočnih središta Carstva, a tamošnji namjesnik imao je i upravnu i vojnu ulogu na osmansko-[[Safavidi|safavidskoj]] granici. Kara Musa-paša ostao je na toj dužnosti nešto više od godinu, do januara 1649, kada je smijenjen i pozvan nazad u Istanbul.<ref name="Sicill"/> Po povratku je pogubljen 1649. u Istanbulu. Pogubljenje se vezuje za vrijeme maloljetnog sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], kada je stvarni utjecaj na dvoru imala [[Kösem Sultanija]] kao majka i regentica u ime mladog vladara. Odluka o njegovom uklanjanju donesena je u krugu dvora i velikog vezira, u razdoblju obilježenom čestim smjenama, dvorskim sukobima i pritiskom vojnih korporacija na centralnu vlast.<ref name="Sicill"/><ref>{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Ocjene == U biografskim izvorima Kara Musa-paša opisuje se kao hrabar i energičan čovjek. U osmanskoj biografskoj tradiciji posebno se ističu njegove vještine u borilačkim vježbama. Navodi se da je potekao iz sredine ljudi uvježbanih u jahanju, oružju i dvorskim vojnim vještinama, te da je bio dobar mačevalac i poznat hrvač.<ref name="Ulucam"/> Njegova karijera pokazuje karakterističan put osmanskog dvorskog kadra 17. stoljeća: školovanje u Enderunu, službu u sultanovoj blizini, prelazak u najviše vojne i finansijske položaje, te brzo napredovanje zahvaljujući dvorskim vezama. Kratki i gotovo neostvareni veliki vezirat odražava nestabilnost politike u vrijeme Ibrahima I, kada su na imenovanja snažno utjecali sultanovi miljenici, dvorske žene, visoki veziri i vojni krugovi.<ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> == Literatura == * {{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |language=bs}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |isbn=9789944397681 |language=tr}} * {{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |isbn=9753330383 |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musa-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1649.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] kq91rgx3ccwkizp2l294d6p1tmfxyvr 3842862 3842861 2026-05-09T14:54:19Z Mhare 481 [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3842862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Musa-paša | slika = Rethymnon Kara Pasha Mosque.jpg | opis = Kara-pašina džamija, Retimno, Kreta | izvorno_ime = Kara Musa Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Vikoč]], [[Hercegovački sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1649. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i položaju [[kapudan-paša|kapudan-paše]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 16. septembar – 21. septembar 1647. | prethodnik = [[Nevesinli Salih-paša]] | nasljednik = [[Hezarpare Ahmed-paša]] | supružnik = [[Šekerpare Hatun]] }} '''Kara Musa-paša''' ({{jez-tr|Kara Musa Paşa}}; umro 1649) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik bošnjačkog porijekla. Za vrijeme vladavine sultana [[Ibrahim I|Ibrahima I]] imenovan je za [[veliki vezir|velikog vezira]], najvišeg državnog službenika poslije sultana, ali je na toj dužnosti ostao samo pet dana, od 16. do 21. septembra 1647. Prije toga služio je kao dvorski službenik, janjičarski aga, glavni defterdar, kapudan-paša i namjesnik Bagdada.<ref name="Sicill">{{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |page=522 |isbn=9753330383 |language=tr}}</ref><ref name="Ulucam">{{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}}</ref> Rođen je u Vikoču kod [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], u tadašnjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]], u porodici Vehabegović. Školovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi za buduće upravne, vojne i dvorske službenike. U izvorima se navodi i kao Kapidžibaša Musa-paša, prema službi kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara i jednog od viših službenika dvora.<ref>{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |page=52 |language=bs}}</ref><ref name="Ulucam"/> == Porijeklo i dvorska služba == Kara Musa-paša potjecao je iz porodice Vehabegović iz Vikoča, mjesta u području Foče. Nakon školovanja u Enderunu ušao je u dvorsku službu i napredovao kroz dvorske i vojne položaje. U vrijeme sultana [[Murat IV|Murata IV]] bio je njegov bliski dvorski pratilac, i službenik zadužen za sultanovo oružje i neposrednu pratnju.<ref name="Ulucam"/> Za vladavine [[Ibrahim I|Ibrahima I]] oženio se [[Šekerpare Hatun]], jednom od žena iz sultanovog dvorskog kruga. Taj brak mu je pomogao u daljem napredovanju, jer je Šekerpare Hatun imala utjecaj na sultana. U istom periodu obavljao je više različitih službi: bio je kapidžibaša, upravnik državnog brodogradilišta, aga [[spahija]], šehremini, službenik zadužen za gradsku upravu i opskrbu Istanbula, te boluk-aga, zapovjednik jednog od vojnih odreda.<ref name="Sicill"/><ref name="Ulucam"/> Godine 1645. imenovan je za [[janjičarski aga|janjičarskog agu]], zapovjednika [[Janjičari|janjičara]]. U decembru iste godine dobio je vezirski rang i postavljen je za glavnog defterdara, visokog finansijskog službenika koji je upravljao državnim prihodima i rashodima. Time je ušao u najuži krug osmanskih državnih dostojanstvenika.<ref name="Sicill"/> == Kapudan-paša i Kritski rat == Nakon smrti [[Koca Musa-paša|Koca Musa-paše]] u pomorskom sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] kod [[Eubeja|Eubeje]], Kara Musa-paša imenovan je u januaru 1647. za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala osmanske mornarice.<ref name="Sicill"/> Dužnost je preuzeo tokom [[Kritski rat (1645–1669)|Kritskog rata]], dugog sukoba Osmanskog Carstva i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za vlast nad [[Kreta|Kretom]]. Tokom pomorske službe učestvovao je u operacijama oko Krita, ali je ubrzo smijenjen. Kao razlog smjene navodilo se odugovlačenje opsade Kandije i izostanak većeg vojnog uspjeha. Njegova supruga Šekerpare Hatun iskoristila je utjecaj na dvoru da spriječi strožiju kaznu nakon gubitka položaja kapudan-paše.<ref name="Ulucam"/> Za njegovu službu na Kritu vezuje se i [[Kara Musa-pašina džamija u Retimnu|Kara Musa-pašina džamija]] u Retimnu. Zgrada je nastala preuređenjem ranije crkve u džamiju poslije osmanskog osvajanja grada, što je bila česta praksa u novoosvojenim gradovima Osmanskog Carstva.<ref>{{cite book |last=Greene |first=Molly |title=A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=2000 |isbn=9780691008981 |language=en}}</ref> == Kratki veliki vezirat == Dok se Kara Musa-paša vraćao s Krita, veliki vezir [[Nevesinli Salih-paša]] pogubljen je 16. septembra 1647. Sultan Ibrahim imenovao je Kara Musa-pašu za njegovog nasljednika, a carski pečat, simbol velikovezirske vlasti, poslan mu je morem preko kapidžijskog ćehaje, dvorskog službenika zaduženog za poslove vezane za kapidžije i visoke državne naredbe.<ref name="Sicill"/> U Istanbulu je, međutim, kao sedaret-[[kajmekam]], odnosno privremeni zastupnik velikog vezira, djelovao [[Hezarpare Ahmed-paša]]. On je utjecao na sultana i uspio isposlovati da Kara Musa-paša bude smijenjen već 21. septembra 1647, prije nego što je stigao preuzeti carski pečat i stvarno sjesti na položaj. Zbog toga se u nekim popisima velikih vezira njegovo ime izostavlja ili se navodi uz napomenu da nije preuzeo pečat.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |page=37 |isbn=9789944397681 |language=tr}}</ref> Nakon dolaska u Istanbul nije stupio na dužnost velikog vezira, nego je imenovan za drugog vezira. Taj položaj i dalje ga je zadržao u vrhu državne uprave, ali bez stvarne kontrole nad velikovezirskim uredom.<ref name="Sicill"/> == Bagdad i pogubljenje == U decembru 1647. poslan je za namjesnika [[Bagdad|Bagdada]] koji je bio jedno od najvažnijih istočnih središta Carstva, a tamošnji namjesnik imao je i upravnu i vojnu ulogu na osmansko-[[Safavidi|safavidskoj]] granici. Kara Musa-paša ostao je na toj dužnosti nešto više od godinu, do januara 1649, kada je smijenjen i pozvan nazad u Istanbul.<ref name="Sicill"/> Po povratku je pogubljen 1649. u Istanbulu. Pogubljenje se vezuje za vrijeme maloljetnog sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], kada je stvarni utjecaj na dvoru imala [[Kösem Sultanija]] kao majka i regentica u ime mladog vladara. Odluka o njegovom uklanjanju donesena je u krugu dvora i velikog vezira, u razdoblju obilježenom čestim smjenama, dvorskim sukobima i pritiskom vojnih korporacija na centralnu vlast.<ref name="Sicill"/><ref>{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Ocjene == U biografskim izvorima Kara Musa-paša opisuje se kao hrabar i energičan čovjek. U osmanskoj biografskoj tradiciji posebno se ističu njegove vještine u borilačkim vježbama. Navodi se da je potekao iz sredine ljudi uvježbanih u jahanju, oružju i dvorskim vojnim vještinama, te da je bio dobar mačevalac i poznat hrvač.<ref name="Ulucam"/> Njegova karijera pokazuje karakterističan put osmanskog dvorskog kadra 17. stoljeća: školovanje u Enderunu, službu u sultanovoj blizini, prelazak u najviše vojne i finansijske položaje, te brzo napredovanje zahvaljujući dvorskim vezama. Kratki i gotovo neostvareni veliki vezirat odražava nestabilnost politike u vrijeme Ibrahima I, kada su na imenovanja snažno utjecali sultanovi miljenici, dvorske žene, visoki veziri i vojni krugovi.<ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> == Literatura == * {{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |language=bs}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |isbn=9789944397681 |language=tr}} * {{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |isbn=9753330383 |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musa-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1649.]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] 49ujdgfgm2yt6gjjfzwpe1mzoseda3q 3842864 3842862 2026-05-09T14:59:24Z Mhare 481 3842864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Musa-paša | slika = Rethymnon Kara Pasha Mosque.jpg | opis = Kara-pašina džamija, Retimno, Kreta | izvorno_ime = Kara Musa Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Vikoč]], [[Hercegovački sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1649. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[veliki vezir|velikog vezira]] i položaju [[kapudan-paša|kapudan-paše]] | titula = [[veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 16. septembar – 21. septembar 1647. | prethodnik = [[Nevesinli Salih-paša]] | nasljednik = [[Hezarpare Ahmed-paša]] | supružnik = [[Šekerpare Hatun]] }} '''Kara Musa-paša''' ({{jez-tr|Kara Musa Paşa}}; umro 1649) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik bošnjačkog porijekla. Za vrijeme vladavine sultana [[Ibrahim I|Ibrahima I]] imenovan je za [[veliki vezir|velikog vezira]], najvišeg državnog službenika poslije sultana, ali je na toj dužnosti ostao samo pet dana, od 16. do 21. septembra 1647. Prije toga služio je kao dvorski službenik, janjičarski aga, glavni defterdar, kapudan-paša i namjesnik Bagdada.<ref name="Sicill">{{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |page=522 |isbn=9753330383 |language=tr}}</ref><ref name="Ulucam">{{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}}</ref> Rođen je u Vikoču kod [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], u tadašnjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]], u porodici Vehabegović. Školovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi za buduće upravne, vojne i dvorske službenike. U izvorima se navodi i kao Kapidžibaša Musa-paša, prema službi kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara i jednog od viših službenika dvora.<ref>{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |page=52 |language=bs}}</ref><ref name="Ulucam"/> == Porijeklo i dvorska služba == Kara Musa-paša potjecao je iz porodice Vehabegović iz Vikoča, mjesta u području Foče. Nakon školovanja u Enderunu ušao je u dvorsku službu i napredovao kroz dvorske i vojne položaje. U vrijeme sultana [[Murat IV|Murata IV]] bio je njegov bliski dvorski pratilac, i službenik zadužen za sultanovo oružje i neposrednu pratnju.<ref name="Ulucam"/> U maju 1643. osnovao je [[vakuf]] u [[Nova Kasaba|Novoj Kasabi]], u kadiluku [[Birač (oblast)|Birač]]. Prema sačuvanoj vakufnami, zadužbina je obuhvatala [[Džamija|džamiju]], [[mekteb]], dva karavan-saraja, 25 dućana, stupe, mlinove, bašče, šumu, livadu i novčani kapital od 150.000 [[Srebro|srebrenih]] [[Akče|akči]]. Na osnovu vakufname i fermana iz 1641. smatra se da je Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi najvjerovatnije završena u proljeće 1643.<ref>{{cite journal|last=Zildžić|first=Ahmed|year=2019|title='Abdullāh Bosnawī: Jedno pismo i bilješka|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=40|pages=112–113}}</ref><ref>{{cite web|url=https://dzamije.ba/info.php?id=musa-pasina-dzamija-u-novoj-kasabi-90|title=Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi|website=Džamije u BiH|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Za vladavine [[Ibrahim I|Ibrahima I]] oženio se [[Šekerpare Hatun]], jednom od žena iz sultanovog dvorskog kruga. Taj brak mu je pomogao u daljem napredovanju, jer je Šekerpare Hatun imala utjecaj na sultana. U istom periodu obavljao je više različitih službi: bio je kapidžibaša, upravnik državnog brodogradilišta, aga [[spahija]], šehremini, službenik zadužen za gradsku upravu i opskrbu Istanbula, te boluk-aga, zapovjednik jednog od vojnih odreda.<ref name="Sicill"/><ref name="Ulucam"/> Godine 1645. imenovan je za [[janjičarski aga|janjičarskog agu]], zapovjednika [[Janjičari|janjičara]]. U decembru iste godine dobio je vezirski rang i postavljen je za glavnog defterdara, visokog finansijskog službenika koji je upravljao državnim prihodima i rashodima. Time je ušao u najuži krug osmanskih državnih dostojanstvenika.<ref name="Sicill"/> == Kapudan-paša i Kritski rat == Nakon smrti [[Koca Musa-paša|Koca Musa-paše]] u pomorskom sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] kod [[Eubeja|Eubeje]], Kara Musa-paša imenovan je u januaru 1647. za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala osmanske mornarice.<ref name="Sicill"/> Dužnost je preuzeo tokom [[Kritski rat (1645–1669)|Kritskog rata]], dugog sukoba Osmanskog Carstva i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za vlast nad [[Kreta|Kretom]]. Tokom pomorske službe učestvovao je u operacijama oko Krita, ali je ubrzo smijenjen. Kao razlog smjene navodilo se odugovlačenje opsade Kandije i izostanak većeg vojnog uspjeha. Njegova supruga Šekerpare Hatun iskoristila je utjecaj na dvoru da spriječi strožiju kaznu nakon gubitka položaja kapudan-paše.<ref name="Ulucam"/> Za njegovu službu na Kritu vezuje se i [[Kara Musa-pašina džamija u Retimnu|Kara Musa-pašina džamija]] u Retimnu. Zgrada je nastala preuređenjem ranije crkve u džamiju poslije osmanskog osvajanja grada, što je bila česta praksa u novoosvojenim gradovima Osmanskog Carstva.<ref>{{cite book |last=Greene |first=Molly |title=A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=2000 |isbn=9780691008981 |language=en}}</ref> == Kratki veliki vezirat == Dok se Kara Musa-paša vraćao s Krita, veliki vezir [[Nevesinli Salih-paša]] pogubljen je 16. septembra 1647. Sultan Ibrahim imenovao je Kara Musa-pašu za njegovog nasljednika, a carski pečat, simbol velikovezirske vlasti, poslan mu je morem preko kapidžijskog ćehaje, dvorskog službenika zaduženog za poslove vezane za kapidžije i visoke državne naredbe.<ref name="Sicill"/> U Istanbulu je, međutim, kao sedaret-[[kajmekam]], odnosno privremeni zastupnik velikog vezira, djelovao [[Hezarpare Ahmed-paša]]. On je utjecao na sultana i uspio isposlovati da Kara Musa-paša bude smijenjen već 21. septembra 1647, prije nego što je stigao preuzeti carski pečat i stvarno sjesti na položaj. Zbog toga se u nekim popisima velikih vezira njegovo ime izostavlja ili se navodi uz napomenu da nije preuzeo pečat.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |page=37 |isbn=9789944397681 |language=tr}}</ref> Nakon dolaska u Istanbul nije stupio na dužnost velikog vezira, nego je imenovan za drugog vezira. Taj položaj i dalje ga je zadržao u vrhu državne uprave, ali bez stvarne kontrole nad velikovezirskim uredom.<ref name="Sicill"/> == Bagdad i pogubljenje == U decembru 1647. poslan je za namjesnika [[Bagdad|Bagdada]] koji je bio jedno od najvažnijih istočnih središta Carstva, a tamošnji namjesnik imao je i upravnu i vojnu ulogu na osmansko-[[Safavidi|safavidskoj]] granici. Kara Musa-paša ostao je na toj dužnosti nešto više od godinu, do januara 1649, kada je smijenjen i pozvan nazad u Istanbul.<ref name="Sicill"/> Po povratku je pogubljen 1649. u Istanbulu. Pogubljenje se vezuje za vrijeme maloljetnog sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], kada je stvarni utjecaj na dvoru imala [[Kösem Sultanija]] kao majka i regentica u ime mladog vladara. Odluka o njegovom uklanjanju donesena je u krugu dvora i velikog vezira, u razdoblju obilježenom čestim smjenama, dvorskim sukobima i pritiskom vojnih korporacija na centralnu vlast.<ref name="Sicill"/><ref>{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Ocjene == U biografskim izvorima Kara Musa-paša opisuje se kao hrabar i energičan čovjek. U osmanskoj biografskoj tradiciji posebno se ističu njegove vještine u borilačkim vježbama. Navodi se da je potekao iz sredine ljudi uvježbanih u jahanju, oružju i dvorskim vojnim vještinama, te da je bio dobar mačevalac i poznat hrvač.<ref name="Ulucam"/> Njegova karijera pokazuje karakterističan put osmanskog dvorskog kadra 17. stoljeća: školovanje u Enderunu, službu u sultanovoj blizini, prelazak u najviše vojne i finansijske položaje, te brzo napredovanje zahvaljujući dvorskim vezama. Kratki i gotovo neostvareni veliki vezirat odražava nestabilnost politike u vrijeme Ibrahima I, kada su na imenovanja snažno utjecali sultanovi miljenici, dvorske žene, visoki veziri i vojni krugovi.<ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> == Literatura == * {{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |language=bs}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |isbn=9789944397681 |language=tr}} * {{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |isbn=9753330383 |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musa-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1649.]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] iwo4riwrzayyxn72esx5dn00gdaisk3 3842887 3842864 2026-05-09T15:36:50Z Panasko 146730 3842887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Musa-paša | slika = Rethymnon Kara Pasha Mosque.jpg | opis = Kara-pašina džamija, Retimno, Kreta | izvorno_ime = Kara Musa Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Vikoč]], [[Hercegovački sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1649. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[Vezir|velikog vezira]] i položaju [[kapudan-paša|kapudan-paše]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 16. septembar – 21. septembar 1647. | prethodnik = [[Nevesinli Salih-paša]] | nasljednik = [[Hezarpare Ahmed-paša]] | supružnik = [[Šekerpare Hatun]] }} '''Kara Musa-paša''' ({{jez-tr|Kara Musa Paşa}}; umro 1649) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik bošnjačkog porijekla. Za vrijeme vladavine sultana [[Ibrahim I|Ibrahima I]] imenovan je za [[Vezir|velikog vezira]], najvišeg državnog službenika poslije sultana, ali je na toj dužnosti ostao samo pet dana, od 16. do 21. septembra 1647. Prije toga služio je kao dvorski službenik, janjičarski aga, glavni defterdar, kapudan-paša i namjesnik Bagdada.<ref name="Sicill">{{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |page=522 |isbn=9753330383 |language=tr}}</ref><ref name="Ulucam">{{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}}</ref> Rođen je u Vikoču kod [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], u tadašnjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]], u porodici Vehabegović. Školovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi za buduće upravne, vojne i dvorske službenike. U izvorima se navodi i kao Kapidžibaša Musa-paša, prema službi kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara i jednog od viših službenika dvora.<ref>{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |page=52 |language=bs}}</ref><ref name="Ulucam"/> == Porijeklo i dvorska služba == Kara Musa-paša potjecao je iz porodice Vehabegović iz Vikoča, mjesta u području Foče. Nakon školovanja u Enderunu ušao je u dvorsku službu i napredovao kroz dvorske i vojne položaje. U vrijeme sultana [[Murat IV|Murata IV]] bio je njegov bliski dvorski pratilac, i službenik zadužen za sultanovo oružje i neposrednu pratnju.<ref name="Ulucam"/> U maju 1643. osnovao je [[vakuf]] u [[Nova Kasaba|Novoj Kasabi]], u kadiluku [[Birač (oblast)|Birač]]. Prema sačuvanoj vakufnami, zadužbina je obuhvatala [[Džamija|džamiju]], [[mekteb]], dva karavan-saraja, 25 dućana, stupe, mlinove, bašče, šumu, livadu i novčani kapital od 150.000 [[Srebro|srebrenih]] [[Akče|akči]]. Na osnovu vakufname i fermana iz 1641. smatra se da je Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi najvjerovatnije završena u proljeće 1643.<ref>{{cite journal|last=Zildžić|first=Ahmed|year=2019|title='Abdullāh Bosnawī: Jedno pismo i bilješka|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=40|pages=112–113}}</ref><ref>{{cite web|url=https://dzamije.ba/info.php?id=musa-pasina-dzamija-u-novoj-kasabi-90|title=Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi|website=Džamije u BiH|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Za vladavine [[Ibrahim I|Ibrahima I]] oženio se [[Šekerpare Hatun]], jednom od žena iz sultanovog dvorskog kruga. Taj brak mu je pomogao u daljem napredovanju, jer je Šekerpare Hatun imala utjecaj na sultana. U istom periodu obavljao je više različitih službi: bio je kapidžibaša, upravnik državnog brodogradilišta, aga [[spahija]], šehremini, službenik zadužen za gradsku upravu i opskrbu Istanbula, te boluk-aga, zapovjednik jednog od vojnih odreda.<ref name="Sicill"/><ref name="Ulucam"/> Godine 1645. imenovan je za [[janjičarski aga|janjičarskog agu]], zapovjednika [[Janjičari|janjičara]]. U decembru iste godine dobio je vezirski rang i postavljen je za glavnog defterdara, visokog finansijskog službenika koji je upravljao državnim prihodima i rashodima. Time je ušao u najuži krug osmanskih državnih dostojanstvenika.<ref name="Sicill"/> == Kapudan-paša i Kritski rat == Nakon smrti [[Koca Musa-paša|Koca Musa-paše]] u pomorskom sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] kod [[Eubeja|Eubeje]], Kara Musa-paša imenovan je u januaru 1647. za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala osmanske mornarice.<ref name="Sicill"/> Dužnost je preuzeo tokom [[Kritski rat (1645–1669)|Kritskog rata]], dugog sukoba Osmanskog Carstva i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za vlast nad [[Kreta|Kretom]]. Tokom pomorske službe učestvovao je u operacijama oko Krita, ali je ubrzo smijenjen. Kao razlog smjene navodilo se odugovlačenje opsade Kandije i izostanak većeg vojnog uspjeha. Njegova supruga Šekerpare Hatun iskoristila je utjecaj na dvoru da spriječi strožiju kaznu nakon gubitka položaja kapudan-paše.<ref name="Ulucam"/> Za njegovu službu na Kritu vezuje se i [[Kara Musa-pašina džamija u Retimnu|Kara Musa-pašina džamija]] u Retimnu. Zgrada je nastala preuređenjem ranije crkve u džamiju poslije osmanskog osvajanja grada, što je bila česta praksa u novoosvojenim gradovima Osmanskog Carstva.<ref>{{cite book |last=Greene |first=Molly |title=A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=2000 |isbn=9780691008981 |language=en}}</ref> == Kratki veliki vezirat == Dok se Kara Musa-paša vraćao s Krita, veliki vezir [[Nevesinli Salih-paša]] pogubljen je 16. septembra 1647. Sultan Ibrahim imenovao je Kara Musa-pašu za njegovog nasljednika, a carski pečat, simbol velikovezirske vlasti, poslan mu je morem preko kapidžijskog ćehaje, dvorskog službenika zaduženog za poslove vezane za kapidžije i visoke državne naredbe.<ref name="Sicill"/> U Istanbulu je, međutim, kao sedaret-[[kajmekam]], odnosno privremeni zastupnik velikog vezira, djelovao [[Hezarpare Ahmed-paša]]. On je utjecao na sultana i uspio isposlovati da Kara Musa-paša bude smijenjen već 21. septembra 1647, prije nego što je stigao preuzeti carski pečat i stvarno sjesti na položaj. Zbog toga se u nekim popisima velikih vezira njegovo ime izostavlja ili se navodi uz napomenu da nije preuzeo pečat.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |page=37 |isbn=9789944397681 |language=tr}}</ref> Nakon dolaska u Istanbul nije stupio na dužnost velikog vezira, nego je imenovan za drugog vezira. Taj položaj i dalje ga je zadržao u vrhu državne uprave, ali bez stvarne kontrole nad velikovezirskim uredom.<ref name="Sicill"/> == Bagdad i pogubljenje == U decembru 1647. poslan je za namjesnika [[Bagdad|Bagdada]] koji je bio jedno od najvažnijih istočnih središta Carstva, a tamošnji namjesnik imao je i upravnu i vojnu ulogu na osmansko-[[Safavidi|safavidskoj]] granici. Kara Musa-paša ostao je na toj dužnosti nešto više od godinu, do januara 1649, kada je smijenjen i pozvan nazad u Istanbul.<ref name="Sicill"/> Po povratku je pogubljen 1649. u Istanbulu. Pogubljenje se vezuje za vrijeme maloljetnog sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], kada je stvarni utjecaj na dvoru imala [[Kösem Sultanija]] kao majka i regentica u ime mladog vladara. Odluka o njegovom uklanjanju donesena je u krugu dvora i velikog vezira, u razdoblju obilježenom čestim smjenama, dvorskim sukobima i pritiskom vojnih korporacija na centralnu vlast.<ref name="Sicill"/><ref>{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Ocjene == U biografskim izvorima Kara Musa-paša opisuje se kao hrabar i energičan čovjek. U osmanskoj biografskoj tradiciji posebno se ističu njegove vještine u borilačkim vježbama. Navodi se da je potekao iz sredine ljudi uvježbanih u jahanju, oružju i dvorskim vojnim vještinama, te da je bio dobar mačevalac i poznat hrvač.<ref name="Ulucam"/> Njegova karijera pokazuje karakterističan put osmanskog dvorskog kadra 17. stoljeća: školovanje u Enderunu, službu u sultanovoj blizini, prelazak u najviše vojne i finansijske položaje, te brzo napredovanje zahvaljujući dvorskim vezama. Kratki i gotovo neostvareni veliki vezirat odražava nestabilnost politike u vrijeme Ibrahima I, kada su na imenovanja snažno utjecali sultanovi miljenici, dvorske žene, visoki veziri i vojni krugovi.<ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> == Literatura == * {{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |language=bs}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |isbn=9789944397681 |language=tr}} * {{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |isbn=9753330383 |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musa-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1649.]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] k3i7qjq1q2w8qz9umyfauehr5bpehbt 1 534169 3842860 2026-05-09T14:53:11Z Mhare 481 + 3842860 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} ahxh7phjiqi05n7iwqu9xh9eadnyq2r 0 534170 3842865 2026-05-09T15:00:19Z Genetičar 181151 Nova stranica: '''Desulfurizacija''' ili '''[[desumporizacija]]''', tj. '''[[odsumporavanje]]''' je [[hemijski proces]] za uklanjanje [[sumpor]]a iz određenog materijala.<ref>{{cite web |title=Desulfurization |url=https://goldbook.iupac.org/terms/view/D01622 |publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry}}</ref> Termin se obično odnosi na uklanjanje sumpora iz molekule ili materijala putem [[hidrogenoliza|hidrogenolize]]:<ref>{{cite journal|last1=Babich|first1=I|title=Scien... 3842865 wikitext text/x-wiki '''Desulfurizacija''' ili '''[[desumporizacija]]''', tj. '''[[odsumporavanje]]''' je [[hemijski proces]] za uklanjanje [[sumpor]]a iz određenog materijala.<ref>{{cite web |title=Desulfurization |url=https://goldbook.iupac.org/terms/view/D01622 |publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry}}</ref> Termin se obično odnosi na uklanjanje sumpora iz molekule ili materijala putem [[hidrogenoliza|hidrogenolize]]:<ref>{{cite journal|last1=Babich|first1=I|title=Science and technology of novel processes for deep desulfurization of oil refinery streams: a review |journal=Fuel|date=April 2003|volume=82|issue=6|pages=607–631|doi=10.1016/S0016-2361(02)00324-1|bibcode=2003Fuel...82..607B}}</ref> :{{chem2|R2S + 2 H2 => 2RH + H2S}} Vodik je ultimativni akceptor sumpora. Kada se primjenjuje na tokove [[rafinerija nafte]], konverzija je poznata kao [[hidrodesulfurizacija]]. Ovi procesi su od industrijskog i ekološkog značaja, jer obezbjeđuju većinu sumpora koji se koristi u industriji ([[Clausov proces]] i [[Kontaktni proces]]), spojeve bez sumpora koji se inače ne bi mogli koristiti u velikom broju [[Kataliza|katalitskih]] procesa, a također smanjuju oslobađanje štetnih spojeva sumpora u okoliš. Hidrogenoliza laboratorijskih razmjera je desulfurizacija tioketala pomoću [[Raneyjev nikal| Raneyjevog nikla]]. U takvim slučajevima, vodik se nalazi unutar reagensa. [[Datoteka::Desulfurization of thioacetal using Raney Ni (cropped).svg|center|thumb|500x500px|Primjer desumporizacije [[tioacetal]]a pomoću Raneyevog nikla]] ==Desumporizacija bez hidrogenolize== Desumporizacija bez hidrogenolize je neuobičajena. Neki tritiokarbonati se mogu spojiti desumporizacijom sa [[fosfit]]ima ili fosfinima kao akceptorima S-atoma. Ovaj pristup je opisan sljedećom jednačinomn:<ref>{{cite journal |doi=10.1021/cr0306440 |title=Synthesis Strategies and Chemistry of Nonsymmetrically Substituted Tetrachalcogenafulvalenes |date=2004 |last1=Fabre |first1=J. M. |journal=Chemical Reviews |volume=104 |issue=11 |pages=5133–5150 }}</ref> :{{chem2|2 R2C\dS + 2 PR'3 -> R2C\dCR2 + 2 R'3P\dS}} ==Ostalo== Ostali procesi koji se koriste za desumporizaciju uključuju [[hidrodesumporizaciju]], [[SNOX proces]] i [[mokri proces sa sumpornim kiselinom]] (WSA proces). == Također pogledajte == * [[Shell-Paquesov proces]] * [[Desumporizacija dimnih plinova]] * [[Biodesumporizacija]] == Reference == {{Reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija:Sumpor]] [[Kategorija:Demineralizacija]] otaczamovhvnvh8z7veicyiok8zkxuu 3842869 3842865 2026-05-09T15:02:29Z Genetičar 181151 3842869 wikitext text/x-wiki '''Desulfurizacija''' ili '''desumporizacija''', tj. '''odsumporavanje''' je [[hemijski proces]] za uklanjanje [[sumpor]]a iz određenog materijala.<ref>{{cite web |title=Desulfurization |url=https://goldbook.iupac.org/terms/view/D01622 |publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry}}</ref> Termin se obično odnosi na uklanjanje sumpora iz molekule ili materijala putem [[hidrogenoliza|hidrogenolize]]:<ref>{{cite journal|last1=Babich|first1=I|title=Science and technology of novel processes for deep desulfurization of oil refinery streams: a review |journal=Fuel|date=April 2003|volume=82|issue=6|pages=607–631|doi=10.1016/S0016-2361(02)00324-1|bibcode=2003Fuel...82..607B}}</ref> :{{chem2|R2S + 2 H2 => 2RH + H2S}} Vodik je ultimativni akceptor sumpora. Kada se primjenjuje na tokove [[rafinerija nafte]], konverzija je poznata kao [[hidrodesulfurizacija]]. Ovi procesi su od industrijskog i ekološkog značaja, jer obezbjeđuju većinu sumpora koji se koristi u industriji ([[Clausov proces]] i [[Kontaktni proces]]), spojeve bez sumpora koji se inače ne bi mogli koristiti u velikom broju [[Kataliza|katalitskih]] procesa, a također smanjuju oslobađanje štetnih spojeva sumpora u okoliš. Hidrogenoliza laboratorijskih razmjera je desulfurizacija tioketala pomoću [[Raneyjev nikal| Raneyjevog nikla]]. U takvim slučajevima, vodik se nalazi unutar reagensa. [[Datoteka::Desulfurization of thioacetal using Raney Ni (cropped).svg|center|thumb|500x500px|Primjer desumporizacije [[tioacetal]]a pomoću Raneyevog nikla]] ==Desumporizacija bez hidrogenolize== Desumporizacija bez hidrogenolize je neuobičajena. Neki tritiokarbonati se mogu spojiti desumporizacijom sa [[fosfit]]ima ili fosfinima kao akceptorima S-atoma. Ovaj pristup je opisan sljedećom jednačinomn:<ref>{{cite journal |doi=10.1021/cr0306440 |title=Synthesis Strategies and Chemistry of Nonsymmetrically Substituted Tetrachalcogenafulvalenes |date=2004 |last1=Fabre |first1=J. M. |journal=Chemical Reviews |volume=104 |issue=11 |pages=5133–5150 }}</ref> :{{chem2|2 R2C\dS + 2 PR'3 -> R2C\dCR2 + 2 R'3P\dS}} ==Ostalo== Ostali procesi koji se koriste za desumporizaciju uključuju [[hidrodesumporizaciju]], [[SNOX proces]] i [[mokri proces sa sumpornim kiselinom]] (WSA proces). == Također pogledajte == * [[Shell-Paquesov proces]] * [[Desumporizacija dimnih plinova]] * [[Biodesumporizacija]] == Reference == {{Reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija:Sumpor]] [[Kategorija:Demineralizacija]] nu34r8j4mwln7ujvhsqzs9hp0xjmpri 3842873 3842869 2026-05-09T15:07:22Z Genetičar 181151 3842873 wikitext text/x-wiki '''Desulfurizacija''' ili '''desumporizacija''', tj. '''odsumporavanje''' je [[hemijski proces]] za uklanjanje [[sumpor]]a iz određenog materijala.<ref>{{cite web |title=Desulfurization |url=https://goldbook.iupac.org/terms/view/D01622 |publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry}}</ref> Termin se obično odnosi na uklanjanje sumpora iz molekule ili materijala putem [[hidrogenoliza|hidrogenolize]]:<ref>{{cite journal|last1=Babich|first1=I|title=Science and technology of novel processes for deep desulfurization of oil refinery streams: a review |journal=Fuel|date=April 2003|volume=82|issue=6|pages=607–631|doi=10.1016/S0016-2361(02)00324-1|bibcode=2003Fuel...82..607B}}</ref> :{{chem2|R2S + 2 H2 => 2RH + H2S}} Vodik je ultimativni akceptor sumpora. Kada se primjenjuje na tokove [[rafinerija nafte]], konverzija je poznata kao [[hidrodesulfurizacija]]. Ovi procesi su od industrijskog i ekološkog značaja, jer obezbjeđuju većinu sumpora koji se koristi u industriji ([[Clausov proces]] i [[Kontaktni proces]]), spojeve bez sumpora koji se inače ne bi mogli koristiti u velikom broju [[Kataliza|katalitskih]] procesa, a također smanjuju oslobađanje štetnih spojeva sumpora u okoliš. Hidrogenoliza laboratorijskih razmjera je desulfurizacija tioketala pomoću [[Raneyjev nikal| Raneyjevog nikla]]. U takvim slučajevima, vodik se nalazi unutar reagensa. [[Datoteka:Desulfurization of thioacetal using Raney Ni (cropped).svg|center|thumb|500x500px|Primjer desumporizacije [[tioacetal]]a pomoću Raneyevog nikla]] ==Desumporizacija bez hidrogenolize== Desumporizacija bez hidrogenolize je neuobičajena. Neki tritiokarbonati se mogu spojiti desumporizacijom sa [[fosfit]]ima ili fosfinima kao akceptorima S-atoma. Ovaj pristup je opisan sljedećom jednačinomn:<ref>{{cite journal |doi=10.1021/cr0306440 |title=Synthesis Strategies and Chemistry of Nonsymmetrically Substituted Tetrachalcogenafulvalenes |date=2004 |last1=Fabre |first1=J. M. |journal=Chemical Reviews |volume=104 |issue=11 |pages=5133–5150 }}</ref> :{{chem2|2 R2C\dS + 2 PR'3 -> R2C\dCR2 + 2 R'3P\dS}} ==Ostalo== Ostali procesi koji se koriste za desumporizaciju uključuju [[hidrodesumporizaciju]], [[SNOX proces]] i [[mokri proces sa sumpornim kiselinom]] (WSA proces). == Također pogledajte == * [[Shell-Paquesov proces]] * [[Desumporizacija dimnih plinova]] * [[Biodesumporizacija]] == Reference == {{Reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija:Sumpor]] [[Kategorija:Demineralizacija]] mfznfuxviqdocfq3k6ifnkfyz3euulw 0 534171 3842867 2026-05-09T15:01:30Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Desulfurizacija]] 3842867 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Desulfurizacija]] q99kxngnhpfvu0ml5ysha23e1rwlud5 0 534172 3842868 2026-05-09T15:01:54Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Desulfurizacija]] 3842868 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Desulfurizacija]] q99kxngnhpfvu0ml5ysha23e1rwlud5 1 534173 3842880 2026-05-09T15:26:14Z Mhare 481 + 3842880 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = historija | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = Bosna i Hercegovina | država3 = }} a5tjzpo3yr9tf1vo3bvetmua23hxm3k 0 534174 3842888 2026-05-09T15:37:02Z Mhare 481 + 3842888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Kerima Filan | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|1|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | polje = [[turkologija]], [[filologija]], [[lingvistika]], kulturna historija | radna_institucija = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Ankari]] | poznat_po = istraživanja savremenog i osmansko-turskog jezika, turskog jezika u Bosni i kulturne baštine Bosne iz osmanskog doba }} '''Kerima Filan''' (rođena 3. januara 1959) bosanskohercegovačka je [[filologija|filologinja]], [[lingvistika|lingvistkinja]] i univerzitetska profesorica. Redovna je profesorica na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ffunsa">{{cite web |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-42-38/174 |title=Prof. dr. Kerima Filan |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=9. 5. 2026}}</ref> U naučnom radu posebno je usmjerena na jezičku praksu u osmanskoj Bosni, pisane izvore na osmansko-turskom jeziku i kulturnu historiju Sarajeva. == Biografija i obrazovanje == Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završila osnovnu školu i [[Prva gimnazija u Sarajevu|Prvu gimnaziju]], klasični smjer. Na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirala je 1981. na studiju arapskog, turskog i perzijskog jezika. Akademsku karijeru započela je 1982. kao asistentica za turkologiju na istom odsjeku.<ref name="oslobodjenje">{{cite web |last=Gačanin |first=Sabaheta |url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/40-godina-u-sluzbi-pedagoskog-i-naucnog-rada-914495/ |title=40 godina u službi pedagoškog i naučnog rada |website=Oslobođenje |date=17. 12. 2023 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Postdiplomski studij iz lingvistike završila je 1990. na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirala je 1999. na Univerzitetu u Ankari, na Fakultetu za historiju, jezik i geografiju, u oblasti savremenog i osmanskog turskog jezika.<ref name="cris">{{cite web |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1401 |title=dr Kerima Filan |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Akademski rad == Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju jezika i književnosti, s granom istraživanja u turkologiji. Njena nastavna i naučna interesovanja obuhvataju savremeni [[turski jezik]], [[osmanski turski jezik]], prevođenje i kulturnu baštinu [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda]].<ref name="ffunsa"/> U akademskoj nastavi, pored matičnog fakulteta, držala je predavanja iz turskog jezika i osmanske diplomatije na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]], te iz savremenog turskog jezika na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name="oslobodjenje"/> Objavljivala je radove u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima, uključujući ''Priloge za orijentalnu filologiju'' i ''Anale Gazi Husrev-begove biblioteke''.<ref>{{cite web |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/277 |title=Geminated Consonants in the Chronicle by Mula Mustafa Bašeskija |website=Prilozi za orijentalnu filologiju |access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/197 |title=Sufije i kadizadelije u Osmanskom Sarajevu |website=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Filan se u svojim radovima bavi jezičkim i kulturnohistorijskim slojevima osmanske Bosne. Posebno je istraživala [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafu Bašeskiju]], njegovu sarajevsku svakodnevicu 18. stoljeća.<ref>{{cite web |url=https://books.google.com/books/about/Sarajevo_u_Ba%C5%A1eskijino_doba.html?id=KdlToAEACAAJ |title=Sarajevo u Bašeskijino doba: jezik kao stvarnost |website=Google Books |access-date=9. 5. 2026}}</ref> U studiji ''O turskom jeziku u Bosni'' razmatrala je različite oblike upotrebe turskog jezika u Bosni osmanskog doba.<ref>{{cite web |url=https://books.google.com/books/about/O_turskom_jeziku_u_Bosni.html?id=EXt8tAEACAAJ |title=O turskom jeziku u Bosni: studija |website=Google Books |access-date=9. 5. 2026}}</ref> U javnom razgovoru povodom te knjige istaknula je da je turski u osmanskoj Bosni bio jezik zvanične komunikacije, državne službe i društvene elite, dok je bosanski ostao jezik svakodnevne komunikacije lokalnog stanovništva.<ref>{{cite web |last=Agić |first=Jasmin |url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/6/3/kerima-filan-u-osmanskoj-bosni-turski-je-bio-jezik-drustvene-elite |title=Kerima Filan: U osmanskoj Bosni turski je bio jezik društvene elite |website=Al Jazeera Balkans |date=3. 6. 2018 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Odabrana djela == === Knjige === * {{cite book|last=Filan|first=Kerima|title=XVIII. Yüzyıl Günlük Hayatına Dair Saraybosnalı Molla Mustafa’nın Mecmuası|publisher=Connectum|year=2011|isbn=978-9958-29-027-5|location=Sarajevo}} * {{cite book|last=Filan|first=Kerima|title=Sarajevo u Bašeskijino doba: jezik kao stvarnost|publisher=Connectum|year=2014|isbn=978-9958-29-053-4|location=Sarajevo}} * {{cite book|last=Filan|first=Kerima|title=O turskom jeziku u Bosni: studija|publisher=Connectum|year=2017|isbn=978-9958-29-080-0|location=Sarajevo}} * {{cite book|last=Dževdet-paša|first=Ahmed|title=Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše|publisher=Connectum|year=2018|isbn=978-9958-29-085-5|editor-last=Filan|editor-first=Kerima|location=Sarajevo}} === Članci i studije === * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2005|title=Turska leksika u rječniku ''Makbuli Arif'' Muhameda Hevaija Uskufija|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=13|issue=23–24|pages=205–218}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2008|title=Rječnik Muhameda Hevaija Uskufija kao "kulturni tekst"|journal=Novi Izraz|issue=37–38|pages=182–194}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2013|title=Makbûl-i Ârif: Türkçe Boşnakça Sözlük ve Osmanlı Türk Sözlükçülüğü|journal=Hikmet|location=Gostivar|issue=22|pages=46–63}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2015|title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008|journal=Osmanlı Araştırmaları|volume=45|issue=45|pages=185–207|doi=10.18589/oa.570008}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filan, Kerima}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]] r03p8aimygvycu1nt49xssg7faqhjtz 1 534175 3842889 2026-05-09T15:37:34Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3842889 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 0 534176 3842893 2026-05-09T15:58:05Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''[[vulkanitet]]''', '''[[vulkanicitet]]''' ili '''[[vulkanska aktivnost]]''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yu... 3842893 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''[[vulkanitet]]''', '''[[vulkanicitet]]''' ili '''[[vulkanska aktivnost]]''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=August 14, 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411|url-access=subscription }}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27 October 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[Udar|udara]] planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada|vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = [[Arizona State University]] | date = 2006-08-16 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 2009-08-29 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=2024-03-17}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17 March 2024}}</ref><ref name=":2"/> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19 October 2023 | access-date=17 April 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna |presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[Granica zrna|granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera| litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija| hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=December 20, 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=2024-03-17}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25 September 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=[[American Geophysical Union]] |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":3" /> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4 January 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29 March 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=[[National Park Service]] |access-date=2024-03-17}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13 February 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima| Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter|author4-link=Lynn Carter | first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=2016-11-22 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=2024-03-17}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13 November 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=December 9, 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=January 10, 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb| Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat| klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus|Enceladusove]] ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika| Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000 km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1981-01-01 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=January 1, 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12 November 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17 November 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=2024-01-06 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=October 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=July 21, 2024|date=February 25, 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima|plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=2007-08-09 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=November 13, 2002|access-date=May 2, 2018|archive-date=August 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=2015-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=2024-01-06 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=March 16, 2005|work=[[PPARC]]|access-date=July 4, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=March 10, 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=October 24, 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=March 15, 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=July 4, 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=June 8, 2005 |work=New Scientist |access-date=October 24, 2010 |archive-date=September 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=February 5, 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=February 9, 2010|access-date=March 11, 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 2010-05-07 |url-status=dead |archive-date=2012-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 2007-03-21 |access-date= 2010-04-28 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} {{Geofizika|sve}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Vrste vulkanskih erupcija}} {{Magmatski procesi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] 1s2etsuxrann6i8i0qf5s13fq4ygv4n 3842897 3842893 2026-05-09T16:02:47Z Genetičar 181151 3842897 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''vulkanitet''', '''vulkanicitet''' ili '''vulkanska aktivnost''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=August 14, 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411|url-access=subscription }}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27 October 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[Udar|udara]] planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada|vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = [[Arizona State University]] | date = 2006-08-16 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 2009-08-29 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=2024-03-17}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17 March 2024}}</ref><ref name=":2"/> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19 October 2023 | access-date=17 April 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna |presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[Granica zrna|granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera| litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija| hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=December 20, 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=2024-03-17}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25 September 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=[[American Geophysical Union]] |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":3" /> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4 January 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29 March 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=[[National Park Service]] |access-date=2024-03-17}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13 February 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima| Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter|author4-link=Lynn Carter | first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=2016-11-22 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=2024-03-17}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13 November 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=December 9, 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=January 10, 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb| Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat| klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus|Enceladusove]] ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika| Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000 km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1981-01-01 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=January 1, 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12 November 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17 November 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=2024-01-06 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=October 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=July 21, 2024|date=February 25, 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima|plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=2007-08-09 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=November 13, 2002|access-date=May 2, 2018|archive-date=August 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=2015-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=2024-01-06 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=March 16, 2005|work=[[PPARC]]|access-date=July 4, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=March 10, 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=October 24, 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=March 15, 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=July 4, 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=June 8, 2005 |work=New Scientist |access-date=October 24, 2010 |archive-date=September 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=February 5, 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=February 9, 2010|access-date=March 11, 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 2010-05-07 |url-status=dead |archive-date=2012-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 2007-03-21 |access-date= 2010-04-28 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} {{Geofizika|sve}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Vrste vulkanskih erupcija}} {{Magmatski procesi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] ny4pbvczfhmv3tid5bclvzwhhgsa9tw 3842898 3842897 2026-05-09T16:04:19Z Genetičar 181151 /* Kriovulkanizam */ 3842898 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''vulkanitet''', '''vulkanicitet''' ili '''vulkanska aktivnost''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=August 14, 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411|url-access=subscription }}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27 October 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[Udar|udara]] planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada|vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = [[Arizona State University]] | date = 2006-08-16 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 2009-08-29 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=2024-03-17}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17 March 2024}}</ref><ref name=":2"/> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19 October 2023 | access-date=17 April 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna |presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[Granica zrna|granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera| litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija| hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=December 20, 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=2024-03-17}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25 September 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=American Geophysical Union |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":3"/> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4 January 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29 March 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=[[National Park Service]] |access-date=2024-03-17}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13 February 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima| Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter|author4-link=Lynn Carter | first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=2016-11-22 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=2024-03-17}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13 November 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=December 9, 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=January 10, 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb| Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat| klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus|Enceladusove]] ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika| Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000 km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1981-01-01 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=January 1, 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12 November 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17 November 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=2024-01-06 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=October 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=July 21, 2024|date=February 25, 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima|plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=2007-08-09 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=November 13, 2002|access-date=May 2, 2018|archive-date=August 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=2015-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=2024-01-06 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=March 16, 2005|work=[[PPARC]]|access-date=July 4, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=March 10, 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=October 24, 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=March 15, 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=July 4, 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=June 8, 2005 |work=New Scientist |access-date=October 24, 2010 |archive-date=September 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=February 5, 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=February 9, 2010|access-date=March 11, 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 2010-05-07 |url-status=dead |archive-date=2012-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 2007-03-21 |access-date= 2010-04-28 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} {{Geofizika|sve}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Vrste vulkanskih erupcija}} {{Magmatski procesi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] ix92kcwre390vwzyft4uo2xzqz3rcdz 3842899 3842898 2026-05-09T16:06:11Z Genetičar 181151 /* Tipovi lave */ 3842899 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''vulkanitet''', '''vulkanicitet''' ili '''vulkanska aktivnost''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=August 14, 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411|url-access=subscription }}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27 October 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[Udar|udara]] planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada|vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = [[Arizona State University]] | date = 2006-08-16 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 2009-08-29 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=2024-03-17}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17 March 2024}}</ref><ref name=":2"/> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19 October 2023 | access-date=17 April 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna |presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[Granica zrna|granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera| litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija| hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=December 20, 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=2024-03-17}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25 September 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=American Geophysical Union |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":3"/> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4 January 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29 March 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=National Park Service |access-date=2024-03-17}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13 February 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima| Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter|author4-link=Lynn Carter | first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=2016-11-22 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=2024-03-17}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13 November 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=December 9, 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=January 10, 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb| Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat| klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus|Enceladusove]] ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika| Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000 km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1981-01-01 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=January 1, 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12 November 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17 November 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=2024-01-06 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=October 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=July 21, 2024|date=February 25, 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima|plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=2007-08-09 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=November 13, 2002|access-date=May 2, 2018|archive-date=August 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=2015-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=2024-01-06 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=March 16, 2005|work=[[PPARC]]|access-date=July 4, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=March 10, 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=October 24, 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=March 15, 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=July 4, 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=June 8, 2005 |work=New Scientist |access-date=October 24, 2010 |archive-date=September 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=February 5, 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=February 9, 2010|access-date=March 11, 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 2010-05-07 |url-status=dead |archive-date=2012-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 2007-03-21 |access-date= 2010-04-28 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} {{Geofizika|sve}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Vrste vulkanskih erupcija}} {{Magmatski procesi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] tr3b8d2472v7ujwda4t345qknbh48ju 3842901 3842899 2026-05-09T16:07:40Z Genetičar 181151 /* Izvor toplote */ 3842901 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''vulkanitet''', '''vulkanicitet''' ili '''vulkanska aktivnost''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=August 14, 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411|url-access=subscription }}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27 October 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[Udar|udara]] planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada|vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = Arizona State University | date = 2006-08-16 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 2009-08-29 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=2024-03-17}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17 March 2024}}</ref><ref name=":2"/> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19 October 2023 | access-date=17 April 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna |presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[Granica zrna|granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera| litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija| hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=December 20, 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=2024-03-17}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25 September 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=American Geophysical Union |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":3"/> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4 January 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29 March 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=National Park Service |access-date=2024-03-17}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13 February 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima| Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter|author4-link=Lynn Carter | first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=2016-11-22 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=2024-03-17}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13 November 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=December 9, 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=January 10, 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb| Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat| klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus|Enceladusove]] ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika| Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000 km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1981-01-01 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=January 1, 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12 November 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17 November 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=2024-01-06 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=October 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=July 21, 2024|date=February 25, 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima|plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=2007-08-09 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=November 13, 2002|access-date=May 2, 2018|archive-date=August 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=2015-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=2024-01-06 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=March 16, 2005|work=[[PPARC]]|access-date=July 4, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=March 10, 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=October 24, 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=March 15, 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=July 4, 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=June 8, 2005 |work=New Scientist |access-date=October 24, 2010 |archive-date=September 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=February 5, 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=February 9, 2010|access-date=March 11, 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 2010-05-07 |url-status=dead |archive-date=2012-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 2007-03-21 |access-date= 2010-04-28 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} {{Geofizika|sve}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Vrste vulkanskih erupcija}} {{Magmatski procesi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] hcdtftzv8hxooobnclq3so0at1oqe8m 3842904 3842901 2026-05-09T16:08:59Z Genetičar 181151 /* Piroklastični tokovi */ 3842904 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''vulkanitet''', '''vulkanicitet''' ili '''vulkanska aktivnost''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=August 14, 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411|url-access=subscription }}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27 October 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[Udar|udara]] planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada|vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = Arizona State University | date = 2006-08-16 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 2009-08-29 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=2024-03-17}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17 March 2024}}</ref><ref name=":2"/> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19 October 2023 | access-date=17 April 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=September 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna |presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[Granica zrna|granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera| litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija| hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=December 20, 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=2024-03-17}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25 September 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=American Geophysical Union |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=2024-03-17}}</ref><ref name=":3"/> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4 January 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29 March 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=National Park Service |access-date=2024-03-17}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13 February 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima| Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter| first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=2016-11-22 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=2024-03-17}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13 November 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=December 9, 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=January 10, 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=2024-03-17}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb| Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat| klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus|Enceladusove]] ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika| Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000 km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1981-01-01 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=January 1, 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12 November 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= January 4, 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17 November 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=2024-01-06 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=October 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=July 21, 2024|date=February 25, 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima|plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=2007-08-09 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=November 13, 2002|access-date=May 2, 2018|archive-date=August 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=2015-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=2024-01-06 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=March 16, 2005|work=[[PPARC]]|access-date=July 4, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=March 10, 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=October 24, 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=March 15, 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=July 4, 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=June 8, 2005 |work=New Scientist |access-date=October 24, 2010 |archive-date=September 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=February 5, 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=February 9, 2010|access-date=March 11, 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 2010-05-07 |url-status=dead |archive-date=2012-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 2007-03-21 |access-date= 2010-04-28 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} {{Geofizika|sve}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Vrste vulkanskih erupcija}} {{Magmatski procesi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] jdsxgk1kogza05lz1ohl6o6p5ghnaid 0 534179 3842896 2026-05-09T16:02:01Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Vulkanizam]] 3842896 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Vulkanizam]] k25tt5stfp9wt80fzezfe3mmy6y8lxl 0 534180 3842900 2026-05-09T16:07:08Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Lea Rothschopf | slika = | puno ime = Lea Rothschopf | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|12|31}} | mjesto rođenja = [[Kuchl]] | država rođenja = [[Austrija]] | visina = | težina = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = SC Kuchl | trener... 3842900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lea Rothschopf | slika = | puno ime = Lea Rothschopf | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|12|31}} | mjesto rođenja = [[Kuchl]] | država rođenja = [[Austrija]] | visina = | težina = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = SC Kuchl | trener = [[Reinhard Gösweiner]], [[Hannes Kuppelwieser]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP= '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''71.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''49.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''72.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]] | pobjede EK = 1 | plasman EK = '''16.''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 0 | 0 | 0 | }} |ažurirano = 9. 5. 2026. }} '''Lea Rothschopf''', rođena 31. decembra 2001. u [[Kuchl]]u, je austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.skiaustria.at/de/teams/lea-rothschopf| title = Lea Rothschopf| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.skiaustria.at| publisher =Ski Austria | access-date =9. 5. 2026 | language = de}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Lea Rothschopf nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|37]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|4]] | |} Lea Rothschopf je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 37-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:09.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osvajanje četvrtog mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tamara Steiner|Tamarom Steiner]], [[Anna Andexer|Annom Andexer]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]] s 1:50.1&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |71||83|| |} Prvi nastup Rothschopf u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] Na prvom nastupu u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 1. marta 2024. u utrci na 15&nbsp;km osvojila je 24-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 3:03.9&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Ingrid Landmark Tandrevold]], što joj je ostao najbolji rezultat. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je četvrto mjesto 9. marta 2024. u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Soldier Hollow (Utah)|Soldier Hollow]]u u štafeti s [[Anna Gandler|Annom Gandler]], [[Anna Juppe|Annom Juppe]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|2556}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Rothschopf, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Kuchl]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 8kvibamm0tfh0xvjb4tuvqzhozfxghc 3842913 3842900 2026-05-09T16:30:26Z AnToni 2325 3842913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lea Rothschopf | slika = | puno ime = Lea Rothschopf | država = {{ZID|Austrija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|12|31}} | mjesto rođenja = [[Kuchl]] | država rođenja = [[Austrija]] | visina = | težina = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = SC Kuchl | trener = [[Reinhard Gösweiner]], [[Hannes Kuppelwieser]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP= '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''71.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''49.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''72.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]] | pobjede EK = 1 | plasman EK = '''16.''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 0 | 0 | 0 | }} |ažurirano = 9. 5. 2026. }} '''Lea Rothschopf''', rođena 31. decembra 2001. u [[Kuchl]]u, je austrijska [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.skiaustria.at/de/teams/lea-rothschopf| title = Lea Rothschopf| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.skiaustria.at| publisher =Ski Austria | access-date =9. 5. 2026 | language = de}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === Lea Rothschopf nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|37]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|4]] | |} Lea Rothschopf je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 37-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:09.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osvajanje četvrtog mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Tamara Steiner|Tamarom Steiner]], [[Anna Andexer|Annom Andexer]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]] s 1:50.1&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |71||83|| |} Prvi nastup Rothschopf u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] Na prvom nastupu u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 1. marta 2024. u utrci na 15&nbsp;km osvojila je 24-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 3:03.9&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Ingrid Landmark Tandrevold]], što joj je ostao najbolji rezultat. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je četvrto mjesto 9. marta 2024. u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Soldier Hollow (Utah)|Soldier Hollow]]u u štafeti s [[Anna Gandler|Annom Gandler]], [[Anna Juppe|Annom Juppe]] i [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]]. == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|2556}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Rothschopf, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Kuchl]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] jhq4jm0bmtfbkrp3ut2hkw0nyp9un27 1 534181 3842902 2026-05-09T16:07:42Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3842902 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3842903 3842902 2026-05-09T16:08:26Z AnToni 2325 3842903 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Austrija | država2 = | dr j3zve7bxoqfoudxbhiq8pkdqjuz01ns 3842905 3842903 2026-05-09T16:08:59Z AnToni 2325 3842905 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Austrija | država2 = | država3 = }} g3dketq3i596vv5owl46ga8v4rbwyfm 0 534182 3842906 2026-05-09T16:25:49Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Hanna-Brita Kaasik | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|07|22}} | mjesto_rođenja = <!-- [[Tallinn]] --> | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI... 3842906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hanna-Brita Kaasik | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|07|22}} | mjesto_rođenja = <!-- [[Tallinn]] --> | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''103.''' ([[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]]) | status = aktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 5. 2026. }} '''Hanna-Brita Kaasik''', rođena 22. jula 1999, estonska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Hanna-Brita Kaasik nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|79]] | | | | | | |} Nastupila je na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 89-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s deset promašaja i zaostatkom od 14:10.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je završila utrku bez promašaja. U timskim disciplinama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] 26. novembra 2024. u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je s osam promašaja i zaostatkom od 11:53.9&nbsp;min bila sporija od italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lisa Vittozzi]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj 71-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 5. januara 2024. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:26.4&nbsp;min bila sporija od francuske biatlonke [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je jedanaesto mjesto u[[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u 29. novembra 2023. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Susan Külm|Susanom Külm]] i [[Tuuli Tomingas]]. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna-Brita Kaasik}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|2955}} {{DEFAULTSORT:Kaasik, Hanna-Brita}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] <!-- [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] --> [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7gi6lbaaq8c7r4rvo9xkg8s5v8ab1zm 3842910 3842906 2026-05-09T16:28:18Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3842910 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hanna-Brita Kaasik | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|07|22}} | mjesto_rođenja = <!-- [[Tallinn]] --> | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''103.''' ([[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]]) | status = aktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 5. 2026. }} '''Hanna-Brita Kaasik''', rođena 22. jula 1999, estonska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Hanna-Brita Kaasik nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|89]] | | | | | | |} Nastupila je na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 89-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s deset promašaja i zaostatkom od 14:10.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je završila utrku bez promašaja. U timskim disciplinama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] 26. novembra 2024. u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je s osam promašaja i zaostatkom od 11:53.9&nbsp;min bila sporija od italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi|Lisa Vittozzi]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj 71-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 5. januara 2024. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:26.4&nbsp;min bila sporija od francuske biatlonke [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je jedanaesto mjesto u[[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u 29. novembra 2023. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Susan Külm|Susanom Külm]] i [[Tuuli Tomingas]]. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna-Brita Kaasik}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|2955}} {{DEFAULTSORT:Kaasik, Hanna-Brita}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] <!-- [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] --> [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7qom02sdwcqh3kj2uvvarv6uujiy0b2 1 534183 3842908 2026-05-09T16:26:55Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3842908 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3842909 3842908 2026-05-09T16:27:36Z AnToni 2325 3842909 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Estonija | država2 = | država3 = }} 9wqhzygl839zbc5n3txh6wi9m1g7y1g 0 534184 3842921 2026-05-09T16:47:46Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Eliška Václavíková | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–244.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|02|10}} | mjesto_rođenja = [[Polička]] | država_rođenja... 3842921 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Eliška Václavíková | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–244.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|02|10}} | mjesto_rođenja = [[Polička]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[SK Nové Město na Moravě]] | trener = [[Aleš Ligaun]], [[Zdeněk Vítek]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''86.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''83.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''43''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 5. 2026 }} '''Eliška Václavíková''', rođena 10. februara 1999. u [[Polička|Polički]], kao Eliška Teplá je [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Václavíková nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|65]] | | | | | |} Eliška Václavíková je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojala medalje. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |102||86|| || || || |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Václavíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 9. januara 2020, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 84-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:45.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 22. marta 2026. u utrci masovnog starta u [[Holmenkollen]]u na 12,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 17.2&nbsp;s bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]] . --> == Privatni život == U augustu 2022. udala se za češkog biatlonskog trenera [[Jiří Václavík|Jiříja Václavíka]].<ref>{{cite web|url=https://isport.blesk.cz/clanek/blesk-sport/417849/biatlonova-hvezdicka-tepla-23-se-vdala-svatba-s-trenerem.html |title=Biatlonová hvězdička Teplá (23) se vdala: Svatba s trenérem! |publisher=isport.blesk.cz |access-date=22. 10. 202|language=cs}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Eliška Václavíková}} * {{Sport365|2193}} {{DEFAULTSORT:Václavíková, Eliška}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Polička]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] s5nxy8bvhjhoc62cxjkej9msh3o6dml 3842926 3842921 2026-05-09T16:53:36Z AnToni 2325 3842926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Eliška Václavíková | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–244.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|02|10}} | mjesto_rođenja = [[Polička]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[SK Nové Město na Moravě]] | trener = [[Aleš Ligaun]], [[Zdeněk Vítek]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''86.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''83.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''43''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 5. 2026 }} '''Eliška Václavíková''', rođena 10. februara 1999. u [[Polička|Polički]], kao Eliška Teplá je [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Václavíková nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|65]] | | | | | |} Eliška Václavíková je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojala medalje. Najbolji uspjeh ostvarila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], kada je osvojila 37-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 5:39.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Hanna Öberg|Hannu Öberg]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |102||86|| || || || |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Václavíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 9. januara 2020, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 84-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:45.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 22. marta 2026. u utrci masovnog starta u [[Holmenkollen]]u na 12,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 17.2&nbsp;s bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]] . --> == Privatni život == U augustu 2022. udala se za češkog biatlonskog trenera [[Jiří Václavík|Jiříja Václavíka]].<ref>{{cite web|url=https://isport.blesk.cz/clanek/blesk-sport/417849/biatlonova-hvezdicka-tepla-23-se-vdala-svatba-s-trenerem.html |title=Biatlonová hvězdička Teplá (23) se vdala: Svatba s trenérem! |publisher=isport.blesk.cz |access-date=22. 10. 202|language=cs}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Eliška Václavíková}} * {{Sport365|2193}} {{DEFAULTSORT:Václavíková, Eliška}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Polička]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 4tudr9eu06bm6wrrae3xrhdvcy029rt 3842929 3842926 2026-05-09T16:57:57Z AnToni 2325 /* Privatni život */ 3842929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Eliška Václavíková | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–244.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|02|10}} | mjesto_rođenja = [[Polička]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[SK Nové Město na Moravě]] | trener = [[Aleš Ligaun]], [[Zdeněk Vítek]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''86.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''83.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''43''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 5. 2026 }} '''Eliška Václavíková''', rođena 10. februara 1999. u [[Polička|Polički]], kao Eliška Teplá je [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Václavíková nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|65]] | | | | | |} Eliška Václavíková je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojala medalje. Najbolji uspjeh ostvarila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], kada je osvojila 37-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 5:39.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Hanna Öberg|Hannu Öberg]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |102||86|| || || || |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Václavíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] <!-- u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]] 9. januara 2020, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 84-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:45.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je treće mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni SK 2025/26]], 22. marta 2026. u utrci masovnog starta u [[Holmenkollen]]u na 12,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 17.2&nbsp;s bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama joj je najbolji joj je rezultat treće mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|SK 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 29. novembra 2025. s [[Jessica Jislová|Jessicom Jislovom]], [[Lucie Charvátová|Lucie Charvátovom]] i [[Markéta Davidová|Markétom Davidovom]], kada su sa zaostatkom od 30.8&nbsp;s bili sporiji od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Jeanne Richard]], [[Oceane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Lou Jeanmonnot]] . --> == Privatni život == U augustu 2022. udala se za češkog biatlonskog trenera [[Jiří Václavík|Jiříja Václavíka]].<ref>{{cite web|url=https://isport.blesk.cz/clanek/blesk-sport/417849/biatlonova-hvezdicka-tepla-23-se-vdala-svatba-s-trenerem.html |title=Biatlonová hvězdička Teplá (23) se vdala: Svatba s trenérem! |publisher=isport.blesk.cz |access-date=22. 10. 2022|language=cs}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Eliška Václavíková}} * {{Sport365|2193}} {{DEFAULTSORT:Václavíková, Eliška}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Polička]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 2y8ol8esnf31oz1h7xzep0cxq3fm8el 3842930 3842929 2026-05-09T17:03:11Z AnToni 2325 3842930 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Eliška Václavíková | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–244.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|02|10}} | mjesto_rođenja = [[Polička]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[SK Nové Město na Moravě]] | trener = [[Aleš Ligaun]], [[Zdeněk Vítek]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''86.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''83.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''43''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 5. 2026 }} '''Eliška Václavíková''', rođena 10. februara 1999. u [[Polička|Polički]], kao Eliška Teplá je [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Václavíková nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|65]] | | | | | |} Eliška Václavíková je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojala medalje. Najbolji uspjeh ostvarila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], kada je osvojila 37-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 5:39.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Hanna Öberg|Hannu Öberg]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |102||86|| || || || |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Václavíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 29. novembra 2020, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 96-o mjesto, s dva promašaja i zaostatkom od 4:15.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 36-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 11. marta 2022. u utrci sprinta u [[Otepää]]u na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašajem i zaostatkom od 1:49.1&nbsp;min bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama nije nastupala. == Privatni život == U augustu 2022. udala se za češkog biatlonskog trenera [[Jiří Václavík|Jiříja Václavíka]].<ref>{{cite web|url=https://isport.blesk.cz/clanek/blesk-sport/417849/biatlonova-hvezdicka-tepla-23-se-vdala-svatba-s-trenerem.html |title=Biatlonová hvězdička Teplá (23) se vdala: Svatba s trenérem! |publisher=isport.blesk.cz |access-date=22. 10. 2022|language=cs}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Eliška Václavíková}} * {{Sport365|2193}} {{DEFAULTSORT:Václavíková, Eliška}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Polička]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] k68ewa9wj2mqjo92juoid5rqnxmh0dy 0 534185 3842922 2026-05-09T16:48:26Z AnToni 2325 Preusmjereno na [[Eliška Václavíková]] 3842922 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Eliška Václavíková]] 9fec2elua267un0srtk370j1dcbl8j8 1 534186 3842923 2026-05-09T16:48:45Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3842923 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3842924 3842923 2026-05-09T16:49:26Z AnToni 2325 3842924 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Češka | država2 = | država3 = }} 1x786uy28b5nfqjisyktcno95vg21ms 0 534187 3842933 2026-05-09T17:27:30Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!--... 3842933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2022. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 8. 2026. }} '''Nika Vindišar''', rođena 31. decembra 1999. u [[Jesenice|Jesenicama]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nika Vindišar nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Vindišar je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]] s pet promašaja i zaostatkom od 7:01.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nika Vindišar|Nikom Vindišar]]. ali su bili pretečeni za jedan krug. --> === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vindišar je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 209/20.]] <!-- u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. == Privatni život == Njena mlađa sestra [[Klara Vindišar|Klara]] je slovenska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nika Vindišar}} * {{Sport365|2195}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vindišar, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 69rr05caqx5zd65t9zqvp3jv9k5fgzq 3842934 3842933 2026-05-09T17:27:58Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3842934 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2022. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 8. 2026. }} '''Nika Vindišar''', rođena 31. decembra 1999. u [[Jesenice|Jesenicama]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nika Vindišar nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Vindišar je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]] s pet promašaja i zaostatkom od 7:01.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nika Vindišar|Nikom Vindišar]]. ali su bili pretečeni za jedan krug. --> === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vindišar je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 209/20.]] <!-- u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. == Privatni život == Njena mlađa sestra [[Klara Vindišar|Klara]] je slovenska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nika Vindišar}} * {{Sport365|2195}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vindišar, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1np7f9u9aq9az86zm5d5vzb1zug0r6x 3842935 3842934 2026-05-09T17:28:46Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3842935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2022. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 8. 2026. }} '''Nika Vindišar''', rođena 31. decembra 1999. u [[Jesenice|Jesenicama]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nika Vindišar nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Vindišar je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]] s pet promašaja i zaostatkom od 7:01.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nika Vindišar|Nikom Vindišar]]. ali su bili pretečeni za jedan krug. --> === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vindišar je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 209/20.]] <!-- u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. == Privatni život == Njena mlađa sestra [[Klara Vindišar|Klara]] je slovenska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nika Vindišar}} * {{Sport365|2195}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vindišar, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lc87p2u1cbryfi51vguosckj98lsec7 3842939 3842935 2026-05-09T17:30:17Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3842939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2022. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 8. 2026. }} '''Nika Vindišar''', rođena 31. decembra 1999. u [[Jesenice|Jesenicama]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nika Vindišar nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Vindišar je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 66-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|15&nbsp;km]] s pet promašaja i zaostatkom od 7:01.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nika Vindišar|Nikom Vindišar]]. ali su bili pretečeni za jedan krug. --> === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vindišar je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] <!-- u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. == Privatni život == Njena mlađa sestra [[Klara Vindišar|Klara]] je slovenska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nika Vindišar}} * {{Sport365|2195}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vindišar, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7tpuoifbb2q2w3se0wml5j7fnvrpx1l 3842944 3842939 2026-05-09T17:37:24Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3842944 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2022. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 8. 2026. }} '''Nika Vindišar''', rođena 31. decembra 1999. u [[Jesenice|Jesenicama]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nika Vindišar nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Vindišar je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 46-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:46.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nina Zadravec|Ninom Zadravec]], ali su bili pretečeni za jedan krug; te 19-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Alex Cisar|Alexom Cisarom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vindišar je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] <!-- u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. == Privatni život == Njena mlađa sestra [[Klara Vindišar|Klara]] je slovenska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nika Vindišar}} * {{Sport365|2195}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vindišar, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fw4ugdgzfhzt1c4aibcvhziux94s0iy 1 534188 3842936 2026-05-09T17:29:02Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3842936 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3842938 3842936 2026-05-09T17:29:55Z AnToni 2325 3842938 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Slovenija | država2 = | država3 = }} eeurvx6tqz68z3ilgsph40e04h9aaxd 0 534189 3842985 2026-05-09T19:23:18Z Srđan 73336 Preusmjereno na [[Péter Magyar]] 3842985 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Péter Magyar]] glcah5zauf63oql450ic0oimz1bxxib 10 534190 3842992 2026-05-09T19:34:39Z Mhare 481 + 3842992 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Corvidae | naslov = Živuće vrste porodice [[Corvidae]] | tijeloklasa = hlist | stanje = {{{stanje<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | izabrano = {{{1|}}} | iznad = * Carstvo: [[Animalia]] * Koljeno: [[Hordati|Chordata]] * Klasa: [[Ptice|Aves]] * Red: [[Passeriformes]] | grupa1 = Porodica [[Corvidae]] | skra1 = 1 | podaci1 = {{Navbox|child | groupwidth = 8em | group1 = Čavke | list1 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Pyrrhocorax'' | list1 = * [[Alpska čavka]] (''P. graculus'') * [[Crvenokljuna čavka]] (''P. pyrrhocorax'') }} | group2 = [[Treepie|Drvenaste svrake]] | list2 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Crypsirina'' | list1 = * [[Kukuljičasta drvenasta svraka]] (''C. cucullata'') * [[Crna reketorepa drvenasta svraka]] (''C. temia'') | group2 = ''Dendrocitta'' | list2 = * [[Andamanska drvenasta svraka]] (''D. bayleyi'') * [[Borneanska drvenasta svraka]] (''D. cinerascens'') * [[Siva drvenasta svraka]] (''D. formosae'') * [[Crnolica drvenasta svraka]] (''D. frontalis'') * [[Bijelotrbuha drvenasta svraka]] (''D. leucogastra'') * [[Sumatranska drvenasta svraka]] (''D. occipitalis'') * [[Riđa drvenasta svraka]] (''D. vagabunda'') | group3 = ''Platysmurus'' | list3 = * [[Malajska crna svraka]] (''P. leucopterus'') * [[Borneanska crna svraka]] (''P. aterrimus'') | group4 = ''Temnurus'' | list4 = * [[Reketorepa drvenasta svraka]] (''T. temnurus'') }} | group3 = Orijentalne<br>[[svraka|svrake]] | list3 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | evenodd = swap | group1 = ''Cissa'' | list1 = * [[Obična zelena svraka]] (''C. chinensis'') * [[Indokineska zelena svraka]] (''C. hypoleuca'') * [[Borneanska zelena svraka]] (''C. jefferyi'') * [[Javanska zelena svraka]] (''C. thalassina'') | group2 = ''Urocissa'' | list2 = * [[Tajvanska plava svraka]] (''U. caerulea'') * [[Crvenokljuna plava svraka]] (''U. erythrorhyncha'') * [[Žutokljuna plava svraka]] (''U. flavirostris'') * [[Šrilankanska plava svraka]] (''U. ornata'') * [[Bijelokrila svraka]] (''U. whiteheadi'') }} | group4 = Starosvjetske [[kreja|kreje]] | list4 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | evenodd = swap | group1 = ''Garrulus'' | list1 = * [[Sojka]] (''G. glandarius'') * [[Kopljasta kreja]] (''G. lanceolatus'') * [[Lidthova kreja]] (''G. lidthi'') | group2 = ''Podoces''<br/><span style="font-size:85%; color:#696969; font-weight:normal">(pustinjske kreje)</span> | list2 = * [[Sinkjanška pustinjska kreja]] (''P. biddulphi'') * [[Mongolska pustinjska kreja]] (''P. hendersoni'') * [[Turkestanska pustinjska kreja]] (''P. panderi'') * [[Pleskeova pustinjska kreja|Iranska pustinjska kreja]] (''P. pleskei'') | group3 = ''Ptilostomus'' | list3 = * [[Piapiac]] (''P. afer'') }} | group5 = Stresemannova<br>žbunasta vrana | list5 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | evenodd = swap | group1 = ''Zavattariornis'' | list1 = * [[Stresemannova žbunasta vrana]] (''Z. stresemanni'') }} }} | grupa2 = Porodica [[Corvidae]] {{nobold|(nastavak)}} | skra2 = 2 | podaci2 = {{Navbox|child | groupwidth = 8em | group1 = [[Orašar (ptica)|Orašari]] | list1 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''[[Orašar (ptica)|Nucifraga]]'' | list1 = * [[Pjegavi orašar]] (''N. caryocatactes'') * [[Clarkov orašar]] (''N. columbiana'') * [[Kašmirski orašar]] (''N. multipunctata'') }} | group2 = Holarktičke<br/>[[svraka|svrake]] | list2 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Pica'' | list1 = * [[Crnokljuna svraka]] (''P. hudsonia'') * [[Žutokljuna svraka]] (''P. nuttalli'') * [[Evroazijska svraka]] (''P. pica'') * [[Orijentalna svraka]] (''P. serica'') * [[Magrepska svraka]] (''P. mauritanica'') * [[Asirska svraka]] (''P. asirensis'') * [[Crnotrtična svraka]] (''P. bottanensis'') }} | group3 = Prave [[vrana|vrane]] | list3 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Corvus'' | list1 = ;{{nobold|<u>australske i melanezijske vrste</u>}} : [[Mala vrana]] (''C. bennetti'') : [[Australski gavran]] (''C. coronoides'') : [[Bismarckova vrana]] (''C. insularis'') : [[Smeđoglava vrana]] (''C. fuscicapillus'') : [[Bougainvilleova vrana]] (''C. meeki'') : [[Mali gavran]] (''C. mellori'') : [[Novokaledonska vrana]] (''C. moneduloides'') : [[Torreska vrana]] (''C. orru'') : [[Šumski gavran]] (''C. tasmanicus'') : [[Siva vrana (Melanezija)|Siva vrana]] (''C. tristis'') : [[Dugokljuna vrana]] (''C. validus'') : [[Bijelokljuna vrana]] (''C. woodfordi'') ;{{nobold|<u>pacifičke ostrvske vrste</u>}} : [[Havajska vrana]] (''C. hawaiiensis'') : [[Marijanska vrana]] (''C. kubaryi'') ;{{nobold|<u>tropske azijske vrste</u>}} : [[Tankokljuna vrana]] (''C. enca'') : [[Samarska vrana]] (''C. samarensis'') : [[Palavanska vrana]] (''C. pusillus'') : [[Floreska vrana]] (''C. florensis'') : [[Velikokljuna vrana]] (''C. macrorhynchos'') : [[Istočna džungelska vrana]] (''C. levaillantii'') : [[Indijska džungelska vrana]] (''C. culminatus'') : [[Kućna vrana]] (''C. splendens'') : [[Ogrličasta vrana]] (''C. torquatus'') : [[Pištava vrana]] (''C. typicus'') : [[Banggajska vrana]] (''C. unicolor'') : [[Ljubičasta vrana]] (''C. violaceus'') ;{{nobold|<u>evroazijske i sjevernoafričke vrste</u>}} : [[Mezopotamska vrana]] (''C. capellanus'') : [[Siva vrana]] (''C. cornix'') : [[Crna vrana]] (''C. corone'') : [[Gačac]] (''C. frugilegus'') : [[Istočna crna vrana]] (''C. orientalis'') : [[Lepezorepi gavran]] (''C. rhipidurus'') : [[Smeđovrati gavran]] (''C. ruficollis'') ;{{nobold|<u>holarktičke vrste</u>}} : [[Gavran]] (''C. corax'') ;{{nobold|<u>sjevernoameričke i srednjoameričke vrste</u>}} : [[Američka vrana]] (''C. brachyrhynchos'') : [[Čivavski gavran]] (''C. cryptoleucus'') : [[Tamaulipaska vrana]] (''C. imparatus'') : [[Jamajčanska vrana]] (''C. jamaicensis'') : [[Bijelovrata vrana]] (''C. leucognaphalus'') : [[Kubanska palmina vrana]] (''C. minutus'') : [[Kubanska vrana]] (''C. nasicus'') : [[Riblja vrana]] (''C. ossifragus'') : [[Hispaniolska palmina vrana]] (''C. palmarum'') : [[Sinaloanska vrana]] (''C. sinaloae'') ;{{nobold|<u>tropske afričke vrste</u>}} : [[Bijelovrati gavran]] (''C. albicollis'') : [[Šarena vrana]] (''C. albus'') : [[Kapska vrana]] (''C. capensis'') : [[Debelokljuni gavran]] (''C. crassirostris'') : [[Somalska vrana]] (''C. edithae'') }} | group4 = [[Čavka|Čavke]] | list4 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Coloeus'' | list1 = * [[Daurska čavka]] (''C. dauuricus'') * [[Čavka]] (''C. monedula'') }} }} | grupa3 = Porodica [[Corvidae]] {{nobold|(nastavak)}} | skra3 = 3 | podaci3 = {{Navbox|child | groupwidth = 8em | group1 = Plavokrile<br/>svrake | list1 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Cyanopica'' | list1 = * [[Iberijska svraka]] (''C. cooki'') * [[Plavokrila svraka]] (''C. cyanus'') }} | group2 = Sive [[kreja|kreje]] | list2 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | evenodd = swap | group1 = ''Perisoreus'' | list1 = * [[Kanadska kreja]] (''P. canadensis'') * [[Sibirska kreja]] (''P. infaustus'') * [[Sečuanska kreja]] (''P. internigrans'') }} | group3 = Novosvjetske [[kreja|kreje]] | list3 = {{Navbox|subgroup | groupwidth = 9em | group1 = ''Aphelocoma''<br/><span style="font-size:85%; color:#696969; font-weight:normal">(žbunaste kreje)</span> | list1 = * [[Kalifornijska žbunasta kreja]] (''A. californica'') * [[Ostrvska žbunasta kreja]] (''A. insularis'') * [[Woodhouseova žbunasta kreja]] (''A. woodhouseii'') * [[Floridska žbunasta kreja]] (''A. coerulescens'') * [[Transvulkanska kreja]] (''A. ultramarina'') * [[Jednobojna kreja]] (''A. unicolor'') * [[Meksička kreja]] (''A. wollweberi'') | group2 = ''Calocitta''<br/><span style="font-size:85%; color:#696969; font-weight:normal">(svrakaste kreje)</span> | list2 = * [[Crnogrla svrakasta kreja]] (''C. colliei'') * [[Bijelogrlа svrakasta kreja]] (''C. formosa'') | group3 = ''Cyanocitta''<br/><span style="font-size:85%; color:#696969; font-weight:normal">(ćubaste kreje)</span> | list3 = * [[Plava kreja]] (''C. cristata'') * [[Stellerova kreja]] (''C. stelleri'') | group4 = ''Cyanocorax'' | list4 = * [[Crnogruda kreja]] (''C. affinis'') * [[Purpurnoleđa kreja]] (''C. beecheii'') * [[Azurna kreja]] (''C. caeruleus'') * [[Kajenska kreja]] (''C. cayanus'') * [[Plišanoćuba kreja]] (''C. chrysops'') * [[Kovrdžavoćuba kreja]] (''C. cristatellus'') * [[Purpurna kreja]] (''C. cyanomelas'') * [[Bijelopotiljačna kreja]] (''C. cyanopogon'') * [[Ćubasta kreja]] (''C. dickeyi'') * [[Azurnopotiljačna kreja]] (''C. heilprini'') * [[Žbunastoćuba kreja]] (''C. melanocyaneus'') * [[Smeđa kreja]] (''C. morio'') * [[Bijelorepa kreja]] (''C. mystacalis'') * [[Sanblaska kreja]] (''C. sanblasianus'') * [[Ljubičasta kreja]] (''C. violaceus'') * [[Zelena kreja]] (''C. ynca'') * [[Jukatanska kreja]] (''C. yucatanicus'') | group5 = ''Cyanolyca'' | list5 = * [[Srebrenogrla kreja]] (''C. argentigula'') * [[Crnookovratna kreja]] (''C. armillata'') * [[Azurnokukuljičasta kreja]] (''C. cucullata'') * [[Bijelogrlа kreja]] (''C. mirabilis'') * [[Patuljasta kreja]] (''C. nana'') * [[Lijepa kreja]] (''C. pulchra'') * [[Crnogrla kreja]] (''C. pumilo'') * [[Tirkizna kreja]] (''C. turcosa'') * [[Bijelookovratna kreja]] (''C. viridicyana'') | group6 = ''Gymnorhinus'' | list6 = * [[Pinjonska kreja]] (''G. cyanocephalus'') }} }} }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni za ptice]] </noinclude> odked3twwy7rk641wwb7lbe5t17hend 10 534191 3843004 2026-05-09T20:24:47Z Mhare 481 + 3843004 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Jasmila Žbanić | naslov = Filmovi koje je režirala [[Jasmila Žbanić]] | stanje = {{{stanje|{{{state|autocollapse}}}}}} | podaciklasa = hlist | podaci1 = * ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' (2006) * ''[[Na putu (film)|Na putu]]'' (2010) * ''[[Za one koji ne mogu da govore]]'' (2013) * ''[[Otok ljubavi]]'' (2014) * ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' (2020) * ''[[Blum - Gospodari svoje budućnosti]]'' (2024) }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni o bosanskohercegovačkim filmskim režiserima]] </noinclude> fu8yqofgd15wgq2d9aijvg6x4np9m0e 3843005 3843004 2026-05-09T20:27:18Z Mhare 481 3843005 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Jasmila Žbanić | naslov = Filmovi koje je režirala [[Jasmila Žbanić]] | stanje = {{{stanje|{{{state|autocollapse}}}}}} | podaciklasa = hlist | podaci1 = * ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' (2006) * ''[[Na putu (film)|Na putu]]'' (2010) * ''[[Za one koji ne mogu da govore]]'' (2013) * ''[[Otok ljubavi]]'' (2014) * ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' (2020) * ''[[Blum - Gospodari svoje budućnosti]]'' (2024) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni bosanskohercegovačkih filmskih režisera]] </noinclude> irzo2mxs82u1mq3398iwfged6e0fuaw 10 534192 3843006 2026-05-09T20:28:35Z Mhare 481 + 3843006 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji međunarodni igrani film | naslov = Bosanskohercegovački kandidati za [[Oscar za najbolji međunarodni igrani film]] | stanje = {{{stanje|{{{state|autocollapse}}}}}} | podaciklasa = hlist | stilnaslova = background:#b0c4de | podaci1 = * ''[[Magareće godine]]'' (1994) * ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' (2001) * ''[[Gori vatra]]'' (2003) * ''[[Kod amidže Idriza]]'' (2004) * ''[[Sasvim lično]]'' (2005) * ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' (2006) * ''[[Teško je biti fin]]'' (2007) * ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'' (2008) * ''[[Čuvari noći (film)|Čuvari noći]]'' (2009) * ''[[Cirkus Columbia]]'' (2010) * ''[[Belvedere (film)|Belvedere]]'' (2011) * ''[[Djeca (film 2012)|Djeca]]'' (2012) * ''[[Epizoda u životu berača željeza]]'' (2013) * ''[[S mamom]]'' (2014) * ''[[Naša svakodnevna priča]]'' (2015) * ''[[Smrt u Sarajevu]]'' (2016) * ''[[Muškarci ne plaču]]'' (2017) * ''[[Beni bırakma]]'' (2018) * ''[[Sin (film 2019)|Sin]]'' (2019) * ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' (2020) * ''[[Bijela tvrđava]]'' (2021) * ''[[Balada (film)|Balada]]'' (2022) * ''[[Ekskurzija (film)|Ekskurzija]]'' (2023) * ''[[Nakon ljeta]]'' (2024) * ''[[Blum - Gospodari svoje budućnosti]]'' (2025) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Oscara]] </noinclude> 7w2ppp9qa63qjew1ic8qs3e5z07ghoy 3843007 3843006 2026-05-09T20:30:03Z Mhare 481 3843007 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film | naslov = Bosanskohercegovački kandidati za [[Oscar za najbolji strani film]] | stanje = {{{stanje|{{{state|autocollapse}}}}}} | podaciklasa = hlist | stilnaslova = background:#b0c4de | podaci1 = * ''[[Magareće godine]]'' (1994) * ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' (2001) * ''[[Gori vatra]]'' (2003) * ''[[Kod amidže Idriza]]'' (2004) * ''[[Sasvim lično]]'' (2005) * ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' (2006) * ''[[Teško je biti fin]]'' (2007) * ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'' (2008) * ''[[Čuvari noći (film)|Čuvari noći]]'' (2009) * ''[[Cirkus Columbia]]'' (2010) * ''[[Belvedere (film)|Belvedere]]'' (2011) * ''[[Djeca (film 2012)|Djeca]]'' (2012) * ''[[Epizoda u životu berača željeza]]'' (2013) * ''[[S mamom]]'' (2014) * ''[[Naša svakodnevna priča]]'' (2015) * ''[[Smrt u Sarajevu]]'' (2016) * ''[[Muškarci ne plaču]]'' (2017) * ''[[Beni bırakma]]'' (2018) * ''[[Sin (film 2019)|Sin]]'' (2019) * ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' (2020) * ''[[Bijela tvrđava]]'' (2021) * ''[[Balada (film)|Balada]]'' (2022) * ''[[Ekskurzija (film)|Ekskurzija]]'' (2023) * ''[[Nakon ljeta]]'' (2024) * ''[[Blum - Gospodari svoje budućnosti]]'' (2025) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Oscara]] </noinclude> qofk4t5xvix8xygf2urr12pw4d93l3w 3843008 3843007 2026-05-09T20:30:24Z Mhare 481 Mhare premjestio je stranicu [[Šablon:Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji međunarodni igrani film]] na [[Šablon:Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film]] bez ostavljanja preusmjerenja: Standardizacija 3843007 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film | naslov = Bosanskohercegovački kandidati za [[Oscar za najbolji strani film]] | stanje = {{{stanje|{{{state|autocollapse}}}}}} | podaciklasa = hlist | stilnaslova = background:#b0c4de | podaci1 = * ''[[Magareće godine]]'' (1994) * ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' (2001) * ''[[Gori vatra]]'' (2003) * ''[[Kod amidže Idriza]]'' (2004) * ''[[Sasvim lično]]'' (2005) * ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' (2006) * ''[[Teško je biti fin]]'' (2007) * ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'' (2008) * ''[[Čuvari noći (film)|Čuvari noći]]'' (2009) * ''[[Cirkus Columbia]]'' (2010) * ''[[Belvedere (film)|Belvedere]]'' (2011) * ''[[Djeca (film 2012)|Djeca]]'' (2012) * ''[[Epizoda u životu berača željeza]]'' (2013) * ''[[S mamom]]'' (2014) * ''[[Naša svakodnevna priča]]'' (2015) * ''[[Smrt u Sarajevu]]'' (2016) * ''[[Muškarci ne plaču]]'' (2017) * ''[[Beni bırakma]]'' (2018) * ''[[Sin (film 2019)|Sin]]'' (2019) * ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' (2020) * ''[[Bijela tvrđava]]'' (2021) * ''[[Balada (film)|Balada]]'' (2022) * ''[[Ekskurzija (film)|Ekskurzija]]'' (2023) * ''[[Nakon ljeta]]'' (2024) * ''[[Blum - Gospodari svoje budućnosti]]'' (2025) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Oscara]] </noinclude> qofk4t5xvix8xygf2urr12pw4d93l3w 0 534193 3843026 2026-05-09T20:45:50Z Mhare 481 + 3843026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Blum - Gospodari svoje budućnosti | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = {{Plainlist| * Jasmila Žbanić * [[Zoran Solomun]] }} | narator = | uloge = | muzika = | kinematografija = [[Eldar Emrić]] | žanr = [[Dokumentarni film|dokumentarni]] | montaža = [[Vladimir Gojun]] | studio = [[Deblokada]] | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2024|11|8|[[Sarajevo]]}} | trajanje = 76 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[bosanski jezik|bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Blum - Gospodari svoje budućnosti''''' bosanskohercegovački je [[dokumentarni film]] iz 2024. koji je režirala i producirala [[Jasmila Žbanić]]. Film govori o [[Emerik Blum|Emeriku Blumu]], osnivaču i dugogodišnjem direktoru [[Energoinvest]]a, te o modelu [[radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] po kojem je ta kompanija izrasla u jednu od najvažnijih privrednih organizacija u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]]. Scenarij su napisali Žbanić i [[Zoran Solomun]], direktor fotografije bio je [[Eldar Emrić]], a montažer [[Vladimir Gojun]].<ref name="cineuropa">{{cite web |title=Blum – Masters of Their Own Destiny |url=https://cineuropa.org/en/film/483841/ |website=[[Cineuropa]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> Film je premijerno prikazan 8. novembra 2024. u [[Bosanski kulturni centar Sarajevo|Bosanskom kulturnom centru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a redovne kino-projekcije počele su narednog dana u kinu [[Meeting Point]].<ref name="klix-premijera">{{cite web |title=Žbanić pred premijeru filma o Emeriku Blumu: Htjeli smo pokazati da BiH nije uvijek bila nazadna zemlja |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/zbanic-pred-premijeru-filma-o-emeriku-blumu-htjeli-smo-pokazati-da-bih-nije-uvijek-bila-nazadna-zemlja/241024070 |website=[[Klix.ba]] |date=24. 10. 2024 |access-date=16. 9. 2025}}</ref> Izabran je za bosanskohercegovačkog kandidata za [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli "Oscara"]].<ref name="n1-oscar">{{cite web |title=Film "Blum - Gospodari svoje budućnosti" Jasmile Žbanić je bh. kandidat za Oscara |url=https://n1info.ba/kultura/film-blum-gospodari-svoje-buducnosti-jasmile-zbanic-je-bh-kandidat-za-oscara/ |website=[[N1 (Bosna i Hercegovina)|N1 BiH]] |date=16. 9. 2025 |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Radnja == Film prikazuje Bluma kao industrijalca, organizatora i političku figuru čiji je rad bio vezan za poslijeratni razvoj [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Sarajeva. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u nerazvijenoj i ratom razorenoj zemlji, Blum je od malog inženjerskog studija razvio Energoinvest, kompaniju koja je poslovala na međunarodnom tržištu i ostvarivala velike prihode.<ref name="cineuropa" /> Središnja tema filma jeste poslovni model Energoinvesta, zasnovan na učešću radnika u upravljanju i raspodjeli dobiti. Film taj model povezuje sa specifičnim položajem [[Jugoslavija|Jugoslavije]] između istočnog i zapadnog političkog bloka, kao i s mogućnošću da kompanija istovremeno koristi elemente socijalističkog sistema i međunarodnog kapitalističkog tržišta.<ref name="meetingpoint">{{cite web |title=BLUM – GOSPODARI SVOJE BUDUĆNOSTI / BLUM – MASTERS OF THEIR OWN DESTINY |url=https://kinomeetingpoint.ba/?amy_movie=blum-gospodari-svoje-buducnosti-blum-masters-of-their-own-destiny |website=Kino Meeting Point |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Produkcija == Film je producirala sarajevska produkcijska kuća [[Deblokada]], a producenti su bili [[Damir Ibrahimović]] i Jasmila Žbanić.<ref name="cineuropa" /> Pored Žbanić i Solomuna kao scenarista, u filmskoj ekipi bili su i [[Irma Saje]] kao scenografkinja i kostimografkinja, Eldar Emrić kao direktor fotografije i Vladimir Gojun kao montažer.<ref name="n1-oscar" /> Radna verzija dokumentarnog filma o Blumu prikazana je u augustu 2022. u okviru posebne predfestivalske projekcije [[Sarajevo Film Festival]]a. Žbanić i Deblokada tada su pozvali građane da ustupe filmske arhive, fotografije i priče o Blumu, nekadašnjem direktoru Energoinvesta i [[Gradonačelnici Sarajeva|gradonačelniku Sarajeva]].<ref>{{cite web |title=Specijalna predfestivalska projekcija: Radna verzija filma o Emeriku Blumu Jasmile Žbanić |url=https://www.sff.ba/en/news/11749/specijalna-predfestivalska-projekcija-radna-verzija-filma-o-emeriku-blumu-jasmile-zbanic |website=[[Sarajevo Film Festival]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Prikazivanje == Premijera filma održana je 8. novembra 2024. u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, a redovno prikazivanje počelo je 9. novembra u kinu Meeting Point.<ref name="klix-premijera" /> Prema podacima Sarajevo Film Festivala za kino-distribuciju u Bosni i Hercegovini, film je 2024. imao 4.343 gledatelja i prihod od 31.594 KM, čime je bio među deset najgledanijih regionalnih filmova u bosanskohercegovačkim kinima te godine.<ref>{{cite web |title=U 2024. godini više od milion gledatelja u bh. kinima |url=https://www.sff.ba/novost/12452/u-2024.-godini-vise-od-milion-gledatelja-u-bh.-kinima |website=[[Sarajevo Film Festival]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> U februaru 2025. prikazan je u [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|Muzeju moderne umjetnosti]] u [[New York]]u, u programu Doc Fortnight, gdje je najavljen kao sjevernoamerička premijera filma.<ref>{{cite web |title=Blum: Gospodari svoje budućnosti (Blum: Masters of Their Own Destiny). 2024. Directed by Jasmila Žbanić |url=https://www.moma.org/calendar/events/10304 |website=[[Muzej moderne umjetnosti u New Yorku|MoMA]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|36595425}} {{Jasmila Žbanić}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blum - Gospodari svoje buducnosti}} [[Kategorija:Filmovi iz 2024.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] 9blrcfkf7vmy76yxgw2kztel3en3ryx 3843035 3843026 2026-05-09T21:22:55Z Tulum387 155909 Recepcija i kritike. 3843035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Blum - Gospodari svoje budućnosti | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = {{Plainlist| * Jasmila Žbanić * [[Zoran Solomun]] }} | narator = | uloge = | muzika = | kinematografija = [[Eldar Emrić]] | žanr = [[Dokumentarni film|dokumentarni]] | montaža = [[Vladimir Gojun]] | studio = [[Deblokada]] | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2024|11|8|[[Sarajevo]]}} | trajanje = 76 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[bosanski jezik|bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Blum - Gospodari svoje budućnosti''''' bosanskohercegovački je [[dokumentarni film]] iz 2024. koji je režirala i producirala [[Jasmila Žbanić]]. Film govori o [[Emerik Blum|Emeriku Blumu]], osnivaču i dugogodišnjem direktoru [[Energoinvest]]a, te o modelu [[radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] po kojem je ta kompanija izrasla u jednu od najvažnijih privrednih organizacija u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]]. Scenarij su napisali Žbanić i [[Zoran Solomun]], direktor fotografije bio je [[Eldar Emrić]], a montažer [[Vladimir Gojun]].<ref name="cineuropa">{{cite web |title=Blum – Masters of Their Own Destiny |url=https://cineuropa.org/en/film/483841/ |website=[[Cineuropa]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> Film je premijerno prikazan 8. novembra 2024. u [[Bosanski kulturni centar Sarajevo|Bosanskom kulturnom centru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a redovne kino-projekcije počele su narednog dana u kinu [[Meeting Point]].<ref name="klix-premijera">{{cite web |title=Žbanić pred premijeru filma o Emeriku Blumu: Htjeli smo pokazati da BiH nije uvijek bila nazadna zemlja |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/zbanic-pred-premijeru-filma-o-emeriku-blumu-htjeli-smo-pokazati-da-bih-nije-uvijek-bila-nazadna-zemlja/241024070 |website=[[Klix.ba]] |date=24. 10. 2024 |access-date=16. 9. 2025}}</ref> Izabran je za bosanskohercegovačkog kandidata za [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli "Oscara"]].<ref name="n1-oscar">{{cite web |title=Film "Blum - Gospodari svoje budućnosti" Jasmile Žbanić je bh. kandidat za Oscara |url=https://n1info.ba/kultura/film-blum-gospodari-svoje-buducnosti-jasmile-zbanic-je-bh-kandidat-za-oscara/ |website=[[N1 (Bosna i Hercegovina)|N1 BiH]] |date=16. 9. 2025 |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Radnja == Film prikazuje Bluma kao industrijalca, organizatora i političku figuru čiji je rad bio vezan za poslijeratni razvoj [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Sarajeva. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u nerazvijenoj i ratom razorenoj zemlji, Blum je od malog inženjerskog studija razvio Energoinvest, kompaniju koja je poslovala na međunarodnom tržištu i ostvarivala velike prihode.<ref name="cineuropa" /> Središnja tema filma jeste poslovni model Energoinvesta, zasnovan na učešću radnika u upravljanju i raspodjeli dobiti. Film taj model povezuje sa specifičnim položajem [[Jugoslavija|Jugoslavije]] između istočnog i zapadnog političkog bloka, kao i s mogućnošću da kompanija istovremeno koristi elemente socijalističkog sistema i međunarodnog kapitalističkog tržišta.<ref name="meetingpoint">{{cite web |title=BLUM – GOSPODARI SVOJE BUDUĆNOSTI / BLUM – MASTERS OF THEIR OWN DESTINY |url=https://kinomeetingpoint.ba/?amy_movie=blum-gospodari-svoje-buducnosti-blum-masters-of-their-own-destiny |website=Kino Meeting Point |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Produkcija == Film je producirala sarajevska produkcijska kuća [[Deblokada]], a producenti su bili [[Damir Ibrahimović]] i Jasmila Žbanić.<ref name="cineuropa" /> Pored Žbanić i Solomuna kao scenarista, u filmskoj ekipi bili su i [[Irma Saje]] kao scenografkinja i kostimografkinja, Eldar Emrić kao direktor fotografije i Vladimir Gojun kao montažer.<ref name="n1-oscar" /> Radna verzija dokumentarnog filma o Blumu prikazana je u augustu 2022. u okviru posebne predfestivalske projekcije [[Sarajevo Film Festival]]a. Žbanić i Deblokada tada su pozvali građane da ustupe filmske arhive, fotografije i priče o Blumu, nekadašnjem direktoru Energoinvesta i [[Gradonačelnici Sarajeva|gradonačelniku Sarajeva]].<ref>{{cite web |title=Specijalna predfestivalska projekcija: Radna verzija filma o Emeriku Blumu Jasmile Žbanić |url=https://www.sff.ba/en/news/11749/specijalna-predfestivalska-projekcija-radna-verzija-filma-o-emeriku-blumu-jasmile-zbanic |website=[[Sarajevo Film Festival]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Prikazivanje == Premijera filma održana je 8. novembra 2024. u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, a redovno prikazivanje počelo je 9. novembra u kinu Meeting Point.<ref name="klix-premijera" /> Prema podacima Sarajevo Film Festivala za kino-distribuciju u Bosni i Hercegovini, film je 2024. imao 4.343 gledatelja i prihod od 31.594 KM, čime je bio među deset najgledanijih regionalnih filmova u bosanskohercegovačkim kinima te godine.<ref>{{cite web |title=U 2024. godini više od milion gledatelja u bh. kinima |url=https://www.sff.ba/novost/12452/u-2024.-godini-vise-od-milion-gledatelja-u-bh.-kinima |website=[[Sarajevo Film Festival]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> U februaru 2025. prikazan je u [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|Muzeju moderne umjetnosti]] u [[New York]]u, u programu Doc Fortnight, gdje je najavljen kao sjevernoamerička premijera filma.<ref>{{cite web |title=Blum: Gospodari svoje budućnosti (Blum: Masters of Their Own Destiny). 2024. Directed by Jasmila Žbanić |url=https://www.moma.org/calendar/events/10304 |website=[[Muzej moderne umjetnosti u New Yorku|MoMA]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Recepcija == Damir Radić film je vidio kao dobrodošao, ali nedovoljno artikulisan podsjetnik na jugoslavensku prošlost. Pohvalio je Blumovu [[Harizma|harizmu]] vidljivu iz arhivskih snimaka i pozitivno ocijenio intervjue s bivšim zaposlenicima, no zamjerio je Žbanić što je u potpunosti izbjegla kritički odmak prema svom subjektu; film nema ni jedne kritičke riječi upućene Blumu, kompaniji ni [[Samoupravni socijalizam|samoupravnom socijalizmu]]. Iako je uočio pokušaje ironizacije kroz odabir muzike, ocijenio ih je izoliranim i neartikulisanim u kontekstu cjeline. Zaključio je da je film koristan jer se suprotstavlja dominantnom zaboravu jugoslavenske ere, ali da ipak nije ostvarenje za dugo pamćenje.<ref>[https://www.portalnovosti.com/samoupravna-hagiografija/ Samoupravna hagiografija] - Portal Novosti. 28. 4. 2025. Pristupljeno 9. 5. 2026.</ref> Hana Samaržija iz Hrvatskog društva filmskih kritičara ocijenila je dokumentarac znatno pozitivnije, pišući o njemu kao dinamičnom ostvarenju iskusne režiserke. Istaknula je da [[Jasmila Žbanić|Žbanić]] ne slijedi hronologiju nego teme organsko izmjenjuje, a arhivski materijal obogaćuje humorom pri odabiru isječaka. Idealizaciju Bluma ne smatra manom, nego opravdanim izborom jer Žbanić portret gradi na stvarnim arhivskim dokazima etične ekonomije, a ne na [[Nostalgija|nostalgiji]] ili [[Propaganda|propagandi]]. Dodala je da film nije oda jugoslavenskom socijalizmu kao takvom, nego ozbiljna refleksija o poduzetništvu kao sredstvu doprinosa zajednici, koja dodatnu snagu dobiva u suprotnosti s današnjim modelima poput [[Amazon (kompanija)|Amazonovog]].<ref>{{Cite web|url=https://zonafilma.com/blum-gospodari-svoje-buducnosti-ovo-nije-moja-firma/|title=72. Pulski filmski festival: Blum – Gospodari svoje budućnosti: Ovo nije moja firma – Zona Filma|language=|access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|36595425}} {{Jasmila Žbanić}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blum - Gospodari svoje buducnosti}} [[Kategorija:Filmovi iz 2024.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] m6qfvqs0utmnwdti9yv393o50fnzkwn 0 534194 3843098 2026-05-10T07:47:38Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svje... 3843098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Krjuko je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} {{clear}} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je četrnaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] kada je bila sa jednim promašajem i 3:24&nbsp;minute zaostatka iza pobjednice [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Hana Sola|Hanom Solom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. --> === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |18|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] q5rdyucst1hbhctlce6ykcpca0pa5oe 3843105 3843098 2026-05-10T07:53:20Z AnToni 2325 3843105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} {{clear}} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je četrnaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] kada je bila sa jednim promašajem i 3:24&nbsp;minute zaostatka iza pobjednice [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Hana Sola|Hanom Solom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. --> === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |18|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a0slcpcq7omoecj23lp1gbd1ma0oade 3843107 3843105 2026-05-10T07:56:21Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3843107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} {{clear}} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je četrnaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] kada je bila sa jednim promašajem i 3:24&nbsp;minute zaostatka iza pobjednice [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Hana Sola|Hanom Solom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |95|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] its9tufb4d7xni8eorj3nn15jkjkflb 3843109 3843107 2026-05-10T08:01:55Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3843109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:58.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} {{clear}} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je četrnaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] kada je bila sa jednim promašajem i 3:24&nbsp;minute zaostatka iza pobjednice [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Hana Sola|Hanom Solom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |95|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 735ryezpzqxck9ov0ok61us8e41t1b3 3843110 3843109 2026-05-10T08:05:41Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3843110 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:58.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama je osvojila 13-o mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]], [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]], kada su sa zaostatkom od 5:30.5&nbsp;min bili iza pobjedničke [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|švedske]] štafete u sastavu: [[Linn Persson]], [[Mona Brorsson]], [[Hanna Öberg]] i [[Elvira Öberg]]; a u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] šesto mjesto s [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Mikita Labastau|Mikitom Labastaum]] i [[Anton Smolski|Antonom Smolskim]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} {{clear}} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je četrnaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 - 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] kada je bila sa jednim promašajem i 3:24&nbsp;minute zaostatka iza pobjednice [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Hana Sola|Hanom Solom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |95|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] k94p2mv33knsz6k043eguavwaurr2hg 3843119 3843110 2026-05-10T08:47:32Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3843119 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:58.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama je osvojila 13-o mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]], [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]], kada su sa zaostatkom od 5:30.5&nbsp;min bili iza pobjedničke [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|švedske]] štafete u sastavu: [[Linn Persson]], [[Mona Brorsson]], [[Hanna Öberg]] i [[Elvira Öberg]]; a u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] šesto mjesto s [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Mikita Labastau|Mikitom Labastaum]] i [[Anton Smolski|Antonom Smolskim]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} {{clear}} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], osvojila je bronzanu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 14.4&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |95|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g2ku9sqxz83kq83bls7oeceu8r8zbw0 3843120 3843119 2026-05-10T08:48:35Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3843120 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:58.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama je osvojila 13-o mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]], [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]], kada su sa zaostatkom od 5:30.5&nbsp;min bili iza pobjedničke [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|švedske]] štafete u sastavu: [[Linn Persson]], [[Mona Brorsson]], [[Hanna Öberg]] i [[Elvira Öberg]]; a u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] šesto mjesto s [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Mikita Labastau|Mikitom Labastaum]] i [[Anton Smolski|Antonom Smolskim]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], osvojila je bronzanu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 14.4&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |95|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g905tobq5iiras135z58qtjyizserwv 3843121 3843120 2026-05-10T08:49:06Z AnToni 2325 3843121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hana Sola | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|02|16}} | mjesto_rođenja = [[Šumilina]], [[Bjelorusija]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = [[Reinhard Gösweiner]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = ([[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]) | pobjede EK = | plasman EK = '''62''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} }} '''Hana Sola''' ({{lang-be|Га́нна Со́ла}}), rođena 16. februara 1996. bjeloruska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|6]] |} Sola je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:58.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama je osvojila 13-o mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]], [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]], kada su sa zaostatkom od 5:30.5&nbsp;min bili iza pobjedničke [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|švedske]] štafete u sastavu: [[Linn Persson]], [[Mona Brorsson]], [[Hanna Öberg]] i [[Elvira Öberg]]; a u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] šesto mjesto s [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Mikita Labastau|Mikitom Labastaum]] i [[Anton Smolski|Antonom Smolskim]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|77]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|84]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|70]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|4]] | | |} Nastupila je na četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], osvojila je bronzanu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 14.4&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. U štafeti joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Dinara Alimbekava|Dinarom Alimbekavom]], [[Irina Leščanka|Irinom Leščankom]] i [[Jelena Kručinkina|Jelenom Kručinkinom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |95|| || ||91||59||23||18 |} {{clear}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna Sola}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1294}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sola, Hana}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Šumilina]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fikcwvro5kpw14qst0jryanx01vkhon 1 534195 3843099 2026-05-10T07:48:12Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3843099 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3843101 3843099 2026-05-10T07:48:50Z AnToni 2325 3843101 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Bjelorusija | država2 = | država3 = }} 63l7nq2kvq6zruonyvdwyn50084y1fd 3 534196 3843113 2026-05-10T08:15:09Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} == Korisničko ime == Možemo li se dogovoriti da ostanete pod ovim korisničkim imenom odsad? A ako izazovete novu blokadu na Meti, to nije do nas ovdje. P. S: I prestanite izmišljati riječi i nazive za preusmjerenja (što radite poodavno). – ~~~~ 3843113 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Korisničko ime == Možemo li se dogovoriti da ostanete pod ovim korisničkim imenom odsad? A ako izazovete novu blokadu na Meti, to nije do nas ovdje. P. S: I prestanite izmišljati riječi i nazive za preusmjerenja (što radite poodavno). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:14, 10 maj 2026 (CEST) kza95em3phcqerk29s8qcddzgblzbin 3843143 3843113 2026-05-10T10:09:54Z Genetičar 181151 /* Korisničko ime */ odgovor 3843143 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Korisničko ime == Možemo li se dogovoriti da ostanete pod ovim korisničkim imenom odsad? A ako izazovete novu blokadu na Meti, to nije do nas ovdje. P. S: I prestanite izmišljati riječi i nazive za preusmjerenja (što radite poodavno). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:14, 10 maj 2026 (CEST) :Dogovoreno! A na koje izmišljanje mislite?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 12:09, 10 maj 2026 (CEST) 2cob6ivbeh1s29zv68tlupfgei3nkyy 3843164 3843143 2026-05-10T10:39:31Z KWiki 9400 /* Korisničko ime */ odgovor 3843164 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Korisničko ime == Možemo li se dogovoriti da ostanete pod ovim korisničkim imenom odsad? A ako izazovete novu blokadu na Meti, to nije do nas ovdje. P. S: I prestanite izmišljati riječi i nazive za preusmjerenja (što radite poodavno). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:14, 10 maj 2026 (CEST) :Dogovoreno! A na koje izmišljanje mislite?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 12:09, 10 maj 2026 (CEST) ::Vulkanicitet, konkretno sada. Ali mislim i na ranije stvari, a bilo je toga. Ni s preusmjerenjima ne treba pretjerivati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 10 maj 2026 (CEST) c8qm5q5d97gx2rxqjqvbneyvhpph3jq 0 534197 3843115 2026-05-10T08:17:03Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Genetičko zagađenje]] na [[Genetička zagađenost]] 3843115 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Genetička zagađenost]] l83xxqcjps0fzshp3r1hum9t819o269 0 534198 3843129 2026-05-10T09:14:08Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en - prilagođeno terminima koji se koriste u bosanskom jeziku 3843129 wikitext text/x-wiki Ova nepotpuna lista sadrži grane i oblasti unutar [[Psihologija|psihologije]]: * [[Abnormalna psihologija|Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja]] * [[Analitička psihologija]] * [[Anomalistička psihologija]] * [[Autohtona psihologija]] * [[Azijska psihologija]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna medicina]] * [[Bihevioralna psihologija]] * [[Biopsihologija]] * [[Crna psihologija]] (Afroamerička psihologija) * [[Cyber psihologija]] * [[Diferencijalna psihologija]] * [[Diskursivna psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Edukacijska psihologija]] * [[Ekološka psihologija]] * [[Ekonomska psihologija]] * [[Eksperimentalna analiza ponašanja]] * [[Eksperimentalna psihologija]] * [[Evolucijska psihologija]] * [[Geštalt psihologija]] * [[Filipinska psihologija]] * [[Filozofija psihologije]] * [[Fiziološka psihologija]] * [[Forenzička psihologija]] * [[Imaginalna psihologija]] * [[Indijska psihologija]] * [[Interkulturalna psihologija]] * [[Industrijsko-organizacijska psihologija]] * [[Inženjerska psihologija]] * [[Istražna psihologija]] * [[Humanistička psihologija]] * [[Klinička analiza ponašanja]] * [[Klinička psihologija]] * [[Kognitivna neuropsihologija]] * [[Kognitivna psihologija]] * [[Komparativna psihologija]] * [[Kriminalistička psihologija]] * [[Kulturalna neuronauka]] * [[Kulturalna psihologija]] * [[Kvantitativna psihologija]] * [[Neuropsihologija]] * [[Matematička psihologija]] * [[Medicinska psihologija]] * [[Međunarodna psihologija]] * [[Moralna psihologija]] * [[Parapsihologija]] * [[Policijska psihologija]] * [[Politička psihologija]] * [[Pozitivna psihologija]] * [[Pravna psihologija]] * [[Prenatalna i perinatalna psihologija]] * [[Primijenjena psihologija]] * [[Primijenjena analiza ponašanja]] * [[Psihoanaliza]] * [[Psihofarmakologija]] * [[Psihofizika]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psihohistorija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija i pravo]] * [[Psihologija individualnih razlika]] * [[Psihologija konzumacije mesa]] * [[Psihologija kritike]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Psihologija medicine rada]] * [[Psihologija medija]] * [[Psihologija mira]] * [[Psihologija muzike]] * [[Psihologija okoline]] * [[Psihologija potrošača]] * [[Psihologija religije]] * [[Psihologija saobraćaja]] * [[Psihologija učinka]] * [[Psihologija umjetnosti]] * [[Psihologija zajednice]] * [[Psihologija životinja]] * [[Psihometrija]] * [[Psihonomija]] * [[Psihoonkologija]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Rehabilitacijska psihologija]] * [[Rješavanje problema]] * [[Savjetodavna psihologija]] * [[Savjetodavna psihologija (organizacijska)]] * [[Sistemska psihologija]] * [[Socijalna psihologija]] * [[Sportska psihologija]] * [[Teorijska psihologija]] * [[Transpersonalna psihologija]] * [[Vojna psihologija]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Zrakoplovna psihologija]] == Također pogledajte == * [[Spisak tema u psihologiji]] {{Psihologija}} {{DEFAULTSORT:Psychology disciplines, list of}} [[Kategorija:Spiskovi u psihologiji|Discipline]] [[Kategorija:Grane psihologije]] ao9kfdy9leeudakom56wh4mlnjsxlfp 3843130 3843129 2026-05-10T09:15:32Z Bosancica by MK 173186 Rotacija po abecedi 3843130 wikitext text/x-wiki Ova nepotpuna lista sadrži grane i oblasti unutar [[Psihologija|psihologije]]: * [[Analitička psihologija]] * [[Anomalistička psihologija]] * [[Autohtona psihologija]] * [[Azijska psihologija]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna medicina]] * [[Bihevioralna psihologija]] * [[Biopsihologija]] * [[Crna psihologija]] (Afroamerička psihologija) * [[Cyber psihologija]] * [[Diferencijalna psihologija]] * [[Diskursivna psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Edukacijska psihologija]] * [[Ekološka psihologija]] * [[Ekonomska psihologija]] * [[Eksperimentalna analiza ponašanja]] * [[Eksperimentalna psihologija]] * [[Evolucijska psihologija]] * [[Geštalt psihologija]] * [[Filipinska psihologija]] * [[Filozofija psihologije]] * [[Fiziološka psihologija]] * [[Forenzička psihologija]] * [[Imaginalna psihologija]] * [[Indijska psihologija]] * [[Interkulturalna psihologija]] * [[Industrijsko-organizacijska psihologija]] * [[Inženjerska psihologija]] * [[Istražna psihologija]] * [[Humanistička psihologija]] * [[Klinička analiza ponašanja]] * [[Klinička psihologija]] * [[Kognitivna neuropsihologija]] * [[Kognitivna psihologija]] * [[Komparativna psihologija]] * [[Kriminalistička psihologija]] * [[Kulturalna neuronauka]] * [[Kulturalna psihologija]] * [[Kvantitativna psihologija]] * [[Neuropsihologija]] * [[Matematička psihologija]] * [[Medicinska psihologija]] * [[Međunarodna psihologija]] * [[Moralna psihologija]] * [[Parapsihologija]] * [[Policijska psihologija]] * [[Politička psihologija]] * [[Pozitivna psihologija]] * [[Pravna psihologija]] * [[Prenatalna i perinatalna psihologija]] * [[Primijenjena psihologija]] * [[Primijenjena analiza ponašanja]] * [[Psihoanaliza]] * [[Psihofarmakologija]] * [[Psihofizika]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psihohistorija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Abnormalna psihologija|Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja]] * [[Psihologija i pravo]] * [[Psihologija individualnih razlika]] * [[Psihologija konzumacije mesa]] * [[Psihologija kritike]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Psihologija medicine rada]] * [[Psihologija medija]] * [[Psihologija mira]] * [[Psihologija muzike]] * [[Psihologija okoline]] * [[Psihologija potrošača]] * [[Psihologija religije]] * [[Psihologija saobraćaja]] * [[Psihologija učinka]] * [[Psihologija umjetnosti]] * [[Psihologija zajednice]] * [[Psihologija životinja]] * [[Psihometrija]] * [[Psihonomija]] * [[Psihoonkologija]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Rehabilitacijska psihologija]] * [[Rješavanje problema]] * [[Savjetodavna psihologija]] * [[Savjetodavna psihologija (organizacijska)]] * [[Sistemska psihologija]] * [[Socijalna psihologija]] * [[Sportska psihologija]] * [[Teorijska psihologija]] * [[Transpersonalna psihologija]] * [[Vojna psihologija]] * [[Zdravstvena psihologija]] * [[Zrakoplovna psihologija]] == Također pogledajte == * [[Spisak tema u psihologiji]] {{Psihologija}} {{DEFAULTSORT:Psychology disciplines, list of}} [[Kategorija:Spiskovi u psihologiji|Discipline]] [[Kategorija:Grane psihologije]] s3n32fdsxwvl34ia2rly3p388ur43cu 14 534199 3843138 2026-05-10T09:43:39Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Sliv Neretve|Gornja Neretva]] [[Kategorija:Neretva|Gornja]] [[Kategorija:Kanjoni u Bosni i Hercegovini|Gornja Neretva]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini|Gornja Neretva]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini|Gornja Neretva]] 3843138 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sliv Neretve|Gornja Neretva]] [[Kategorija:Neretva|Gornja]] [[Kategorija:Kanjoni u Bosni i Hercegovini|Gornja Neretva]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini|Gornja Neretva]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini|Gornja Neretva]] a700i918mk3yvzjc4vy1dxdl2021jel 14 534200 3843139 2026-05-10T09:46:02Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Oblici reljefa u Bosni i Hercegovini|Kanjoni]] [[Kategorija:Kanjoni u Evropi po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Kanjoni po državama|Bosna i Hercegovina]] 3843139 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Oblici reljefa u Bosni i Hercegovini|Kanjoni]] [[Kategorija:Kanjoni u Evropi po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Kanjoni po državama|Bosna i Hercegovina]] 8y765q7bfbs6lfh83qb0bygbw1klu10 0 534201 3843147 2026-05-10T10:17:50Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[Slika:Camel Pass to Taylor Creek.jpg|thumb|upright=1.3| Planinski lanci Chilcotin u Britanskoj Kolumbiji pokazuju žive boje zbog teške mineralizacije.]] U [[geologija|geologiji]], '''mineralizacija''' je taloženje ekonomski važnih [[metal]]a u formiranju rudnih tijela ili "žila" putem različitih procesa. Prva naučna istraživanja ovog procesa provedena su u [[Cornwall]]u od strane Williama Joryja Henwooda, a kasnije i od strane Roberta Were Foxa Mlađeg, R.W. Foxa... 3843147 wikitext text/x-wiki [[Slika:Camel Pass to Taylor Creek.jpg|thumb|upright=1.3| Planinski lanci Chilcotin u Britanskoj Kolumbiji pokazuju žive boje zbog teške mineralizacije.]] U [[geologija|geologiji]], '''mineralizacija''' je taloženje ekonomski važnih [[metal]]a u formiranju rudnih tijela ili "žila" putem različitih procesa. Prva naučna istraživanja ovog procesa provedena su u [[Cornwall]]u od strane Williama Joryja Henwooda, a kasnije i od strane Roberta Were Foxa Mlađeg, R.W. Foxa.<ref>Embrey, P. G. and Symes, R. F. ''Minerals of Cornwall and Devon'', London, British Museum of Natural History, 1987. {{ISBN|0-565-01046-8}} hardback, 0-565-00989-3 paperback. page 14, and bibliography Fox: 135, Henwood: 137/8</ref> Termin se također može odnositi na proces kojim [[minerali]] u vodi, kao što su [[kalcij-karbonat]] ([[kalcit]]), [[željezo-oksid]] ([[hematit]] ili [[limonit]]) ili [[silicij-dioksid]] ([[kvarc]]), zamjenjuju [[organski spoj|organski materijal]] unutar tijela organizma koji je uginuo i zatrpan [[sediment]]ima.<ref name='Leveille'>{{cite journal | title = Mineralized iron oxidizing bacteria from hydrothermal vents: targeting biosignatures on Mars | journal = American Geophysical Union, Fall Meeting |year=2010 | author = Leveille, R. J. | volume = 2010 | issue = abstract #P12A–07| bibcode = 2010AGUFM.P12A..07L}}</ref> Mineralizacija se također može odnositi na proizvod koji nastaje procesom mineralizacije. Naprimjer, mineralizacija (proces) može uvesti metale (kao što je željezo) u stijenu. Ta stijena se tada može nazvati stijenom koja posjeduje mineralizirano [[željezo]]. ==Također pogledajte== * [[Rudna geneza]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Minerlization}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekonomska geologija]] [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Geologija]] 45hu8hhnzwep5n2xh2pun137hb2kggh 14 534202 3843149 2026-05-10T10:20:17Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Roditeljska kategorija}} [[Kategorija:Kanjoni u Evropi|*Države]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Evropi po državama|Kanjoni]] 3843149 wikitext text/x-wiki {{Roditeljska kategorija}} [[Kategorija:Kanjoni u Evropi|*Države]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Evropi po državama|Kanjoni]] 0vx9pi0dylwmsfrh1layezt1lwxn7bv 14 534203 3843150 2026-05-10T10:21:33Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Kanjoni po kontinentima|Evropa]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Evropi|Kanjoni]] 3843150 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kanjoni po kontinentima|Evropa]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Evropi|Kanjoni]] 95mifsgjet1usz5ozc79unyyesggjes 14 534204 3843151 2026-05-10T10:24:00Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Kanjoni|*Kontinenti]] [[Kategorija:Oblici reljefa po kontinentima|Kanjoni]] 3843151 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kanjoni|*Kontinenti]] [[Kategorija:Oblici reljefa po kontinentima|Kanjoni]] o021tn3y7atucmqn07vr4bsso25jlwo 14 534205 3843155 2026-05-10T10:32:18Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Canyons}} {{Kategorija|Kanjon}} [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa|Kanjoni]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa|Kanjoni]] 3843155 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Canyons}} {{Kategorija|Kanjon}} [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa|Kanjoni]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa|Kanjoni]] gcv068pb98lhhr1ftu4erq1viuixw0y 3843173 3843155 2026-05-10T11:06:51Z KWiki 9400 [[Kategorija:Erozivni oblici reljefa]] uklonjena; [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3843173 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Canyons}} {{Kategorija|Kanjon}} [[Kategorija:Erozijski oblici reljefa|Kanjoni]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa|Kanjoni]] qtoa0ewq3wxwwsltgav5j42c0q9vfyr 0 534206 3843156 2026-05-10T10:32:44Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[File:Young Wong Ham checking chlorine level of local water source in La Paz, Honduras (5421482).jpg|thumb| Provjera nivoa hlora u lokalnom izvoru vode u [[La Paz]]u, [[Honduras]].]] '''Hlorinacija vode''', ''' [[hloracija vode]]000 ili '''[[hloriranje vode]]''' je proces dodavanja [[hlor]]a ili hlornih spojeva, kao što je [[natrij-hipohlorit]] u [[voda|vodu]]. Ova metoda se koristi za ubijanje [[bakterija]], [[virus]]a i drugih [[mikrob]]a u vodi. Konkretno, hloracija se... 3843156 wikitext text/x-wiki [[File:Young Wong Ham checking chlorine level of local water source in La Paz, Honduras (5421482).jpg|thumb| Provjera nivoa hlora u lokalnom izvoru vode u [[La Paz]]u, [[Honduras]].]] '''Hlorinacija vode''', ''' [[hloracija vode]]000 ili '''[[hloriranje vode]]''' je proces dodavanja [[hlor]]a ili hlornih spojeva, kao što je [[natrij-hipohlorit]] u [[voda|vodu]]. Ova metoda se koristi za ubijanje [[bakterija]], [[virus]]a i drugih [[mikrob]]a u vodi. Konkretno, hloracija se koristi za sprječavanje širenja [[bolesti koje se prenose vodom]] kao što su [[kolera]], [[dizenterija]] i [[tifus]].<ref>{{Cite web|last=Matthews|first=Dylan|date=2021-11-13|title=How a simple solution slashed child mortality in rural Kenyan villages|url=https://www.vox.com/22778286/child-mortality-kenya-chlorine-clean-water|access-date=2021-11-15|website=Vox|language=en}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=10 October 2018 |title=Disinfection with Chlorine {{!}} Public Water Systems {{!}} Drinking Water {{!}} Healthy Water {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/healthywater/drinking/public/chlorine-disinfection.html |access-date=2020-04-30 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> ==Historija== U radu objavljenom 1894. godine, formalno je predloženo dodavanje hlora u vodu, kako bi se ona učinila "bez klica". Dva druga autoriteta su podržala ovaj prijedlog i objavila ga u mnogim drugim radovima u 1895.<ref>{{cite book |author1=F.E. Turneaure |author2=and H.L. Russell |year=1901 |title=Public Water-Supplies: Requirements, Resources, and the Construction of Works |edition=1st |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |page=493}}</ref> Rani pokušaji implementacije hlorisanja vode u postrojenju za prečišćavanje vode napravljeni su 1893. godine u [[Hamburg]]u u Njemačkoj. U 1897., grad Maidstone u Engleskoj bio je prvi koji je tretirao cijelu svoju vodovodnu mrežu [[hlor]]om.<ref>{{cite journal |title=Typhoid Epidemic at Maidstone |date=October 1897 |journal=Journal of the Sanitary Institute |volume=18 |pages=388}}</ref><ref>{{cite book |last1=Race |first1=Joseph |title=F.I.C. |date=Nov 20, 1918 |publisher=JOHN WILEY & SONS, Inc. |location=Brooklyn, New York |page=6 |url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Chlorination_of_water_%28IA_chlorinationofwa00race%29.pdf}}</ref> Trajno hlorisanje vode započelo je 1905. godine, kada su neispravan [[spori pješčani filter]] i kontaminirana opskrba vodom uzrokovali ozbiljnu epidemiju [[tifus]]a u Lincolnu, [[Engleska]].<ref>{{cite web |url=https://www.icis.com/explore/resources/news/2008/08/25/9150211/chlorine-cleans-water-for-millions-but-comes-under-attack-after-health-scares/ |title=A miracle for public health? |access-date=2012-12-17}}</ref> Alexander Cruickshank Houston je koristio hlorisanje vode kako bi zaustavio epidemiju. Njegova instalacija je u vodu koja se tretira ubrizgavala koncentrovani rastvor takozvanog "hlorisanog kreča" (mješavina [[kalcij-hipohlorit]]a, [[kalcij-hidroksid]]a i [[kalcij-hlorid]]a). Ovo nije bio samo moderni kalcij-hlorid, već je sadržavao hlor rastvoren u krečnoj vodi (razrijeđeni [[kalcij-hidroksid]]) da bi se formirao kalcij-hipohlorit (hlorisani kreč). Hlorisanje vode pomoglo je u zaustavljanju epidemije, i kao mjera predostrožnosti, hlorisanje je nastavljeno do 1911. godine, kada je pušten u rad novi [[vodovod]].<ref>Reece, R.J. (1907). ]"Report on the Epidemic of Enteric Fever in the City of Lincoln, 1904-5." In Thirty-Fifth Annual Report of the Local Government Board, 1905-6: Supplement Containing the Report of the Medical Officer for 1905-6. London: Local Government Board.</ref> [[Slika:Manual Control Chlorinator.jpg|300px|thumb| Ručno kontrolirani hlorinator za ukapljivanje hlora za prečišćavanje vode, početak 20. vijeka. Iz djela ''Hlorinacija vode'' Josepha Racea, 1918.]] Prva kontinuirana upotreba hlora u Sjedinjenim Američkim Državama za dezinfekciju dogodila se 1908. godine u rezervoaru Boonton (na rijeci Rockaway), koji je služio za snabdijevanje vode za Jersey City, [[New Jersey]].<ref>Leal, John L. (1909). "The Sterilization Plant of the Jersey City Water Supply Company at Boonton, N.J." ''Proceedings'' American Water Works Association. pp. 100-9.</ref> Hlorinacija je postignuta kontroliranim dodavanjem razrijeđenih rastvora hlorida kreča ([[kalcij-hipohlorit]]) u dozama od 0,2 do 0,35 ppm. Proces tretmana osmislio je [[John L. Leal]], a postrojenje za hlorinaciju projektovao je [[George W. Fuller|George Warren Fuller]].<ref>Fuller, George W. (1909). "Description of the Process and Plant of the Jersey City Water Supply Company for the Sterilization of the Water of the Boonton Reservoir." ''Proceedings'' AWWA. pp. 110–34.</ref> Over the next few years, chlorine disinfection using chloride of lime (calcium hypochlorite) was rapidly implemented in drinking water systems around the world.<ref>Hazen, Allen. (1916). ''Clean Water and How to Get It.'' New York: Wiley. p. 102.</ref> Tehniku prečišćavanja vode za piće upotrebom komprimovanog tečnog gasovitog hlora razvio je britanski oficir u [[Indijska medicinska služba|Indijskoj medicinskoj službi]], Vincent B. Nesfield, 1903. godine. Prema njegovom vlastitom iskazu, "Palo mi je na pamet da bi plinoviti hlor mogao biti zadovoljavajući... ako bi se mogla pronaći odgovarajuća sredstva za njegovu upotrebu.... Sljedeće važno pitanje bilo je kako učiniti plin prenosivim. To se može postići na dva načina: ukapljivanjem i skladištenjem u željeznim posudama obloženim olovom, koje imaju mlaznicu s vrlo finim kapilarnim kanalom i opremljene su slavinom ili navojnim čepom. Slavina se otvori, a cilindar se stavi u potrebnu količinu vode. Hlor izlazi u mjehurićima i za deset do petnaest minuta voda je apsolutno sigurna. Ova metoda bi bila korisna u velikim razmjerima, kao što je to slučaj sa kolicima za servisnu vodu."<ref>{{cite journal |author=V. B. Nesfield |title=A Chemical Method of Sterilizing Water Without Affecting Potability |url=http://www.publichealthjrnl.com/article/S0033-3506%2802%2980142-1/abstract |journal=Public Health |year=1902 |volume=15 |pages=601–3 |doi=10.1016/s0033-3506(02)80142-1|url-access=subscription }}</ref> Major [[Carl Rogers Darnall]], profesor hemije na [[Vojno-medicinski fakultet|Vojno-medicinskom fakultetu]], izveo je prvu praktičnu demonstraciju ovoga u 1910.<ref>{{cite journal |pmc=2218881 |journal=[[Am J Public Health]] |volume=1 |issue=11 |pages=783–97 |author=Darnall CR |title=The purification of water by anhydrous chlorine |date=November 1911 |pmid=19599675 |doi=10.2105/ajph.1.11.783}}</ref> Tokom mnogo decenija, Lysterova metoda je ostala standard za američke kopnene snage na terenu i u kampovima, implementirana u obliku poznate Lyster Bag (također se piše Lister Bag). Platnena "vreća, voda, sterilizirajuća" bila je uobičajena komponenta poljskih kuhinja, izdavana jedna na 100 osoba, standardnog kapaciteta 36 galona koja je visila sa često improviziranog tronošca na terenu. U upotrebi od [[Prvi svjetski rat| Prvog svjetskog rata]] do [[Vijetnam]]skog rata, zamijenjen je sistemima reverzne [[osmoza|osmoze]] koji proizvode pitku vodu pročišćavanjem lokalne vode pod pritiskom kroz mikroskopske filtere: Jedinica za prečišćavanje vode reverznom osmozom (1980) i Taktički sistem za prečišćavanje vode (2007) za proizvodnju velikih razmjera, te jedinica za prečišćavanje lake vode za potrebe manjih razmjera koja uključuje tehnologiju ultrafiltracije za proizvodnju pitke vode iz bilo kojeg izvora i koristi automatizirane cikluse ispiranja svakih 15 minuta kako bi se pojednostavile operacije čišćenja. Hlorni plin prvi put je kontinuirano korišten za dezinfekciju vode u postrojenju za filtriranje Belmont, [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], korištenjem mašine koju je izumio Charles Frederick Wallace, koji ju je nazvao Hlorinator. Proizvodila ga je kompanija Wallace & Tiernan počevši od 1913. godine.<ref>{{cite web| url=http://library.rit.edu/findingaids/Inventories/WallaceAndTiernanCompanyRecords.pdf | access-date=2023-11-07 | title=Wallace & Tiernan Corporation Incorporated Corporate Materials}}</ref> Do 1941. godine, [[dezinfekcija]] vode za piće u [[SAD]]-u hlornim plinom je uveliko zamijenila upotrebu kreč-hlorida. <ref>{{cite book |last=Hodges |first=L. |title=Environmental Pollution |publisher=Rinehart and Winston |year=1977 |edition=2nd |location=New York |page=189}}</ref><ref>Baker, Moses N. (1981). ''The Quest for Pure Water: the History of Water Purification from the Earliest Records to the Twentieth Century.'' 2nd Edition. Vol. 1. Denver: American Water Works Association. p. 341-342.</ref> ==Biohemija== Kao [[halogen]], [[hlor]] je veoma efikasno dezinfekciono sredstvo i dodaje se u javne vodovodne sisteme kako bi se ubili patogeni koji uzrokuju bolesti, kao što su [[bakterije]], [[virusi]] i [[protozoe]], koji obično rastu u rezervoarima za vodu, na zidovima vodovodnih cijevi i u rezervoarima za skladištenje.<ref name=Calderon>{{cite journal |author=Calderon, R. L. |year=2000 |title=The Epidemiology of Chemical Contaminants of Drinking Water |journal=Food and Chemical Toxicology |volume=38 |pages=S13–S20 |doi=10.1016/S0278-6915(99)00133-7 |pmid=10717366 |issue=1 Suppl |url=https://zenodo.org/record/1259983}}</ref> Mikroskopski uzročnici mnogih bolesti poput [[kolera|kolere]], [[tifus]]a i [[dizenterija|dizenterije]] ubijali su bezbroj ljudi godišnje prije nego što su metode dezinfekcije rutinski korištene.<ref name=Calderon/> Daleko većina hlora se [[proizvodi hlora|proizvodi]] iz [[kuhinjska so| kuhinjske soli]] (NaCl) elektrolizom u [[hlor-alkal]]nom procesu. Dobiveni plin pri atmosferskom pritisku se ukapljuje pod visokim pritiskom. Ukapljeni plin se transportuje i koristi kao takav. Kao snažno [[oksidacijsko sredstvo]], hlor ubija oksidacijom organskih molekula.<ref name=Calderon/> Hlor i produkt hidrolize [[hipohlorna kiselina]] nisu nabijeni i stoga lahko prodiru u negativno nabijenu površinu [[patogen]]a. Sposoban je da razgradi lipide koji čine [[ćelijski zid]] i reaguje sa unutarćelijskim [[enzimi]]ma i [[proteini]]ma, čineći ih nefunkcionalnim. [[Mikroorganizmi]] tada ili umiru ili se više ne mogu razmnožavati.<ref>{{cite book |author=Kleijnen, R.G. |date=16 December 2011 |title=The Chlorine Dilemma |publisher=Eindhoven University of Technology |url=http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |access-date=18 January 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140222152238/http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |archive-date= 2014-02-22 |url-status= dead}}{{page needed|date=January 2014}}</ref> ===Principi=== Kada se hlor rastvori u vodi, on se pretvara u ravnotežnu smjesu hlora, [[hipohlorna kiselina| hipohlorne]] (HOCl) i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnw kiselinw]] (HCl): :Cl₂ + H₂O {{eqm}} HOCl + HCl U kiselom rastvoru, glavne vrste su {{chem|Cl|2}} i HOCl, dok je u alkalnom rastvoru efektivno prisutan samo ClO⁻ ([[hipohlorit]]ni ion). Također su pronađene vrlo male koncentracije [[Hlorit|ClO₂⁻]], [[Hlorat|ClO₃⁻]], [[Perhlorat|ClO₄⁻]].<ref>{{cite journal |author1=Shunji Nakagawara|author2=Takeshi Goto|author3=Masayuki Nara | author4=Youichi Ozaqa| author5=Kunimoto Hotta| author6= Yoji Arata |title=Spectroscopic Characterization and the pH Dependence of Bactericidal Activity of the Aqueous Chlorine Solution |journal=Analytical Sciences |volume=14 |pages=691–698 |year=1998 |doi=10.2116/analsci.14.691 |issue=4|doi-access= free}}</ref> ===Šok hlorisanje=== [[Šok hlorisanje]] je proces koji se koristi u mnogim bazenima, [[bunar]]ima, [[izvor]]ima i drugim izvorima vode kako bi se smanjili ostaci [[bakterija]] i [[alge|algi]] u vodi. Šok hlorisanje se izvodi miješanjem velike količine hipohlorita u vodu. Hipohlorit može biti u obliku praha ili tečnosti kao što je hlorni izbjeljivač (rastvor natrij-hipohlorita ili kalcij-hipohlorita u vodi). Voda koja se šok-hloriše ne smije se plivati ili piti dok se broj natrij-hipohlorita u vodi ne smanji na tri [[dijela na milion]] (ppm) ili dok se broj kalcij-hipohlorita ne smanji na 0,2 do 0,35 ppm. Kao alternativa šok-hlorisanju, neki bazeni se hlorišu upotrebom filtera koji generiše hlor i koji [[elektroliza|elektrolizira]] uobičajenu [[soli|so]]. Bazeni hlorisani ovom metodom uglavnom imaju niže nivoe hlora od direktno hlorisanih bazena. Takvi bazeni se nazivaju bazeni sa slanom vodom. ==Nedostaci== Dezinfekcija hlorisanjem može biti problematična u nekim okolnostima. Hlor može reagovati sa prirodnim [[organski spoj|organskim spojevima]] koji se nalaze u vodi i proizvoditi jedinjenja poznata kao [[nusproizvodi dezinfekcije]] (DBP). Najčešći DBP-i su [[trihalometan]]o (THM) i [[halosirćetna kiselina]] (HAA). Trihalometani su primarni nusproizvodi dezinfekcije koji nastaju hloriranjem. U visokim dozama, bromoform uglavnom usporava redovnu moždanu aktivnost, što se manifestuje simptomima poput pospanosti ili sedacije. Hronična izloženost i bromoformu i dibromohlorometanu u visokim dozama može uzrokovati [[rak jetre]] i [[bubreg]]a, kao i bolesti srca, [[nesvijest]] ili smrt.<ref>{{citation |publisher=ATSDR |year=2011 |title=Public Health Statement: Bromoform & Dibromochloromethane}}{{full citation needed|date=July 2013}}</ref> Zbog potencijalne [[kancerogen]]osti ovih spojeva, propisi o vodi za piće širom razvijenog svijeta zahtijevaju redovno praćenje koncentracije ovih spojeva u distributivnim sistemima gradskih vodovodnih sistema. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izjavila je da su "rizici po zdravlje od ovih nusproizvoda izuzetno mali u poređenju s rizicima povezanim s neadekvatnom dezinfekcijom".<ref name=":0">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK579461/ |title=Guidelines for drinking-water quality |series=WHO Guidelines Approved by the Guidelines Review Committee |publisher=World Health Organization |year=2022 |isbn=978-92-4-004506-4 |edition=4th |volume= |page=6|pmid=35417116 }}<!-- index is at http://www.who.int/water_sanitation_health/dwq/gdwq3rev/en/ --></ref> == Dehlorinator == '''Dehlorinator''' je hemijski aditiv koji uklanja [[hlor]] ili [[monohloramin|hloramin]] iz vode. U slučajevima kada se voda iz slavine hloriše, treba je deklorisati prije upotrebe u [[akvarij]]u, jer hlor može štetiti vodenom svijetu na isti način na koji ubija [[mikroorganizmi|mikroorganizme]]. Hlor će ubiti [[ribe]]. <ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=l-qrDxOwa9IC&q=dechlorinator%20how%20it%20works&pg=PA181 |title=Freshwater Aquariums for Dummies |last1=Hargrove |first1=Maddy |last2=Hargrove |first2=Mic |publisher=Wiley Publishing, Inc. |year=2006 |isbn=9780470051030 |location=Hoboken, New Jersey |pages=181 }}</ref> i uzrokovati oštećenje biološkog filtera akvarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |title=Dechlorination - The First Tank Guide - Preparing Your Tap Water for Aquarium Use |last=Seyffarth |first=Keith |website=First Tank Guide |access-date=2017-02-15 |archive-date=16 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170216131317/http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |url-status=dead }}</ref> Hemikalije koje služe ovoj funkciji su redukcijska sredstva koja redukuju hlorne spojeve do [[hlorid]]a, koji je bezopasan za život. Neki spojevi koji se koriste u komercijalnim dehlorinatorima su [[natrij-tiosulfat]], natrij- hidroksimetansulfonat i natrij-hidroksimetan sulfinska kiselina.<ref>{{Cite conference| publisher = US EPA Office of Water| title = Wastewater Technology Fact Sheet: Dechlorination| location = Washington, D.C.| date = September 2000| url = https://www3.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| archive-url = https://web.archive.org/web/20011119133154/http://www.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| url-status = dead| archive-date = 19 November 2001}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Prečišćavanje vode|Alternativne metode za dezinfekciju vode]] * [[Voda za piće]] * [[Zakon o sigurnoj vodi za piće]] * [[Natrij-dihloroizocijanurat]], hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Natrij-hipohlorit]] * [[Sterilizacija (mikrobiologija)]] * [[Trihloroizocijanurna kiselina]] poznata i kao Simklozen, hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Filter za vodu]] * [[Fluorisanje vode]] * [[Vodovodna industrija]] * [[Zagađenje vode]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Vodovodna mreža]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Aeracija]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{sisterlinks | d = Q1075344 | c = Category:Water chlorination | n = no | b = no | v = no | voy = no | m = no | mw = no | s = no | wikt = no | species = no | q = no }} * [https://www.epa.gov/ground-water-and-drinking-water/emergency-disinfection-drinking-water Emergency Disinfection of Drinking Water] ([[United States Environmental Protection Agency|US EPA]]) * [https://web.archive.org/web/20091029202733/http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/20.html National Pollutant Inventory - Chlorine] * [https://web.archive.org/web/20100811193431/http://www.americanchemistry.com/chlorine/ American Chemistry Council's Chlorine Chemistry Division] {{Otpadna voda}} [[Kategorija:Prečišćavanje vode]] [[Kategorija:Hlor]] [[Kategorija:Škotski izumi]] [[Kategorija:Ekologija]] 2nofdscpn8o0j2epwkbuyci9v0hjdpq 3843158 3843156 2026-05-10T10:35:29Z Genetičar 181151 3843158 wikitext text/x-wiki [[File:Young Wong Ham checking chlorine level of local water source in La Paz, Honduras (5421482).jpg|thumb| Provjera nivoa hlora u lokalnom izvoru vode u [[La Paz]]u, [[Honduras]].]] '''Hlorinacija vode''', '''[[hloracija vode]]''' ili '''[[hloriranje vode]]''' je proces dodavanja [[hlor]]a ili hlornih spojeva, kao što je [[natrij-hipohlorit]] u [[voda|vodu]]. Ova metoda se koristi za ubijanje [[bakterija]], [[virus]]a i drugih [[mikrob]]a u vodi. Konkretno, hloracija se koristi za sprječavanje širenja [[bolesti koje se prenose vodom]] kao što su [[kolera]], [[dizenterija]] i [[tifus]].<ref>{{Cite web|last=Matthews|first=Dylan|date=2021-11-13|title=How a simple solution slashed child mortality in rural Kenyan villages|url=https://www.vox.com/22778286/child-mortality-kenya-chlorine-clean-water|access-date=2021-11-15|website=Vox|language=en}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=10 October 2018 |title=Disinfection with Chlorine {{!}} Public Water Systems {{!}} Drinking Water {{!}} Healthy Water {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/healthywater/drinking/public/chlorine-disinfection.html |access-date=2020-04-30 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> ==Historija== U radu objavljenom 1894. godine, formalno je predloženo dodavanje hlora u vodu, kako bi se ona učinila "bez klica". Dva druga autoriteta su podržala ovaj prijedlog i objavila ga u mnogim drugim radovima u 1895.<ref>{{cite book |author1=F.E. Turneaure |author2=and H.L. Russell |year=1901 |title=Public Water-Supplies: Requirements, Resources, and the Construction of Works |edition=1st |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |page=493}}</ref> Rani pokušaji implementacije hlorisanja vode u postrojenju za prečišćavanje vode napravljeni su 1893. godine u [[Hamburg]]u u Njemačkoj. U 1897., grad Maidstone u Engleskoj bio je prvi koji je tretirao cijelu svoju vodovodnu mrežu [[hlor]]om.<ref>{{cite journal |title=Typhoid Epidemic at Maidstone |date=October 1897 |journal=Journal of the Sanitary Institute |volume=18 |pages=388}}</ref><ref>{{cite book |last1=Race |first1=Joseph |title=F.I.C. |date=Nov 20, 1918 |publisher=JOHN WILEY & SONS, Inc. |location=Brooklyn, New York |page=6 |url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Chlorination_of_water_%28IA_chlorinationofwa00race%29.pdf}}</ref> Trajno hlorisanje vode započelo je 1905. godine, kada su neispravan [[spori pješčani filter]] i kontaminirana opskrba vodom uzrokovali ozbiljnu epidemiju [[tifus]]a u Lincolnu, [[Engleska]].<ref>{{cite web |url=https://www.icis.com/explore/resources/news/2008/08/25/9150211/chlorine-cleans-water-for-millions-but-comes-under-attack-after-health-scares/ |title=A miracle for public health? |access-date=2012-12-17}}</ref> Alexander Cruickshank Houston je koristio hlorisanje vode kako bi zaustavio epidemiju. Njegova instalacija je u vodu koja se tretira ubrizgavala koncentrovani rastvor takozvanog "hlorisanog kreča" (mješavina [[kalcij-hipohlorit]]a, [[kalcij-hidroksid]]a i [[kalcij-hlorid]]a). Ovo nije bio samo moderni kalcij-hlorid, već je sadržavao hlor rastvoren u krečnoj vodi (razrijeđeni [[kalcij-hidroksid]]) da bi se formirao kalcij-hipohlorit (hlorisani kreč). Hlorisanje vode pomoglo je u zaustavljanju epidemije, i kao mjera predostrožnosti, hlorisanje je nastavljeno do 1911. godine, kada je pušten u rad novi [[vodovod]].<ref>Reece, R.J. (1907). ]"Report on the Epidemic of Enteric Fever in the City of Lincoln, 1904-5." In Thirty-Fifth Annual Report of the Local Government Board, 1905-6: Supplement Containing the Report of the Medical Officer for 1905-6. London: Local Government Board.</ref> [[Slika:Manual Control Chlorinator.jpg|300px|thumb| Ručno kontrolirani hlorinator za ukapljivanje hlora za prečišćavanje vode, početak 20. vijeka. Iz djela ''Hlorinacija vode'' Josepha Racea, 1918.]] Prva kontinuirana upotreba hlora u Sjedinjenim Američkim Državama za dezinfekciju dogodila se 1908. godine u rezervoaru Boonton (na rijeci Rockaway), koji je služio za snabdijevanje vode za Jersey City, [[New Jersey]].<ref>Leal, John L. (1909). "The Sterilization Plant of the Jersey City Water Supply Company at Boonton, N.J." ''Proceedings'' American Water Works Association. pp. 100-9.</ref> Hlorinacija je postignuta kontroliranim dodavanjem razrijeđenih rastvora hlorida kreča ([[kalcij-hipohlorit]]) u dozama od 0,2 do 0,35 ppm. Proces tretmana osmislio je [[John L. Leal]], a postrojenje za hlorinaciju projektovao je [[George W. Fuller|George Warren Fuller]].<ref>Fuller, George W. (1909). "Description of the Process and Plant of the Jersey City Water Supply Company for the Sterilization of the Water of the Boonton Reservoir." ''Proceedings'' AWWA. pp. 110–34.</ref> Over the next few years, chlorine disinfection using chloride of lime (calcium hypochlorite) was rapidly implemented in drinking water systems around the world.<ref>Hazen, Allen. (1916). ''Clean Water and How to Get It.'' New York: Wiley. p. 102.</ref> Tehniku prečišćavanja vode za piće upotrebom komprimovanog tečnog gasovitog hlora razvio je britanski oficir u [[Indijska medicinska služba|Indijskoj medicinskoj službi]], Vincent B. Nesfield, 1903. godine. Prema njegovom vlastitom iskazu, "Palo mi je na pamet da bi plinoviti hlor mogao biti zadovoljavajući... ako bi se mogla pronaći odgovarajuća sredstva za njegovu upotrebu.... Sljedeće važno pitanje bilo je kako učiniti plin prenosivim. To se može postići na dva načina: ukapljivanjem i skladištenjem u željeznim posudama obloženim olovom, koje imaju mlaznicu s vrlo finim kapilarnim kanalom i opremljene su slavinom ili navojnim čepom. Slavina se otvori, a cilindar se stavi u potrebnu količinu vode. Hlor izlazi u mjehurićima i za deset do petnaest minuta voda je apsolutno sigurna. Ova metoda bi bila korisna u velikim razmjerima, kao što je to slučaj sa kolicima za servisnu vodu."<ref>{{cite journal |author=V. B. Nesfield |title=A Chemical Method of Sterilizing Water Without Affecting Potability |url=http://www.publichealthjrnl.com/article/S0033-3506%2802%2980142-1/abstract |journal=Public Health |year=1902 |volume=15 |pages=601–3 |doi=10.1016/s0033-3506(02)80142-1|url-access=subscription }}</ref> Major [[Carl Rogers Darnall]], profesor hemije na [[Vojno-medicinski fakultet|Vojno-medicinskom fakultetu]], izveo je prvu praktičnu demonstraciju ovoga u 1910.<ref>{{cite journal |pmc=2218881 |journal=[[Am J Public Health]] |volume=1 |issue=11 |pages=783–97 |author=Darnall CR |title=The purification of water by anhydrous chlorine |date=November 1911 |pmid=19599675 |doi=10.2105/ajph.1.11.783}}</ref> Tokom mnogo decenija, Lysterova metoda je ostala standard za američke kopnene snage na terenu i u kampovima, implementirana u obliku poznate Lyster Bag (također se piše Lister Bag). Platnena "vreća, voda, sterilizirajuća" bila je uobičajena komponenta poljskih kuhinja, izdavana jedna na 100 osoba, standardnog kapaciteta 36 galona koja je visila sa često improviziranog tronošca na terenu. U upotrebi od [[Prvi svjetski rat| Prvog svjetskog rata]] do [[Vijetnam]]skog rata, zamijenjen je sistemima reverzne [[osmoza|osmoze]] koji proizvode pitku vodu pročišćavanjem lokalne vode pod pritiskom kroz mikroskopske filtere: Jedinica za prečišćavanje vode reverznom osmozom (1980) i Taktički sistem za prečišćavanje vode (2007) za proizvodnju velikih razmjera, te jedinica za prečišćavanje lake vode za potrebe manjih razmjera koja uključuje tehnologiju ultrafiltracije za proizvodnju pitke vode iz bilo kojeg izvora i koristi automatizirane cikluse ispiranja svakih 15 minuta kako bi se pojednostavile operacije čišćenja. Hlorni plin prvi put je kontinuirano korišten za dezinfekciju vode u postrojenju za filtriranje Belmont, [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], korištenjem mašine koju je izumio Charles Frederick Wallace, koji ju je nazvao Hlorinator. Proizvodila ga je kompanija Wallace & Tiernan počevši od 1913. godine.<ref>{{cite web| url=http://library.rit.edu/findingaids/Inventories/WallaceAndTiernanCompanyRecords.pdf | access-date=2023-11-07 | title=Wallace & Tiernan Corporation Incorporated Corporate Materials}}</ref> Do 1941. godine, [[dezinfekcija]] vode za piće u [[SAD]]-u hlornim plinom je uveliko zamijenila upotrebu kreč-hlorida. <ref>{{cite book |last=Hodges |first=L. |title=Environmental Pollution |publisher=Rinehart and Winston |year=1977 |edition=2nd |location=New York |page=189}}</ref><ref>Baker, Moses N. (1981). ''The Quest for Pure Water: the History of Water Purification from the Earliest Records to the Twentieth Century.'' 2nd Edition. Vol. 1. Denver: American Water Works Association. p. 341-342.</ref> ==Biohemija== Kao [[halogen]], [[hlor]] je veoma efikasno dezinfekciono sredstvo i dodaje se u javne vodovodne sisteme kako bi se ubili patogeni koji uzrokuju bolesti, kao što su [[bakterije]], [[virusi]] i [[protozoe]], koji obično rastu u rezervoarima za vodu, na zidovima vodovodnih cijevi i u rezervoarima za skladištenje.<ref name=Calderon>{{cite journal |author=Calderon, R. L. |year=2000 |title=The Epidemiology of Chemical Contaminants of Drinking Water |journal=Food and Chemical Toxicology |volume=38 |pages=S13–S20 |doi=10.1016/S0278-6915(99)00133-7 |pmid=10717366 |issue=1 Suppl |url=https://zenodo.org/record/1259983}}</ref> Mikroskopski uzročnici mnogih bolesti poput [[kolera|kolere]], [[tifus]]a i [[dizenterija|dizenterije]] ubijali su bezbroj ljudi godišnje prije nego što su metode dezinfekcije rutinski korištene.<ref name=Calderon/> Daleko većina hlora se [[proizvodi hlora|proizvodi]] iz [[kuhinjska so| kuhinjske soli]] (NaCl) elektrolizom u [[hlor-alkal]]nom procesu. Dobiveni plin pri atmosferskom pritisku se ukapljuje pod visokim pritiskom. Ukapljeni plin se transportuje i koristi kao takav. Kao snažno [[oksidacijsko sredstvo]], hlor ubija oksidacijom organskih molekula.<ref name=Calderon/> Hlor i produkt hidrolize [[hipohlorna kiselina]] nisu nabijeni i stoga lahko prodiru u negativno nabijenu površinu [[patogen]]a. Sposoban je da razgradi lipide koji čine [[ćelijski zid]] i reaguje sa unutarćelijskim [[enzimi]]ma i [[proteini]]ma, čineći ih nefunkcionalnim. [[Mikroorganizmi]] tada ili umiru ili se više ne mogu razmnožavati.<ref>{{cite book |author=Kleijnen, R.G. |date=16 December 2011 |title=The Chlorine Dilemma |publisher=Eindhoven University of Technology |url=http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |access-date=18 January 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140222152238/http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |archive-date= 2014-02-22 |url-status= dead}}{{page needed|date=January 2014}}</ref> ===Principi=== Kada se hlor rastvori u vodi, on se pretvara u ravnotežnu smjesu hlora, [[hipohlorna kiselina| hipohlorne]] (HOCl) i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnw kiselinw]] (HCl): :Cl₂ + H₂O {{eqm}} HOCl + HCl U kiselom rastvoru, glavne vrste su {{chem|Cl|2}} i HOCl, dok je u alkalnom rastvoru efektivno prisutan samo ClO⁻ ([[hipohlorit]]ni ion). Također su pronađene vrlo male koncentracije [[Hlorit|ClO₂⁻]], [[Hlorat|ClO₃⁻]], [[Perhlorat|ClO₄⁻]].<ref>{{cite journal |author1=Shunji Nakagawara|author2=Takeshi Goto|author3=Masayuki Nara | author4=Youichi Ozaqa| author5=Kunimoto Hotta| author6= Yoji Arata |title=Spectroscopic Characterization and the pH Dependence of Bactericidal Activity of the Aqueous Chlorine Solution |journal=Analytical Sciences |volume=14 |pages=691–698 |year=1998 |doi=10.2116/analsci.14.691 |issue=4|doi-access= free}}</ref> ===Šok hlorisanje=== [[Šok hlorisanje]] je proces koji se koristi u mnogim bazenima, [[bunar]]ima, [[izvor]]ima i drugim izvorima vode kako bi se smanjili ostaci [[bakterija]] i [[alge|algi]] u vodi. Šok hlorisanje se izvodi miješanjem velike količine hipohlorita u vodu. Hipohlorit može biti u obliku praha ili tečnosti kao što je hlorni izbjeljivač (rastvor natrij-hipohlorita ili kalcij-hipohlorita u vodi). Voda koja se šok-hloriše ne smije se plivati ili piti dok se broj natrij-hipohlorita u vodi ne smanji na tri [[dijela na milion]] (ppm) ili dok se broj kalcij-hipohlorita ne smanji na 0,2 do 0,35 ppm. Kao alternativa šok-hlorisanju, neki bazeni se hlorišu upotrebom filtera koji generiše hlor i koji [[elektroliza|elektrolizira]] uobičajenu [[soli|so]]. Bazeni hlorisani ovom metodom uglavnom imaju niže nivoe hlora od direktno hlorisanih bazena. Takvi bazeni se nazivaju bazeni sa slanom vodom. ==Nedostaci== Dezinfekcija hlorisanjem može biti problematična u nekim okolnostima. Hlor može reagovati sa prirodnim [[organski spoj|organskim spojevima]] koji se nalaze u vodi i proizvoditi jedinjenja poznata kao [[nusproizvodi dezinfekcije]] (DBP). Najčešći DBP-i su [[trihalometan]]o (THM) i [[halosirćetna kiselina]] (HAA). Trihalometani su primarni nusproizvodi dezinfekcije koji nastaju hloriranjem. U visokim dozama, bromoform uglavnom usporava redovnu moždanu aktivnost, što se manifestuje simptomima poput pospanosti ili sedacije. Hronična izloženost i bromoformu i dibromohlorometanu u visokim dozama može uzrokovati [[rak jetre]] i [[bubreg]]a, kao i bolesti srca, [[nesvijest]] ili smrt.<ref>{{citation |publisher=ATSDR |year=2011 |title=Public Health Statement: Bromoform & Dibromochloromethane}}{{full citation needed|date=July 2013}}</ref> Zbog potencijalne [[kancerogen]]osti ovih spojeva, propisi o vodi za piće širom razvijenog svijeta zahtijevaju redovno praćenje koncentracije ovih spojeva u distributivnim sistemima gradskih vodovodnih sistema. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izjavila je da su "rizici po zdravlje od ovih nusproizvoda izuzetno mali u poređenju s rizicima povezanim s neadekvatnom dezinfekcijom".<ref name=":0">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK579461/ |title=Guidelines for drinking-water quality |series=WHO Guidelines Approved by the Guidelines Review Committee |publisher=World Health Organization |year=2022 |isbn=978-92-4-004506-4 |edition=4th |volume= |page=6|pmid=35417116 }}<!-- index is at http://www.who.int/water_sanitation_health/dwq/gdwq3rev/en/ --></ref> == Dehlorinator == '''Dehlorinator''' je hemijski aditiv koji uklanja [[hlor]] ili [[monohloramin|hloramin]] iz vode. U slučajevima kada se voda iz slavine hloriše, treba je deklorisati prije upotrebe u [[akvarij]]u, jer hlor može štetiti vodenom svijetu na isti način na koji ubija [[mikroorganizmi|mikroorganizme]]. Hlor će ubiti [[ribe]]. <ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=l-qrDxOwa9IC&q=dechlorinator%20how%20it%20works&pg=PA181 |title=Freshwater Aquariums for Dummies |last1=Hargrove |first1=Maddy |last2=Hargrove |first2=Mic |publisher=Wiley Publishing, Inc. |year=2006 |isbn=9780470051030 |location=Hoboken, New Jersey |pages=181 }}</ref> i uzrokovati oštećenje biološkog filtera akvarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |title=Dechlorination - The First Tank Guide - Preparing Your Tap Water for Aquarium Use |last=Seyffarth |first=Keith |website=First Tank Guide |access-date=2017-02-15 |archive-date=16 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170216131317/http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |url-status=dead }}</ref> Hemikalije koje služe ovoj funkciji su redukcijska sredstva koja redukuju hlorne spojeve do [[hlorid]]a, koji je bezopasan za život. Neki spojevi koji se koriste u komercijalnim dehlorinatorima su [[natrij-tiosulfat]], natrij- hidroksimetansulfonat i natrij-hidroksimetan sulfinska kiselina.<ref>{{Cite conference| publisher = US EPA Office of Water| title = Wastewater Technology Fact Sheet: Dechlorination| location = Washington, D.C.| date = September 2000| url = https://www3.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| archive-url = https://web.archive.org/web/20011119133154/http://www.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| url-status = dead| archive-date = 19 November 2001}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Prečišćavanje vode|Alternativne metode za dezinfekciju vode]] * [[Voda za piće]] * [[Zakon o sigurnoj vodi za piće]] * [[Natrij-dihloroizocijanurat]], hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Natrij-hipohlorit]] * [[Sterilizacija (mikrobiologija)]] * [[Trihloroizocijanurna kiselina]] poznata i kao Simklozen, hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Filter za vodu]] * [[Fluorisanje vode]] * [[Vodovodna industrija]] * [[Zagađenje vode]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Vodovodna mreža]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Aeracija]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{sisterlinks | d = Q1075344 | c = Category:Water chlorination | n = no | b = no | v = no | voy = no | m = no | mw = no | s = no | wikt = no | species = no | q = no }} * [https://www.epa.gov/ground-water-and-drinking-water/emergency-disinfection-drinking-water Emergency Disinfection of Drinking Water] ([[United States Environmental Protection Agency|US EPA]]) * [https://web.archive.org/web/20091029202733/http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/20.html National Pollutant Inventory - Chlorine] * [https://web.archive.org/web/20100811193431/http://www.americanchemistry.com/chlorine/ American Chemistry Council's Chlorine Chemistry Division] {{Otpadna voda}} [[Kategorija:Prečišćavanje vode]] [[Kategorija:Hlor]] [[Kategorija:Škotski izumi]] [[Kategorija:Ekologija]] nf63p2vxqello9vjvjcw3z1jt8n1hle 3843163 3843158 2026-05-10T10:37:34Z Genetičar 181151 3843163 wikitext text/x-wiki [[File:Young Wong Ham checking chlorine level of local water source in La Paz, Honduras (5421482).jpg|thumb| Provjera nivoa hlora u lokalnom izvoru vode u [[La Paz]]u, [[Honduras]].]] '''Hlorinacija vode''', '''hloracija vode''' ili '''hloriranje vode''' je proces dodavanja [[hlor]]a ili hlornih spojeva, kao što je [[natrij-hipohlorit]] u [[voda|vodu]]. Ova metoda se koristi za ubijanje [[bakterija]], [[virus]]a i drugih [[mikrob]]a u vodi. Konkretno, hloracija se koristi za sprječavanje širenja [[bolesti koje se prenose vodom]] kao što su [[kolera]], [[dizenterija]] i [[tifus]].<ref>{{Cite web|last=Matthews|first=Dylan|date=2021-11-13|title=How a simple solution slashed child mortality in rural Kenyan villages|url=https://www.vox.com/22778286/child-mortality-kenya-chlorine-clean-water|access-date=2021-11-15|website=Vox|language=en}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=10 October 2018 |title=Disinfection with Chlorine {{!}} Public Water Systems {{!}} Drinking Water {{!}} Healthy Water {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/healthywater/drinking/public/chlorine-disinfection.html |access-date=2020-04-30 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> ==Historija== U radu objavljenom 1894. godine, formalno je predloženo dodavanje hlora u vodu, kako bi se ona učinila "bez klica". Dva druga autoriteta su podržala ovaj prijedlog i objavila ga u mnogim drugim radovima u 1895.<ref>{{cite book |author1=F.E. Turneaure |author2=and H.L. Russell |year=1901 |title=Public Water-Supplies: Requirements, Resources, and the Construction of Works |edition=1st |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |page=493}}</ref> Rani pokušaji implementacije hlorisanja vode u postrojenju za prečišćavanje vode napravljeni su 1893. godine u [[Hamburg]]u u Njemačkoj. U 1897., grad Maidstone u Engleskoj bio je prvi koji je tretirao cijelu svoju vodovodnu mrežu [[hlor]]om.<ref>{{cite journal |title=Typhoid Epidemic at Maidstone |date=October 1897 |journal=Journal of the Sanitary Institute |volume=18 |pages=388}}</ref><ref>{{cite book |last1=Race |first1=Joseph |title=F.I.C. |date=Nov 20, 1918 |publisher=JOHN WILEY & SONS, Inc. |location=Brooklyn, New York |page=6 |url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Chlorination_of_water_%28IA_chlorinationofwa00race%29.pdf}}</ref> Trajno hlorisanje vode započelo je 1905. godine, kada su neispravan [[spori pješčani filter]] i kontaminirana opskrba vodom uzrokovali ozbiljnu epidemiju [[tifus]]a u Lincolnu, [[Engleska]].<ref>{{cite web |url=https://www.icis.com/explore/resources/news/2008/08/25/9150211/chlorine-cleans-water-for-millions-but-comes-under-attack-after-health-scares/ |title=A miracle for public health? |access-date=2012-12-17}}</ref> Alexander Cruickshank Houston je koristio hlorisanje vode kako bi zaustavio epidemiju. Njegova instalacija je u vodu koja se tretira ubrizgavala koncentrovani rastvor takozvanog "hlorisanog kreča" (mješavina [[kalcij-hipohlorit]]a, [[kalcij-hidroksid]]a i [[kalcij-hlorid]]a). Ovo nije bio samo moderni kalcij-hlorid, već je sadržavao hlor rastvoren u krečnoj vodi (razrijeđeni [[kalcij-hidroksid]]) da bi se formirao kalcij-hipohlorit (hlorisani kreč). Hlorisanje vode pomoglo je u zaustavljanju epidemije, i kao mjera predostrožnosti, hlorisanje je nastavljeno do 1911. godine, kada je pušten u rad novi [[vodovod]].<ref>Reece, R.J. (1907). ]"Report on the Epidemic of Enteric Fever in the City of Lincoln, 1904-5." In Thirty-Fifth Annual Report of the Local Government Board, 1905-6: Supplement Containing the Report of the Medical Officer for 1905-6. London: Local Government Board.</ref> [[Slika:Manual Control Chlorinator.jpg|300px|thumb| Ručno kontrolirani hlorinator za ukapljivanje hlora za prečišćavanje vode, početak 20. vijeka. Iz djela ''Hlorinacija vode'' Josepha Racea, 1918.]] Prva kontinuirana upotreba hlora u Sjedinjenim Američkim Državama za dezinfekciju dogodila se 1908. godine u rezervoaru Boonton (na rijeci Rockaway), koji je služio za snabdijevanje vode za Jersey City, [[New Jersey]].<ref>Leal, John L. (1909). "The Sterilization Plant of the Jersey City Water Supply Company at Boonton, N.J." ''Proceedings'' American Water Works Association. pp. 100-9.</ref> Hlorinacija je postignuta kontroliranim dodavanjem razrijeđenih rastvora hlorida kreča ([[kalcij-hipohlorit]]) u dozama od 0,2 do 0,35 ppm. Proces tretmana osmislio je [[John L. Leal]], a postrojenje za hlorinaciju projektovao je [[George W. Fuller|George Warren Fuller]].<ref>Fuller, George W. (1909). "Description of the Process and Plant of the Jersey City Water Supply Company for the Sterilization of the Water of the Boonton Reservoir." ''Proceedings'' AWWA. pp. 110–34.</ref> Over the next few years, chlorine disinfection using chloride of lime (calcium hypochlorite) was rapidly implemented in drinking water systems around the world.<ref>Hazen, Allen. (1916). ''Clean Water and How to Get It.'' New York: Wiley. p. 102.</ref> Tehniku prečišćavanja vode za piće upotrebom komprimovanog tečnog gasovitog hlora razvio je britanski oficir u [[Indijska medicinska služba|Indijskoj medicinskoj službi]], Vincent B. Nesfield, 1903. godine. Prema njegovom vlastitom iskazu, "Palo mi je na pamet da bi plinoviti hlor mogao biti zadovoljavajući... ako bi se mogla pronaći odgovarajuća sredstva za njegovu upotrebu.... Sljedeće važno pitanje bilo je kako učiniti plin prenosivim. To se može postići na dva načina: ukapljivanjem i skladištenjem u željeznim posudama obloženim olovom, koje imaju mlaznicu s vrlo finim kapilarnim kanalom i opremljene su slavinom ili navojnim čepom. Slavina se otvori, a cilindar se stavi u potrebnu količinu vode. Hlor izlazi u mjehurićima i za deset do petnaest minuta voda je apsolutno sigurna. Ova metoda bi bila korisna u velikim razmjerima, kao što je to slučaj sa kolicima za servisnu vodu."<ref>{{cite journal |author=V. B. Nesfield |title=A Chemical Method of Sterilizing Water Without Affecting Potability |url=http://www.publichealthjrnl.com/article/S0033-3506%2802%2980142-1/abstract |journal=Public Health |year=1902 |volume=15 |pages=601–3 |doi=10.1016/s0033-3506(02)80142-1|url-access=subscription }}</ref> Major [[Carl Rogers Darnall]], profesor hemije na [[Vojno-medicinski fakultet|Vojno-medicinskom fakultetu]], izveo je prvu praktičnu demonstraciju ovoga u 1910.<ref>{{cite journal |pmc=2218881 |journal=[[Am J Public Health]] |volume=1 |issue=11 |pages=783–97 |author=Darnall CR |title=The purification of water by anhydrous chlorine |date=November 1911 |pmid=19599675 |doi=10.2105/ajph.1.11.783}}</ref> Tokom mnogo decenija, Lysterova metoda je ostala standard za američke kopnene snage na terenu i u kampovima, implementirana u obliku poznate Lyster Bag (također se piše Lister Bag). Platnena "vreća, voda, sterilizirajuća" bila je uobičajena komponenta poljskih kuhinja, izdavana jedna na 100 osoba, standardnog kapaciteta 36 galona koja je visila sa često improviziranog tronošca na terenu. U upotrebi od [[Prvi svjetski rat| Prvog svjetskog rata]] do [[Vijetnam]]skog rata, zamijenjen je sistemima reverzne [[osmoza|osmoze]] koji proizvode pitku vodu pročišćavanjem lokalne vode pod pritiskom kroz mikroskopske filtere: Jedinica za prečišćavanje vode reverznom osmozom (1980) i Taktički sistem za prečišćavanje vode (2007) za proizvodnju velikih razmjera, te jedinica za prečišćavanje lake vode za potrebe manjih razmjera koja uključuje tehnologiju ultrafiltracije za proizvodnju pitke vode iz bilo kojeg izvora i koristi automatizirane cikluse ispiranja svakih 15 minuta kako bi se pojednostavile operacije čišćenja. Hlorni plin prvi put je kontinuirano korišten za dezinfekciju vode u postrojenju za filtriranje Belmont, [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], korištenjem mašine koju je izumio Charles Frederick Wallace, koji ju je nazvao Hlorinator. Proizvodila ga je kompanija Wallace & Tiernan počevši od 1913. godine.<ref>{{cite web| url=http://library.rit.edu/findingaids/Inventories/WallaceAndTiernanCompanyRecords.pdf | access-date=2023-11-07 | title=Wallace & Tiernan Corporation Incorporated Corporate Materials}}</ref> Do 1941. godine, [[dezinfekcija]] vode za piće u [[SAD]]-u hlornim plinom je uveliko zamijenila upotrebu kreč-hlorida. <ref>{{cite book |last=Hodges |first=L. |title=Environmental Pollution |publisher=Rinehart and Winston |year=1977 |edition=2nd |location=New York |page=189}}</ref><ref>Baker, Moses N. (1981). ''The Quest for Pure Water: the History of Water Purification from the Earliest Records to the Twentieth Century.'' 2nd Edition. Vol. 1. Denver: American Water Works Association. p. 341-342.</ref> ==Biohemija== Kao [[halogen]], [[hlor]] je veoma efikasno dezinfekciono sredstvo i dodaje se u javne vodovodne sisteme kako bi se ubili patogeni koji uzrokuju bolesti, kao što su [[bakterije]], [[virusi]] i [[protozoe]], koji obično rastu u rezervoarima za vodu, na zidovima vodovodnih cijevi i u rezervoarima za skladištenje.<ref name=Calderon>{{cite journal |author=Calderon, R. L. |year=2000 |title=The Epidemiology of Chemical Contaminants of Drinking Water |journal=Food and Chemical Toxicology |volume=38 |pages=S13–S20 |doi=10.1016/S0278-6915(99)00133-7 |pmid=10717366 |issue=1 Suppl |url=https://zenodo.org/record/1259983}}</ref> Mikroskopski uzročnici mnogih bolesti poput [[kolera|kolere]], [[tifus]]a i [[dizenterija|dizenterije]] ubijali su bezbroj ljudi godišnje prije nego što su metode dezinfekcije rutinski korištene.<ref name=Calderon/> Daleko većina hlora se [[proizvodi hlora|proizvodi]] iz [[kuhinjska so| kuhinjske soli]] (NaCl) elektrolizom u [[hlor-alkal]]nom procesu. Dobiveni plin pri atmosferskom pritisku se ukapljuje pod visokim pritiskom. Ukapljeni plin se transportuje i koristi kao takav. Kao snažno [[oksidacijsko sredstvo]], hlor ubija oksidacijom organskih molekula.<ref name=Calderon/> Hlor i produkt hidrolize [[hipohlorna kiselina]] nisu nabijeni i stoga lahko prodiru u negativno nabijenu površinu [[patogen]]a. Sposoban je da razgradi lipide koji čine [[ćelijski zid]] i reaguje sa unutarćelijskim [[enzimi]]ma i [[proteini]]ma, čineći ih nefunkcionalnim. [[Mikroorganizmi]] tada ili umiru ili se više ne mogu razmnožavati.<ref>{{cite book |author=Kleijnen, R.G. |date=16 December 2011 |title=The Chlorine Dilemma |publisher=Eindhoven University of Technology |url=http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |access-date=18 January 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140222152238/http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |archive-date= 2014-02-22 |url-status= dead}}{{page needed|date=January 2014}}</ref> ===Principi=== Kada se hlor rastvori u vodi, on se pretvara u ravnotežnu smjesu hlora, [[hipohlorna kiselina| hipohlorne]] (HOCl) i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnw kiselinw]] (HCl): :Cl₂ + H₂O {{eqm}} HOCl + HCl U kiselom rastvoru, glavne vrste su {{chem|Cl|2}} i HOCl, dok je u alkalnom rastvoru efektivno prisutan samo ClO⁻ ([[hipohlorit]]ni ion). Također su pronađene vrlo male koncentracije [[Hlorit|ClO₂⁻]], [[Hlorat|ClO₃⁻]], [[Perhlorat|ClO₄⁻]].<ref>{{cite journal |author1=Shunji Nakagawara|author2=Takeshi Goto|author3=Masayuki Nara | author4=Youichi Ozaqa| author5=Kunimoto Hotta| author6= Yoji Arata |title=Spectroscopic Characterization and the pH Dependence of Bactericidal Activity of the Aqueous Chlorine Solution |journal=Analytical Sciences |volume=14 |pages=691–698 |year=1998 |doi=10.2116/analsci.14.691 |issue=4|doi-access= free}}</ref> ===Šok hlorisanje=== [[Šok hlorisanje]] je proces koji se koristi u mnogim bazenima, [[bunar]]ima, [[izvor]]ima i drugim izvorima vode kako bi se smanjili ostaci [[bakterija]] i [[alge|algi]] u vodi. Šok hlorisanje se izvodi miješanjem velike količine hipohlorita u vodu. Hipohlorit može biti u obliku praha ili tečnosti kao što je hlorni izbjeljivač (rastvor natrij-hipohlorita ili kalcij-hipohlorita u vodi). Voda koja se šok-hloriše ne smije se plivati ili piti dok se broj natrij-hipohlorita u vodi ne smanji na tri [[dijela na milion]] (ppm) ili dok se broj kalcij-hipohlorita ne smanji na 0,2 do 0,35 ppm. Kao alternativa šok-hlorisanju, neki bazeni se hlorišu upotrebom filtera koji generiše hlor i koji [[elektroliza|elektrolizira]] uobičajenu [[soli|so]]. Bazeni hlorisani ovom metodom uglavnom imaju niže nivoe hlora od direktno hlorisanih bazena. Takvi bazeni se nazivaju bazeni sa slanom vodom. ==Nedostaci== Dezinfekcija hlorisanjem može biti problematična u nekim okolnostima. Hlor može reagovati sa prirodnim [[organski spoj|organskim spojevima]] koji se nalaze u vodi i proizvoditi jedinjenja poznata kao [[nusproizvodi dezinfekcije]] (DBP). Najčešći DBP-i su [[trihalometan]]o (THM) i [[halosirćetna kiselina]] (HAA). Trihalometani su primarni nusproizvodi dezinfekcije koji nastaju hloriranjem. U visokim dozama, bromoform uglavnom usporava redovnu moždanu aktivnost, što se manifestuje simptomima poput pospanosti ili sedacije. Hronična izloženost i bromoformu i dibromohlorometanu u visokim dozama može uzrokovati [[rak jetre]] i [[bubreg]]a, kao i bolesti srca, [[nesvijest]] ili smrt.<ref>{{citation |publisher=ATSDR |year=2011 |title=Public Health Statement: Bromoform & Dibromochloromethane}}{{full citation needed|date=July 2013}}</ref> Zbog potencijalne [[kancerogen]]osti ovih spojeva, propisi o vodi za piće širom razvijenog svijeta zahtijevaju redovno praćenje koncentracije ovih spojeva u distributivnim sistemima gradskih vodovodnih sistema. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izjavila je da su "rizici po zdravlje od ovih nusproizvoda izuzetno mali u poređenju s rizicima povezanim s neadekvatnom dezinfekcijom".<ref name=":0">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK579461/ |title=Guidelines for drinking-water quality |series=WHO Guidelines Approved by the Guidelines Review Committee |publisher=World Health Organization |year=2022 |isbn=978-92-4-004506-4 |edition=4th |volume= |page=6|pmid=35417116 }}<!-- index is at http://www.who.int/water_sanitation_health/dwq/gdwq3rev/en/ --></ref> == Dehlorinator == '''Dehlorinator''' je hemijski aditiv koji uklanja [[hlor]] ili [[monohloramin|hloramin]] iz vode. U slučajevima kada se voda iz slavine hloriše, treba je deklorisati prije upotrebe u [[akvarij]]u, jer hlor može štetiti vodenom svijetu na isti način na koji ubija [[mikroorganizmi|mikroorganizme]]. Hlor će ubiti [[ribe]]. <ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=l-qrDxOwa9IC&q=dechlorinator%20how%20it%20works&pg=PA181 |title=Freshwater Aquariums for Dummies |last1=Hargrove |first1=Maddy |last2=Hargrove |first2=Mic |publisher=Wiley Publishing, Inc. |year=2006 |isbn=9780470051030 |location=Hoboken, New Jersey |pages=181 }}</ref> i uzrokovati oštećenje biološkog filtera akvarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |title=Dechlorination - The First Tank Guide - Preparing Your Tap Water for Aquarium Use |last=Seyffarth |first=Keith |website=First Tank Guide |access-date=2017-02-15 |archive-date=16 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170216131317/http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |url-status=dead }}</ref> Hemikalije koje služe ovoj funkciji su redukcijska sredstva koja redukuju hlorne spojeve do [[hlorid]]a, koji je bezopasan za život. Neki spojevi koji se koriste u komercijalnim dehlorinatorima su [[natrij-tiosulfat]], natrij- hidroksimetansulfonat i natrij-hidroksimetan sulfinska kiselina.<ref>{{Cite conference| publisher = US EPA Office of Water| title = Wastewater Technology Fact Sheet: Dechlorination| location = Washington, D.C.| date = September 2000| url = https://www3.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| archive-url = https://web.archive.org/web/20011119133154/http://www.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| url-status = dead| archive-date = 19 November 2001}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Prečišćavanje vode|Alternativne metode za dezinfekciju vode]] * [[Voda za piće]] * [[Zakon o sigurnoj vodi za piće]] * [[Natrij-dihloroizocijanurat]], hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Natrij-hipohlorit]] * [[Sterilizacija (mikrobiologija)]] * [[Trihloroizocijanurna kiselina]] poznata i kao Simklozen, hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Filter za vodu]] * [[Fluorisanje vode]] * [[Vodovodna industrija]] * [[Zagađenje vode]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Vodovodna mreža]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Aeracija]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{sisterlinks | d = Q1075344 | c = Category:Water chlorination | n = no | b = no | v = no | voy = no | m = no | mw = no | s = no | wikt = no | species = no | q = no }} * [https://www.epa.gov/ground-water-and-drinking-water/emergency-disinfection-drinking-water Emergency Disinfection of Drinking Water] ([[United States Environmental Protection Agency|US EPA]]) * [https://web.archive.org/web/20091029202733/http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/20.html National Pollutant Inventory - Chlorine] * [https://web.archive.org/web/20100811193431/http://www.americanchemistry.com/chlorine/ American Chemistry Council's Chlorine Chemistry Division] {{Otpadna voda}} [[Kategorija:Prečišćavanje vode]] [[Kategorija:Hlor]] [[Kategorija:Škotski izumi]] [[Kategorija:Ekologija]] gxj273cctu2ftk8qhzqqiljgu19urlw 3843168 3843163 2026-05-10T10:43:33Z Genetičar 181151 /* Historija */ 3843168 wikitext text/x-wiki [[File:Young Wong Ham checking chlorine level of local water source in La Paz, Honduras (5421482).jpg|thumb| Provjera nivoa hlora u lokalnom izvoru vode u [[La Paz]]u, [[Honduras]].]] '''Hlorinacija vode''', '''hloracija vode''' ili '''hloriranje vode''' je proces dodavanja [[hlor]]a ili hlornih spojeva, kao što je [[natrij-hipohlorit]] u [[voda|vodu]]. Ova metoda se koristi za ubijanje [[bakterija]], [[virus]]a i drugih [[mikrob]]a u vodi. Konkretno, hloracija se koristi za sprječavanje širenja [[bolesti koje se prenose vodom]] kao što su [[kolera]], [[dizenterija]] i [[tifus]].<ref>{{Cite web|last=Matthews|first=Dylan|date=2021-11-13|title=How a simple solution slashed child mortality in rural Kenyan villages|url=https://www.vox.com/22778286/child-mortality-kenya-chlorine-clean-water|access-date=2021-11-15|website=Vox|language=en}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=10 October 2018 |title=Disinfection with Chlorine {{!}} Public Water Systems {{!}} Drinking Water {{!}} Healthy Water {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/healthywater/drinking/public/chlorine-disinfection.html |access-date=2020-04-30 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> ==Historija== U radu objavljenom 1894. godine, formalno je predloženo dodavanje hlora u vodu, kako bi se ona učinila "bez klica". Dva druga autoriteta su podržala ovaj prijedlog i objavila ga u mnogim drugim radovima u 1895.<ref>{{cite book |author1=F.E. Turneaure |author2=and H.L. Russell |year=1901 |title=Public Water-Supplies: Requirements, Resources, and the Construction of Works |edition=1st |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |page=493}}</ref> Rani pokušaji implementacije hlorisanja vode u postrojenju za prečišćavanje vode napravljeni su 1893. godine u [[Hamburg]]u u Njemačkoj. U 1897., grad Maidstone u Engleskoj bio je prvi koji je tretirao cijelu svoju vodovodnu mrežu [[hlor]]om.<ref>{{cite journal |title=Typhoid Epidemic at Maidstone |date=October 1897 |journal=Journal of the Sanitary Institute |volume=18 |pages=388}}</ref><ref>{{cite book |last1=Race |first1=Joseph |title=F.I.C. |date=Nov 20, 1918 |publisher=JOHN WILEY & SONS, Inc. |location=Brooklyn, New York |page=6 |url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Chlorination_of_water_%28IA_chlorinationofwa00race%29.pdf}}</ref> Trajno hlorisanje vode započelo je 1905. godine, kada su neispravan [[spori pješčani filter]] i kontaminirana opskrba vodom uzrokovali ozbiljnu epidemiju [[tifus]]a u Lincolnu, [[Engleska]].<ref>{{cite web |url=https://www.icis.com/explore/resources/news/2008/08/25/9150211/chlorine-cleans-water-for-millions-but-comes-under-attack-after-health-scares/ |title=A miracle for public health? |access-date=2012-12-17}}</ref> Alexander Cruickshank Houston je koristio hlorisanje vode kako bi zaustavio epidemiju. Njegova instalacija je u vodu koja se tretira ubrizgavala koncentrovani rastvor takozvanog "hlorisanog kreča" (mješavina [[kalcij-hipohlorit]]a, [[kalcij-hidroksid]]a i [[kalcij-hlorid]]a). Ovo nije bio samo moderni kalcij-hlorid, već je sadržavao hlor rastvoren u krečnoj vodi (razrijeđeni [[kalcij-hidroksid]]) da bi se formirao kalcij-hipohlorit (hlorisani kreč). Hlorisanje vode pomoglo je u zaustavljanju epidemije, i kao mjera predostrožnosti, hlorisanje je nastavljeno do 1911. godine, kada je pušten u rad novi [[vodovod]].<ref>Reece, R.J. (1907). ]"Report on the Epidemic of Enteric Fever in the City of Lincoln, 1904-5." In Thirty-Fifth Annual Report of the Local Government Board, 1905-6: Supplement Containing the Report of the Medical Officer for 1905-6. London: Local Government Board.</ref> [[Slika:Manual Control Chlorinator.jpg|300px|thumb| Ručno kontrolirani hlorinator za ukapljivanje hlora za prečišćavanje vode, početak 20. vijeka. Iz djela ''Hlorinacija vode'' Josepha Racea, 1918.]] Prva kontinuirana upotreba hlora u Sjedinjenim Američkim Državama za dezinfekciju dogodila se 1908. godine u rezervoaru Boonton (na rijeci Rockaway), koji je služio za snabdijevanje vode za Jersey City, [[New Jersey]].<ref>Leal, John L. (1909). "The Sterilization Plant of the Jersey City Water Supply Company at Boonton, N.J." ''Proceedings'' American Water Works Association. pp. 100-9.</ref> Hlorinacija je postignuta kontroliranim dodavanjem razrijeđenih rastvora hlorida kreča ([[kalcij-hipohlorit]]) u dozama od 0,2 do 0,35 ppm. Proces tretmana osmislio je [[John L. Leal]], a postrojenje za hlorinaciju projektovao je [[George W. Fuller|George Warren Fuller]].<ref>Fuller, George W. (1909). "Description of the Process and Plant of the Jersey City Water Supply Company for the Sterilization of the Water of the Boonton Reservoir." ''Proceedings'' AWWA. pp. 110–34.</ref>Tokom narednih nekoliko godina, dezinfekcija hlorom pomoću kreč-hlorida (kalcij-hipohlorita) brzo je uvedena u sisteme za pitku vodu širom svijeta.<ref>Hazen, Allen. (1916). ''Clean Water and How to Get It.'' New York: Wiley. p. 102.</ref> Tehniku prečišćavanja vode za piće upotrebom komprimovanog tečnog gasovitog hlora razvio je britanski oficir u [[Indijska medicinska služba|Indijskoj medicinskoj službi]], Vincent B. Nesfield, 1903. godine. Prema njegovom vlastitom iskazu, "Palo mi je na pamet da bi plinoviti hlor mogao biti zadovoljavajući... ako bi se mogla pronaći odgovarajuća sredstva za njegovu upotrebu.... Sljedeće važno pitanje bilo je kako učiniti plin prenosivim. To se može postići na dva načina: ukapljivanjem i skladištenjem u željeznim posudama obloženim olovom, koje imaju mlaznicu s vrlo finim kapilarnim kanalom i opremljene su slavinom ili navojnim čepom. Slavina se otvori, a cilindar se stavi u potrebnu količinu vode. Hlor izlazi u mjehurićima i za deset do petnaest minuta voda je apsolutno sigurna. Ova metoda bi bila korisna u velikim razmjerima, kao što je to slučaj sa kolicima za servisnu vodu."<ref>{{cite journal |author=V. B. Nesfield |title=A Chemical Method of Sterilizing Water Without Affecting Potability |url=http://www.publichealthjrnl.com/article/S0033-3506%2802%2980142-1/abstract |journal=Public Health |year=1902 |volume=15 |pages=601–3 |doi=10.1016/s0033-3506(02)80142-1|url-access=subscription }}</ref> Major [[Carl Rogers Darnall]], profesor hemije na [[Vojno-medicinski fakultet|Vojno-medicinskom fakultetu]], izveo je prvu praktičnu demonstraciju ovoga u 1910.<ref>{{cite journal |pmc=2218881 |journal=Am J Public Health |volume=1 |issue=11 |pages=783–97 |author=Darnall CR |title=The purification of water by anhydrous chlorine |date=November 1911 |pmid=19599675 |doi=10.2105/ajph.1.11.783}}</ref> Tokom mnogo decenija, Lysterova metoda je ostala standard za američke kopnene snage na terenu i u kampovima, implementirana u obliku poznate Lyster Bag (također se piše Lister Bag). Platnena "vreća, voda, sterilizirajuća" bila je uobičajena komponenta poljskih kuhinja, izdavana jedna na 100 osoba, standardnog kapaciteta 36 galona koja je visila sa često improviziranog tronošca na terenu. U upotrebi od [[Prvi svjetski rat| Prvog svjetskog rata]] do [[Vijetnam]]skog rata, zamijenjen je sistemima reverzne [[osmoza|osmoze]] koji proizvode pitku vodu pročišćavanjem lokalne vode pod pritiskom kroz mikroskopske filtere: Jedinica za prečišćavanje vode reverznom osmozom (1980) i Taktički sistem za prečišćavanje vode (2007) za proizvodnju velikih razmjera, te jedinica za prečišćavanje lake vode za potrebe manjih razmjera koja uključuje tehnologiju ultrafiltracije za proizvodnju pitke vode iz bilo kojeg izvora i koristi automatizirane cikluse ispiranja svakih 15 minuta kako bi se pojednostavile operacije čišćenja. Hlorni plin prvi put je kontinuirano korišten za dezinfekciju vode u postrojenju za filtriranje Belmont, [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], korištenjem mašine koju je izumio Charles Frederick Wallace, koji ju je nazvao Hlorinator. Proizvodila ga je kompanija Wallace & Tiernan počevši od 1913. godine.<ref>{{cite web| url=http://library.rit.edu/findingaids/Inventories/WallaceAndTiernanCompanyRecords.pdf | access-date=2023-11-07 | title=Wallace & Tiernan Corporation Incorporated Corporate Materials}}</ref> Do 1941. godine, [[dezinfekcija]] vode za piće u [[SAD]]-u hlornim plinom je uveliko zamijenila upotrebu kreč-hlorida. <ref>{{cite book |last=Hodges |first=L. |title=Environmental Pollution |publisher=Rinehart and Winston |year=1977 |edition=2nd |location=New York |page=189}}</ref><ref>Baker, Moses N. (1981). ''The Quest for Pure Water: the History of Water Purification from the Earliest Records to the Twentieth Century.'' 2nd Edition. Vol. 1. Denver: American Water Works Association. p. 341-342.</ref> ==Biohemija== Kao [[halogen]], [[hlor]] je veoma efikasno dezinfekciono sredstvo i dodaje se u javne vodovodne sisteme kako bi se ubili patogeni koji uzrokuju bolesti, kao što su [[bakterije]], [[virusi]] i [[protozoe]], koji obično rastu u rezervoarima za vodu, na zidovima vodovodnih cijevi i u rezervoarima za skladištenje.<ref name=Calderon>{{cite journal |author=Calderon, R. L. |year=2000 |title=The Epidemiology of Chemical Contaminants of Drinking Water |journal=Food and Chemical Toxicology |volume=38 |pages=S13–S20 |doi=10.1016/S0278-6915(99)00133-7 |pmid=10717366 |issue=1 Suppl |url=https://zenodo.org/record/1259983}}</ref> Mikroskopski uzročnici mnogih bolesti poput [[kolera|kolere]], [[tifus]]a i [[dizenterija|dizenterije]] ubijali su bezbroj ljudi godišnje prije nego što su metode dezinfekcije rutinski korištene.<ref name=Calderon/> Daleko većina hlora se [[proizvodi hlora|proizvodi]] iz [[kuhinjska so| kuhinjske soli]] (NaCl) elektrolizom u [[hlor-alkal]]nom procesu. Dobiveni plin pri atmosferskom pritisku se ukapljuje pod visokim pritiskom. Ukapljeni plin se transportuje i koristi kao takav. Kao snažno [[oksidacijsko sredstvo]], hlor ubija oksidacijom organskih molekula.<ref name=Calderon/> Hlor i produkt hidrolize [[hipohlorna kiselina]] nisu nabijeni i stoga lahko prodiru u negativno nabijenu površinu [[patogen]]a. Sposoban je da razgradi lipide koji čine [[ćelijski zid]] i reaguje sa unutarćelijskim [[enzimi]]ma i [[proteini]]ma, čineći ih nefunkcionalnim. [[Mikroorganizmi]] tada ili umiru ili se više ne mogu razmnožavati.<ref>{{cite book |author=Kleijnen, R.G. |date=16 December 2011 |title=The Chlorine Dilemma |publisher=Eindhoven University of Technology |url=http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |access-date=18 January 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140222152238/http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |archive-date= 2014-02-22 |url-status= dead}}{{page needed|date=January 2014}}</ref> ===Principi=== Kada se hlor rastvori u vodi, on se pretvara u ravnotežnu smjesu hlora, [[hipohlorna kiselina| hipohlorne]] (HOCl) i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnw kiselinw]] (HCl): :Cl₂ + H₂O {{eqm}} HOCl + HCl U kiselom rastvoru, glavne vrste su {{chem|Cl|2}} i HOCl, dok je u alkalnom rastvoru efektivno prisutan samo ClO⁻ ([[hipohlorit]]ni ion). Također su pronađene vrlo male koncentracije [[Hlorit|ClO₂⁻]], [[Hlorat|ClO₃⁻]], [[Perhlorat|ClO₄⁻]].<ref>{{cite journal |author1=Shunji Nakagawara|author2=Takeshi Goto|author3=Masayuki Nara | author4=Youichi Ozaqa| author5=Kunimoto Hotta| author6= Yoji Arata |title=Spectroscopic Characterization and the pH Dependence of Bactericidal Activity of the Aqueous Chlorine Solution |journal=Analytical Sciences |volume=14 |pages=691–698 |year=1998 |doi=10.2116/analsci.14.691 |issue=4|doi-access= free}}</ref> ===Šok hlorisanje=== [[Šok hlorisanje]] je proces koji se koristi u mnogim bazenima, [[bunar]]ima, [[izvor]]ima i drugim izvorima vode kako bi se smanjili ostaci [[bakterija]] i [[alge|algi]] u vodi. Šok hlorisanje se izvodi miješanjem velike količine hipohlorita u vodu. Hipohlorit može biti u obliku praha ili tečnosti kao što je hlorni izbjeljivač (rastvor natrij-hipohlorita ili kalcij-hipohlorita u vodi). Voda koja se šok-hloriše ne smije se plivati ili piti dok se broj natrij-hipohlorita u vodi ne smanji na tri [[dijela na milion]] (ppm) ili dok se broj kalcij-hipohlorita ne smanji na 0,2 do 0,35 ppm. Kao alternativa šok-hlorisanju, neki bazeni se hlorišu upotrebom filtera koji generiše hlor i koji [[elektroliza|elektrolizira]] uobičajenu [[soli|so]]. Bazeni hlorisani ovom metodom uglavnom imaju niže nivoe hlora od direktno hlorisanih bazena. Takvi bazeni se nazivaju bazeni sa slanom vodom. ==Nedostaci== Dezinfekcija hlorisanjem može biti problematična u nekim okolnostima. Hlor može reagovati sa prirodnim [[organski spoj|organskim spojevima]] koji se nalaze u vodi i proizvoditi jedinjenja poznata kao [[nusproizvodi dezinfekcije]] (DBP). Najčešći DBP-i su [[trihalometan]]o (THM) i [[halosirćetna kiselina]] (HAA). Trihalometani su primarni nusproizvodi dezinfekcije koji nastaju hloriranjem. U visokim dozama, bromoform uglavnom usporava redovnu moždanu aktivnost, što se manifestuje simptomima poput pospanosti ili sedacije. Hronična izloženost i bromoformu i dibromohlorometanu u visokim dozama može uzrokovati [[rak jetre]] i [[bubreg]]a, kao i bolesti srca, [[nesvijest]] ili smrt.<ref>{{citation |publisher=ATSDR |year=2011 |title=Public Health Statement: Bromoform & Dibromochloromethane}}{{full citation needed|date=July 2013}}</ref> Zbog potencijalne [[kancerogen]]osti ovih spojeva, propisi o vodi za piće širom razvijenog svijeta zahtijevaju redovno praćenje koncentracije ovih spojeva u distributivnim sistemima gradskih vodovodnih sistema. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izjavila je da su "rizici po zdravlje od ovih nusproizvoda izuzetno mali u poređenju s rizicima povezanim s neadekvatnom dezinfekcijom".<ref name=":0">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK579461/ |title=Guidelines for drinking-water quality |series=WHO Guidelines Approved by the Guidelines Review Committee |publisher=World Health Organization |year=2022 |isbn=978-92-4-004506-4 |edition=4th |volume= |page=6|pmid=35417116 }}<!-- index is at http://www.who.int/water_sanitation_health/dwq/gdwq3rev/en/ --></ref> == Dehlorinator == '''Dehlorinator''' je hemijski aditiv koji uklanja [[hlor]] ili [[monohloramin|hloramin]] iz vode. U slučajevima kada se voda iz slavine hloriše, treba je deklorisati prije upotrebe u [[akvarij]]u, jer hlor može štetiti vodenom svijetu na isti način na koji ubija [[mikroorganizmi|mikroorganizme]]. Hlor će ubiti [[ribe]]. <ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=l-qrDxOwa9IC&q=dechlorinator%20how%20it%20works&pg=PA181 |title=Freshwater Aquariums for Dummies |last1=Hargrove |first1=Maddy |last2=Hargrove |first2=Mic |publisher=Wiley Publishing, Inc. |year=2006 |isbn=9780470051030 |location=Hoboken, New Jersey |pages=181 }}</ref> i uzrokovati oštećenje biološkog filtera akvarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |title=Dechlorination - The First Tank Guide - Preparing Your Tap Water for Aquarium Use |last=Seyffarth |first=Keith |website=First Tank Guide |access-date=2017-02-15 |archive-date=16 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170216131317/http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |url-status=dead }}</ref> Hemikalije koje služe ovoj funkciji su redukcijska sredstva koja redukuju hlorne spojeve do [[hlorid]]a, koji je bezopasan za život. Neki spojevi koji se koriste u komercijalnim dehlorinatorima su [[natrij-tiosulfat]], natrij- hidroksimetansulfonat i natrij-hidroksimetan sulfinska kiselina.<ref>{{Cite conference| publisher = US EPA Office of Water| title = Wastewater Technology Fact Sheet: Dechlorination| location = Washington, D.C.| date = September 2000| url = https://www3.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| archive-url = https://web.archive.org/web/20011119133154/http://www.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| url-status = dead| archive-date = 19 November 2001}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Prečišćavanje vode|Alternativne metode za dezinfekciju vode]] * [[Voda za piće]] * [[Zakon o sigurnoj vodi za piće]] * [[Natrij-dihloroizocijanurat]], hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Natrij-hipohlorit]] * [[Sterilizacija (mikrobiologija)]] * [[Trihloroizocijanurna kiselina]] poznata i kao Simklozen, hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Filter za vodu]] * [[Fluorisanje vode]] * [[Vodovodna industrija]] * [[Zagađenje vode]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Vodovodna mreža]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Aeracija]] {{div col end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{sisterlinks | d = Q1075344 | c = Category:Water chlorination | n = no | b = no | v = no | voy = no | m = no | mw = no | s = no | wikt = no | species = no | q = no }} * [https://www.epa.gov/ground-water-and-drinking-water/emergency-disinfection-drinking-water Emergency Disinfection of Drinking Water] ([[United States Environmental Protection Agency|US EPA]]) * [https://web.archive.org/web/20091029202733/http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/20.html National Pollutant Inventory - Chlorine] * [https://web.archive.org/web/20100811193431/http://www.americanchemistry.com/chlorine/ American Chemistry Council's Chlorine Chemistry Division] {{Otpadna voda}} [[Kategorija:Prečišćavanje vode]] [[Kategorija:Hlor]] [[Kategorija:Škotski izumi]] [[Kategorija:Ekologija]] p85ckwepetg3iwztay745qd3mwlhhwc 14 534207 3843159 2026-05-10T10:35:34Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Roditeljska kategorija}} {{commonscat|Canyons by country}} [[Kategorija:Kanjoni|*Države]] [[Kategorija:Oblici reljefa po državama|Kanjoni]] 3843159 wikitext text/x-wiki {{Roditeljska kategorija}} {{commonscat|Canyons by country}} [[Kategorija:Kanjoni|*Države]] [[Kategorija:Oblici reljefa po državama|Kanjoni]] ol8eva9u7693o0sh6vk1ckkrnrxe775 0 534208 3843160 2026-05-10T10:36:31Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Hlorinacija vode]] 3843160 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Hlorinacija vode]] 5zp2eqrbuhlmxug0pzelr56u4bc5op2 0 534209 3843161 2026-05-10T10:36:52Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Hlorinacija vode]] 3843161 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Hlorinacija vode]] 5zp2eqrbuhlmxug0pzelr56u4bc5op2 14 534210 3843165 2026-05-10T10:41:35Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine|Zaštita prirode]] [[Kategorija:Zaštita prirode po državama|Bosna i Hercegovina]] 3843165 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine|Zaštita prirode]] [[Kategorija:Zaštita prirode po državama|Bosna i Hercegovina]] drkt9gcmxq5hoiqdr33v5bs6750dlf1 14 534211 3843167 2026-05-10T10:43:16Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Conservation by country}} [[Kategorija:Zaštita prirode|*Države]] [[Kategorija:Okoliš po državama|Zaštita prirode]] 3843167 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Conservation by country}} [[Kategorija:Zaštita prirode|*Države]] [[Kategorija:Okoliš po državama|Zaštita prirode]] 6yxwdkagabr2hgk3ovtp1yybhmk9bil 0 534212 3843169 2026-05-10T10:56:49Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Autohtonost (biologija)]] 3843169 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Autohtonost (biologija)]] n9qf4c9m4kd41f5xh0o07tocd6z8n0p 0 534213 3843180 2026-05-10T11:08:34Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[Slika:Outbreeding Depression.png|thumb|280px|Posljedice [[razmnožavanje|razmnožavanja]] nakon što se populacija razdvojila, što rezultira autbridinškom depresijom.]] U [[biologija|biologiji]], '''autbridinška depresija ''' javlja se kada ukrštanja između dvije genetički udaljene grupe ili populacije rezultiraju smanjenjem selrecijske [[fitnes|kondicije]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Frankham|first1=Richard|last2=Ballou|first2=Jonathan D.|last3=Eldridge|firs... 3843180 wikitext text/x-wiki [[Slika:Outbreeding Depression.png|thumb|280px|Posljedice [[razmnožavanje|razmnožavanja]] nakon što se populacija razdvojila, što rezultira autbridinškom depresijom.]] U [[biologija|biologiji]], '''autbridinška depresija ''' javlja se kada ukrštanja između dvije genetički udaljene grupe ili populacije rezultiraju smanjenjem selrecijske [[fitnes|kondicije]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Frankham|first1=Richard|last2=Ballou|first2=Jonathan D.|last3=Eldridge|first3=Mark D. B.|last4=Lacy|first4=Robert C.|last5=Ralls|first5=Katherine|last6=Dudash|first6=Michele R.|last7=Fenster|first7=Charles B.|date=2011-04-12|title=Predicting the Probability of Outbreeding Depression|journal=Conservation Biology|volume=25|issue=3|pages=465–475|doi=10.1111/j.1523-1739.2011.01662.x|pmid=21486369|s2cid=14824257 |issn=0888-8892|doi-access=free|bibcode=2011ConBi..25..465F }}</ref> Koncept je u suprotnosti sa [[inbridinška depresija|inbridinškom depresijom]], iako se dva efekta mogu pojaviti istovremeno na različitim [[osobina]]ma.<ref>{{Cite book|title=Introduction to Conservation Genetics|url=https://archive.org/details/introductiontoco00fran_084|url-access=limited|last1=Frankham|first1=R.|last2=Ballou|first2=J.D.|last3=Briscoe|first3=D.A.|publisher=Cambridge|year=2002|isbn=0521702712|pages=[https://archive.org/details/introductiontoco00fran_084/page/n404 382]}}</ref> [[Autbriding|Autbridinška]] depresija je rizik koji ponekad ograničava potencijal za [[genetičo spašavanje]] ili augmentacije.<ref name=":0"/> Smatra se post[[zigot]]skim odgovorom, jer se obično primjećuje u ponašanju potomstva.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Waser|first1=Nickolas M.|last2=Price|first2=Mary V.|last3=Shaw|first3=Ruth G.|date=2000|journal=Evolution|volume=54|issue=2|pages=485–91|doi=10.1554/0014-3820(2000)054[0485:odvaco]2.0.co;2|pmid=10937225|issn=0014-3820|title=Outbreeding Depression Varies Among Cohorts of Ipomopsis Aggregata Planted in Nature}}</ref> Autbridinška depresija manifestira se na dva načina: * Generiranje intermedijarnih [[genotip]]ova koji su manje prilagođeni od bilo kojeg roditeljskog oblika. Naprimjer, selekcija u jednoj populaciji može favorizirati veliku veličinu tijela, dok u drugoj populaciji mala veličina tijela može biti povoljnija, dok su jedinke sa intermedijarnim veličinama tijela relativno nepovoljnije u obje populacije. Kao još jedan primjer, u [[Tatre|Tatrama]], uvođenje [[kozorog]]a s [[Bliski istok| Bliskog istoka]] rezultiralo je hibridima koji su proizvodili telad u najhladnijem dijelu godine.<ref>{{Cite journal|last=Turcek|first=FJ|date=1951|title=Effect of introductions on two game populations in Czechoslovakia.|journal=Journal of Wildlife Management |volume=15 |issue=1|pages=113–114|doi=10.2307/3796784|jstor=3796784 |bibcode=1951JWMan..15..113T }}</ref> * Poremećaj biohemijske ili fiziološke kompatibilnosti. Unutar izolovanih populacija za razmnožavanje, aleli se biraju u kontekstu lokalne epistaze. Budući da isti aleli mogu imati prilično različite efekte u različitim genetskim pozadinama, to može rezultirati različitim lokalnim koadaptacijama, genskim kompleksima. Autkrosing između jedinki sa različito adaptiranim genskim kompleksima može dovesti do poremećaja ove selektivne prednosti, što rezultira gubitkom kondicije. == Mehanizmi == Različiti mehanizmi depresije autbridinga mogu djelovati istovremeno. Međutim, određivanje koji mehanizam će se vjerovatno pojaviti u određenoj populaciji može biti vrlo teško. Postoje tri glavna mehanizma za nastanak depresije kod autbridinga: # Fiksne [[hromosom]]ske razlike koje rezultiraju djelimičnom ili potpunom sterilnošću [[F1 hibrid|F₁ hibrida]].<ref name=":0" /> # Adaptivna diferencijacija među populacijama # [[Populacijsko usko grlo]] i [[genetički drift]] Neki mehanizmi se možda neće pojaviti dvije ili više generacija kasnije (F₂ ili više),<ref>{{Cite journal|last=Fenster|first=Charles|date=2000|title=Inbreeding and Outbreeding Depression in Natural Populations of ''Chamaecrista fasciculata'' (Fabaceae)|journal=Conservation Biology|volume=14|issue=5|pages=1406–1412|doi=10.1046/j.1523-1739.2000.99234.x|bibcode=2000ConBi..14.1406F |s2cid=16051555 }}</ref> Kada je [[Genetička rekombinacija|rekombinacija]] potkopala vitalnost pozitivne [[epistaza|epistaze]]. [[Heteroza|Hibridna snaga]] u prvoj generaciji može, u nekim okolnostima, biti dovoljno jaka da prikrije efekte depresije autbridinga. Primjer za to je da će oplemenjivači biljaka praviti [[F1 hibrid|F₁ hibrid]] od čistokrvnih sojeva, što će poboljšati uniformnost i snagu potomstva; međutim, F₂ [[generacija]] ne koristi se za daljnji uzgoj zbog nepredvidivih [[fenotip]]ova u njihovom potomstvu. Osim ako ne postoji jak [[selekcijski pritisak]], depresija autbridinga može se povećati u daljim generacijama, jer se koadaptirani genski kompleksi razgrađuju bez stvaranja novih koadaptiranih genskih kompleksa koji bi zauzeli njihovo mjesto. Ako je autbriding ograničen, a populacije dovoljno velike, selekcijski pritisak koji djeluje na svaku generaciju može obnoviti sposobnost prilagođavanja. Osim ako je F₁ hibridna generacija sterilna ili ima vrlo nisku sposobnost prilagođavanja, [[prirodno odabiranje|selekcija]] će djelovati u svakoj generaciji, koristeći povećanu raznolikost da se prilagodi okolini.<ref>{{Cite journal|last=Erickson and Fenster|date=2006|title=Intraspecific hybridization and the recovery of fitness in the native legume ''Chamaecrista fasciculata''|journal=Evolution|volume=60|issue=2|pages=225–33|doi=10.1554/05-020.1|jstor=4095211|pmid=16610315|bibcode=2006Evolu..60..225E |s2cid=6822055 }}</ref> This can lead to recovery in fitness to baseline, and sometimes even greater fitness than original parental types in that environment.<ref>{{Cite journal|last=Lewontin & Birch|first=R.C. & L.C.|date=February 3, 1966|title=Hybridization as a source of variation for adaptation to new environments|journal=Evolution|volume=20|issue=3|pages=315–336|doi=10.2307/2406633|jstor=2406633|pmid=28562982}}</ref> Međutim, budući da će hibridna populacija vjerovatno proći kroz pad sposobnosti preživljavanja tokom nekoliko generacija, morat će opstati dovoljno dugo da bi se omogućilo djelovanje selekcije prije nego što se mogu oporaviti.<ref>Frankham, Ballou, & Briscoe, R., J.D. & D.A. (2002). Introduction to Conservation Genetics. Cambridge. p. 388 {{ISBN|0521702712}}</ref> == Primjeri == Prvi mehanizam ima najveći uticaj na sposobnost prilagođavanja za [[Poliploidija|poliploide]], srednji uticaj na [[Hromozomska translokacija|translokacije]] i umjeren uticaj na centrične fuzije i inverzije.<ref name=":0"/> Općenito, ovaj mehanizam će biti prevladavajući u prvoj generaciji (F₁) nakon početnog ukrštanja kada većinu jedinki čine srednji [[fenotip]]. Primjeri drugog mehanizma uključuju [[koljuška|ribu koljušku]], koja je razvila [[Bentoska zona|bentosku]] i [[Limnetska zona|limnetsku]] formu kada je razdvojena. Kada su se dogodila ukrštanja između dva oblika, bile su niske stope mriještenja. Međutim, kada su se isti oblici parili jedan s drugim i nije došlo do ukrštanja između jezera, stope mriještenja su bile normalne. Ovaj obrazac je također proučavan kod ''[[Drosophila]]'' i lisnih buba, gdje su potomci F₁ i kasnije potomstvo rezultirali srednjom prikladnošću između dva roditelja. Ova okolnost se vjerovatnije dogodi i brže se javlja selekcijom nego genetičkim driftom.<ref name=":0" /> Za treći mehanizam, primjeri uključuju [[otrovne žabe strijelke]], [[gušteri|anolične guštere]] i [[ciklide|ciklide]]. Selekcija, umjesto genetičkog drifta, čini se dominantnim mehanizmom za autbridinšku depresiju.<ref name=":0" /> == Kod biljaka == Kod biljaka, autbridinška depresija predstavlja djelimičnu barijeru križanja.<ref name=":1" /> Nije dobro shvaćena kod [[angiosperme|angiospermi]]. Nakon posmatranja ''[[Ipomopsis aggregata]]'' tokom vremena ukrštanjem biljaka koje su bile udaljene između 10–100 m, uočen je obrazac da biljke koje su prostorno udaljenije imaju veću vjerovatnoću depresije uzrokovane autbridingom.<ref name=":1" /> Neki opći zaključci iz ovoga su da će prostorni obrasci selekcije biljnih genotipova varirati u obimu i obrascu, a depresija uzrokovana autbridingom odražava genetičku konstituciju "hibridnog" potomstva i okruženja u kojem roditelji i potomstvo rastu.<ref name=":1"/> To znači da iako se depresija uzrokovana autbridingom još ne može predvidjeti kod angiospermi, okruženje ima ulogu u tome. ==Također pogledajte== *[[Dominacija naspram prekomjerne dominacije]] *[[Haldaneovo pravilo]] *[[heteroza|Prednost heterozigota]] *[[Inbridinška depesija]] == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *http://www.nwfsc.noaa.gov/publications/techmemos/tm30/lynch.html|title=Inbreeding depression and outbreeding depression |author=Michael Lynch}} [[Kategorija: Ukrštanje]] [[Kategorija: Populacijska genetika]] 3go10okuvg67tu0r57w8af3byybt3i6 3843183 3843180 2026-05-10T11:10:26Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Autbriginška depresija]] na [[Autbridinška depresija]] bez ostavljanja preusmjerenja: Slovna ili gramatička greška 3843180 wikitext text/x-wiki [[Slika:Outbreeding Depression.png|thumb|280px|Posljedice [[razmnožavanje|razmnožavanja]] nakon što se populacija razdvojila, što rezultira autbridinškom depresijom.]] U [[biologija|biologiji]], '''autbridinška depresija ''' javlja se kada ukrštanja između dvije genetički udaljene grupe ili populacije rezultiraju smanjenjem selrecijske [[fitnes|kondicije]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Frankham|first1=Richard|last2=Ballou|first2=Jonathan D.|last3=Eldridge|first3=Mark D. B.|last4=Lacy|first4=Robert C.|last5=Ralls|first5=Katherine|last6=Dudash|first6=Michele R.|last7=Fenster|first7=Charles B.|date=2011-04-12|title=Predicting the Probability of Outbreeding Depression|journal=Conservation Biology|volume=25|issue=3|pages=465–475|doi=10.1111/j.1523-1739.2011.01662.x|pmid=21486369|s2cid=14824257 |issn=0888-8892|doi-access=free|bibcode=2011ConBi..25..465F }}</ref> Koncept je u suprotnosti sa [[inbridinška depresija|inbridinškom depresijom]], iako se dva efekta mogu pojaviti istovremeno na različitim [[osobina]]ma.<ref>{{Cite book|title=Introduction to Conservation Genetics|url=https://archive.org/details/introductiontoco00fran_084|url-access=limited|last1=Frankham|first1=R.|last2=Ballou|first2=J.D.|last3=Briscoe|first3=D.A.|publisher=Cambridge|year=2002|isbn=0521702712|pages=[https://archive.org/details/introductiontoco00fran_084/page/n404 382]}}</ref> [[Autbriding|Autbridinška]] depresija je rizik koji ponekad ograničava potencijal za [[genetičo spašavanje]] ili augmentacije.<ref name=":0"/> Smatra se post[[zigot]]skim odgovorom, jer se obično primjećuje u ponašanju potomstva.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Waser|first1=Nickolas M.|last2=Price|first2=Mary V.|last3=Shaw|first3=Ruth G.|date=2000|journal=Evolution|volume=54|issue=2|pages=485–91|doi=10.1554/0014-3820(2000)054[0485:odvaco]2.0.co;2|pmid=10937225|issn=0014-3820|title=Outbreeding Depression Varies Among Cohorts of Ipomopsis Aggregata Planted in Nature}}</ref> Autbridinška depresija manifestira se na dva načina: * Generiranje intermedijarnih [[genotip]]ova koji su manje prilagođeni od bilo kojeg roditeljskog oblika. Naprimjer, selekcija u jednoj populaciji može favorizirati veliku veličinu tijela, dok u drugoj populaciji mala veličina tijela može biti povoljnija, dok su jedinke sa intermedijarnim veličinama tijela relativno nepovoljnije u obje populacije. Kao još jedan primjer, u [[Tatre|Tatrama]], uvođenje [[kozorog]]a s [[Bliski istok| Bliskog istoka]] rezultiralo je hibridima koji su proizvodili telad u najhladnijem dijelu godine.<ref>{{Cite journal|last=Turcek|first=FJ|date=1951|title=Effect of introductions on two game populations in Czechoslovakia.|journal=Journal of Wildlife Management |volume=15 |issue=1|pages=113–114|doi=10.2307/3796784|jstor=3796784 |bibcode=1951JWMan..15..113T }}</ref> * Poremećaj biohemijske ili fiziološke kompatibilnosti. Unutar izolovanih populacija za razmnožavanje, aleli se biraju u kontekstu lokalne epistaze. Budući da isti aleli mogu imati prilično različite efekte u različitim genetskim pozadinama, to može rezultirati različitim lokalnim koadaptacijama, genskim kompleksima. Autkrosing između jedinki sa različito adaptiranim genskim kompleksima može dovesti do poremećaja ove selektivne prednosti, što rezultira gubitkom kondicije. == Mehanizmi == Različiti mehanizmi depresije autbridinga mogu djelovati istovremeno. Međutim, određivanje koji mehanizam će se vjerovatno pojaviti u određenoj populaciji može biti vrlo teško. Postoje tri glavna mehanizma za nastanak depresije kod autbridinga: # Fiksne [[hromosom]]ske razlike koje rezultiraju djelimičnom ili potpunom sterilnošću [[F1 hibrid|F₁ hibrida]].<ref name=":0" /> # Adaptivna diferencijacija među populacijama # [[Populacijsko usko grlo]] i [[genetički drift]] Neki mehanizmi se možda neće pojaviti dvije ili više generacija kasnije (F₂ ili više),<ref>{{Cite journal|last=Fenster|first=Charles|date=2000|title=Inbreeding and Outbreeding Depression in Natural Populations of ''Chamaecrista fasciculata'' (Fabaceae)|journal=Conservation Biology|volume=14|issue=5|pages=1406–1412|doi=10.1046/j.1523-1739.2000.99234.x|bibcode=2000ConBi..14.1406F |s2cid=16051555 }}</ref> Kada je [[Genetička rekombinacija|rekombinacija]] potkopala vitalnost pozitivne [[epistaza|epistaze]]. [[Heteroza|Hibridna snaga]] u prvoj generaciji može, u nekim okolnostima, biti dovoljno jaka da prikrije efekte depresije autbridinga. Primjer za to je da će oplemenjivači biljaka praviti [[F1 hibrid|F₁ hibrid]] od čistokrvnih sojeva, što će poboljšati uniformnost i snagu potomstva; međutim, F₂ [[generacija]] ne koristi se za daljnji uzgoj zbog nepredvidivih [[fenotip]]ova u njihovom potomstvu. Osim ako ne postoji jak [[selekcijski pritisak]], depresija autbridinga može se povećati u daljim generacijama, jer se koadaptirani genski kompleksi razgrađuju bez stvaranja novih koadaptiranih genskih kompleksa koji bi zauzeli njihovo mjesto. Ako je autbriding ograničen, a populacije dovoljno velike, selekcijski pritisak koji djeluje na svaku generaciju može obnoviti sposobnost prilagođavanja. Osim ako je F₁ hibridna generacija sterilna ili ima vrlo nisku sposobnost prilagođavanja, [[prirodno odabiranje|selekcija]] će djelovati u svakoj generaciji, koristeći povećanu raznolikost da se prilagodi okolini.<ref>{{Cite journal|last=Erickson and Fenster|date=2006|title=Intraspecific hybridization and the recovery of fitness in the native legume ''Chamaecrista fasciculata''|journal=Evolution|volume=60|issue=2|pages=225–33|doi=10.1554/05-020.1|jstor=4095211|pmid=16610315|bibcode=2006Evolu..60..225E |s2cid=6822055 }}</ref> This can lead to recovery in fitness to baseline, and sometimes even greater fitness than original parental types in that environment.<ref>{{Cite journal|last=Lewontin & Birch|first=R.C. & L.C.|date=February 3, 1966|title=Hybridization as a source of variation for adaptation to new environments|journal=Evolution|volume=20|issue=3|pages=315–336|doi=10.2307/2406633|jstor=2406633|pmid=28562982}}</ref> Međutim, budući da će hibridna populacija vjerovatno proći kroz pad sposobnosti preživljavanja tokom nekoliko generacija, morat će opstati dovoljno dugo da bi se omogućilo djelovanje selekcije prije nego što se mogu oporaviti.<ref>Frankham, Ballou, & Briscoe, R., J.D. & D.A. (2002). Introduction to Conservation Genetics. Cambridge. p. 388 {{ISBN|0521702712}}</ref> == Primjeri == Prvi mehanizam ima najveći uticaj na sposobnost prilagođavanja za [[Poliploidija|poliploide]], srednji uticaj na [[Hromozomska translokacija|translokacije]] i umjeren uticaj na centrične fuzije i inverzije.<ref name=":0"/> Općenito, ovaj mehanizam će biti prevladavajući u prvoj generaciji (F₁) nakon početnog ukrštanja kada većinu jedinki čine srednji [[fenotip]]. Primjeri drugog mehanizma uključuju [[koljuška|ribu koljušku]], koja je razvila [[Bentoska zona|bentosku]] i [[Limnetska zona|limnetsku]] formu kada je razdvojena. Kada su se dogodila ukrštanja između dva oblika, bile su niske stope mriještenja. Međutim, kada su se isti oblici parili jedan s drugim i nije došlo do ukrštanja između jezera, stope mriještenja su bile normalne. Ovaj obrazac je također proučavan kod ''[[Drosophila]]'' i lisnih buba, gdje su potomci F₁ i kasnije potomstvo rezultirali srednjom prikladnošću između dva roditelja. Ova okolnost se vjerovatnije dogodi i brže se javlja selekcijom nego genetičkim driftom.<ref name=":0" /> Za treći mehanizam, primjeri uključuju [[otrovne žabe strijelke]], [[gušteri|anolične guštere]] i [[ciklide|ciklide]]. Selekcija, umjesto genetičkog drifta, čini se dominantnim mehanizmom za autbridinšku depresiju.<ref name=":0" /> == Kod biljaka == Kod biljaka, autbridinška depresija predstavlja djelimičnu barijeru križanja.<ref name=":1" /> Nije dobro shvaćena kod [[angiosperme|angiospermi]]. Nakon posmatranja ''[[Ipomopsis aggregata]]'' tokom vremena ukrštanjem biljaka koje su bile udaljene između 10–100 m, uočen je obrazac da biljke koje su prostorno udaljenije imaju veću vjerovatnoću depresije uzrokovane autbridingom.<ref name=":1" /> Neki opći zaključci iz ovoga su da će prostorni obrasci selekcije biljnih genotipova varirati u obimu i obrascu, a depresija uzrokovana autbridingom odražava genetičku konstituciju "hibridnog" potomstva i okruženja u kojem roditelji i potomstvo rastu.<ref name=":1"/> To znači da iako se depresija uzrokovana autbridingom još ne može predvidjeti kod angiospermi, okruženje ima ulogu u tome. ==Također pogledajte== *[[Dominacija naspram prekomjerne dominacije]] *[[Haldaneovo pravilo]] *[[heteroza|Prednost heterozigota]] *[[Inbridinška depesija]] == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *http://www.nwfsc.noaa.gov/publications/techmemos/tm30/lynch.html|title=Inbreeding depression and outbreeding depression |author=Michael Lynch}} [[Kategorija: Ukrštanje]] [[Kategorija: Populacijska genetika]] 3go10okuvg67tu0r57w8af3byybt3i6 0 534214 3843189 2026-05-10T11:22:54Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[Slika:Acceleration1.jpg|thumb|400px| Sekularni trend smanjenja starosti pojave [[menarha|menarhe]] kod djevojčica iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike<br/>Prema:<ref name=":0">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey, {{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>]] [[Slika:Acceleration2.jpg|thumb|400px| Poređenje visine između djece evropskog porijekla rođene u Americi i ranijih populacija istog porijekla<br />Prema:<ref name=":0"/>]] '''Alc... 3843189 wikitext text/x-wiki [[Slika:Acceleration1.jpg|thumb|400px| Sekularni trend smanjenja starosti pojave [[menarha|menarhe]] kod djevojčica iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike<br/>Prema:<ref name=":0">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey, {{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>]] [[Slika:Acceleration2.jpg|thumb|400px| Poređenje visine između djece evropskog porijekla rođene u Americi i ranijih populacija istog porijekla<br />Prema:<ref name=":0"/>]] '''[[Alceleracija (čovjek)|Akceleracija]]''' ili [[ubrzavanje (čovjek)|ubrzavanje]] u procesu ljudskog razvoja je [[fenomen]] koji je registrovan u mnogim populacijama širom svijeta. To se podjednako odnosi na rast određenih antropometrijskih parametara i brzinu dostizanja seksualne zrelosti. Ove činjenice ilustruju rezultate sekularnih promjena u tjelesnoj visini i pojavi prve [[menstruacija|menstruacije]] ([[menarha]]).<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite journal |last=Hatton |first=T. J. |date=2014-04-01 |title=How have Europeans grown so tall? |url=https://academic.oup.com/oep/article-lookup/doi/10.1093/oep/gpt030 |journal=Oxford Economic Papers |language=en |volume=66 |issue=2 |pages=349–372 |doi=10.1093/oep/gpt030 |issn=0030-7653|url-access=subscription }}</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): ''Bioanthropology – Diversity of Recent Man.'' Sarajevo: INGEB (Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu), {{ISBN|9958-9344-2-6}}, In Bosnian.</ref> Povećanje ljudskog rasta glavni je pokazatelj poboljšanja [[prosjek|prosječnog]] zdravlja [[populacija]]. Proučavan je najnoviji skup podataka o prosječnoj visini odraslih muških kohorti rođenih, od sredine devetnaestog stoljeća do 1980. godine, u 15 evropskih zemalja (u navedenim populacijama). Tokom jednog stoljeća prosječna visina povećala se za 11 cm, što predstavlja dramatično poboljšanje ovog fenomena. Prividno ubrzanje tjelesne visine dogodilo se tokom perioda oko dva svjetska rata i nakon [[Velika depresija| Velike depresije]]. Sredinom devetnaestog stoljeća, [[menarha]] kod evropskih djevojčica javljala se u prosječnoj dobi od 16,5 godina. Sto godina kasnije, ova dob je smanjena na ispod 12 godina.<ref name=":0" /> *'''Povećanje visine odraslih kohorti rođenih (cm/decenija)'''<ref>Hatton T. J., Bray E. (2010): "Long run trends in the heights of European men, 19th and 20th centuries". ''Economics and Human Biology'', 8:405–413.</ref> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" |'''Populacija''' | style="background:#ddffdd;" | '''1871–1875'''<br />to<br /> '''1976–1980''' | style="background:#ddffdd;" | 1871–1875<br />to<br /> 1911–1915 | style="background:#ddffdd;" | '''1911–1915'''<br />to<br /> '''1951–1955''' | style="background:#ddffdd;" |1951–1955<br />to<br /> 1976–1980 |- | style="background:#f3fff3;" | {{flag|Austrija}} |1,11 |0,59 |1,50 |1,32 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Belgija}} |1,08 |0,41 |1,59 |1,32 |- |style="background:#f3fff3;"| {{flag|Bosna i Hercegovina}}<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioanthropology – Diversity of recent man. Sarajevo: INGEB, {{ISBN|9958-9344-2-6}},</ref> | | | |2,00 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Danska}} |1,24 |0,58 |1,83 |1.37 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Finska}} | | | |0,84 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Francuska}} |0,91 |0,57 |1,10 |1,16 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Njemačka}} |1,25 | | |1,20 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag| Velika Britanija}} |0,93 |1,14 |0,99 |0,50 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Grčka}} | | | |1,55 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Irska}} |0,80 | | |1,00 |- |style="background:#f3fff3;" | {{flag|Italija}} |1,06 |0,72 |1,14 |1,50 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Nizozemska}} |1,41 |1,34 |1,32 |1,67 |- | style="background:#f3fff3;" |{{flag|Norveška}} |0,93 |0,79 |1.49 |0,26 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Portugal}} | | |0,94 |1,72 |- |style="background:#f3fff3;" |{{flag|Španija}} |1,19 |0,74 |0,79 |2,53 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Švedska}} |0,97 |0,68 |1,25 |1,00 |- | style="background:#f3fff3;" |'''[[Prosjek]]''' |1,08 |0,76 |1,27 |1,26 |- | style="background:#ddffdd;"| Standardna devijacija |0,18 |0,28 |0,31 |0,54 |} == Sekularno ubrzanje == Termin "sekularna akceleracija ubrzanje" obuhvata:<ref name=":2">{{Citation |last=Warkentin |first=B. |title=Die säkulare Akzeleration als Problem der Geburtshilfe |date=1995 |work=Geburtshilfe — Geburtsmedizin |pages=630–637 |editor-last=Hillemanns |editor-first=Hans Günter |trans-title=Secular acceleration as a problem in obstetrics |url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-642-48048-5_76 |access-date=2026-01-03 |place=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer Berlin Heidelberg |language=de |doi=10.1007/978-3-642-48048-5_76 |isbn=978-3-642-48049-2|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Röseler |first=H. D. |date=1990 |title=Zur säkularen Akzeleration der psychischen und somatischen Entwicklung |trans-title=On the secular acceleration of psychological and somatic development |journal=Ärztl Jugendheilkd. |language=de |volume=8l}}</ref> # povećanje [[tjelesna visina|ljudske visine]]; # pomicanje [[menarha|menarhe]] i [[menopauza|menopauze]]] kod žena u kasniju dob; ovaj oblik ubrzanja je osporavan, ili čak može doći do smanjenja starosti; # porast [[očekivani životni vijek| očekivanog životnog vijeka]]. Pretpostavlja se da je trend započeo u prvoj polovini 19. stoljeća. U novije vrijeme, čini se da su se ove promjene zaustavile. [[Datoteka:Average adult height by year of birth, OWID.svg|thumb| Prosječna visina odrasle osobe po godini rođenja, globalno <ref name=":3">{{Cite web |title=Average adult height by year of birth |url=https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |url-status=live |archive-url=http://web.archive.org/web/20251125232925/https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |archive-date=2025-11-25 |access-date=2026-01-03 |website=Our World in Data |language=en}}</ref>|left|400x400px]] [[Slika:Annual change in average female height, OWID.svg|thumb| Godišnja promjena prosječne visine žena po godini rođenja<ref name=":3" />|left|400x400px]] === Povećanje tjelesne visine === U industrijaliziranim zemljama, ljudska visina se povećavala iz [[generacija|genercije]] u generaciju, od sredine 19. stoljeća.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book |last=Zimmer |first=Dieter E. |title=Experimente des Lebens: wilde Kinder, Zwillinge, Kibbuzniks und andere aufschlussreiche Wesen |date=1989 |publisher=Haffmans |isbn=978-3-251-00139-2 |edition= |location=Zürich |language=de |trans-title=Experiments of life: wild children, twins, kibbutzniks and other insightful beings |chapter=Immer größer, immer schneller groß |trans-chapter=Ever bigger, ever faster}}</ref><ref>{{Cite thesis |last=Küster |first=Meike |title=Theoretische und empirische Untersuchungen zum motorischen Leistungsvermögen 12- bis 14jähriger Schulkinder |date=2002-04-29 |access-date=2025-01-03 |publisher=Technische Universität München |url=https://mediatum.ub.tum.de/doc/603154/603154.pdf |language=de |trans-title=Theoretical and empirical studies on the motor performance of 12- to 14-year-old schoolchildren}}</ref> Naprimjer, visok muškarac (95 ‰ , što znači da je 95% muškaraca niže) bio je oko 184,1 cm 1975. godine, ali 191,0 cm 2000. Studije o vojnoj obavezi pokazuju da je prosječna visina muškaraca stalno rasla sa 174 cm (za kohortu rođenu 1938. godine) na skoro 180 cm. Kod žena, prosječna visina se povećala sa 156 cm 1956. na 166 cm u 1975. Dužina [[novorođenčad]]i se također povećala: udio beba dužih od 55 cm porastao je sa 3,4% 1986. na 10,1% 2001. Nakon sredine 19. stoljeća, prosječna visina u centralnoj i sjevernoj Evropi rasla je za oko 1–2 cm po deceniji; od 1980-ih, stopa se usporila na oko jedan cm ili manje po deceniji.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Gohlke |first1=Bettina |last2=Wölfle |first2=Joachim |date=2009-06-05 |title=Growth and Puberty in German Children |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=106 |issue=23 |pages=377–382 |doi=10.3238/arztebl.2009.0377 |issn=1866-0452 |pmc=2712240 |pmid=19623318}}</ref> Očigledno je da se akceleracija rasta smanjila u centralnoj i sjevernoj Evropi na početku 21. stoljeća i da bi moglo potpuno prestati do sredine 21.<ref name=":4" /> ==== Posljedice povećanja visine ==== Sa medicinske perspektive, povećana tendencija rasta je problematična, jer je dovela do veće učestalosti kratkovidosti zbog izduživanja [[očna jabučica|očne jabučice]]. Mnogi tehnički standardi ostali su nepromijenjeni tokom 20. stoljeća, što je rezultiralo ergonomskim problemima i, posljedično, problemima poput posturalnog oštećenja kičme. U 21. stoljeću, standardi iz ''Deutsches Institut für Normung'', naprimjer, i [[Evropski komitet za standardizaciju|CEN]]/[[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]], pod pokroviteljstvom [[Evropska unija|Evropske unije]], prolaze kroz kontinuiranu reviziju. Naprimjer, DIN EN 13402-3 o označavanju veličina odjeće ažuriran je 2004. –2014.,<ref>{{Cite web |date=2013 |title=Größenbezeichnung von Bekleidung - Teil 3: Körpermaße und Sprungwerte; Deutsche Fassung EN 13402-3:2013 |trans-title=Size designation for clothes - Part 3: Body measurements and intervals; German version EN 13402-3:2013 |url=http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190124194415/http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |archive-date=2019-01-24 |access-date=2025-01-03 |website=DIN EN |language=de}}</ref> as standard ISO 8559 za veličine odjeće iz 2017. godine.<ref>{{Cite journal |last=Lenz |first=Anna |date=2017-03-29 |title=Standardnormen für Kleidergrößen überarbeitet |trans-title=Standard norms for clothing sizes revised |journal=Textilwirtschaft |language=de |volume=29}}</ref> [[Slika:Annual change in average male height, OWID.svg|thumb|Godišnja promjena prosječne visine muškaraca po godini rođenja<ref name=":3" />|400x400px]] Akceleracija predstavlja izazov za ergonomiju proizvoda kao što su motorna vozila. Dizajn vozila obično se prilagođava veličinama tijela od žene 5. 5 (samo 5% žena je manje) do muškarca 95. %<small>o</small>. Stopa ubrzanja kreće se od 1,4 mm godišnje za ženu 5 ‰ do 2,3 mm godišnje za muškarca 95 ‰ . Razlika u visini između ovih percentila povećala se sa 331 mm 1974. na 350 mm 1995. godine, što otežava [[dizaj]]niranje vozila koja udobno odgovaraju svim korisnicima. === Pomak u menarhi i menopauzi === U industrijaliziranim zemljama zabilježen je pomak prema kasnijem početku menarhe i menopauze kod žena. U akušerstvu ovo predstavlja izazov kada starije žene sve češće rađaju.<ref name=":2" /> Međutim, uočen je i suprotan trend (vidi grafikon u uvodnom dijelu).<ref name=":0" /> Novije studije u Centralnoj Evropi nisu pronašle akceleraciju početka [[pubertet]]a: [[menarha]] obično počinje neposredno prije 13. rođendana, nepromijenjena.<ref name=":4" /><ref>{{Cite journal |last1=Bau |first1=A M |last2=Ernert |first2=A |last3=Schenk |first3=L |last4=Wiegand |first4=S |last5=Martus |first5=P |last6=Grüters |first6=A |last7=Krude |first7=H |date=January 2009 |title=Is there a further acceleration in the age at onset of menarche? A cross-sectional study in 1840 school children focusing on age and bodyweight at the onset of menarche |url=https://academic.oup.com/ejendo/article/160/1/107/6676229 |journal=European Journal of Endocrinology |volume=160 |issue=1 |pages=107–113 |doi=10.1530/EJE-08-0594 |issn=0804-4643|url-access=subscription }}</ref> === Rastući životni vijek === [[Očekivani životni vijek]] povećava se širom svijeta.<ref>{{Cite web |title=Life expectancy |url=https://ourworldindata.org/grapher/life-expectancy?country=OWID_WRL~Americas~OWID_EUR~OWID_AFR&time=1770..2023&tab=line |access-date=2025-01-03 |website=Our World in Data}}</ref> Posljedice su dalekosežne i višestruke: dio globalnog rasta stanovništva proizlazi iz dužeg životnog vijeka ljudi. Štaviše, demografske promjene mijenjaju sociološku strukturu stanovništva, značajno mijenjajući odnos radno sposobnih i starijih osoba i zahtijevajući prilagođavanja u [[penzija|penzijslkim]] sistemima i sistemima zdravstvene zaštite.<ref>{{Cite news |last=Burmester |first=Silke |date=2017-02-22 |title=Folgen steigender Lebenserwartung: Ende gut, alles gut |trans-title=Consequences of rising life expectancy: All's well that ends well |url=https://taz.de/Folgen-steigender-Lebenserwartung/!5383451/ |access-date=2026-01-03 |work=Die Tageszeitung |language=de |issn=0931-9085}}</ref> [[Slika:Human heights over the long-run, OWID.svg|thumb| Prosječna ljudska visina u istočnom mediteranskom regionu od [[gornji paleolit|gornjeg paleolita]] do 1996. godine|left|400x400px]] === Faktori uticaja === U srednjem vijeku, mnogi ljudi u centralnoj Evropi bili su niži nego u modernom dobu, što dokazuju viteški oklopi, okviri vrata, dužine kreveta i skeletni ostaci. Poređenja između srednjovjekovnih i modernih uslova dovela su do ideje da akceleracija rasta djeluje već mnogo stoljeća, bilo kroz [[epigenetika|epigenetičke faktore]], konstantni [[selekcijski pritisak]] ili druge uzroke. Međutim, ovaj utisak je netačan, kao što pokazuju brojni nalazi kostiju iz [[kameno doba|kamenog doba]]: u [[paleolit]]u, prosječna visina ''[[čovjek|Homo sapiensa]]'' od prije otprilike 150.000 godina bila je uporediva sa današnjom.<ref>{{Cite journal |last=Ruff |first=Christopher |date=October 2002 |title=Variation in Human Body Size and Shape |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |journal=Annual Review of Anthropology |language=en |volume=31 |issue=1 |pages=211–232 |doi=10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |issn=0084-6570|url-access=subscription }}</ref> S [[neolit]]om i [[neolitska revolucija|uvođenjem poljoprivrede]] u Centralnoj Evropi prije otprilike 6.000 godina, prosječna visina je dostigla minimum prije nego što je ponovo porasla. Građani Rimskog carstva prije 2.000 godina imali su samo nešto niži stas od modernih stanovnika tih regija. U srednjem vijeku, prosječna visina u Centralnoj Evropi je opadala, iako ne kontinuirano, i uglavnom je odražavala prehrambene uslove. Prosječna visina stoga odražava nutritivnu situaciju tokom perioda rasta, obuhvatajući preneonatusno vrijeme i prvih 18 godina života. Ovo objašnjenje, poznato kao teorija ishrane, formulisao je ljudski [[genetičar]] [[Widukind Lenz]] 1949.<ref>{{Cite journal |last=Vogel |first=F. |date=November 1995 |title=Widukind Lenz |url=https://www.nature.com/articles/000472329 |journal=European Journal of Human Genetics |language=en |volume=3 |issue=6 |pages=384–387 |doi=10.1159/000472329 |doi-broken-date=20 January 2026 |issn=1476-5438|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=W. |title=Ernährung und Konstitution |date=1949 |publisher=Urban & Schwarzenberg |location=Berlin |language=de |trans-title=Nutrition and constitution}}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=Widukind |title=Akzeleration und Ernährung |date=1959 |publisher=Steinkopf |editor-last=Lang |editor-first=K. |location=Darmstadt |page=33 |language=de |chapter=Ursachen des gesteigerten Wachstums der heutigen Jugend |trans-chapter=Causes of the increased growth of today's youth}}</ref> Među imigrantima u Njemačkoj, djeca rođena u zemlji bila su u [[prosjek]]u viša od one rođene u domovini svojih roditelja. U poređenju sa domaćim njemačkim stanovništvom, imigranti su uglavnom bili niži, ali su njihovi potomci rođeni u Njemačkoj narasli do približno prosječne njemačke visine.<ref>{{Cite journal |last1=Bogin |first1=Barry |last2=Hermanussen |first2=Michael |last3=Scheffler |first3=Christiane |date=2018-06-01 |title=As tall as my peers – similarity in body height between migrants and hosts |url=http://www.schweizerbart.de/papers/anthranz/detail/74/88394/As_tall_as_my_peers__similarity_in_body_height_bet?af=crossref |journal=Anthropologischer Anzeiger |language=en |volume=74 |issue=5 |pages=363–374 |doi=10.1127/anthranz/2018/0828 |issn=0003-5548}}</ref> Ovi podaci naglašavaju da ubrzanje rasta proizlazi iz uvjeta okoline. == Akceleracija razvoja == Akceleracija razvoja događa se kada: * razvoj pojedinca je napredniji u odnosu na njegovu starosnu grupu, ili * razvoj generacije je napredniji u odnosu na prethodne [[generacije]]. Nicanje zuba počinje ranije. Posebno značajna akceleracija razvoja je seksualno ubrzanje, što dovodi do ranijeg početka [[pubertet]]a. Termin "akceleracija razvoja " u vezi s tjelesnom visinom može se odnositi i na razvojno ubrzanje – skok u rastu – bez rezultiranja značajnim razlikama u visini između [[generacija]]. Termin "sekularni trend" (ili psihofizička akceleracija razvoja) odnosi se na napredak procesa sazrijevanja u modernom društvu, što je također oblik razvojnog ubrzanja.<ref>{{Cite book |last=Jaide |first=Walter |title=Generationen Eines Jahrhunderts: Wechsel der Jugendgenerationen Im Jahrhunderttrend. Zur Sozialgeschichte der Jugend in Deutschland 1871-1985 |date=1988 |publisher=VS Verlag fur Sozialwissenschaften GmbH |isbn=978-3-8100-0605-9 |edition= |location=Wiesbaden |pages=61–70 |language=de |trans-title=Generations of a Century: Changes in Youth Generations in the Century-Long Trend. On the Social History of Youth in Germany 1871–1985 |chapter=Die Akzeleration der bio-psychischen Entwicklung im Jugendalter |trans-chapter=The acceleration of bio-psychological development in adolescence}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Rast i razvoj ljudskog organizma]] ==Reference== {{Reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ljudski razvoj]] [[Kategorija: Bioantropologija]] [[Kategorija: Razvojna biologija]] 56iiuyj6mk8nx48lv06nl7g330ei2y9 3843192 3843189 2026-05-10T11:24:52Z Genetičar 181151 3843192 wikitext text/x-wiki [[Slika:Acceleration1.jpg|thumb|400px| Sekularni trend smanjenja starosti pojave [[menarha|menarhe]] kod djevojčica iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike<br/>Prema:<ref name=":0">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey, {{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>]] [[Slika:Acceleration2.jpg|thumb|400px| Poređenje visine između djece evropskog porijekla rođene u Americi i ranijih populacija istog porijekla<br />Prema:<ref name=":0"/>]] '''[[Akceleracija (čovjek)|Akceleracija]]''' ili [[ubrzavanje (čovjek)|ubrzavanje]] u procesu ljudskog razvoja je [[fenomen]] koji je registrovan u mnogim populacijama širom svijeta. To se podjednako odnosi na rast određenih antropometrijskih parametara i brzinu dostizanja seksualne zrelosti. Ove činjenice ilustruju rezultate sekularnih promjena u tjelesnoj visini i pojavi prve [[menstruacija|menstruacije]] ([[menarha]]).<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite journal |last=Hatton |first=T. J. |date=2014-04-01 |title=How have Europeans grown so tall? |url=https://academic.oup.com/oep/article-lookup/doi/10.1093/oep/gpt030 |journal=Oxford Economic Papers |language=en |volume=66 |issue=2 |pages=349–372 |doi=10.1093/oep/gpt030 |issn=0030-7653|url-access=subscription }}</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): ''Bioanthropology – Diversity of Recent Man.'' Sarajevo: INGEB (Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu), {{ISBN|9958-9344-2-6}}, In Bosnian.</ref> Povećanje ljudskog rasta glavni je pokazatelj poboljšanja [[prosjek|prosječnog]] zdravlja [[populacija]]. Proučavan je najnoviji skup podataka o prosječnoj visini odraslih muških kohorti rođenih, od sredine devetnaestog stoljeća do 1980. godine, u 15 evropskih zemalja (u navedenim populacijama). Tokom jednog stoljeća prosječna visina povećala se za 11 cm, što predstavlja dramatično poboljšanje ovog fenomena. Prividno ubrzanje tjelesne visine dogodilo se tokom perioda oko dva svjetska rata i nakon [[Velika depresija| Velike depresije]]. Sredinom devetnaestog stoljeća, [[menarha]] kod evropskih djevojčica javljala se u prosječnoj dobi od 16,5 godina. Sto godina kasnije, ova dob je smanjena na ispod 12 godina.<ref name=":0" /> *'''Povećanje visine odraslih kohorti rođenih (cm/decenija)'''<ref>Hatton T. J., Bray E. (2010): "Long run trends in the heights of European men, 19th and 20th centuries". ''Economics and Human Biology'', 8:405–413.</ref> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" |'''Populacija''' | style="background:#ddffdd;" | '''1871–1875'''<br />to<br /> '''1976–1980''' | style="background:#ddffdd;" | 1871–1875<br />to<br /> 1911–1915 | style="background:#ddffdd;" | '''1911–1915'''<br />to<br /> '''1951–1955''' | style="background:#ddffdd;" |1951–1955<br />to<br /> 1976–1980 |- | style="background:#f3fff3;" | {{flag|Austrija}} |1,11 |0,59 |1,50 |1,32 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Belgija}} |1,08 |0,41 |1,59 |1,32 |- |style="background:#f3fff3;"| {{flag|Bosna i Hercegovina}}<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioanthropology – Diversity of recent man. Sarajevo: INGEB, {{ISBN|9958-9344-2-6}},</ref> | | | |2,00 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Danska}} |1,24 |0,58 |1,83 |1.37 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Finska}} | | | |0,84 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Francuska}} |0,91 |0,57 |1,10 |1,16 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Njemačka}} |1,25 | | |1,20 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag| Velika Britanija}} |0,93 |1,14 |0,99 |0,50 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Grčka}} | | | |1,55 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Irska}} |0,80 | | |1,00 |- |style="background:#f3fff3;" | {{flag|Italija}} |1,06 |0,72 |1,14 |1,50 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Nizozemska}} |1,41 |1,34 |1,32 |1,67 |- | style="background:#f3fff3;" |{{flag|Norveška}} |0,93 |0,79 |1.49 |0,26 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Portugal}} | | |0,94 |1,72 |- |style="background:#f3fff3;" |{{flag|Španija}} |1,19 |0,74 |0,79 |2,53 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Švedska}} |0,97 |0,68 |1,25 |1,00 |- | style="background:#f3fff3;" |'''[[Prosjek]]''' |1,08 |0,76 |1,27 |1,26 |- | style="background:#ddffdd;"| Standardna devijacija |0,18 |0,28 |0,31 |0,54 |} == Sekularno ubrzanje == Termin "sekularna akceleracija ubrzanje" obuhvata:<ref name=":2">{{Citation |last=Warkentin |first=B. |title=Die säkulare Akzeleration als Problem der Geburtshilfe |date=1995 |work=Geburtshilfe — Geburtsmedizin |pages=630–637 |editor-last=Hillemanns |editor-first=Hans Günter |trans-title=Secular acceleration as a problem in obstetrics |url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-642-48048-5_76 |access-date=2026-01-03 |place=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer Berlin Heidelberg |language=de |doi=10.1007/978-3-642-48048-5_76 |isbn=978-3-642-48049-2|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Röseler |first=H. D. |date=1990 |title=Zur säkularen Akzeleration der psychischen und somatischen Entwicklung |trans-title=On the secular acceleration of psychological and somatic development |journal=Ärztl Jugendheilkd. |language=de |volume=8l}}</ref> # povećanje [[tjelesna visina|ljudske visine]]; # pomicanje [[menarha|menarhe]] i [[menopauza|menopauze]]] kod žena u kasniju dob; ovaj oblik ubrzanja je osporavan, ili čak može doći do smanjenja starosti; # porast [[očekivani životni vijek| očekivanog životnog vijeka]]. Pretpostavlja se da je trend započeo u prvoj polovini 19. stoljeća. U novije vrijeme, čini se da su se ove promjene zaustavile. [[Datoteka:Average adult height by year of birth, OWID.svg|thumb| Prosječna visina odrasle osobe po godini rođenja, globalno <ref name=":3">{{Cite web |title=Average adult height by year of birth |url=https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |url-status=live |archive-url=http://web.archive.org/web/20251125232925/https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |archive-date=2025-11-25 |access-date=2026-01-03 |website=Our World in Data |language=en}}</ref>|left|400x400px]] [[Slika:Annual change in average female height, OWID.svg|thumb| Godišnja promjena prosječne visine žena po godini rođenja<ref name=":3" />|left|400x400px]] === Povećanje tjelesne visine === U industrijaliziranim zemljama, ljudska visina se povećavala iz [[generacija|genercije]] u generaciju, od sredine 19. stoljeća.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book |last=Zimmer |first=Dieter E. |title=Experimente des Lebens: wilde Kinder, Zwillinge, Kibbuzniks und andere aufschlussreiche Wesen |date=1989 |publisher=Haffmans |isbn=978-3-251-00139-2 |edition= |location=Zürich |language=de |trans-title=Experiments of life: wild children, twins, kibbutzniks and other insightful beings |chapter=Immer größer, immer schneller groß |trans-chapter=Ever bigger, ever faster}}</ref><ref>{{Cite thesis |last=Küster |first=Meike |title=Theoretische und empirische Untersuchungen zum motorischen Leistungsvermögen 12- bis 14jähriger Schulkinder |date=2002-04-29 |access-date=2025-01-03 |publisher=Technische Universität München |url=https://mediatum.ub.tum.de/doc/603154/603154.pdf |language=de |trans-title=Theoretical and empirical studies on the motor performance of 12- to 14-year-old schoolchildren}}</ref> Naprimjer, visok muškarac (95 ‰ , što znači da je 95% muškaraca niže) bio je oko 184,1 cm 1975. godine, ali 191,0 cm 2000. Studije o vojnoj obavezi pokazuju da je prosječna visina muškaraca stalno rasla sa 174 cm (za kohortu rođenu 1938. godine) na skoro 180 cm. Kod žena, prosječna visina se povećala sa 156 cm 1956. na 166 cm u 1975. Dužina [[novorođenčad]]i se također povećala: udio beba dužih od 55 cm porastao je sa 3,4% 1986. na 10,1% 2001. Nakon sredine 19. stoljeća, prosječna visina u centralnoj i sjevernoj Evropi rasla je za oko 1–2 cm po deceniji; od 1980-ih, stopa se usporila na oko jedan cm ili manje po deceniji.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Gohlke |first1=Bettina |last2=Wölfle |first2=Joachim |date=2009-06-05 |title=Growth and Puberty in German Children |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=106 |issue=23 |pages=377–382 |doi=10.3238/arztebl.2009.0377 |issn=1866-0452 |pmc=2712240 |pmid=19623318}}</ref> Očigledno je da se akceleracija rasta smanjila u centralnoj i sjevernoj Evropi na početku 21. stoljeća i da bi moglo potpuno prestati do sredine 21.<ref name=":4" /> ==== Posljedice povećanja visine ==== Sa medicinske perspektive, povećana tendencija rasta je problematična, jer je dovela do veće učestalosti kratkovidosti zbog izduživanja [[očna jabučica|očne jabučice]]. Mnogi tehnički standardi ostali su nepromijenjeni tokom 20. stoljeća, što je rezultiralo ergonomskim problemima i, posljedično, problemima poput posturalnog oštećenja kičme. U 21. stoljeću, standardi iz ''Deutsches Institut für Normung'', naprimjer, i [[Evropski komitet za standardizaciju|CEN]]/[[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]], pod pokroviteljstvom [[Evropska unija|Evropske unije]], prolaze kroz kontinuiranu reviziju. Naprimjer, DIN EN 13402-3 o označavanju veličina odjeće ažuriran je 2004. –2014.,<ref>{{Cite web |date=2013 |title=Größenbezeichnung von Bekleidung - Teil 3: Körpermaße und Sprungwerte; Deutsche Fassung EN 13402-3:2013 |trans-title=Size designation for clothes - Part 3: Body measurements and intervals; German version EN 13402-3:2013 |url=http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190124194415/http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |archive-date=2019-01-24 |access-date=2025-01-03 |website=DIN EN |language=de}}</ref> as standard ISO 8559 za veličine odjeće iz 2017. godine.<ref>{{Cite journal |last=Lenz |first=Anna |date=2017-03-29 |title=Standardnormen für Kleidergrößen überarbeitet |trans-title=Standard norms for clothing sizes revised |journal=Textilwirtschaft |language=de |volume=29}}</ref> [[Slika:Annual change in average male height, OWID.svg|thumb|Godišnja promjena prosječne visine muškaraca po godini rođenja<ref name=":3" />|400x400px]] Akceleracija predstavlja izazov za ergonomiju proizvoda kao što su motorna vozila. Dizajn vozila obično se prilagođava veličinama tijela od žene 5. 5 (samo 5% žena je manje) do muškarca 95. %<small>o</small>. Stopa ubrzanja kreće se od 1,4 mm godišnje za ženu 5 ‰ do 2,3 mm godišnje za muškarca 95 ‰ . Razlika u visini između ovih percentila povećala se sa 331 mm 1974. na 350 mm 1995. godine, što otežava [[dizaj]]niranje vozila koja udobno odgovaraju svim korisnicima. === Pomak u menarhi i menopauzi === U industrijaliziranim zemljama zabilježen je pomak prema kasnijem početku menarhe i menopauze kod žena. U akušerstvu ovo predstavlja izazov kada starije žene sve češće rađaju.<ref name=":2" /> Međutim, uočen je i suprotan trend (vidi grafikon u uvodnom dijelu).<ref name=":0" /> Novije studije u Centralnoj Evropi nisu pronašle akceleraciju početka [[pubertet]]a: [[menarha]] obično počinje neposredno prije 13. rođendana, nepromijenjena.<ref name=":4" /><ref>{{Cite journal |last1=Bau |first1=A M |last2=Ernert |first2=A |last3=Schenk |first3=L |last4=Wiegand |first4=S |last5=Martus |first5=P |last6=Grüters |first6=A |last7=Krude |first7=H |date=January 2009 |title=Is there a further acceleration in the age at onset of menarche? A cross-sectional study in 1840 school children focusing on age and bodyweight at the onset of menarche |url=https://academic.oup.com/ejendo/article/160/1/107/6676229 |journal=European Journal of Endocrinology |volume=160 |issue=1 |pages=107–113 |doi=10.1530/EJE-08-0594 |issn=0804-4643|url-access=subscription }}</ref> === Rastući životni vijek === [[Očekivani životni vijek]] povećava se širom svijeta.<ref>{{Cite web |title=Life expectancy |url=https://ourworldindata.org/grapher/life-expectancy?country=OWID_WRL~Americas~OWID_EUR~OWID_AFR&time=1770..2023&tab=line |access-date=2025-01-03 |website=Our World in Data}}</ref> Posljedice su dalekosežne i višestruke: dio globalnog rasta stanovništva proizlazi iz dužeg životnog vijeka ljudi. Štaviše, demografske promjene mijenjaju sociološku strukturu stanovništva, značajno mijenjajući odnos radno sposobnih i starijih osoba i zahtijevajući prilagođavanja u [[penzija|penzijslkim]] sistemima i sistemima zdravstvene zaštite.<ref>{{Cite news |last=Burmester |first=Silke |date=2017-02-22 |title=Folgen steigender Lebenserwartung: Ende gut, alles gut |trans-title=Consequences of rising life expectancy: All's well that ends well |url=https://taz.de/Folgen-steigender-Lebenserwartung/!5383451/ |access-date=2026-01-03 |work=Die Tageszeitung |language=de |issn=0931-9085}}</ref> [[Slika:Human heights over the long-run, OWID.svg|thumb| Prosječna ljudska visina u istočnom mediteranskom regionu od [[gornji paleolit|gornjeg paleolita]] do 1996. godine|left|400x400px]] === Faktori uticaja === U srednjem vijeku, mnogi ljudi u centralnoj Evropi bili su niži nego u modernom dobu, što dokazuju viteški oklopi, okviri vrata, dužine kreveta i skeletni ostaci. Poređenja između srednjovjekovnih i modernih uslova dovela su do ideje da akceleracija rasta djeluje već mnogo stoljeća, bilo kroz [[epigenetika|epigenetičke faktore]], konstantni [[selekcijski pritisak]] ili druge uzroke. Međutim, ovaj utisak je netačan, kao što pokazuju brojni nalazi kostiju iz [[kameno doba|kamenog doba]]: u [[paleolit]]u, prosječna visina ''[[čovjek|Homo sapiensa]]'' od prije otprilike 150.000 godina bila je uporediva sa današnjom.<ref>{{Cite journal |last=Ruff |first=Christopher |date=October 2002 |title=Variation in Human Body Size and Shape |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |journal=Annual Review of Anthropology |language=en |volume=31 |issue=1 |pages=211–232 |doi=10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |issn=0084-6570|url-access=subscription }}</ref> S [[neolit]]om i [[neolitska revolucija|uvođenjem poljoprivrede]] u Centralnoj Evropi prije otprilike 6.000 godina, prosječna visina je dostigla minimum prije nego što je ponovo porasla. Građani Rimskog carstva prije 2.000 godina imali su samo nešto niži stas od modernih stanovnika tih regija. U srednjem vijeku, prosječna visina u Centralnoj Evropi je opadala, iako ne kontinuirano, i uglavnom je odražavala prehrambene uslove. Prosječna visina stoga odražava nutritivnu situaciju tokom perioda rasta, obuhvatajući preneonatusno vrijeme i prvih 18 godina života. Ovo objašnjenje, poznato kao teorija ishrane, formulisao je ljudski [[genetičar]] [[Widukind Lenz]] 1949.<ref>{{Cite journal |last=Vogel |first=F. |date=November 1995 |title=Widukind Lenz |url=https://www.nature.com/articles/000472329 |journal=European Journal of Human Genetics |language=en |volume=3 |issue=6 |pages=384–387 |doi=10.1159/000472329 |doi-broken-date=20 January 2026 |issn=1476-5438|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=W. |title=Ernährung und Konstitution |date=1949 |publisher=Urban & Schwarzenberg |location=Berlin |language=de |trans-title=Nutrition and constitution}}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=Widukind |title=Akzeleration und Ernährung |date=1959 |publisher=Steinkopf |editor-last=Lang |editor-first=K. |location=Darmstadt |page=33 |language=de |chapter=Ursachen des gesteigerten Wachstums der heutigen Jugend |trans-chapter=Causes of the increased growth of today's youth}}</ref> Među imigrantima u Njemačkoj, djeca rođena u zemlji bila su u [[prosjek]]u viša od one rođene u domovini svojih roditelja. U poređenju sa domaćim njemačkim stanovništvom, imigranti su uglavnom bili niži, ali su njihovi potomci rođeni u Njemačkoj narasli do približno prosječne njemačke visine.<ref>{{Cite journal |last1=Bogin |first1=Barry |last2=Hermanussen |first2=Michael |last3=Scheffler |first3=Christiane |date=2018-06-01 |title=As tall as my peers – similarity in body height between migrants and hosts |url=http://www.schweizerbart.de/papers/anthranz/detail/74/88394/As_tall_as_my_peers__similarity_in_body_height_bet?af=crossref |journal=Anthropologischer Anzeiger |language=en |volume=74 |issue=5 |pages=363–374 |doi=10.1127/anthranz/2018/0828 |issn=0003-5548}}</ref> Ovi podaci naglašavaju da ubrzanje rasta proizlazi iz uvjeta okoline. == Akceleracija razvoja == Akceleracija razvoja događa se kada: * razvoj pojedinca je napredniji u odnosu na njegovu starosnu grupu, ili * razvoj generacije je napredniji u odnosu na prethodne [[generacije]]. Nicanje zuba počinje ranije. Posebno značajna akceleracija razvoja je seksualno ubrzanje, što dovodi do ranijeg početka [[pubertet]]a. Termin "akceleracija razvoja " u vezi s tjelesnom visinom može se odnositi i na razvojno ubrzanje – skok u rastu – bez rezultiranja značajnim razlikama u visini između [[generacija]]. Termin "sekularni trend" (ili psihofizička akceleracija razvoja) odnosi se na napredak procesa sazrijevanja u modernom društvu, što je također oblik razvojnog ubrzanja.<ref>{{Cite book |last=Jaide |first=Walter |title=Generationen Eines Jahrhunderts: Wechsel der Jugendgenerationen Im Jahrhunderttrend. Zur Sozialgeschichte der Jugend in Deutschland 1871-1985 |date=1988 |publisher=VS Verlag fur Sozialwissenschaften GmbH |isbn=978-3-8100-0605-9 |edition= |location=Wiesbaden |pages=61–70 |language=de |trans-title=Generations of a Century: Changes in Youth Generations in the Century-Long Trend. On the Social History of Youth in Germany 1871–1985 |chapter=Die Akzeleration der bio-psychischen Entwicklung im Jugendalter |trans-chapter=The acceleration of bio-psychological development in adolescence}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Rast i razvoj ljudskog organizma]] ==Reference== {{Reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ljudski razvoj]] [[Kategorija: Bioantropologija]] [[Kategorija: Razvojna biologija]] 0zaacfwvn4n4vvsqsgyux9l7m8sih7o 3843195 3843192 2026-05-10T11:27:12Z Genetičar 181151 3843195 wikitext text/x-wiki [[Slika:Acceleration1.jpg|thumb|400px| Sekularni trend smanjenja starosti pojave [[menarha|menarhe]] kod djevojčica iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike<br/>Prema:<ref name=":0">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey, {{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>]] [[Slika:Acceleration2.jpg|thumb|400px| Poređenje visine između djece evropskog porijekla rođene u Americi i ranijih populacija istog porijekla<br />Prema:<ref name=":0"/>]] '''Akceleracija''' ili ubrzavanje u procesu ljudskog razvoja je [[fenomen]] koji je registrovan u mnogim populacijama širom svijeta. To se podjednako odnosi na rast određenih antropometrijskih parametara i brzinu dostizanja seksualne zrelosti. Ove činjenice ilustruju rezultate sekularnih promjena u tjelesnoj visini i pojavi prve [[menstruacija|menstruacije]] ([[menarha]]).<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite journal |last=Hatton |first=T. J. |date=2014-04-01 |title=How have Europeans grown so tall? |url=https://academic.oup.com/oep/article-lookup/doi/10.1093/oep/gpt030 |journal=Oxford Economic Papers |language=en |volume=66 |issue=2 |pages=349–372 |doi=10.1093/oep/gpt030 |issn=0030-7653|url-access=subscription }}</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): ''Bioanthropology – Diversity of Recent Man.'' Sarajevo: INGEB (Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu), {{ISBN|9958-9344-2-6}}, In Bosnian.</ref> Povećanje ljudskog rasta glavni je pokazatelj poboljšanja [[prosjek|prosječnog]] zdravlja [[populacija]]. Proučavan je najnoviji skup podataka o prosječnoj visini odraslih muških kohorti rođenih, od sredine devetnaestog stoljeća do 1980. godine, u 15 evropskih zemalja (u navedenim populacijama). Tokom jednog stoljeća prosječna visina povećala se za 11 cm, što predstavlja dramatično poboljšanje ovog fenomena. Prividno ubrzanje tjelesne visine dogodilo se tokom perioda oko dva svjetska rata i nakon [[Velika depresija| Velike depresije]]. Sredinom devetnaestog stoljeća, [[menarha]] kod evropskih djevojčica javljala se u prosječnoj dobi od 16,5 godina. Sto godina kasnije, ova dob je smanjena na ispod 12 godina.<ref name=":0" /> *'''Povećanje visine odraslih kohorti rođenih (cm/decenija)'''<ref>Hatton T. J., Bray E. (2010): "Long run trends in the heights of European men, 19th and 20th centuries". ''Economics and Human Biology'', 8:405–413.</ref> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" |'''Populacija''' | style="background:#ddffdd;" | '''1871–1875'''<br />to<br /> '''1976–1980''' | style="background:#ddffdd;" | 1871–1875<br />to<br /> 1911–1915 | style="background:#ddffdd;" | '''1911–1915'''<br />to<br /> '''1951–1955''' | style="background:#ddffdd;" |1951–1955<br />to<br /> 1976–1980 |- | style="background:#f3fff3;" | {{flag|Austrija}} |1,11 |0,59 |1,50 |1,32 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Belgija}} |1,08 |0,41 |1,59 |1,32 |- |style="background:#f3fff3;"| {{flag|Bosna i Hercegovina}}<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioanthropology – Diversity of recent man. Sarajevo: INGEB, {{ISBN|9958-9344-2-6}},</ref> | | | |2,00 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Danska}} |1,24 |0,58 |1,83 |1.37 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Finska}} | | | |0,84 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Francuska}} |0,91 |0,57 |1,10 |1,16 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Njemačka}} |1,25 | | |1,20 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag| Velika Britanija}} |0,93 |1,14 |0,99 |0,50 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Grčka}} | | | |1,55 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Irska}} |0,80 | | |1,00 |- |style="background:#f3fff3;" | {{flag|Italija}} |1,06 |0,72 |1,14 |1,50 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Nizozemska}} |1,41 |1,34 |1,32 |1,67 |- | style="background:#f3fff3;" |{{flag|Norveška}} |0,93 |0,79 |1.49 |0,26 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Portugal}} | | |0,94 |1,72 |- |style="background:#f3fff3;" |{{flag|Španija}} |1,19 |0,74 |0,79 |2,53 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Švedska}} |0,97 |0,68 |1,25 |1,00 |- | style="background:#f3fff3;" |'''[[Prosjek]]''' |1,08 |0,76 |1,27 |1,26 |- | style="background:#ddffdd;"| Standardna devijacija |0,18 |0,28 |0,31 |0,54 |} == Sekularno ubrzanje == Termin "sekularna akceleracija ubrzanje" obuhvata:<ref name=":2">{{Citation |last=Warkentin |first=B. |title=Die säkulare Akzeleration als Problem der Geburtshilfe |date=1995 |work=Geburtshilfe — Geburtsmedizin |pages=630–637 |editor-last=Hillemanns |editor-first=Hans Günter |trans-title=Secular acceleration as a problem in obstetrics |url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-642-48048-5_76 |access-date=2026-01-03 |place=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer Berlin Heidelberg |language=de |doi=10.1007/978-3-642-48048-5_76 |isbn=978-3-642-48049-2|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Röseler |first=H. D. |date=1990 |title=Zur säkularen Akzeleration der psychischen und somatischen Entwicklung |trans-title=On the secular acceleration of psychological and somatic development |journal=Ärztl Jugendheilkd. |language=de |volume=8l}}</ref> # povećanje [[tjelesna visina|ljudske visine]]; # pomicanje [[menarha|menarhe]] i [[menopauza|menopauze]]] kod žena u kasniju dob; ovaj oblik ubrzanja je osporavan, ili čak može doći do smanjenja starosti; # porast [[očekivani životni vijek| očekivanog životnog vijeka]]. Pretpostavlja se da je trend započeo u prvoj polovini 19. stoljeća. U novije vrijeme, čini se da su se ove promjene zaustavile. [[Datoteka:Average adult height by year of birth, OWID.svg|thumb| Prosječna visina odrasle osobe po godini rođenja, globalno <ref name=":3">{{Cite web |title=Average adult height by year of birth |url=https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |url-status=live |archive-url=http://web.archive.org/web/20251125232925/https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |archive-date=2025-11-25 |access-date=2026-01-03 |website=Our World in Data |language=en}}</ref>|left|400x400px]] [[Slika:Annual change in average female height, OWID.svg|thumb| Godišnja promjena prosječne visine žena po godini rođenja<ref name=":3" />|left|400x400px]] === Povećanje tjelesne visine === U industrijaliziranim zemljama, ljudska visina se povećavala iz [[generacija|genercije]] u generaciju, od sredine 19. stoljeća.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book |last=Zimmer |first=Dieter E. |title=Experimente des Lebens: wilde Kinder, Zwillinge, Kibbuzniks und andere aufschlussreiche Wesen |date=1989 |publisher=Haffmans |isbn=978-3-251-00139-2 |edition= |location=Zürich |language=de |trans-title=Experiments of life: wild children, twins, kibbutzniks and other insightful beings |chapter=Immer größer, immer schneller groß |trans-chapter=Ever bigger, ever faster}}</ref><ref>{{Cite thesis |last=Küster |first=Meike |title=Theoretische und empirische Untersuchungen zum motorischen Leistungsvermögen 12- bis 14jähriger Schulkinder |date=2002-04-29 |access-date=2025-01-03 |publisher=Technische Universität München |url=https://mediatum.ub.tum.de/doc/603154/603154.pdf |language=de |trans-title=Theoretical and empirical studies on the motor performance of 12- to 14-year-old schoolchildren}}</ref> Naprimjer, visok muškarac (95 ‰ , što znači da je 95% muškaraca niže) bio je oko 184,1 cm 1975. godine, ali 191,0 cm 2000. Studije o vojnoj obavezi pokazuju da je prosječna visina muškaraca stalno rasla sa 174 cm (za kohortu rođenu 1938. godine) na skoro 180 cm. Kod žena, prosječna visina se povećala sa 156 cm 1956. na 166 cm u 1975. Dužina [[novorođenčad]]i se također povećala: udio beba dužih od 55 cm porastao je sa 3,4% 1986. na 10,1% 2001. Nakon sredine 19. stoljeća, prosječna visina u centralnoj i sjevernoj Evropi rasla je za oko 1–2 cm po deceniji; od 1980-ih, stopa se usporila na oko jedan cm ili manje po deceniji.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Gohlke |first1=Bettina |last2=Wölfle |first2=Joachim |date=2009-06-05 |title=Growth and Puberty in German Children |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=106 |issue=23 |pages=377–382 |doi=10.3238/arztebl.2009.0377 |issn=1866-0452 |pmc=2712240 |pmid=19623318}}</ref> Očigledno je da se akceleracija rasta smanjila u centralnoj i sjevernoj Evropi na početku 21. stoljeća i da bi moglo potpuno prestati do sredine 21.<ref name=":4" /> ==== Posljedice povećanja visine ==== Sa medicinske perspektive, povećana tendencija rasta je problematična, jer je dovela do veće učestalosti kratkovidosti zbog izduživanja [[očna jabučica|očne jabučice]]. Mnogi tehnički standardi ostali su nepromijenjeni tokom 20. stoljeća, što je rezultiralo ergonomskim problemima i, posljedično, problemima poput posturalnog oštećenja kičme. U 21. stoljeću, standardi iz ''Deutsches Institut für Normung'', naprimjer, i [[Evropski komitet za standardizaciju|CEN]]/[[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]], pod pokroviteljstvom [[Evropska unija|Evropske unije]], prolaze kroz kontinuiranu reviziju. Naprimjer, DIN EN 13402-3 o označavanju veličina odjeće ažuriran je 2004. –2014.,<ref>{{Cite web |date=2013 |title=Größenbezeichnung von Bekleidung - Teil 3: Körpermaße und Sprungwerte; Deutsche Fassung EN 13402-3:2013 |trans-title=Size designation for clothes - Part 3: Body measurements and intervals; German version EN 13402-3:2013 |url=http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190124194415/http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |archive-date=2019-01-24 |access-date=2025-01-03 |website=DIN EN |language=de}}</ref> as standard ISO 8559 za veličine odjeće iz 2017. godine.<ref>{{Cite journal |last=Lenz |first=Anna |date=2017-03-29 |title=Standardnormen für Kleidergrößen überarbeitet |trans-title=Standard norms for clothing sizes revised |journal=Textilwirtschaft |language=de |volume=29}}</ref> [[Slika:Annual change in average male height, OWID.svg|thumb|Godišnja promjena prosječne visine muškaraca po godini rođenja<ref name=":3" />|400x400px]] Akceleracija predstavlja izazov za ergonomiju proizvoda kao što su motorna vozila. Dizajn vozila obično se prilagođava veličinama tijela od žene 5. 5 (samo 5% žena je manje) do muškarca 95. %<small>o</small>. Stopa ubrzanja kreće se od 1,4 mm godišnje za ženu 5 ‰ do 2,3 mm godišnje za muškarca 95 ‰ . Razlika u visini između ovih percentila povećala se sa 331 mm 1974. na 350 mm 1995. godine, što otežava [[dizaj]]niranje vozila koja udobno odgovaraju svim korisnicima. === Pomak u menarhi i menopauzi === U industrijaliziranim zemljama zabilježen je pomak prema kasnijem početku menarhe i menopauze kod žena. U akušerstvu ovo predstavlja izazov kada starije žene sve češće rađaju.<ref name=":2" /> Međutim, uočen je i suprotan trend (vidi grafikon u uvodnom dijelu).<ref name=":0" /> Novije studije u Centralnoj Evropi nisu pronašle akceleraciju početka [[pubertet]]a: [[menarha]] obično počinje neposredno prije 13. rođendana, nepromijenjena.<ref name=":4" /><ref>{{Cite journal |last1=Bau |first1=A M |last2=Ernert |first2=A |last3=Schenk |first3=L |last4=Wiegand |first4=S |last5=Martus |first5=P |last6=Grüters |first6=A |last7=Krude |first7=H |date=January 2009 |title=Is there a further acceleration in the age at onset of menarche? A cross-sectional study in 1840 school children focusing on age and bodyweight at the onset of menarche |url=https://academic.oup.com/ejendo/article/160/1/107/6676229 |journal=European Journal of Endocrinology |volume=160 |issue=1 |pages=107–113 |doi=10.1530/EJE-08-0594 |issn=0804-4643|url-access=subscription }}</ref> === Rastući životni vijek === [[Očekivani životni vijek]] povećava se širom svijeta.<ref>{{Cite web |title=Life expectancy |url=https://ourworldindata.org/grapher/life-expectancy?country=OWID_WRL~Americas~OWID_EUR~OWID_AFR&time=1770..2023&tab=line |access-date=2025-01-03 |website=Our World in Data}}</ref> Posljedice su dalekosežne i višestruke: dio globalnog rasta stanovništva proizlazi iz dužeg životnog vijeka ljudi. Štaviše, demografske promjene mijenjaju sociološku strukturu stanovništva, značajno mijenjajući odnos radno sposobnih i starijih osoba i zahtijevajući prilagođavanja u [[penzija|penzijslkim]] sistemima i sistemima zdravstvene zaštite.<ref>{{Cite news |last=Burmester |first=Silke |date=2017-02-22 |title=Folgen steigender Lebenserwartung: Ende gut, alles gut |trans-title=Consequences of rising life expectancy: All's well that ends well |url=https://taz.de/Folgen-steigender-Lebenserwartung/!5383451/ |access-date=2026-01-03 |work=Die Tageszeitung |language=de |issn=0931-9085}}</ref> [[Slika:Human heights over the long-run, OWID.svg|thumb| Prosječna ljudska visina u istočnom mediteranskom regionu od [[gornji paleolit|gornjeg paleolita]] do 1996. godine|left|400x400px]] === Faktori uticaja === U srednjem vijeku, mnogi ljudi u centralnoj Evropi bili su niži nego u modernom dobu, što dokazuju viteški oklopi, okviri vrata, dužine kreveta i skeletni ostaci. Poređenja između srednjovjekovnih i modernih uslova dovela su do ideje da akceleracija rasta djeluje već mnogo stoljeća, bilo kroz [[epigenetika|epigenetičke faktore]], konstantni [[selekcijski pritisak]] ili druge uzroke. Međutim, ovaj utisak je netačan, kao što pokazuju brojni nalazi kostiju iz [[kameno doba|kamenog doba]]: u [[paleolit]]u, prosječna visina ''[[čovjek|Homo sapiensa]]'' od prije otprilike 150.000 godina bila je uporediva sa današnjom.<ref>{{Cite journal |last=Ruff |first=Christopher |date=October 2002 |title=Variation in Human Body Size and Shape |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |journal=Annual Review of Anthropology |language=en |volume=31 |issue=1 |pages=211–232 |doi=10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |issn=0084-6570|url-access=subscription }}</ref> S [[neolit]]om i [[neolitska revolucija|uvođenjem poljoprivrede]] u Centralnoj Evropi prije otprilike 6.000 godina, prosječna visina je dostigla minimum prije nego što je ponovo porasla. Građani Rimskog carstva prije 2.000 godina imali su samo nešto niži stas od modernih stanovnika tih regija. U srednjem vijeku, prosječna visina u Centralnoj Evropi je opadala, iako ne kontinuirano, i uglavnom je odražavala prehrambene uslove. Prosječna visina stoga odražava nutritivnu situaciju tokom perioda rasta, obuhvatajući preneonatusno vrijeme i prvih 18 godina života. Ovo objašnjenje, poznato kao teorija ishrane, formulisao je ljudski [[genetičar]] [[Widukind Lenz]] 1949.<ref>{{Cite journal |last=Vogel |first=F. |date=November 1995 |title=Widukind Lenz |url=https://www.nature.com/articles/000472329 |journal=European Journal of Human Genetics |language=en |volume=3 |issue=6 |pages=384–387 |doi=10.1159/000472329 |doi-broken-date=20 January 2026 |issn=1476-5438|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=W. |title=Ernährung und Konstitution |date=1949 |publisher=Urban & Schwarzenberg |location=Berlin |language=de |trans-title=Nutrition and constitution}}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=Widukind |title=Akzeleration und Ernährung |date=1959 |publisher=Steinkopf |editor-last=Lang |editor-first=K. |location=Darmstadt |page=33 |language=de |chapter=Ursachen des gesteigerten Wachstums der heutigen Jugend |trans-chapter=Causes of the increased growth of today's youth}}</ref> Među imigrantima u Njemačkoj, djeca rođena u zemlji bila su u [[prosjek]]u viša od one rođene u domovini svojih roditelja. U poređenju sa domaćim njemačkim stanovništvom, imigranti su uglavnom bili niži, ali su njihovi potomci rođeni u Njemačkoj narasli do približno prosječne njemačke visine.<ref>{{Cite journal |last1=Bogin |first1=Barry |last2=Hermanussen |first2=Michael |last3=Scheffler |first3=Christiane |date=2018-06-01 |title=As tall as my peers – similarity in body height between migrants and hosts |url=http://www.schweizerbart.de/papers/anthranz/detail/74/88394/As_tall_as_my_peers__similarity_in_body_height_bet?af=crossref |journal=Anthropologischer Anzeiger |language=en |volume=74 |issue=5 |pages=363–374 |doi=10.1127/anthranz/2018/0828 |issn=0003-5548}}</ref> Ovi podaci naglašavaju da ubrzanje rasta proizlazi iz uvjeta okoline. == Akceleracija razvoja == Akceleracija razvoja događa se kada: * razvoj pojedinca je napredniji u odnosu na njegovu starosnu grupu, ili * razvoj generacije je napredniji u odnosu na prethodne [[generacije]]. Nicanje zuba počinje ranije. Posebno značajna akceleracija razvoja je seksualno ubrzanje, što dovodi do ranijeg početka [[pubertet]]a. Termin "akceleracija razvoja " u vezi s tjelesnom visinom može se odnositi i na razvojno ubrzanje – skok u rastu – bez rezultiranja značajnim razlikama u visini između [[generacija]]. Termin "sekularni trend" (ili psihofizička akceleracija razvoja) odnosi se na napredak procesa sazrijevanja u modernom društvu, što je također oblik razvojnog ubrzanja.<ref>{{Cite book |last=Jaide |first=Walter |title=Generationen Eines Jahrhunderts: Wechsel der Jugendgenerationen Im Jahrhunderttrend. Zur Sozialgeschichte der Jugend in Deutschland 1871-1985 |date=1988 |publisher=VS Verlag fur Sozialwissenschaften GmbH |isbn=978-3-8100-0605-9 |edition= |location=Wiesbaden |pages=61–70 |language=de |trans-title=Generations of a Century: Changes in Youth Generations in the Century-Long Trend. On the Social History of Youth in Germany 1871–1985 |chapter=Die Akzeleration der bio-psychischen Entwicklung im Jugendalter |trans-chapter=The acceleration of bio-psychological development in adolescence}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Rast i razvoj ljudskog organizma]] ==Reference== {{Reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ljudski razvoj]] [[Kategorija: Bioantropologija]] [[Kategorija: Razvojna biologija]] 2prblkqp1rqoyv76dccurnr4b6wadng 14 534218 3843199 2026-05-10T11:41:44Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Oblici reljefa u Hrvatskoj|Kanjoni]] [[Kategorija:Kanjoni u Evropi po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kanjoni po državama|Hrvatska]] 3843199 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Oblici reljefa u Hrvatskoj|Kanjoni]] [[Kategorija:Kanjoni u Evropi po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Kanjoni po državama|Hrvatska]] 7wlekwbrhyyoy4w7dff7ozspgkp2u02