Hamburg

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.8</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hamburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>821</id>
    <revision>
      <id>3900620</id>
      <parentid>3845517</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T20:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21027" sha1="27fov82wvp00p4pqv0zyduq6jjppn1n" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u Njemačkoj
| ime                   = Hamburg
| širina_stepeni        = 53| širina_minuta = 33| širina_sekundi =0 | širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 10| dužina_minuta = 0| dužina_sekundi =0 | dužina_IZ = E
| karta                 =
| karta_lokacija        = Njemačka
  |Grb                     = DEU Hamburg COA.svg
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]]
  |SrednjiNivoVlasti       = Hamburg
  |Općina                  =
  |stanovništvo_ukupno     = 1964021
  |stanovništvo_godina     = 31. 12. 2023
  |Površina                = 755.22
  |Nadmorska visina        = 6
  |Pozivni broj            = 040, 04721
  |Poštanski broj          = 20001–21149, 22001–22769, 27499
  |Registarska oznaka      = HH
  |VrstaNaselja            = grad
  |Načelnik                = Peter Tschentscher
  |NačelnikIzabran         =
  |NačelnikTitula          = Erster Bürgermeister
  |NačelnikStranka         = [[SPD]]
  |Web                     = www.hamburg.de
  |Slika                   = Rathaus Hbg.jpg
  |SlikaInfo               = Gradska vijećnica
}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|300p|Hamburg]]
'''Hamburg''' (službeno ime: Slobodni i [[Hanza|Hanzin]] grad Hamburg, njem.
Freie und Hansestadt Hamburg)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.de/|title=hamburg.de - Offizielles Stadtportal für die Hansestadt Hamburg|website=hamburg.de|language=de|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Spisak gradova u Njemačkoj po broju stanovnika|drugi je po veličini]] [[grad]] u [[Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] i jedna od njenih najmanjih saveznih pokrajina,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Hamburg-Germany|title=Hamburg {{!}} Germany, History, Population, Climate, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=13. 7. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; smješten na sjeveru zemlje. Ova srednjoevropska [[metropola]] (središte [[evropska metropolitanska regija|metropolitanske regije]] Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj) smjestila se na čvorištu puteva sa [[sjever]]a prema [[jug]]u, odnosno sa [[zapad]]a ka [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], na rijeci [[Laba|Elbi]] i gradskim jezerima Mali i Veliki [[Alster]]. U ukupnom poretku svih gradova Hamburg je šesti po veličini u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Chilehaus Hamburg 2.jpg|mini|desno|300p|Chilehaus]]
Hamburg se nalazi na [[Sjeverna Njemačka|sjeveru Njemačke]], na ušću rijeka [[Alster]] i [[Bille]] u Elbu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.com/explore/outdoors/11872634/elbe-river/|title=The Elbe River|website=hamburg.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; koja zatim, nakon 110 [[km]] toka prema sjeverozapadu utiče u [[Sjeverno more]]. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti [[St. Pauli]] i [[Altona]]. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod rijeke Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od [[glečer]]a za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]]. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale [[pijesak]] i [[mulj]]. U međuvremenu su sa obje strane Elbe podignuti brojni [[nasip]]i. Sami nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene, što je danas rijetko slučaj.

U gradu je prije više stotina godina na Alsteru priroda (uz ljudsku pomoć) podigla branu, koja je u samom centru grada stvorila dva različito velika, međusobno povezana jezera: Mali (Unutrašnji) i Veli (Vanjski) Alster. Nebrojeni [[plovni kanal]]i, rječice i kanali premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u Evropi i ima ih više nego [[Venecija]] (400), [[Amsterdam]] (1200) i [[London]] zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od [[1. april]]a [[1938]], nakon usvajanja Velikohamburškog zakona od strane nacionalsocijalističke uprave grada. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

[[Sjever]]no od Elbe Hamburg graniči sa saveznom zemljom [[Schleswig-Holstein]], a [[jug|južno]] od nje sa [[Donja Saksonija|Donjom Saksonijom]]. I tri ostrva na ušću Elbe, [[Neuwerk]], [[Scharhörn]] i [[Nigehörn]] kao i [[Nacionalni park hamburški prud]] spadaju u područje grada Hamburga.

Najviša uzvisina Savezne zemlje Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u [[Hamburška brda|Hamburškim brdima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.komoot.com/guide/209980/peaks-in-lower-saxony|title=The 20 Most Amazing Peaks in Lower Saxony {{!}} Komoot|website=komoot|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:Map_hamburg_1800.png|mini|desno|Hamburg 1800]]
Hamburg je podijeljen na sedam gradskih okruga:

* [[Hamburg-Mitte]]
* [[Altona]]
* [[Eimsbüttel]]
* [[Nord (Hamburg)|Nord]]
* [[Wandsbek]]
* [[Bergedorf]]
* [[Harburg]]

Svaki okrug ima svoj parlament, koji se u Hamburgu zove [[skupština]]. Te skupštine pravno imaju status upravnog tijela sa vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više gradskih četvrti, kojih je ukupno 104 u cijelom gradu. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, kojih je ukupno 15.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hamburg_-_Zuerich_Versicherung.jpg|mini|desno|300p|Motiv iz centra grada]]
[[Datoteka:Hamburg - Speicherstadt.jpg|mini|desno|300p|Speicherstadt u Hamburgu]]
[[Datoteka:Hamburg.Thalia.jpg|mini|desno|300p|Thalia Theater, najbolji teatar na njemačkom govornom području]]

Grad Hamburg sa okolnim gradskim područjem broji oko 1,7 miliona stanovnika, koji čine jednu od prostorno najmanjih saveznih [[država]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Pored [[Nijemci|Nijemaca]], u Hamburgu živi i visok broj građana sa nenjemačkim državljanstvom (oko 14,9% ili 255.070 u [[decembar|decembru]] [[2004]]., a po nekim procjenama i gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga su inozemnog porijekla), iz gotovo svih zemalja svijeta. Najbrojnije etničke grupe čine stanovnici [[Turci|turskog]], [[Poljaci|poljskog]], [[Iranci|perzijskog]], [[Italijani|italijanskog]], [[Španci|španskog]], [[Portugalci|portugalskog]], [[Afganistanci|afganistanskog]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskog]] porijekla, uključujući tu i ne malu [[Bosanci|bosansku]] koloniju, koja se u Hamburgu nastanila mahom početkom 1990ih godina, po dolasku iz ratom zahvaćene [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], u [[17. vijek|17. stoljeću]] važio je kao najveći njemački grad. Neposredno prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hamburg je već imao 1,682 miliona stanovnika ([[1939]]). Najveći broj stanovnika, čak 1,9 miliona, Hamburg je dosegao [[1964]]. godine. Nakon toga počinje [[suburbaniziranje]] Hamburga i do [[1986]]. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: [[1. august]] [[2005]].) Za sljedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka [[metropola]].

Starosna struktura:
* mlađi od 18 godina: 16,1%
* 18-60 godina: 60,0%
* više od 60 godina: 23,9%

=== Religija ===
Od vremena [[reformacija|reformacije]] grad Hamburg ima [[evangeličko-luteranski|evangeličko-luteransko]] obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važne [[luka|luke]], Hamburg je odavno vrlo otvoren svim [[konfesija]]ma. Tako je ovdje [[1834]]. ovdje osnovana prva njemačka [[baptisti]]čka zajednica. Osim toga, od [[1995]]. je ovdje i sjedište [[Katolička crkva|katoličke]] Hamburške nadbiskupije sa centrom u Katedrali Sv. Marije. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od [[1960te|1960-ih]] je i značajan udio [[muslimani|muslimanskog]] stanovništva, a postoji i aktivna [[Jevreji|jevrejska]] zajednica.

==== Vjerski objekti ====
'Hauptkirchen' ili 'Glavne crkve' su u evangelističkoj tradiciji isto kao i katedrale u rimokatoličkoj. Hamburg ih ima pet, te jednu rimokatoličku, koja je ujedno i sjedište hamburškog biskupa:

* [[St. Michaelis (Hamburg)]] ('Michel'), Crkva Sv. Mihaela
* [[St. Nikolai (Hamburg)]] (spomenik opomene za sve nevine žrtve rata), Crkva Sv. Nikole
* [[St. Petri (Hamburg]] (11. vijek), Crkva Sv. Petra
* [[St. Jakobi (Hamburg)]] (13. vijek), Crkva Sv. Jakova
* [[St. Katharinen (Hamburg)]] (14. vijek), Crkva Sv. Katarine
* [[St. Marien (Hamburg)]], Katedrala Sv. Marije

Brojne džamije muslimanskih zajednica iz cijeloga svijeta, te jedna sinagoga.

=== Jezik ===
Do duboko u [[19. vijek]] je [[donjenjemački jezik]] bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je [[gornjenjemački jezik|gornjenjemacki]] bio jezik kojim se pisalo, i do sredine [[20. vijek]]a je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili &quot;jezična ostrva&quot; jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji portugalska četvrt, gdje prevladava [[portugalski jezik|portugalski]], dok [[turski jezik|turski]] i [[kurdski jezik|kurdski]] prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.

== Klima ==
Zbog blizine mora i njegovog uticaja, [[klima]] je u Hamburgu blaža nego u zaleđu. Klima je umjereno kontinentalna, sa atlantskim uticajima pogotovo tokom zimskih mjeseci. Grad je poznat po čestim padavinama, tako da ga zbog ne rijetko sivog i vlažnog vremena zovu kontinentalnim [[London]]om. Tokom godine padne prosječno 714 [[mm]] padavina, a 52 dana godišnje grad je obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu [[humidna klima|humidna]].

Najtopliji mjesec u godini je juli sa prosječnih 17,0&amp;nbsp;°C, a najhladniji januar sa 0,0&amp;nbsp;°C. Ipak ni u najtoplijim mjesecima rijetkost nisu i temperature iznad 25&amp;nbsp;°C. Od 1990-tih godina, vjerovatno kao posljedica globalnog zatopljenja, zabilježene su i temperature do 37,3&amp;nbsp;°C ([[9. august]] [[1992]].). Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je kraj ljeta (august i septembar).

== Turizam ==
=== Znamenitosti grada&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.com/sights/history-and-heritage/|title=Historic Sights in Hamburg|website=hamburg.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; ===
[[Datoteka:Hafenstadt Hamburg (4).jpg|mini|desno|300p|Speicherstadt u Hamburgu]]

Za razliku od vječitog konkurenta [[Berlin]]a, koji važi kao živopisan i veoma kaotičan grad, ljepote grada Hamburga otkrivaju se tek postepeno, uz puno strpljenja. Znamenitosti grada su glasovita Vijećnica u centru grada, sagrađena krajem [[19. vijek]]a u historijskom stilu poput venecijanske crkve Sv. Marka, gradske kolonade u neposrednoj blizini, Palača pravde, klasicistički hoteli &quot;Atlantik&quot; i &quot;Vier Jahreszeiten&quot; na jezeru Alster, kao i svojevrsni simbol grada i pojam njegove republikanske slobode - toranj glavne crkve Sv. Michaelisa, poznat i pod imenom Michel.
Grad ima bogatu trgovačku tradiciju i tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] važio je kao jedan od glavnih centara trgovačke unije [[Hanza|Hanze]], svojevrsne preteče današnjoj [[Evropska unija|Evropskoj Uniji]], kojoj su osim toga pripadali i [[Lübeck]], [[Bergen]], [[Amsterdam]], [[London]], te brojni drugi gradovi sjeverne i zapadne [[Evropa|Evrope]]. Veoma je poznata hamburška luka, koja je nakon one u [[Rotterdam]]u jedna od najznačajnijih na cijelom kontinentu. U neposrednoj se blizini nalazi i [[St.Pauli|St. Pauli]], poznat i kao [[Kiez]], gradska četvrt karakteristična po brojnim turističkim atrakcijama, kao što su javne kuće, noćni lokali i kockarnice. Duž glavne turističke avenije [[Reeperbahn]] nalaze se popularni gradski lokali i teatarske kuće. U novije vrijeme etablirala se i gradska četvrt Schanze, koja svojim bogatim sadržajima uglavnom privlači mlade iz samoga grada, dok je St. Pauli puno više stjecište turista iz cijeloga svijeta. Od kraja devedestih Hamburg je i svojevrsni centar [[musical|mjuzikla]], u kom su do sada bili izvedeni popularni svjetski mjuzikli, kao: &quot;Fantom u operi&quot;, &quot;Titanic&quot;, &quot;Bal vampira&quot;, &quot;Mozart&quot;, &quot;Cats&quot; i brojni drugi.

=== Pozorišta ===
[[Datoteka:Hamburg.Schauspielhaus.wmt.jpg|mini|desno|300p|Schauspielhaus, Dramski teatar]]

* [[Thalia Theater]]
* [[Schauspielhaus]]
* [[Hamburgische Staatsoper]]
* [[Ernst-Deutsch-Theater]]
* [[St. Pauli Theater]]
* [[Hamburger Kammerspiele]]
* [[Schmidt Theater]]
* [[Schmidt Tivoli]]
* [[Ohnsorg-Theater]], narodni teatar, u kojem se komadi izvode na ''donjonjemačkom'' jeziku, dijalektu današnjeg savremenog njemačkog jezika
* [[Imperial Theater]]
* [[Royal Theater]]
* [[The English Theater]]
* [[Alle Theater]]
* [[Polittbüro]]
* [[Kampnagel]]

=== Gradski muzeji ===
[[Datoteka:Hamburg.Kunsthalle.Kuppel.wmt.jpg|mini|desno|300p|Kunsthalle Hamburg - Umjetnička dvorana]]

* Altonaer Museum, zemaljski muzej Sjeverne Njemačke [http://www.altonaer-museum.de/de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108165330/http://www.altonaer-museum.de/de/ |date=8. 1. 2006 }}
* Kunsthalle Hamburg, Umjetnička dvorana Hamburg [http://www.hamburger-kunsthalle.de/]
* Brahmsmuseum, Muzej slavnog kompozitora
* Bucerius Kunst Forum, Umjetnički paviljon [http://www.buceriuskunstforum.de/]
* Hamburški muzej za arheologiju i historiju Harburga
* [[Neuengamme]], memorijani centar za žrtve NS-zločina [http://www.hamburg.de/Neuengamme/welcome.en.html]
* Speicherstadt Museum, Muzej tradicionalnih zanata i življenja u starom Hamburg [http://www.speicherstadtmuseum.de/]
* Museum der Arbeit, Muzej rada [http://www.museum-der-arbeit.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202012010/http://www.museum-der-arbeit.de/ |date=2. 2. 2006 }}
* Museum für Völkerkunde, Etnološki muzej [http://www.voelkerkundemuseum.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180813050242/http://www.voelkerkundemuseum.com/ |date=13. 8. 2018 }}
* Museum der Kommunikation, Muzej komunikacije
* Museum für Hamburgische Geschichte, Najcjelovitiji hamburški muzej za historiju
* Museum der Kunst und Gewerbe, Muzej za umjetnost i obrt

=== Klubovi i diskoteke ===
[[Datoteka:Hamburg.GalerieDerModerne.wmt.jpg|mini|desno|300p|Galerija moderne]]

* China Lounge (House) [http://www.china-lounge.de/ website]
* Docks (Trance/Latin/RnB/Mixed) [http://www.docks.de/ website]
* Cult Club (70s, 80s, Classics) [http://www.cult-hh.de/ website]
* Große Freiheit 36 (Mixed) [http://www.grossefreiheit36.de/ website]
* Grünspan (Mixed/Livebands) [http://www.gruenspan.de website]
* Kaiserkeller (u podrumu Große Freiheit 36)
* Kir (Alternative/Mixed/srijeda=Gay) [http://www.kir-hamburg.de/ website]
* Lounge (House/Soul/Latin/Lounge) [http://www.locationsite.de/hamburg/lounge.htm Info]
* Pit (Gay)(Electronica) [https://web.archive.org/web/20060118034248/http://www.pit-male.de/ website]
* Pacha (House) [https://web.archive.org/web/20150926182401/http://www.pacha-hh.de/ website]
* Superfly (House/HipHop/Mixed) [http://www.super-fly-club.de/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060205151357/http://super-fly-club.de/ |date=5. 2. 2006 }}
* Thomas Read (House/Pop/R&amp;B) [http://www.thomasread.de website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109120238/http://www.thomasread.de/ |date=9. 1. 2006 }}
* Waagenbau (Electronica/Techno/HipHop) [http://www.waagenbau.com/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118073201/http://www.waagenbau.com/ |date=18. 1. 2006 }}
* Weltbühne (DJs/Liveacts)
* Wunderbar (Gay, dobra zabava)

=== Kalendar zbivanja ===
[[Datoteka:Hamburg - Binnenhafen Alsterfleet.jpg|mini|desno|300p|Hamburg Alsterfleet]]
[[Datoteka:Hamburg_Planetarium.jpg|mini|desno|300p|Planetarijum]]

* Filmski festivali:
** Filmfest Hamburg [http://www.filmfesthamburg.de/]: septembar
** Fantasy Filmfest [http://www.fantasyfilmfest.com/]: april
** Kurzfilmfestival, Internacionalni festival kratkog filma [http://www.shortfilm.com/]: juni
** Lateinamerika-Filmtage, Latinoamerički filmski dani [http://www.cinelatino.de/]: decembar
** Spanische Filmtage, Španski dani filma [http://www.cinelatino.de/]: juli
** Cinema Italia, Italijanski dani filma: oktobar
** Schwul Lesbische Filmtage, Filmski festival gay i lezbejskih filmova, [https://web.archive.org/web/20060110023032/http://hamburg.gay-web.de/filmtage/]: oktobar
* Umjetnost:
** Lange Nacht der Museen, Duga noć muzeja (40 izložbi u jednoj noći): maj
** Lange Nacht der Theater, Duga noć pozorišnih kuća i malih scena: jesen
** Razni internacionalni festivali savremenog pozorišta i plesa na Sceni Kampnagel: tokom cijele godine
* Muzika i zabava:
** Hamburger Dom, Narodni vašar sa cirkusom, zbavanim igrama i obilnom gastronomskom ponudom: tri puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen)
** Hafengeburtstag [http://www.hamburger-hafengeburtstag.de/], Rođendan gradske luke: maj
** Alstervergnügen, Veliki narodni vašar na obali jezera Mali Alster [http://www.alstervergnuegen-hamburg.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060113232935/http://www.alstervergnuegen-hamburg.de/ |date=13. 1. 2006 }}: august
** Schanzenfest, Veliki ulični fest u najšarmantnijoj četvrti grada Sternschanze: kasno ljeto
** Altonale, Veliki multikulturni kulturni ulični festival na Altoni: kasno ljeto/rana jesen
** Kirschblütenfest, Japanski festival behara: maj
** Fleetinselfest, Internacionalni Open Air Festival [https://web.archive.org/web/20060217160229/http://www.bwp-events.de/eigene/fleetinsel_main.html]: juli
** Internacionalni festival vatrometa: august
** Njemački Izbor za [[Eurosong|Pjesmu Eurovizije]]: mart
** G-Move (Generation Move), Parada mladih ljubitelja techno i rave-muzike: juni
** Schlagermove, Parada njemačkih šlagera [http://www.schlagermove.de/]: juli
** Lange Reihe Strassenfest, Ulični gay festival sa muzikom i zabavom: maj
** Pulverteich-Strassenfest, Alternativni ulični gay festival sa muzikom i zabavom: august
** [[Christopher Street Day]], Tradicionalna gay parada [http://www.hamburg-pride.de/]: august
** Ledertreffen, Gay festival za ljubitelje fetiša (koža, uniforma, sportska oprema): august
** Motorradgottesdienst, Misa za motoriste pred najljepšom gradskom evangelističkom Katedralom Sv. Michaelisa: juni
* Sport:
** Hamburški maraton [http://www.marathon-hamburg.de/]: april
** Teniski turnir: maj
** Veslački turnir dragon-brodova: august
** HEW Cyclassics [http://www.hew-cyclassics.de/]{{Mrtav link}}, biciklistička utrka: august
** Holsten City Man Triathlon [https://web.archive.org/web/20060112033251/http://www.holstencityman.de/], triatlonska utrka: august

== Znamenite ličnosti ==
* [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački književnik
* [[Wolfgang Borchert]], njemački književnik
* [[Peter Rühmkorf]], njemački književnik
* [[Hans Albers]], njemački glumac
* [[Fritz Schumacher]], njemački arhitekt i planer grada
* [[Heinrich Rudolf Hertz]], njemački fizičar
* [[Ernst Thälmann]], njemački političar
* [[Helmut Schmidt]], njemački političar i državnik, bivši kancelar SR Njemačke
* [[Klaus von Dohnanyi]], njemački političar i bivši gradonačelnik Hamburga
* [[Angela Merkel]], njemačka političarka i kancelarka SR Njemačke
* [[Georg Philipp Telemann]], njemački kompozitor
* [[Carl Philipp Emmanuel Bach]], njemački kompozitor i sin poznatog oca ([[Johann Sebastian Bach]])
* [[Felix Mendelssohn]], njemački kompozitor
* [[Johannes Brahms]], njemački kompozitor
* [[Seid Memić Vajta]], bosanski pjevač, zabavljač i TV zvijezda
* [[Sergej Barbarez]], bosanski nogometaš

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hamburg.de/ Službena stranica grada]
* [https://web.archive.org/web/20070927193801/http://hamburg.fitamini.com/ Znamenitosti u slikama]
* [http://www.hamburgportal.de/bilderserien/ Slike i fotografije grada Hamburga]
* [http://www.hamburgs-geschichte.de/ Historija grada Hamburga]
* [http://www.netplanet-harburg.netsamurai.de/ Umjetnost i slike sa hamburškog juga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118155734/http://www.netplanet-harburg.netsamurai.de/ |date=18. 1. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20051106210249/http://dmoz.org/Regional/Europe/Germany/States/Hamburg/ Kategorija Hamburg u projektu Open Directory Project DMOZ]
* [https://web.archive.org/web/20110130012226/http://vrhamburg.mheitmann.ch/ 360° pogled na dio grada]

{{commonscat|Hamburg}}
{{Gradovi u Njemačkoj}}
{{Glavni gradovi pokrajina Savezne Republike Njemačke}}
{{Pokrajine u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Hamburg]]
[[Kategorija:Pokrajine u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>27fov82wvp00p4pqv0zyduq6jjppn1n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Austrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1058</id>
    <revision>
      <id>3900621</id>
      <parentid>3849655</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T20:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58459" sha1="2c1gj2ydw20l1kmnemiptto25axfis4" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Austrija
| izvorno_ime                    = ''{{jezik|de|Republik Österreich}}''
| ime_genitiv                    = Austrije
| zastava                        = Flag of Austria.svg
| grb                            = Austria Bundesadler.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = [[Land der Berge, Land am Strome]] &lt;br&gt;&lt;small&gt;({{bs|Zemlja planina, zemlja na rijeci}})&lt;/small&gt;{{Center|[[Datoteka:Land der Berge Land am Strome instrumental.ogg]]}}
| mapa                           = EU-Austria.svg
| glavni_grad                    = [[Beč]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|48|12|31|N|16|22|21|E}}
| najveći_grad                   = [[Beč]]
| službeni_jezik                 = [[Njemački jezik|njemački]] &lt;br /&gt; Regionalni jezici: &lt;br /&gt; [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Mađarski jezik|mađarski]]
| etničke_grupe                 = 81,1% [[Austrijanci]] &lt;br/&gt; 6,3% [[Južni Slaveni]] &lt;br/&gt; 2,7% [[Nijemci]] &lt;br/&gt; 2,2% [[Turci]] &lt;br/&gt; 11,5% ostali
| državno_uređenje               = Republika
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Austrije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Alexander Van der Bellen]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak kancelara Austrije|Kancelar]]
| vladar_druga_vlast             = [[Christian Stocker]]
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = [[Sporazum o ponovnom uspostavljanju Austrije]]
| nezavisnost_priznato           = 27. juli 1955.
| površina                       = {{Pov|AT||2}}
| po_površini_na_svijetu         = 115. na svijetu
| procenat_vode                  = 0,84%
| stanovnika                     = {{BrSt|AT}}
| stanovnika_godina              = {{BrStDa|AT}}
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 97. na svijetu
| gustoća                        = 109,6
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 106. na svijetu
| bdp_ukupno                     = {{povećanje}}521,64 milijarde $&lt;ref name=&quot;imf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/April/weo-report |title=World Economic Outlook Database, April 2024 |publisher=[[International Monetary Fund]] |date=1. 4. 2024 |access-date=26. 2. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2024.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 34. na svijetu
| bdp_per_capita                 = {{povećanje}}58.226 $
| hdi                            = {{povećanje}}0,930
| hdi_godina                     = 2023.
| hdi_nivo                       = 22. na svijetu
| po_broju_hdi_na_svijetu        = {{color|#009900|visok}}
| gini                           = 28,4
| gini_godina                    = 2024.
| po_broju_gini_na_svijetu       = 14. na svijetu
| valuta                         = [[Euro]]
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC+1]]) &lt;br/&gt; - ljeti [[CEST]] ([[UTC+2]])
| najveća_tačka_ime              = [[Großglockner]]
| najveća_tačka_metara           = 3798
| najveće_jezero_ime             = [[Nežidersko jezero|Nežidersko]]
| najveće_jezero_površina        = 315
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| nacionalni_dan                 = 26. oktobar
| internetski_nastavak           = [[.at]]
| pozivni_broj                   = 43
| komentar                       =
}}
[[Datoteka:Austria Romana.png|Karta rimskih provincija na području današnje Austrije|mini|desno]]
[[Datoteka:Ostarrichi.jpg|Faksimil darovnog ugovora u kojem se prvi put spominje Austrija|desno|mini]]
[[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|mini|desno|Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]]]
[[Datoteka:Cisleithanien Transleithanien.png|mini|desno|Podjela Austrijskog Carstva na austrijski i mađarski dio]]
[[Datoteka:Austria 1945-55.png|mini|desno|Savezničke okupacijske zone u Austriji nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]]]
[[Datoteka:Karte Nationalparks Österreich.png|desno|mini|Karta nacionalnih parkova u Austriji]]
[[Datoteka:Grossglockner from SW.jpg|mini|[[Großglockner]], najviši vrh Austrije (3.798 m)]]
[[Datoteka:Heinz Fischer.jpg|mini|desno|Predsjednik Austrije od 2004. do 2016. [[Heinz Fischer]]]]
[[Datoteka:Austria Parlament Athena.jpg|mini|desno|Zgrada austrijskog parlamenta u Beču]]
'''Austrija''' ({{jez-de|Österreich}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|De-Österreich.oga|izgovor}}/}}), službeno '''Republika Austrija''' ({{jez-de|Republik Österreich|linkovi=ne}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|Republik Österreich.ogg|izgovor}}/}}), jest [[federacija]] u [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]] sa {{BrSt|AT}} stanovnika ({{BrStDa|AT}}){{BrStRe|AT}} Graniči sa [[Češka|Češkom]] i [[Njemačka|Njemačkom]] na sjeveru, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na istoku, [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Italija|Italijom]] na jugu i [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Lihtenštajn]]om na zapadu. Prostire se na 83.871&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima [[planinska klima|alpsku klimu]]. To je planinska zemlja koja je smještena unutar [[Alpe|Alpa]] i [[kontinentalna država]], jer nema izlaz na [[more]].

Većina stanovništva govori lokalnim [[bavarski jezik|bavarskim]] dijalektom [[njemački jezik|njemačkog jezika]], koji je službeni jezik države. Drugi lokalni jezici jesu [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Slovenski jezik|slovenski]].

Korijeni današnje Austrije datiraju još iz vremena [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]] kada je većina zemlje bila dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Od vremena [[Reformacija|reformacije]] mnogi sjevernonjemački kneževi, prezirući autoritet cara, koristili su [[protestantizam]] kao zastavu pobune. [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]], u kojem su utjecaj imali [[Švedska|Kraljevina Švedska]] i [[Kraljevina Francuska]], došlo je do uspona [[Pruska|Pruske]], a Napoleonova invazija oslabila je moć cara. Tokom 17. i 18. stoljeća Austrija je bila u mogućnosti zadržati svoju poziciju kao jedna od [[velike sile|velikih sila]] Evrope. Kao odgovor na [[krunisanje]] [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] za francuskog kralja, Austrija se 1804. proglasila [[Austrijsko Carstvo|carstvom]]. Nakon Napoleonovog poraza [[Kraljevina Pruska|Pruska]] se pojavila kao glavni konkurent Austrije. Austrijski poraz od Pruske u [[bitka kod Königgratza|bici kod Königgratza]] za vrijeme [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskog rata]] 1866. otvorio je put Pruskoj da uspostavi kontrolu nad ostatkom Njemačke. Carstvo je 1867. [[Austro-ugarska nagodba|reformirano]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Nakon poraza od Francuske 1870. u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] Austrija je izostavljena iz formiranja novog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za vrijeme [[Julska kriza|Julske krize]] 1914, zbog atentata na austrijskog nadvojvodu [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], Njemačka se pridružila Austriji u izdavanju ultimatuma [[Srbija|Srbiji]], koji je doveo do proglašenja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Nakon raspada Habsburškog Carstva 1918. Austrija je usvojila i koristila ime [[Njemačka Austrija|Republika Njemačka Austrija]] u pokušaju da se ujedini s [[Vajmarska Republika|Njemačkom]], ali joj je bilo zabranjeno [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskim sporazumom]] 1919. Iste godine osnovana je [[Prva Austrijska Republika]]. [[Anschluss]]om 1938. Austriju je okupirala i anektirala [[nacistička Njemačka]]. To je trajalo sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945, nakon čega je Njemačka okupirana od saveznika, a Austrija obnavlja svoj bivši demokratski ustav. [[Austrijski državni ugovor|Državnim ugovorom]] 1955. Austrija je ponovo uspostavljena kao suverena država, okončavši okupaciju. Iste godine [[Parlament Austrije]] usvojio je [[Deklaracija o neutralnosti|Deklaraciju o neutralnosti]], tako da je postala trajno [[neutralnost|neutralna država]].

Danas je Austrija [[parlamentarna demokratija|parlamentarna demokratska]] država koja se sastoji od [[Austrijske pokrajine|devet pokrajina]]. Glavni i najveći grad, s više od 1,7 miliona stanovnika, jest [[Beč]]. Austrija je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, s nominalnim BDP-om po stanovniku 52.216 $. Ta zemlja razvila je visok standard življenja i 2014. rangirana je na 21. mjesto u svijetu po [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksu ljudskog razvoja]]. Članica je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 1955, pridružila se [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 1995. i osnivač je [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Potpisala je [[Šengenski sporazum]] 1995. i usvojila evropsku valutu [[euro]] 1999.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Austrije}}
=== Starije kameno doba ===
Područje Austrije bilo je naseljeno i u [[Paleolit|starijem kamenom dobu]], o čemu svjedoči i jedan od najvrednijih nalaza [[Arheologija|arheologije]] u Austriji, tzv. [[Venera iz Willendorfa|Willendorfska Venera]]. Nastala je oko 25.000 godina p. n. e. na području današnjeg Willendorfa kod [[Wachau]]a u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Nađena je 1908, a danas se čuva u Prirodno-historijskom muzeju u [[Beč]]u
=== Kelti, rimske provincije ===
Na području današnje Austrije [[Kelti|keltska]] plemena – Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo ''Noricum'', koje je bilo poznato po izvozu željeza, sve do područja današnje [[Italija|Italije]], kao i po konjima. Imali su i svoju kovnicu novca. Širenjem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima [[Tiberije]]m i [[Druz]]om 15. p. n. e. područje današnjeg [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg]]a prelazi u posjed Rima. Rimljani osnivaju [[Provincija|provincije]] ''Norik'', ''Panonija'' i ''Retija''. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su ''Solva'' – kod mjesta [[Wagna]], ''Ovilava'' – [[Wels]], ''Lauriacum'' – Lorch kod [[Enns]]a, ''Cetium'' – [[Sankt Pölten]], ''Vindobona'' – [[Beč]], ''Iuavavum'' – [[Salzburg (grad)|Salzburg]].

=== Srednji vijek ===
Nakon što su teritorij današnje Austrije osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenberg]]a od 10. do 13. vijeka, kad su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. Godine 976. spominje se markgrof [[Leopold I, markrof Austrije|Leopold I]] iz [[Babenberška dinastija|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I, car Svetog rimskog carstva|Otona I]]. Prvo spominjanje Austrije, kao ''Ostarrîchi'' &lt;ref name=&quot;Geschichte&quot;&gt;'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', {{ISBN|978-3-453-21622-8}}, Heyne Verlag München {{de simbol}}&lt;/ref&gt; zabilježeno je 1. novembra 996. u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III, car Svetog rimskog carstva|Otona III]], [[biskup]]u od Freisinga u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] rječima:
:''...in regione vulgari vocabulo '''Ostarrîchi''' in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.''

Oko 1000. godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. ''in orientali regno'', ''in oriente'', ''Osterland'' ''Austria'' i ''terra orientalis''. Danas većina jezika naziva Austriju tim imenom, izuzev [[Slovački jezik|slovačkog]] ''Rakúsko'', [[Češki jezik|češkog]] ''Rakousko'' i [[Finski jezik|finskog]] jezika ''Itävalta''.

Izumiranjem dinastije Babenberg, [[Rudolf I, kralj Njemačke|Rudolf Habsburški]] 1240. godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije Habsburg, te uzima ime Rudolf I. vojvoda austrijski i štajerski. [[Dinastija Habsburg]] vladala je Austrijom sve do svog izumiranja [[1780]]. godine, kada ju je naslijedila [[lotarinška dinastija]] pod imenom Habsburg-Lotaringija.

=== Austrijsko Carstvo ===
Raspadom Svetog Rimskog Carstva 1804. [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]], kao posljednji vladar tog carstva, osniva [[Austrijsko Carstvo]] i uzima ime Franjo I. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Austrije, [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]], sjevernih dijelova [[Italija|Italije]] te dijelova [[Poljska|Poljske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Austrija je 1834. imala 33 miliona stanovnika. Kopnena vojska je imala 250 hiljada vojnika, a mornarica 31 galiju.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_34A8BB99366B973490F07A22BA4B577B-1834-01-27 Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834., strana 4.]&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska monarhija ===
Austrijsko Carstvo je 1867. podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na austrijski i mađarski dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Austrija okupira Bosnu i Hercegovinu, koju 1908. anektira. Napadom Austro-Ugarske na [[Srbija|Srbiju]] 1914. počeo je Prvi svjetski rat. S ukupnom površinom 676.615&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Austro-Ugarska je bila druga zemlja u Evropi po veličini, a po broju stanovnika, s približno 53 miliona 1914, treća u Evropi. Raspala se nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskim]] i [[Trijanonski sporazum|Trijanonskim sporazumom]] nastala Austrija u današnjim granicama, nazvana ''Prva Republika'', s prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Godine 1938. Austriju je pripojila [[nacistička Njemačka]].
=== Anschluss i Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Anschluss}}
Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacijske zone sve do 1955, kad je stekla potpunu nezavisnost, pod uvjetom da ostane neutralna te da se odrekne težnji za ponovnim pripojenjem Njemačkoj. Dana 27. aprila 1945. proglašena je privremena vlada na čelu s [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Ta vlada proglašava uspostavljanje tzv. ''Druge Republike'' i upravlja Austrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih [[Izbori za skupštinu Austrije 1949.|izbora 1949.]] Nakon deset godina okupacije od Saveznika Austrija u Beču 15. maja 1955. potpisuje [[Austrijski državni ugovor]], čime se zvanično potvrđuje austrijska nezavisnost i savezničke trupe napuštaju Austriju.

=== Savremeno doba ===
Austrija je 1995. postala članica [[Evropska unija|Evropske unije]], a 1999. uvela je valutu [[euro]].

== Simboli ==
=== Zastava ===
[[Zastava Austrije]] ima tri jednaka vodoravna polja, crvene (vrh), bijele i crvene boje. Smatra se da je zastava Austrije, uz [[Zastava Danske|dansku zastavu]], među najstarijim nacionalnim zastavama na svijetu.

Prema legendi, zastavu je izmislio [[vojvoda]] Leopold V Austrijski (1157–1194) za vrijeme žestoke bitke tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Nakon bitke njegova borbena odora bila je potpuno natopljena krvlju, ali je, kad je skinuo pojas, platno ispod njega bilo čisto. Pod dojmom ovog prizora usvojio je boje i raspored za svoju zastavu.

Zastavu je zapravo u 13. stoljeću oblikovao vojvoda Fridrik II Austrijski (1210–1246; poznat kao Fridrik Svadljivi), posljednji iz [[Dinastija|dinastije]] Babenberg. Htio je veći stepen nezavisnosti od [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], pa je napravio novi [[grb]]: crveno polje sa srebrnom vrpcom. Najstariji prikaz nove zastave nalazi se na pečatu koji se čuva u [[samostan]]u Lilinenfeld u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], s datumom 30. novembar 1230.

=== Grb ===
[[Grb Austrije]] se kao simbol Austrije koristi od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Dvoglavi [[orao]], koji je dotad predstavljao staru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], zamijenjen je jednoglavim orlom.

Na prsima orla stari je štit Austrijskog vojvodstva, a isti uzorak poslužio je kao predložak [[Zastava Austrije|austrijske zastave]]. Orao lijevom kandžom drži zlatni srp, a desnom zlatni čekić. Na prvi pogled to bi se moglo dovesti u vezu s [[Komunizam|komunističkom]] simbolikom, ali, kada zlatnom srpu i čekiću pridružimo zlatnu krunu na orlovoj glavi, dobijamo jedinstvo sva tri sloja austrijskog društva – radnika, seljaka i plemstva.

Slomljeni željezni okovi na orlovim pandžama simboliziraju oslobođenje Austrije od [[Fašizam|fašizma]] i taj detalj dodan je na grb po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

=== Himna ===
[[Land der Berge, Land am Strome]] ({{jez-bs|Zemljo planina, zemljo na rijekama}}) himna je Austrije od 22. oktobra 1946. Pretpostavljalo se da je melodiju komponirao [[Wolfgang Amadeus Mozart]], ali, prema najnovijim spoznajama muzikologa, kompozicija potječe od jednog njegovog brata među [[masoni]]ma, Johanna Holzera. Na ovu muziku [[Paula von Preradović]], unuka hrvatskog pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]], napisala je tekst.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Austrije}}
Austrija se proteže maksimalno u smjeru zapad-istok 575&amp;nbsp;km, a u pravcu sjever-jug 294&amp;nbsp;km. Približno 60% površine Austrije brdovito je i dio je [[Alpe|Alpa]]. Na istočnoj granici prema [[Češka|Češkoj]] nalaze se obronci [[Karpati|Karpata]]. Nizije su istočno i duž toka [[Dunav]]a te u južnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]] i [[Gradišće|Gradišću]], koje je na rubu [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Ukupno 43% površine Austrije pošumljeno je. Najniža je tačka Hedwighof u općini [[Apetlon]] u Gradišću (114&amp;nbsp;m), a najviši je vrh [[Großglockner]] u Koruškoj (3.798&amp;nbsp;m).

=== Najviši vrhovi ===
Osim [[Großglockner]]a, Austrija ima više od 900 vrhova sa visinom iznad 3.000 m.&lt;ref&gt;[http://www.dreitausender.at/ Spisak vrhova viših od 3.000 m] {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Neki veći vrhovi jesu:
* [[Wildspitze]] (3.774 m)
* [[Weisskugel]] (3.738 m)
* [[Großvenediger]] (3.662 m)
* [[Hinterer Brochkogel]] (3.628 m)
* [[Hintere Schwärze]] (3.624 m)
* [[Similaun]] (3.607 m)
* [[Wiesbachhorn]] (3.564 m)
* [[Rainerhorn]] (3.560 m)

=== Rijeke ===
Najveći dio Austrije, približno 80.566&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, pripada slivu [[Dunav]]a, a samo mala područja na zapadu pripadaju slivu [[Rajna|Rajne]] (2.366&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), te na sjeveru slivu [[Laba|Labe]] (918&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Ostale veće [[rijeka|rijeke]] u Austriji jesu [[Lech (rijeka)|Lech]], [[Isar]], [[Inn]], [[Salzach]], [[Traun]], [[Enns (rijeka)|Enns]], [[Ybbs]], [[Erlauf]], [[Pielach]], [[Traisen]], [[Wienfluss]], [[Fischa]], [[Große Mühl]], [[Kleine Mühl]], [[Rodl]], [[Aist]], [[Kamp]], [[Göllersbach]], [[Rußbach]], [[Thaya]], [[Mura]] i [[Lainsitz]].

=== Jezera ===
Najveće jezero u Austriji jest [[Nežidersko jezero|Nežidersko]] u [[Gradišće|Gradišću]]. Austriji pripada 77% jezera, a ostatak pripada [[Mađarska|Mađarskoj]]. Drugo najveće jezero jest [[Attersee]] (46&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], te [[Traunsee]] (24&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Austriji pripada i manji dio [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]] na [[Tromeđa|tromeđi]] s [[Granica između Austrije i Njemačke|Njemačkom]] i [[Granica između Austrije i Švicarske|Švicarskom]]. Tačna granica između država na Bodenskom jezeru nije definirana. Osim njih, posebno za [[turizam]], važna su jezera u [[Koruška|Koruškoj]]: [[Vrpsko jezero|Vrpsko]], [[Milštatsko jezero]], [[Osojsko jezero|Osojsko]] i [[Bijelo jezero (Koruška)|Bijelo]]. Druga poznatija jezera jesu [[Mond (jezaro)|Mond]] i [[Wolfgang (jezero)|Wolfgang]].

=== Nacionalni parkovi ===
Od sedam nacionalnih parkova četiri zaštićuju austrijske alpske regije, a tri zaštićuju vode. Daleko najveći park jest Visoke Ture (1.856&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). To je i najveći [[nacionalni park]] u srednjoj Evropi. Nacionalni parkovi Nežidersko jezero-Seewinkel i Dolina Thaye protežu se s obje strane granice s [[Granica između Austrije i Mađarske|Mađarskom]], odnosno [[Granica između Austrije i Češke|Češkom]].
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Naziv
!Lokacija
!Osnovan
!Površina
!Opis
|-
![[Visoke Ture]]
|[[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]], [[Tirol (pokrajina)|Tirol]], [[Koruška]]
&lt;small&gt;47.066667°N 12.666667°E&lt;/small&gt;
|1981. (Koruška)
1984. (Salzburg)
1992. (Tirol)
|1.856&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Pokriva velike dijelove Istočnoalpskog hrpta između izvora Mölla, [[Mura|Mure]] i Salzacha, protežući se otprilike 100&amp;nbsp;km od istoka ka zapadu i približno 40&amp;nbsp;km od sjevera ka jugu. Sadrži veća [[Lednik|lednička]] polja, ledničke doline i velike aluvijalne lepeze te alpske pašnjake i veće šume evropskog ariša, evropske smreke i švicarskog bora.
|-
![[Nockberge]]
|[[Koruška]]&lt;small&gt;46.883333°N 13.666667°E&lt;/small&gt;
|1987.
|184&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Pokriva Nockberge, dio Gurktalskih Alpa.
|-
![[Nežidersko jezero-Seewinkel]]
|[[Gradišće]]&lt;small&gt;47.817778°N 16.748611°E&lt;/small&gt;
|1993.
|97&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Pokriva Nežidersko jezero, njegovu obalu i lokacije uz jezero. Sa susjednim [[Spisak nacionalnih parkova u Mađarskoj|mađarskim nacionalnim parkom]] Fertő–Hanság formira Kulturni krajolik Fertö / Neusiedlersee, koji je od 2001. na [[UNESCO]]-ovom spisku Svjetske baštine.
|-
![[Donau-Auen]]
|[[Donja Austrija]], [[Beč]]
&lt;small&gt;48.183333°N 16.716667°E&lt;/small&gt;
|1996.
|93&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Proteže se duž [[Dunav]]a od Beča (Lobau) do ušća [[Morava (Češka)|Morave]] u blizini [[Granica između Austrije i Slovačke|granice]] sa [[Slovačka|Slovačkom]] i zaštićenog krajolika Dunajské luhy; oboje su [[Močvara|močvarna]] područja od međunarodne važnosti prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]]. S dužinom 38&amp;nbsp;km, park pokriva jedno od najvećih netaknutih poplavnih područja u srednjoj Evropi, do kojeg se može doći maratonskom [[Biciklizam|biciklističkom]] rutom EuroVelo 6.
|-
![[Krečnjačke Alpe]]
|[[Gornja Austrija]]&lt;small&gt;47.79°N 14.373611°E&lt;/small&gt;
|1997.
|208&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Pokriva Zengzensko i Rajhraminško gorje (dijelovi Gornjih Austrijskih Predalpa).
|-
![[Dolina Thaye]]
|[[Donja Austrija]]&lt;small&gt;48.85°N 15.9°E&lt;/small&gt;
|2000.
|13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Centriran oko meandra odvojenog od Thaye, na granici sa [[Češka|Češkom]] i susjednim Nacionalnim parkom Podyjí. Strme [[gnajs]]ne padine duž rijeke formiraju jednu od najpitoresknijih [[klisura]] u Austriji.
|-
![[Nacionalni park Gesäuse|Gesäuse]]
|[[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]&lt;small&gt;47.592222°N 14.648889°E&lt;/small&gt;
|2002.
|111&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|Pokriva gorje Gesäuse u sjeveroistočnim Enstalskim Alpama u Gornjoj Štajerskoj, s klisurom na rijeci Enns.
|}

== Klima ==
Najveći dio Austrije nalazi se u umjerenoj klimatskoj zoni, gdje preovladavaju vlažni zapadni vjetrovi. S gotovo tri četvrtine teritorije države gdje dominiraju Alpe, dominantna je [[alpska klima]]. Na istoku, na području [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i duž doline [[Dunav]]a, većinom se iskazuju osobine [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] s manje padavina od alpskih područja. Iako je zimska prosječna temperatura u Austriji dosta niska (−10 do 0&amp;nbsp;°C), ljetne temperature mogu dostizati dosta visoke vrijednosti,&lt;ref name=&quot;Climate&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003350|archive-url=https://web.archive.org/web/20101202042009/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003350|archive-date=2. 12. 2010|title=Average Conditions, Vienna, Austria|year=2006|publisher=British Broadcasting Corporation|access-date=24. 5. 2009}}&lt;/ref&gt; s prosječnim temperaturama iznad 20&amp;nbsp;°C, dok je najviša izmjerena temperutura bila u augustu 2013. (40,5&amp;nbsp;°C).&lt;ref name=ZAMG&gt;{{cite web|url= http://www.zamg.ac.at/cms/de/klima/klimauebersichten/klimamittel-1971-2000|title= Austrian Meteorological Institute|access-date= 12. 8. 2012|archive-url= https://web.archive.org/web/20120812220313/http://www.zamg.ac.at/cms/de/klima/klimauebersichten/klimamittel-1971-2000|archive-date= 12. 8. 2012|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]], Austrija ima sljedeće klimatske tipove: okeansku (Cfb), vlažnu kontinentalnu (Dfb), subalpsku/subpolarnu (Dfc), alpsku (ET) i polarnu (EF) (na samim vrhovima planina). U Austriji se ponekad javljaju izuzetno hladne i oštre zime, međutim većina zimskih perioda je približno hladna kao i u drugim sličnim klimatskim zonama, poput južne Skandinavije ili [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Također, na višim nadmorskim visinama ljeta su znatno hladnija nego u dolinama i na manjim visinama. Subpolarna i polarna [[klima]] javlja se na alpskim vrhovima te je tamo znatno toplije zimi nego u drugim predjelima s istom klimom, djelomično iz razloga što je ovaj dio Evrope pod znatno većim utjecajem okeanske klime.&lt;ref name=&quot;ZAMG&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://en.climate-data.org/country/4/|title= Climate-Data.org|access-date=15. 4. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170415201756/https://en.climate-data.org/country/4/|archive-date=15. 4. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title= Atlantic influence on the Alps|journal= Environmental Research Letters|volume= 8|issue= 3|pages= 034026|doi= 10.1088/1748-9326/8/3/034026|year=2013|author= Matteo Zampieri |author2= Enrico Scoccimarro |author3= Silvio Gualdi}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Po austrijskom [[Ustav]]u iz 1920. te dopunama iz 1929. Austrija je federalna, parlamentarna demokratska republika, koja se sastoji od devet saveznih pokrajina.&lt;ref name=Ustav&gt;[http://www.bka.gv.at/DocView.axd?CobId=30953 '''Ustav Republike Austrije''', ''Stanje na dan 1. 1. 2009.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101104171945/http://bka.gv.at/DocView.axd?CobId=30953 |date=4. 11. 2010}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Ustav je ponovo stupio na snagu nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945.

Aktivno pravo glasa na izborima u Austriji imaju sve osobe :
* koje sudržavljani Austrije.
* koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. (Do 2007. starosna granica bila je 18 godina.)
Pasivno pravo glasa imaju sve osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 18 godina, osim ako nisu izuzete iz prava na glasanje.
=== Predsjednik ===
{{Glavni|Spisak predsjednika Austrije}}
Šef države je predsjednik, koji se bira direktno na izborima svakih šest godina. Po austrijskom Ustavu, mandat se predsjedniku može samo jednom produžiti, sa narednih šest godina. Predsjednik ima funkciju proglašavanja i mogućnost raspuštanja vlade, savezne skupštine, kao i pokrajinskih skupština, glavni je zapovjednik oružanih snaga Austrije, kao i službeni predstavnik Austrije na međunarodnom nivou. Sadašnji predsjednik Austrije je [[Alexander Van der Bellen]], kao nezavisni kandidat izabran je na [[Predsjednički izbori u Austriji 2016.|izborima 2016.]]

=== Skupština ===
{{Skupštinski izbori u Austriji 2019.}}
{{Skupštinski izbori u Austriji 2019. (mandati)}}
[[Skupština Austrijr|Austrijska skupština]] sastoji se od dva doma:
* '''Državno vijeće''' (njem:''Nationalrat'') sastoji se od 183 zastupnika, koji se biraju na direktnim i tajnim izborima svakih pet godina. Do 2007. godine mandat u skupštini trajao je četiri godine. Skupština donosi najvažnije zakone, te je za njihovo usvajanje potrebna, obično apsolutna većina (najčešće dvotrećinska). Za ulazak u skupštinu postavljena je granica od 4%. Glasovi partija, koje osvoje manje od 4%, dijele se partijama sa većim procentualnim udjelom. Državnim vijećem predsjedavaju tri predsjednika koji se biraju iz redova tri najjače partije.
* '''Savezno vijeće''' (njem:''Bundesrat'') Članovi se biraju iz pokrajinskih skupština. Savezno vijeće ima pravo [[veto|veta]] na odluke, koje se u državnom vijeću, može pobiti. Samo u iznimnim slučajevima, ako su prava pokrajina ugrožena, savezno vijeće ima apsolutno pravo veta. Politički kritičari, zbog zastupanja partijskih interesa zastupnika, a ne interesa pokrajina, često smatraju ovo vijeće nepotrebnim.

=== Vlada ===
{{Glavni|Austrijska vlada}}
U Austriji je vlada, pored predsjednika države najviši organ uprave. Članovi vlade su predsjednik vlade (njem:''Bundeskanzler''), potpredsjednik vlade (njem:''Vizekanzler'') i savezni ministri.

=== Predsjednik vlade ===
Predsjednika vlade postavlja predsjednik države, uobičajeno ga predlaže nakon izbora, najjača partija u parlamentu, mada to nije pravilo. Vlada predlaže predsjednika vlade, predsjedniku i on predlog može također odbiti. Predsjednik države ima ovlasti, da na osnovu prijedloga vlade, raspusti skupštinu te raspiše nove izbore. Predsjednik vlade je ''primus inter pares '' u vladi, predlaže i otpušta ministre, mada nema ovlasti mješanja u resor pojedinog ministarstva.
Nakon izbora u septembru 2008. godine, te nakon 56 dana pregovaranja, SPÖ je ušao u koaliciju sa ÖVP, te je za predsjednika vlade izabran [[Werner Faymann]], a za potpredsjednika, Josef Pröll, član ÖVP.
=== Ministarstva ===
{{Glavni|Vlada Faymann II}}

Austrijska vlada, izabrana na izborima 2008. godine, ima četrnaest članova, uključujući predsjednika i potpredsjednika vlade. Broj članova je promjenljiv, te je u zavisnosti od pojedine vlade. Potpredsjednik vlade [[Josef Pröll]] obavlja i funkciju ministra financija.

=== Političke partije ===

* Stranka slobode Austrije (FPÖ)
* JETZT - Popis Pilz (JETZT)
* Austrijska narodna stranka (ÖVP)
* NEOS - Nova Austrija i Liberalni forum (okuplja Liberalni forum (LIF) i Mladi liberali Austrije ( ''JuLis'' ))
* Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ)

=== Izbori u Austriji ===
==== Izbori za Evropski parlament ====
Austriju zastupa u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]] 18 predstavnika, koji se biraju svakih pet godina na izborima. Birači glasaju za biračke liste političkih partija, te mogu i direktno svoj glas dati kandidatu na izabranoj listi političke partije. Od 2009. godine Austriju će predstavljat 17 predstavnika.
Na [[Izbori za Evropski parlament u Austriji 2009. godine|izborima za Evropski parlament]] održanim 8. juna 2009. godine u Austriji, pobijedila je Narodna partija Austrije (ÖVP) sa 29,8% i 6 predstavnika u parlamentu. Na drugom mjestu je Socijalistička partija Austrije sa 23,9% i 5 predstavnika

==== Predsjednički izbori ====
{{Glavni|Predsjednički izbori u Austriji 2016.}}Izbori za predsjednika Austrije 2016. godine, održali su se 24. aprila 2016. godine, dok je drugi krug izbora održan 22. maja 2016. godine. Za izbore se u prvom krugu prijavilo šestoro kandidata i to Irmgard Griss, Norbert Hofer, Rudolf Hundstorfer, Andreas Khol, Richard Lugner i [[Alexander Van der Bellen]]. Zbog neregularnosti izbora, na zahtjev FPÖ, izbori su poništeni, a ponovljeni drugi krug održan je 4. decembra 2016. Izabrani kandidat je trebao biti svečano biti proglašen polaganjem zakletve 8. jula 2016. Ovo su bili 13-i direktni predsjednički izbori u Austriji nakon Drugog svjetskog rata. Nakon [[Predsjednički izbori u Austriji 1951.|predsjedničkih izbora 1951.]] godine ovo su bili izbori sa najviše prijavljenih kandidata. U drugom krugu sa najviše osvojenih glasova kvalifikovali su se Norbert Hofer i [[Alexander Van der Bellen]]. Nakon prebrojavanja svih glasova pobijedio je [[Alexander Van der Bellen]] sa 50,3 % osvojenih glasova. U ponovljenim izborima pobijedio je [[Alexander Van der Bellen]] sa 53,7 % osvojenih glasova.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=text-align:right
! colspan=&quot;7&quot; |Rezultati Predsjedničkih izbora u Austriji 2016.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Glasanje na biralištima
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupni rezultati&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sa glasanjem putem pošte&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat !!Partija !!Glasovi !!% !!Glasovi !!%
|-
|1 ||style=text-align:left | [[Norbert Hofer]]
|style=text-align:left | FPÖ ||1.363.139
|36,40 ||1.499.971 ||35,05
|-
|2 ||style=text-align:left | [[Alexander Van der Bellen]]
|style=text-align:left | GRÜNE ||763.176
|20,38 ||913.218 ||21,34
|-
|3 ||style=text-align:left | [[Irmgard Griss]]
|style=text-align:left | Nezav. ||693.318
|18,52 ||810.641 ||18,94
|-
|4 ||style=text-align:left | [[Rudolf Hundstorfer]]
|style=text-align:left | SPÖ ||418.441
|11,18 ||482.790 ||11,28
|-
|5 ||style=text-align:left | [[Andreas Khol]]
|style=text-align:left | ÖVP ||418.564
|11,18 ||475.767 ||11,12
|-
|6 ||style=text-align:left | [[Richard Lugner]]
|style=text-align:left | Nezav. ||87.758
|2,34 ||96.783 ||2,26
|-
!colspan=&quot;3&quot; |Ukupno !!3.744.396 !!100,00 !!4.279.170 !!100,00
|}

=== Vojska ===
{{Glavni|Austrijska vojska}}
Austrijska vojska ([[Njemački jezik|njem: ''Österreichisches Bundesheer '']]) je regularna vojska Austrije, koja po članu&amp;nbsp;79 par.&amp;nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu.

Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|ministar odbrane]]. Trenutni ministar odbrane je [[Hans Peter Doskozil]], a zapovjednik [[Generalštab Austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Othmar Commenda]].

Služenje vojnog roka u Austriji je obavezno za sve podobne muškarce od 17 godina. Služenje je moguće kao služenje u oružanim snagama u trajanju od 6 mjeseci, te kao civilno služenje u raznim humanitarnim organizacijama u trajanju od 9 mjeseci. Osim toga moguće je služenje u raznim inozemnim međunarodnim oranizacijama, muzejima, koje za cilj imaju obilježavanje [[holokaust]]a.

U Austriji će se 20. januara 2013. održati [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.|referendum]], na osnovu čijih rezultata će se odlučiti o ukidanju redovnog služenja vojnog roka i uvođenje profesionalne vojske u Austriji.&lt;ref&gt;[http://www.format.at/articles/1242/930/344339/bundesheer-am-20-jaenner-volk Članaku časopisu Format o referendumu 20. januara 2013. {{Simboli jezika|de|njemački}}]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Političke podjele ==
[[Datoteka:The States of Austria Numbered.svg|mini|desno|Administrativna podjela Austrije]]
{{Glavni|Pokrajine Austrije}}
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih [[Austrijske pokrajine|pokrajina]]. Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:AT]]. Pokrajine su podijeljene na [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okruge]] i statutarne gradove. Okruzi su podijeljeni na [[grad]]ove, općine i općine sa tzv. ''markt'' statusom.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=text-align:right
|-
! colspan=13 | Teritorijalna i politička podjela Austrije
|-
! rowspan=2 | # !!rowspan=2 | Grb !!rowspan=2 | Zas-&lt;br /&gt;tava !!rowspan=2 | Pokrajina
! rowspan=2 | Glavni grad !!rowspan=2 | Povr&amp;shy;šina&lt;br /&gt;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; !!colspan=5 | Broj !!rowspan=2 | Zbroj općina
|-
! stanov&amp;shy;nika !!okruga * !!gradova * !!''markt''&lt;br /&gt;općina !!općina
|-
! 1
| [[Datoteka:Burgenland Wappen.svg|35px]] || [[Datoteka:Flag of Burgenland.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Gradišće]] ||style=text-align:left | [[Eisenstadt]]
| {{Pov|AT|1|2}} ||{{BrSt|AT|1}} ||9 ||13 ||67 ||91
! 171
|-bgcolor=#fff
! 2
| [[Datoteka:Kaernten CoA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Kärnten.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Koruška]] ||style=text-align:left | [[Klagenfurt am Wörthersee]]
| {{Pov|AT|2|2}} ||{{BrSt|AT|2}} ||10 ||17 ||47 ||68
! 132
|-
! 3
| [[Datoteka:Niederösterreich CoA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Niederösterreich.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Donja Austrija]] ||style=text-align:left | [[Sankt Pölten]]
| {{Pov|AT|3|2}} ||{{BrSt|AT|3}} ||24 ||76 ||327 ||170
! 573
|-bgcolor=#fff
! 4
| [[Datoteka:Oberösterreich Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Oberösterreich.svg|40px|border]]
| [[Gornja Austrija]] ||style=text-align:left | [[Linz]]
| {{Pov|AT|4|2}} ||{{BrSt|AT|4}} ||18 ||32 ||151 ||255
! 438
|-
! 5
| [[Datoteka:Salzburg Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Salzburg, Vienna, Vorarlberg.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] ||style=text-align:left | [[Salzburg (grad)|Salzburg]]
| {{Pov|AT|5|2}} ||{{BrSt|AT|5}} ||6 ||11 ||24 ||84
! 119
|-bgcolor=#fff
! 6
| [[Datoteka:Steiermark Wappen.svg|35px]]|| [[Datoteka:Flag of Steiermark.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] ||style=text-align:left | [[Graz]]
| {{Pov|AT|6|2}} ||{{BrSt|AT|6}} ||14 ||35 ||122 ||129
! 286
|-
! 7
| [[Datoteka:AUT Tirol COA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Tirol.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] ||style=text-align:left | [[Innsbruck]]
| {{Pov|AT|7|2}} ||{{BrSt|AT|7}} ||9 ||11 ||21 ||245
! 277
|-bgcolor=#fff
! 8
| [[Datoteka:Vorarlberg CoA.svg|35px]] || [[Datoteka:Flag of Vorarlberg.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Vorarlberg]] ||style=text-align:left | [[Bregenz (grad)|Bregenz]]
| {{Pov|AT|8|2}} ||{{BrSt|AT|8}} ||4 ||5 ||12 ||79
! 96
|-
! 9
| [[Datoteka:Wien 3 Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Wien.svg|40px|border]]
| style=text-align:left | [[Beč]] ||style=text-align:left | [[Beč]]
| {{Pov|AT|9|2}} ||{{BrSt|AT|9}} ||1 ||1 || — || —
! 1
|}
: * inkl. statutarne gradove

=== Regionalne podjele ===
{{Glavni|NUTS:AT}}
Austrija je regionalno po [[NUTS]] normama Evropske unije podijeljena na 3&amp;nbsp;regije nivoa [[1. nivo NUTS-a u Evropskoj Uniji|NUTS-1]]: [[Istočna Austrija|Istočnu]], [[Južna Austrija|Južnu]] i [[Zapadna Austrija|Zapadnu Austriju]], zatim na 9&amp;nbsp;regija drugog nivoa [[NUTS-2]], 35&amp;nbsp;regija trećeg nivoa [[NUTS-3]], te na&amp;nbsp;2093 općine, koje se grupišu kao [[LAU-2]].

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Austrije}}
[[Datoteka:Blick von Munde nach Westen HQ.jpg|mini|200p|desno|[[Alpe]]]]

Austrija ima razvijenu tržišnu privredu i visok životni standard. Njeguje dobre veze sa privredama [[Evropska Unija|Evropske Unije]], pogotovo s [[Njemačka|Njemačkom]]. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU.
Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je ekonomski porast na 1.2% u [[2001]]. godini.

=== Nacionalna banka Austrije ===
Nacionalna banka Austrije ([[Njemački jezik|njemački]]: Oesterreichische Nationalbank ('''OeNB''')) jest [[centralna banka]] Austrije i kao takva sastavni dio [[Evropski sistem centralnih banaka|Evropskog sistema centralnih banaka]] (ESCB) i [[Eurozona|eurozone]]. Između ostalog, Nacionalna banka Austrije doprinosi donošenju odluka o monetarnoj i ekonomskoj politici u Austriji kao i unutar eurozone. U skladu sa Saveznim zakonom o nacionalnoj banci, OeNB je akcionarsko društvo. S obzirom na svoj status centralne banke, njen status se uređuje i nizom drugih posebnih odredbi, kako je propisano Zakonom o Nacionalnoj banci. Kapital banke OeNB iznosi 12 miliona eura a jedini akcionar je savezna vlada Austrije. Kao predstavnik savezne vlade, savezni ministar finansija ostvaruje prava akcionara u ime vlade. Od maja [[2010]]. godine kapital banke u potpunosti drži austrijska vlada. Prije toga, polovina kapitala nacionalne banke nalazila se u vlasništvu organizacija poslodavaca i zaposlenih kao i banaka i osiguravajućih korporacija.

=== Poljoprivreda ===

* 17,5 % površine Austrije su njive, 0,8% voćnjaci i vinogradi i 24,3 % travnjaci i pašnjaci.

Glavne kulture su: [[ječam]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[šećerna repa]], [[krompir]] . U [[Stočarstvo|stočarstvu]] je najznačajnije govedarstvo a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo

=== Šumarstvo ===
Austrija ima 3,6 miliona ha šuma. U austrijskim šumama prevladavaju četinjače 80% ([[smrča]] i [[ariš]]), a drugdje je [[bukva]].

=== Rudarstvo i energetika ===
Austrija ima rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, [[magnezij]], [[grafit]] i kamenu so.

=== Energetika ===
Nešto manje od 60% električne energije u Austriji dobija se iz hidroelektrana na Dunavu, kao i nekoliko reverzibilnih hidroelektrana.

== Saobraćaj ==
{{Glavni|Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji}}Smještena na strateškom položaju u središtu ''Mitteleurope'' (srednje Evrope), Austrija je raskrižje puteva i razmjene između istoka i zapada; cestovna i željeznička mreža, sa čvorištima u Beču, Grazu i Linzu, dobro je razvijena i uklopljena u mreže ostalih evropskih zemalja. Riječni se promet odvija Dunavom, a glavne luke su Beč i Linz. Najveća zračna luka je Schwechat blizu Beča. Austrijom prolaze naftovodi i plinovodi kojima se isporučuju energenti širom evropskog teritorija.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Population of Austria.svg|mini|Rast stanovništva]]
[[Datoteka:AustriaPopulationDensity.png|mini|Gustoća stanovništva]]
Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom, te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosjeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast stanovništva što je posljedica doseljavanja. Po podacima od 1. januara 2017. u Austriji je živjelo 8.772.865 stanovnika.U Austriji živi 91% [[Austrijanci|Austrijanaca]] i 9% stranaca, ponajviše iz [[Turska|Turske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Poljska|Poljske]] i [[Njemačka|Njemačke]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
|Populacija
|Rast(%)
|-
!1981
|7,555,338
| +0.9%
|-
!1991
|7,795,786
| +3.2%
|-
!2001
|8,032,587
| +3.0%
|-
!2011
|8,401,940
| +4.6%
|-
!2019
|8,858,775
| +5.4%
|}
[[Datoteka:Austriapop.svg|mini|Starosna piramida u Austriji (2017)]]

=== Prirodni priraštaj ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|Godina
|Stanovništvo
|Rođeni
|Umrli
|Rast
|-
|2015
|8 700 000
|84 381
|83 073
|1 308
|-
|2016
|8 773 000
|87 675
|80 669
|7 006
|-
|2017
|8 822 000
|87 633
|83 270
|4 363
|-
|2018
|8 857 960
|85 535
|83 975
|1 560&lt;br /&gt;
|}
[[Datoteka:Languages Austria.svg|mini|Jezici u Ausriji]]

=== Jezik ===
Po članu 8 Ustava Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je maternji jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika tzv. ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih naroda (slovenskog, mađarskog i italijanskog jezika). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je pored njemačkog, hrvatski i slovenski, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati zvanične državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik.
=== Religija ===
U Austriji je službeno priznato dvanaest religija &lt;ref&gt;[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. maj 2009. godine]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:
* broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova,
* pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu,
* obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te
* kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe.

Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na:
* organizovanje nastave religije i njeno financiranje od strane državnih organa,
* oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište,
* pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i
* zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice,

{|class=wikitable
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#00FF7F&quot;
!colspan=&quot;2&quot;| Priznate religije u Austriji
|- align=center
!width=160px| Religija !!width=100px|Broj članova &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Katolička crkva]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ||align=right| 5.600.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Islam]] ||align=right| 515.914 &lt;ref&gt;[http://diepresse.com/home/panorama/oesterreich/542461/index.do?from=simarchiv Članak u ''Die Presse'', 25. februara 2010., na osnovu publikacije Österreichische Integrationsfond (ÖIF) na dan 1.1.2009. godine] {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Protestantizam]] ||align=right| 375.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Grčka-pravoslavna crkva]] ||align=right| 175.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Jehovini svjedoci]] ||align=right| 23.200
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Starokatolička crkva]] ||align=right| 14.500
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Budizam]] ||align=right| 10.400
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Judaizam]] ||align=right| 8.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Istočne pravoslavne crkve]] ||align=right| 5.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Nova apostolska crkva]] ||align=right| 4.200
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Mormoni]] ||align=right| 2.250
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Metodisti]] ||align=right| 1.250
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; Broj članova zasnovan na popisu stanovnistva 2001. godine &lt;/small&gt; &lt;br /&gt; &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; Broj na osnovu podataka iz 2007. godine &lt;/small&gt;

=== Imigracija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Rank
![[Nacionalnost]]
!Populacija
(1 januar 2019)
|-
|1
|{{ZID|Njemačka}}
|192,426
|-
|2
|{{ZID|Srbija}}
|121,348
|-
|3
|{{ZID|Turska}}
|117,231
|-
|4
|{{ZID|Rumunija}}
|112,684
|-
|5
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
|95,839
|-
|6
|{{ZID|Mađarska}}
|82,712
|-
|7
|{{ZID|Hrvatska}}
|79,999
|-
|8
|{{ZID|Poljska}}
|63,429
|-
|9
|{{ZID|Sirija}}
|49,813
|-
|10
|{{ZID|Afganistan}}
|44,420
|-
|11
|{{ZID|Slovačka}}
|41,957
|-
|12
|{{ZID|Rusija}}
|32,576
|-
|13
|{{ZID|Italija}}
|30,909
|-
|14
|{{ZID|Bugarska}}
|29,920
|-
|15
|{{ZID|Kosovo}}
|25,549
|-
|16
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|23,372
|-
|17
|{{ZID|Slovenija}}
|20,168
|-
|18
|{{ZID|Iran}}
|14,469
|}

== Kultura ==
{{Glavni|Austrijska kultura}}
=== Muzika ===
{{Glavni|Austrijska muzika}}
U Austriji su rođeni mnogi slavni [[kompozitor]]i, među ostalima: [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], Johann Strauss [[Johann Strauss stariji|otac]] i [[Johann Strauss mlađi|sin]], [[Arnold Schönberg|Schönberg]], [[Anton Webern|Webern]] i [[Alban Berg|Berg]].

=== Nauka i filozofija ===
{{Glavni|Austrijska škola (ekonomija)}}
{{Glavni|Bečki krug}}
Treba spomenuti i slavne fizičare [[Ludwig Boltzmann|Boltzmanna]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingera]], filozofe [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]] i [[Kurt Gödel|Gödela]], psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Freuda]], pisca [[Robert Musil|Musila]] i slikara [[Gustav Klimt|Klimta]].

=== Književnost ===
[[Austrijska književnost]] je književnost stvarana u Austriji, koja je uglavnom, mada ne isključivo, pisana na njemačkom jeziku. Neki naučnici govore o austrijskoj književnosti u užem smislu od 1806. godine, kada je Franc II raspustio Sveto rimsko carstvo i osnovao Austrijsko carstvo. Mnogo liberalnija definicija obuhvata sve književne radove napisane na teritoriji današnje i historijske Austrije, posebno kada su u pitanju autori koji su pisali na njemačkom jeziku. Tako je historija austrijske književnosti u sedam tomova autora Herberta Zemana i Frica Petera Knapa naslovljena Istorija književnosti u Austriji. Mora se uzeti u obzir da je austrijska književnost u tjesnoj vezi sa njemačkom književnošću, a granica između njemačke i austrijske književnosti je ta što je austrijska književnost porozna, zbog bogatih i kompleksnih kulturnih razmjena.

=== Slikarstvo ===
{{Glavni|Austrijsko slikarstvo}}
{{Glavni|Bečka secesija}}

=== Sport ===
S obzirom na brdoviti teren, alpsko skijanje je istaknuti sport u Austriji te je izuzetno vrijedna za gospodarski rast zemlje.Slični sportovi kao što su [[snowboarding]] je također su vrlo popularan. Austrijski sportaši: [[Annemarie Moser-Pröll]], [[Franz Klammer]], [[Hermann Maier]], [[Toni Sailer]], [[Benjamin Raich]], [[Marlies Schild]] i [[Marcel Hirscher]] , [[Armin Kogler]], [[Andreas Felder]], [[Ernst Vettori]], [[Andreas Goldberger]], [[Andreas Widhölzl]], [[Thomas Morgenstern]] i [[Gregor Schlierenzauer]]
[[Datoteka:Wiener Schnitzel in Wachwitz (1).JPG|mini|[[Bečka šnicla]]|174x174piksel]]

=== Gastronomija ===
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (''Tiroler Speckknödel''), Bečka salonska plućica (''Wiener Salonbeuschel''), Pržolica s lukom (''Zwiebelrostbraten''), Bečka kuhana govedina (''Wiener Tafelspitz''), Saće (''Buhteln''), Savijača od jabuka (''Apfelstrudel''), carski drobljenac (''Kaiserschmarrn''), Salzburški žličnjaci (''Salzburger Nockerln''), Germknedle (''Germknödel'')
== Obrazovanje ==
=== Osnovno i srednje obrazovanje ===
{{Glavni|Obrazovni sistem u Austriji }}

=== Historija ===
[[Datoteka:Wien Schoenbrunn Rueckseite.jpg|desno|mini|250p|Dvorac Schönbrunn u [[Beč]]u]]U prošlosti je obrazovanje bilo privilegija visokih slojeva društva i zadaća vjerskih institucija i monaha, koji su podučavali ljude. 1774. godine potpisivanjem prvog Školskog pravilnika, [[Marija Terezija|Maria Theresia]] postavlja osnovu austrijskog školskog sistema, koji se širi carstvom i u svojim načelima ostaje nepromijenjen do danas. Pravilnik određuje šestogodišnje obavezno školovanje, upotrebu istovjetnih udžbenika i reguliranje obrazovanja učitelja. Prestolonasljednik Joseph II reformira školstvo i gradi škole. [[Franjo Josip I|Franz Joseph I]] 1848. godine formira prvo Ministarstvo javnog školstva, koje 1849. prerasta u Ministarstvo kulture i obrazovanja, danas Savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture. Kasnijim reformama 1869. godine, školska obaveza se sa šest produžava na osam godina, smanjuje se broj učenika u razredima, obrazovanje konačno prelazi u nadležnosti države i regulira se obrazovanje djevojčica, koje po drugačijem programu, apsolviraju osmogodišnje školovanje. Međutim, prva Ženska gimnazija bit će otvorena tek 1892. godine. Od 1901. bit će dozvoljeno da djevojke posjećuju neke fakultete. 1918. godine sekretar za obrazovanje pri Ministarstvu, Otto Glöckel, provest će značajnu reformu školstva, koja je na snazi i danas, da svako dijete, neovisno o polu i socijalnom statusu, treba imati optimalno obrazovanje. 1927. godine uvodi se viša osnovna škola za djecu od 10 do 14 godina. 1932. godine stupaju novi planovi na snagu. Tih godina već su 30% učenika djevojčice, a 5% nastavnog osoblja čine žene, uprkos činjenici da se učiteljice nisu smjele udavati. U vrijeme [[Nacizam|nacizma]], nakon 1938. godine, mogućnosti obrazovanja, naročito djevojkama, su ograničene. Školstvo je u potpunosti podređeno politiziranom i ideologiziranom sistemu, čiji je zadatak, između ostalog, širenje nacionalističkih ideja.

Sa krajem [[Drugi svjetski rat|rata]], pod upravom saveznih sila, u Austriji će biti zabranjeni svi prije važeći školski zakoni i planovi. Tek 1955. odlaskom saveznika, Austrija počinje sa vlastitom obrazovnom politikom, zasnovanom na starim tradicijama. 1962. godine novim odredbama, školska obaveza se produžava na devet godina. Za nastavnike je obavezno obrazovanje na Pedagoškoj akademiji. 1974. godine stupa na snagu Zakon o školstvu, koji je i danas na snazi. 1975. uvedena je koedukacija, a od 1979. se dječaci i djevojčice ne odvajaju na nastavi ručnog rada ili sporta u nižoj osnovnoj školi. 1982. ratificirana je Konvencija o uklanjanju svakog oblika diskriminacije žene. Od 1993. za učenike sa smetnjama u učenju postoji mogućnost da posjećuju integrativnu nastavu, znači zajedno sa ostalim učenicima. 2000. godine austrijski obrazovni sistem se po PISA studiji nalazi na sredini ljestvice evropskih zemalja, što nije zadovoljilo očekivanja. Od 2007. uređeno je obrazovanje nastavnika. Pedagoške akademije, Stručne Akademije, Religijski pedagoški instituti i Pedagoški instituti objedinjeni su u Pedagoške visoke škole. Ovdje se obrazuju i dalje školuju svi nastavnici, osim nastavnika viših škola, za koje je obavezno univerzitetsko obrazovanje.

=== Školska uprava ===
Zadaci Ministarstva obrazovanja su:

* osnivanje škole
* održavanje škole
* raspuštanje škole
* obrazovanje i dalje školovanje nastavnika
* nostrificiranje stranih diploma

U saveznim pokrajinama Ministarstvo zastupaju Pokrajinski školski savjeti. Nadležni su za:

* nadzor škola
* saveznu pomoć učenicima
* upravu saveznih škola i njihovih nastavnika

=== Školska obaveza ===
Nastava je obavezna za svu djecu koja u Austriji duže borave. Obaveza počinje sa septembrom one godine u kojoj dijete napuni šestu godinu starosti. Obavezno pohađanje nastave traje devet godina pohađanjem:

* državne škole
* privatne škole
* kućne nastave ili
* škole u inostranstvu.

Školsku obavezu u Austriji kao i ostalim zemljama [[Sveto Rimsko Carstvo|carstva]] uvela je [[Marija Terezija|Maria Theresia]] još [[1774.]] godine

=== Nastava maternjeg jezika ===
[[Datoteka:Maternji jezik.png|mini|270x270piksel|Procentualni udio učenika sa drugim maternjim jezikom u Austriji školske 2006/07.|alt=]]
U Austriji pohađaju školu djeca i mladi iz preko 160 zemalja svijeta. Više od 10% učenika s roditeljima kod kuće govori isključivo ili djelimično neki drugi jezik osim njemačkog. Zato se za učenike, čiji su roditelji ili oni sami stranci, oganizira nastava [[Maternji jezik|maternjeg]] jezika. Nastavu nudi Ministarstvo školstva, a prisustvo nastavi je dobrovoljno. Najveći broj učenika, koji za maternji imaju neki drugi jezik, govori [[Turski jezik|turskim]], zatim [[Bosanski jezik|bosanskim]], [[Hrvatski jezik|hrvatskim]], [[Srpski jezik|srpskim]], [[Albanski jezik|albanskim]] i [[Rumunski jezik|rumunskim]] jezikom. Nastava se nudi u obaveznim školama, a u većim gradovima i na nivou srednjih škola. U školskoj 2006/07. godini iz [[beč]]kih škola su izašli prvi đaci koji su maturirali na maternjem, turskom jeziku. Nastava maternjeg jezika se obično nudi u popodnevnim satima, sa trajanjem od najmanje dva školska sata sedmično. Učešće na nastavi se bilježi u đačkim svjedodžbama potvrdom o prisustvu ili ocjenom. Na žalost su nastavnici koji izvode ovu nastavu često prepušteni vlastitoj maštovitosti, jer su materijali koje obezbjeđuje Ministarstvo često zastarjeli i nedovoljni. Pomoć matičnih država kroz ambasade i konzularna predstavništva je zanemariva. Interes roditelja i učenika, kojima je nastava namijenjena se kreće od pasivnosti do velike zainteresovanosti. Značajan broj je onih koji ponudu prihvaćaju, svjesni značaja i prednosti poznavanja drugih, pa i &quot;malih&quot; jezika.

== Turizam ==
Turizam je važan dio austrijske privrede, njezin udio je 9% u [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].  Godine 2007., ukupan broj turističkih noćenja je otprilike ista ljeti i zimi, s vrhovima u februaru te julu i augustu.
[[Datoteka:Wien, Stephansdom -- 2018 -- 3303.jpg|mini|Katedrala sv. Stjepana u Beču jedna od najposjećenijih građevina u Austriji]]
Austrija je zauzela 9. mjesto u svijetu po turističkom prihodu, s 18,9 milijarde dolara.  prema međunarodnim turističkim dolascima, Austrija je zauzela 12. mjesto s 20.08 milijuna turista.

[[Beč]] privlači najveći dio turista, i ljeti i zimi.  [[Salzburg]] primi oko petine noćenja turista u odnosu na Beč, te je drugo najposjećenije odredište u ljetnim mjesecima.  U zimskoj sezoni, brojna naselja u zapadnoj Austriji prestižu Salzburg po broju turističkih noćenja Sölden, Saalbach-Hinterglemm, Ischgl, Sankt Anton am Arlberg i Obertauern

== Također pogledajte ==

{{Div col|cols=3}}
* [[Portal:Austrija]]
* [[Salzburg (grad)]]
* [[Salzburg (pokrajina)]]
* [[Gradišće]]
* [[Koruška]]
* [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]
* [[Njemački jezik]]
* [[Franjo Ferdinand]]
* [[Alpe]]
* [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska monarhija]]
* [[ERSTE fondacija]]
* [[Filmska nagrada Austrijske filmske akademije]]
{{Div col end}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Austria}}
* [https://web.archive.org/web/20070121212837/http://www.austria.gv.at/ Službeni portal Austrije]
* [http://www.winterreisen.de/ski_a.htm/ Informacije posjetiocima]
* [http://www.austria-tourism.at/ Austrijska turistička zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050120084340/http://www.austria-tourism.at/ |date=20. 1. 2005 }}
* [http://www.alpelino.com/de/winter/oesterreich ski Austrija]
* [http://volksgruppen.orf.at/hrvati ORF-redakcija za narodne grupe]
* [https://web.archive.org/web/20060630201514/http://incubator.wikimedia.org/wiki/Wikipedia/bar/Hauptsaitn Wikipedia/bar]'''

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Austrija po temama}}
{{Pokrajine Austrije}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Austrija]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1955.]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]</text>
      <sha1>2c1gj2ydw20l1kmnemiptto25axfis4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagreb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1098</id>
    <revision>
      <id>3900622</id>
      <parentid>3899956</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:00:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Popis 1910. */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26823" sha1="2jsk7ycz1eqfjtrtnq17v1gih912jd6" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Zagreb
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Zagreb
|slogan              =
|nadimak             =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = {{Photomontage|
 |color=#ffffff
 | photo1a = Zagreb_(29255640143).jpg
 | photo2a = Crkva sv. Marka, Zagreb.jpg
 | photo2b = National and University Library in Zagreb.jpg
 | photo3a = Umj-paviljon 01.jpg
 | photo3b = Hnk.jpg
 | photo5a = 2011-08-18 18-31-41 Croatia Zagreb Cathedral Square 6vl.jpg
 | position = center
 | spacing = 2
 | border = 0
 | size = 275
}}
|opis_slike          = Zagreb, kolaž
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Flag of Zagreb.svg
|grb                 = Coat of arms of Zagreb.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
|županija            = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina              =
|općina1             =
|općina2             =
|općina3             =
|općina4             =
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 133
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           =
|površina općina         = 641.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 767131
|stanovništvo grad                        = 663592
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               =
|gustoća                                  =
|gustoća općina                           = 1232.47
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Tomislav Tomašević
|gradonačelnik stranka                    = Možemo!
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 10000
|pozivni broj                             = (+385) 1
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka: Ban Jelačić statue which used to be on the north facing the south and was changed with the breakup of Yugoslavia (13023673873).jpg |280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.

== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel &quot;Intercontinental&quot;, 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].

Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba.

== Geografija ==
Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.

=== Ptice ===
Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].&lt;ref&gt;Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.&lt;/ref&gt;

==== Popis gnjezdarica ====
{{Div col|cols=4}}
* ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb
* ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac
* ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak
* ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar
* ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica
* ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa
* ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar
* ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka
* ''[[Apus apus]]'' – čiopa
* ''[[Asio otus]]'' – mala ušara
* ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac
* ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar
* ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur
* ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica
* ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac
* ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić
* ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra
* ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda
* ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos
* ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun
* ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub
* ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš
* ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana
* ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac
* ''[[Corvus monedula]]'' – čavka
* ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica
* ''[[Crex crex]]'' – kosac
* ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica
* ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica
* ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud
* ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak
* ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić
* ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić
* ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić
* ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna
* ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica
* ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać
* ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol
* ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar
* ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša
* ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica
* ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba
* ''[[Fulica atra]]'' – liska
* ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa
* ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša
* ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka
* ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica
* ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak
* ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav
* ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak
* ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb
* ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica
* ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj
* ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica
* ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica
* ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica
* ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica
* ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica
* ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica
* ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza
* ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga
* ''[[Otus scops]]'' – ćuk
* ''[[Parus major]]'' – velika sjenica
* ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac
* ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac
* ''[[Perdix perdix]]'' – trčka
* ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan
* ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak
* ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak
* ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka
* ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka
* ''[[Pica pica]]'' – svraka
* ''[[Picus canus]]'' – siva žuna
* ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna
* ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac
* ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica
* ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica
* ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić
* ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka
* ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica
* ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić
* ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić
* ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica
* ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez
* ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra
* ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra
* ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka
* ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica
* ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova
* ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak
* ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša
* ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica
* ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka
* ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša
* ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac
* ''[[Turdus merula]]'' – kos
* ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj
* ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš
* ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić
* ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak
{{Div col end}}

== Klima ==
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&amp;nbsp;°C.

==Gradske četvrti==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Gradska četvrt ||  Br. stanovnika (popis [[2021.]])
|-
| Brezovica || 12.046
|-
| Črnomerec || 38.084
|-
| Donja Dubrava || 33.537
|-
| Donji Grad || 31.209
|-
| Gornja Dubrava || 58.255
|-
| Gornji Grad–Medveščak || 26.423
|-
| Maksimir || 47.356
|-
| Novi Zagreb–istok || 55.898
|-
| Novi Zagreb–zapad || 63.917
|-
| Peščenica–Žitnjak || 53.023
|-
| Podsljeme || 18.974
|-
| Podsused–Vrapče || 44.910
|-
| Sesvete || 70.800
|-
| Stenjevec || 53.862
|-
| Trešnjevka–jug || 65.324
|-
| Trešnjevka–sjever || 52.974
|-
| Trnje || 40.539
|-
| '''ukupno''' || 767.131
|-
|}

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592.

=== Grad Zagreb ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131
|}
&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''&lt;/small&gt;

=== Zagreb (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1/&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592
|}
&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''&lt;/small&gt;

=== Popis 1991. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Zagreb
|-
| 1991.
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 706,770
| label1 = [[Hrvati]] 594,323
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 44,384
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]] 6,299
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]] 2,526
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]] 2,332
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]] 1,707
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]] 1,033
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]] 973
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]] 902
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]] 392
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]] 296
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]] 261
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]] 249
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]] 214
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]] 203
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]] 144
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]] 127
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]] 117
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]] 105
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]] 77
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]] 68
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]] 56
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]] 7
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = ostali 621
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| label27 = neopredijeljeni 14,498
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| label28 = region. opr. 1,297
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| label29 = nepoznato 8,094
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
}}
|-
|}

===Popis 1910. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Zagreb
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 109,029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| label11 = ostali 551
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 109,029
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 98,998
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| label7 = ostali 75
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
| label10 = -
| value10 = -
| color10 = -
| label11 = -
| value11 = -
| color11 = -
}}
|}

=== Univerzitet ===
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

=== Naučne institucije ===
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut &quot;Ruđer Bošković&quot;]], društvenih nauka [[Institut &quot;Ivo Pilar&quot;]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].

=== Srednje škole i gimnazije ===
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]]
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]]
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]]
Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]]
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]]
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876.
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]]
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|&quot;Mamutica&quot; u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada &quot;Kockica&quot;, na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]]
Datoteka:Crkva sv. Marka, ZG.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]]
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]]
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave
|&quot;Eurotower&quot;, zgrada Zagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej &quot;Mimara&quot;]]
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana &quot;Vatroslav Lisinski&quot;]]
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]]
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]]
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]]
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]]
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
Datoteka: Zagreb, Croatia July 2022 - Blue Tram (cropped).jpg |Plavi tramvaj
Datoteka: Croati Airlines A319.jpg |[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}}

== Također pogledajte ==
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
* [[Cibonin toranj]]
* [[Tehnički muzej Nikola Tesla]]

== Literatura ==
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zagreb}}
* [http://www.zagreb.hr Službeni sajt]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba]

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{Županije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Zagreb|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]</text>
      <sha1>2jsk7ycz1eqfjtrtnq17v1gih912jd6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvornik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1601</id>
    <revision>
      <id>3900623</id>
      <parentid>3895144</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Srednji vijek */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99603" sha1="3w8xy8vmwcwakzsd9dkgq4dqn72qj35" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Zvornik
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Grad Zvornik
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = Панорама Зворника.jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Panorama Zvornika
| slika_zastava              = Застава Зворника.png
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Coat of arms of Zvornik.svg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = Zvornik municipality.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Grad Zvornik u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|23|12.9|N|19|06|10.6|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| gradonačelnik              = Bojan Ivanović&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/83/0|title=Lokalni izbori 2024 - Zvornik|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik stranka      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_naselja           = 3.96
| površina_grada             = 374.39
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           = 146
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 11497
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_grad          = 58856
| stanovništvo_grad_izvor    =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 75 400
| pozivni_broj               = (+387) 56
| matični_broj_naselja       = 230545&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20168
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.gradzvornik.org/}}
| fusnote                    =
}}
'''Zvornik''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na istočnim obroncima [[Majevica|Majevice]].

== Geografija ==
Zvornik ima povoljan geostrateški položaj jer se u njemu ukrštaju važni putevi prema [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Tuzla|Tuzli]]. Skoro da je geografski lociran tačno na sredini puta za tri velika urbana centra: Beograd, Novi Sad i Sarajevo. Preko dva mosta na rijeci [[Drina|Drini]] odvija se drumski i željeznički saobraćaj sa svim dijelovima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

Na južnoj, zapadnoj i sjeverozapadnoj strani, grad okružuju Majevica i obronci [[Javor (planina u Bosni i Hercegovini)|Javora]], a na istočnoj Drina. Uskim pojasom uz Drinu područje grada izlazi u ravnicu [[Semberija|Semberije]]. Graniči se sa općinama [[Bratunac]], [[Milići]] i [[Vlasenica]] na jugu, [[Šekovići]], [[Osmaci]] i [[Sapna]] na zapadu, [[Ugljevik]] i gradom Bijeljina na sjeveru, a na istoku se preko Drine prostiru [[srbija]]nske općine [[Loznica (Mačva)|Loznica]], [[Mali Zvornik]] i [[Ljubovija]]. U sastavu grada djeluje 61 mjesna zajednica, od čega tri gradske. Grad se prostire od [[Stari grad Zvornik|Starog grada]] na jugu do [[Meterize|Meteriza]] na sjeveru. Sa zapada ga okružuju brda [[Mlađevac]], [[Zmajevac (Zvornik)|Zmajevac]], [[Kaplan]], [[Kahvenjača]], [[Vratolomac]] i [[Debelo brdo (Zvornik)|Debelo brdo]].

Teritorija općine Zvornik, neposredno prije rata u Bosni i Hercegovini prostirala se uz lijevu obalu rijeke Drine u dužini od 52&amp;nbsp;km, dok se u dubini najviše prostirala 26&amp;nbsp;km. 90% površine grada Zvornik je brdsko-planinsko područje. Nadmorska visina kreće se oko 130 do 916 metara, koliko iznosi najveća visina na planini Jelici. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara, dok se oko 60% grada nalazi na visini od 300 do 500 m.

===Klima ===
Područje grada nalazi se pod uticajem umjereno-kontinentalne klime. Ljeta su topla, a zime hladne (prosječna temperatura u januaru je 1-2&amp;nbsp;°C, a u julu 20-22&amp;nbsp;°C). Prosječna godišnja temperatura je između 16 i 18&amp;nbsp;°C.

== Historija ==
Područje Zvornika naseljeno je od davnih vremena. Pogodni klimatski i prirodni uslovi, poput plodne nizije, planina bogatih šumom, rudom i divljači i rijeke bogate ribom i pogodne za plovidbu odgovarali su razvoju naselja u ovom kraju. U svojoj dugogodišnjoj historiji, Zvornik je bio u sastavu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], [[Franačka država|Franačke države]], [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]],  [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]], [[Srpska Despotovina|Srpske Despotovine]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].
=== Stari vijek ===
Najstariji poznati stanovnici zvorničkog kraja bili su [[Skordisci]], pleme [[Kelti|keltskog]] porijekla. Kada je početkom [[1. vijek]]a nove ere Rimska Imperija zauzela [[Balkan|Balkansko poluostrvo]], Skordisci su prihvatili novu vlast i pomagali su joj u gušenju [[Iliri|ilirskih]] ustanaka.

Na području samog grada nisu ustanovljeni tragovi rimskih nastambi, ali je pronađeno par grobova sa predmetima koji potiču iz [[3. vijek]]a. Na stijeni Ograda na [[Divič]]u pronađeni su ostaci rimske utvrde koja se sastojala od tornja za osmatranje i zgrade za smještaj straže. Zvornik je ležao na saobraćajnici koja je povezivala rudnike [[Srebrenica|Srebrenice]] (Domavije) sa [[Sremska Mitrovica|Sremskom Mitrovicom]] (Sirmiumom) u kojoj se nalazila kovačnica novca, a jedno vrijeme i rezidencija careva. Ostaci ove ceste pronađeni su kod [[Voljavica|Voljavice]], sjeverno od Bratunca i između [[Donji Šepak|Šepka]] i [[Branjevo|Branjeva]]. U kamenolomu &quot;Sige&quot; u selu Dardagani pronađeni su 1960. ostaci rimskog kamenoloma. Najznačajniji nalaz sa ovog lokaliteta je spomenik [[Mitra|Mitrinog]] [[Mitraizam|kulta]], a pronađeni su još novčići, keramika, sarkofazi i grob. Rimski tragovi naslućuju da je zvornički kraj bio gusto naseljen i dobro zaštićen. Arheološki nalazi do sada nisu potvrdili postojanje naselja na ovom području. Romanizacija u ovom području vjerovatno nije uzela zamah.

[[Slaveni|Slavenska]] plemena dolaze u drugoj polovini [[6. vijek|6.]] i prvoj polovini [[7. vijek]]a. Postoje indicije da je na području Zvornika nastalo ranoslavensko naselje.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Stećci Zvornik.jpg|thumb|250Px|desno|Bosanski [[stećak]] u Zvorniku]]
Od dolaska [[Južni Slaveni|južnih Slavena]] razmjenjuju se slavenski, franački, ugarski i bizantijski vladari. Mađari ove krajeve zauzimaju 1153. tokom rata protiv [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] i drže ih, uz prekide, sve do dolaska Osmanlija.

Od 1389. spominje se porodica [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]] za koju se pretpostavlja da su vladari Zvornika. Od istaknutijih Zlatonosovića spominju se vojvoda Vukmir i knez Vukašin. Za njihove vladavine Zvornik često mijenja gospodare (Ugarska, Bosna, Srbija). 1432. i 1433. dolazi do sukoba bosanskog kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]] i [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurađa Brankovića]], koji potpomognut Zlatonosovićima izvojeva pobjedu i uzima titulu gospodara [[Usora (oblast)|Usore]] i Zvornika. Iz ovog vremena potječe legenda o njegovoj supruzi, bizantijskoj princezi &quot;prokletoj Jerini&quot;, koja je u narodu ostala upamćena kao zavodnica, ubica i zulumćar. Legenda joj pripisuje izgradnju Starog grada. Zvornik 1459. ponovo ulazi u sastav bosanske države, a u osmanlijske ruke pada naredne godine, zajedno sa [[Srebrenica|Srebrenicom]] i Usorom.

Pod imenom Zvonik grad se prvi put spominje u [[Dubrovačka republika|dubrovačkom]] dokumentu od 21. maja 1410. godine, a kao Zvornik 1519. Stari grad nastao je znantno ranije, u drugoj polovini [[13. vijek|13.]] ili prvoj polovini [[14. vijek]]a, u vrijeme kad se na Drini ustalila granica Bosne i Srbije. Podignut je na pogodnom mjestu gdje Drina polahko ulazi u plodnu ravnicu i gdje se ukrštaju značajni putevi. Izgradili su ga ili Mađari ili bosanski feudalci. Iako čini jednu cjelinu, razlikuju se tri dijela: Gornji, Srednji i Donji grad.

Postoje četiri verzije o tome kako je Zvornik dobio ime:
* po zvoniku crkve koju su Mađari sagradili krajem [[12. vijek|12.]] ili početkom 13. vijeka. Pod pritiskom sljedbenika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] crkva je porušena u prvoj polovini 13. vijeka, a zvonik je ostao da služi kao objekat za orijentaciju stanovništva jer se nalazio na istaknutom položaju.
* po zvoniku [[Franjevci|franjevačkog]] samostana koji je početkom [[15. vijek]]a podignut na Fetiji.
* po terenu na kojem je podignut, koji izgleda kao zvono kad se gleda sa druge strane Drine.
* po izvoru pitke vode kraj koje je izgrađen. Prema ovoj teoriji, naselje se najprije zvalo Izvornik.

Početkom 15. vijeka, sjeverno od tvrđave i van zidina Starog grada, formiralo se podgrađe Podzvonik, odnosno današnji Zvornik. Podgrađe je bilo poveća varoš sa oko 2.000 stanovnika. U istom periodu, u Zvorniku i [[Visoko]]m nastale su najjače dubrovačke kolonije u Bosni, što je uzrokovalo privredni i trgovački razvoj grada koji postaje važno trgovačko središte u [[Podrinje|Podrinju]]. Formiranju dubrovačke kolonije pogodovala je blizina Srebrenice i njenih rudnika. Dubrovčana je najviše boravilo 1428. kada ih je u gradu bilo 238. Osim trgovaca koji su uglavnom trgovali [[srebro]]m i [[olovo]]m, u Zvornik su se naselile i dubrovačke zanatlije. Poslije 1432. Dubrovčani se sele u Srebrenicu i druge privredne centre Podrinja.

U dubrovačkim izvorima se 1423. prvi put spominju franjevački samostan i Crkva sv. Marije na Fetiji. Prestali su sa radom 1539. kada su franjevci zvonik crkve i Gospinu sliku iz samostana prenijeli u [[Gornja Tuzla|Gornju Tuzlu]]. Nalazili su se na uzvišici iznad današnjeg centra grada. U [[16. vijek]]u crkva je pretvorena u džamiju Fethiju. Austro-ugari su poslije 1878. neuspješno pokušali da je ponovo pretvore u kršćansku bogomolju. Srušena je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Prije dolaska Osmanlija, u zvorničkom kraju živjelo je isključivo slavensko stanovništvo koje je pripadalo [[Katolička crkva|katoličkoj]], [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] i Crkvi bosanskoj. Zvorničko i srebreničko područje predstavljali su jaka uporišta Crkve bosanske. Ipak, djelovanjem franjevačkih misionara i samostana u Srebrenici, Zvorniku i [[Teočak]]u stanovništvo ovih krajeva uglavnom je u godinama prije dolaska Osmanlija prevedeno na katoličanstvo.

=== Osmanlijski period ===
[[Datoteka:Dzamija Begsuja 2.jpg|mini|Beksuja džamija u centru grada.]]
Nakon pada Bosne pod osmanlijsku vlast formirana su tri sandžaka: Bosanski 1463, Hercegovački 1470. i Zvornički 1480. Zvornički sandžak formiran je prije svega iz vojno-strategijskih razloga: potrebe za daljnjim osvajanjima, čvršće odbrane i bolje organizacije osvojenih posjeda u Podrinju koje su ugrožavali Mađari. Sjedište sandžaka premješteno je u Tuzlu 1851, ali je zadržan naziv Zvornički. U Tuzlu je iste godine premješteno i sjedište pravoslavne eparhije koja je preimenovana u [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|Zvorničko-tuzlansku eparhiju]].

[[Zvornički sandžak]] obuhvatao je cijelu sjeveroistočnu Bosnu, odnosno područje između [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i Drine, a jednim dijelom se protezao i na zapadnu Srbiju, odnosno [[Mačvanski upravni okrug|Mačvu]] i srbijansko Podrinje. Na čelu se nalazio sandžak-beg koji je od 1580. potčinjen [[Bosanski ejalet|bosanskom beglerbegu]] i u slučaju rata stavljao se pod njegovu komandu. U vršenju dužnosti sandžak-beg se oslanjao na malobrojni vojno-administrativni aparat, prije svega na alajbega koji je zapovijedao svim [[spahija]]ma u sandžaku. Konak zvorničkih sandžak-begova najprije se nalazio u Starom gradu, a kasnije u Hridu. Sandžak je administrativno bio podijeljen na kadiluke i nahije. U 16. vijeku imao je osam kadiluka (srebrenički, [[Brvenik|brvenički]], zvornički, [[Šabac|šabački]], [[krupanj]]ski, tuzlanski, [[Gračanica|gračanički]] i bijeljinski) i 31 nahiju, od čega 21 na bosanskoj strani. Dijelovi Zvorničkog sandžaka na desnoj strani Drine, osim Malog Zvornika i sela Sakar, pripali su 1830. [[Knjaževina Srbija|Knjaževini Srbiji]] kao nagrada za vjernost sultanu. Mali Zvornik i Sakar ostali su u sastavu Zvorničkog sandžaka sve do [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|okupacije]] 1878. Sandžak je 1865. imao devet kadiluka: Donja Tuzla, Zvornik, [[Gradačac]], [[Brčko]], Bijeljina, Srebrenica, Vlasenica (Birač), [[Maglaj]] i Gračanica.

Radi čuvanja granica od neprijatelja i puteva od [[Hajduci|hajduka]], Osmanlije su u mjestima duž bosanskih granica, a od [[18. vijek]]a i u unutrašnjosti, počeli osnivati [[kapetanija|kapetanije]]. Kapetanije su postojale od polovine 16. vijeka do 1835. U cijelom Bosanskom ejaletu bilo ih je 1829. 39, od čega tri u Zvorničkom sandžaku, u Zvorniku, Tuzli i Gradačcu. Zvornički kapetani cijelo su vrijeme bili iz begovske porodice Fidahića.

Po dolasku u Zvornik, Osmanlije su udarile temelj Donjem gradu, utvrđenju pored Drine, čime je zatvoren svaki prilaz od vode tim pravcem. Gornji grad je proširen i učvršćen, a sultan [[Mehmed II]] sagradio je u njemu između 1460. i 1481. džamiju koja je nosila njegovo ime. Oko džamije razvila se i najstarija zvornička mahala, nakon izgradnje stambenih objekata posadi i predstavnicima vlasti. U prvoj polovini 16. vijeka u ovoj mahali su postojali čatrnja za vodu, javno kupatilo, 11 dućana i tekija. Džamija je sagrađena i u Donjem gradu prilikom radova na tvrđavi 1491. Kasnije je džamiju Sulejmaniju, najvjerovatnije na Fetiji, sagradio [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]]. Za razliku od prethodnih, ona je sagrađena u podgrađu čime je započela izgradnja muslimanskog naselja izvan zidina tvrđave koje se nastavljalo na srednjovjekovnu varoš.

Sve do [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i pada Ugarske 1526. organi vlasti i muslimanske građevine nalazile su se, iz bezbjednosnih razloga, u tvrđavi. Padom Ugarske nastaje ubrzan proces stvaranja gradskog naselja (kasabe) izvan zidina tvrđave, posebno u periodu od 1528. do 1533. U ovom se periodu razlikuju tri dijela grada:
* kal'a (tvrđava i naselje u njoj)
* nefis (muslimanski dio podgrađa)
* varoš (zatečeni, odnosno kršćanski dio podgrađa).

Osnovna briga Osmanlija bilo je obezbjeđenje tvrđave, te oni iz tog razloga od katoličkog stanovništva iz varoši angažuju ljudstvo za odbranu tvrđave (martolozi), davajući im plate i oslobađajući ih poreza. Iz istog razloga vlasti na ovom području naseljavaju pravoslavne stočare iz [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i Srbije. Sa zapadne strani katoličke varoši na Fetiji nastala je pravoslavna varoš. Prema popisu iz 1512, kršćansko podgrađe imalo je 270 kuća od čega 70 muslimanskih.

Pad Ugarske prouzrokovao je i iseljenje katoličkog stanovništva ka sjeveru. U tim godinama dolazi do većeg naseljavanja vlaškog pravoslavnog življa. Manje vlaške zajednice postojale su oko Zvornika još od 1476. Islamizacijom i iseljavanjem katolika porastao je procenat muslimana u podgrađu. Od ranijih 200 kršćanskih kuća ostalo ih je do 1533. samo 29, dok je muslimanskih bilo 511. Islam je primalo i starosjedilačko i doseljeničko stanovništvo. Prvi slučajevi prelaska na islam zabilježeni su među sitnim spahijama i tvrđavskim posadama. Iako je Zvornik bio jako uporište sljedbenika Crkve bosanske, oni se ne pojavljuju na popisima iz 15. i 16. vijeka.

[[Datoteka:Bosanski pašaluk 1600.png|mini|lijevo|Granice Bosanskog ejaleta i Zvorničkog sandžaka 1600.]]
Muslimansko naselje počelo se u prvoj polovini 16. vijeka širiti ka kršćanskoj varoši, ali i uz put kraj Drine, od Donjeg grada ka današnjem centru grada na sjeveru. Do sredine 16. vijeka Zvornik je postao veće gradsko naselje. Pored već postojećih dijelova grada (Fetija, Srpska varoš, Stari trg), nastale su mahale: Hadži-Durgutova (Hrid), Zamlaz, Bair, Namazđah, Rijeka, Kanare, Tabaci i Skela. U 18. vijeku nastala je mahala Beksuja, a u 19. Kuljanski put i Vidakova njiva. U 16. vijeku sagrađen je veliki broj zanatskih radnji, džamija, mesdžida, tekija, musafirhana, mekteba, javnih česmi i javnih kupatila. Mahale su početkom 16. vijeka nazivane po zanatima koji su u njima bili zastupljeni, a od sredine pomenutog vijeka po mahalskim starješinama (npr. Mahala Karađoza i Mahala Kara Sadije). Od druge polovine 16. vijeka dobijaju imena po osnivačima džamija (npr. Hadži-Durgutova i Sulejmanija). Nazivi mahala koji se koriste i danas nastali su u [[17. vijek|17.]] i 18. vijeku.

U osmanlijskom periodu Zvornik je bio značajan zanatski i trgovački centar. Saobraćaj se odvijao lađama niz Drinu i skelom preko Drine. Grad je 1533. imao preko 580 domaćinstava, a zabilježeno je preko 25 zanata. Bio je u to doba najveći grad u istoimenom sandžaku. Krajem 17. vijeka u Zvorniku je živio i umro pjesnik [[Hasan Kaimija]]. U 18. vijeku imao je osam džamija i pravoslavnu crkvu i između 3.000 i 3.500 stanovnika. Pred kraj osmanlijske vladavine bio je među deset najvećih gradova u Bosni, a imao je između 5.000 i 10.000 stanovnika. Englez Sken, koji je u Zvorniku boravio 1851, navodi da u Zvorniku živi između 5.000 i 6.000 ljudi, od čega jedna desetina kršćana. [[Evlija Čelebija]] je dva vijeka ranije, pri posjeti Zvorniku 1664, zapisao: &quot;Stanovnici su [[Bošnjaci]], govore [[Bosanski jezik|bosanski]], nose čohane dolame, tijesne krajiške čakšire s kopčama i gizdaju se. Ima mnogo bašči i vinograda. Iz ovog kraja glasovite su šljive, jabuke, trešnje, hrastove daske, smrče, vina, ovčija vuna i goveđa koža. Skela mnogo radi. Stanovnici su dobri trgovci&quot;. Tvrđava je bila krcata magazinima, zgradama, kancelarijama, barakama, kuhinjama i topovima. U Zvorniku je tada bilo 18 džamija, osam tekija, javno kupatilo, osam mesdžida, tri hana, sedam mekteba, tri medrese i 18 mahala sa 2.800 kuća.

Zvornička tvrđava bila je jedna od najvećih i najutvrđenijih u Bosni. U Gornjem gradu je 1830. bilo 13 topova, u Donjem 26, a u spremištu još 46.

Saobraćaj je bio u lošem stanju. Most preko Drine podignut je između 1548. i 1585. nakon čega se razvila brodogradnja s obzirom na plovnost na Drini od Zvornika do ušća Save. Stari rimski putevi su zapušteni, a duži period novi nisu izgrađivani. Saobraćaj su ometale i vremenske nepogode, bune, bolesti, hajduci i manjak mostova. Prve pošte u Bosanskom ejaletu otvorene su u 11 gradova 1864, uključujući i Zvornik. Od 1866. pošta je dobila telegrafsku stanicu.

Dok se gradsko stanovništvo bavilo i zanatstvom i trgovinom, seosko je isključivo živjelo od zemljoradnje. Na područje [[Donja Kamenica (Zvornik)|Kamenice]] doseljavaju se krajem 18. vijeka [[Karavlasi]], pravoslavni [[Romi]] iz [[Rumunija|Rumunije]].

Od 1460. do 1878. Zvornik je doživio četiri velike opsade, mađarsku 1464. i tri austrijske (1688, 1716. i 1737). Najveća je bila ona iz 1464. Nakon što je mađarski kralj [[Matija Korvin]] odbio Turke od [[Jajce|Jajca]], opsjedao je Zvornik od 8. oktobra do 9. novembra sa između 26.000 i 30.000 vojnika i brojnim topovima pod komandom Mirka Zapolje. Čim je saznao da Mađari grade most na Savi kod Rače, bosanski sandžak-beg [[Mehmed-beg Minetović]] poslao je u ispomoć Zvorniku 500 boraca. U najtežem momentu bitke, zvornička je posada saznala da joj dolazi pomoć, što je kod Mađara izazvalo paniku nakon čega kralj naređuje povlačenje preko Save.

Tokom austrijske ofanzive u septembru 1688. pada Beograd, a Ludvig Badenski u decembru zauzima Zvornik. Nakon višednevne opsade, Topal-Husein paša je u ljeto 1689. povratio Zvornik, a zatim uspješno ratovao u Mačvi i [[Srem|Srijemu]]. [[Eugen Savojski]] je pokušao 1716. preko Zvornika otvoriti put za napredovanje ka unutrašnjosti Bosne, ali je napad odbijen od strane Bošnjaka pod komandom Numan-paše Ćuprilića.

Bosanski vezir Abdurahman-paša odsjeo je u Zvorniku 1826. U Sarajevo je poslao Ali-bega Fidahića sa 500 vojnika da pohvata pobunjenike protiv sultanovih reformi i dovede ih u Zvornik na suđenje. Ali-beg je zadatak uspješno izvršio i imenovan je pašom. U Zvorniku su 7. marta 1827. ubijeni Mujaga i Sulejman Tahmiščija, Ibrahim-aga Bakarević, Ali-aga Ruščuklija (zapovjednik [[Janjičari|janjičara]]), Fejzaga Turundžija, Avdaga Milošević i bajraktar Ibrahim Pinjo. Glave pogubljenih poslate su u Istanbul. Zvorničani su im uoči vjerskih praznika palili svijeće smatrajući ih [[šehid]]ima.

Krajem dvadesetih godina [[19. vijek]]a zvornički kapetani bili su amidžići Mahmud-beg i već spomenuti Ali-beg Fidahić. Obojica su podržavali sultanove reforme iz 1826. kojim su ukinuti janjičari i uvedena regularna vojska (nizam), zbog čega su nagrađeni titulom paše. Dvojica Fidahića došli su sukob oko prevlasti u proljeće 1830, posredstvom novog namjesnika Namik-paše. U sporu je intervenisao [[Husein-kapetan Gradaščević]]. Spor je okončan u korist Mahmud-paše, ali je Husein-kapetan stao u zaštitu Ali-paše nakon čega njih dvojica postaju prijatelji. Obojica Fidahića, posebno Ali-paša, odigrali su značajnu ulogu u [[Pokret za autonomiju Bosne|Pokretu za autonomiju Bosne]]. Ali-paša je kao vojskovođa vodio bosansku vojsku u pobjedi na [[Kosovo|Kosovu]]. Nakon poraza Pokreta, Ali-paša sa Husein-kapetanom bježi u Austriju, gdje dobijaju vijest da su osuđeni na smrt. Ubrzo su pomilovani, pa u decembru 1832. preko Beograda odlaze u izgnanstvo u [[Istanbul]]. Ali-paša je u Carigradu ostao do 1835, kada mu je dozvoljeno da se vrati u Bosnu, ali ne u Zvornik već u Bijeljinu. Iz Bosne je 1840. protjeran na [[Kipar]] gdje umire 1845.

[[Datoteka:Зворник, Дрина 1876.jpg|mini|desno|Ilustracija Zvornika iz 1876.]]
Pred kraj osmanlijske vladavine u Zvorniku su postojale samo vjerske škole. Do sredine 19. vijeka pravoslavci su imali &quot;narodnu učionicu&quot; koju su pohađala trgovačka i zanatlijska djeca. Brojniji su bili mektebi koji su obično djelovali uz džamije. U Zvorniku je 1871. postojala ruždija, a najvjerovatnije i medresa. Prema podacima [[Ruska Imperija|ruskog]] konzulata iz 1874, na području Zvornika radilo je 28 mekteba sa 1.354 učenika i četiri kršćanske škole sa 147 učenika. Pored slabog stanja u obrazovanju, u lošem stanju bilo je i zdravstvo. U sandžaku nije postojala zdravstvena ustanova niti je bilo ljekara. Često su harali kuga, požari i poplave. Poznati su požari iz 1820. kada je izgorilo 48 dućana i iz 1856. kada su izgorili Namazđah mahala i Aladža (šareni) han.

=== Austro-ugarski period ===
Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] Austro-Ugarskoj je odobreno, uz saglasnost sultana, da okupira Bosnu i u njoj zavede red. Otpor od kraja jula do kraja oktobra 1878. pruža muslimansko i pravoslavno stanovništvo. Oko 450 zvorničkih boraca organizovanih u jedan odred pod komandom bimbaše (majora) Riste Popovića i juzbaše (kapetana) Đorđe Nikolića, rezervnih oficira osmanlijske vojske, učestvovalo je u otporu pruženom u okolini Tuzle. Ustanika je na položajima oko Tuzle bilo oko 4.000, a Zvorničani su raspoređeni u [[Simin Han]]. Glavnokomandujući je bio [[pljevlja]]nski muftija Vehbija Šemsikadić koji je za komandanta odbrane Tuzle postavio Zvorničanina Ali-agu Tahirovića. Iako je bila višestruko bolje naoružana i brojno jača (preko 5.000 vojnika), 20. austro-ugarska pješadijska divizija nije uspjela u prvim naletima zauzeti Tuzlu. Tuzla pada 22. septembra, a pet dana kasnije bez otpora pada i Zvornik. Na teritoriji Bosne i Hercegovine uspostavljeno je šest okruga, a Zvornik sa još devet srezova pripada okrugu Tuzla. Zvorničkom srezu, osim današnjih općina Zvornik i Sapna, pripale su današnje općine [[Kalesija]] i Osmaci, kao i dijelovi općina Ugljevik (Teočak i [[Banjica (Bijeljina)|Tavna]]), [[Lopare]] ([[Tobut]] i [[Priboj (Lopare)|Priboj]]) i Biljeljina ([[Glavičice]]). Površina sreza iznosila je 858&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

[[Datoteka:Durch Bosnien und die Herzegovina kreuz und quer; Wanderungen (1897) (14779343384).jpg|mini|desno|Zvornik 1897.]]
Odmah po okupaciji nova vlast je započela sa doseljavanjem činovnika, trgovaca i zanatlija iz drugih predjela monarhije, tako da se u Zvorniku ponovo pojavljuje katoličko stanovništvo kojeg nije bilo ni u gradu ni u srezu na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.|popisu 1879]]. Na Branjevu je doseljavanjem [[Nijemci|njemačkih]] porodica iz [[Vojvodina|Vojvodine]] formirana kolonija. U prvih 30 godina vladavine broj stanovnika se znantno povećao, sa 27.468 1879. na 47.756 [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910]]. Grad je 1910. imao 3.688 stanovnika, od čega 2.092 muslimana, 754 pravoslavca, 185 katolika, 148 [[Jevreji|Jevreja]], devet [[Evangelizam|evangelista]] i 498 vojnih lica. Na području sreza živjelo je 26.169 pravoslavaca, 20.906 muslimana, 294 katolika, 218 evangelista, 175 Jevreja i 651 vojno lice. Samo 3.387 osoba (483 žena) znalo je i čitati i pisati, a 371 (13 žena) znala je čitati. Kroz čitav period austro-ugarske vladavine u Zvorniku je postojalo značajno vojno stanovništvo. U gradu se 1910. nalazilo 19 kasarni, a u čitavoj državi samo je [[Trebinje]] imalo više kasarni.

U cilju iskorištavanja prirodnih bogatstava, počela je izgradnja puteva. Do kraja 1879. otvoreni su putevi Zvornik - Tuzla i Zvornik - Bijeljina, a 1885. Zvornik - Sarajevo. Postojali su i putevi za Srebrenicu i Lopare. Na Skeli se nalazila carinarnica. Osnovna škola otvorena je 1886. Podignute su brojne druge građevine, poput sadašnje zgrade Skupštine općine, Oficirskog doma, vojne bolnice na Fetiji, žandarmerijske stanice, pošte, medrese i drugih. Telefonska linija Zvornik - Bijeljina uspostavljena je 1909. Do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pomoćne pošte postojale su u [[Drinjača (Zvornik)|Drinjači]], [[Papraća|Papraći]], [[Caparde (Osmaci)|Capardama]] i [[Kozluk]]u.

Početkom 20. vijeka nastala su i prva radnička udruženja, poput Kotarske poljoprivredne zadruge, Udruženja Srba zanatlija i Zanatskog društva. Od kulturno-prosvjetnih i sportskih ustanova i društava djelovale su dvije osnovne škole (državna i srpska), medresa i ruždija, nekoliko mekteba, muslimanska čitaonica (&quot;Kiraethana&quot;), Sokolsko društvo &quot;Srpski soko&quot; i Srpska narodna čitaonica. Od vjerskih objekata bilo je sedam džamija, dvije crkve (pravoslavna i katolička) i sinagoga. Osnovani su &quot;[[Gajret (društvo)|Gajret]]&quot;, &quot;[[Prosvjeta]]&quot;, &quot;[[HKD Napredak|Napredak]]&quot; i amaterska pozorišna grupa.

=== Period između dva svjetska rata ===
Po završetku Prvog svjetskog rata, u decembru 1918. stvorena je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] u čiji sastav je ušla i Bosna i Hercegovina. Zvornički srez ostao je u sastavu Tuzlanskog okruga (od 1922. oblasti). Sastojao se od 10 općina, a obuhvatao je gotovo identično područje kao u austro-ugarsko doba. Ukidanjem oblasti, na teritoriji Kraljevine formirano je devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]]. Zvornik je pripao [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]] sa sjedištem u Sarajevu. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.|popisu iz 1921]], Zvornik je imao 3.139 stanovnika, od čega 2.025 muslimana, 799 pravoslavnih, 190 katolika i 125 Jevreja. U srezu je živjelo 47.233 stanovnika, od čega 26.249 pravoslavnih, 20.312 muslimana, 537 katolika i evangelista i 143 Jevreja.

U doba Kraljevine Zvornik je ostao značajno trgovačko mjesto. Agrarnom reformom oduzeti su zemljišni posjedi veleposjednika (uglavnom Bošnjaka) i dodijeljeni bivšim kmetovinma. Naknade za oduzetu zemlju nisu bile odgovarajuće i samo su djelimično isplaćene. Većina stanovnika sreza bavila se zemljoradnjom, stočarstvom i voćarstvom. Radničkog stanovništva bilo je malo. U srezu je 1940. bilo 180 zanatskih radnji sa 336 zanatlija. Saobraćaj se obavljao konjskom zapregom, a kasnije i motornim vozilima. Preko Drine roba se izvozila u lađama &quot;zvornikušama&quot;. Most na Drini podignut je 1929, čime Zvornik postaje važna tačka na putevima ka Šapcu, [[Valjevo|Valjevu]], Beogradu i [[Užice|Užicu]]. U gradu je djelovalo pet hanova i hotel &quot;Beograd&quot;. Do 1934. u bivšim austro-ugarskim vojnim objektima u Lagerima i tvrđavi boravio je garnizon Jugoslavenske vojske. Zvornički vašari održavani su na [[Aliđun]] (2. august) i na [[Sveta Petka|sv. Petku]] (27. oktobar).

Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1931.|popisu iz 1931]], u Zvorniku je živjelo 3.487 stanovnika, od čega 2.304 muslimana, 886 pravoslavnih i 177 katolika. U srezu je živjelo 47.326 stanovnika, od čega 24.688 muslimana, 22.025 pravoslavnih, 253 katolika i 227 evangelista. Nepismenog stanovništva između 11 i 60 godina bilo je 79,2%.

Pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Zvorniku je živio gotovo isti broj stanovnika kao i 1931. Grad je imao električno osvjetljenje, poštu, telefon, telegraf, finansijsku upravu, bolnicu (sagrađenu na Fetiji 1939/40), sreski i [[šerijat]]ski sud, medresu, šest džamija, pravoslavnu crkvu i sinagogu. Radilo je 11 osnovnih škola (u Zvorniku, Kozluku, [[Tršić (Zvornik)|Tršiću]], [[Skočić]]u, Branjevu, Šepku, Drinjači, [[Liješanj|Liješnju]], Kalesiji, Teočaku i [[Rastošnica|Rastošnici]]), kao i Građanska škola trgovačkog smjera, Muška zanatska škola i Ženska stručna zanatska škola. U gradu su 1936. radile biblioteka Sokolskog društva &quot;Soko&quot; sa 508 knjiga i biblioteka Muslimanske narodne čitaonice &quot;Sloga&quot; sa 170 knjiga. Manje biblioteke postojale su u Skočiću, Branjevu, Teočaku, Kozluku, Drinjači i Kalesiji. U Zvorniku je 1935. djelovalo 12 udruženja: Pododbor &quot;Gajreta&quot;, Povjereništvo &quot;[[Narodna uzdanica|Narodne uzdanice]]&quot;, Sokolsko udruženje &quot;Soko&quot;, Kolo srpskih sestara, Pododbor &quot;Prosvjete&quot;, Sreski odbor [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog krsta]], Narodna čitaonica &quot;Sloga&quot;, Udruženje dobrovoljaca, Udruženje rezervnih oficira, Udruženje ratnih invalida, Vatrogasna četa i Lovačko udruženje. U prvim godinama Kraljevine SHS u srezu su postojale samo jedna ambulanta i apoteka pa su često harale epidemije. Posebno je raširen bio [[sifilis]], zbog čega je u gradu osnovana specijalna ambulanta za liječenje ove bolesti.

Političkim životom dominirale su [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]], [[Zemljoradnička stranka|Savez zemljoradnika]], [[Narodna radikalna stranka|Radikalna]] i [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]]. Funkciju gradonačelnika obavljali su: Đorđo Vidaković, Hakija Krdžalić, Džemal ef. Hulusić i Stanko Nikolić (od 1933. do 1941). Životni standard većeg dijela stanovništva bio je nizak. Za vrijeme Kraljevine Zvornik nije imao organizaciju [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]], ali su na području sreza djelovali aktivisti. U jesen 1939. na Okružnom sudu u Tuzli suđeno je Ferdi Gazinu, Omeru Šehiću i Hasanu Šakančiću, simpatizerima KPJ iz Zvornika. Komunističke ideje posebno su se širile među studentima [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]]. Među članovima KPJ iz ovog perioda ističu se: Hasan Čaušević (dobrovoljac u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]]), Mustafa Hadžihamzić, Petar Obradović, Mehmed Sahanić i učitelji Milić Popović (iz [[Pirot]]a) i Stojan Koraksić (iz okoline [[Čačak|Čačka]]) u Zvorniku, Dragomir Popović iz Drinjače i Šemsudin Šišić iz Kozluka. 27. marta 1941. u gradu su održani protesti protiv pristupanja Jugoslavije [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. Govor je na Zelenoj pijaci održao Milić Popović, nazvavši vladu izdajničkom, a [[Adolf Hitler|Hitlera]] krvopijom.

=== Drugi svjetski rat ===
U aprilu 1941. Njemačka je napala i za 12 dana okupirala Jugoslaviju. U toku napada grad je bombardovan. Povlačeći se iz Beograda, u Zvorniku su kralj i vlada ostali jedan dan nakon čega je vojska srušila željezni most na Drini. Teritorija Bosne i Hercegovine pripala je [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]], u kojoj su Bošnjaci smatrani Hrvatima islamske vjere. U Tuzli je formirana Velika župa Usora i Soli, u čiji sastav ulazi i Zvornik. Organi nove vlasti brzo su uspostavljeni. Njemačke i [[Ustaše|ustaške]] jedinice raspoređene su na području od Drinjače do Pilice. Žandarmerijske stanice nalazile su se u Zvorniku, Kozluku, Tavni, Drinjači i Sapni. Oslonac ustaškom pokretu na području zvorničkog sreza činili su profašistički nastrojeni pojedinci poput trgovca Ivana Malića, apotekara Zvonimira Kilera, profesora Nešada Topčića, advokata Vladimira Pavlovića i Đure Plejiša.

Zvornički Jevreji odvedeni su u maju 1942. u logor Banjica gdje su pogubljeni. Manji broj Srba zatočen je i ubijen u logorima. U strahu od ustaša određen broj Srba prešao je u Srbiju, ali je većina ostala. Nastale su [[Četnici|četničke]] jedinice. Veći pokolji počinjeni su nad Srbima u Drinjači 1941. i nad Bošnjacima u [[Sopotnik]]u koji su počinili bratunački četnici.

Nepostojanje organizacije KPJ, prisustvo jakih ustaških i njemačkih jedinica i udaljenost grada od ustaničkih centara uticali su na činjenicu da je mali broj Zvorničana pristupio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskim]] jednicama u prve dvije godine rata. Od maja 1941. u Zvorniku je stacioniran 3. bataljon 738. puka 718. njemačke pješadijske divizije, a formirana je i komanda mjesta na čelu sa kapetanom Streckerom. U januaru 1942, tokom operacije [[Operacija Jugoistočna Hrvatska|Jugoistočna Hrvatska]], u gradu su nakratko boravila dva puka 342. njemačke divizije. Prilazi gradu (Stari grad, Mlađevac, Zmajevac i Vratolomac) bili su okruženi rovovima, bodljikavom žicom i drugim utvrdama sa posadama.

Tokom rata, partizani su Zvornik zauzimali sedam puta:
* 5. jula 1943. grad su zauzele jedinice 1. proleterske i 1. i 2. vojvođanske brigade, pod komandom [[Koča Popović|Koče Popovića]]. Napad je započeo 4. jula u 22 sata. Grad je branilo 3.000 ustaša, [[Hrvatsko domobranstvo|domobrana]] i legionara, među kojima su veliki dio činili oni koji su se povukli iz drugih podrinjskih naselja nakon njihovog pada. U borbama je poginuo 71 partizan, uključujući i komesara [[Prva proleterska divizija NOVJ|1. proleterske divizije]] [[Filip Kljajić Fića|Filipa Kljajića Fiću]]. 8. jula u Zvornik su ušle njemačke jedinice iz pravca Tuzle.
* krajem septembra 1943. grad je zauzeo Birčanski partizanski odred.
* početkom novembra 1943. grad su zauzeli dijelovi 19. birčanske i 4. vojvođanske brigade.
* 12. septembra 1944. grad su zauzeli borci 20. romanijske brigade, nakon što su ga držale ustaše od novembra 1943. Grad je branilo 400 ustaša i [[Zeleni kadar|zelenokadrovaca]].
* 21. septembra 1944. grad je zauzela 19. birčanska brigada. Poslije operacije, u četničkoj zasjedi na [[Snagovo|Snagovu]] teško je ranjen, a kasnije preminuo, Svetozar Vuković Zarko, zamjenik komandanta brigade i jedini [[Narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]] sa područja nekadašnjeg zvorničkog sreza.
* 20. decembra 1944. grad su zauzele 18. hrvatska i 21. tuzlanska brigada. U ovom periodu (kraj 1944. i početak 1945), u zvorničkom kraju vodile su se žestoke borbe u kojima je poginulo preko 1.000, ranjeno oko 2.500, a nestalo preko 500 partizana. 22. njemačka divizija grad je zauzela 3. februara 1945. iz pravca [[Vlasenica|Vlasenice]].
* 19. februara 1945. grad je posljednji put pao u partizanske ruke, nakon čega počinje period formiranja organa vlasti.

Tokom rata, radile su osnovne škole samo u Zvorniku i Kozluku. U partizanskim jedinicama ratovalo je oko 600 boraca zvorničkog sreza, od kojih je jedna trećina poginula. Stradalo je oko 1.300 civila.

=== Period socijalističke Jugoslavije ===
Po završetku rata, Zvornik je ostao sjedište sreza. U martu 1945. formiran je Narodni odbor sreza za čijeg je predsjednika izabran Veljko Andrić, a sekretara Dedo Šehić. Formirano je i 16 mjesnih odbora: Zvornik, Roćević, [[Donja Pilica|Pilica]], [[Čelopek (Zvornik)|Čelopek]], Kozluk, Grbavci, Sapna, [[Petkovci]], [[Gornje Snagovo|Snagovo]], Drinjača, Kamenica, Caparde, Osmaci, [[Memići (Kalesija)|Memići]], Kalesija i [[Rainci Gornji|Međaš]]. 16 mjesnih odbora pretvoreno je 1952. u osam narodnih odbora općina: Zvornik, Drinjača, Grbavci, Kozluk, Pilica, Sapna, Memići i Osmaci. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.|popisu iz 1953]], srez je imao 53.529 stanovnika, a grad (sa Divičem) 5.197.

U prvoj godini poslije rata u gradu su formirana sreska rukovodstva Komunističke partije, [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ-a]], Narodne omladine, Narodnog fronta i [[Antifašistički front žena|Antifašističkog vijeća žena]] kao i Mjesno sindikalno vijeće za Zvornik. U ljeto 1955. ukinuti su srebrenički i vlasenički srez i pripojeni zvorničkom, tako da su u sastav zvorničkog sreza do 1958. ulazile općine: Zvornik (pripojene općine Drinjača i Grbavci), Kozluk (pripojena općina Pilica), Sapna, Memići, Vlasenica, [[Nova Kasaba]], Bratunac, [[Fakovići]], Srebrenica, [[Skelani]] i [[Han-Pijesak]]. Predsjednik Sreskog narodnog odbora bio je Nikola Andrić, a potpredsjednici Duško Jovanović i Rizo Selmanagić. Zvornički srez rasformiran je u ljeto 1958. i pripojen je tuzlanskom, koji je obuhvatao čitavu sjeveroistočnu Bosnu. Općini Zvornik pripojena je općina Sapna, a četiri godine kasnije i općina Kozluk, tako da je 1962. u administrativnom smislu formirano područje prijeratne općine Zvornik.

U godinama poslije Drugog svjetskog rata, seosko stanovništvo bavilo se zemljoradnjom, a gradsko trgovinom, zanatstvom i ugostiteljstvom, pa su ove djelatnosti sve do 1960-ih bile osnova sreske privrede. Učešće sela u dohotku općine iznosilo je 1956. 66%, 1964. 45%, a 1971. svega 31,4%. Industrija se počela razvijati sredinom 1950-ih i bila je koncentrisana na području [[Karakaj]]a. U općini je 1956. postojalo sedam zemljoradničkih zadruga: u Zvorniku, Kozluku, Grbavcima, Roćeviću, Pilici, Drinjači i [[Šetići (Zvornik)|Šetićima]]. Prva stambena zgrada u društvenoj svojini podignuta je u Beksuji 1955. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika povećao se sa 848 dinara 1956. na 14.394 1977. (republički prosjek 20.093, a jugoslavenski 30.502).

Od 1970-ih, zvornička privreda se dinamično razvija i općina izlazi iz kruga nerazvijenih. U ovom periodu nastala su i proširila se brojna preduzeća, uključujući Tvornicu obuće &quot;Standard&quot;, Fabriku odijela &quot;Alhos&quot;, kozlučku &quot;Vitinku&quot;, Tvornicu glinice &quot;Birač&quot;, Transportno preduzeće &quot;Drina-trans&quot; i dr. Podignuto je oko 1.600 stanova u društvenom i preko 15.000 u privatnom vlasništvu, dovršena je elektrifikacija cijele općine, gotovo svako naselje imalo je vodovodnu mrežu, izgrađeni su putevi do svake mjesne zajednice, izgrađena je pruga Zvornik - Tuzla, a podignuta su i tri mosta na Drini, dva drumska i jedan željeznički. U Zvorniku se nalazilo i sjedište Osnovne banke - Privredne banke Sarajevo, kao i organizacije u oblasti PTT saobraćaja, održavanja puteva i vodoprivrede. Formirana je i Zajednica općina regije Zvornik, u čiji sastav su ušle općine Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac i Srebrenica.

U period poslijeratnog razvoja Zvornik je ušao kao izrazito zaostalo područje u kulturno-prosvjetnom, zdravstvenom i sportskom pogledu. U srezu je 1948. samo 12 osoba imalo visoku ili višu školsku spremu, 124 srednju, 403 nižu i 7.243 četverorazrednu. 13.287 ljudi bilo je pismeno. U prvoj školskoj godini u poslijeratnom periodu (juni - oktobar 1945), radile su škole samo u Zvorniku i Kozluku, a u drugoj (novembar 1945 - juni 1946) sedam škola. Sa radom je 1946. započela Niža realna gimnazija. Broj osnovnih škola u srezu popeo se do 1952. na 27. Tokom 1945. u gradu je formiran Kulturno-prosvjetni odbor, a naredne godine ovi su odbori formirani u Kozluku, Drinjači, Skočiću i još par većih sela. Sreski kulturno-prosvjetni odbor osnovan je u novembru 1947. sa zadatkom da koordinira rad postojećih i osniva nove odbore. Glavna aktivnost ovih odbora bilo je organizovanje analfabetskih tečajeva, koje je u januaru 1947. pohađalo 4.387 osoba. U drugoj polovini 1945. obnovljeno je KPD &quot;Prosvjeta&quot; i osnovano KPD &quot;Preporod&quot;. U junu 1946. otvorena je Narodna biblioteka, u julu 1947. bioskop &quot;Drina&quot;, a 1947. kulturno-umjetnička društva &quot;Svetozar Vuković Zarko&quot; u Zvorniku i &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; u Kozluku. Narodni univerzitet, ustanova za kulturno-obrazovno prosvjećivanje, osnovan je 1960. List &quot;Glas sa Drine&quot;, organ sreskog SSRN-a, izlazio je od 1955. do 1958. Obnovljen je 1969. kao glasilo općinskog SSRN-a. 18. marta 1974. nastao je i list mladih za društvena pitanja, kulturu i umjetnost &quot;Sazvorja&quot;.

Rad zvorničke bolnice aktiviran je odmah poslije rata, a nešto kasnije i rad apoteke, u kojoj su sve do 1955. radili samo po jedan ljekar i farmaceut. U septembru 1947. počeo je sa radom Đački dom, a u maju iste godine obnovljen je rad Vatrogasnog društva. U augustu 1945. osnovan je [[FK Drina Zvornik|Fudbalski klub Drina]], a mjesec dana kasnije i Fiskulturno društvo Drina, koje je osim fudbalske imalo atletsku, odbojkašku i šahovsku sekciju. Broj društvenih organizacija stalno se povećavao, tako da je krajem 1980-ih u općini djelovalo preko 25 raznih institucija i organizacija uz oko 50 amaterskih organizacija. Najveća od ovih bio je Medicinski centar &quot;5. juli&quot; koji je imao regionalni karakter i pružao je zdravstvenu zaštitu stanovništvu pet općina. 1991. imao je 743 zaposlenika, od čega 118 ljekara, 25 stomatologa, 9 farmaceuta, 27 viših zdravstvenih tehničara, 330 zdravstvenih tehničara i 234 ostalih. Osnovno obrazovanje se 1989. odvijalo u devet osmorazrednih i jednoj specijalnoj osnovnoj školi i 28 područnih četverorazrednih škola sa preko 11.500 učenika. Srednjoškolski i Tehnički školski centar imali su oko 2.100 učenika. Postojali su još Škola za osnovno muzičko obrazovanje (od 1957), Dječije zabavište (od 1964), Dom za socijalno nezbrinutu djecu u [[Kiseljak (Zvornik)|Kiseljaku]] (od 1977) i Centar za društveni rad. Od institucija iz oblasti kulture i informisanja djelovali su Narodna biblioteka, u čijem je sastavu bila i Muzejska zbirka otvorena 1980, Centar za kulturu i obrazovanje i Radio-novinska organizacija &quot;Glas sa Drine&quot;, koju su činili Radio Zvornik (osnovan 1976) i list &quot;Glas sa Drine&quot; koji je izlazio dva puta mjesečno. Amaterska kulturno-umjetnička društva djelovala su u Zvorniku, Kozluku, [[Tabanci]]ma i Čelopeku, a postojali su još Likovni, Književni, Filmski i Enigmatski klub, Gradski hor, Duhački orkestar i Društvo [[saz]]lija. Od redovnih godišnjih manifestacija na republičkom nivou, u Zvorniku su se održavale Republička smotra sazlija (od 1989), Izložba listova učenika osnovnih škola i Republičko takmičenje mladih recitatora.

Dugo vremena su jedini sportski objekti u općini bili fudbalsko igralište i Fiskulturni dom, a jedine organizacije FK Drina i DTV Partizan. Proces masovnog širenja sporta i fizičke kulture započeo je krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Na Mejdanu je 1972. izgrađen novi Dom DTV Partizan, a naredne godine stadion za male sportove. Započelo se sa osnivanjem fudbalskih klubova i izgradnjom sportskih terena po mjesnim zajednicama. U općini je 1990. bio 41 sportski objekat, od čega 29 otvorenih i 12 zatvorenih. Najveći zatvoreni bila je Sportska dvorana, izgrađena 1981, sa 1.809 sjedišta, a najveći otvoreni [[Gradski stadion Zvornik|Gradski stadion]] sa 3.500 mjesta. U okviru SOFK-e djelovalo je 36 sportskih organizacija i društava, od čega 14 fudbalskih klubova. U međurepubličkom rangu takmičila se samo Drina, a u regionalnoj, međuopćinskoj i općinskoj ligi najveće uspjehe imali su Mineral iz Kozluka i Mladost iz Diviča. Osim fudbalskih, postojali su i košarkaški (u Zvorniku, Kozluku i Diviču), odbojkaški i šahovski klubovi (u Zvorniku i Kozluku). Od drugih društava i udruženja isticali su se Brodarsko društvo &quot;Filip Kljajić Fića&quot; i Udruženje sportskih ribolovaca.

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim izborima]] održanim 18. novembra 1990, od 90 odborničkih mjesta u Skupštini općine 43 je osvojila [[Stranka demokratske akcije]], [[Srpska demokratska stranka]] 36 i ostale stranke 11. [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis]] održan 1991. pokazao je da općina ima 81.295 stanovnika, od čega 48.102 (59,17%) Bošnjaka i 30.863 (37,96%) Srba. 12.244 stanovnika općine imalo je završenu srednju školu, 1.021 višu, a 965 visoku.

Period socijalističke Jugoslavije u općini Zvornik obilježio je privredni i društveni razvoj, kao i rast stanovništva. U općini je 1948. živio 39.751 stanovnik, a 1991. 81.295. Sam grad je 1948. imao 3.858 stanovnika, a 43 godine kasnije 14.584. Broj zaposlenih u općini je 1964. iznosio 3.366, a 1990. 15.500, sa još 6.000 zaposlenih u drugim općinama i 2.500 na privremenom radu u inostranstvu.

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Masakr u Zvorniku}}
8. aprila 1992. Zvornik [[Odbrana Zvornika i Kula Grada|napadaju]] srpske paravojske i jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Otpor je pružalo oko 150 naoružanih i 150 nenaoružanih pripadnika [[Patriotska liga|Patriotske lige]] pod komandom Samira Ništovića. Nakon par dana borbi u gradu, branioci se povlače na [[Kula Grad]], gdje će otpor pružati do 26. aprila kada pristupaju slamanju obruča i povlačenju u dva smjera. U zapadnom dijelu općine (današnja općina Sapna), početkom maja vodiće se žestoke borbe za odbranu slobodne teritorije, pri čemu 10. maja u [[Zaseok (Sapna)|Zaseoku]] gine [[Mehdin Hodžić]]. Pri pokušaju stvaranja koridora ka Kamenici, 30. oktobra 1992. u [[Nezuk (Sapna)|Nezuku]] gine [[Hajrudin Mešić]].

Na slobodnim teritorijama formiran je Općinski štab [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]], koji je imao rejonske štabove u Sapni i Kamenici. Rejonski štab u Kamenici sastojao se od dva bataljona. Slobodna teritorija na širem području Kamenice pala je u februaru 1993. tokom operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS]] Cerska 93. Od već formiranih jedinica u zoni odgovornosti Rejonskog štaba Sapna, 28. februara 1993. formirana je [[246. viteška brdska brigada|206. brdska brigada]]. Odlukom [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], 206. brigadi je 14. decembra 1993. dodijeljeno najviše kolektivno priznanje ''viteška'', a ulaskom u [[24. divizija Kopnene vojske|24. diviziju]] preimenovana je u 246. Od manevarskih jedinica ove brigade, 28. augusta 1994. formirana je [[242. muslimanska zvornička lahka brigada]]. Kamenički borci koji su se našli na području Srebrenice nakon pada Kamenice ušli su u sastav [[284. istočnobosanska lahka brigada|284. istočnobosanske lahke brigade]].

Krajem rata i [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]], veći dio prijeratne općine Zvornik pripao je [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] (376.14&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), dok je od dijela koji je pripao [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]] (118&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) 1998. formirana općina Sapna.

Prema ''Bosanskoj knjizi mrtvih'', koju je izdao Istraživačko-dokumentacioni centar, u općini Zvornik stradalo je 2.017 bošnjačkih civila. Cjelokupno bošnjačko stanovništvo protjerano je sa okupiranih područja. Brojne žene su silovane, a otvarani su i logori. [[Koncentracijski logor Liplje|Logor u Liplju]] jedini je logor koji je tokom rata oslobođen. U sklopu šire kampanje [[kulturocid]]a, zatirani su svi tragovi postojanja Bošnjaka na ovim prostorima. Srušene su džamije u: Zvorniku (Riječanska, Beksuja, Zamlaz), Kozluku, Kula Gradu (Hadžijina i Velika), [[Paljevići]]ma (Kušlat), Drinjači, [[Đulići (Zvornik)|Đulićima]], Skočiću, Šepku, Grbavcima, [[Klisa (Zvornik)|Klisi]], Gornjoj Vitinici, Donjoj Vitinici, Gornjim Križevićima, Donjim Križevićima (bila u izgradnji), Ravnama, Glodima, Redžićima, [[Gornja Kamenica|Gornjoj Kamenici]], [[Sultanovići (Zvornik)|Sultanovićima]], Svrakama, Jošanici, Hasićima, Gornjoj Glumini (stara i nova u izgradnji), Glumini i Novom Selu. Džamije u Selimovićima i [[Kovačevići (Sapna)|Kovačevićima]] gotovo su sasvim razrušene usred granatiranja. Oštećene su džamije u [[Goduš]]u, [[Kraljevići]]ma i Gornjoj Sapni. Uništeni su mesdžidi u: Tršiću, Lupama, Mrakodolu, Glodima, Alićima, Novom Selu (dva), Purdićima, Sopotniku, Sahanićima, Drinjači, Donjim Križevićima (tri), Šepku, Klisi (dva), Ravnama (tri), Đulićima, Motovu, Kraljevićima (jedan srušen, a dva oštećena), Seferovićima, Glumini i [[Kostijerevo|Kostijerevu]]. U Čiracima je srušen mekteb, na Diviču tekija, musafirhana i turbe, na Kula Gradu Kaimijino turbe, u Zamlazu abdesthana i turbe, dok je zgrada Odbora [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IZ]] potpuno izgorila s arhivom. Uništene su i vakufske kuće sa imamskim stanovima u: Rijeci, Diviču, Kula Gradu, Kozluku, Đulićima, Glodima, Redžićima, Gornjoj Kamenici, Jošanici, Drinjači, Glumini, Selimovićima, Vitinici i Gornjim i Donjim Križevićima. Kula Grad je preimenovan u &quot;Đurđev grad&quot;, a Divič je postao &quot;Sveti Stefan&quot;. Na mjestu porušene džamije na Diviču izgrađena je pravoslavna crkva koja je izmještena 2008.

== Naselja i ulice ==
Još od osmanlijskog perioda u gradu je postojalo 14 [[mahala]]:
* [[Tabaci (Zvornik)|Tabaci]] - između Donjeg grada i Diviča
* [[Hrid (Zvornik)|Hrid]] - cestom od Starog grada do zgrade Skupštine općine
* [[Zamlaz]] - od zgrade Skupštine općine do izvorske vode &quot;Zamlaz&quot; i bivše žandarmerijske stanice
* [[Čaršija (Zvornik)|Čaršija]] ili Centar - od Zamlaza do mosta na Zlatici kod Čauševca
* [[Beksuja]] - od Čaršije do kuće Hambiralovića
* [[Vidakova njiva]] - na brežuljcima iznad Beksuje
* [[Srpska varoš]] - s obje strane Zlatice uzvodno od Čauševca do Tuzlanske malte
* [[Kuljanski put]] - uz put ka Kula Gradu
* [[Kanare]] - dio Kuljanskog puta iznad partizanskog spomen obilježja u centru grada
* [[Fetija]] - visoravan između Kuljanskog puta, Čaršije i Srpske varoši
* [[Bair (Zvornik)|Bair]] - na brdu iznad Čaršije, između Kuljanskog puta i Borića
* [[Namazđah]] - između Mejdana na istoku i Čaršije na zapadu, od vojnog logora do željeznog mosta
* [[Skela (Zvornik)|Skela]] - od mosta na Drini do ušća Zlatice
* [[Rijeka (Zvornik)|Rijeka]] - oko Zlatice nizvodno od Čauševca do njenog ušća u Drinu.
Čauševac je širi prostor ispod Grobnica na kojem je nekad bio izvor pitke vode.

Svaka od mahala je imala po nekoliko sokaka koji su kasnije prerasli u ulice. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije, u skladu sa politikom tadašnje države, pojedini dijelovi grada preimenovani su uglavnom po srpskim historijskim ličnostima. U Beksuji se nalazila Ulica [[Kosta Todorović|Koste Todorovića]], u Srpskoj varoši [[Živojin Mišić|Vojvode Mišića]], u Zamlazu i Čaršiji Ulica [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra]], u Namazđahu Ulica [[Avdo Karabegović Halidbegov|Avde Karabegovića]], a prostor između Privredne banke i Robne kuće zvao se Trg [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|regenta Aleksandra]]. Ovi nazivi od naroda nisu prihvaćeni te su se i dalje koristili stari nazivi mahala.

Po završetku Drugog svjetskog rata, nove komunističke vlasti također su velikom broju ulica dali imena po komunističkim ličnostima, datumima i partizanskim brigadama. Kroz Beksuju su prolazile Drinska, [[Spreča]]nska, [[Jadar (Drinjača)|Jadarska]] (dio), Ribarska, Pionirska i Ulica 19. birčanske brigade, kroz Srpsku varoš Majevička, Braće Obradovića, Braće Stefanovića (dio) i Ulica Sime Perića, kroz Fetiju Bolnička, [[1. maj|Prvomajska]], Braće Stefanovića (dio), Partizanska i Kamenička ulica, kroz Bair Gornji put, Oslobođenja i Ulica 19. februar (dio), kroz Vidakovu njivu Vidakova njiva i Podrinjska ulica, kroz Kanare Ulica 19. februar (dio), kroz Namazđah i Skelu Ulica braće Skopljakovića, kroz Rijeku Jadarska ulica (dio), kroz Hrid, Zamlaz i Čaršiju od mosta na Drini do Zamlaza Ulica Filipa Kljajića Fiće, u Čaršiji oko pijace Trg [[Bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]] i u Čaršiji od Privredne banke do mosta na Zlatici Ulica [[Đuro Pucar|Đure Pucara Starog]]. Kroz novoformirano naselje Grobnice (ili Novo naselje) prolazile su ulice [[Zelengora|Zelengorska]], Omladinska, Radnička, 27. jula, Vratolomački put i Nova ulica. Intenzivnim građenjem stambenih objekata tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih znantno je oskrnavljen izgled starog Zvornika, pogotovo Čaršije. Porušene su brojne građevine, pa čak i čitavi dijelovi grada. Podizanjem novih privrednih objekata povećao se broj stanovnika, velikim dijelom zbog doseljavanja stanovništva iz sela zvorničke i susjednih općina, ali i iz drugih krajeva.

Iako su imena pojedinih prijeratnih ulica ostala, danas u Zvorniku ulice nose imena isključivo srpskih historijskih i mitskih ličnosti, praznika i značajnih datuma i sl.

== Građevine ==
[[Datoteka:Zgrada opštine Zvornik.jpg|desno|mini|Zgrada Skupštine grada.]]
Današnju zgradu Skupštine grada podigli su Austro-ugari 1886. Sve do 1958. u njoj se nalazilo sjedište zvorničkog sreza. Nakon toga je služila kao sjedište Narodnog odbora općine. Stanovništvo zvorničkog kraja je sve do 1950-ih zgradu nazivalo &quot;Konakom&quot;. Proširena je 1958. sa sjeverne strane, na štetu zamlaškog mezarja. Otvoreni su novi ulaz u zgradu i sala za sjednice. Do 1950-ih, u prizemlju južnog dijela zgrade nalazio se zatvor, a na prostoru sadašnje zgrade MUP-a bilo je zatvorsko dvorište okruženo kamenim zidom. Sa izgradnjom zgrade, ispred nje je podignut i park sa fontanom, a na brdu iza posađeni su borići, od kojih je nastala borova šumica &quot;Borići&quot;. Služila je Zvorničanima kao park i izletište. U južnom dijelu parka, podignuta je 1955. čitaonica &quot;Zamlaz&quot;. Porušena je 1967, a na njenom mještu izgrađena je nova čitaonica.

Za vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine (do 1934), u Zvorniku je boravio jak vojni garnizon. Nalazio se u tvrđavama Gornjeg i Donjeg grada i u logoru u Zvorniku, podignutom 1878. Vojni logor sa poligonom nalazio se na prostoru od zgrade osnovne škole u Zamlazu na jugu do stambenog bloka u Namazđahu na sjeveru, te između mejdana na istoku do glavne ulice što vodi kroz grad na zapadu. Vojne barake uglavnom su porušene do 1941. Sve do podizanja drugih građevina, ovaj prostor Zvorničani su nazivali &quot;Lageri&quot;. Do 1934. dio zvorničkog garnizona imao je kasarnu i veterinarsku ambulantu u Karakaju. Poligon se nalazio naspram pravoslavnog groblja.

Oficirski dom (Kasina) izgrađen je 1910, a svojoj namjeni služio je do 1934. Imao je veliku bašču sa fontanom, visoku žičanu ogradu i kuglanu u sjevernom dijelu (do 1934). Od 1934. do 1946. u njemu su priređivane svečanosti i manifestacije. Do 1962. služio je kao ugostiteljski objekat. Zgrada Dječijeg zabavišta otvorena je 1964. u dijelu bašče. 1980. je popravljen, renoviran i proširen. U njemu su iste godine otvoreni Muzejska zbirka, gradska čitaonica i sala. Neodgovarajućim građevinskim radovima, Kasina i bašča izgubile su prvobitni izgled.

Vašarište se nalazilo pored Drine na prostoru od nogometnog stadiona do ispod željeznog mosta. Vašar je održavan od završetka Prvog svjetskog rata do izgradnje priobalnog puta. Počinjao je na [[Aliđun]] 2. augusta i trajao četiri dana.

=== Vjerski objekti ===
Medžlis IZ Zvornik, koji ulazi u sastav Muftijstva tuzlanskog, obuhvata džemate na području prijeratne općine Zvornik, odnosno današnjih grada Zvornik i općine Sapna. Većina objekata porušenih tokom rata obnovljena je. U gradu danas djeluju tri džamije: Riječanska, Zamlaz i Beksuja. Na području medžlisa djeluju i tekije u Redžićima i Kraljevićima.

Arhijerejsko namjesništvo zvorničko, koje djeluje u sastavu Zvorničko-tuzlanske eparhije, ima 18 parohija i 19 crkvenih općina. Četiri parohije i tri crkve prostiru se na području grada i Karakaja, od čega u samom gradu Hram sv. Jovana Krstitelja i Hram rođenja Presvete Bogorodice koji je još uvijek u izgradnji.

=== Groblja ===
Najstariji i najveći mezaristan nalazio se u podnožju Vratolomca poznatom kao Zulfikarovac, danas u naselju Grobnice. Na njemu do 1960-ih nije bilo stambenih objekata, osim nekoliko kuća koje su se nalazile iznad groblja. S obzirom da je bilo zapušteno, služilo je za ispašu stoke i igru djece do 1960-ih kada je počela intenzivna izgradnja stambenih i drugih objekata. Staro muslimansko groblje postojalo je do 1960-ih i u Zamlazu. Bilo je sa sve četiri strane opasano kamenih zidom visokim oko 120&amp;nbsp;cm. Na ovom groblju su pokopani protivnici sultanovih reformi pogubljeni 1827. Iza ova dva groblja nisu ostali nikakvi materijalni tragovi. Njihovim uništenjem nestali su značajni dokazi o postojanju Bošnjaka na ovim prostorima. Manja muslimanska groblja nalaze se kod turbeta na Bairu i kod džamija u Rijeci i Zamlazu. Sadašnje muslimansko groblje na Kula Gradu formirano je još u ranom osmanlijskom periodu, a Kazanbašča na Meterizama poslije Prvog svjetskog rata.

Staro pravoslavno groblje nalazilo se u podnožju Kahvenjače, između Kuljanskog puta i Misir bašče. Izmješteno je u Karakaj tokom 1870-ih. U sjevernom dijelu groblja od 1878. sahranjuje se i katoličko stanovništvo. U Zvorniku je 1815. ubijen i na starom groblju sahranjen [[Stojan Čupić]] poznat kao Zmaj od Noćaja, jedan od vođa [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]]. Ostaci i spomenik su 1988. preneseni u [[Salaš Noćajski]].

Između Vidakove njive i Meteriza, na lijevoj strani puta ka Karakaju, nalazi se zapušteno i oštećeno jevrejsko groblje. Romsko groblje nalazi se između zaravni na Kaplanu i Gornjeg grada, sa desne strane starog kaldrmisanog puta ka Kula Gradu.

=== Mostovi ===
Most je u Zvorniku postojao još u 16. vijeku. Nalazio se ili u blizini tvrđave ili u Skeli. Prvi most u novije vrijeme podigli su 1916. Austro-ugari. Nalazio se nešto niže od sadašnjeg željeznog mosta. Sagrađen je od drveta, a radnu snagu predstavljali su [[italija]]nski zarobljenici. Oštetila ga je nabujala Drina u jesen 1922. od kada se više ne koristi.
[[Datoteka:Зворнички моста22.jpg|thumb|300px|desno|Zvornički most]]
Današnji [[Stari most u Zvorniku|željezni most u Zvorniku]] izgrađen je u oktobru 1929, većim dijelom od sredstava ratne reparacije. Građen je 3-4 godine. Srušen je u aprilu 1941, a ponovo pušten u promet u 9. juna 1946. Ponovna izgradnja započela je u jesen 1945, a kao radna snaga korišteni su njemački i italijanski zarobljenici. U vrijeme radova saobraćaj se odvijao skelom.

Most za drumski saobraćaj u Karakaju izgrađen je 1973, a željeznički u januaru 1992.

=== Hanovi i hoteli ===
U Zvorniku se, s obzirom da je bio upravni centar Zvorničkog sandžaka do 1851. i da se u gradu nalazi značajan prijelaz preko Drine, uvijek nalazilo više hanova. U novije vrijeme bilo ih je pet, dva u Skeli i tri uz glavnu ulicu. Svi su osim soba za prenoćište imali i štale za smještaj konja. Do 1945. očuvala su se dva. Vlasnik hana kod zgrade Privredne banke bila je Namazđah džamija, a onog kod stambenog bloka u Namazđahu Selmanagići iz Srebrenice.

Na putu [[Podromanija]] - Zvornik - Rača bilo je između dva svjetska rata 38 hanova. Osim onih u Zvorniku, na području grada nalazilo se još 12: u Drinjači, [[Đevanje|Đevanju]], Zlohanju (tri), [[Jošanica (Zvornik)|Jošanici]], Diviču, Bijeloj vodi, Karakaju, Krivoj Drini, Kozluku i Šepku. Hanovi su naročito posjećeni bili tokom jesenjih pazarnih dana, kada bi u Zvornik dolazili [[Romanija|romanijski]] seljaci, koje su Zvorničani nazivali &quot;erama&quot;, da kupe kukuruz. Najčešće su odsjedali u hanu Hakije Hadžigrahića u Skeli. Hanove su do Drugog svjetskog rata posjećivali i trgovci ćurki koji su na području Sapne, Grbavaca i drugih mjesta otkupljivali na hiljade ćurki koje bi potom kroz Zvornik tjerali do većih centara.

Prvi hotel u Zvorniku otvoren je u doba austro-ugarske vladavine prije 1895. Vlasnik je bio Lazar Kraus. Do 1918. nosio je naziv &quot;[[Beč|Wien]]&quot;, a od 1918. &quot;Beograd&quot;. Poslije Drugog svjetskog rata otkupljen je od vlasnika, a potom renoviran i modernizovan. Pod novim imenom &quot;Drina&quot; otvoren je 1. oktobra 1947. U aprilu 1962. podignut je novi hotel &quot;Drina&quot;, a 10 godina kasnije proširen je prema jugu i podignut je još jedan sprat. Hotel &quot;Vidikovac&quot; na Diviču otvoren je 1978.

=== Pijace ===
Zelena pijaca je u vremenu između svjetskih ratova više puta mijenjala svoju lokaciju. Najduže je bila u centru Čaršije. Narod ju je zvao Žitna pijaca. Mrsna (ili Ženska) pijaca nalazila se na mjestu partizanskog spomen obilježja. Sve do 1973. postojala je i stočna pijaca iznad beksujanskog mejdana. Današnju lokaciju pijaca je dobila pred Drugi svjetski rat.

=== Javne česme ===
[[Datoteka:Budišić 298 (21).jpg|thumb|250px|lijevo|Rezervoar Budišić]]
Grad u ranijim periodima nije imao vodovod, pa se stanovništvo snabdijevalo sa izvora i iz Drine, a za vrijeme Kraljevine i neposredno nakon Drugog svjetskog rata iz gradskog vodovoda i nekoliko izvora u gradu. S obzirom da domaćinstva i javni objekti (osim bolnice na Fetiji) nisu imali vodu, za snabdijevanje su korištene javne česme. Javne česme su zadovoljavale potrebe stanovništva osim u ljetnim mjesecima, kada bi se stvarali veliki redovi i kada bi presušile česme zbog čega je stanovništvo gornjih dijelova grada (Fetija, Bair, Kuljanski put) bilo primorano vodu donositi sa Čauševca i Zamlaza.

Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], u javne česme je dovođena voda iz četiri rezervoara:
* Rezervoar Bukovik snabdijevao je tri česme u Beksuji i po jednu u centru i na Fetiji.
* Rezervoar Zmajevac snabdijevao je dvije česme u Srpskoj varoši.
* Rezervoar Hamza, podignut u austro-ugarsko doba u udolini između Kaplana i Kahvenjače, snabdijevao je Marinu česmu na Fetiji i česme na Kuljanskom putu i Bairu.
* Rezervoar Bijela voda u Tabacima snabdijevao je česme u Hridu i u Donjem gradu. Tri nove česme podignute u ovom dijelu grada nakon Drugog svjetskog rata također su priključene na ovaj rezervoar.
[[Datoteka:Zvornik fortress 3.jpg|mini|desno|250px|Stari grad Zvornik.]]
Poslije Drugog svjetskog rata, rezervoar je podignut i iznad Lišišnjaka, ali je broj javnih česama ostao 16. Izvorske vode nalazile su se u Zamlazu, Čauševcu, Beksuji (Begova voda), Hridu i Srpskoj varoši (dvije). Zimi se zbog niskih temperatura voda u česmama zaleđivala. U nedostatku vode iz javnih česama korištena je voda iz Drine.

=== Vodenice ===
Vodenice na Drini nazivane su &quot;drinkama&quot;. Postojale su dvije vodenice, u Hridu i Beksuji. Vodenica u Hridu prestala je sa radom 1950, a onu u Beksuji odnijela je 1968. nabujala Drina.

=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Zvornik se nalaze sljedeći spomenici:
* ″[[Hadžibegova kuća]] (kuća Ljubović Hasanbega)″ (stambena graditeljska cjelina),
* ″[[Jevrejsko groblje u Zvorniku|Jevrejsko groblje na lokalitetu Meterizi]]″ (graditeljska cjelina)
* ″[[Stari grad Zvornik]]″ (graditeljska cjelina).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=110 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zvornik) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=24. 12. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305023621/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=110 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Saobraćaj ==
Za vrijeme Kraljevine, do 1926. redovan saobraćaj sa okolnim mjestima (Vlasenica, Srebrenica, Tuzla i Bijeljina) odvijao se zaprežnim vozilima jednom dnevno. Vlasnik zaprege bio je Bela Fišer. Prve autobuse Zvornik je dobio 1924. i 1925. od kada počinje uspostavljanje privremenog, a potom i redovnog saobraćaja sa već pomenutim mjestima, Sarajevom, Ljubovijom i Valjevom. Prva redovna autobuska linija od Tuzle do drugih mjesta u sjeveroistočnoj Bosni uspostavljena je 1929. na relaciji Tuzla - Zvornik - Rača. Prvi vlasnici autobusa i automobila bili su braća Blagojevići koji su posjedovali garažu u Namazđahu. Ispred garaže podignuta je prva benzinska pumpa u gradu. Prvi autobusi imali su po šest, kasnije 10-16 sjedišta i polazili su u 14 sati. Pred Drugi svjetski rat autobuski saobraćaj preuzeli su Selmanagići iz Srebrenici, a Blagojevići su se preorijentisali na teretni saobraćaj.

Saobraćaj je 1946. ponovo uspostavljen sa okolnim mjestima i sa Sarajevom. Nije bilo autobusa pa se prevoz obavljao kamionima tuzlanskog preduzeća &quot;Dask&quot;. Početkom 1950-ih u saobraćaj je uključeno i nekoliko autobusa, pa su se do 1953. uporedo koristili i autobusi i kamioni. Vozila su polazila sa raznih mjesta (najčešće sa Čauševca i od hotela &quot;Drina&quot; i Fiskulturnog doma) sve do izgradnje autobuske stanice na prostoru bivšeg Fiskulturnog doma. Stanica je otvorena 4. jula 1969. Kroz grad je 1957. dnevno prolazilo 14 autobusa, a samo pet je polazilo iz Zvornika. Grad je 1968. imao 319 automobila (236 putničkih i 83 teretna), a 1976. 1.730 (1.563 putničkih i 167 teretnih).

Lokalni saobraćaj se intenzivnije počinje uvoditi tek sredinom 1970-ih, s obzirom na dotadašnju neizgrađenost puteva. Prve autobuske linije u lokalnom saobraćaju uspostavljene su 1967. za Sapnu i Kiseljak. Autobuske linije ka Kamenici i [[Križevići (Zvornik)|Križevićima]] nastale su 1976.

Makadam u centru grada zamijenjen je kockom 1937. i 1938, a do početka Drugog svjetskog rata kocke su djelimično postavljene i u Ulici Filipa Kljajića. Ostale gradske ulice ostale su pod makadamom sve do 1960-ih i 1970-ih. Gradski putevi su asfaltirani 1975, a glavna ulica je znantno proširena. Sve do izgradnje priobalnog puta 1974. cjelokupan saobraćaj odvijao se kroz centar grada. Glavno šetalište zvorničkog korza prostiralo se u centru grada, od Privredne banke i mosta na Drini do izvorske vode u Zamlazu.

=== Poštanski saobraćaj ===
Za vrijeme osmanlijske vladavine postojala je carinarnica preko koje se odvijala trgovina sa susjednim mjestima u Srbiji. Razvoju zanatstva i trgovine neophodan je bio poštanski i telegrafski saobraćaj, pa Zvornik 1864. dobija poštu, a dvije godine kasnije i telegrafsku stanicu. Sve do dolaska Austro-ugara jedini zaposlenik bio je upravnik pošte. Stanica je za osmanlijskog doba služila kao mjesto gdje se mijenjaju poštanski konji i kao prenoćište za pratioce konja. Poštu su obezbjeđivale zaptije, a otpremana je jednom sedmično. Jahaćem konju bilo je potrebno otprilike 38 sati da pređe put Sarajevo - Zvornik - Rača.

Pošta se u vrijeme austro-ugarske vladavine nalazila u zgradi preko puta stambenog bloka u Namazđahu, a od 1930-ih do izgradnje današnje zgrade pošte 1958. u prizemnoj kući zamlaških Suljagića na Čauševcu. Upravnici pošte između svjetskih ratova bili su Revnik Pokorni i Vojislav Ivoš. Sve do 1929. pošta se prenosila konjskom zapregom, a štale za konje nalazile su se u centru grada.

=== Riječni saobraćaj ===
Od osmanlijske vladavine do između dva svjetska rata, značajan dio saobraćaja odvijao se lađama na Drini i skelama preko Drine. Zvornička skela nalazila se na prostoru između sadašnjeg željeznog mosta na Drini i ušća Zlatice. Po njoj je ime dobio dio grada oko nje. Osim zvorničke, poznate skele na Drini bile su u Šepku i [[Brod (Foča)|Brodu]] kod [[Foča|Foče]].

Drinske lađe bile su veliki čamci dugački 20 i široki na sredini oko 2,5 m. Nazivane su &quot;burinkama&quot;, &quot;zvornikušama&quot; i, zato što oblikom podsjećaju na papuču, &quot;papučarama&quot;. Na zadnjem dijelu imale su polukružni krov ispod kojeg je bila &quot;koliba&quot;, koja je posadi služila kao sklonište od nevremena i mjesto za spavanje. Ispred kolibe bilo je ognjište na kom se u loncu kuhala hrana i pekao hljeb ispod sača. Prednji dio zvao se &quot;burin&quot; (nos) i u njemu su sjedila četiri veslača. Roba se tovarila u srednjem dijelu, &quot;hazni&quot;. Najčešće su prevozile poljoprivredne proizvode iz zvorničkog kraja, poput suhih šljiva, daski, vune, oraha i jabuka, mada su po potrebi prevozile i putnike. Mogle su da nose teret do 13 tona, a plovile su do ušća Drine u Savu, Brčkog, Sremske Mitrovice i Beograda. Po povratku su ponekad dovozile industrijsku robu, kao što su gas, ulje, šećer, posuđe i sl. Priprema građe za izradu lađa bila je u Budišiću iznad Sakara na mjestu zvanom Tezga. Od osmanlijskog doba, drinskim lađama prevoženi su zvornički mladići na ratišta širom Carstva. Posada lađe sastojala se od četiri veslača i zapovjednika koji je bio dumendžija (kormilar). Lađari su bili Divičani, Malozvorničani i Vidakovci. Niz Drinu lađe su išle brzo i lahko, ali je povratak bio težak jer nije postojala mogućnost veslanja. Tri člana posade išla bi obalom i vukla lađu, a četvrti bi motkom odbijao lađu od obale da se ne nasuče. Njemački vojnici su 1941. uništili lađe bacajući u njih bombe čime je ugašeno lađarenje kao zanimanje.

Splavovi su se počeli upotrebljavati u vrijeme austro-ugarske vladavine. Nisu korišteni kao prevozno sredstvo već su se njima prenosile sirove drvene građe od šuma do pilana. Bili su dugi oko 20 m, a široki 4 m na užoj prednjoj strani. Posada se sastojala od dva splavara, zapovjednika koji se nazivao &quot;prednjakom&quot; ili &quot;prvakom&quot; i &quot;zadnjaka&quot;. Kretali su se u grupama i polazili su od Foče i mjesta nizvodno od nje, a plovili su do pilana u Sremskoj Mitrovici, [[Obrenovac|Obrenovcu]] i Beogradu. Splavari su najčešće bili Divičani, Malozvorničani i Vidakovci. U ljetnim mjesecima, splavovi su zbog niskog vodostaja išli vrlo sporo. Između dva svjetska rata počeo je razvoj splavarskog turizma koji se nastavio sve od podizanja hidroelektrane [[Perućac (jezero)|Perućac]] 1963. Splavovima se, kao i lađama, plovilo samo danju. Od [[Višegrad]]a do Zvornika splav je putovao 16 sati pri jakoj vodi, 22 pri srednjoj, 36 pri maloj i 4-5 dana pri sasvim maloj. Na području Zvornika i srednjeg i donjeg toka Drine splavarenje je nestalo neposredno nakon podizanja hidroelektrane 1955.

=== Željeznički saobraćaj ===
Pitanje izgradnje pruge od Tuzle do Zvornika prisutno je još od početka 20. vijeka. Pred početak Prvog svjetskog rata započeta je izgradnja uskotračne pruge od Simin Hana, preko [[Požarnica (Tuzla)|Požarnice]] i [[Tojšići|Tojšića]], prema Zvorniku. Do početka rata, kada je prestala izgradnja, pruga je završena u dužini od 35&amp;nbsp;km do Capardi. Pred kraj rata porušio ju je narod. Za vrijeme Kraljevine ponovo je započela izgradnja pruge kopanjem tunela u Križevićima. Izgradnje je ponovo prekinuta početkom rata 1941.

Treći pokušaj izgradnje pruge započeo je tek 1986. Izgradnja je tekla sa teškoćama zbog manjka sredstava i nezgodnog tunela u Križevićima, a i narod je sa zebnjom gledao na nju sumnjajući da će opet doći do rata. Otvorena je 17. januara 1992, a rat je počeo par mjeseci kasnije.

== Kultura ==
[[Datoteka:Biblioteka i muzejska zbirka.jpg|thumb|250px|desno|Biblioteka i muzejska zbirka grada Zvornika]]
Srpska čitaonica u Zvorniku osnovana je 1903, a između svjetskih ratova postojala je i Sokolska čitaonica koja je 1936. imala 508 knjiga. Muslimanska čitaonica &quot;Sloga&quot; (od 1930. Narodna čitaonica &quot;Sloga&quot;) formirana je 13. marta 1924, a osim biblioteke imala je i tamburašku i diletantsku sekciju. Biblioteka je 1931. imala 70, a osam godina kasnije 215 knjiga. Pred Drugi svjetski rat, postojala je i ilegalna biblioteka članova KPJ čije djelovanje je otkriveno u novembru 1939. Literatura je zaplijenjena, a najaktivniji članovi uhapšeni.

Narodna biblioteka osnovana je u junu 1946. U prvoj godini postojanja imala je 423 knjige. Do 1973, sedam puta je mijenjala prostorije. 1980. imala je 63.000 knjiga u osam pokretnih, tri područna i dva odjeljenja u gradu uz čitaonice u Zvorniku i Kozluku. Plaketom općine Zvornik nagrađena je 1979. Od novembra 1980. u sastavu biblioteke djeluje i Muzejska zbirka, koja ima etnološko i prirodnjačko odjeljenje. Ispred Muzejske zbirke postavljen je lapidarij sa objektima iz rimskog perioda i [[Stećak|stećcima]] iz srednjeg vijeka.

Bisokop je sa radom počeo 1947. Predstave su do 1951. davane u Fiskulturnom domu. 1951. se preselio u bivšu zgradu mekteba u Namazđahu, gdje je ostao do 1975. kada prelazi u montažni objekat u blizini pijace. Uz ovaj objekat bilo je i ljetno kino od 1959. do 1961. U 1980-im bioskop je imao sale u Zvorniku, Kozluku, Sapni i Karakaju sa ukupno 1.150 sjedišta. U navedenim mjestima i Drinjači davane su stalne bioskopske predstave, a povremeno u još desetak naselja. Od 1983. ulazi u sastav Centra za kulturu, koji je nastao spajanjem bioskopa i Radničkog univerziteta.

Odmah po završetku Drugog svjetskog rata, u gradu je osnovan Kulturno-prosvjetni odbor koji je zajedno sa Narodnim frontom u drugoj polovini 1945. obnovio rad KPD &quot;Prosvjeta&quot; i osnovao &quot;Preporod&quot;. U prvim poslijeratnim godinama, ova dva društva bila su nosilac kulturno-zabavnog života i prosvjećivanja stanovništva. Oba društva ukinuta su 1949, a obnovljena 1991. Postojalo je i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Svetozar Vuković Zarko&quot;, formirano u decembru 1947. sa horskom, pozorišnom, folklornom i muzičkom sekcijom. Prostorije društva nalazile su se u Fiskulturnom domu, a po njegovom rušenju u baraci na sadašnjoj lokaciji nove zgrade OŠ. Početkom 1970-ih društvo je ugašeno, a njegov rad obnovljen je u jesen 1974. u prostorijama Kasine, a od 1979. u prizemlju stambene zgrade u Namazđahu.

Od 1970-ih u Zvorniku je djelovalo više klubova, od kojih su najaktivniji bili Enigmatski klub &quot;Simon Racković&quot; i Kino-klub &quot;Birač&quot;. Enigmatski klub osnovan je u aprilu 1972, a Kino-klub 1978. Enigmatski klub je od 1984. izdavao mjesečnik &quot;ZEN&quot; (&quot;Zvorničke enigmatske novine&quot;).

== Školstvo ==
Pravoslavna osnovna škola započela je sa radom u vrijeme osmanlijske vladavine. Među računima Srpske pravoslavne crkvene opštine u Sarajevu iz 1836. nalazi se i račun kojim se učitelju iz Zvornika isplaćuje 5 groša i 20 para. Nova zgrada za školu podignuta je 1880. u Adi u Srpskoj varoši. Imala je četiri učionice, dvije kancelarije i kabinet. Do 1914. u njoj je djelovala Pravoslavna osnovna škola, od 1920. do 1941. Građanska škola trgovačkog smjera i Zanatska škola, a od 1947. Niža realna gimnazija, Osnovna škola i Štamparija &quot;4. juli&quot;. U dvorištu škole je 1956. podignuta baraka sa četiri učionice na čijoj je lokaciji početkom 1970-ih podignuta stambena zgrada sa četiri sprata.

Austro-ugarske vlasti su 1886. otvorile državnu (narodnu) osnovnu školu, tako da su do Prvog svjetskog rata u Zvorniku postojale dvije škole. Od 1914. sa radom je započela jedinstvena osnovna škola. Nova zgrada za državnu školu, koja se sastojala od sedam učionica i stana za učitelja, podignuta je u Beksuji 1888.

Zgrada Pravoslavne škole oštećena je u toku rata. Po završetku je popravljena, a od 1920. u njoj se otvara Građanska škola trgovačkog smjera u koju su se upisivala djeca sa završenom četverorazrednom školom. Imala je četiri razreda i bila je u rangu niže gimnazije ili viših razreda današnjih osnovnih škola. U prvoj školskoj godini imala je 37 učenika, od čega 15 djevojčica. Učenike je osposobljavala za zapošljavanje u bankarstvu, trgovini, pošti i sl. S obzirom da na području susjednih općina i srezova nije bilo slične škole, nju su pohađala djeca i iz Malog Zvornika, Kalesije, Vlasenice, Bratunca i Srebrenice. Sa radom je prestala u aprilu 1941, a tokom postojanja imala je samo po jedno odjeljenje svakog razreda.

U toku Drugog svjetskog rata Osnovna škola u Zvorniku radila je s prekidima. Prva školska godina poslije rata započela je u junu 1945, a završila se 15. oktobra iste godine. Osim zvorničke, u toj školskoj godini u čitavom srezu radila je još samo škola u Kozluku. Druga školska godina započela je u novembru 1945, a proradile su škole u Drinjači, Diviču, Međašu, Memićima i [[Šeher]]u.

Niža realna gimnazija sa radom je otpočela u decembru 1946. u jednoj od učionica OŠ u Beksuji. U nju su se upisivala djeca za završenom četverorazrednom školom. U prvoj školskoj godini imala je samo jedno odjeljenje. Druge školske godine dobila je prostorije bivše Građanske škole u Srpskoj varoši. U ovu zgradu 1955. prelazi OŠ iz Beksuje, u čije se prostorije uselila novoformirana Viša gimnazija. Do 1952. školovanje u Nižoj gimnaziji trajalo je tri, a potom četiri godine. U prve dvije školske godine, školu su pohađala i djeca iz Srebrenice, Bratunca i Kalesije jer su u ovim općinama postojale samo četverorazredne škole. Do 1960. u školu su išla i djeca iz Malog Zvornika. Pripremni učiteljski tečaj radio je pri Nižoj gimnaziji i trajao je dvije školske godine (od 1949. do 1951) nakon čega je većina polaznika školovanje nastavila u Učiteljskoj školi u Tuzli.

Od 1953. do 1957. radila je Niža ženska domačićka škola koja je imala samo jedno odjeljenje. Specijalna osnovna škola radi od 1968. Od početka rada smještena je u montažni školski objekt, sagrađen 1963. u Grobnicama. Od 1965. do 1968. radio je i Prosvjetno-pedagoški zavod za osnovno obrazovanje. Pokrivao je općine Zvornik, Vlasenica, Šekovići, Bratunac i Srebrenica.

Niža gimnazija radila je do 1955. kada prerasta u punu gimnaziju sa osam razreda. Do 1958. radila je u prostorijama školske zgrade u Beksuji, koja je proširenjem i dogradnjom dobila četiri nove učionice i fiskulturnu salu. OŠ &quot;Braća Obradović&quot; i OŠ &quot;Braća Skopljaković&quot; otvorene su 1958, kada su niži razredi gimnazije (od prvog do četvrtog) transformisani u više razrede osnovnih škola, a viši (od petog do osmog) u razrede srednje škole. Dvije OŠ su 1973. objedinjene u OŠ &quot;[[Mitar Trifunović Učo]]&quot;.

Srednja ekonomska škola otvorena je 1957, a u prvoj godini postojanja imala je samo jedno odjeljenje prvog razreda. Prve dvije godine radila je u baraci koja se nalazila u Namazđahu. Zajedno sa Gimnazijom, 1959. se useljava u novi školski objekat izgrađen za potrebe srednjeg školstva. Udruživanjem Gimnazije i SEŠ 1972. nastaje Srednjoškolski centar u čiji sastav su ušle i ugostiteljska, trgovačka i kožarska škola. Srednjoškolski centar se 1978. useljava u novi školski objekat u Beksuji, koji je sagrađen na mjestu starog koji je porušen 1967, a OŠ prelazi u novu zgradu u Zamlazu.

Zanatska ili Škola učenika u privredi radila je od 1946. do 1962. Kao samostalna ustanova ponovo je počela raditi 1970. Podizanjem nove zgrade u Karakaju 1972, Zanatska škola prerasta u Tehnički školski centar u čiji sastav su ušle mašinska, elektrotehnička i škola učenika u privredi.

Đački dom je započeo sa radom u septembru 1947. Nalazio se u Srpskoj varoši. Dva mjeseca kasnije premješten je na lokaciju sadašnjeg Centra za socijalni rad, gdje će se nalaziti do 1949. kada prelazi u Medresu. U Domu su bili smješteni učenici iz općina Zvornik, Kalesija i Srebrenica koji su tada pohađali Nižu gimnaziju. Kako se broj učenika sa strane povećavao, u jesen 1950. muški đaci su premješteni u bivšu zgradu vojne bolnice na Fetiji. Uz objekat na Fetiji podignuta je i baraka sa kuhinjom, trpezarijom, učionicom i prostorijama uprave Doma. Kasnije je preimenovan u Srednjoškolski đački dom. Otvaranjem srednjih škola u susjednim općinama i razvojem saobraćaja, kao i prelaskom na samofinansiranje od 8. maja 1957, smanjivao se broj pitomaca što je dovelo do gašenja 1962.

== Zdravstvo ==
Prva bolnica u Zvorniku podignuta je u austro-ugarsko doba za potrebe vojnog garnizona, ali je do kraja Prvog svjetskog rata služila i civilnom stanovništvu. Narod ju je zvao &quot;Špitalj&quot;. Nova bolnica na Fetiji izgrađena je pred Drugi svjetski rat, a Dom zdravlja u Grobnicama 1957. U periodu Kraljevine, Zvornik je imao samo ambulantu koja se nalazila u blizini izvorske vode u Zamlazu. Bolnica na Fetiji služila je i kao bolnica i kao ambulanta sve do izgradnje Doma zdravlja, kada se cjelokupna zdravstvena služba Zvornika uselila u njega. Formiranjem Medicinskog centra 1972, dograđen je još jedan sprat, u njegov sastav ušla je i jedna stambena zgrada, a na slobodnom prostoru između nje i Doma zdravlja izgrađen je novi zdravstveni objekat.

Apoteka je osnovana 1885. Preseljena je 1958. u novi objekat, u istoj ulici u kojoj se nalazio i stari. U Namazđahu je 1977. osnovana druga apoteka. Sve do 1955. u apoteci je radio samo jedan farmaceut. Od kraja rata 1945. do početka 1946. apoteka nije radila.

[[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crveni krst]] u Zvorniku djeluje od završetka Prvog svjetskog rata. Nakon izmještanja garnizona 1934, Crvenom krstu dodijeljen je u vlasništvo Oficirski dom, gdje je do 1941. bilo sjedište Sreskog odbora organizacije. Rad je obnovljen nakon završetka Drugog svjetskog rata.

== Sport ==
Prva sportska organizacija u Zvorniku bilo je Fiskulturno društvo &quot;Soko&quot; koje je osnovano 1907. Do Prvog svjetskog rata, časovi &quot;Sokola&quot; održavani su u jednoj od prizemnih učionica i dvorištu Pravoslavne osnovne škole u Srpskoj varoši, a poslije rata u baraci bivše bolnice na Fetiji i u napuštenim vojnim barakama u Lagerima. Od 1940. cjelokupna aktivnost društva odvijala se u Fiskulturnom domu. Početkom Drugog svjetskog rata, društvo je ugašeno. Imalo je dvije seoske čete, u Kozluku i na Branjevu. Na početku je okupljalo samo Srbe, a kasnije i članove drugih nacionalnosti, mada je i dalje imalo dominantno srpski karakter. Do 1929. zvalo se &quot;Srpski soko&quot;, a potom Sokolsko društvo &quot;Soko&quot;. Razvijalo je i kulturno-prosvjetnu aktivnost, pa je imalo i biblioteku. Naročito su razvijene bili odbojkaške i gimnastičarske sekcije društva, koje su više puta bile prvaci okruga Tuzla.

U okviru Fiskulturnog društva Drina, sa radom je 1948. otpočelo Gimnastičko društvo, koje je nastavilo tradiciju i rad &quot;Sokola&quot;. U Društvo za tjelesno vaspitanje &quot;Partizan&quot; transformiše se 1951. U &quot;Partizanu&quot; su bile zastupljene sve sportske sekcije, sem nogometne. Iste godine ugašeno je FD Drina. U ratu oštećeni dom &quot;Sokola&quot; popravljen je i doveden u prvobitno stanje. Svečano je otvoren 30. aprila 1946. Do 1951. zvaće se Fiskulturni dom, a potom Dom DTV &quot;Partizan&quot;. U domu su se, osim prostorija DTV &quot;Partizan&quot;, nalazile i prostorije FK Drina, KUD &quot;Svetozar Vuković Zarko&quot; i Odreda izviđača, a u njemu su održavane kulturno-zabavne i društveno-političke manifestacije kao i bioskopske predstave sve do 1951. Srušen je 1968, a na njegovoj lokaciji podignuta je autobuska stanica. Novi objekat podignut je na Mejdanu 1972. U okviru DTV &quot;Partizan&quot; djelovale su gimnastička, kajakaška, atletska, odbojkaška, skijaška, teniska i košarkaška sekcija. Osnivanjem sportskih klubova u gradu smanjivao se broj sekcija u &quot;Partizanu&quot;, tako da je od 1970-ih u njemu zastupljena bila samo gimnastička sekcija.
=== Nogomet ===
[[Datoteka:Gradski stadion zvornik 2.jpg|thumb|250px|desno|Nogometni stadion u Zvorniku]]
Nogomet se počeo igrati odmah poslije Prvog svjetskog rata. Donijeli su ga srednjoškolci iz gradova u kojima su se školovali. Prva nogometna utakmica u Zvorniku odigrana je 1924. između omladinaca Zvornika i Srebrenice. Prvi nogometni klub bio je Zmaj od Noćaja koji je osnovan 1933. i koji je predstavljao srpsko stanovništvo. Godinu dana kasnije formirana je i Sloga koja je imala bošnjački karakter. Pred početak Drugog svjetskog rata od ova dva kluba nastao je Omladinac, koji je ugašen početkom ljeta 1943. Kako klubovi nisu bili uključeni ni u jedan organizovani oblik takmičenja, igrali su samo prijateljske utakmice sa klubovima iz susjednih gradova. Najveći interes vladao je za utakmicu protiv Birča iz Vlasenice, koji je smatran najvećim rivalom zvorničkih klubova. Nogometno igralište se do početka Drugog svjetskog rata nalazilo na mejdanu u Beksuji, a od tada se igra na mejdanu iznad mosta, odnosno na približno sadašnjoj lokaciji stadiona.

U augustu 1945. formiran je [[FK Drina Zvornik|FK Drina]], a nešto kasnije i Fiskulturno društvo Drina. Usmjeravalo je rad svih grana sporta u gradu, u kome su pored nogometne djelovale odbojkaška, atletska (muška i ženska) i šahovska sekcija. Prva poslijeratna značajnija sportska manifestacija bilo je gostovanje Omladinskog fiskulturnog društva Jedinstvo iz Tuzle 14. aprila 1946. U periodu poslije rata u Bosni i Hercegovini, Drina je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] provela tri sezone ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]).

=== Odbojka ===
Uz gimnastiku i nogomet, jedan od starijih sportova u gradu je i odbojka, koja se naročito igrala između svjetskih ratova u okviru &quot;Sokola&quot;. U sastavu FD Drina djelovala je i odbojkaška sekcija. Prvu utakmicu muška ekipa odigrala je 15. aprila 1946. protiv Jedinstva iz Tuzle, a pobijedila je rezultatom 2–1. OK Drina formiran je tek 1972. Odmah po formiranju, Drina je ušla u sastav Republičke lige – Sjever, ali je ubrzo ušla u Jedinstvenu republičku ligu. Ženska ekipa osnovana je 1980. i uglavnom je igrala u Republičkoj ligi.
=== Košarka===
Košarka se u Zvorniku počela igrati sredinom 1950-ih, a KK Drina osnovan je 1960. Do tada je u sastavu &quot;Partizana&quot; djelovala košarkaška sekcija. Drina se najprije takmičila u Republičkoj ligi, zatim od 1976. do 1985. u Drugoj saveznoj, a od tada u Prvoj saveznoj ligi. Prve utakmice i treninzi održavani su u dvorištu Doma DTV-a, na igralištu kod nekadašnje zgrade gimnazije i u sali DTV-a. Novi Dom DTV-a izgrađen je 1972. na Mejdanu, a sportska dvorana 1981. Na inicijativu Drine, osnovana je Općinska košarkaška liga u kojoj je igralo 12 ekipa iz mjesnih zajednica van grada. U Kozluku i Diviču, čije su ekipe bile najjače u Općinskoj ligi, formirani su KK Mineral i KK Mladost koji su se takmičili prvo u Regionalnoj ligi Tuzla, a zatim u Drugoj republičkoj ligi.

=== Automobilizam ===
Krajem 1950-ih i početkom 1960-ih, u gradu su tokom julskih praznika priređivane moto-trke, čiji je organizator bilo Auto-moto društvo. Start i cilj trke bio je ispred zgrade pošte, odakle se vozilo kružno u pravcu Diviča, zatim preko brane i kroz Mali Zvornik, a onda preko mosta ponovo kroz Zvornik. Prve trke organizovane su 1958, a posljednje 1965. Njima su prethodile konjske trke u krug oko nogometnog igrališta, organizovane 1956. i 1957.

=== Izviđači ===
Odred izviđača &quot;Filip Kljajić Fića&quot; osnovan je 1955. Prve prostorije odreda bile su u Domu DTV-a. Pet puta je proglašen &quot;partizanskim&quot; (najviše izviđačko priznanje). Organizovao je ljetovanja za svoje članove. U [[Omiš]]u je početkom 1970-ih postojao zakupljen kamp za članove odreda.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Zvornika|Spisak naseljenih mjesta u gradu Zvorniku}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Zvornik ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zvornik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 20168
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/8) |work=fzs.ba |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 58856
| g2013_bosnjaci           = 19855
| g2013_srbi               = 38579
| g2013_hrvati             = 106
| g2013_bosanci            = 10
| g2013_romi               = 1
| g2013_muslimani          = 20
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_albanci            = 6
| g2013_jugosloveni        = 13
| g2013_ukrajinci          = 4
| g2013_crnogorci          = 9
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 16
| g2013_makedonci          = 5
| g2013_nisu_izjasnili     = 81
| g2013_nepoznato          = 106
| g1991_ukupno             = 81295
| g1991_muslimani          = 48102
| g1991_srbi               = 30863
| g1991_hrvati             = 122
| g1991_jugosloveni        = 1248
| g1981_ukupno             = 73845
| g1981_muslimani          = 40801
| g1981_srbi               = 30064
| g1981_hrvati             = 104
| g1981_jugosloveni        = 2110
| g1981_slovenci           = 12
| g1981_crnogorci          = 47
| g1981_albanci            = 58
| g1981_madari             = 7
| g1981_romi               = 335
| g1981_makedonci          = 12
| g1971_ukupno             = 60910
| g1971_muslimani          = 32504
| g1971_srbi               = 27769
| g1971_hrvati             = 107
| g1971_jugosloveni        = 49
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 44
| g1971_albanci            = 31
| g1971_madari             = 13
| g1971_romi               = 49
| g1971_makedonci          = 10
| g1961_ukupno             = 34752
| g1961_muslimani          = 15342
| g1961_srbi               = 14345
| g1961_hrvati             = 159
| g1961_jugosloveni        = 4748
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 34
| g1961_albanci            = 23
| g1961_madari             = 11
| g1961_makedonci          = 3
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zvornik ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zvornik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 230545
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11497
| g2013_bosnjaci           = 992
| g2013_srbi               = 10308
| g2013_hrvati             = 54
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_muslimani          = 14
| g2013_albanci            = 3
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_ukrajinci          = 3
| g2013_crnogorci          = 9
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 5
| g2013_makedonci          = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 52
| g2013_nepoznato          = 23
| g1991_ukupno             = 14584
| g1991_muslimani          = 8854
| g1991_srbi               = 4235
| g1991_hrvati             = 76
| g1991_jugosloveni        = 944
| g1981_ukupno             = 12147
| g1981_muslimani          = 6686
| g1981_srbi               = 3491
| g1981_hrvati             = 66
| g1981_jugosloveni        = 1597
| g1981_slovenci           = 7
| g1981_crnogorci          = 35
| g1981_albanci            = 48
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 135
| g1981_makedonci          = 6
| g1971_ukupno             = 8538
| g1971_muslimani          = 5736
| g1971_srbi               = 2424
| g1971_hrvati             = 83
| g1971_jugosloveni        = 24
| g1971_slovenci           = 16
| g1971_crnogorci          = 27
| g1971_albanci            = 26
| g1971_madari             = 9
| g1971_romi               = 49
| g1971_makedonci          = 3
| g1961_ukupno             = 5444
| g1961_muslimani          = 1196
| g1961_srbi               = 2155
| g1961_hrvati             = 113
| g1961_jugosloveni        = 1900
| g1961_slovenci           = 3
| g1961_crnogorci          = 26
| g1961_albanci            = 20
| g1961_madari             = 6
| g1961_makedonci          = 3
}}

=== Jevreji ===
Poslije progona iz [[Španija|Španije]], prvi Jevreji došli su u Bosnu 1566. Do 19. vijeka živjeli su samo u Sarajevu i u manjem broju u [[Travnik]]u. Podstaknuti rastom trgovine, u 19. vijeku sele su prvo u bliža, a kasnije i u udaljenija mjesta. Na popisu 1879. u Zvorniku je bilo 50 Jevreja, a 16 godina kasnije 125. Uglavnom su živjeli u Čaršiji ili u njenoj blizini.

Zvornička sinagoga izgrađena je 1902. od priloga Jevreja Zvornika i okoline. Nalazila se na desnoj obali Zlatice u Srpskoj varoši. Ulaz u sinagogu bio je sa sjeverne strane. Jevrejsko groblje nalazilo se na izlazu iz Zvornika, između Vidakove njive i Meteriza. Prema popisu iz 1910, u Zvorniku je živjelo 148 Jevreja, a u srezu 175.

Pred Drugi svjetski rat, u gradu ih je bilo 118, uglavnom trgovaca i zanatlija. U maju 1942. ustaše su pohvatale sve Jevreje, osim desetak njih koji su se uspjeli sakriti, i kamionima ih sprovele u [[Šabac]] gdje su ih preuzeli Nijemci. Nakon toga su odvedeni u logor Banjica kod Beograda gdje su svi pobijeni. Opljačkana je sva jevrejska pokretna i nepokretna imovina.

== Poznate ličnosti ==
* [[Enver Hadžihasanović]]
* [[Ermin Bičakčić]]
* [[Goran Ikonić]]
* [[Hasan Kaimija]]
* [[Mehmed Pargan]]
* [[Nijaz Alispahić]]
* [[Samir Muratović]]
* [[Sejad Salihović]]

=== Načelnici kroz historiju ===
Načelnici općine Zvornik od 1945. godine:
{{Div col|3}}
# Nikola Manojlović (1945–1946)
# Desa Popović (1946–1947)
# Murat Muratović (1947–1949)
# Osman Fidahić (1949–1950)
# Mahmut Kavazović (1951–1952)
# Mehmed Mustafić (1952–1954)
# Mahmut Kavazović (1954–1955)
# Ljubiša Popović (1955–1956)
# Bahrija Kavazović (1956–1957)
# Branko Ilić (prva polovina 1958)
# Vojo Perić (1958–1963)
# Cvijan Đapanović (1963–1967)
# Ljubinko Mićić (1967–1974)
# Mujo Vilić (1974–1981)
# Hrusto Tupeković (1981–1983)
# Mehmed Čekić (1983–1985)
# Kemal Kadrić (1985–1986)
# Dragan Milićević (1986–1988)
# Mustafa Kamišalić (1988–1990)
# Abdulah Pašić (1990–1992)
# Branko Grujić (1992–1995)
# Jovan Mitrović (1995–1998)
# Mirko Rebić (1998–2000)
# Stevo Savić
# Milorad Đokić
# Budimir Aćimović (2004–2006)
# Zoran Stevanović (od 2007)
{{Div col end}}

Krajem novembra 2010, zbog ratnih zločina počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini, Vijeće za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu osudilo je Branku Grujića na šest godina zatvora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/potvrdjene-presude-ratnim-zlocincima-grujicu-i-popovicu/111220116 |title=Potvrđene presude ratnim zločincima Grujiću i Popoviću |publisher=[[Klix.ba|Klix]] |date=20. 12. 2011 |access-date=14. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Podrinje]]
* [[Drina]]

== Literatura ==
* Babić, Džemaludin i Huseinović, Ismet (2004). ''Svjetlost Evrope u BiH''. [[Sarajevo]]: Buybook.
* [[Adem Handžić|Handžić, Adem]] (1970). ''Zvornik u drugoj polovini XV i u XVI vijeku''. [[Sarajevo]]: Godišnjak Društva istoričara BiH.
* Hudović, Mehmed (2000). ''Zvornik: Slike i bilješke iz prošlosti''. [[Sarajevo]]: Udruženje građana općine Zvornik.
* [[Desanka Kovačević-Kojić|Kovačević-Kojić, Desanka]] (1965). ''Zvornik (Zvonik) u srednjem vijeku''. [[Sarajevo]]: Godišnjak Društva istoričara BiH.
* [[Desanka Kovačević-Kojić|Kovačević-Kojić, Desanka]] (1978). ''Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države''. [[Sarajevo]]: Veselin Masleša.
* [[Desanka Kovačević-Kojić|Kovačević-Kojić, Desanka]] (1995). ''Franjevci u gradskim naseljima srednjovjekovne Bosne''. [[Sarajevo]]: Radovi HDZU.
* [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljaković, Hamdija]] (1953). ''Stari bosanski gradovi''. [[Sarajevo]]: Naše starine.
* [[Đoko Mazalić|Mazalić, Đoko]] (1955). ''Zvonik (Zvornik) – Stari grad na Drini (Prilog bosanskoj arhitekturi srednjeg vijeka i turskog perioda)''. [[Sarajevo]]: Glasnik Zemaljskog muzeja.
* Mrgić, Jelena (2008). ''Severna Bosna: 13–16. vek''. [[Beograd]]: Istorijski institut Beograd.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zvornik}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.gradzvornik.org/ Zvanični veb-sajt grada Zvornika]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Grad Zvornik}}
{{Istaknuti članak}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zvornik|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>3w8xy8vmwcwakzsd9dkgq4dqn72qj35</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2032</id>
    <revision>
      <id>3900624</id>
      <parentid>3897689</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:02:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="138865" sha1="euwe686zbuzbfc2ujq6d3wri2frw8tp" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Drugo značenje|Evropa (višeznačnica)}}
{{Infokutija kontinent
| naziv              = Evropa
| slika              = Europe (orthographic projection).svg
| površina           = 10.180.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo       = 745.173.774 (2021)
| gustoća            = 72,9 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| nominalni_BDP      = 28,22 biliona [[Američki dolar|$]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=GDP Nominal, current prices|url=https://www.imf.org/external/datamapper/NGDPD@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|publisher=International Monetary Fund|date=2022|access-date=16. 1. 2022|archive-date=25. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170225211431/https://www.imf.org/external/datamapper/NGDPD@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| BDP_PPP            = 43,53 biliona [[Američki dolar|$]] (2025)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|title=GDP PPP, current prices|publisher=International Monetary Fund|date=2022|access-date=16. 1. 2022|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122001107/https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| demonim            = [[Evropljani]]
| spisak_država      =
| države             = 50 {{Plainlist|
* {{ZID|Albanija}} ([[Tirana]])
* {{ZID|Andora}} ([[Andorra la Vella]])
* {{ZID|Austrija}} ([[Beč]])
* {{ZID|Belgija}} ([[Bruxelles]])
* {{ZID|Bjelorusija}} ([[Minsk]])
* {{ZID|BiH}} ([[Sarajevo]])
* {{ZID|Bugarska}} ([[Sofija]])
* {{ZID|Crna Gora}} ([[Podgorica]])
* {{ZID|Češka}} ([[Prag]])
* {{ZID|Danska}} ([[Kopenhagen]])
* {{ZID|Estonija}} ([[Kaunas]])
* {{ZID|Finska}} ([[Helsinki]])
* {{ZID|Francuska}} ([[Pariz]])
* {{ZID|Grčka}} ([[Atina]])
* {{ZID|Hrvatska}} ([[Zagreb]])
* {{ZID|Holandija}} ([[Den Haag]])
* {{ZID|Irska}} ([[Dublin]])
* {{ZID|Island}} ([[Reykjavík]])
* {{ZID|Italija}} ([[Rim]])
* {{ZID|Latvija}} ([[Riga]])
* {{ZID|Lihtenštajn}} ([[Vaduz]])
* {{ZID|Litvanija}} ([[Vilnius]])
* {{ZID|Mađarska}} ([[Budimpešta]])
* {{ZID|Malta}} ([[Lavaleta]])
* {{ZID|Moldavija}} ([[Kišnjev]])
* {{ZID|Norveška}} ([[Oslo]])
* {{ZID|Njemačka}} ([[Berlin]])
* {{ZID|Poljska}} ([[Varšava]])
* {{ZID|Portugal}} ([[Lisabon]])
* {{ZID|Rumunija}} ([[Bukurešt]])
* {{ZID|Rusija}} ([[Moskva]])
* {{ZID|San Marino}} ([[San Marino]])
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}} ([[Skoplje]])
* {{ZID|Slovačka}} ([[Bratislava]])
* {{ZID|Srbija}} ([[Beograd]])
* {{ZID|Španija}} ([[Madrid]])
* {{ZID|Švedska}} ([[Stockholm]])
* {{ZID|Turska}} ([[Ankara]])
* {{ZID|Ukrajina}} ([[Kijev]])
* {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} ([[London]])
}}
| zavisne_teritorije =
| nisu_članice_UN_a  =
| jezici             =
| vremenske_zone     =
| internet           =
| gradovi            =
}}
[[Datoteka:Location of Europe.svg|desno|250p|mini|Položaj Evrope na karti svijeta]]
[[Datoteka:Europe countries map bs.png|desno|250p|mini|Države Evrope]]

'''Evropa''' je [[kontinent]] koji zauzima zapadni dio [[Evroazija|Evroazije]] i u potpunosti je na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]], odnosno većim dijelom unutar [[Istočna hemisfera|istočne hemisfere]]. Izraz &quot;kontinent&quot; obično podrazumijeva fizičku geografiju velike kopnene mase s potpunim ili gotovo potpunim vodenim okruženjem na njenim granicama. Međutim, granica Evrope i Azije donekle je proizvoljna i nedosljedna po toj definiciji zbog djelomičnog naslanjanja na [[Ural (planina)|Ural]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]], a ne zbog niza djelomično spojenih vodenih puteva, što je 1715. predložio kartograf [[Herman Moll]].&lt;ref name=&quot;NatlGeoAtlas&quot;&gt;{{Cite book|title=National Geographic Atlas of the World |edition= 7. |year= 1999 |location= Washington, DC|publisher=[[Nacionalno geografsko društvo|National Geographic]]|isbn=978-0-7922-7528-2}} &quot;Europe&quot; (str. 68–69); &quot;Asia&quot; (str. 90–91): &quot;A commonly accepted division between Asia and Europe&amp;nbsp;... is formed by the Ural Mountains, Ural River, Caspian Sea, Caucasus Mountains, and the Black Sea with its outlets, the Bosporus and Dardanelles.&quot;&lt;/ref&gt;

Te vodene granice idu od turskih moreuza do gornjeg toka [[Ob]]a, gdje se ta rijeka ulijeva u [[Arktički okean]]. Granica između Evrope i Azije mijenjana je nekoliko puta od svoje prve koncepcije iz vremena [[Antika|klasične antike]] kao niz rijeka, mora i moreuza za koje se vjerovalo da se protežu do nepoznate udaljenosti istočno i sjeverno od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], bez uključivanja bilo kojih planinskih lanaca.

Sadašnja podjela Evroazije na dva kontinenta odražava kulturološke, jezičke i etničke razlike između Istoka i Zapada, koji se razlikuju po spektru osobina, a ne po oštroj razdijelnoj liniji. Geografska granica između Evrope i [[Azija|Azije]] ne slijedi nikakve državne granice i sada slijedi samo nekoliko vodenih površina. [[Turska]] je transkontinentalna zemlja koja je u cijelosti odvojena vodom, dok su [[Rusija]] i [[Kazahstan]] samo dijelom odvojeni vodenim tokovima. Prema sadašnjoj konvenciji, [[Gruzija]] i [[Azerbejdžan]] transkontinentalne su zemlje u kojima su planine potpuno zamijenile vodene puteve kao prirodna granica između kontinenata.

Granice evropskog kontinenta određuju [[Arktički okean]] na sjeveru, [[Atlantski okean]] na zapadu, [[Azija]] na istoku i [[Sredozemno more]] na jugu.
Od oko 1850. Evropa se najčešće smatra zasebnim kontinentom, odvojenim od Azije rijekom [[Ural (rijeka)|Ural]], planinama [[Ural (planina)|Uralom]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkazom]], [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]] i [[Crno more|Crnim morem]], kao i [[Turski moreuzi|turskim moreuzima]].&lt;ref name=&quot;NatlGeoAtlas&quot; /&gt; S površinom 10.180.000 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]], osim [[Australija (kontinent)|Australije]], najmanji je kontinent i čini približno 2% [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] površine i 6,8% njenog kopna. Poslije [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] Evropa je sa 742.452.000 stanovnika (2018) treći najnaseljeniji [[kontinent]] (11% svjetskog stanovništva).&lt;ref&gt;http://esa.un.org/unpd/wpp/ ''Podaci o svjetskoj populaciji''&lt;/ref&gt;

Na klimu Evrope uveliko utječu tople atlantske struje, koje ublažavaju zime i ljeta na većem dijelu kontinenta, čak i na [[Geografska širina|geografskim širinama]] na kojima su klimatski uvjeti u Aziji i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] hladni. Dalje od mora vidljivije su sezonske razlike. Politički, Evropa je podijeljena na pedesetak nezavisnih država, od kojih je [[Rusija]] najveća i najmnogoljudnija s približno 39% učešća u površini (evropski dio Rusije) i 15% učešća u stanovništvu. S druge strane, [[Vatikan]] je i po broju stanovnika i po površini njena najmanja država.

Evropa, a posebno [[antička Grčka]] i [[Rimsko Carstvo|stari Rim]], rodno su mjesto [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Kim Covert|title=Ancient Greece: Birthplace of Democracy|url=https://books.google.com/books?id=KVMYJNvUiYkC&amp;pg=PP5|year=2011|publisher=Capstone|isbn=978-1-4296-6831-6|page=5|quote=Ancient Greece is often called the cradle of western civilization. ... Ideas from literature and science also have their roots in ancient Greece.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Duchesne2011&quot;&gt;{{cite book|author=Ricardo Duchesne|title=The Uniqueness of Western Civilization|url=https://books.google.com/books?id=pWmDPzPo0XAC&amp;pg=PA297 |year= 2011 |publisher= Brill |isbn=978-90-04-19248-5|page=297|quote=The list of books which have celebrated Greece as the &quot;cradle&quot; of the West is endless; two more examples are Charles Freeman's The Greek Achievement: The Foundation of the Western World (1999) and Bruce Thornton's Greek Ways: How the Greeks Created Western Civilization (2000)}}&lt;/ref&gt; [[Pad Rimskog Carstva|Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. i kasnija [[Velika seoba naroda]] označili su kraj [[Stari vijek|starog]] i početak [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. [[Renesansni humanizam]], [[velika geografska otkrića]] [[Renesansna umjetnost|umjetnost]] i [[Nauka u renesansi|nauka]] doveli su do [[Svjetska historija|modernog doba]]. Otkad su [[Portugalsko Carstvo|Portugalsko]] i [[Špansko Carstvo]] počeli doba velikih geografskih otkrića, Evropa je imala glavnu ulogu u svjetskim poslovima. Između 16. i 20. stoljeća evropske sile kontrolirale su u različitim vremenima [[Amerika|američki kontinent]], gotovo cijelu [[Afrika|Afriku]] i [[Okeanija|Okeaniju]] te većinu [[Azija|Azije]].

[[Prosvjetiteljstvo|Doba prosvjetiteljstva]] i kasnija [[Francuska revolucija]] i [[Napoleonovi ratovi]] oblikovali su kontinent kulturno, politički i ekonomski od kraja 17. do prve polovine 19. stoljeća. [[Industrijska revolucija]], koja je počela u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] krajem 18. stoljeća, dovela je do radikalnih ekonomskih, kulturnih i društvenih promjena u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], a na kraju i u većem dijelu svijeta. Oba [[Svjetski rat|svjetska rata]] odvijala su se većim dijelom u Evropi, doprinoseći padu prevlasti zapadne Evrope u svjetskim poslovima do sredine 20. stoljeća, dok su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Američke Države]] zauzeli vodeće pozicije. Tokom [[Hladni rat|hladnog rata]] Evropa je bila podijeljena duž [[Željezna zavjesa|željezne zavjese]] između [[NATO]]-a na zapadu i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] na istoku sve do [[Revolucije 1989.|revolucija 1989.]] i pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].

Godine 1949. osnovano je [[Vijeće Evrope]] s idejom objedinjavanja Evrope u postizanju zajedničkih ciljeva. Daljnje evropsko objedinjavanje dovelo je do formiranja [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) kao zasebnog političkog entiteta, koja je negdje između [[Konfederacija|konfederacije]] i [[Federacija|federacije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ies.ee/iesp/No11/articles/03_Gabriel_Hazak.pdf|title=The European union—a federation or a confederation?|publisher=}}&lt;/ref&gt; Evropsa unija nastala je u zapadnoj Evropi, ali se [[Proširenje Evropske unije|širi prema istoku]] od [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. Valuta većine zemalja Evropske unije, [[euro]], najčešće se koristi među [[Evropljani]]ma, a [[Šengenska zona]] EU-a ukida graničnu i imigracijsku kontrolu između većine država članica Unije.

== Porijeklo imena ==
{{Glavni|Europa (mitologija)}}
[[Datoteka:Anaximander world map (mul).svg|thumb|200px|desno|Prva rana mapa svijeta po [[Anaksimandar|Anaksimandru]] (6. stoljeće p. n. e)]]
U klasičnoj [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Evropa (mitologija)|Evropa]] ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Εὐρώπη) bila je [[Fenicija|feničanska]] princeza, koju je oteo [[Zeus]] u liku bika.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Deu%29ru%2Fs εὐρύς], Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus.&lt;/ref&gt; Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam prvi put spominje u 6. stoljeću p. n. e. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaliva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje – da ime kontinenta potječe od riječi ''ereb'', koja na [[Semitski jezici|semitskim jezicima]] znači &quot;zalazak Sunca&quot;, tj. mjesto zalaska Sunca. Naime, za semitske (bliskoistočne) narode Sunce zalazi nad Evropom.&lt;ref&gt;Michael A. Barry: &quot;L'Europe et son mythe : à la poursuite du couchant&quot;, u: ''Revue des deux Mondes'' (novembar / decembar 1999), str. 110; {{ISBN|978-2-7103-0937-6}}&lt;/ref&gt;

== Definicija ==
=== Moderna definicija ===
{{Mapa Evrope}}
Preovladavajuća definicija Evrope kao geografskog naziva koristi se od sredine 19. stoljeća. Smatra se da je Evropa ograničena velikim vodenim tijelima na sjeveru, zapadu i jugu. Kao granice Evrope na krajnjem istoku obično se smatraju planina [[Ural (planina)|Ural]], rijeka [[Ural (rijeka)|Ural]] i [[Kaspijsko more]]. Na jugoistočnim su granicama [[Kavkaz (planina)|Kavkaz]], [[Crno more]] i vodeni putevi koji povezuju Crno i Sredozemno more.&lt;ref name=&quot;Encarta&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Microsoft Encarta Online Encyclopaedia 2007 |title=Europe |url= http://encarta.msn.com/encyclopaedia_761570768/Europe.html |access-date=27. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028013857/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761570768/Europe.html |archive-date=28. 10. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ostrva su uglavnom grupisana s najbližim kontinentalnom kopnom, pa se [[Island]] smatra dijelom Evrope, dok je obližnje ostrvo [[Grenland]] obično dodijeljeno Sjevernoj Americi, iako politički pripada [[Danska|Danskoj]]. Ipak, postoje neke iznimke koje se temelje na sociopolitičkim i kulturološkim razlikama. [[Kipar]] je najbliži [[Anadolija|Anadoliji]] (ili [[Mala Azija|Maloj Aziji]]), ali se političkim dijelom smatra dijelom Evrope i član je EU. Malta se stoljećima smatrala ostrvom koje pripada [[Magrib]]u, ali sada se smatra i dijelom Evrope.&lt;ref&gt;Falconer, William; Falconer, Thomas. [https://books.google.com/books?id=B3Q29kWRdtgC&amp;pg=PA50 ''Dissertation on St. Paul's Voyage''], BiblioLife (BiblioBazaar), 1872. (1817), p. 50, {{ISBN|1-113-68809-2}} ''These islands Pliny, as well as Strabo and Ptolemy, included in the African sea''&lt;/ref&gt;

&quot;Evropa&quot; (kako se izričito koristi u britanskom engleskom), može se odnositi i isključivo na [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnu Evropu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=europe|title=Europe&amp;nbsp;— Noun|publisher=Princeton University|access-date=9. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;

=== Historija pojma Evropa ===
[[Datoteka:T and O map Guntherus Ziner 1472.jpg|thumb|250px|desno|Srednjovjekovna [[Terrarum Orbis karta]] koju je 1472. ispisao [[Günther Zainer]], a koja prikazuje tri kontinenta kao domene sinova Nuha - od Azije do ([[Šem]]a), od Evrope do ([[Jafet]]a) i od Afrike do [[Šam]]a]].

==== Rana historija ====
Prva zabilježena upotreba Evrope kao geografskog pojma može se pronaći u [[Homer]]ovoj [[Himna|himni]] ''Delian Apolonu'' o zapadnoj obali [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Kao naziv za dio poznatog svijeta prvi put ga koriste u 6. vijeku p. n. e. [[Anaksimandar]] i [[Hekatej Milećanin]]. Anaksimandar je postavio granicu između Azije i Evrope uz rijeku Fazis (današnja rijeka [[Rioni]] na teritoriji [[Gruzija|Gruzije]]) na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], ustaljeni naziv koji je još uvijek slijedio [[Herodot]] u 5. vijeku p. n. e.&lt;ref&gt;''[[Histories (Herodotus)|Histories]]'' 4.38. C.f. James Rennell, ''The geographical system of Herodotus examined and explained'', Volume 1, Rivington 1830, [https://books.google.com/books?id=enQ-AAAAcAAJ&amp;pg=PA244 p. 244]&lt;/ref&gt; Herodot je spomenuo da su nepoznate osobe svijet podijelile u tri dijela, Evropu, Aziju i Libiju (Afrika), s tim da rijeke [[Nil]] i Faza sačinjavaju njihove granice. On je također izjavio da su neki smatrali rijeku [[Don (rijeka)|Don]], a ne Fazis kao granicu između Evrope i Azije. Istočnu granicu Evrope odredio je u 1. vijeku p. n. e. geograf [[Strabon]] na rijeci Don. U drevnom jevrejskom tekstu [[Knjiga jubileja]] opisani su kontinenti kao zemlje koje je [[Nuh|Noa]] dao svojoj trojici sinova. Prema ovom tekstu, Evropa se proteže od [[Herkulovi stubovi|Herkulovih stubova]] na [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskom moreuzu]], razdvajajući ih od Sjeverozapadne Afrike pa sve do rijeke do Dona, razdvajajući ih od Azije.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Genesis and the Jewish antiquities of Flavius Josephus|first= Thomas W.|last= Franxman|publisher=Pontificium Institutum Biblicum|year= 1979|isbn=978-88-7653-335-8|pages=101–102}}&lt;/ref&gt;

Ovaj ustaljeni običaj određivanja evropskih granica nastavljen je i u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], a današnje određivanje granica koje je u upotrebi potječe iz vremena [[Antički Rim|Antčkog Rima]], koju su koristili autori iz tog vremena poput Posidonija,&lt;ref&gt;W. Theiler, ''Posidonios. Die Fragmente'', vol. 1. Berlin: De Gruyter, 1982, fragm. 47a.&lt;/ref&gt; Strabona &lt;ref&gt;I. G. Kidd (ed), ''Posidonius: The commentary'', Cambridge University Press, 2004, {{ISBN|978-0-521-60443-7}}, [https://books.google.com/books?id=_iXs1aCr1ckC&amp;pg=PA738 p. 738].&lt;/ref&gt; i [[Ptolomej]]a,&lt;ref&gt;''[[Geography (Ptolemy)|Geographia]]'' 7.5.6 (ed. Nobbe 1845, [https://books.google.com/books?id=vHMCAAAAQAAJ vol. 2], p. 178) {{lang|grc|Καὶ τῇ Εὐρώπῃ δὲ συνάπτει διὰ τοῦ μεταξὺ αὐχένος τῆς τε Μαιώτιδος λίμνης καὶ τοῦ Σαρματικοῦ Ὠκεανοῦ ἐπὶ τῆς διαβάσεως τοῦ Τανάϊδος ποταμοῦ. }}
&quot;And [Asia] is connected to Europe by the land-strait between Lake Maiotis and the Sarmatian Ocean where the river Tanais crosses through.&quot;&lt;/ref&gt;  koji su smatrali Tanais (današnja rijeka Don) kao prirodnu evropsku granicu.

Izraz ''Evropa'' prvi se put koristi za kulturnu sferu u [[Karolinška renesansa|Karolinškoj renesansi]] u 9. vijeku. Od tada je ovaj naziv označavao sferu utjecaja [[Katolička crkva|zapadne crkve]], nasuprot istočnjačkim [[Pravoslavna crkva|pravoslavnim crkvama]] i [[Islamski svijet|islamskom svijetu]].

Kulturna definicija Evrope kao zemalja latinskog hrišćanstva nastala je u 8. vijeku, označavajući novu kulturnu zajednicu nastalu spajanjem njemačkih tradicija i hrišćansko-latinske kulture, koji je djelomično definiran u kontrastu s [[Bizantijum|Bizantom]] i [[Islam]]om. Ograničen je na sjeverno [[Pirinejsko poluostrvo]], Britanskih ostrva, [[Francuska|Francuske]], kristijaniziranog dijela zapadne Njemačke, alpske regije te sjeverne i središnje [[Italija|Italije]].&lt;ref&gt;[[Norman F. Cantor]], ''The Civilization of the Middle Ages'', 1993, &quot;&quot;Culture and Society in the First Europe&quot;, pp185ff.&lt;/ref&gt;

=== Savremene definicije ===
[[Datoteka:Europa Prima Pars Terrae in Forma Virginis.jpg|thumb|250px|desno|[[Europa regina]] (bosanski: Kraljica Evropa), prikaz iz 1582. godine]]
Pitanje određivanja precizne istočne granice Evrope postavlja se u ranom modernom razdoblju, budući da je istočni nastavak preko [[Velika Moskovska Kneževina|Velike Moskovske Kneževine]] počeo uključivati i [[Sjeverna Azija|Sjevernu Aziju]].

Kroz Srednji vijek pa sve do 18. vijeka, tradicionalna podjela kopnene evroazije na dva kontinenta, Evropu i Aziju, pratila je Ptolomejevu podjelu, s granicom koja slijedi Turski tjesnac, Crno more, [[Kerčki tjesnac]], [[Azovsko more]] i rijeku Don (drevni grad [[Tanais (grad)|Tanais]]). Ali karte proizvedene tokom 16. do 18. vijeka obično su se razlikovale u tome kako nastaviti granicu izvan zavoja rijeke Don kod [[Kalač-na-Donu|Kalača na Donu]] (gdje je najbliža [[Volga|Volgi]], a sad joj je pridružen i [[kanal Volga-Don]]), na teritoriju koju drevni geografi nisu detaljno opisali. Oko 1715, kartograf [[Herman Moll]] izradio je mapu na kojoj je prikazan sjeverni dio rijeka [[Ob]] i njene glavne pritoke [[Irtiš]], kao komponente niza djelomično spojenih vodotokova koji su graničili između Evrope i Azije od rijeke Don pa sve do [[Arktički okean|Arktičkog okeana]]. Godine 1721. izradio je noviju kartu koja se lakše čitala. Međutim, njegovu ideju da se velike rijeke koriste gotovo isključivo kao razgraničenje nikada nije preuzelo [[Rusko Carstvo]].
[[Datoteka:Herman Moll A New Map of Europe According to the Newest Observations 1721.JPG|thumb|250x250px|''Nova Karta Evrope'' prema najnovijim opažanjima (1721) Hermanna Molla, koji je crtao istočnu granicu Evrope duž rijeke Don koja teče na jugozapad, i rijeka Tobol, Irtiš i Ob koje teku prema sjeveru|alt=]]
Četiri godine kasnije, 1725, [[Švedska|švedski]] kartograf [[Philip Johan von Strahlenberg]] prvi je odstupio od klasične granice na rijeci Don. Umjesto toga, predlažio je da se planinski lanci uključe kao granice između kontinenata, kad god se smatra da ne postoje odgovarajući plovni putovi, bez obzira na Ob i Irtiš. Nacrtao je novu liniju duž Volge, sljedeći Volgu prema sjeveru do [[Samara|Samare]], između [[Obšiji Sirt|Obšijeg Sirta]] ([[vododijelnica]] između Volge i Urala), a zatim na sjever uz Uralske planine.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Das Nord-und Ostliche Theil von Europa und Asia|url=https://archive.org/details/dasnordundostli00kruegoog|author=Philipp Johann von Strahlenberg|year=1730|language=German|page=[https://archive.org/details/dasnordundostli00kruegoog/page/n137 106]}}&lt;/ref&gt; To je usvojila [[Ruska Imperija]] i ovaj dogovor je vremenom postao opšteprihvaćen, ali ne bez kritika mnogih modernih analitičkih geografa poput [[Halford Mckinder|Halforda Mckindera]], koji su u Uralskim planinama vidjeli malu valjanost kao granicu između kontinenata.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=jrVW9W9eiYMC&amp;pg=PA8 |title=Europe: A History |page=8 |publisher=|access-date=23. 8. 2010|isbn=978-0-19-820171-7|date=1996|last1=Davies|first1=Norman}}&lt;/ref&gt;
Kartografska izdanja sve do 19. stoljeća i dalje su se razlikovala po graničnoj liniji između donjeg toka rijeke Don i Samare. Atlas iz 1745. koji je objavila [[Ruska akademija nauka]] ima granicu koja slijedi tok rijeke Don, iza Kalača pa sve do [[Serafimovič]]a prije nego što zasiječe sjeverno prema [[Arhangelsk]]u. Međutim, kartografski crtači od 18. do 19. vijeka, poput engleskog kartografa [[John Cary|Johna Caryja]], slijedili su Strahlenbergov recept. Na jugu je [[Kumo-manička udolina|Kumo-maničku dolinu]] koju je 1773. njemački prirodoslovac Peter Simon Pallas identificirao kao dolinu, koja je nekada spajala Crno i Kaspijsko more&lt;ref name=&quot;oren-icn.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://oren-icn.ru/index.php/discussmenu/retrospectiva/685-eagraniza |title=Boundary of Europe and Asia along Urals |language=Russian |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120108153922/http://oren-icn.ru/index.php/discussmenu/retrospectiva/685-eagraniza |archive-date=8. 1. 2012  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Peter Simon Pallas, ''Journey through various provinces of the Russian Empire'', vol. 3 (1773)&lt;/ref&gt; , a potom je predložena kao prirodna granica između kontinenata.

Sredinom 19. vijeka postojale su 3 glavne konvencije: jedna je slijedila Don, [[kanal Volga-Don]] i Volgu, druga je slijedila Kumo-maničku udolinu do Kaspijskog mora, zatim rijeku Ural, a treća je napuštala Don sveukupnim slijedom [[Veliki Kavkaz|Velikog Kavkaza]] koji se slivao u Kaspijsko more. Pitanje je i dalje bilo tretirano kao &quot;kontroverza&quot; u [[Geografija|geografskoj]] literaturi tokom 1860-ih. Jedan od osnivača [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]], [[Douglas Freshfield]] zagovarao je granicu kavkaskog grebena kao &quot;najbolju moguću&quot;, pozivajući se na podršku raznih &quot;modernih geografa.&quot;&lt;ref&gt;Douglas W. Freshfield, &quot;[https://books.google.com/books?id=ips8AAAAIAAJ&amp;pg=PA71 Journey in the Caucasus]&quot;, ''Proceedings of the Royal Geographical Society'', Volumes 13–14, 1869.
Cited as de facto convention by Baron von Haxthausen, ''Transcaucasia'' (1854); review [https://books.google.com/books?id=SN0EAAAAQAAJ&amp;pg=PA140 Dublin University Magazine]&lt;/ref&gt;
U Rusiji i Sovjetskom Savezu, granica duž Kumsko–maničke udoline najčešće se koristila već 1906.&lt;ref&gt;[http://dlib.rsl.ru/view.php?path=/rsl01004000000/rsl01004103000/rsl01004103489/rsl01004103489.pdf#?page=163 &quot;Europe&quot;]{{dead link|date=august 2016}}, ''[[Brockhaus and Efron Encyclopedic Dictionary]]'', 1906&lt;/ref&gt; 1958. Sovjetsko geografsko društvo službeno je preporučilo da se granica u udžbenicima između Evrope i Azije povuče od [[Bajdaracki zaljev|Bajdarackog zaljeva]], na [[Karsko more|Karskom moru]], uz istočno podnožje Uralskih planina, zatim sljedeći preko Urala do [[Mugodžarsko gorje|Mugodžarskog gorja]], pa tokom rijeke [[Emba (rijeka)|Emba]] i Kumo-maničke udoline,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://velikijporog.narod.ru/st_evraz_gran.htm|title=Do we live in Europe or in Asia?|language=Russian}}&lt;/ref&gt; čime bi se Kavkaz potpuno smjestio u Aziju, a Ural u Evropu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.i-u.ru/biblio/archive/orlenok_fisicheskaja/06.aspx |title=Physical Geography |year=1998 |author=Orlenok V. |language=Russian |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111016212930/http://www.i-u.ru/biblio/archive/orlenok_fisicheskaja/06.aspx |archive-date=16. 10. 2011  }}&lt;/ref&gt; Međutim, većina geografa u Sovjetskom Savezu zalagala se za granicu duž kavkaskog grebena&lt;ref&gt;E.M. Moores, R.W. Fairbridge, ''Encyclopedia of European and Asian regional geology'', Springer, 1997, {{ISBN|978-0-412-74040-4}}, p. 34: &quot;most Soviet geographers took the watershed of the Main Range of the Greater Caucasus as the boundary between Europe and Asia.&quot;&lt;/ref&gt; i to je postao uobičajeni sporazum u kasnijem 20. vijeku, iako je &quot;Kumo-manička&quot; granica ostala u upotrebi na nekim kartama iz 20. vijeka.

== Historija ==
{{glavni|Historija Evrope}}

=== Prahistorija ===
{{Glavni|Prahistorijska Evropa}}
[[Datoteka:Lascaux painting.jpg|thumb|lijevo|upright=1.2|Paleolitsko pećinsko slikarstvo iz [[Pećina Lascaux|pećine Lascaux]] u [[Francuska|Francuskoj]] (oko 15.000 p. n. e)]]
[[Homo erectus georgicus]], koji je živio prije otprilike 1,8 miliona godina u [[Gruzija|Gruziji]], najraniji je [[hominid]] koji je otkriven u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author1=A. Vekua |author2=D. Lordkipanidze |author3=G.P. Rightmire |author4=J. Agusti |author5=R. Ferring |author6=G. Maisuradze | year = 2002 | title = A new skull of early ''Homo'' from Dmanisi, Georgia | journal = Science | volume = 297 | pages = 85–89 | doi = 10.1126/science.1072953 | pmid = 12098694 | issue = 5578 | ref = harv|display-authors=etal|bibcode=2002Sci...297...85V |url=https://semanticscholar.org/paper/0c9c26004aa8d7b3709d887928bdbcee3b6db815 }}&lt;/ref&gt; Ostali ostaci hominida, stari oko 1 milion godina, otkriveni su u arheološkom nalazištu [[Atapuerca]] u [[Španija|Španiji]].&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/6256356.stm The million year old tooth from ] [[Atapuerca Mountains|Atapuerca]], [[Spain]], found in June 2007&lt;/ref&gt; [[Neandertalac|Neandertalski čovjek]] (nazvan po dolini neandertalaca u [[Njemačka|Njemačkoj]]) pojavio se u Evropi prije 150.000 godina (prije 115.000 godina nalazi se već u [[Poljska|Poljskoj]]) i nestao je iz fosilnog zapisa prije otprilike 28.000 godina, s tim da je njihovo konačno utočište bilo u [[Portugal]]u.
Neandertalce su zamijenili [[Kromanjonci]], koji su se u Evropi pojavili prije otprilike 43.000 do 40.000 godina.&lt;ref name=&quot;natgeo 21&quot;&gt;National Geographic, 21.&lt;/ref&gt;
Najstarija nalazišta u Evropi od prije 48. 000 godina su [[Balzi Rossi]] ([[Italija]]), [[Geissenklösterle]] ([[Njemačka]]) i [[Isturitz]] ([[Francuska]]).&lt;ref name=range&gt;{{cite journal |last1=Fu |first1=Qiaomei |display-authors=etal|title=The genome sequence of a 45,000-year-old modern human from western Siberia |journal=Nature |volume=514 |issue=7523 |pages=445–449 |date=23. 10. 2014 |doi=10.1038/nature13810|pmid=25341783 |pmc=4753769 |bibcode=2014Natur.514..445F |hdl=10550/42071 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;42.7–41.5 ka ([[68–95–99.7 rule|1σ CI]]).
Katerina Douka et al, A new chronostratigraphic framework for the Upper Palaeolithic of Riparo Mochi (Italy), ''Journal of Human Evolution'' 62(2), 19 December 2011, 286–299, {{doi|10.1016/j.jhevol.2011.11.009}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Stonehenge, Condado de Wiltshire, Inglaterra, 2014-08-12, DD 09.JPG|thumb|250x250px|Stonehenge u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] (kasni neolitski period od 3000–2000 p. n. e)|alt=]]
[[Neolitska Evropa|Evropski period neolita]] obilježen je uzgojem usjeva i stoke, te povećanim brojem naselja i širokom upotrebom [[Keramika|keramike]]. Počeo je oko 7000. p. n. e. u [[Grčka|Grčkoj]] i na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]], vjerovatno pod utjecajem ranijih poljoprivrednih praksi u [[Anadolija|Anadoliji]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].&lt;ref name=&quot;Borza&quot;&gt;{{Citation | last = Borza | first = E.N. | title = In the Shadow of Olympus: The Emergence of Macedon | page = 58 | url = https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC&amp;pg=PA58 | publisher = Princeton University Press | year = 1992| isbn = 978-0691008806 }}&lt;/ref&gt; Širio se od Balkana duž doline [[Dunav]]a i [[Rajna|Rajne]] ([[Kultura trakaste keramike]]) i duž [[mediteran]]ske obale ([[Impresso kultura]]). Između 4500. i 3000. p. n. e. ove srednjoevropske neolitske kulture razvijale su se dalje ka zapadu i sjeveru, prenoseći novostečene vještine izrade [[Bakar|bakrenih]] predmeta. U [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] razdoblje neolita obilježavaju: nevelika poljoprivredna naselja, vanjski spomenici, poput ogradnih zavoda, [[tumuli]] i [[Megalitska kultura|megalitske grobnice]].&lt;ref&gt;{{Cite book|first=Chris|last=Scarre|authorlink=Chris Scarre|title=The Oxford Companion to Archaeology|url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_x4u7|editor-first=Brian M.|editor-last= Fagan|publisher= [[Oxford University Press]]|year=1996|pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_x4u7/page/215 215]–216|ref=harv|postscript=&lt;!--None--&gt;|isbn=978-0-19-507618-9|editor-link=Brian M. Fagan}}&lt;/ref&gt; Kulturni horizont [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]] procvjetao je na prijelazu iz neolita u [[Bakarno doba]]. U tom su razdoblju širom Zapadne i [[Južna Evropa|Južne Evrope]] izgrađeni gigantski megalitski spomenici, poput [[Megalitski hramovi na Malti|megalitskih hramova na Malti]] i [[Stonehenge]]u.&lt;ref&gt;[[Richard J. C. Atkinson|Atkinson, R.J.C.]], ''Stonehenge'' ([[Penguin Books]], 1956)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia|encyclopedia=Encyclopedia of Prehistory|title=European Megalithic|volume=4 : Europe|editor1-first=Peter Neal|editor1-last=Peregrine|editor1-link=Peter N. Peregrine|editor2-first=Melvin|editor2-last=Ember|editor2-link=Melvin Ember|publisher=Springer|year= 2001|isbn=978-0-306-46258-0|pages=157–184}}&lt;/ref&gt;
Oko 3200. p. n. e. počelo je [[evropsko bronzano doba]] s [[Minojska civilizacija|Minojskom civilizacijom]] na ostrvu [[Krit]]u u Grčkoj, prvom naprednom civilizacijom u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britishmuseum.org/explore/cultures/europe/ancient_greece.aspx |publisher=British Museum |title=Ancient Greece |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615141437/http://www.britishmuseum.org/explore/cultures/europe/ancient_greece.aspx |archive-date=15. 6. 2012 }}&lt;/ref&gt; Za njom je slijedila [[Mikenska kultura]], koja je iznenada propala oko 1200. p. n. e, pokrenuvši [[evropsko željezno doba]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.arch.ox.ac.uk/classical-archaeology-periods.html|title=Periods – School of Archaeology|publisher=University of Oxford|access-date=25. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119063421/http://www.arch.ox.ac.uk/classical-archaeology-periods.html|archive-date=19. 11. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Naseljavanjem [[Grci|Grka]] i [[Feničani|Feničana]] na području [[Sredozemlje|Sredozemlja]] tokom željeznog doba nastali su rani mediteranski gradovi. Rano željezno doba u Italiji i [[Arhajski period u Grčkoj|Grčkoj]] započelo je otprilike u 8. vijeku p. n. e. i postepeno je rađalo historijsku klasičnu antiku, za čiji početak se ponekad uzima 776. godina p. n. e, kada su održane prve [[Antičke Olimpijske igre|Olimpijske igre]].&lt;ref&gt;{{Citation | first = John R. | last = Short | title = An Introduction to Urban Geography | page = 10 | url = https://books.google.com/books?id=uGE9AAAAIAAJ&amp;pg=PA10 | publisher = Routledge | year = 1987| isbn = 978-0710203724 }}&lt;/ref&gt;

=== Klasična Antika ===
{{Glavni|Antika}}
{{Glavni|Antička Grčka}}
{{Glavni|Antički Rim}}
[[Datoteka:The Parthenon in Athens.jpg|thumb|250x250px|[[Partenon]] u [[Atina|Atini]] (432. p. n. e)|alt=]]
Stara Grčka se smatra kolijevkom evropske kulture, kojoj se često pripisuju zasluge za razvoj evropske [[Demokratija|demokratske]] i [[Racionalizam|racionalističke]] kulture. Prema [[Homer]]u, u početku je samo srednja [[Grčka]] bila Evropa.
Kasnije je cijela teritorija Grčka nazivana &quot;Evropa&quot;, da bi 500. p. n. e. naziv Evropa označavao cijelo područje sjeverno od Grčke.
Grčki grad država ([[polis]]), bila je osnovna politička jedinica klasične Grčke.&lt;ref name=&quot;Daly2013&quot;&gt;{{cite book|author=Jonathan Daly|title=The Rise of Western Power: A Comparative History of Western Civilization|url=https://books.google.com/books?id=9aZPAQAAQBAJ|year=2013|publisher=A&amp;C Black|isbn=978-1-4411-1851-6|pages=7–9}}&lt;/ref&gt; 508. p. n. e, [[Klisten]] je u Atini uspostavio prvi demokratski sistem vlasti na svijetu.&lt;ref name=&quot;BKDunn1992&quot;&gt;{{Citation | first = John | last = Dunn | title = Democracy: the unfinished journey 508 BC&amp;nbsp;– 1993 AD | publisher = Oxford University Press | year = 1994 | isbn = 978-0-19-827934-1}}&lt;/ref&gt; Grčke političke ideale ponovno su otkrili evropski filozofi i idealisti u kasnom 18. vijeku. Grčka je također dala brojne kulturne doprinose: u [[Filozofija|filozofiji]], [[Humanizam|humanizmu]] i racionalizmu pod [[Aristotel]]om, [[Sokrat]]om i [[Platon]]om; u historiji s [[Herodot]]om i [[Tukidid]]om; u dramskim i narativnim stihovima, počevši od [[Homer]]ovih epskih pjesama; u [[Drama|drami]] sa [[Sofokle|Sofoklom]] i [[Euripid]]om, u [[Medicina|medicini]] s [[Hipokrat]]om i [[Galen]]om; i u nauci s [[Pitagora|Pitagorom]], [[Euklid]]om i [[Arhimed]]om.&lt;ref name=&quot;Heath&quot;&gt;{{Cite book| first=Thomas Little | last=Heath| authorlink= T. L. Heath| title=A History of Greek Mathematics, Volume I| publisher=[[Dover Publications]]| year=1981| isbn=978-0-486-24073-2| ref=harv| postscript=&lt;!--None--&gt;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heath_Vol_2&quot;&gt;{{Cite book| first=Thomas Little| last=Heath| authorlink= T. L. Heath| title=A History of Greek Mathematics, Volume II| publisher=Dover publications| year=1981| isbn=978-0-486-24074-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pedersen, Olaf. ''Early Physics and Astronomy: A Historical Introduction''. 2nd edition. Cambridge: [[Cambridge University Press]], 1993.&lt;/ref&gt; Tokom 5. vijeka p. n. e, nekoliko grčkih polisa uspjeli su da zaustave [[Ahemenidsko carstvo|ahemenidski]] perzijski vojni prodor u Evropi kroz [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijske ratove]], što se smatralo jednim od glavnih događaja u svjetskoj historiji. Pedesetogodišnji period mira koji je uslijedio poznat je kao [[Zlatno doba Atine]]. Bilo je to jedno od najvažnijih razdoblja drevne Grčke, koje je postavilo mnoge temelje [[Zapadna kultura|Zapadne civilizacije]]. Osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dovela su i Bliski Istok u grčku kulturnu sferu.
[[Datoteka:Roman Republic Empire map.gif|thumb|250x250px|500. p. n. e. [[Rim]] je bio mali [[grad-država]] na [[Apeninsko poluostrvo|apeninskom poluostrvu]]. Do 200. p. n. e. Rim je osvojio cijelu današnju [[Italija|Italiju]], a tokom naredna dva vijeka osvojio je: Drevnu Grčku i [[Hispanija|Hispaniju]] ([[Španija]], [[Portugal]]), [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričku]] obalu, veći dio [[Srednji istok|Bliskog istoka]], [[Galija|Galiju]] ([[Francuska]] i [[Belgija]]), i [[Britanija (rimska provincija)|Britaniju]] ([[Engleska]] i [[Vels]]). Četrdeset godina [[Rimsko osvajanje Britanije|rimskog osvajanje Britanije]] ostavilo je 250.000 mrtvih Britanaca, a car [[Antonin Pio]] sagradio je [[Antoninov zid]] preko [[Centralni pojas (Škotska)|Centralnog pojasa]] u [[Škotska|Škotskoj]] kako bi odbranio provinciju od [[Kaledonci|Kaledonaca]]. Ovaj bedem označavao je najsjeverniju granicu Rimskog carstva.|alt=]]
Grčku je slijedio Rim, koji je ostavio svoj trag u zakonu, politici, jeziku, inženjerstvu, arhitekturi, vladi i mnogim drugim ključnim aspektima zapadne civilizacije. Rim je započeo kao grad-država, osnovan, prema tradiciji, 753. p. n. e. kao izborno kraljevstvo. Tradicija kaže da je s [[Romul]]om, osnivačem bilo 7 kraljeva Rima i zadnjim [[Lucije Tarkvinije Oholi|Lucijem Tarkvinijem Oholim]], koji je bio svrgnut nakon republičkog ustanka predvodenim [[Lucije Junije Brut|Lucijem Junijem Brutom]]. Međutim, današnji naučnici sumnjaju u mnoge od tih priča, pa čak i sami Rimljani priznaju da je pljačka Rima od strane Gala 390. p. n. e. nakon [[Bitka na Aliji|bitke na Aliji]], uništila mnoge izvore iz njihove rane historije.

Proširivši se iz baze u središnjoj Italiji počevši od 3. vijeka p. n. e, Rimljani su se postepeno proširili da bi na kraju milenijuma vladali čitavim mediteranskim bazenom i Zapadnom Evropom. [[Rimska Republika]] završila je 27. p. n. e, kada je [[Oktavijan August]] proglasio [[Rimsko Carstvo]]. Dva stoljeća koja su uslijedila poznata su kao [[Pax Romana]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Rimski mir), razdoblje neviđenog mira, prosperiteta i političke stabilnosti u većem dijelu Evrope.&lt;ref name=&quot;mieawl&quot;&gt;{{Cite book|last=McEvedy|first=Colin|title=The Penguin Atlas of Medieval History|url=https://archive.org/details/penguinatlasofme0000unse_e8a6|publisher=Penguin Books|year=1961}}&lt;/ref&gt;

Carstvo je nastavilo sa širenjem pod carevima poput [[Antonin Pio|Antonina Pija]] i [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]], koji su se za vrijeme njihove vladavine na sjevernoj granici Carstva borili protiv [[Germani|germanskih]], [[Pikti|piktskih]] i [[Škoti|škotskih]] plemena.&lt;ref name=&quot;natgeo 123&quot;&gt;National Geographic, 123.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Foster, Sally M, ''Picts, Gaels, and Scots: Early Historic Scotland.'' Batsford, London, 2004. {{ISBN|0-7134-8874-3}}&lt;/ref&gt; [[Konstantin Veliki]] je legalizirao [[hrišćanstvo]] 313. poslije tri stoljeća carskih progona. On je također trajno preselio glavni grad carstva iz Rima u grčki grad-državu [[Bizantijum]], koji je 330. preimenovan u [[Konstantinopolj]] u njegovu čast (današnji [[Istanbul]]). Hrišćanstvo je postalo jedina službena religija carstva 380. n. e, a 391-392. n. e. [[Teodozije I Veliki|car Teodozije]] zabranio je [[Paganizam|paganske]] religije.&lt;ref name=&quot;FriellWilliams2005&quot;&gt;{{cite book|author1=Gerard Friell|author2=Peabody Professor of North American Archaeology and Ethnography Emeritus Stephen Williams|author3=Stephen Williams|title=Theodosius: The Empire at Bay|url=https://books.google.com/books?id=I8KRAgAAQBAJ|year=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-78262-7|page=105}}&lt;/ref&gt; Ova odluka se ponekad smatra krajem perioda antike. Međutim, također se smatra da se period antike završava [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|padom Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. i zatvaranjem paganske [[Platonova Akademija|Platonove Akademije]] u [[Atina|Atini]] 529. n. e.&lt;ref&gt;{{cite book |title=A History of Greek Literature |last=Hadas |first=Moses |year=1950 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-01767-1 |pages=273, 327 |url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&amp;pg=PA273}}&lt;/ref&gt; ili usponom [[Islam]]a početkom 7. vijeka n. e.

=== Rani Srednji vijek ===
{{Multiple image
 | align     = left
 | direction = vertical
 | width     = 240
 | image1    = Europe around 650.jpg
 | caption1  = Evropa oko 650. godine
 | image2    = Frankish Empire 481 to 814-en.svg
 | footer  = [[Karolinško Carstvo]] 814. godine
}}
Rimsko Carstvo, a s njim i hrišćanstvo, ujedinilo je veliki dio evropskog kontinenta s težištem na Sredozemlju.
Za vrijeme pada Rimskog Carstva, Evropa je ušla u dugo razdoblje promjena koje je proizišlo iz onoga što historičari nazivaju &quot;Velikom seobom naroda&quot;. Bilo je brojnih upada i seoba među Gotima, Vandalima, Hunima, Francima, Anglima, Saksonicma, Slavenima, Avarima, Bugarima, a kasnije i Vikinzima, Pečenezima, Kumanima i Madžarima. [[Renesansa|Renesansni]] mislioci poput [[Francesco Petrarca|Petrarke]] ove događaje će kasnije nazvati &quot;mračnim dobom&quot;.&lt;ref&gt;''Journal of the History of Ideas'', Vol. 4, No. 1. (Jan. 1943), pp. 69–74.&lt;/ref&gt;

Izolirane samostanske zajednice bile su jedino mjesto za zaštitu i sakupljanje prethodno prikupljenih pisanih znanja. Osim ovog, vrlo malo pisanih djela iz područja literature, filozofije, matematike i drugih dostignuća iz klasičnog razdoblja je sačuvano u [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]], iako su bili sačuvani na istoku, u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]].&lt;ref&gt;[[Norman Cantor|Norman F. Cantor]], ''The Medieval World 300 to 1300''.&lt;/ref&gt;

Dok je Rimsko Carstvo na zapadu nastavilo opadati, rimske tradicije i rimska država ostale su snažne u pretežno grčkom govornom istočnom dijelu rimskog carstva, poznatom i kao Bizantijsko Carstvo. Tokom većeg dijela svoga postojanja, Bizantijsko Carstvo je bilo najmoćnija ekonomska, kulturna i vojna sila u Evropi. Car [[Justinijan I]] predsjedavao je prvim zlatnim dobom u Konstantinopolju: uspostavio je pravni zakonik ([[Justinijanov zakonik]]) koji čini osnovu mnogih modernih pravnih sistema, finansirao izgradnju [[Aja Sofija|Haja Sofije]] i stavio hrišćansku crkvu pod državnu kontrolu. Ponovo je [[Bizantsko-vandalski rat|osvojio Sjevernu Afriku]], južnu Španiju i Italiju.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Corbishley |first1=Mike |title=Illustrated Encyclopedia of Ancient Rome |page=82}}&lt;/ref&gt; [[Ostrogotsko Kraljevstvo]] koje je nastojalo sačuvati rimsku kulturu i usvojiti njene vrijednosti, kasnije je promijenilo kurs i postalo protivnik Konstantinopolja. Zbog toga je Justinijan 30 godina vodio rat protiv Ostrogota i uništio veći dio gradskog života u Italiji, a poljoprivredu sveo na egzistencijalnu poljoprivredu.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Martin |first1=Michael |title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West |date=2017 |page=146}}&lt;/ref&gt;

Od 7. vijeka nadalje, Bizantinci i susjedno [[Sasanidsko Carstvo]] bili su oslabljeni zbog dugotrajnih, viševjekovnih i učestalih [[Bizantijsko-prezijski|Bizantijsko-perzijskih ratova]], muslimanski [[Arapi]] počeli su vojnički upadati u historijsko rimsko područje, zauzimajući [[Levant]] i Sjevernu Afriku i čineći upade u Malu Aziju. Sredinom 7. vijeka nakon [[Muslimansko osvajanje Perzije|muslimanskog osvajanja Perzije]], islam je proširio na područje Kavkaza.&lt;ref&gt;{{cite book |quote=(.) It is difficult to establish exactly when Islam first appeared in Russia because the lands that Islam penetrated early in its expansion were not part of Russia at the time, but were later incorporated into the expanding Russian Empire. Islam reached the Caucasus region in the middle of the seventh century as part of the Arab [[Muslim conquest of Persia|conquest]] of the Iranian Sassanian Empire.|title=Islam in Russia: The Politics of Identity and Security|url=https://archive.org/details/islaminrussiapol0000hunt|first=Shireen |last= Hunter | publisher= M.E. Sharpe | date = 2004 |page=[https://archive.org/details/islaminrussiapol0000hunt/page/n28 3] |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Tokom narednih vijekova muslimanske snage zauzele su: Kipar, Maltu, Krit, Siciliju i dijelove južne Italije.&lt;ref&gt;Kennedy, Hugh (1995). &quot;The Muslims in Europe&quot;. In McKitterick, Rosamund, ''The New Cambridge Medieval History: c. 500 – c. 700'', pp. 249–272. Cambridge University Press. 052136292X.&lt;/ref&gt;

Između 711. i 726, [[Emevijski halifat|Omajadski halifat]] [[Arapsko osvajanje Pirinejskog poluostrva|osvojio]] je [[Vizigotsko kraljevstvo|Visigotsko kraljevstvo]], koje je okupiralo Iberijsko poluostrvo i [[Septimanija|Septimaniju]] (jugozapadna Francuska). Neuspješna [[druga opsada Konstantinopolja 717-718]] (717. godine) oslabila je dinastiju Omajada i smanjila njihov ugled. Omajadi su tada poraženi od [[Franačka država|franačkog]] vođe [[Karlo Martel|Karla Martela]] u [[Bitka kod Poitiersa|bici kod Poitiersa]] 732, čime je okončan njihov napredak prema sjeveru. U udaljenijim dijelovima sjeverozapadne Iberije i srednjih Pirineja muslimanske vojne snage nisu dospjele. Ovdje su postavljeni temelji hrišćanskih kraljevina [[Kraljevina Asturija|Asturija]], [[Kraljevina Leon|Leon]] i [[Kraljevina Galicija|Galicija]], odakle će započeti ponovno osvajanje Iberijskog poluostrva. Međutim, nije bio učinjen nikakav koordinirani pokušaj izbacivanja [[Mauri|Maura]]. Hrišćanska kraljevstva su uglavnom bila usredotočena na svoje vlastite borbe za vlast. Kao rezultat toga, [[rekonkvista]] je trajala više od 800 godina, u kom razdoblju će se dugački popis vladara Alfonsoa, Sanchosa, Ordoñosa, Ramirosa, Fernandosa i Bermudasa podjednako boriti protiv svojih hrišćanskih suparnika i protiv muslimanskih okupatora.

Jedna od najvećih prijetnji tokom mračnog doba bili su [[Vikinzi]], norveški moreplovci koji su vršili racije, silovanja i pljačke širom zapadnog svijeta. Mnogi su Vikinzi poginuli u bitkama u kontinentalnoj Evropi, a 844. izgubili su mnoge ratnike i brodove u borbi protiv kralja [[Ramiro I od Asturije|Ramira I od Asturije]] na sjeveru Španije.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Haywood |first1=John |title=Northmen: The Viking Saga, AD 793–1241 |date=2015 |page=166 |url=https://books.google.com/books?id=JGmoCgAAQBAJ&amp;pg=PT189#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci kasnije, druga vikinška flota zauzela je Sevilju, samo da bi malo kasnije bili poraženi s velikim gubicima.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Brink |first1=Stefan |last2=Price |first2=Neil |title=The Viking World |url=https://archive.org/details/vikingworld0000unse_v1o7 |date=2008 |publisher=Routledge |page=[https://archive.org/details/vikingworld0000unse_v1o7/page/464 464]}}&lt;/ref&gt; 911. Vikinzi su napali Pariz, a Franci su odlučili dati kralju vikinga Rollou zemlju uz obalu [[La Manche]]a u zamjenu za mir. Kasnije je ova zemlja dobila ime po staronordijskom &quot;Normandija&quot; (bosanski: sjevernjaci). [[Norveška|Norveški]] doseljenici postali su poznati kao [[Normani]], te su usvojili francusku kulturu i jezik i postali francuski [[vazal]]i. Normani su 1066. krenuli u [[Normansko osvajanje Engleske|osvajanje Engleske]] u prvoj uspješnoj vojnoj invaziji preko engleskog kanala još od rimskih vremena.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grant |first1=R.G. |title=Battle at Sea: 3,000 Years of Naval Warfare |url=https://books.google.com/books?id=AE8dQ8gvow8C&amp;pg=PT82&amp;lpg=#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme mračnog doba Zapadno Rimsko Carstvo je palo pod kontrolu raznih plemena. Germanska i slavenska plemena uspostavila su svoja područja nad Zapadnom i Istočnom Evropom. Na kraju su se franačka plemena ujedinila pod [[Klodvig I|Klodvigom I]]. Klodvig je 507. porazio Vizigote u [[Bitka kod Vouilléa|bici kod Vouilléa]], pogubivši kralja [[Alarik II|Alarika II]] i osvojivši južne dijelove Galije za Franke. Njegova osvajanja postavila su temelj Franačkom kraljevstvu. [[Karlo Veliki]], franački kralj iz dinastije [[Karolinzi|Karolinga]], koji je osvojio veći dio Zapadne Evrope, papa ga je 800. pomazao &quot;svetim rimskim carem&quot;. To je 962. dovelo do osnivanja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], koje je s vremenom postalo rasprostranjeno u njemačkim kneževinama Srednje Evrope. Karlo Veliki je na taj način udario temelje jedne nove, Zapadne Evrope, čije središte više nije bilo u Rimu. Međutim, Evropa ostaje rascjepkana zbog pokušaja njemačkih careva [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] da prošire svoju vladavinu na ostatak kontinenta. Riječ Evropa se gubi, a umjesto nje preovladava pojam hrišćanski svijet i jedinstveni poduhvati u tom smislu ([[Krstaški ratovi]], [[katedrala|katedrale]]).

U istočnom dijelu Srednje Evrope stvorene su prve slavenske države koje su prihvatile hrišćanstvo (oko 1000. n. e). Moćna [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] država [[Velikomoravska Kneževina|Velika Moravska]] proširila je svoje područje sve do Balkana, dosegnuvši svoj najveći teritorijalni obim za vrijeme vladavine [[Svjatopluk I|Svjatopluka I]], prouzrokujući niz oružanih sukoba s [[Istočna Franačka|Istočnom Franačkom]]. Dalje na jugu pojavile su se prve, [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države krajem 7. i 8. stoljeća, koje su prihvatile hrišćanstvo: [[Prvo Bugarsko Carstvo]], [[Kneževina Srbija (626–969)|Kneževina Srbija]] (kasnije [[Kraljevina Srbija (1217-1345)|Kraljevina]] i [[Dušanovo Carstvo]]) i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Kneževina Hrvatska]] (kasnije [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevina Hrvatska]]). Na istoku, [[Kijevska Rusija]] se proširila od svog glavnog grada u [[Kijev]]u, da bi do 10. vijeka postala najveća država u Evropi. Godine 988. [[Vladimir I, veliki knez Kijeva]] prihvatio je [[Pravoslavlje|pravoslavno]] hrišćanstvo kao državnu religiju. Dalje na istoku, [[Povolška Bugarska]] je postala islamska država u 10. vijeku, ali je na kraju pripojena u Rusiju nekoliko stoljeća kasnije.

=== Visoki i Kasni srednji vijek ===
{{Glavni|Visoki srednji vijek|Kasni srednji vijek|Srednji vijek|Srednjovjekovna demografija}}
[[Datoteka:Cleric, Knight, and Workman representing the Three Classes.jpg|thumb|desno|250px|Srednjovijekovni francuski [[Iluminacija|ilumirani manuskript]] na kojem su prikazana tri društvena staleža iz Srednjeg vijeka: oni koji se mole bogu (sveštenstvo), oni koji ratuju (vitezovi), i oni koji obrađuju zemlju (kmetovi).&lt;ref name=Whitton134&gt;Whitton &quot;Society of Northern Europe&quot; ''Oxford Illustrated History of Medieval Europe'' p. 134&lt;/ref&gt; Odnosi između ovih društvenih klasa bili su regulisani u okviru [[Feudalizam|feudalizma]] i zemljoposjedništva.&lt;ref name=Gainty352&gt;thumb|200px|desno|Gainty and Ward ''Sources of World Societies'' str. 352&lt;/ref&gt; (''Li Livres dou Sante'', 13. vijek)]]
Razdoblje između 1000. i 1300. poznato je kao Visoki srednji vijek, tokom kojeg je stanovništvo Evrope doživjelo značajan privredni rast, a vrhunac je dostignut tokom [[Renesansa|renesanse]] u 12. stoljeću. Ekonomski rast, zajedno s nedostatkom sigurnosti na trgovačkim kopnenim putevima, omogućio je razvoj glavnih trgovačkih ruta duž obale Sredozemnog i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Rastuće bogatstvo i nezavisnost nekih primorskih gradova davali su pomorskim republikama vodeću ulogu na evropskoj sceni.
Tokom Srednjeg vijeka u Evropi su dominirala dva gornja sloja društvene strukture: [[plemstvo]] i sveštenstvo. [[Feudalizam]] se razvio u Francuskoj u ranom Srednjem vijeku i ubrzo se proširio po cijeloj Evropi. Borba za utjecaj između plemstva i [[Monarhija|monarhije]] u Engleskoj dovela je do pisanja [[Magna Carta|Magna Carte]] i uspostave parlamenta. Glarni izvor [[Kultura|kulture]] u ovom razdoblju potječe iz [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], koja je kroz manastire i katedralne škole bila odgovorna za obrazovanje u većem dijelu Evrope.

Papinstvo je dostiglo vrhunac svoje moći tokom Visokog srednjeg vijeka. [[Crkveni raskol]] 1054. podijelio je nekadašnje Rimsko Carstvo po vjerskoj osnovi, s [[Pravoslavna crkva|Istočnom pravoslavnom crkvom]] u okviru [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] i Katoličkom crkvom u bivšem Zapadnom Rimskom Carstvu. Godine 1095. [[papa Urban II]] pozvao je na [[Krstaški ratovi|krstaški rat]] protiv [[musliman]]a koji su okupirali [[Jerusalem]] i [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. U samoj Evropi Crkva je organizovala [[Inkvizicija|inkviziciju]] protiv [[heretik]]a. Na Iberijskom poluostrvu, [[rekonkvista]] je zaključila padom [[Alhambra|Granade]] 1492, okončavši više od 700 godina islamske vladavine na jugozapadnom evropskom poluostrvu.

Na istoku je ponovo ustaljeno Bizantijsko Carstvo muslimanima oduzelo ostrva [[Krit]] i [[Kipar]] i osvojilo Balkan. [[Konstantinopolj]] je bio najveći i najbogatiji grad u Evropi od 9. do 12. vijeka, s oko 400.000 stanovnika. Carstvo je oslabilo nakon poraza u [[Bitka kod Manzikerta|bici kod Manzikerta]], a posebno nakon [[Pad Konstantinopolja (1204)|Pada Konstantinopolja]] 1204, tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]].&lt;ref name=&quot;DuikerSpielvogel2010&quot;&gt;{{cite book|author1=William J. Duiker|author2=Jackson J. Spielvogel|title=The Essential World History|url=https://books.google.com/books?id=UJpI18JaEL0C&amp;pg=PA330|access-date=20. 1. 2013|year=2010|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-495-90227-0|page=330|quote=The Byzantine Empire also interacted with the world of Islam to its east and the new European civilization of the west. Both interactions proved costly and ultimately fatal.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Findlay2006&quot;&gt;{{cite book|author=Ronald Findlay|title=Eli Heckscher, International Trade, And Economic History|url=https://books.google.com/books?id=VOE-sRivB6kC&amp;pg=PA179|access-date=20. 1. 2013|year=2006|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-06251-0|pages=178–179|quote=These Christian allies did not accept the authority of Byzantium, and the Fourth Crusade that sacked Constantinople and established the so-called Latin Empire that lasted until 1261 was a fatal wound from which the empire never recovered until its fall at the hands of the Ottoman Turks in 1453 (Queller and Madden 1997).}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Browning1992&quot;&gt;{{cite book|author=Robert Browning|title=The Byzantine Empire (Revised Edition)|url=https://books.google.com/books?id=qAlcKDsubMgC&amp;pg=PA253|access-date=20. 1. 2013|year=1992|publisher=CUA Press|isbn=978-0-8132-0754-4|page=253|quote=And though the final blow was struck by the Ottoman Turks, it can plausibly be argued that the fatal injury was inflicted by the Latin crusaders in 1204.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Byfield2008&quot;&gt;{{cite book|author=Ted Byfield|title=A Glorious Disaster: A.D. 1100 to 1300: The Crusades: Blood, Valor, Iniquity, Reason, Faith|url=https://books.google.com/books?id=o8hJgj5q5IEC&amp;pg=PA136|access-date=20. 1. 2013|year=2008|publisher=Christian History Project|isbn=978-0-9689873-7-7|page=136|quote=continue to stand for another 250 before ultimately falling to the Muslim Turks, but it had been irrevocably weakened by the Fourth Crusade.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Golna2004&quot;&gt;{{cite book|author=Cornelia Golna|title=City of Man's Desire: A Novel of Constantinople|url=https://books.google.com/books?id=xHXGa8HSQIQC&amp;pg=PA424|access-date=20. 1. 2013|year=2004|publisher=Go-Bos Press|isbn=978-90-804114-4-9|page=424|quote=1204 The Fourth Crusade sacks Constantinople, destroying and pillaging many of its treasures, fatally weakening the empire both economically and militarily}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Powell2001&quot;&gt;{{cite book|author=John Powell|title=Magill's Guide to Military History: A-Cor|url=https://books.google.com/books?id=lBYZAQAAIAAJ|access-date=20. 1. 2013|year=2001|publisher=Salem Press|isbn=978-0-89356-015-7|quote=However, the fifty-seven years of plunder that followed made the Byzantine Empire, even when it retook the capital in 1261, genuinely weak. Beginning in 1222, the empire was further weakened by a civil war that lasted until 1355.&amp;nbsp;... When the Ottomans overran their lands and besieged Constantinople in 1453, sheer poverty and weakness were the causes of the capital city's final fall.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Irvin2002&quot;&gt;{{cite book|author=Dale T. Irvin|title=History of the World Christian Movement: Volume 1: Earliest Christianity To 1453|url=https://books.google.com/books?id=C2akvQfa-QMC&amp;pg=PA405|access-date=20. 1. 2013|date=10. 1. 2002|publisher=Continuum International Publishing Group|isbn=978-0-567-08866-6|page=405|quote=Not only did the fourth crusade further harden the resentments Greek-speaking Christians felt toward the Latin West, but it further weakened the empire of Constantinople, many say fatally so. After the restoration of Greek imperial rule the city survived as the capital of Byzantium for another two centuries, but it never fully recovered.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Frucht2004&quot;&gt;{{cite book|author=Richard C. Frucht|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C&amp;pg=PA856|access-date=20. 1. 2013|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-800-6|page=856|quote=Although the empire was revived, the events of 1204 had so weakened Byzantium that it was no longer a great power.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DuikerSpielvogel2010v2&quot;&gt;{{cite book|author1=William J. Duiker|author2=Jackson J. Spielvogel|title=The Essential World History|url=https://books.google.com/books?id=UJpI18JaEL0C&amp;pg=PA386|access-date=20. 1. 2013|year=2010|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-495-90227-0|page=386|quote=Later they established themselves in the Anatolian peninsula at the expense of the Byzantine Empire.&amp;nbsp;... The Byzantines, however, had been severely weakened by the sack of Constantinople in the Fourth Crusade (in 1204) and the Western occupation of much of the empire for the next half century.}}&lt;/ref&gt; Iako će uspjeti da obnovi Konstantinopolj 1261, Bizantija je pala 1453. kada je Osmansko Carstvo uspjelo da zauzme ovaj grad.&lt;ref name=&quot;natgeo 211&quot;&gt;National Geographic, 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peters2006&quot;&gt;{{cite book|author=Ralph Peters|url=https://books.google.com/books?id=63zoSincJE0C|title=New Glory: Expanding America's Global Supremacy|date=29. 8. 2006|publisher=Sentinel|isbn=978-1-59523-030-0|quote=Western Christians, not Muslims, fatally crippled Byzantine power and opened Islam's path into the West.|access-date=20. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chronicles&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Ay0RAQAAMAAJ|title=Chronicles|publisher=Rockford Institute|year=2005|quote=two-and-a-half centuries to recover from the Fourth Crusade before the Ottomans finally took Constantinople in 1453,&amp;nbsp;... They fatally wounded Byzantium, which was the main cause of its weakened condition when the Muslim onslaught came. Even on the eve of its final collapse, the precondition for any Western help was submission in Florence.|access-date=20. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Mongols suzdal.jpg|thumb|200px|lijevo|Pljačka [[Suzdalj]]a kojom je komandovao [[Batu-kan]] 1238. tokom [[Mongolski pohod na Evropu|mongolskog pohoda na Evropu]].]]
U 11. i 12. stoljeću, stalni napadi nomadskih [[Turkijski narodi|turkijskih naroda]], poput [[Pečenezi|Pečenega]], [[Kumani|Kumana]] i [[Kipčaci|Kipčaka]], uzrokovali su masovnu seobu slavenskog stanovništva u sigurnije, šumovitija sjeverna područja i privremeno zaustavili širenje ruske država ka jugu i istoku.&lt;ref name=&quot;Klyuch1&quot;&gt;{{Cite book|last=Klyuchevsky|first=Vasily|title=The course of the Russian history|location=v.1|url=http://www.kulichki.com/inkwell/text/special/history/kluch/kluch16.htm|isbn=978-5-244-00072-6|year=1987|publisher=&quot;Myslʹ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Destruction of Kiev&quot;&gt;{{cite web|url=https://tspace.library.utoronto.ca/citd/RussianHeritage/4.PEAS/4.L/12.III.5.html |archive-url=https://archive.today/20110427075859/https://tspace.library.utoronto.ca/citd/RussianHeritage/4.PEAS/4.L/12.III.5.html|archive-date=27. 4. 2011 |title=The Destruction of Kiev|publisher=University of Toronto|access-date=10. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Kao i u mnogim drugim dijelovima Evroazije, ovom teritorijom su nadvladali [[Mongoli]] [[Mongolsko osvajanje Kijevske Rusije|osvajanjem Kijevske Rusije]].&lt;ref name=&quot;The Destruction of Kiev&quot;/&gt; Osvajači koji su postali poznati kao Tatari, bili su uglavnom narodi turskog govornog područja pod mongolskim [[suzerenstvo]]m. Uspostavili su državu pod nazivom [[Zlatna horda]] sa sjedištem na Krimu, koja je kasnije prihvatila islam kao religiju i vladala današnjom južnom i srednjom Rusijom više od 3 stoljeća.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.britannica.com/eb/article-9037242/Golden-Horde Golden Horde]&quot;, in ''[[Encyclopædia Britannica]]'', 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.accd.edu/sac/history/keller/Mongols/states3.html |title=Khanate of the Golden Horde (Kipchak) |publisher=Alamo Community Colleges |access-date=10. 6. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607055652/http://www.accd.edu/sac/history/keller/Mongols/states3.html |archive-date=7. 6. 2008 |df= }}&lt;/ref&gt; Nakon pada mongolske vladavine, u 14. vijeku, pojavile su se prve [[Rumunija|rumunske]] države (kneževine): [[Moldavija]] i [[Vlaška]]. Ranije su ta područja bila pod naismjeničnom kontrolom Pečenega i Kumana.&lt;ref&gt;Spinei, Victor. The Romanians and the Turkic Nomads North of the Danube Delta from the Tenth to the Mid-Thirteenth Century, Brill, 2009, {{ISBN|978-9004175365}}&lt;/ref&gt; Od 12. do 15. vijeka, [[Velika Moskovska Kneževina]] prerasla je iz malene kneževine pod mongolskom vlašću u najveću evropsku državu, svrgnuvši Mongole 1480. S vremenom je postala [[Rusko Carstvo]], a učvrstila se za vrijeme vladavine [[Ivan III, veliki knez Moskve|Ivana III Velikog]] i [[Ivan Grozni|Ivana Groznog]], neprestano se širivši na istok i jug tokom sljedećih stoljeća.

Početkom 13. stoljeća [[Atina]] je postala vojvodstvo kojim je upravljao francuski krstaški vitez, čiji je nasljednik angažirao [[Katalonci|katalonske]] plaćenike da se bore protiv suparničke države, da bi ih oni svrgli tek 1311. Iako je jezgra njihove vojske bila lahka naoružana [[pješadija]], nije u vojnoj opremi bila toliko nadmoćna kao [[Legija|legije]] iz vremena starog Rima. Međutim, katalonska vojska je u svom [[Katalonski vojni pohod na Malu Aziju|vojnom pohodu na Orijent]] srela i porazila vojske Turaka, [[Kavkaz (regija)|Kavkazaca]], balkanske gorštake, đenovačke strijelce i konjicu, [[Tračani|tračansku]], [[Makedonija (regija)|makedonsku]], te azijsku Bizantijsku vojsku i reprezentativni niz francuskog viteštva. Na taj način su osvojili velike teritorije i vladali većinom Grčke tokom velikog dijela 14. stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Infantry Warfare in the Early Fourteenth Century: Discipline, Tactics, and Technology |publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd |page=58}}&lt;/ref&gt;

[[Velika glad (1315–1317)]] bila je prva [[kriza 14. stoljeća]] koja je pogodila Evropu u kasnom Srednjem vijeku.&lt;ref&gt;[http://www.oglethorpe.edu/faculty/%7Eb_smith/ou/bs_foundations_chapter9.htm The Late Middle Ages] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151102090226/http://www.oglethorpe.edu/faculty/~b_smith/ou/bs_foundations_chapter9.htm |date=2. 11. 2015 }}. Oglethorpe University.&lt;/ref&gt; Razdoblje između 1348. i 1420. bilo je svjedokom najtežih gubitaka. Broj stanovnika Francuske smanjen je za polovinu.&lt;ref&gt;Baumgartner, Frederic J. ''France in the Sixteenth Century.'' London: [[Macmillan Publishers (United States)|Macmillan Publishers]], 1995. {{ISBN|0-333-62088-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Don O'Reilly. &quot;[http://www.historynet.com/magazines/military_history/3031536.html Hundred Years' War: Joan of Arc and the Siege of Orléans]&quot;. ''TheHistoryNet.com''. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20061109043743/http://www.historynet.com/magazines/military_history/3031536.html |date=9. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt; Srednjovjekovnu Britaniju pogodilo je 95 kriza gladi,&lt;ref&gt;[https://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=/opinion/2004/08/08/do0809.xml&amp;sSheet=/opinion/2004/08/08/ixop.html Poor studies will always be with us]{{Mrtav link}}. By James Bartholomew. Telegraph. 7 August. 2004.&lt;/ref&gt; a Francuska je u istom periodu pretrpjela 75 ili više posljedica kriza gladi.&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/201392/famine Famine]. Encyclopædia Britannica.&lt;/ref&gt; Sredinom 14. vijeka Evropu je opustošila [[crna smrt]], jedna od najsmrtonosnijih [[pandemija]] u ljudskoj historiji, koja je ubila oko 25 miliona ljudi samo u Evropi - trećinu evropskog stanovništva u to vrijeme.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://science.nationalgeographic.com/science/health-and-human-body/human-diseases/plague-article.html|title=Plague: The Black Death|magazine=National Geographic|access-date=1. 4. 2012|archive-date=28. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128194106/http://science.nationalgeographic.com/science/health-and-human-body/human-diseases/plague-article.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kuga je imala razorni učinak na evropsku socijalnu strukturu, a to je navelo ljude da uživaju i žive za dati trenutak, kao što je to ilustrirao [[Giovanni Boccaccio]] u svom djelu pod nazivom [[Dekameron]] (1353).
Bio je to ozbiljan udarac Katoličkoj crkvi i doveo je do pojačanog progona [[Jevreji|Jevreja]], prosjaka i [[Lepra|gubavaca]]. Smatra se da se kuga pojavljivala tokom svake generacije s različitim stepenom [[Virulencija|virulencije]] i smrtnosti sve do 18. stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.infoplease.com/cig/dangerous-diseases-epidemics/bubonic-plague.html |title=Epidemics of the Past: Bubonic Plague&amp;nbsp;— Infoplease.com |publisher=Infoplease.com |date= |access-date=3. 11. 2008}}&lt;/ref&gt; U tom periodu više od 100 epidemija kuge pojavilo se širom Evrope.&lt;ref name=&quot;Revill&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/uk/2004/may/16/health.books |title=Black Death blamed on man, not rats &amp;#124; UK news &amp;#124; The Observer |newspaper=The Observer |author=Jo Revill |date= 16. 5. 2004|access-date=3. 11. 2008 | location=London}}&lt;/ref&gt;

=== Rano moderno doba ===
{{Glavni|Rano moderno doba}} {{Glavni|Reformacija}} {{Glavni|Naučna revolucija}} {{Glavni|Velika geografska otkrića}}
[[Datoteka:La scuola di Atene.jpg|thumb|250x250px|[[Atinska škola]], slikarsko djelo [[Raffaello Santi|Rafaela Santija]]  iz 1511. na kojem su prikazani njegovi savremenici [[Michelangelo]] i [[Leonardo da Vinci]] (u sredini) u klasičnim odorama iz vremena renesanse.|alt=]]

Evropa se redefiniše u 16. vijeku pod utjecajem [[Renesansa|Renesanse]] i prekookeanskih kolonija.
Renesansa je bilo razdoblje kulturnih promjena koje su počele iz [[Firenca|Firence]], a kasnije su se proširila i na ostatak Evrope. Uspon novog [[Humanizam|humanizma]] popraćen je obnavljanjem zaboravljenih klasičnih grčkih i [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|arapskih znanja]] iz samostanskih biblioteka, često prevedenih s [[Arapski jezik|arapskog]] na [[latinski jezik]].&lt;ref&gt;[[Roberto Weiss|Weiss, Roberto]] (1969) ''The Renaissance Discovery of Classical Antiquity'', {{ISBN|1-59740-150-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Jacob Burckhardt|origyear=1878|url=https://archive.org/details/civilizationofre00burc_0|title=The Civilisation of the Renaissance in Italy|edition=translation by S.G.C Middlemore|year=1990|isbn=978-0-14-044534-3|publisher=Penguin Books|location=London|author-link=Jacob Burckhardt}}&lt;/ref&gt; Renesansa se proširila Evropom između 14. i 16. vijeka, a bila je propraćena: cvjetanjem umjetnosti, filozofije, muzike i nauke koju je doživjela pod zajedničkim pokroviteljstvom kraljeva, plemstva, Katoličke crkve i nove trgovačke klase.&lt;ref&gt;Jensen, De Lamar (1992), ''Renaissance Europe'', {{ISBN|0-395-88947-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Levey|first=Michael|title=Early Renaissance|url=https://archive.org/details/earlyrenaissance0000leve|publisher=Penguin Books|year=1967}}&lt;/ref&gt; Pokrovitelji u Italiji, među koje spadaju i porodica firentinskih bankara [[Medici]] i pape u Rimu, finansirali su plodne umjetnike iz perioda [[Rana renesansa|Rane renesanse]] (quattrocento) i [[Visoka renesansa|Visoke renesanse]] (cinquecento) poput: [[Raffaello Santi|Rafaela]], [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]] i [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]].&lt;ref name=&quot;natgeo 292&quot;&gt;National Geographic, 292.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Levey|first=Michael|title=High Renaissance|publisher=Penguin Books|year=1971}}&lt;/ref&gt;

Politička spletka unutar Crkve sredinom 14. stoljeća izazvala je [[zapadni raskol]]. Tokom ovog četrdesetogodišnjeg perioda, dvojica papa - jedan u francuskom gradu [[Avignon]]u i jedan u Rimu - preuzeli su vlast nad Crkvom. Iako su doktrinarna neslaganja koja su izazvala raskol na kraju riješena 1417, duhovni autoritet pape pretrpio je velike gubitke. U 15. stoljeću Evropa se počela širiti izvan svojih geografskih granica. Španija i Portugal, najveće pomorske sile tog vremena, preuzele su ulogu u istraživanju svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=John Morris Roberts|title=Penguin History of Europe|year=1997|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-026561-3|url=https://archive.org/details/penguinhistoryof00robe_1}}&lt;/ref&gt; Istraživanje je doseglo [[Južna hemisfera|južnu hemisferu]] Atlantskog okeana i najjužniji obod Afrike. [[Kristofer Kolumbo]] stigao je do [[Novi svijet|Novog svijeta]] 1492, a [[Vasco da Gama]] otvorio je okeansku rutu prema Istoku povezujući Atlantik i [[Indijski okean]]. Godine 1498. [[Ferdinand Magellan]] stigao je do Azije zapadno preko Atlantskog i [[Tihi okean|Tihog okeana]] u španskoj ekspediciji Magellan-Elcano, što je dovelo do prvog putovanja oko svijeta, koji je završio [[Juan Sebastián Elcano]] (1519–1522). Ubrzo nakon toga, Španija i Portugal započeli su osnivanje velikih globalnih carstava u Americi, Aziji, Africi i [[Okeanija|Okeaniji]]. Francuska, Holandija i Engleska uskoro su slijedile u izgradnji velikih kolonijalnih carstava s velikim imanjima u Africi, Americi i Aziji. [[Italijanski ratovi]] (1494–1559) doveli su do razvoja prve moderne profesionalne vojske u Evropi, [[Tercija]]. Njihova nadmoćnost postala je očita u [[Bitka kod Bicocca|bici kod Bicocca]]-e (1522) protiv francusko-švicarsko-italijanskih vojnih snaga. Ovo je označilo kraj masovnih napada kopljima nakon što su hiljade švicarskih kopljanika poginuli od španskog streljačkog vatrenog oružja, [[arkebuza]], a da potonji nisu pretrpjeli ni jednu jedinu žrtvu.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Joseph |first1=Paul |title= The SAGE Encyclopedia of War: Social Science Perspectives |date=2016}}&lt;/ref&gt;
Tokom 16. vijeka španske i italijanske trupe krenule su na sjever kako bi se borile na holandskim i njemačkim ratištima, gdje su izginuli u velikom broju.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Nolan |first1=Cathal J. |title=Wars of the Age of Louis XIV, 1650-1715: An Encyclopedia of Global Warfare and Civilization |url=https://archive.org/details/warsofageoflouis0000nola |date=2008 |page=[https://archive.org/details/warsofageoflouis0000nola/page/442 442]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Paoletti |first1=Ciro |title=A Military History of Italy |url=https://archive.org/details/militaryhistoryo0000paol |date=2008 |page=[https://archive.org/details/militaryhistoryo0000paol/page/27 27]}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Spain1580.gif|thumb|250px|desno|U Habzburškom Carstvu, Španija je bila preovladavajuća sila u zajednici koja je obuhvatala današnju [[Belgija|Belgiju]], [[Luksemburg]], [[Holandija|Holandiju]], [[Burgundija|Burgundiju]] i veliki dio [[Italija|Italije]]. Glavna vojna baza Španije u Evropi bila je [[Milansko Vojvodstvo]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kamen |first1=Henry |title=Spain's Road to Empire: The Making of a World Power, 1492–1763 |page=221}}&lt;/ref&gt;]]
Moć Crkve dodatno je oslabljena [[Protestantizam|protestantskom]] [[Reformacija|reformacijom]] 1517, kada je njemački teolog [[Martin Luther]] zakucao na vrata crkve svojih [[Devedeset i pet teza]] kritizirajući prodaju oproštaja ([[indulgencija]]). Nakon toga ekskomuniciran je 1520. [[Papinska bula|papinskom bulom]] [[Exsurge Domine]], a njegovi sljedbenici osuđeni su u [[Wormski Reichstag|Wormskom Reichstagu]] 1521, koji je njemačke knezove podijelio između protestantske i katoličke vjere. Vjerske borbe i ratišta širili su se sa širenjem protestantizma. Prvi rat je izbio u Njemačkoj, gdje su španske trupe porazile protestantsku vojsku [[Schmalkaldski savez|Schmalkaldskog saveza]] u [[Bitka kod Mühlberga|bici kod Mühlberga]], čime je okončan [[Schmalkaldski rat]] (1546–1547).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Mortimer |first1=G. |title=Early Modern Military History, 1450-1815 |url=https://archive.org/details/earlymodernmilit0000unse |date=2004 |page=[https://archive.org/details/earlymodernmilit0000unse/page/32 32]}}&lt;/ref&gt; Između 2 i 3 miliona ljudi ubijeno je u [[Hugentski ratovi|Hugenotskim ratovima]] (1562–98). Osamdesetogodišnji rat (1568–1648) između katoličke Španije i holandskih [[Kalvinizam|kalvinista]] doveo je do smrti stotina hiljada ljudi.&lt;ref name=&quot;remilitari&quot;&gt;{{cite web|title=Victimario Histórico Militar|url=http://remilitari.com/guias/victimario9.htm}}&lt;/ref&gt; Tokom [[Kölnski rat|Kölnskog rata]] (1583–88), španske i bavarske snage suočile su se s njemačkim kalvinističkim i holandskim trupama. [[Tridesetogodišnji rat]] (1618–48) osakatio je Sveto rimsko carstvo i opustošio veći deo Njemačke, ubivši između 25 i 40 % stanovništva.&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/195896/history-of-Europe/58335/Demographics History of Europe – Demographics]. Encyclopædia Britannica.&lt;/ref&gt; Tokom Tridesetogodišnjeg rata, u kojem su se razne protestantske snage borile protiv carskih vojski, Francuska je davala subvencije neprijateljima [[Habsburg (dinastija)|Habsburga]], posebno [[Švedska|Švedskoj]]. Uništavanje švedske vojske od strane španskih terciosa u [[Bitka kod Nördlingena|bici kod Nördlingena]] prisililo je Francusku da vojno intervenira u Tridesetogodišnjem ratu. Francuska i stara švedska plemićka porodica [[Oxenstierna]] su 1638. pristale na ugovor u [[Hamburg]]u, produžujući godišnju francusku subvenciju od 400.000 riksdalera na tri godine, ali Švedska se neće boriti protiv Španije. Francuzi su 1643. porazili jednu od najboljih španskih armija u [[Bitka kod Rocroi|bici kod Rocroi]]. Nakon [[Westfaski mir|mira iz Westfalije]], Francuska je prevladala u Evropi. Ista država je vodila niz ratova zbog dominacije nad Zapadnom Evropom, uključujući [[Francusko-španski rat]], [[Francusko-holandski rat]], [[Rat velike alijanse]] i [[Rat za špansko naslijeđe]]. Ovi ratovi koštali su Francusku preko milion vojnih žrtava.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Europe's Tragedy: A New History of the Thirty Years War |url=https://books.google.com/books?id=-YlL5mB-5e4C&amp;pg=PT860&amp;lpg=&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492-2015, 4th ed. |url=https://books.google.com/books?id=8urEDgAAQBAJ&amp;pg=PA73#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;
17. stoljeću  Srednjoj i Istočnoj Evropi bilo je razdoblje opšteg pada.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://libro.uca.edu/payne1/payne15.htm|title=The Seventeenth-Century Decline|access-date=13. 8. 2008|publisher=The Library of Iberian resources online}}&lt;/ref&gt; Srednja i Istočna Evropa doživjela je više od 150 gladi u 200-godišnjem razdoblju između 1501. i 1700.&lt;ref&gt;&quot;''[https://books.google.com/books?id=juvbIDu9ARIC&amp;pg=PA51 Food, Famine And Fertilisers]''&quot;. Seshadri Kannan (2009). APH Publishing. str. 51. {{ISBN|81-313-0356-X}}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja [[Krevska unija|Krevske unije]] (1385) Srednja i Istočna Evropa bila je pod vlašću [[Kraljevina Poljska|Kraljevine Poljske]] i [[Veliko vojvodstvo Litvanija|Velikog vojvodstva Litvanije]]. Između 1648. i 1655. u Srednjoj i Istočnoj Evropi završila se nadmoćnost Poljsko-litvanske unije. Od 15. do 18. vijeka, kada su Rusiju osvojili raspadajući [[kanat]]i Zlatne horde, Tatari iz [[Krimski kanat|Krimskog kanata]] često su vršili prepade na istočnoslavenske zemlje kako bi zarobili robove.&lt;ref&gt;W.G. Clarence-Smith (2006). &quot;''[https://books.google.com/books?id=nQbylEdqJKkC Islam And The Abolition Of Slavery]''&quot;. Oxford University Press. p. 13. {{ISBN|0-19-522151-6}}&amp;nbsp;— &quot;Lands to the north of the Black Sea probably yielded the most slaves to the Ottomans from 1450. A compilation of estimates indicates that Crimean Tartars seized about 1,750,000 Ukrainians, Poles, and Russians from 1468 to 1694.&quot;&lt;/ref&gt; Dalje prema istoku, [[Nogajska horda]] i [[Kazahstanski kanat]] često su stoljećima napadali slavenska područja Rusije, Ukrajine i Poljske, sve do ruskog širenja i osvajanja većine sjeverne Evroazije (tj. Istočne Evrope, Srednje Azije i [[Sibir]]a).

Renesansa i [[Novi monarsi]] označili su početak ere otkrića, razdoblje istraživanja, pronalazaka i naučnog razvoja.&lt;ref&gt;{{Cite book
 | last = Hunt
 | first = Shelby D.
 | title = Controversy in marketing theory: for reason, realism, truth, and objectivity
 | url = https://books.google.com/books?id=07lchJbdWGgC&amp;pg=PA18
 | publisher = M.E. Sharpe
 | year = 2003
 | page = 18
 | isbn = 978-0-7656-0932-8}}
&lt;/ref&gt; Među velikim ličnostima zapadne naučne revolucije tokom 16. i 17. vijeka bili su: [[Kopernik]], [[Johannes Kepler|Kepler]], [[Galileo Galilei]] i [[Isaac Newton]].&lt;ref&gt;&quot;[http://web.clas.ufl.edu/users/ufhatch/pages/03-Sci-Rev/SCI-REV-Home/05-sr-lng-timeline.htm Scientific Revolution: Chronological Timeline: Copernicus to Newton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723195302/http://web.clas.ufl.edu/users/ufhatch/pages/03-Sci-Rev/SCI-REV-Home/05-sr-lng-timeline.htm |date=23. 7. 2013 }}&quot;. Retrieved 23 June 2012.&lt;/ref&gt; Prema Peteru Barrettu: {{Citat|Opšte je prihvaćeno da je &quot;moderna nauka&quot; nastala u Evropi u 17. vijeku (pred kraj renesanse), uvodeći novo razumijevanje prirodnog svijeta.}}&lt;ref name=&quot;Barrett&quot;&gt;Peter Barrett (2004), ''[https://books.google.com/books?id=fwxViwX6KuMC&amp;pg=PA14 Science and Theology Since Copernicus: The Search for Understanding]'', pp. 14–18, [[Continuum International Publishing Group]], {{ISBN|0-567-08969-X}}&lt;/ref&gt;

=== 18. i 19. vijek ===
{{Glavni|Savremena historija}}{{Glavni|Industrijska revolucija}}{{Glavni|Francuska revolucija}}{{Glavni|Prosvjetiteljstvo}}
[[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|thumb|250px|desno|Napoleonovo povlačenje iz Rusije 1812.]]
Doba prosvjetiteljstva bio je snažan intelektualni pokret tokom 18. stoljeća, koji je unapređivao naučne i na razumu temeljene misli.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goldie|first=Mark|last2= Wokler|first2=Robert |title=The Cambridge History of Eighteenth-Century Political Thought|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-37422-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Cassirer|first=Ernst |title=The Philosophy of the Enlightenment|publisher=Princeton University Press|year=1979|isbn=978-0-691-01963-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;natgeo 255&quot;&gt;National Geographic, 255.&lt;/ref&gt; Nezadovoljstvo monopolom [[Aristokratija|aristokratije]] i klera na političku vlast u Francuskoj dovelo je do izbijanja Francuske revolucije i uspostavljanja [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]], uslijed čega je [[monarhija]] i veliki dio [[Plemstvo|plemstva]] propalo za vrijeme početnog stadija [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]] i vladavine terora.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schama|first=Simon|authorlink=Simon Schama|publisher=[[Alfred A. Knopf|Knopf]]|title=Citizens: A Chronicle of the French Revolution|year=1989|isbn=978-0-394-55948-3|title-link=Citizens: A Chronicle of the French Revolution}}&lt;/ref&gt; [[Napoleon Bonaparte]] došao je na vlast nakon Francuske revolucije i osnovao [[Prvo Francusko Carstvo]] koje je za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] preraslo u opseg velikih dijelova Evrope prije nego što se 1815. srušilo nakon [[Bitka kod Waterlooa|bitke kod Waterlooa]].&lt;ref name=&quot;natgeo 360&quot;&gt;National Geographic, 360.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McEvedy|first=Colin|title=The Penguin Atlas of Modern History|url=https://archive.org/details/penguinatlasofmo00coli|publisher=Penguin Books|year=1972|isbn=978-0-14-051153-6}}&lt;/ref&gt; Napoleonova vladavina dovela je do daljnjeg širenja ideala Francuske revolucije, uključujući i [[Nacionalna država|nacionalne države]], kao i širokog usvajanja francuskih modela uprave, zakona i obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lyons|first=Martyn|publisher= [[St. Martin's Press]]|year= 1994|isbn=978-0-312-12123-5|title=Napoleon Bonaparte and the legacy of the French Revolution|url=https://archive.org/details/napoleonbonapart0000lyon}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Grab|first=Alexander|title=Napoleon and the Transformation of Europe (European History in Perspective) |url=https://archive.org/details/napoleontransfor0000grab|publisher=Palgrave MacMillan|year=2003|isbn=978-0-333-68275-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;natgeo 350&quot;&gt;National Geographic, 350.&lt;/ref&gt;
Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija i [[industrijska revolucija]] donose inovacije kojima će Evropa u 19. vijeku zavladati cijelim svijetom.
[[Bečki kongres]] koji je bio sazvan nakon Napoleonovog pada, uspostavio je novu ravnotežu snaga u Evropi usredsređenu na pet &quot;velikih sila&quot;: Veliku Britaniju, Francusku, Prusku, Austriju i Rusiju. Ova ravnoteža je ostala na snazi do [[Revolucija 1848-49|revolucije 1848. godine]], tokom koje su liberalni ustanci zahvatili cijelu Evropu, osim Rusije i Velike Britanije. Ove revolucije su na kraju srušili konzervativni elementi i došlo je do malo reformi. Godine 1859. došlo je do ujedinjenja [[Rumunija|Rumunije]] kao nacionalne države s manjim kneževinama. 1867. osnovano je [[Austro-Ugarska|Austrougarsko Carstvo]], a 1871. došlo je do ujedinjenja Italije i Njemačke, koje su ranije bile nacionalne države s manjim kneževinama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Davies|first=Norman|title=Europe: A History|publisher=Oxford University Press|year=1996|isbn=978-0-19-820171-7|url-access=registration|url=https://archive.org/details/europehistory00davi_0}}&lt;/ref&gt;
Paralelno s tim, [[Istočno pitanje]] postajalo je složenije još od osmanlijskog poraza u [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turskom ratu (1768–1774)]]. Kako se raspad Osmanskog Carstva činio neizbježnim, velike sile su se borile da očuvaju svoje strateške i trgovačke interese u osmanskim oblastima. [[Ruska Imperija]] je imala koristi od pada, dok su Habsburško Carstvo i Britanija shvatili da je očuvanje Osmanskog Carstva u njihovom najboljem interesu. U međuvremenu, [[Prvi srpski ustanak|Prvi]] iz 1804, te [[Drugi srpski ustanak]] iz 1815. i [[Grčki rat za nezavisnost]] (1821) označili su početak kraja osmanlijske vladavine na [[Balkan]]u, koji se završio [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912–1913.&lt;ref&gt;[http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?groupid=3044&amp;HistoryID=ac79], ''Ottoman Empire – 19th century'', Historyworld&lt;/ref&gt; Formalno priznanje faktički nezavisnih kneževina [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]], [[Kneževina Srbija|Srbije]] i Rumunije uslijedilo je na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. Mnogi osmanlijski muslimani su se suočili ili s istrebljenjem od strane novih nezavisnih država ili su protjerani na sve manje osmanske posjede u Evropi ili u [[Anadolija|Anadoliju]]. Samo između 1821. i 1922, više od 5 miliona osmanskih muslimana prognano je iz svojih domova, dok je još 5,5 miliona umrlo u ratovima ili zbog gladi i bolesti.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Travis |first1=Hannibal |title=The Assyrian Genocide: Cultural and Political Legacies |url=https://books.google.com/books?id=MsItDwAAQBAJ&amp;pg=PT48&amp;lpg=#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Marshall's flax-mill, Holbeck, Leeds - interior - c.1800.jpg|thumb|250px|desno|Bivši mlinovi za mljevenje [[lan]]enog sjemena (&quot;Temple Works&quot;) u engleskom gradu Holbecku (1840), predstavlja dobar primjer industrijskog postrojenja tokom industrijske revolucije koja je započela u Velikoj Britaniji.]]
[[Industrijska revolucija]] započela je u Velikoj Britaniji krajem 18. stoljeća i proširila se po cijeloj Evropi. Izum i primjena novih tehnologija doveli su do brzog urbanog rasta, masovne zaposlenosti i porasta nove radničke klase.&lt;ref&gt;{{Cite book|first=George Macaulay|last=Trevelyan|title=A shortened history of England|publisher=Penguin Books|year=1988|isbn=978-0-14-010241-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/shortenedhistory00geor}}&lt;/ref&gt; Uslijedile su reforme u socijalnoj i ekonomskoj sferi, uključujući prve zakone o dječijem radu, legalizaciji sindikata,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Webb|first=Sidney | title=History of Trade Unionism |url=https://archive.org/details/historyoftradeun0000webb_w5v6| publisher= AMS Press | year=1976 | isbn=978-0-404-06885-1}}&lt;/ref&gt; i ukidanja [[Ropstvo|ropstva]].&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/blackhistory/article-24160 Slavery], ''Historical survey – Ways of ending slavery'', Encyclopædia Britannica&lt;/ref&gt; U Britaniji je donesen ''Zakon o javnom zdravstvu iz 1875. godine'' koji je značajno poboljšao životne uslove u mnogim britanskim gradovima.&lt;ref&gt;{{Cite book|first=George Macaulay|last=Trevelyan|title=English Social History|url=https://archive.org/details/in.gov.ignca.11198|publisher=Longmans, Green|year=1942}}&lt;/ref&gt; Stanovništvo Evrope povećalo se s oko 100 miliona 1700. na 400 miliona do 1900.&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/387301/modernisation/12022/Population-change Modernisation – Population Change]. ''Encyclopædia Britannica''.&lt;/ref&gt; Posljednja velika glad zabilježena u Zapadnoj Evropi ([[velika glad u Irskoj]], izazvala je smrt i masovno iseljavanje miliona [[Irci|Iraca]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.bbc.co.uk/history/british/victorians/famine_01.shtml The Irish Famine]&quot;. BBC – History.&lt;/ref&gt; U 19. stoljeću 70 miliona ljudi napustilo je Evropu u migracijama u različite evropske kolonije u inostranstvu i u [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[http://migration.ucdavis.edu/mn/more.php?id=1118_0_5_0 The Atlantic: Can the US afford immigration?]. ''Migration News''. December 1996.&lt;/ref&gt; [[Demografija|Demografski]] rast značio je da je do 1900. udio Evrope u svjetskom stanovništvu iznosio 25%.&lt;ref&gt;[http://www.gmi.org/index.php/download_file/view/1561/ PoPulation – Global Mapping International] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202232625/http://www.gmi.org/index.php/download_file/view/1561/ |date=2. 2. 2014 }}&lt;/ref&gt;

=== 20. vijek pa do danas ===
{{Glavni|Historija Evrope}}{{Glavni|Prvi svjetski rat}}{{Glavni|Evropa i svijet između dva svjetska rata}}{{Glavni|Drugi svjetski rat}}{{Glavni|Hladni rat}}{{Glavni|Historija Evropske unije}}
[[Datoteka:Colonisation 1914.png|thumb|lijevo|260px|Mapa evropskog kolonijalnog carstva širom svijeta 1914. Francusko pripajanje [[Alžir]]a koštalo je života 15. 000 [[Francuzi|Francuza]] i 285. 000 [[Alžirci|Alžiraca]].&lt;ref&gt;[http://necrometrics.com/wars19c.htm#Algeria1830 ''French Conquest of Algeria (1829-47)'']&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Ačehejski rat|Ačehejskog rata]] između sultanata Ačeha i Kraljevine Holandije, ubijeno je između 60.000 – 70.000 [[Indonežani|Indonežana]]. U [[Njemačka Istočna Afrika|Njemačkoj Istočnoj Africi]] tokom [[Maji Maji pobuna|Maji Maji pobune]] ubijeno je između 75.000–145.000 [[Afrikanci|Afrikanaca]]. Portugalsko osvajanje [[Mozambik]]a uzrokovalo je preko 100.000 mrtvih među protivnicima Portugala i domaćim stanovništvom. Tokom italijanskog osvajanja Etiopije u dva odvojena vremenska perioda domaće stanovništvo je bilo desetkovano nakon ubijanja 17.000 Etiopljana 1896, a još 275.000 od suprotstavljenih snaga 1936.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Etemad |first1=Bouda |title=Possessing the World: Taking the Measurements of Colonisation from the 18th to the 20th Century |url=https://archive.org/details/possessingworldt0000etem |date=2007 |page=[https://archive.org/details/possessingworldt0000etem/page/87 87]}}&lt;/ref&gt; Broj ubijenih tokom britanskog perioda kolonizacije je i do danas nepoznat.]]
Dva svjetska rata (koja su se najvećim dijelom vodila na evropskom tlu) i ekonomska depresija bili su preovladavajući događaji tokom prve polovine 20. vijeka. [[Prvi svjetski rat]] vodio se između 1914. i 1918, a počeo je kada je austrijskog nadvojvodu [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] ubio [[Jugoslavenstvo|jugoslavenski nacionalista]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://praguepost.com/world-news/39837-assassin-gavrilo-princip-gets-a-statue-in-sarajevo|title=Assassin Gavrilo Princip gets a statue in Sarajevo|access-date=11. 7. 2014|publisher=Prague Post|date=28. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Gavrilo Princip]].&lt;ref name=&quot;natgeo 407&quot;&gt;National Geographic, 407.&lt;/ref&gt; Većina evropskih naroda je nakon tog događaja bila uvučena je u rat, koji se vodio između sila [[Antanta|Antante]] (Francuska, Belgija, Srbija, Portugal, Rusija, Velika Britanija, a kasnije Italija, Grčka, Rumunija i Sjedinjene Države) i [[Centralne sile|Centralnih sila]] (Austrija Mađarska, Njemačka, Bugarska i Osmansko Carstvo). Rat je ostavio više od 16 miliona ubijenih civila i vojnika, a više od 60 miliona evropskih vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jimmyatkinson.com/papers/versaillestreaty.html |title=The Treaty of Versailles and its Consequences |access-date=10. 6. 2008 |publisher=James Atkinson |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512224100/http://www.jimmyatkinson.com/papers/versaillestreaty.html |archive-date=12. 5. 2008 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Alliances militaires en Europe 1914-1918-fr.svg|thumb|250px|desno|Mapa na kojoj su prikazani vojni savezi tokom Prvog svjetskog rata od 1914–1918.]]
U Rusiji se dogodila [[Ruska revolucija]], koja je srušila carsku monarhiju i zamijenila je [[Komunizam|komunističkim]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo propadali su i raspali se u odvojene nacije, a mnoge su druge države prekrajale svoje granice. [[Versajski ugovor]], kojim je 1919. i zvanično okončan Prvi svjetski rat, bio je oštar prema Njemačkoj, na koju je stavio punu odgovornost za rat i uveo teške sankcije.&lt;ref name=&quot;natgeo 443&quot;&gt;''National Geographic'', 443.&lt;/ref&gt;
Prekomjerni broj mrtvih u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata i [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] (uključujući i poslijeratnu [[Glad u Povolžju (1921-1922)]]) odnijela je ukupno 18 miliona života.&lt;ref&gt;{{cite book | author = Mark Harrison| title = Accounting for War: Soviet Production, Employment, and the Defence Burden, 1940–1945| url = https://books.google.com/?id=yJcD7_Q_rQ8C&amp;pg=PA167| date = 18. 7. 2002| publisher = Cambridge University Press| isbn = 978-0-521-89424-1| page = 167 }}&lt;/ref&gt; U 1932-1933. godini, pod [[Staljin]]ovim vođstvom, konfiskacija žita od strane sovjetskih vlasti doprinijela je [[Glad u SSSR (1932-1933)|drugoj sovjetskoj gladi]] koja je prouzrokovala milionske žrtve.&lt;ref&gt;&quot;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/6179818.stm Legacy of famine divides Ukraine]&quot;. BBC News. 24 November 2006.&lt;/ref&gt; Preživjeli [[Kulak|kulaci]] bili su progonjeni, a mnogi su poslani na prisilni rad u [[gulag]]e. Staljin je bio odgovoran i za [[Velika čistka|veliku čistku]] 1937–38. u kojoj je [[NKVD]] pogubio 681.692 ljudi,&lt;ref&gt;{{cite book | author = Abbott Gleason| title = A companion to Russian history| url = https://books.google.com/?id=JyN0hlKcfTcC&amp;pg=PA373| year = 2009| publisher = Wiley-Blackwell| isbn = 978-1-4051-3560-3| page = 373 }}&lt;/ref&gt; a milioni ljudi bili su deportovani i protjerani u udaljena područja Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;{{cite book | author = Geoffrey A. Hosking| title = Russia and the Russians: a history| url = https://archive.org/details/russiarussianshi00hosk| url-access = registration| year = 2001| publisher = Harvard University Press| isbn = 978-0-674-00473-3| page = [https://archive.org/details/russiarussianshi00hosk/page/469 469] }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Serbian retreat WWI.jpg|thumb|lijevo|250px|Učešće Srbije u ratnim operacijama (1914–1918) koštalo je tu državu četvrtinu ubijenih od njenog ukupnog stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/337249982.html?dids=337249982:337249982&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:AI&amp;date=Jun+30%2C+1918&amp;author=PIERRE+LOTI.+Special+Contributor+to+%22The+Times.%22&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=FOURTH+OF+SERBIA'S+POPULATION+DEAD.&amp;pqatl=google|title=Los Angeles Times: Archives – Fourth of Serbia's Population Dead|website=pqarchiver.com|access-date=8. 3. 2020|archive-date=21. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130721100208/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/337249982.html?dids=337249982%3A337249982&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS%3AAI&amp;date=Jun+30%2C+1918&amp;author=PIERRE+LOTI.+Special+Contributor+to+%22The+Times.%22&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=FOURTH+OF+SERBIA%27S+POPULATION+DEAD.&amp;pqatl=google|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/04/05/102687236.pdf|title=Asserts Serbians Face Extinction; Their Plight in Occupied Districts Worse Than Belgians', Says Labor Envoy|publisher=|access-date=19. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/11/05/98273895.pdf|title=Serbia Restored|publisher=|access-date=19. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/07/28/102728073.pdf| work=New York Times| title=Serbia and Austria| date=28. 7. 1918 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/07/27/102727338.pdf| work=New York Times| title=Appeals to Americans to pray for Serbians| date=27. 7. 1918 }}&lt;/ref&gt;]]
[[Socijalna revolucija|Socijalne revolucije]] koje su zadesile Rusiju zahvatile su i druge evropske narode nakon Velikog rata: 1919. s [[Vajmarska Republika|Vajmarskom Republikom]] u Njemačkoj i [[Prva Austrijska Republika|Prvom Austrijskom Republikom]], zatim 1922. [[Mussolini]]jevom jednopartijskom [[Fašizam|fašističkom]] vladom u [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] i u [[Ataturk]]ovoj [[Turska|Turskoj Republici]] koja je usvojila zapadnu [[Azbuka|azbuku]] i državni [[sekularizam]]. Ekonomska nestabilnost, dijelom uzrokovana dugovima koji su nastali u Prvom svjetskom ratu i &quot;zajmovi&quot; Njemačkoj, uzrokovali su pustoš u Evropi krajem 1920-ih i 1930-ih. Sve ovo kao i [[Berzovni krah 1929.]] doveo je do [[Velika depresija|Velike svjetske depresije]]. Uz pomoć ekonomske krize, socijalne nestabilnosti i prijetnje komunizmom, fašistički pokreti razvili su se širom Evrope stavljajući [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. na vlast, čime je nastala [[Nacistička Njemačka]].&lt;ref name=&quot;hobsbawn&quot;&gt;{{Cite book|last=Hobsbawm|first=Eric|publisher=Vintage|year=1995|isbn=978-0-679-73005-7|title=The Age of Extremes: A history of the world, 1914–1991|url=https://archive.org/details/ageofextremeshis00hobs_0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;natgeo 438&quot;&gt;''National Geographic'', 438.&lt;/ref&gt;

Godine 1933. Hitler je postao vođa Njemačke i počeo je raditi na svom cilju izgradnje Velike Njemačke, koja se ponovo proširila i preuzela [[Saarland]] i [[Rheinland]] 1935. i 1936. 1938. Austrija je postala dio Njemačke nakon [[Anschluss]]a. Kasnije te iste godine, nakon [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] koji su potpisale Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija, Njemačka je anektirala [[Sudeti|Sudete]], koji su bili dio [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] naseljene etničkim Nijemcima, a početkom 1939. ostatak Čehoslovačke podijeljen je u [[Protektorat Češke i Moravske]], pod kontrolom Njemačke i [[Slovačka Republika (1939.-1945)|Slovačke Republike]]. U to vrijeme Britanija i Francuska su se zalagale za politiku smirivanja.
[[Datoteka:Nazi Occupied Europe September 1943 Map.png|thumb|Karta okupirane Evrope od strane nacističke Njemačke, septembar 1943.|alt=|250x250piksel]]
S napetostima između Njemačke i [[Poljska|Poljske]] zbog spora o budućnosti [[Gdanjsk]]a (njem. Danzig), Nijemci su se okrenuli Sovjetima i potpisali [[Molotov-Ribbentrop pakt]], koji je omogućio Sovjetima da napadnu baltičke države i dijelove Poljske i Rumunije. Njemačka je napala Poljsku 1. septembra 1939, zbog čega su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo 3. septembra objavile rat Njemačkoj, čime je započeo [[Evropsko ratište (Drugi svjetski rat)|Drugi svjetski rat u Evropi]].&lt;ref name=&quot;natgeo 465&quot;&gt;National Geographic, 465.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Taylor|first=A. J. P.|title= The Origins of the Second World War|url=https://archive.org/details/originsofsecondw0000tayl|year=1996|publisher=Simon &amp; Schuster| isbn=978-0-684-82947-0}}&lt;/ref&gt; [[Sovjetska invazija na Poljsku]] započela je 17. septembra i Poljska je ubrzo pala nakon toga. 24. septembra Sovjetski Savez napao je baltičke zemlje, a kasnije i [[Finska|Finsku]]. Britanci su se nadali da će se spustiti u [[Narvik]] i poslati trupe da pomognu Finskoj, ali njihov glavni cilj u iskrcavanju bio je opkoliti Njemačku i odsjeći Nijemce od skandinavskih prirodnih resursa. Otprilike u isto vrijeme, Njemačka je premjestila trupe u [[Danska|Dansku]]. čije vojne snage su osvojile Dansku u jednom danu. [[Lažni rat]] se nastavio.

U maju 1940. Njemačka je [[Bitka za Francusku|napala Francusku]] sa sjevera preko [[Niske Zemlje|Niskih Zemalja]] (zemlje [[Beneluks]]a). Francuska je kapitulirala u junu 1940. Do augusta iste godine, Njemačka je započela ofanzivu na Britaniju, ali nije uspjela uvjeriti Britance da odustanu od odbrane. Veliki dio [[London]]a je uništen, a u &quot;''[[Blitz (bombardovanje)|blitzu]]''&quot; tokom bombardovanja je uništeno ili oštećeno 1.400.245 zgrada. Njemačka je 1941. napala Sovjetski Savez u vojnoj operaciji pod kodnim nazivom [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Barbarossa]]. Dana 7. decembra 1941. napad carskog [[Japan]]a na [[Napad na Pearl Harbor|Pearl Harbor]] uvukao je Sjedinjene Države u sukob kao saveznika [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i drugih [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih snaga]].&lt;ref name=&quot;natgeo 519&quot;&gt;''National Geographic'', 519.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Yalta Conference (Churchill, Roosevelt, Stalin) (B&amp;W).jpg|thumb|250px|desno|Saveznici iz Drugog svjetskog rata (Velika trojka) tokom [[Konferencija u Jalti|Konferencije u Jalti]] 1945, sjede s lijeva: [[Winston Churchill]], [[Franklin D. Roosevelt]] i [[Josif Staljin]].]]
Nakon velike [[Bitka za Staljingrad|bitke za Staljingrad]] 1943, njemačka ofanziva na Sovjetski Savez pretvorila se u stalno povlačenje. [[Bitka kod Kurska]], koja je obuhvatila najveću [[Bitka kod Prohorovke|tenkovsku bitku]] u historiji, bila je posljednja velika njemačka ofanziva na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]]. U junu 1944, britanske i američke snage napale su Francusku [[Iskrcavanje u Normandiji|iskrcavanjem u Normandiji]]. U pokušaju da ublaže napade njemačkih vojnih snaga, saveznici su bombardovali 1.570 francuskih gradova i sela između juna 1940. i maja 1945, ubivši 68.778 civila.&lt;ref&gt;Eddy Florentin: Quand les Alliés bombardaient la France, Perrin, Paris 1997.&lt;/ref&gt; [[Bitka za Berlin|Berlin je konačno pao]] 1945, čime je okončan Drugi svjetski rat u Evropi, koji je bio najveći i najrazorniji u ljudskoj historiji, sa 60 miliona mrtvih širom svijeta. Više od 40 miliona ljudi u Evropi umrlo je od posljedica Drugog svjetskog rata,&lt;ref&gt;&quot;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4526351.stm Europe honours war dead on VE Day]&quot;. ''BBC News''. 9 May 2005.&lt;/ref&gt; uključujući između 11 i 17 miliona ljudi koji su poginuli za vrijeme [[holokaust]]a.&lt;ref&gt;Niewyk, Donald L. and Nicosia, Francis R. ''[https://books.google.com/books?id=lpDTIUklB2MC&amp;pg=PP1#PPA45,M1 The Columbia Guide to the Holocaust]'', [[Columbia University Press]], 2000, pp. 45–52.&lt;/ref&gt;  Sovjetski Savez je tokom rata izgubio oko 27 miliona ljudi (uglavnom civila), otprilike polovinu svih žrtava Drugog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4530565.stm|title=Leaders mourn Soviet wartime dead | work=BBC News | date=9. 5. 2005 | access-date=4. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; Do kraja Drugog svjetskog rata Evropa je imala više od 40 miliona izbjeglica.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,920455-2,00.html Refugees: Save Us! Save Us!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110424085534/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,920455-2,00.html |date=24. 4. 2011 }}&quot;. ''Time''. 9 July 1979.&lt;/ref&gt; Nekoliko poslijeratnih protjerivanja iz Srednje i Istočne Evrope raselilo je ukupno oko 20 miliona ljudi,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Schechtman|first=Joseph B.|date=1953|title=Postwar Population Transfers in Europe: A Survey|url=https://archive.org/details/sim_review-of-politics_1953-04_15_2/page/151|journal=The Review of Politics|volume=15|issue=2|pages=151–178|jstor=1405220|doi=10.1017/s0034670500008081}}&lt;/ref&gt; posebno [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|etničkih Nijemaca iz cijele Istočne Evrope]].
[[Datoteka:Ministry of Foreign and European Affairs, Paris August 2008.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Quai d'Orsay]], zgrada francuskog Ministarstva vanjskih poslova u kojoj je održan govor, a [[Schumanova deklaracija]] je dovela do stvaranja Evropske zajednice za ugalj i čelik. Time su počeli procesi integracije Evropske unije ([[Dan Evrope]] 9. maja 1950)]]
Nakon Prvog, a posebno nakon Drugog svjetskog rata Evropa gubi svjetsku vlast i kolonije. Karta Evrope je izmijenjena na [[Konferencija u Jalti|Konferenciji u Jalti]], a [[hladni rat]] stvara jaku podjelu na [[Kapitalizam|kapitalističku]] Zapadnu Evropu pod kontrolom SAD-a i komunističku Istočnu Evropu pod kontrolom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], razdvojene onim što je Winston Churchill kasnije nazvao &quot;[[Željezna zavjesa|željeznom zavjesom]]&quot;.
Dvije nove supersile, Sjedinjene Države i Sovjetski Savez bile su uključene u pedesetogodišnjem hladnom ratu usredotočenom na širenje [[Nuklearno oružje|nuklearnog naoružanja]]. U isto vrijeme, [[Dekolonizacija Afrike]], koja je započela već nakon Prvog svjetskog rata, postepeno je dovela do nezavisnosti većine evropskih kolonija u Aziji i Africi. Tokom 1980-ih, reforme [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] i pokreta [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] u Poljskoj ubrzale su raspad istočnog bloka i kraj hladnog rata. Njemačka je ponovno ujedinjena, nakon simboličnog pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] 1989, a karte Srednje i Istočne Evrope ponovo su iznova izrađene.
[[Datoteka:Flag of Europe.svg|thumb|250px|desno|[[Zastava Evropske unije]], usvojena u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]] 1955. kao zastava cijele Evrope.&lt;ref&gt;[http://www.coe.int/en/web/about-us/the-european-flag The European flag], Council of Europe. Retrieved 27 October 2016.&lt;/ref&gt;]]
[[Evropska integracija]] je također bila u usponu nakon Drugog svjetskog rata. Godine 1949. osnovano je [[Vijeće Evrope]] nakon govora Winstona Churchilla, s idejom objedinjavanja Evrope u postizanju zajedničkih ciljeva. Obuhvaća sve evropske države osim [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Vatikan]]a. [[Rimski ugovor|Rimskim ugovorom]] 1957. uspostavljena je [[Evropska ekonomska zajednica]] (EEZ) između šest zapadnoevropskih država s ciljem jedinstvene ekonomske politike i zajedničkog tržišta. 1967. EEZ, [[Evropska zajednica za ugalj i čelik]] i [[Evropska zajednica za atomsku energiju]] (Euratom) osnovali su [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]] koja je 1993. postala [[Evropska unija]]. EU je uspostavila [[Evropski parlament|parlament]], [[Evropski sud pravde]] i [[Evropska centralna banka|Evropsku centralnu banku]] i uvela [[euro]] kao jedinstvenu valutu. Između 2004. i 2013, više zemalja Srednje i Istočne Evrope počelo se pridruživati, proširivši EU na trenutnih 27 evropskih zemalja i ponovno učinivši Evropu velikim ekonomskim i političkim središtem moći. Međutim, u junu 2016. narod Velike Britanije je na neobavezujućem [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji|Referendumu o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u EU]] glasao za izlazak iz Evropske unije ([[Brexit]]).

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Evrope}}
[[Datoteka:Europe topography map en.png|thumb|250px|desno|Mapa evropskog reljefa s okolnim područjima.]]
Evropa čini zapadnu petinu [[Evroazija|evroazijske]] kopnene površine. [23] Evropa ima veći omjer obale i kopnene mase od bilo kojeg drugog kontinenta ili potkontinenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ft.com/content/51dd9432-db03-11e3-8273-00144feabdc0|title=Why Europe works|last=Kuper|first=Simon|date=23. 5. 2014|website=www.ft.com|language=en-GB|access-date=17. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; Njene morske granice su na [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]] na sjeveru, [[Atlantski okean|Atlanskom okeanu]] na zapadu, te [[Sredozemno more|Sredozemnom]], [[Crno more|Crnom]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom]] [[More|moru]] na jugu.
[[Reljef]] zemljišta u Evropi pokazuje velike razlike na relativno malim područjima. Južna područja su planinska, dok se krećući prema sjeveru teren spušta od visokih [[Alpe|Alpa]], [[Pireneji|Pirineja]] i [[Karpati|Karpata]] preko brdovitog gorja, u široke, niske sjeverne nizine, koje su na istoku veoma prostrane. Ova proširena nizina poznata je kao [[Evropska nizija]], a u njenom središtu leži [[Sjevernonjemačka ravnica]]. Uz sjeverozapadnu obalu mora lučno se proteže uzvisina, koja počinje na zapadnim dijelovima ostrva Britanije i Irske, a zatim se nastavlja duž planinske, [[fjord]]ovske kičme Norveške.

Ovaj je opis pojednostavljen, jer podregije poput [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskog]] i [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] sadrže svoje složene značajke. Isti slučaj je i s kontinentalnim dijelom Srednje Evrope, gdje reljef sadrži mnogo visoravni, riječnih dolina i slivova, koji kompliciraju opći trend. Podregije poput Islanda, Britanije i Irske su posebni slučajevi. Island je zemlja sama za sebe u sjevernom okeanu koja se ubraja u dio Evrope, dok su posljednje dvije bila planinska područja koja su nekada bila pripojena kopnu dok ih porast mora nije odsjekao.

=== Klima ===
{{Glavni|Klima u Evropi}}
[[Datoteka:Koppen-Geiger Map Europe present.svg|thumb|[[Köppenova klasifikacija klime]], mapa za Evropu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Beck |first1=Hylke E. |last2=Zimmermann |first2=Niklaus E. |last3=McVicar |first3=Tim R. |last4=Vergopolan |first4=Noemi |last5=Berg |first5=Alexis |last6=Wood |first6=Eric F. |title=Present and future Köppen-Geiger climate classification maps at 1-km resolution |journal=Scientific Data |date=30. 10. 2018 |volume=5 |pages=180214 |doi=10.1038/sdata.2018.214|pmid=30375988 |pmc=6207062 |bibcode=2018NatSD...580214B }}&lt;/ref&gt;|alt=|250x250piksel]]
[[Datoteka:Vegetation Europe.png|thumb|[[Biom]]i u Evropi i okolnim područjima.]]
Evropa leži uglavnom u klimatskim zonama s umjerenom klimom, a izložena je zapadnim vjetrovima umjerenog pojasa. Klima je blaža u odnosu na druga područja iste geografske širine u drugim krajevima svijeta, zbog utjecaja [[Golfsks struja|golfske struje]].&lt;ref name=&quot;climate&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.worldbook.com/wb/Students?content_spotlight/climates/european_climate |title=European Climate |website=World Book |access-date=16. 6. 2008 |publisher=World Book, Inc |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061109230709/http://www.worldbook.com/wb/Students?content_spotlight%2Fclimates%2Feuropean_climate |archive-date=9. 11. 2006 |df= }}&lt;/ref&gt; Golfska struja je dobila naziv &quot;evropsko centralno grijanje&quot;, jer klimu čini toplijom i vlažnijom u Evropi nego što bi to inače bila. Ona ne samo da nosi toplu vodu do evropske obale, već i zagrijava preovladavajuće zapadne vjetrove koji pušu preko kontinenta iz Atlantskog okeana.

Stoga je prosječna temperatura u [[Napulj]]u tokom godine 16&amp;nbsp;°C, dok je u [[New York]]u samo 12&amp;nbsp;°C, iako su gotovo na istoj geografskoj širini. Berlin, [[Calgary]] u [[Kanada|Kanadi]] i [[Irkutsk]] u azijskom dijelu Rusije, leže na približno istoj geografskoj širini. Januarske temperature u Berlinu prosječno su za oko 8&amp;nbsp;°C više od onih u Calgaryju, a gotovo su 22&amp;nbsp;°C više od prosječnih temperatura u Irkutsku. Slično tome, sjeverni dijelovi [[Škotska|Škotske]] imaju umjerenu morsku klimu. Godišnja prosječna temperatura u gradu [[Inverness]] je 9.05&amp;nbsp;°C. Međutim, grad Churchill iz [[Manitoba|Manitobe]] u Kanadi približno je iste geografske širine i ima prosječnu temperaturu od –6,5&amp;nbsp;°C, što mu daje gotovo subarktičku klimu.

Evropa nije samo hladnija prema sjeveru u odnosu na jug, već postaje hladnija i od zapada prema istoku. Klima je više okeanska na zapadu, nego u istočnom dijelu Evrope. To se može ilustrirati u sljedećoj tablici prosječnih temperatura na lokacijama koje slijede otprilike 60, 55, 50, 45. i 40. geografske širine. Nijedan se ne nalazi na velikoj nadmorskoj visini i većina ih je blizu mora. (lokacija, približna širina i dužina, najhladniji prosječni mjesec, najtopliji prosjek mjeseca i prosječne godišnje temperature u stupnjevima C)
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Temperature u °C
|-
! Lokacija !! Latituda !! Longituda !!Najhladniji&lt;br&gt;mjesec!!Najtopliji&lt;br&gt;mjesec!!Godišnja&lt;br&gt;prosječna temperatura
|-
| [[Lerwick]] || 60 S || 1 Z || 3.5 || 12.4 || 7.4
|-
| [[Stockholm]] || 59.5 S || 19 I || −1.7 || 18.4 || 7.4
|-
| [[Helsinki]] || 60 S || 25 I || −4.7 || 17.8 || 5.9
|-
| [[Sankt Petersburg]] || 60 S || 30 I || −5.8 || 18.8 || 5.8
|-bgcolor=&quot;000000&quot;
|colspan=6|
|-
| [[Edinburgh]] || 55.5 S || 3 Z || 4.2 || 15.3 || 9.3
|-
| [[Kopenhagen]] || 55.5 S || 12 I || 1.4 || 18.1 || 9.1
|-
| [[Klaipeda]] || 55.5 S || 21 I || −1.3 || 17.9 || 8.0
|-
| [[Moskva]] || 55.5 S || 30 I || −6.5 || 19.2 || 5.8
|-bgcolor=&quot;000000&quot;
|colspan=6|
|-
| [[Scilly]] || 50 S || 6 Z || 7.9 || 16.9 || 11.8
|-
| [[Bruxelles]] || 50.5 S || 4 I || 3.3 || 18.4 || 10.5
|-
| [[Krakow]] || 50 S || 20 I || −2.0 || 19.2 || 8.7
|-
| [[Kiev]] || 50.5 S || 30 I || −3.5 || 20.5 || 8.4
|-bgcolor=&quot;000000&quot;
|colspan=6|
|-
| [[Bordeaux]] || 45 S || 0 || 6.6 || 21.4 || 13.8
|-
| [[Venecija]] || 45.5 S || 12 I || 3.3 || 23.0 || 13.0
|-
| [[Beograd]] || 45 S || 20 I || 1.4 || 23.0 || 12.5
|-
| [[Astrahan]] || 46 S || 48 I || −3.7 || 25.6 || 10.5
|-bgcolor=&quot;000000&quot;
|colspan=6|
|-
| [[Coimbra]] || 40 S || 8 Z || 9.9 || 21.9 || 16.0
|-
| [[Valencia]] || 39.5 S || 0 || 11.9 || 26.1 || 18.4
|-
| [[Napulj]] || 40.5 S || 14 I || 8.7 || 24.7 || 15.6
|-
| [[Istanbul]] || 41 S || 29 I || 6.0 || 23.8 || 11.4
|-
|}
Primjetno je kako se prosječne temperature za najhladnijeg mjeseca, kao i godišnje prosječne temperature, spuštaju sa zapada na istok. Na primjer, [[Edinburgh]] je topliji od Beograda tokom najhladnijeg meseca u godini, mada je Beograd udaljen oko 10° geografske širine prema jugu.

=== Geologija ===
{{Glavni|Geologija Evrope}}{{Glavni|Geološka historija Evrope}}
[[Datoteka:Mount Elbrus May 2008.jpg|thumb|lijevo|[[Elbrus]] u Rusiji je najviša planina u Evropi.]]
Geološka historija Evrope seže do nastanka [[Baltički štit|Baltičkog štita]] (Fennoscandia) i ''Sarmatskog [[kraton]]a'', prije otprilike 2,25 milijarde godina, a potom [[Volgo-uralski štit|Volgo-uralskog štita]]. Sva tri zajedno vode u ''Istočnoevropski kraton'' ([[Baltika (kontinent)|baltika]]) koji je postao dio [[superkontinent]]a [[Kolumbija (superkontinent)|Kolumbija]]. Prije otprilike 1,1 milijardu godina, Baltika i Arktika (kao dio [[Laurentia|Laurentijine]] ploče) pridružile su se [[Rodinia|Rodiniji]], kasnije se ponovno presijecajući prije oko 550 miliona godina da bi se preobrazile kao kontinent Baltika. Prije otprilike 440 miliona godina, [[Evroamerika]] (Laurussia) je nastala iz Baltike i Laurentie. Daljnjim spajanjem s [[Gondvana|Gondvanom]] tada je dovelo do nastanka [[Pangea|Pangee]]. Prije otprilike 190 miliona godina, Gondvana i Laurussia razdvojile su se zbog širenja Atlantskog okeana. Ubrzo nakon toga, Laurussia se opet podijelila, u Laurentiu (Sjeverna Amerika) i Evroazijski kontinent. Njihova kopnena veza trajala je dugo vremena, preko Grenlanda, što je dovelo do razmjene životinjskih vrsta. Otprilike prije 50 miliona godina, porast i pad nivoa mora odredili su stvarni oblik Evrope i njene veze s kontinentima kao što je Azija. Sadašnji oblik Evrope potječe još iz kasnog tercijarnog perioda prije oko pet miliona godina..&lt;ref name=&quot;Encyclopædia Britannica&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=http://www.britannica.com/eb/article-9106055 |title=Europe |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |year=2007 |access-date=10. 6. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071204015044/http://www.britannica.com/eb/article-9106055 |archive-date=4. 12. 2007 }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Gibraltar-Europa-Point-LH-from-the-sea.jpg|thumb|250x250px|Vrh Evropa, pogled s [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskog moreuza]].|alt=]]
Geologija Evrope vrlo je raznolika i složena i sačinjava široku raznolikost pejzaža koji se nalaze širom kontinenta, od škotskog gorja do ravnica [[Mađarska|Mađarske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.soton.ac.uk/~imw/jpg/eurogy.jpg|title=Geology map of Europe|year=1967|publisher=University of Southampton|access-date=9. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Najznačajnija karakteristika Evrope je [[dihotomija]] između visočja i planinske Južne Evrope i ogromne, djelimično podvodne, sjeverne ravnice koja se proteže od Irske na zapadu do Uralskih planina na istoku. Ove su dvije polovice razdvojene planinskim lancima Pirineja, Alpa i Karpata. Sjeverne ravnice su na zapadu ograničene Skandinavskim planinama i planinskim dijelovima Britanskih ostrva. Glavna plitka vodena tijela koja potapaju dijelove sjevernih nizina su [[Keltsko more]], [[Sjeverno more]], kompleks Baltičkog mora i [[Barentsovo more]].

Sjeverna ravnica sadrži stari geološki kontinent Baltika, pa se stoga geološki može smatrati &quot;glavnim kontinentom&quot;, dok periferne brdske i planinske regije na jugu i zapadu predstavljaju dijelove s raznih drugih geoloških kontinenata. Većina starije geologije Zapadne Evrope postojala je kao dio drevnog [[mikrokontinent]]a [[Avalonia]].

=== Flora ===
Budući da su milenijima živjele rame uz rame s poljoprivrednim narodima, evropske životinje i biljke su snažno bile pogođene prisustvom i aktivnostima čovjeka. S izuzetkom [[Fennoscandia|Fennoscandie]] i sjeverne Rusije, malo je područja netaknute divljine u Evropi, osim različitih [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].
[[Datoteka:Europe land use map.png|thumb|lijevo|Zemljopisna karta Evrope s obradivim poljoprivrednim zemljištima (žuta), šumama (tamnozelena), pašnjacima (svijetlozelena) i tundrom ili močvarama na sjeveru (tamno žuta).]]
Glavni prirodni vegetacijski pokrov u Europi je miješana [[šuma]]. Uslovi za rast su vrlo povoljni. Na sjeveru Golfska struja i [[Sjevernoatlantska struja]] zagrijavaju kontinent. Južna Evropa mogla bi se opisati kao da ima toplu, ali blagu klimu. U ovom su području česte ljetne suše. Gorski grebeni također utječu na uslove za rast vegetacije. Neki od ovih (Alpe, Pirineji) orijentisani su u pravcu istok - zapad i omogućavaju vjetru da u unutrašnjost nosi velike vodene mase iz okeana. Drugi su orijentirani u pravcu jug-sjever (Skandinavske planine, Dinaridi, Karpati, Apenini) i zato što kiša pada prvenstveno na onoj strani planina koje su orijentirane prema moru. Šume s ove strane dobro rastu, dok su s druge strane uslovi su mnogo manje povoljni. Malobrojne dijelove kopnene Evrope u nekom vremenskom periodu stoka nije koristila za ispašu, a sječa šuma prije nastanka poljoprivrede uzrokovala je poremećaje u izvornom biljnom i životinjskom ekosistemu.
[[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|thumb|Floristička područja Evrope i susjednih područja prema Wolfgangu Freyu i Raineru Löschu.|alt=|250x250piksel]]
Vjerovatno je 80-90% Evrope nekada bilo pokriveno šumom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.saveamericasforests.org/europages/history&amp;geography.htm|title=History and geography|publisher=Save America's Forest Funds|access-date=9. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Šumski pojas se protezao od Sredozemnog mora do Arktičkog okeana. Iako je više od polovine izvornih šuma u Evropi nestalo kroz višestoljetno krčenje šuma, Evropa i dalje posjeduje preko četvrtine svog kopnenog područja pokrivenog šumama, poput [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisnih i mješovitih šuma]], [[Tajga|tajge]] u Skandinaviji i Rusiji, miješanih [[Kišna šuma|kišnih šuma]] Kavkaza i [[Hrast plutnjak|hrasta plutnjaka]] u šumama zapadnog Sredozemlja.
U novije vrijeme krčenje šuma je usporeno i posađeno je mnogo stabala. Međutim, u mnogim slučajevima monokultura [[plantaža]] [[Četinari|četinara]] zamijenila je prvobitne mješovite prirodne šume, zbog bržeg rasta. Sadnice pokrivaju ogromne površine zemlje, ali nude siromašnija staništa mnogim evropskim životinjskim vrstama koje zahtijevaju mješavinu raznih vrsta drveća i raznolike strukture šuma. Količina prirodne šume u Zapadnoj Evropi je samo 2–3% ili manja, u evropskoj Rusiji 5–10%. Zemlja s najmanjim postotkom pošumljenih površina je Island (1%), dok je zemlja s najviše šuma [[Finska]] (77%).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mcpfe.net/system/files/u1/publications/pdf/state_of_europes_forests_2007.pdf |title=State of Europe's Forests 2007: The MCPFE report on sustainable forest management in Europe |publisher=EFI Euroforest Portal |page=182 |access-date=9. 6. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080624190612/http://www.mcpfe.net/system/files/u1/publications/pdf/state_of_europes_forests_2007.pdf |archive-date=24. 6. 2008 }}&lt;/ref&gt;

U dijeu Evrope s umjerenom temperaturom preovadava mješovita šuma s listopadnim i crnogoričnim drvećem. Najznačajnije vrste u Srednjoj i Zapadnoj Evropi su [[bukva]] i [[hrast]]. Na sjeveru je tajga s mješovitim šumama [[Smrča|smrče]],[[Obična smreka|smreke]] i [[Breza|breze]], a dalje na sjeveru Rusije i krajnjoj sjevernoj Skandinaviji, tajga ustupa mjesto [[Tundra|tundri]] kako se približava [[Arktik]]u. Na Sredozemlju je posađeno mnogo stabala [[maslina]] koje su veoma dobro prilagođene njenoj sušnoj klimi, a [[Obični čempres|mediteranski čempres]] također se sadi po cijeloj Južnoj Evropi. Polusušnim mediteranskim područjima preovladavaju grmovite šume. Uzak istočno-zapadni jezičak evroazijskih [[travnjak]]a ([[stepa]]) proteže se na istoku od [[Ukrajina|Ukrajine]] i južne Rusije i završava u Mađarskoj, te prelazi u tajgu na sjeveru.

=== Fauna ===
{{Glavni|Fauna Evrope}}
[[Datoteka:Europe biogeography countries.svg|thumb|lijevo|[[Biogeografija|Biogeografski regioni]] u Evropi i susjedni regioni|alt=|250x250piksel]]
[[Glacijacija]] tokom najnovijeg [[Ledeno doba|ledenog doba]] i prisustvo čovjeka utjecalo je na distraspodjelu evropske [[Fauna|faune]]. Kod životinja, u mnogim dijelovima Evrope većina velikih životinja i razne vrste grabežljivaca lovljena je do istrebljenja. [[Dlakavi mamut]] ({{la|Mammuthus Primigenius}}) je izumro prije kraja [[neolit]]a. Danas su ugroženi [[vuk]]ovi ([[mesožderi]]) i [[medvjed]]i (svaštojedi). Nekada su obitavali u većem dijelu Evrope. Međutim, krčenje šuma i lov uzrokovalo je da se ove životinje povlače sve dalje i dalje u nepristupačnije krajeve. Do Srednjeg vijeka staništa medvjeda bila su ograničena na manje ili više nepristupačne planine s dovoljnim šumskim pokrivačem. Danas [[evroazijski smeđi medvjed]] živi uglavnom na Balkanskom poluostrvu, Skandinaviji i u Rusiji. Mali broj je opstao i u drugim zemljama širom Evrope ([[Austrija]], Pireneji i dr), ali na ovim su područjima populacije smeđeg medvjeda raštrkane i marginalizirane zbog uništavanja njihovih staništa. Pored toga, [[polarni medvjed]]i mogu se naći na [[Svalbard]]u, norveškom [[arhipelag]]u krajnje sjeverno od Skandinavije. Vuk, drugi najveći grabežljivac u Evropi nakon smeđeg medvjeda, može se naći prije svega u Srednjoj i Istočnoj Evropi i na Balkanu, s velikim brojem čopora u udaljenim područjima Zapadne Evrope (Skandinavija, Španija, itd).
[[Datoteka:Neandertal - Wisent.jpg|thumb|[[Evropski bizon]]i su nekada davno lutali velikim umjerenim kontinentalnim šumama Evroazije, a  sada žive u prirodnim rezervatima kao na primjeru [[Bjelovjeska šuma|Bjelovjeske šume]], na granici između Poljske i Bjelorusije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimateungulate.com/artiodactyla/bison_bonasus.html|title=European bison, Wisent|publisher=|access-date=19. 1. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226095419/http://www.ultimateungulate.com/artiodactyla/bison_bonasus.html|archive-date=26. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8182000/8182104.stm | work=BBC News | first=Matt | last=Walker | title=European bison on 'genetic brink' | date=4. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;|alt=|250x250piksel]]
Evropska divlja mačka, [[Lisica|lisice]] (posebno crvena lisica), [[šakal]] i različite vrste [[kuna (životinja)|kuna]], [[jež]]eva, različitih vrsta [[gmizavac]]a (poput [[zmija]] kao što su [[viperidae]] i travne zmije) i [[Vodozemci|vodozemaca]], različite vrste ptica ([[Sova|sove]], [[jastreb]]i i ostale grabljivice).

Važni evropski biljojedi su: [[puž]]evi, ličinke, ribe, različite vrste ptica i sisari, poput [[Glodari|glodara]], [[jelen]]a i srna, svinja koji žive u planinama, [[mrmot]]a, stenoboka, [[divokoza]] i drugih. Brojni insekti, poput malog leptira kornjače, pridodaju biološkoj raznolikosti.&lt;ref&gt;Bryant, S, Thomas, C. and Bale, J. (1997), Nettle-feeding nymphalid butterflies: temperature, development and distribution. Ecological Entomology, 22: 390–398. {{DOI|10.1046/j.1365-2311.1997.00082.x}}&lt;/ref&gt;

Izumiranje [[Kritski niski konj|Kritskog nilskog konja]] ({{la|Hippopotamus creutzburgi}}) i patuljastih slonova povezano je s najranijim dolaskom ljudi na mediteranska ostrva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html|title=Paleolithic Man and his Environment in Malta|last1=Savona-Ventura|first1=C.|last2=Mifsud|first2=A.|date=9. 4. 1997|access-date=19. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20091018195453/http://geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html|archive-date=18. 10. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Morska bića također su važan dio evropske flore i faune. Morska flora uglavnom je [[fitoplankton]]. Važne životinje koje žive u evropskim morima su [[zooplankton]], [[mekušci]], [[iglokožci]], različiti rakovi, [[Lignja|lignje]] i [[Hobotnica|hobotnice]], ribe, [[delfin]]i i [[kit]]ovi.
Biološka raznolikost u Evropi je zaštićena [[Bernska konvencija|Bernskom konvencijom]] Vijeća Evrope, koju su potpisale i Evropska zajednica, kao i neevropske države.

== Politika ==
{{Glavni|Evropska integracija}}{{Glavni|Regije Evrope}}
[[Datoteka:Supranational European Bodies-en.svg|thumb|250x250px|[[Eulerov dijagram]] na koji se može kliknuti i na kojem su prikazani odnosi između različitih multinacionalnih evropskih organizacija i sporazuma.|alt=]]
Politička karta Evrope u osnovi potječe od reorganizacije Evrope nakon Napoleonovih ratova 1815. Preovladavajući oblik vlasti u Evropi je [[predstavnička demokratija]], a u većini slučajeva je to [[republika]]. Godine 1815. preovladavajući oblik vlasti još uvijek je bila [[monarhija]]. Preostalih jedanaest monarhija u Evropi su [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]].

[[Evropska integracija]] je proces političke, pravne, ekonomske (a u nekim slučajevima i društvene i kulturne) integracije evropskih država, jer je od kraja Drugog svjetskog rata slijedila sile koje su sponzorisale [[Vijeće Evrope]]. Evropska Unija je bila središte ekonomske integracije na kontinentu od njenog osnivanja 1993. U novije vrijeme, [[Evroazijska ekonomska unija]] je uspostavljena kao protuteža koju čine bivše sovjetske države.

27 evropskih država članice su političko-ekonomske Evropske Unije, od toga, 26 ih pripada [[Schengenska zona|Schengenskoj zoni]] bez granica i 19 članica monetarne unije [[Eurozona|Eurozone]]. Među manjim evropskim organizacijama su [[Nordijsko vijeće]], [[Beneluks]], [[Baltička skupština]] i [[Višegradska grupa]].

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda u Evropi}}
[[Datoteka:Europe-GDP-PPP-per-capita-map.png|thumb|250x250px|Evropske i pogranične nacije po [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].|alt=]]
Gledajući evropski kontinent kao cjelinu, njena privreda je trenutno najveća na svijetu i to je najbogatija regija mjerena imovinom pod njenim upravljanjem s preko 32,7 triliona [[dolar]]a u odnosu na 27,1 triliona dolara u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] u 2008.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Fineman |first=Josh |url=https://www.bloomberg.com/news/world |title=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg.com |date=15. 9. 2009 |access-date=23. 8. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150128110049/http://www.bloomberg.com/news/world |archive-date=28. 1. 2015 }}&lt;/ref&gt; U 2009. godini Evropa je ostala najbogatija regija, a njena imovina od 37,1 triliona dolara pod njenim upravljanjem predstavljala je trećinu svjetskog bogatstva. Bila je to jedna od nekoliko regija u kojoj je bogatstvo nadmašilo predkrizni vrhunac s kraja te godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |title=Global Wealth Stages a Strong Comeback |publisher=Pr-inside.com |date=10. 6. 2010 |access-date=23. 8. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110520174617/http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |archive-date=20. 5. 2011 }}&lt;/ref&gt; Kao i kod drugih kontinenata, i Evropa ima veliku raznolikost bogatstva među svojim zemljama. Bogatije države imaju tendenciju da budu na zapadu, dok neke privrede Srednje i Istočne Evrope još uvijek imaju nisku stopu privrednog razvoja nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].

Evropska unija je politički subjekt sastavljen od 28 evropskih država i čini najveće jedinstveno privredno područje na svijetu. 19 zemalja EU dijeli [[euro]] kao zajedničku [[Valuta|valutu]]. Pet evropskih zemalja svrstano je u prvih deset najvećih svjetskih nacionalnih ekonomija po [[BDP]]-u (bruto domaćem proizvodu), a to su (poredak prema izvještaju [[CIA]]): Njemačka (5. mjesto), Velika Britanija (6. mjesto), Rusija (7. mjesto), Francuska (8. mjesto) i Italija (10. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|title=The CIA World Factbook – GDP (PPP)|date=15. 7. 2008|access-date=19. 7. 2008|publisher=[[CIA]]|archive-date=4. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Postoji ogromna razlika između mnogih evropskih zemalja u pogledu njihovih prihoda. Najbogatiji u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika je [[Monako]] sa 172.676 dolara po glavi stanovnika (2009), a najsiromašnija je [[Moldavija]] s bruto domaćim proizvodom od 1.631 dolara po glavi stanovnika (2010).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&amp;id=4&amp;CNO=2|title=The World Bank DataBank |website=worldbank.org}}&lt;/ref&gt; Monako je najbogatija zemlja u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, prema izvještaju [[Svjetska banka|Svjetske banke]].

U cjelini, evropski bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je 21.767 dolara prema procjeni [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz 2016.&lt;ref&gt;Some data refers to IMF staff estimates but some are actual figures for the year 2017, made in 12 April 2017. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?sy=2016&amp;ey=2016&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=512%2C672%2C914%2C946%2C612%2C137%2C614%2C546%2C311%2C962%2C213%2C674%2C911%2C676%2C193%2C548%2C122%2C556%2C912%2C678%2C313%2C181%2C419%2C867%2C513%2C682%2C316%2C684%2C913%2C273%2C124%2C868%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C836%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C624%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C565%2C924%2C283%2C233%2C853%2C632%2C288%2C636%2C293%2C634%2C566%2C238%2C964%2C662%2C182%2C960%2C359%2C423%2C453%2C935%2C968%2C128%2C922%2C611%2C714%2C321%2C862%2C243%2C135%2C248%2C716%2C469%2C456%2C253%2C722%2C642%2C942%2C643%2C718%2C939%2C724%2C644%2C576%2C819%2C936%2C172%2C961%2C132%2C813%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698&amp;s=NGDPDPC&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=50&amp;pr.y=13 World Economic Outlook Database–April 2017], [[International Monetary Fund]]. Accessed on 18 April 2017.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Stanovništvo u Evropi}}
Prema procjenama [[UN]]-a u Evropi je 2007. živjelo 731 milion stanovnika,&lt;ref name=&quot;UNPP 2006&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/wpp2006.htm|title=World Population Prospects: The 2006 Revision Population Database|publisher=UN&amp;nbsp;—  epartment of Economic and Social Affairs|access-date=17. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; što je nešto više od 11% svjetske populacije. Precizna brojka zavisi o tačnoj geografskoj definiciji Evrope. U članicama [[Evropska unija|Evropske unije]] u 2008. godini je živjelo oko 499 miliona stanovnika. Pet transkontinentalnih evropskih država broji ukupno 240 miliona stanovnika, od čega oko pola njih žive na teritoriji koja geografski pripada Evropi.&lt;ref&gt;Russia 142, Georgia 4.7, 8.6&lt;/ref&gt;
Prije stotinjak godina, Evropa je bila dom za oko 25% svjetske populacije. Iako je broj stanovnika kontinenta kontinuirano rastao nije ni blizu dostigao tempo rasta kao u [[Azija|Aziji]] ili [[Afrika|Africi]]. Opadanja [[natalitet]]a (posebno u Njemačkoj) i visok životni vijek u većini evropskih zemalja znači da će problem sve starijeg stanovništva i pad populacije biti problem za mnoge evropske ekonomije, političke i društvene institucije. Države na rubovima Evrope, izuzev država južne Evrope, imaju općenito snažniji rast populacije u odnosu na države Srednje Evrope. Albanija (iako je u jugoistočnoj Evropi) i Irska imaju snažan rast broja stanovnika, više od 1% godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2013 |archive-date=10. 3. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6F0FiNNzQ?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Etničke manjine ===
{{Glavni|Etničke grupe u Evropi}}{{Glavni|Genetička historija Evrope}}
Pan i Pfeil su 2004. izbrojali 87 različitih &quot;evropskih naroda&quot;, od kojih 33 čine većinsko stanovništvo u najmanje jednoj suverenoj državi, dok preostalih 54 čine etničke manjine.&lt;ref&gt;Christoph Pan, Beate Sibylle Pfeil, ''Minderheitenrechte in Europa. Handbuch der europäischen Volksgruppen'' (2002). [http://www.living-diversity.eu/Introduction.html Living-Diversity.eu] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110720164413/http://www.living-diversity.eu/Introduction.html |date=20. 7. 2011 }}, English translation 2004.&lt;/ref&gt; Prema projekciji stanovništva [[UN]]-a, stanovništvo Evrope bi moglo pasti na oko 7% svjetskog stanovništva do 2050, ili 653 miliona ljudi. U tom kontekstu postoje značajne razlike između regija u odnosu na [[Prenaseljenost|stope plodnosti]]. Prosječan broj djece po ženskoj osobi rodne dobi je 1,52.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.yaledailynews.com/articles/view/23784 |title=White Europeans: An endangered species? |publisher=Yale Daily News |access-date=10. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080519224458/http://www.yaledailynews.com/articles/view/23784 |archive-date=19. 5. 2008 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.brookings.edu/views/op-ed/fellows/taspinar20030301.htm |title=Brookings Institution Report |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011104917/http://www.brookings.edu/views/op-ed/fellows/taspinar20030301.htm |archive-date=11. 10. 2007 }} See also: {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4385768.stm|title=Muslims in Europe: Country guide|work=BBC news | date=23. 12. 2005 | access-date=4. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; ta je stopa viša među [[Islam u Evropi|muslimanima u Evropi]]. UN predviđaju stalni [[Depopulacija|pad stanovništva]] u Srednjoj i Istočnoj Evropi kao rezultat emigracije i niskog nataliteta.&lt;ref&gt;[https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/1545634/UN-predicts-huge-migration-to-rich-countries.html UN predicts huge migration to rich countries]. Telegraph. 15 March 2007.&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===
{{Glavni|Jezici u Evropi}}
[[Datoteka:Rectified Languages of Europe map.png|desno|250p|mini|Lingvistička karta Evrope]]
Većina evropskih jezika spada u jednu od tri grupe [[Indoevropski jezici|Indoevropskih jezika]]: [[Romanski jezici]] su izvedeni iz latinskog jezika koji je bio službeni jezik [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], [[germanski jezici]], vode porijeklo od jezika koji se svojevremeno koristio na prostoru današnje južne [[Skandinavija]], te [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]].&lt;ref name=&quot;Encyclopædia Britannica&quot;/&gt;
&lt;ref name=&quot;Encyclopædia Britannica&quot;/&gt;
Romanski jezici se govore prije svega u jugozapadnoj Evropi, kao i u [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Moldavija|Moldaviji]], u srednjoj i istočnoj Evropi. Germanski jezici govore u Sjevernoj Evropi, na Britanskom ostrvu i nekim dijelovima srednje Evrope. Slavenski jezici se govore u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi.&lt;ref name=&quot;Encyclopædia Britannica&quot;/&gt;
Mnogi drugi evropski jezici su izvan ove tri glavne grupe jezika. Ostali indoevropski jezici uključuju baltičku grupu jezika ([[litvanski jezik|litvanski]] i [[latvijski jezik|latvijski]]), keltsku grupu ([[irski jezik|irski]], [[škotski jezik|škotski]] [[galski jezik|galski]], [[velški jezik|velški]], [[Bretonski jezik|bretonski]] i dr.&lt;ref name=&quot;Encyclopædia Britannica&quot;/&gt;), [[grčki jezik|grčki]], [[armenski jezik|armenski]], i [[albanski jezik|albanski]]. Pored toga, postoji i posebna grupa uralskih jezika ([[estonski jezik]], [[finski jezik|finski]] i [[mađarski jezik|mađarski]]) koji se govore uglavnom u [[Estonija|Estoniji]], [[Finska|Finskoj]], i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Turska grupa jezika jezika uključuju [[azerbejdžanski jezik]] i [[turski jezik|turski]].

Jezik koji je najviše uticao na ostale jeste [[latinski jezik|latinski]], koji je prvo bio službeni jezik Rimskog carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali se sačuvao kao korijen hiljada riječi u mnogim evropskim jezicima.

== Kultura ==
{{Glavni|Evropska kultura}}{{Glavni|Evropski folklor}}{{Glavni|Zapadna umjetnost}}
&quot;Evropa&quot; kao kulturni koncept u osnovi je izvedena iz zajedničkog naslijeđa Rimskog Carstva i njegove kulture. Granice Evrope bile su historijski shvaćene kao hrišćanske (ili preciznije latinske hrišćanske), kakve su uspostavljene ili branjene kroz srednjovjekovnu i ranu modernu historiju Evrope. Ovo se posebno odnosi na period borbi protiv širenja islama u Evropi, kao na primjerima [[Rekonkvista|rekonkviste]] i [[Osmanski ratovi u Evropi|osmanskih ratova u Evropi]].&lt;ref&gt;[[Hilarie Belloc]], [http://www.gutenberg.org/ebooks/8442 Europe and the Faith], Chapter I&lt;/ref&gt;
Ovo zajedničko kulturno naslijeđe kombinirano je preklapanjem autohtonih nacionalnih kultura i folklora, otprilike podijeljenih na slavenske, latinske (romanske) i germanske, ali s nekoliko sastavnih dijelova koji nisu dio nijedne od ovih grupa (posebno grčke i keltske). Kulturni kontakt i mješavine karakteriziraju veliki dio evropskih regionalnih kultura.
Skulptura, slikarstvo, književnost, arhitektura i muzika u Evropi imaju dugu tradiciju. Mnogi gradovi, poput Pariza, Beča, Rima, Berlina i Moskve, danas se smatraju svjetskim kulturnim centrima. Osim toga, mnogi evropski gradovi imaju važna pozorišta, muzeje, orkestre i druge važne institucije.

=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Chapelle Sainte-Ursule de la Sorbonne, Paris 001.jpg|mini| Univerzitet [[Sorbonne]] u Parizu|alt=|250x250piksel]]
Sve evropske zemlje imaju obavezno školovanje ili barem obavezno osnovno obrazovanje, koje često traje od 6 do 7 do 15 ili 16 godina. [[Osnovna škola]] traje četiri do pet godina u većini zemalja - sedam ili osam godina u nekoliko zemalja. Obično je prati srednja škola, koja također može obuhvatati različite vrste škola. Stopa nepismenosti vrlo je niska u gotovo svim zemljama zahvaljujući različitim subvencijama obrazovnog sistema. U mnogim evropskim zemljama postoje poznati fakulteti i univerziteti, a neki su specijalizovani predmetnim područjima.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Evropi}}
Historijski gledano, religija u Evropi je u velikoj mjeri utjecala na evropsku umjetnost, kulturu, filozofiju i druge ljudske djelatnosti. U Evropi je najviše kršćana (76,2%)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pewforum.org/Christian/Global-Christianity-europe.aspx |title=Christianity in Europe |access-date=10. 9. 2013 |archive-date=4. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120104153842/http://www.pewforum.org/Christian/Global-Christianity-europe.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; uključujući katoličke, pravoslavne i protestantske kršćane.
Nakon kršćana najviše je [[musliman]]a (6%)&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-muslim/ ''Globalni pregled religija: Muslimani''] Pristupljeno 22.3.2016.&lt;/ref&gt; koncentrisani uglavnom na [[Balkan]]u i istočnoj Evropi ([[Bosna i Hercegovina]], [[Albanija]], [[Kosovo]], [[Kazahstan]], [[Sjeverni Kipar]], [[Turska]], [[Azerbejdžan]], te na području Sjevernog [[Kavkaz]]a i regije [[Volga]]-[[Ural]]). Osim ove dvije religije tu su i: [[judaizam]], [[hinduizam]], [[budizam]] i neke druge manjinske religije.
Evropa sve više postaje relativno sekularni kontinent, uz sve veći broj i udio nereligioznog stanovništva, [[ateisti|ateista]] i [[agnosticizam|agnostika]]. Postoji izuzetno veliki broj religiozno nedeklarisanih stanovnika od kojih je najviše u [[Češka|Češkoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Švedska]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dogan|first=Mattei|year=1998|title=The Decline of Traditional Values in Western Europe|journal=International Journal of Comparative Sociology|publisher=Sage|volume=39|pages=77–90|doi=10.1177/002071529803900106|ref=harv}}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
{{Glavni|Sport u Evropi}}
Sport je imao posebnu ulogu u konceptu jedinstvenog evropskog prostora, jer su evropska prvenstva (prvo 1891. u [[Umjetničko klizanje|
umjetničkom klizanju]]) postojala od kraja 19. vijeka. Budući da je Evropska unija u velikoj mjeri napustila vlastiti dizajn sporta, u nogometnim ligama se održavaju nacionalna takmičenja, koja se također strogo razlikuju od ostalih evropskih zemalja.&lt;ref&gt;vgl. [[James Riordan]], [[Arnd Krüger]]: ''European Cultures in Sport: Examining the Nations and Regions.'' Inellect, Bristol 2003, ISBN 1-84150-014-3 ([https://books.google.de/books/about/European_Cultures_in_Sport.html?id=X1qF3XolSxsC&amp;redir_esc=y Google-Buch], Zugriff 10. November 2016).&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kontinentalna Evropa]]
* [[Krajnje tačke Evrope]]
* [[Spisak država po datumu državnosti]]
* [[Spisak država Evrope po površini]]
* [[Spisak rijeka u Evropi]]
* [[Spisak najvećih gradova u Evropi]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Satellite pictures of Europe}}
{{Wikicitat}}

{{Kontinenti}}
{{Fizičke osobine Zemlje}}
{{Države Evrope}}
{{Prekomorske teritorije evropskih država}}
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Evropa| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]</text>
      <sha1>euwe686zbuzbfc2ujq6d3wri2frw8tp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kumrovec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2070</id>
    <revision>
      <id>3900625</id>
      <parentid>3874879</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Popis [[1910]]. */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7195" sha1="reyrbqlg7qky8b0v517gl56gwwhfzig" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Kumrovec
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Općina Kumrovec
|slogan              =
|nadimak             =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Kumrovec - Staro selo 23.JPG
|opis_slike          = pogled na Kumrovec
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Kumrovecz.gif
|grb                 = Kumrovec (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
|županija            = [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|20px|border]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]
|općina              =
|općina1             =
|općina2             =
|općina3             =
|općina4             =
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 35| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 40| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 179
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           =
|površina općina         = 17.57
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 1588
|stanovništvo grad                        = 267
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               =
|gustoća                                  =
|gustoća općina                           = 90.38
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Robert Šplajt
|gradonačelnik stranka                    = [[HNS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 49295 Kumrovec
|pozivni broj                             = (+385) 49
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.kumrovec.hr/ Općina Kumrovec]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Kumrovec, příjezd do obce.jpg|mini|280px|Kumrovec, dobrodošlica]]
'''Kumrovec''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Klanjec]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Kumrovec)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Kumrovec)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Kumrovec je imala 1.588 stanovnika, od čega u samom Kumrovcu 267.

=== Općina Kumrovec ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.999 || 2.248 || 2.425 || 2.596 || 2.616 || 2.920 || 2.778 || 2.739 || 2.595 || 2.459 || 2.246 || 2.174 || 1.981 || 1.914 || 1.854 || 1.588
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Klanjec]].''&lt;/small&gt;

=== Kumrovec (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 214 || 226 || 235 || 242 || 250 || 259 || 278 || 260 || 264 || 267 || 275 || 291 || 328 || 303 || 304 || 267
|-
|}

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Klanjec)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Klanjec)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Kumrovec je imalo 303 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|272|89.76}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|11|3.63}}
{{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|5|1.65}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|3|0.99}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|3|0.99}}
{{bar percent|[[Austrijanci]]|#9F8170|1|0.33}}
{{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|1|0.33}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|1|0.33}}
{{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|1|0.33}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|5|1.65}}
|caption='''ukupno''': 303
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Kumrovec
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 259
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 257
| value1 = 99.22
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 1
| value2 = 0.38
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1
| value3 = 0.38
| color3 = #FF55A3
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 259
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 259
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
| label2 = -
| value2 = -
| color2 = -
| label3 = -
| value3 = -
| color3 = -
}}
|}

==Poznate osobe==

* [[Josip Broz Tito]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kumrovec, křižovatka.jpg|raskršće
Datoteka:Kumrovec - Staro selo 16.JPG|rodna kuća [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]
Datoteka:Kumrovec - Staro selo 25.JPG|seoski detalj
Datoteka:88 javora Titu Kumrovec.jpg|88 javora
Datoteka:Kumrovec - Staro selo 10.JPG|Titov spomen-muzej
Datoteka:Dom boraca NOR-a i omladine, Kumrovec.JPG|Dom boraca NOR-a i omladine
Datoteka:Kumrovec željeznička stanica.jpg|željeznička stanica
Datoteka:Stara pučka škola u Kumrovcu.JPG|stara pučka škola
Datoteka:Kumrovec, pohled na Zagorje.jpg|zagorski krajolik

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Kumrovec pogled dolina Sutle.jpg|905px|Kumrovec, dolina [[Sutla|Sutle]]}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Kumrovec}}
{{Gradovi i općine u Krapinsko-zagorskoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Kumrovcu]]
[[Kategorija:Kumrovec|*]]</text>
      <sha1>reyrbqlg7qky8b0v517gl56gwwhfzig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>246.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2370</id>
    <revision>
      <id>3900626</id>
      <parentid>3644829</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:03:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Događaji */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2151" sha1="gezpix4ijb7kxxatqlcsp32951wd8uy" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''246.''' ('''[[Rimski brojevi|CCXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Presensa i Albina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 999. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 246. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda označavanja godina.

== Događaji ==
* [[Rimsko Carstvo|Rimski]] car [[Filip Arabljanin]] vodi pohode na [[Germani|Germane]] duž obala [[Dunav]]a.
* [[Koreja|Korejsko]] kraljevstvo [[Baekje]] pod [[Kralj Goi od Baekjea|kraljem Goijem]] napada kinesku kapetaniju [[Daifang (kapetanija)|Daifang]].
* Održani prvi od dva [[Arabijski koncil|Arabijska koncila]] (prema [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]]).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[Cao Huan]], posljednji car kineske države [[Cao Wei]] (mogući datum) (u. [[303]].)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* [[Dong Yun]], ministar kineske države [[Shu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>gezpix4ijb7kxxatqlcsp32951wd8uy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>11. vijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2874</id>
    <revision>
      <id>3900627</id>
      <parentid>3776848</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:03:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1537" sha1="bgc2blkfwuikk1ncex5ovlc1sswgcrx" xml:space="preserve">{{Vijek|11}}
[[Slika:East-Hem 1025ad.jpg|mini|300px|Istočna hemisfera u ranoj polovini 11. vijeka.]]
[[Slika:East-Hem 1100ad.jpg|mini|300px|Istočna hemisfera na kraju 11. vijeka.]]
'''11. vijek''' je period od 1001. godine (predstavljen [[Rimski brojevi|rimskim brojevima]] MI) do 1100. godine (MC) po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], i 1. vijek [[2. milenij]]a.

U [[Historija Evrope|historiji Evrope]] ovaj period se smatra ranim dijelom [[Visoki srednji vijek|visokog srednjeg vijeka]]. Nakon kratkog uspona, došlo je do naglog opadanja [[Bizantijsko Carstvo|vizantijske]] moći i porasta [[Normani|normanske]] dominacije nad većim dijelom Evrope, zajedno sa istaknutom ulogom u [[Evropa|Evropi]] posebno utjecajnih [[papa]]. [[Kršćanski svijet]] je u ovom vijeku doživjelo formalni raskol koji se razvijao tokom prethodnih vijekova između latinskog zapada i vizantijskog istoka, uzrokujući rascjep u njegove dvije najveće denominacije do danas: [[Katolička crkva|katolicizam]] i [[Pravoslavlje|istočno pravoslavlje]].

Obilježen je naglim padom Bizantije, i rastom Normanske dominacije nad većim dijelom Evrope.

== Glavni događaji i razvoji ==

* [[1066]]. - [[Normani]] pod vojvodom [[William Osvajač|Williamom]] osvajaju [[Engleska|Englesku]].
* [[1096]]. - Počinje [[prvi križarski rat]].
* [[1097]]. - [[Bitka na Gvozdu]] u kojoj gine Petar Svačić, posljednji hrvatski narodni vladar.

{{Commonscat|11th century}}

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2. milenij]]</text>
      <sha1>bgc2blkfwuikk1ncex5ovlc1sswgcrx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nezavisna Država Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3032</id>
    <revision>
      <id>3900628</id>
      <parentid>3899341</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Usposatava NDH */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20627" sha1="6fftq5ks726pudrt9ebgfx6jgkbe3ht" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Nezavisna Država Hrvatska
| izvorno_ime                    =
| genitiv                        = Nezavisne Države Hrvatske
| razdoblje                      = Protektorat [[Italija|Italije]] (1941-1943)&lt;br /&gt;
''[[De facto]]'' marionetska država [[Treći rajh|Trećeg rajha]] (1941-45)
| država_prije1                  = Kraljevina Jugoslavija
| država_prije_zastava1          = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_poslije1                = Demokratska Federativna Jugoslavija
| država_poslije_zastava1        = Flag of SFR Yugoslavia.svg
| zastava                        = Flag of Independent State of Croatia.svg
| grb                            = Coat of arms of Croatia (1941–1945).svg
| uzrečica                    = ''Bog i Hrvati''
| himna                          =
| karta                          = Independent_State_of_Croatia_(1943).svg
| glavni_grad                    = [[Zagreb]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   = [[Zagreb]]
| službeni_jezik                 = [[hrvatski]]
| etničke_grupe                  = [[Hrvati]]&lt;br /&gt;[[Srbi]]
| državno_uređenje               = [[Fašizam|Fašistička]] [[diktatura]]
| vrsta_vlasti                   =
| godina_prve_vlasti             = 1941–1943.
| vladar_prva_vlast              = [[Tomislav II.]] (kralj)
| godina_druge_vlasti            = 1941–1945.
| vladar_druga_vlast             = [[Ante Pavelić]] (poglavnik)
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = [[Aprilski rat|država proklamovana]]
| nezavisnost_priznato           = 10. april 1941.
| površina                       =
| po_površini_na_svijetu         =
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = 6.900.000
| stanovnika_godina              = 1941
| po_broju_stanovnika_na_svijetu =
| gustoća                        =
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| valuta                         = [[NDH kuna]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +1
| internetski_nastavak           =
| pozivni_broj                   =
| komentar                       =
|}}
'''Nezavisna Država Hrvatska''' ('''NDH''') bila je samoproglašena i  djelomično priznata [[Fašizam|fašistička]] marionetska država [[Treći rajh|Trećeg rajha]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/place/Independent-State-of-Croatia &quot;Independent State of Croatia&quot;], Britannica Online Encyclopedia&lt;/ref&gt; za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], između 1941. i 1945. godine. Proglašena je 10. aprila 1941, nakon [[Aprilski rat|invazije]] [[Sile Osovine|Sila Osovina]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].

Osnivanje Nezavisne Države Hrvatske potpomognuto je njemačkim [[nacizam|nacističkim]] režimom. Vođa njenog stvaranja je bio [[Ante Pavelić]] zajedno s [[Ustaše|Ustaškim pokretom]]. Obuhvatala je područja [[Hrvatska|Hrvatske]] (bez obale i gradova [[Split]], [[Zadar]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]] i [[Pula]]), čitavu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], dijelove [[Srijem]]a sa gradom [[Zemun]]om. Kapitulacijom Italije, NDH preuzima vlast nad gradovima i otocima koji su do tada bili pod italijanskom upravom, te kasnije nad [[Boka kotorska|Bokom kotorskom]]. Glavni grad bio je [[Zagreb]], veći centri bili su: [[Sarajevo]], [[Banja Luka]], [[Mostar]], [[Dubrovnik]] i [[Osijek]]. Vojska je bila sastavljena od [[Ustaška vojnica|ustaške]] i [[Hrvatsko domobranstvo|domobranske]] vojske. Glavne religije su bile [[katolicizam]], [[islam]] i [[pravoslavlje]].

Sa svjetske pozornice NDH je nestala oslobađanjem teritorije od strane jedinica [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]] 1945. godine.

== Nastanak ==
=== Bjelovarski ustanak ===
Hrvati u kraljevskoj vojsci nakon izbijanja rata masovno počinju otkazivati poslušnost. Dana 8. aprila otvoreno su se pobunili 108. pješadijski puk u Velikom Grđevcu i 40. dopunski puk u Severinu. Uz pomoć Hrvatske seljačke zaštite zauzimaju žandarmerijsku stanicu u [[Garešnica|Garešnici]], stižu u [[Bjelovar]] i pružaju podršku gradonačelniku dr. [[Julije Makanec|Juliju Makancu]], koji istog dana proglašava &quot;uskrsnuće hrvatske države&quot;. U Bjelovar sljedećeg dana stižu i vojnici iz drugih jedinica, što je bio znak očitog raspada jugoslavenske vojske.

=== Proglašenje ===
Od 5. aprila 1941. [[Ante Pavelić]] preko radio stanice glavnog ustaškog stana &quot;Velebit&quot; poziva hrvatski narod na uspostavu NDH. 10. aprila 1941. bivši austrougarski pukovnik [[Slavko Kvaternik]] izvršio je uspostavu NDH preko Radia Zagreb u 16 sati, a njemačka vojska započela je ulaziti u grad [[Zagreb]] sat vremena kasnije. Kvaternik je djelovao u dogovoru sa njemačkim izaslanikom Edmundom Weesenmayerom. Ovaj je u prethodnih desetak dana više puta kontaktirao [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], nagovarajući ga da preuzme čelnu funkciju nove države, što je Maček odbijao. Weeesenmayer je ipak nagovorio Mačeka na izjavu kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. Kvaternikov proglas i Mačekova izjava emitirani su na radiju.

==== Kvaternikov proglas ====
''Hrvatski narode! Božja providnost i volja našeg saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr. Ante Pavelića, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu, odredili su da danas pred dan uskrsnuća Božjeg sina uskrsne i naša Nezavisna Država Hrvatska.

Pozivam sve Hrvate, u kojem god mjestu oni bili, a naročito sve časnike, podčasnike i momčad cjelokupne oružane snage i javne sigurnosti, da drže najveći red i da svi smjesta prijave zapovjedništvu oružane snage u Zagrebu mjesto gdje se nalaze, te da cijela oružana snaga smjesta položi zakletvu vjernosti Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njenom poglavniku. Cjelokupnu vlast i zapovjedništvo cjelokupne oružane snage preuzeo sam danas kao opunomoćenik poglavnika.

Bog i Hrvati! Za dom spremni!''

==== Mačekova izjava ====
''Hrvatski narode! Pukovnik Slavko Kvaternik, vođa nacionalističkog pokreta u zemlji, proglasio je danas slobodnu i nezavisnu hrvatsku državu na cjelokupnom historijskom i geografskom području Hrvatske, te preuzeo vlast. Pozivam sav hrvatski narod, da se novoj vlasti pokorava. Pozivam sve pristaše HSS, koji su na upravnim položajima, sve kotarske odbornike, općinske načelnike i odbornike itd, da iskreno surađuju s novom narodnom vladom.''

== Administrativna podjela ==
=== Juni 1941. ===
Tokom juna je dogovorena upravna podjela NDH:
* velike župe (na koncu ih je bilo 22)
* kotari - 142 (u početku, broj je varirao tokom rata)
** kotarske ispostave - 31 (u početku)
* općine - 1006
* grad Zagreb - glavni grad

=== Juli 1941. ===
[[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatska.png|Podjela NDH 1941-43. godine|250px|mini|desno]]
[[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatskaDistricts1943.png|mini|desno|250px|NDH nakon kapitulacije Italije 1943-45.]]

NDH je bila podijeljena na 10 velikih župa. Nakon priprema, koje su trajale četiri mjeseca, napravljena je u julu 1941. konačna podjela na 22 velike župe:

{| class=&quot;wikitable&quot; style:center
! velika župa
! sjedište
|-
| ''Zagorje''
| Varaždin
|-
| ''Prigorje''
| Zagreb
|-
| ''Bilogora''
| Bjelovar
|-
| ''Baranja''
| Osijek
|-
| ''Vuka''
| Vukovar
|-
| ''Posavje''
| Brod na Savi
|-
| ''Livac i Zapolje''
| Nova Gradiška
|-
| ''Gora''
| Petrinja
|-
| ''Pokupje''
| Karlovac
|-
| ''Modruš''
| Ogulin
|-
| ''Vinodol i Podgorje''
| Senj
|-
| ''Cetina''
| Omiš
|-
| ''Hum''
| Mostar
|-
| ''Dubrava''
| Dubrovnik
|-
| ''Vrhbosna''
| Sarajevo
|-
| ''Usora i Soli''
| Tuzla
|-
| ''Lašva i Glaž''
| Travnik
|-
| ''Pliva i Rama''
| Jajce
|-
| ''Krbava i Psat''
| Bihać
|-
| ''Sana i Luka''
| Banja Luka
|-
|}

==== Kotari u NDH ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Velika župa''' || '''Kotari'''
|-
| Baranja
| [[Đakovo]], [[Donji Miholjac]], [[Našice]], [[Osijek]], [[Slatina|Podravska Slatina]], [[Valpovo]], [[Virovitica]], [[Beli Manastir]]
|-
| Bilogora
| [[Bjelovar]], [[Čazma]], [[Garešnica]], [[Đurđevac]], [[Grubišno Polje]], [[Koprivnica]], [[Križevci]]
|-
| Bribir - Sidraga
| [[Bosansko Grahovo|Grahovo]], [[Drniš]], [[Knin]]
|-
| Cetina
| [[Brač]], [[Hvar]], [[Imotski]], [[Makarska]], [[Omiš]], [[Sinj]]
|-
| Dubrava
| [[Bileća]], [[Čapljina]], [[Dubrovnik]], [[Gacko]], [[Ravno]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Trebinje]]
|-
| Gora
| [[Bosanski Novi]], [[Dvor]], [[Glina (grad)|Glina]], [[Kostajnica]], [[Petrinja]], [[Sisak]]
|-
| Hum
| [[Konjic]], [[Ljubuški]], [[Metković]], [[Mostar]], [[Nevesinje]], [[Posušje]]
|-
| Krbava - Pset
| [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac|Hrvatski Petrovac]], [[Cazin]]
|-
| Lašva - Glaž
| [[Fojnica]], [[Travnik]], [[Visoko]], [[Zenica]], [[Žepče]]
|-
| Lika - Gacka
| [[Gospić]], [[Gračac]], [[Korenica]], [[Otočac]], [[Perušić]], [[Udbina]]
|-
| Livac - Zapolje
| [[Bosanska Dubica]], [[Bosanska Gradiška]], [[Daruvar]], [[Nova Gradiška]], [[Novska]], [[Pakrac]], [[Požega]], [[Prnjavor]]
|-
| Modruš
| [[Delnice]], [[Ogulin]], [[Slunj]], [[Vrbovsko]]
|-
| Pliva - Rama
| [[Bugojno]], [[Tomislavgrad|Duvno]], [[Glamoč]], [[Jajce]], [[Kupres]], [[Livno]], [[Prozor]], [[Mrkonjić Grad|Varcar Vakuf]]
|-
| Pokupje
| [[Jastrebarsko]], [[Karlovac]], [[Pisarovina]], [[Vojnić]], [[Topusko]]
|-
| Posavje
| [[Bijeljina]], [[Brčko]], [[Brod (općina)|Brod]], [[Derventa]], [[Gradačac]], [[Županja]]
|-
| Prigorje
| [[Donja Stubica]], [[Dugo Selo]], [[Kutina]], [[Samobor]], [[Sveti Ivan Zelina]], [[Velika Gorica]], [[Zagreb]]
|-
| Sana - Luka
| [[Banja Luka]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Kotor Varoš]], [[Prijedor]], [[Sanski Most]]
|-
| Usora - Soli
| [[Doboj]], [[Gračanica]], [[Kladanj]], [[Maglaj]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tuzla]], [[Zvornik]]
|-
| Vinodol - Podgorje
| [[Brinje]], [[Crikvenica]], [[Karlobag]], [[Kraljevica]], [[Novi Vinodolski|Novi]], [[Senj]]
|-
| Vrhbosna
| [[Čajniče]], [[Foča]], [[Rogatica]], [[Sarajevo]], [[Srebrenica]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Priboj]], [[Prijepolje]], [[Nova Varoš]], [[Sjenica]]&lt;ref&gt;Vladimir Dedijer - Antun Miletić: &quot;Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata&quot;, Sarajevo, 1990&lt;/ref&gt;, [[Kladnica]]
|-
| Vuka
| [[Hrvatska Mitrovica]], [[Hrvatski Karlovci]], [[Ilok]], [[Irig]], [[Ruma]], [[Stara Pazova]], [[Šid]], [[Vinkovci]], [[Vukovar]], [[Zemun]]
|-
| Zagorje
| [[Čakovec]], [[Ivanec]], [[Klanjec]], [[Krapina]], [[Ludbreg]], [[Novi Marof]], [[Pregrada]], [[Prelog]], [[Varaždin]], [[Zlatar]]
|}

Padom Italije, još neki krajevi su kao posebni kotari ušli u sastav NDH.

== Stanovništvo ==
Nezavisna Država Hrvatska imala je po popisu stanovništva iz 1931. ukupno 6.020.000 stanovnika, a po procjeni [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] za 1941. 6.869.000 (nesigurnost procjene je oko jedan posto). Na području Dalmacije, koje je predano Italiji, živjelo je oko 400.000 Hrvata i nešto Srba. Treba također odbiti Međimurje, koje je cijelo vrijeme postojanja NDH bilo pod mađarskom okupacijom. U odnosu na površinu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], NDH je izgubila područje na kojem je živjelo oko 400.000 Hrvata, a dobila područje na kojem je živjelo više od milion Srba.

Za vrijeme NDH objavljivani su razni podaci o površini i stanovništvu. [[Hrvoje Matković]] navodi da je prema izvještaju ''Hrvatskog državnog brojidbenog ureda'' (objavljenog 1941.) površina NDH iznosila 115.133&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a imala je 6.966.729 stanovnika. ''(Matković, str. 82)'' Tu međutim nedostaje primjedba (što je iz navedene brojke očito) da je u površinu uračunata i cijela Dalmacija, vjerovatno zato što je u to vrijeme još bila u sastavu NDH.

Prema tom izvještaju, od navedenog broja stanovnika bilo je:
* 4.817.000 Hrvata (uračunati muslimani),
* 1.848.000 Srba,
* 145.000 Nijemaca,
* 70.000 Mađara,
* 37.000 Slovenaca,
* 44.267 Čeha i Slovaka.

Izvan hrvatskih državnih granica živjelo je po tom izvještaju 1.727.548 Hrvata.

[[Ivan Košutić]], međutim, navodi neki drugi izvještaj istog ''Državnog brojidbenog ureda''. Po njemu NDH zauzima državnu teritoriju od 100.265&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ima 6.474.331 stanovnika, od toga:
* Hrvata 4.868.831,
* Srba 1.250.000,
* Nijemaca 170.000,
* Mađara 69.000 i
* Slovenaca 37.000.

Još je objavljeno da u Srbiji i Crnoj Gori živi 280.000 Hrvata, u Baranji, Bačkoj i Banatu 118.725, Kranjskoj i Štajerskoj 18.823, a u različitim krajevima svijeta, pretežno u prekomorskim zemljama, 1.925.000, odnosno sveukupno izvan zemlje živi 2.342.548 Hrvata. U italijanskoj okupacionoj zoni, prema navodima istog ureda, živi oko 100.000 stanovnika Hrvatske. ''(Košutić, str. 57)''

Površina se tu dakle znatno smanjila, također broj stanovnika, ali čak se povećao iskazani broj Hrvata a drastično smanjio broj Srba. Za Nijemce, Mađare i Slovence brojke su iste.

===Usposatava NDH===
[[Slika:NDH poziv Zidovima i Srbima.JPG|thumb|left|Poruka kojom se pozivaju [[Jevreji]] i [[Srbi]] da predaju oružje pod rizikom da budu oštro osuđeni]]
Nakon napada Sila Osovine na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1941. godine i brzog poraza [[Kraljevska jugoslavenska armija|Kraljevske jugoslavenske armije]] (''Jugoslavenske Vojske''), zemlju su okupirale snage Osovine. Sile Osovine su ponudile [[Vladko Maček|Vladku Mačeku]] priliku da formira vladu, budući da su Maček i njegova stranka, Hrvatska seljačka stranka ([[Hrvatska seljačka stranka]] – HSS}}) imali najveću izbornu podršku među jugoslavenskim Hrvatima – ali je Maček odbio tu ponudu.&lt;ref&gt;&quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945.&quot; [...]&lt;/ref&gt; Vladko Maček, prvak HSS-a, koji je u aprilu 1941. zastupao većinu Hrvata, nije bio voljan prihvatiti &quot;nezavisnost&quot; koja se tada nudila po cijeni koju je [[Adolf Hitler]] nametnuo.

Dana 10. aprila 1941. godine njemačka vojska preuzela je kontrolu u [[Zagreb]]u. Uz njihovu podršku, penzionirani potpukovnik [[Slavko Kvaternik]], zamjenik vođe ustaša, proglasio je stvaranje Hrvatska| Nezavisne Države Hrvatske (NDH)]] &quot;u ime Hrvata i poglavnika [[Ante Pavelić]]a&quot;.&lt;ref name=&quot;Logos 16&quot;&gt;{{Cite web|last=Logos|first=Aleksandar A.|title=Jasenovac in Croatia or a short story about a war and mass killing in it|page=16|url=https://www.academia.edu/83102584|access-date=28. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, 15. aprila 1941. godine, Ante Pavelić se vratio u Zagreb iz egzila u [[Italija|Italiji]][], a 16. aprila 1941. godine preuzeo je vlast kao državni vođa, ili &quot;Vođa&quot; (Poglavnik), obavljajući funkciju premijera.&lt;ref name=&quot;Logos 16&quot;/&gt;

Pristajući na zahtjeve Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] i fašističkog režima u Kraljevini Italiji, Pavelić je nerado prihvatio Aimonea, 4. vojvodu od Aoste, kao figurativnog kralja NDH pod svojim novim kraljevskim imenom, Tomislav II. Aosta nije bio zainteresiran da bude figurativni kralj Hrvatske: Nakon što je saznao da je imenovan za kralja Hrvatske, rekao je bliskim kolegama da misli da je njegova nominacija bila loša šala njegovog rođaka, kralja [[Viktor Emanuel III od Italije|Viktora Emanuela III]], iako je prihvatio krunu iz osjećaja dužnosti.&lt;ref name=&quot;Petacco&quot;&gt;{{cite book|last=Petacco|first=Arrigo|title=A Tragedy Revealed: The Story of the Italian Population of Istria, Dalmatia, and Venezia Giulia| publisher=University of Toronto Press|year=2005|pages=26–27|isbn=0-8020-3921-9}}&lt;/ref&gt; Nikada nije posjetio NDH i nije imao utjecaja na vladu, kojom je dominirao Pavelić.
Sa strateške perspektive, osnivanje NDH bio je pokušaj Mussolinija i Hitlera da smire Hrvate, a istovremeno smanje korištenje resursa Osovine, koji su bili hitnije potrebni za [[Operacija Barbarossa|Operaciju Barbarossa]]. U međuvremenu, Mussolini je iskoristio svoju dugogodišnju podršku hrvatskoj nezavisnosti kao polugu da prisili Pavelića da potpiše sporazum 18. maja 1941. u 12:30, prema kojem su srednja Dalmacija i dijelovi [[Dalmacija|Hrvatskog primorja]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] ustupljeni Italiji.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20070626132957/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html|url-status=dead|archive-date=26. 6. 2007|title=Foreign News: Crown of Zvonimir|magazine=TIME|date=26. 5. 1941|access-date=3. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;

Prema istom sporazumu, NDH je bila ograničena na minimalnu [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornaricu]], a italijanskim snagama je data vojna kontrola nad cijelom [[Dalmacija|Hrvatska obala]]. Nakon što je Pavelić potpisao sporazum, drugi hrvatski političari su ga ukorili. Pavelić je javno branio odluku i zahvalio Njemačkoj i Italiji na podršci hrvatskoj nezavisnosti..&lt;ref name=&quot;Tanner-p147&quot;&gt;[[#Tanner|Tanner, 1997]], p. 147&lt;/ref&gt; Nakon što je odbio vodstvo NDH, Maček je pozvao sve na poslušnost i saradnju s novom vladom. [[Katolička crkva]] je također otvoreno podržavala vladu. Prema Mačeku, nova država je u Zagrebu dočekana &quot;valom entuzijazma&quot;, često od strane ljudi &quot;zaslijepljenih i opijenih&quot; činjenicom da je nacistička Njemačka &quot;upakovala svoju okupaciju pod eufemističkim nazivom '''Nezavisna Država Hrvatska'''. Ali u selima, napisao je Maček, seljaci su vjerovali da je &quot;njihova borba u proteklih 30 godina da postanu gospodari svojih domova... i njihova zemlja je pretrpjela ogroman udarac&quot;.&lt;ref&gt;Maček, pp. 220–231&lt;/ref&gt;
[[Slika:Židovi izložba ndh 1942.jpg|thumb|right|200px| Antisemitski plakat u Zagrebu, koji reklamira izložbu o &quot;destruktivnom radu Jevreja u Hrvatskoj&quot; i &quot;rješenju jevrejskog pitanja u NDH&quot;.]]

Dana 16. augusta 1941. godine osnovana je [[Ustaška nadzorna služba]], koja se sastojala od četiri odjeljenja, &quot;Ustaške policije&quot;, &quot;Ustaške obavještajne službe&quot; i &quot;Ustaške policije&quot;, ''Odbrana'' i ''Kadrovi'', za suzbijanje aktivnosti protiv ustaša, Nezavisne Države Hrvatske i hrvatskog naroda. Služba je eliminirana kao odvojena  agencija , januara1943. i funkcije su prenesene na Ministarstvo unutrašnjih poslova pod okriljem „Direkcije za javni red“..{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} Nezadovoljne Pavelićevim režimom u njegovim prvim mjesecima, Sile Osovine su u septembru 1941. zatražile od Mačeka da preuzme vlast, ali je Maček ponovo odbio. Smatrajući Mačeka potencijalnim rivalom, Pavelić ga je potom uhapsio i internirao u [[koncentracijski logor Jasenovac]]. Ustaše u početku nisu imale vojsku ili administraciju sposobnu da kontrolišu cijelu teritoriju NDH. Ustaški pokret je imao manje od 12.000 članova kada je rat počeo. Dok same ustaše procjenjuju broj njihovih simpatizera čak i u ranoj fazi na oko 40.000.&lt;ref&gt;[[#Pavlowitch|Pavlowitch, 2008]] |date=July 2012}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.axishistory.com/index.php?id=34 Hrvatska u 2. svjetskom ratu, axishistory.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704124732/http://www.axishistory.com/index.php?id=34 |date=4. srpnja 2007. }}
* [http://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH Nezavisna Država Hrvatska na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (hrcak.srce.hr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210817225033/https://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH |date=17. kolovoza 2021. }}
* [http://shp.bizhat.com/Raskid.html Pokušaji preuzimanje uprave od strane NDH u područjima Kvarnera i Hrvatskog primorja nakon 1943.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250429013800/https://shp.bizhat.com/Raskid.html |date=29. 4. 2025 }}
* [https://web.{{Commonscat|Independent State of Croatia}}]
{{Drugi svjetski rat}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Politička historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politička historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1941.]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Historijska geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Historijska geografija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1945.]]
[[Kategorija:Bivše marionetske države]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Politička historija Crne Gore]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>6fftq5ks726pudrt9ebgfx6jgkbe3ht</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrtko II, kralj Bosne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3251</id>
    <revision>
      <id>3900629</id>
      <parentid>3897620</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Alijansa s Ugarskom */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16133" sha1="tfashqlz46w9rjt1q04j63fjn2hj7zd" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             =Tvrtko II
| Nasljeđivanje   =[[Kralj Bosne]]
| Nasljeđivanje1  =Kralj Bosne
| Slika           =Štěpán Tvrtko II Bosna 1443.png
| Opis slike      =
| Vladavina       =1404–1409.
| Vladavina1      =1421–1443.
| Krunidba        =
| Prethodnik      =[[Stjepan Ostoja]]
| Nasljednik      =Stjepan Ostoja
| Prethodnik1     =[[Stjepan Ostojić]]
| Nasljednik1     =[[Stjepan Tomaš]]
| Supružnik       =[[Doroteja Gorjanska]]
| Djeca           =
| Dinastija       =[[Kotromanići]]
| Otac            =[[Tvrtko I, kralj Bosne]]
| Majka           =[[Doroteja Vidinska]] &lt;small&gt;''nije dokazano''&lt;/small&gt;
| Datum rođenja   =prije 1382.
| Mjesto rođenja  =
| Datum smrti     =1443.
| Mjesto smrti    =
| Mjesto sahrane  =
}}
'''Stjepan Tvrtko II Kotromanić''' (rođen prije 1382, umro u novembru 1443) bio je [[bosanski vladari|bosanski kralj]] koji je živio i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske historije, gdje su se smjenjivali uticaji dviju velikih regionalnih sila ([[Ugarska|Ugarske]] s jedne strane i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] s druge strane), tako da je vladao u tri perioda: od 1404. do 1409, 1421. do 1433. i 1435. do 1443.

== Porijeklo ==
Tvrtko II je bio sin kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepana Tvrtka I]]. Jedan dio historičara je mišljenja da je Tvrtko II bio vanbračni sin Tvrtka I, dok drugi smatraju da je Tvrtko II rođen iz braka Tvrtka I njegove supruge, [[Doroteja Vidinska|Doroteje Vidinske]]. Zbog tadašnjih crkvenih zakona i vjerskih prilika u Bosni, izuzetno je teško ustanoviti šta znači zakoniti, a šta nezakoniti sin, te samim tim i ime Tvrtkove majke. Kralj Stjepan Tvrtko I je 1382. izdao povelju Dubrovčanima u kojoj spominje svoga sina, ali ne imenom. Ukoliko se uzme da je u toj povelji spomenut baš Tvrtko II, te da je njegova majka kraljica Doroteja, kako smatra [[Pavo Živković]], autor njegove biografije, i većina historičara, proizilazi da je Tvrtko II rođen između 1374, kada su se vjenčali Tvrtko I i Doroteja Vidinska, i 1382, kada je prvi put spomenut.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;Žvković, Pavo: ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini XV stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981.&lt;/ref&gt; {{izvor2|Dubrovački dokumenti izdani za vrijeme vladavine kralja Tvrtka II pominju Tvrtka kao sina kralja Tvrtka I u ispravama vezanih za banicu Elizabetu Nemanjić}}.{{citat|''...Tvrtko sin kralja Tvrtka je praunuk velike gospođe Jelisavete koja je u davninama pdbjegla u Dubovnik sa svojim presvjetlim sinovima...''
Dio isprave izdate u maju 1404.}}

== Dabiša, Jelena i Ostoja ==
Tvrtkov otac umro je iznenada 1391. Budući da je Tvrtko tada još uvijek bio maloljetan, za kralja je izabran rođak ili vanbračni polubrat njegovog oca, [[Stjepan Dabiša]]. Četiri godine kasnije Dabiša je mrtav, a Tvrtko još uvijek maloljetan, tako da je za Dabišinu nasljednicu izabrana njegova udovica, [[Jelena Gruba]]. Međutim, nju već 1398. bosansko plemstvo smjenjuje i na prijestolje postavlja ne Tvrtka, već njegovog vanbračnog polubrata, [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]].

== Prvo kraljevanje ==
[[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] pomogao je Tvrtku II da se prvi put domogne bosanske krune.]]
Bosansko plemstvo je 1404. na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]] skinulo s vlasti prougarski orijentiranog kralja Stjepana Ostoju, koji je za njih bio previše autoritativan i nezavisan od njih. Uz podršku velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosaču]] Tvrtko II je izabran za Ostojinog nasljednika. Tvrtko je očito bio Hrvojeva marioneta, te je čak i živio na njegovom posjedu na [[sana|Sani]]. U proljeće 1405. Hrvatiniću je dao na upravljanje najbogatiji bosanski rudnik, grad [[Srebrenica|Srebrenicu]], vjerovatno ne dobrovoljno. Pod njegovim utjecajem je stao na stranu napuljskog kralja [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], koji je polagao pravo na ugarsku krunu. Moguće je da je glavni razlog Kosačinog podržavanja Tvrtka bila njegova želja da otme zemlju [[Radič Sanković|Radiču Sankoviću]] kojeg je Ostoja bio podržavao, što je i uspio. Dok god su Hrvatinić i Kosača, najmoćniji bosanski magnati tog perioda, bili u alijansi, kralj Tvrtko nije imao šansi da uspostavi svoj autoritet.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}&lt;/ref&gt;

Ostoja je nakon zbacivanja uspio izbjeći zatvaranje i pobjeći na ugarski dvor kod ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]], koji mu je odmah obećao vojnu pomoć. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i [[Bobovac]], gdje je stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Iako ga je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja, Tvrtko nikada nije uspio u potpunosti se riješiti svog brata, koji je u prebivao u prijestolnici i kod sebe čuvao kraljevsku krunu. Sukobi sa Sigismundom su se nastavili sve do presudne bitke kod [[Dobor]]a u septembru 1408, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Tvrtku se tada u primarnim historijskim izvorima gubi svaki trag sve do 1414, kada se saznaje da živi nedaleko od Dubrovnika, na posjedu kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata kraljice [[Kujava Radinović|Kujave Radinovć]], supruge svoga brata Ostoje.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Borba za krunu ==
Novi snažan element pojavljuje se 1414. na vojnopolitičkoj sceni i to u obliku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ono podržava bosansko plemstvo, proglašavajući istovremeno da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog Carstva sa druge strane.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači su sasvim poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin [[Stjepan Ostojić]], postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Okrunjen je u augustu ili septembru 1421.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine&lt;/ref&gt; Godinu prije 1420. je u Visokom primio dubrovačko poslaništvo a uz njega su bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Jedino nije bilo Tvrtka Borivinića, koji je ostao uz svrgnutog kralja Stjepana Ostojića. Sredinom augusta 1420 je Tvrtko Dubrovčanima potvrdio teritorij [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele u Visokom.

== Drugo kraljevanje ==
===Odnosi s Mlečanima===
[[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]], kralj Ugarske, borio se protiv Tvrtka tokom njegovog prvog kraljevanja, a pružao mu podršku tokom drugog]]
Povrativši kraljevsku vlast, Tvrtko je uz osmansku podršku i podršku vodećeg bosanskog plemstva uspostavio dvor u [[Visoko]]m. Dvadesetih godina vladao je neosporen i mirno. Zbog problema na drugim mjestima, Osmanlije su manje fokusirale svoju agresiju na Bosnu tokom tog perioda, što je dozvolilo Tvrtkovom kraljevstvu da uživa veću nezavisnost i osnaži svoju ekonomiju. Iskopavanja u bosanskim rudnicima su dosegla svoj vrhunac ranih godina Tvrtkovog drugog kraljevanja. Značajno se povećao broj dubrovačkih trgovaca, a potpisao je i trgovački sporazum s Mletačkom republikom što je naljutilo Dubrovčane, ali je izuzetno povoljno utjecalo na razvoj bosanske ekonomije. Novi odnosi s Mletačkom republikom zasmetali su i njenom velikom neprijatelju, Osmanskom Carstvu, koje je 1424. napadom na Bosnu Tvrtku poslalo jasnu poruku da se ne udruživa s njom, što je i poslušao budući da mu Mletačka republika nije mogla pomoći u borbi protiv Osmanlija.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

Prekid odnosa Tvrtkovih s Mlečanima nije značio poboljšanje njegovih odnosa s Dubrovčanima, koji su 1424. pružili azil njegovom rođaku ili drugom vanbračnom polubratu, [[Vuk Banić|Vuku Baniću]], koji mu je pokušao uzurpirati vlast. Odnosi su se još više pogoršali kada je Tvrtko iskoristio priliku da pokuša povratiti Srebrenicu koju je bila zauzela Srbija dok se Srbija borila s Osmanlijama uz pomoć Dubrovčana. Nije uspio, a [[Stefan Lazarević]] je nastavio pustošiti bosanski teritorij.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Alijansa s Ugarskom ===
Vidjevši da Mletačka republika nije koristan saveznik kakav mu je bio potreban za borbu protiv Osmanlija, Tvrtko obnavlja savez s Ugarskom sporazumima iz 1425. i 1426. Ovaj potez su Osmanlije protumačile kao neprijateljski čin i napale Bosnu, prisilivši Tvrtka da osmanskog sultana prizna kao [[suzeren]]a i pristane isplaćivati mu godišnji tribut. Očajno mu je bila potrebna ugarska pomoć, što je kralj Sigismund znao, pa je zatražio od njega da za prijestolonasljednika prizna celjskog grofa [[Herman II, grof Celja|Hermana II]], koji je bio sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]] i otac Sigismundove supruge, kraljice [[Barbara Celjska|Barbare]]. Ovaj plan je bio izuzetno nepopularan među bosanskim plemićima koji nisu željeli niti da Ugarska dobije više moći u Bosni niti da time isprovociraju Osmanlije. Vuk Banić je kontaktirao nezadovoljno plemstvo, a Tvrtko, svjestan mogućnosti pobune plemstva, požurio je osigurati ugarsku podršku i 1427. priznao 62-godišnjeg Hermana za prijestolonasljednika. Sljedeće godine produbio je alijansu s Ugarskom oženivši [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku ugarskog plemića [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana]]. [[Katolička crkva]] se usprotivila braku, te ga je dozvolila tek kada se papa uvjerio u Tvrtkovu odanost [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], a sam Tvrtko je papi priznao da vlada zemljom heretika. Vjenčanju iz protesta nisu prisustvovali Kosača, [[Radoslav Pavlović]], i [[Zlatonosovići]].&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Borba s Radivojem ===
Tvrtku se pojavljuje nova prijetnja 1432. u vidu njegovog bratića, [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], nezakonitog sina kralja Stjepana Ostoje. Radivoj je uz osmanlijsku pomoć vladao većim dijelom Bosne u periodu od 1433. do 1435. Jedan od Tvrtkovih malobrojnih saveznika među plemstvom bio je vojvoda [[Juraj Vojsalić]], Hrvojev nasljendik. Radivoj je uz Sandaljevu pomoć zavladao cijelom istočnom Bosnom, dok je Tvrtko zadržao vlast nad centralnom i sjeverozapadnom Bosnom. Radivoj je 1434. zauzeo Bobovac, gdje se čuvala kraljevska kruna. Mađari su mu iste godine pritekli u pomoć i uspjeli mu povratiti značajan dio kraljevstva, ali su se vratili sljedeće godine; sam Tvrtko se našao na ugarskom dvoru 1435. Za vrijeme svoje druge vladavine morao se boriti i protiv spletki i urota koje je stvarala bivša supruga njegovog brata, kraljica Kujava.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Smrt i naslijeđe ==
Kralj Tvrtko II umro je u novembru 1443. Njegovu vladavinu obilježila je obnova bosanskih gradova i jačanje utjecaja [[Franjevci|franjevaca]]. Nadživio je Hermana, a Mađari su bili prezauzeti nestabilnošću vlastitoj državi da bi podržali njegovog sina i nasljednika, grofa [[Fridrik II, grof Celja|Fridrika II]]. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomaš]], mlađi vanbračni sin njegovog polubrata Ostoje, kojeg je sam Tvrtko vjerovatno proglasio prijestolonasljednikom (što je Tomaš i tvrdio u jednoj svojoj povelji) umjesto Radivoja kojeg je mrzio.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Brakovi i potomstvo ==
Tvrtko je bio oženjen tokom svoje prve vladavine. Dubrovčani 1409. spominju &quot;kraljicu, ženu bosanskog kralja Tvrtka II&quot;. Međutim, ime njegove prve supruge nije sačuvano.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;

U proljeće 1428. Tvrtko II je oženio [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku hrvatskog bana [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana Gorjanskog]] i rodicu u trećem koljenu cara Sigismunda.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;&lt;ref name=Mandić&gt;Mandić, Dominik: ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana&lt;/ref&gt; Nije razjašnjeno pitanje njihovog potomstva. Kako izvori ne spominju djecu kraljevskog para, može se pretpostaviti da ih nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjem kraljevske grobnice utvrđeno je da se između grobova kralja Tvrtka II i kraljice Doroteje nalazi dječiji grob. Kraljica Doroteja umrla je u septembru 1438, nakon deset godina braka.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt; Jedan suvremeni franjevac je 20. decembra 1435. u izvještaju za kralja Tvrtka II Kotromanića zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (.) tamo žive manihejski heretici (.) divlji neprijatelji crkve&quot;.&lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Preci ==
{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Tvrtko II, kralj Bosne'''
|2= 2. [[Tvrtko I, kralj Bosne]]
|3= 3. [[Doroteja Vidinska]]
|4= 4. [[Vladislav Kotromanić]]
|5= 5. [[Jelena Šubić]]
|6= 6. [[Ivan Stracimir, car Bugarske]]
|7= 7. [[Ana (Slava) Vlaška]]
|8= 8. [[Stjepan I, ban Bosne]]
|9= 9. [[Elizabeta Nemanjić]]
|10= 10. [[Juraj II Šubić]]
|12= 12. [[Ivan Aleksandar, car Bugarske]]
|13= 13. [[Teodora Vlaška]]
|14= 14. [[Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške]]
|15= 15. Klara Dobočka
|16= 16. [[Prijezda I, ban Bosne]]
|18= 18. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]]
|19= 19. [[Katarina od Ugarske (sprska kraljica)|Katarina od Ugarske]]
|20= 20. [[Pavao I Šubić]]
|24= 24. [[Stracimir, despot Krana]]
|26= 26. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]]
|27= 27. Ana
|28= 28. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]]
|29= 29. Ana
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Literatura==
* {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.academia.edu/38843200/Pismo_firentinske_vlade_kralju_Tvrtku_Kotromanic_u_iz_aprila_1390_godine_Prilog_pitanju_bosanske_vlasti_u_Dalmaciji_The_Letter_of_the_Florentine_Government_to_King_Tvrtko_Kotromani%C4%87_from_April_1390_A_Contribution_to_the_Issue_of_Bosnian_Rule_in_Dalmatia_?email_work_card=title Pismo firentinske vlade kralju Tvrtku Kotromaniću iz aprila 1390. Prilog pitanju bosanske vlasti u Dalmaciji] – [[Emir O. Filipović]]
{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Vladarske titule}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]
|godine=1404–1409.
|prethodnik=[[Stjepan Ostoja]]
|nasljednik=[[Stjepan Ostoja]]
}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]&lt;br&gt;'''1421–1443.&lt;br&gt;&lt;small&gt;u sukobu s [[Radivoj Ostojić|Radivojem]]&lt;br&gt;1432–1435.&lt;/small&gt;'''
|godine=
|prethodnik=[[Stjepan Ostojić]]
|nasljednik=[[Stjepan Tomaš]]
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}
{{Kotromanići}}
{{Bosanski vladari i velikaši}}

[[Kategorija:Bosanski kraljevi]]
[[Kategorija:Kotromanići]]</text>
      <sha1>tfashqlz46w9rjt1q04j63fjn2hj7zd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Švicarska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3581</id>
    <revision>
      <id>3900630</id>
      <parentid>3849762</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25439" sha1="l0twxlpgv4khi5928aejj5o2fbb3c1m" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Švicarska konfederacija{{collapsible list
|titlestyle   = background:transparent; text-align:center; line-height:normal; font-size:84%;
|title  = {{promvel|1.0 em|5 drugih zvaničnih imena}}
|{{center|{{plainlist|{{Bezpodebljanja|
* ''{{jezik|de|Schweizerische Eidgenossenschaft}}'' (njemački)
* ''{{jezik|fr|Confédération suisse}}'' (francuski)
* ''{{jezik|it|Confederazione Svizzera}}'' (italijanski)
* ''{{jezik|rm|Confederaziun svizra}}'' (retoromanski)
* ''{{jezik|la|Confoederatio Helvetica}}'' (latinski)
}}}}
 }}
}}
| izvorno_ime                    =
| ime_genitiv                    = Švicarske
| zastava                        = Flag of Switzerland (Pantone).svg
| grb                            = Coat of Arms of Switzerland (Pantone).svg
| uzrečica                       = ''Unus pro omnibus, omnes pro uno ''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[bosanski|bs]]: jedan za sve, svi za jednog)&lt;/small&gt;
| himna                          = [[Švicarski psalm]] {{Center|[[Datoteka:Swiss Psalm.ogg]]}}
| mapa                           = Europe-Switzerland.svg
| službeni_jezik                 = [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Retoromanski jezik|retoromanski]]
| glavni_grad                    =
Nema (''de jure'')
[[Bern]] (''de facto'')
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|46|57|N|7|27|E}}
| najveći_grad                   = [[Zürich]]
| državno_uređenje               = [[federacija]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Federalno vijeće Švicarske|Federalno vijeće]]
| vladar_prva_vlast              =[[Karin Keller-Sutter]]   ([[Predsjednik Švicarske|Predsjednica]])&lt;br /&gt;[[Guy Parmelin]] ([[Potpredsjednik Švicarske|Potpredsjednik]])&lt;br /&gt;[[Ignazio Cassis]]&lt;br /&gt;[[Albert Rösti]]&lt;br /&gt;[[Elisabeth Baume-Schneider]]&lt;br /&gt;[[Beat Jans]]&lt;br /&gt;[[Martin Pfister]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Kancelar Švicarske|Kancelar]]
| vladar_druga_vlast             = [[Viktor Rossi]]
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           = [[1. august]] [[1291]]. (ujedinjavanjem kantona [[Kanton Uri|Uri]], [[Kanton Schwyz|Schwyz]] i [[Kanton Unterwalnden|Unterwalden]]
| po_površini_na_svijetu         = 136.
| površina                       = 41.285
| procenat_vode                  = 4.2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 94.
| stanovnika                     = {{povećanje}}8.555.541 &lt;small&gt;(procjena 2019)&lt;/small&gt;
| gustoća                        = 182
| bdp_ukupno                     = {{povećanje}}$548 milijardi&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&amp;ey=2010&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=146&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=84&amp;pr.y=8 |title=Switzerland|publisher=International Monetary Fund|access-date=21. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2018
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = {{povećanje}}$64.649&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = {{povećanje}}0.946&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=4. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101108160356/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete.pdf|archive-date=8. 11. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2018
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = {{povećanje}}29.7
| gini_godina                    = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Švicarski franak|Franak]] (CHF)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; (ljeti: [[CEST]] (UTC+2))
| najviša_tačka_ime              = [[Dufourspitze]] ([[Monte Rosa]])
| najviša_tačka_metara           = 4 634
| najveće_jezero_ime             = [[Ženevsko jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 581
| najveća_rijeka_ime             = [[Rajna]]
| najveća_rijeka_dužina          = 375
| internetski_nastavak           = [[.ch]]
| pozivni_broj                   = +41
}}
'''Švicarska''' ili '''Švajcarska''', zvanično '''Švicarska konfederacija''', jest [[suverena država]] u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]].
Iako se zvanično naziva konfederacijom, iz [[Historija|historijskih]] razloga, moderna Švicarska je [[savezna republika]] koja se sastoji od 26 [[Kantoni u Švicarskoj|kantona]], sa [[Bern]]om, gdje se nalazi savezna vlada i koji se naziva i savezni grad ({{Jez-de|Bundesstadt}}; {{Jez-fr|Ville féderale}}; {{Jez-it|Capitale federale}}).

Graniči na zapadu s [[Francuska|Francuskom]], na sjeveru s [[Njemačka|Njemačkom]], na istoku s [[Austrija|Austrijom]] i [[Lihtenštajn]]om i na jugu s [[Italija|Italijom]]. Pored [[Glavni grad|glavnog grada]] Berna i najvećeg grada u državi [[Zürich]]a, ostali veći gradovi su: [[Ženeva]], [[Lausanne]], [[Lugano]], [[Basel]] i drugi.

S površinom od 41.285&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ubraja se u relativno male države ([[Spisak država po površini|136.]] po površini na svijetu). Iako [[Alpe]] obuhvataju veći dio države, većinski dio, od otprilike 8 miliona stanovnika živi na platou između najvećih gradova, između ostalih i dva [[Globalni grad|globalna]] i ekonomska centra Züricha i Ženeve.

S obzirom na to da se nalazi između Njemačke i romanskog dijela Evrope (Francuska i Italija), Švicarska obuhvata četiri lingvističke zajednice: njemačku, francusku, italijansku i [[Retoromanski jezik|retoromansku]]. Iako većinu stanovništva čini pripadnici njemačkog govornog područja, švicarski nacionalni identitet ukorijenjen je u zajedničkoj historijskoj pozadini, zajedničkoj vrijednosti kako [[Federalizam|federalizma]] tako i [[Neposredna demokratija|direktne demokratije]]. Zbog svoje jezične raznolikosti, Švicarska je poznata po različitim izvornim nazivima: ''Schweiz'' (njemački), ''Suisse'' (francuski), ''Svizzera'' (italijanski) i ''Svizra'' (retoromanski).

Švicarska je jedna od najrazvijenijih država na svijetu, s najvišim nominalnim bogatstvom po odrasloj osobi i osma po vrijednosti bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika prema izvorima [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-u. Švicarska se nalazi na samom svjetskom vrhu, prema nekim od kriterija nacionalnog učinka, uključujući transparentnost vlade, građanske slobode, kvalitet života, ekonomsku konkurentnost i ljudski razvoj. Zürich, Ženeva i Bazel rangirani su među prvih deset gradova u svijetu po kvaliteti života prema Merceru za 2018. godini.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Švicarske}}Od 1848. Švicarska konfederacija bila je [[Federacija|federalna]] država s relativno autonomnim kantonima, od kojih neki imaju historiju konfederacije koja seže više od 700 godina, stavljajući ih među svjetski najstarijih sačuvanih republika. Švicarska dolazi pod rimsku vlast u 1. stoljeću p. n. e. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], istočni dio postao je dio Vojvodstva Švapske u [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]], dok je zapadni dio je bio dio [[Burgundija|Burgundije]]. Stara Švicarska konfederacija u kasnom srednjem vijeku osniva nezavisnost od [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] i Vojvodstva [[Burgundija|Burgundije]], te u italijanskim ratovima stekla teritorij južno od [[Alpe|Alpa]]. Švicarska reformacija podijeljena na Konfederacije rezultirala je na dugotrajnu historiju unutarnjih nemira između Trinaest kantona u novom vijeku. U svjetlu francuske revolucije, Švicarska je pala na francusku invaziju u 1798. Napoleonov Zakon o posredovanju u 1803. obnovio je status Švicarskoj kao konfederacija, a nakon završetka Napoleonove vlasti, Švicarska konfederacija prošla je razdoblje previranja, kulminirala u kratkom građanskom ratu u 1847. i stvaranje federalnog ustava u 1848. Historija Švicarskoj od 1848. godine u velikoj je mjeri uspjeha. Industrijalizacija pretvara tradicionalno poljoprivredno gospodarstvo, a švicarska neutralnost tokom dvaju svjetskih ratova i uspjeh u bankarstvu, uspon Švicarske u svom statusu kao jedan od svjetskih većina stabilnih ekonomija. Švicarska je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s [[Evropska ekonomska zajednica|Evropskom ekonomskom zajednicom]] u 1972, te je učestvovala u procesu evropskih integracija putem bilateralnih ugovora, ali prije svega se opirao puni ulazak u Evropsku uniju (EU), iako je teritorij Švicarske okružen zemljama članicama EU.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Kantoni u Švicarskoj}}
[[Datoteka:Switzerland Cantons Map with Names and Capitals (french).svg|mini|Karta Švicarske sa označenim kantonima i glavnim gradovima]]
Švicarska se od 1979. sastoji od 26 kantona.
S površinom od svega 37&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kanton [[Basel-grad]] najmanji je kanton dok je [[Graubünden]] sa 7.105&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveći kanton.
S nešto iznad 16.000 stanovnika kanton [[Appenzell Innerrhoden]] ima najmanje stanovnika dok je njemu nasuprot kanton [[Zürich (kanton)|Zürich]]. Velika je raznolikost po gustini naseljenosti pojedinih kantona pa je tako Kanton Basel-grad sa 5.072 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najgušće naseljeni a Graubünden sa 26 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najrjeđe naseljeni švicarski kanton.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
![[ISO 3166-2:CH|Skr.]]
!Kanton
!Od
!Glavni grad
![[Stanovništvo]]¹
![[Površina]]²
![[Gustoća stanovništva|Gustoća]]³
!Br. općina¹
![[Službeni jezik|Službeni jezici]]
|-
|ZH
![[Zürich (kanton)|Zürich]]
|[[1351]].
|[[Zürich]]
|1.307.567
|1.729
|701
|171
|[[njemački]]
|-
|BE
![[Bern (kanton)|Bern]]
|[[1353]].
|[[Bern]]
|962.982
|5.959
|158
|399
|[[njemački]], [[francuski]]
|-
|LU
![[Luzern (kanton)|Luzern]]
|[[1332]].
|[[Luzern]]
|363.475
|1.493
|233
|107
|[[njemački]]
|-
|UR
![[Uri (kanton)|Uri]]
|[[1291]].
|Altdorf
|34.989
|1.077
|33
|20
|[[njemački]]
|-
|SZ
![[Schwyz (kanton)|Schwyz]]
|[[1291]].
|Schwyz
|141.024
|908
|143
|30
|[[njemački]]
|-
|OW
![[Obwalden]]
|[[1291]].
|Sarnen
|33.997
|491
|66
|7
|[[njemački]]
|-
|NW
![[Nidwalden]]
|[[1291]].
|Stans
|40.287
|276
|138
|11
|[[njemački]]
|-
|GL
![[Glarus (kanton)|Glarus]]
|[[1352]].
|Glarus
|38.237
|685
|51
|28
|[[njemački]]
|-
|ZG
![[Zug (kanton)|Zug]]
|[[1352]].
|Zug
|109.141
|239
|416
|11
|[[njemački]]
|-
|FR
![[Fribourg (kanton)|Fribourg]]
|[[1481]].
|Fribourg
|263.241
|1.671
|141
|242
|[[francuski]], [[njemački]]
|-
|SO
![[Solothurn (kanton)|Solothurn]]
|[[1481]].
|Solothurn
|250.240
|791
|308
|126
|[[njemački]]
|-
|BS
![[Basel-grad]]
|[[1501]].
|[[Basel]]
|185.227
|37
|5.072
|3
|[[njemački]]
|-
|BL
![[Basel-provincija]]
|[[1501]].
|Liestal
|269.145
|518
|502
|86
|[[njemački]]
|-
|SH
![[Schaffhausen (kanton)|Schaffhausen]]
|[[1501]].
|Schaffhausen
|74.527
|298
|246
|27
|[[njemački]]
|-
|AR
![[Appenzell Ausserrhoden]]
|[[1513]].
|Herisau (admin.) / Trogen (sud.)
|52.654
|243
|220
|20
|[[njemački]]
|-
|AI
![[Appenzell Innerrhoden]]
|[[1513]].
|Appenzell
|15.471
|173
|87
|6
|[[njemački]]
|-
|SG
![[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]]
|[[1803]].
|St. Gallen
|465.937
|2.026
|222
|86
|[[njemački]]
|-
|GR
![[Graubünden]]
|[[1803]].
|[[Chur]]
|188.762
|7.105
|26
|190
|[[njemački]], [[retoromanski]], [[italijanski]]
|-
|AG
![[Aargau]]
|[[1803]].
|Aarau
|581.562
|1.404
|388
|229
|[[njemački]]
|-
|TG
![[Thurgau]]
|[[1803]].
|Frauenfeld
|238.316
|991
|229
|80
|[[njemački]]
|-
|TI
![[Ticino]]
|[[1803]].
|Bellinzona
|328.580
|2.812
|110
|176
|[[italijanski]]
|-
|VD
![[Vaud]]
|[[1803]].
|[[Lausanne]]
|672.039
|3.212
|188
|375
|[[francuski]]
|-
|VS
![[Valais]]
|[[1815]].
|Sion
|298.580
|5,224
|53
|143
|[[francuski]], [[njemački]]
|-
|NE
![[Neuchâtel (kanton)|Neuchâtel]]
|[[1815]].
|Neuchâtel
|169.782
|803
|206
|53
|[[francuski]]
|-
|GE
![[Ženeva (kanton)|Ženeva]]
|[[1815]].
|[[Ženeva]]
|438.177
|282
|1.442
|45
|[[francuski]]
|-
|JU
![[Jura (kanton)|Jura]]
|[[1979]].
|Delémont
|69.555
|838
|82
|64
|[[francuski]]
|-
|CH
!Švicarska
|
|[[Bern]]
|7.593.494
|41.285
|174
|2.631
|[[njemački]], [[francuski]], [[italijanski]], [[retoromanski]]
|}

== Politika ==
Političko uređenje Švicarske bazira na jakom konfederalizmu. Svaki kanton ima svoj ustav i sve kompetencije koje nisu dodijeljene federalnoj vladi pripadaju kantonima (policija, porez itd.). Osim toga su politička prava građana veoma dalekosežna. Tako građani npr. imaju pravo na referendum ili inicijativu ako im se neka od odluka općinskog, kantonalnog ili saveznog parlamenta ne dopada.

Građani na direktnim izborima najprije biraju zastupnike oba doma saveznog parlamenta (Nationalrat i Ständerat), a novoizabrani članovi na zasjedanju oba doma parlamenta (Nationalversammlung) zatim biraju i sedmoročlanu saveznu vladu (Bundesrat).

== Geografija ==
[[Datoteka:3818 - Riffelberg - Matterhorn viewed from Gornergratbahn.JPG|mini|[[Matterhorn]]]]
Švicarska se nalazi u srednjoj [[Evropa|Evropi]] i prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Graniči s [[Njemačka|Njemačkom]], [[Austrija|Austrijom]], [[Italija|Italijom]], [[Lihtenštajn]]om i [[Francuska|Francuskom]]. Ukupna površina iznosi 41.285&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zemlja ima preko 7.500.000 stanovnika. Glavni grad je [[Bern]], a ostali veći gradovi su [[Zürich]], [[Ženeva]], [[Lausanne]] i [[Basel]].

Švicarska je pretežno alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500–800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4.500 m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4.635 m) i Matterhorn 4478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (Föhn), koji puše s [[Alpe|Alpa]] u pravcu dolina.

=== Rijeke ===
[[Datoteka:Karte Schweiz Details.png|mini|Mapa jezera i rijeka u Švicarskoj]]
[[Rijeka|Rijeke]] su poredane po dužini a dati su i neki opći podaci o njima. U orografskom smislu rijeke Švicarske otiču u četiri različita mora:

* [[Sjeverno more]] preko Rajne,
* [[Sredozemno more]] preko Rone,
* [[Jadransko more]] preko rijeka [[Po]] i Adige i
* [[Crno more]] preko [[Dunav]]a.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Rijeka
!Dužina
u km
!Površina sliva
u km²
!Prosječni protok
u m³/s
|-
|'''[[Rajna]]'''
|375
|36.472
|1.037
|-
|'''[[Aare]]'''
|288,2
|17.755
|560
|-
|'''''Aare''' ob. Reuss''
|273
|11.729
|315
|-
|'''[[Rona]]'''
|264
|10.427
|340
|-
|'''Reuss'''
|158
|3.425
|140
|-
|'''Orbe/Zihl'''
|118
|2.672
|55,5
|-
|Linth/'''Limmat'''
|140
|2416
|101
|-
|'''[[Inn]]'''
|104
|2.150
|53,3
|-
|Saane
|128
|1.892
|53,8
|-
|Thur
|125
|1.724
|47
|-
|Hinterrhein
|57,3
|1.693
|59,6
|-
|'''Ticino'''
|91
|1.616
|67,9
|-
|Vorderrhein
|67,5
|1.514
|53,8
|-
|Doubs
|74
|1.310
|33,1
|-
|Kander
|44
|1.126
|42,6
|}

== Privreda ==
Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi zaposleno je u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, hemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala i dr. Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Također je razvijen zimski turizam.

== Saobraćaj ==
Švicarska je vrlo važna tranzitna država za ljude i robu koji putuju ka unutrašnjosti Evropske unije. Švicarska je zbog svog geografskog položaja od velikog značaja u međunarodnom saobraćaju s posebno dobro razvijenom prometnom infrastrukturom.

Ukupna dužina željezničke mreže u Švicarskoj iznosi više od 5.000&amp;nbsp;km, što je jedna od najgušćih željezničkih mreža na svijetu, a ukupna dužina prometnica veća je od 70.000&amp;nbsp;km, od čega su otprilike 1.600&amp;nbsp;km autoceste. Već danas je švicarska autocesta jedna od najrazvijenijih na svijetu. Većina stanovnika živi manje od 10&amp;nbsp;km od najbližeg izlaza na autocestu. Švicarska je dobro razvila promet.

Najvažnija cesta u Švicarskoj jest željeznička pruga koja povezuje sjevernu Švicarsku i Italiju (autocesta A2, [[Basel]] – [[Luzern|Lucern]] – [[Belincona]] – [[Lugano]] – [[Italija]]; kao i autocesta A1, [[Ženeva]] – [[Lausanne]] – [[Bern]] – [[Zürich]] – [[Sankt Gallen]] – [[Austrija]]), koji povezuje zapadnu Švicarsku i Francusku s istokom Evrope (Austrija).

Rijeka [[Rajna]] teče kroz Švicarsku, važni vodeni put koji povezuje Švicarsku s Atlantskim okeanom. Jedina švicarska luka nalazi se u Bazelu, Rajna.

Aerodromi za međunarodni putnički promet u Švicarskoj su u Zürichu, Bazelu i Ženevi. Aerodrom Zurich postala je glavna prometna vrata Švicarske, s više od 20 miliona putnika godišnje. Mnoge zrakoplovne kompanije lete za Zürich, poput American Airlinesa, Lufthansa ili Iberia. Ostali međunarodni aerodromi Švicarske su Aerodrom Basel i Aerodrom Ženeva.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Map Languages CH.png|mini|Jezici u Švicarskoj]]
Najslabije je naseljeno područje Alpa (25–50 stanovnika na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine. Glavni je grad Bern (141.300 stanovnika, šire područje grada Berna 282.400 stanovnika, prema podacima iz 1980), a najveći Zürich (374.200 stanovnika, šire područje grada Züricha, 707.300 stanovnika, 1975); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva, Lausanne i Luzern.

Švicarska ima četiri službena jezika: njemački (63,7%) kojim se govori u sjevernoj, istočnoj i srednjoj Švicarskoj (Deutschschweiz); francuski (20,4%) u zapadnoj Švicarskoj (Romandie); italijanski (6,5%) na jugu zemlje (Tessin). Retoromanski je jezik kojim se služi malobrojna manjina (0,5%) u jugistočnom kantonu Graubünden i priznat je kao službeni jezik, ali se savezni zakoni i službeni dokumenti ne moraju donositi na ovom jeziku.&lt;ref&gt;''Swiss Federal Statistical Office. &quot;Languages and religions - Data, indicators&quot;. 2007-10-09.''&lt;/ref&gt;

U Švicarskoj boravi preko 21% stranih državljana u odnosu na ukupan broj stanovništva ove zemlje. Većinom su iz zemalja [[Evropska unija|EU]] ili [[EFTA]]-e. Italijani predstavljaju najveću grupu stranih državljana u Švicarskoj, dok državljani zemalja zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Kosova) predstavljaju preko 21% udjela u broju stranih državljana u Švicarskoj konfederaciji.&lt;ref&gt;''Foreign resident population by nationality, 2006, Source: Foreign population structure and migration statistics (PETRA), Swiss Federal Statistical Office.''&lt;/ref&gt;

Od 12 švicarskih univerziteta najstariji je onaj u Baselu (osnovan 1460).

Zemlja ima blizu 8.000.000 stanovnika (procjena iz 2009).

U 2018, švicarsko stanovništvo je neznatno premašilo 8,5 miliona. Zajedničko s drugim razvijenim zemljama, švicarska populacija naglo se povećala tokom industrijskog doba, između 1800. i 1990. rast se u međuvremenu stabilizira, a kao i većina Evrope, Švicarska se suočava sa starenjem stanovništva. Švicarska ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 42,5 godina. Od 2019. stranci čine 25,2% stanovništva, jedan od najvećih razmjera u razvijenom svijetu. Većina njih (64%) bili su iz Evropske unije ili [[EFTA]]-e. Italijani su najveći pojedinačni stranaci, s 15,6% ukupnog inozemnog stanovništva, iza njih su Nijemci (15,2%), doseljenici iz Portugala (12,7%), iz Francuske (5,6%), Srbije (5,3%), Turske (3,8%), Španije (3,7%) i Austrije (2%). Imigranti iz Šri Lanke, većina od njih bivši Tamilski izbjeglica, bili najbrojnija skupina među ljudima azijskog porijekla (6,3%).

=== Religija ===
Švicarska nema službene državne religije, iako je većina kantona (osim Ženevi i Neuchâtel) lako prepoznati službene crkve, koji su [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] ili [[Reformirana crkva|reformirane crkve]]. [[Kršćanstvo]] je dominantna religija u Švicarskoj (otprilike 68% od rezidentnog stanovništva u 2016. i 75% švicarskih građana, podijeljeno između Katoličke crkve (37,2% stanovništva), Reformirane crkve Švicarske (25,0%), protestantske crkve (2,2%), pravoslavne crkve (oko 2%), druge crkve (1,3%). Imigracijom se uspostavio i islam (5,1%), 24% švicarskih stalnih stanovnika nisu povezani s bilo kojom crkvom (ateizam, agnosticizam i drugi)
== Kultura ==
Švicarska se nalazi na raskrižju nekoliko velikih evropskih kultura. Tri glavna jezika – [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Italijanski jezik|italijanski]] – nacionalni jezici u Švicarskoj su [[Romanski jezici|romanski]], izrečene od male manjine. Švicarsku kulturu karakterizira raznovrsnost, što se odražava u širokom rasponu od tradicionalnih običaja. Dvadeset šest kantona čine veliku kulturnu raznolikost. Ne poričući regionalne razlike, Alpe su odigrali važnu ulogu u oblikovanju historije i kulture Švicarske. Regija Gotthard Pass postala je jezgra Švicarske konfederacije u ranom 14. stoljeću. Danas svi planinskih područja u Švicarskoj imaju snažnu kulturu. Ostale švicarske kulturne ikone su švicarske čokolade, švicarski sir, satovi, kravljih zvona, bankarstvo i noževi švicarske vojske.

=== Sport ===
[[Datoteka:Turnerundsennenschwinger.jpg|mini|Svingen]]
Pretežno planinski krajobrazi presudno su utjecali na izbor omiljenih sportskih i rekreacijskih aktivnosti. Tako je krajem 19. i početkom 20. stoljeća [[skijanje]] bio jedan od omiljenih sportova Švicarske. Razvojem turizma i izgradnjom skijališta švicarski se odnos prema zimskim sportovima još više učvrstio. {{Izvor2|Skijanje, skijaško trčanje i, u posljednje vrijeme, snowboarding neki su od najdražih zimskih sportova u Švicarskoj.}} Na planine također utječu ljetne slobodno vrijeme i sportovi, poput planinarenje i planinarenje.

Tipične švicarske atletske discipline su ''schwingen'' (vrsta hrvanja na piljevini) i ''hornusen'' (sportska disciplina slična kriketu i baseball). Omiljeni sportski tim su [[nogomet]], [[odbojka]], [[rukomet]] i florbal (zatvoreni hokej). Također je popularan hokej na ledu, čiji je švicarski prvoligaš jedan od najjačih na svijetu.

Zbog svoje političke i vojne neutralnosti, mnoge međunarodne sportske organizacije imaju sjedište u Švicarskoj. To uključuje: MOO, UEFA, FIFA i FIBA. Uz Finsku i Švedsku, Švicarska je osnovala i Međunarodnu hokejašku federaciju.

Krajem 20. i početkom 21. stoljeća švicarski teniseri [[Roger Federer]] i [[Martina Hingis]] pobijedili su na brojnim velikim teniskim turnirima i postali jedni od najboljih tenisera svih vremena. U isto vrijeme, Švicarac [[Stephane Lambiel]] jedan je od najboljih svjetskih klizača. Grad St. Moritz dva puta je bio domaćin zimskih olimpijskih igara 1928. i 1948. Švicarska je bila domaćin Svjetskog prvenstva 1954. i s Austrijom domaćin Evropskog nogometnog prvenstva 2008.

=== Gastronomija ===
Na švicarsku kuhinju utječu [[Njemačka kuhinja|njemačka]], [[Francuska kuhinja|francuska]] i [[italijanska kuhinja]], pored originalnih švicarskih recepata. Švicarska je planinska zemlja i zato se tradicionalna hrana temelji na [[krompir]]u i [[sir]]u.

Vrste namirnica koje se najčešće odnose na Švicarsku su [[Čokolada|čokolade]] i sirevi. Švicarska je postojbina oko 450 vrsta sireva. Najpoznatije vrste su ementaler, grijer, vaherin, tilsiter i apenceler. Sirevi su glavni sastojak nacionalnih jela od fondue i raketa.

Ostali poznati švicarski recepti uključuju: resti (pečeni pire krompir), musli (mješavina žitarica, suhog voća i orašastih plodova), servule (vrsta kuhane kobasice), bazalni hljeb i keksi, španski vjetar (meringue) itd.

Švicarska se smatra stabilnom apsintom.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Swisschocolateinsupermarket.jpg|Švicarske čokolade
Datoteka:Emmentaler.jpg|Švicarski sir
Datoteka:Swiss Army Knife Wenger Opened 20050627.jpg|Švicarski noževi
Datoteka:London, Swiss Glockenspiel -- 2016 -- 4867.jpg|Švicarski sat
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Switzerland}}
* [http://www.admin.ch/ch/index.en.html Federalna vlast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050103025827/http://www.admin.ch/ch/index.en.html |date=3. 1. 2005 }}
* [http://www.parlament.ch/poly/Framesets/E/Frame-E.htm Švicarski parlament]
* [https://web.archive.org/web/20090817170954/http://www.bger.ch/ Federal Ustavni sud Švicarske]
* [https://web.archive.org/web/20130824220153/http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/en/index.html Statistička agencija]
* [http://www.culturelinks.ch/ Culturelinks.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041125201523/http://www.culturelinks.ch/ |date=25. 11. 2004 }}
* [https://web.archive.org/web/20040626090054/http://www.swissworld.org/ Prezentacija Švicarske konfederacije]
* [http://www.dhs.ch/ Historijski rječnik Švicarske]
* [http://www.swissinfo.org/ Vijesti iz Švicarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180510101728/http://www.swissinfo.org/ |date=10. 5. 2018 }}

{{Države Evrope}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Švicarska po temama}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Švicarska| ]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>l0twxlpgv4khi5928aejj5o2fbb3c1m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva bosanska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4118</id>
    <revision>
      <id>3900631</id>
      <parentid>3894957</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Slom i nestanak Crkve bosanske */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31918" sha1="mmfu3ys98kqjuhw45oyvsqn4i7yi0ab" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci1.jpg|mini|277x277piksel|[[Stećak|Stećci]] - nadgrobni kameni spomenici u kojima su ukopavani pripadnici Crkve bosanske]]
'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina.
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća vjera), tako i u kulturi ([[Stećak|stećci]], pismo [[bosančica]]), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]).

[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima s aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske. Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici, babuni, bogumili, patareni.

== Historija ==
Prvi podaci o Crkvi bosanskoj potječu iz 1199. za vrijeme [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180—1204). U tom periodu bosanska crkva je dospijela u središte međunarodne pažnje jer je pružala utočište prognanim patarenima iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i babunima iz [[Raška|Raške]]. Ban Kulin je bio oženjen sestrom [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], za koju se tvrdi da je imala heretička uvjerenja.&lt;ref&gt;The Bogomils of Bulgaria and Bosnia: The Early Protestants of the East. 1879 L. P. BROCKETT, M. D.&lt;/ref&gt; Kulin je prognanima pružio utočište i primio ih i tako ostao u narodu upamćen kao &quot;dobri ban Kulin&quot;.

Uslijed progona bogumila u Raškoj, započetih Saborom protiv bogumila Stefana Nemanje 1186. godine, veliki broj preživjelih je prebjegao u Bosnu, gdje je pronašao utočište u hižama (kućama) Crkve bosanske. Približno u isto vrijeme, katolička crkva, na čelu sa splitskim nadbiskupom, protjerala je iz [[Split]]a i [[Trogir]]a veći broj patarena, koji su našli spas kod Kulina bana.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 92, Sarajevo: Buybook&lt;/ref&gt; Među prebjeglim patarenima je bio i Aristodije, &quot;vješt latinskoj i slavenskoj knjizi&quot;, za koga se smatra da je kasnije postao djed Rastudije, poglavar Crkve bosanske. I pored toga što će bosanskog bana Kulina zbog toga proganjati i papa i Ugarska, Bosna je ipak još dugo ostala slobodna oaza &quot;gdje su se spašavali heretici zapadnog, latinskog svijeta, kao na jedino evropsko ostrvo, gdje se poštuje sloboda savjesti i uvjerenja&quot;.

Godine 1199. kralj Dalmacije i Duklje, [[Vukan Nemanjić]], najstariji sin raškog vladara Stefana Nemanje, obavjestio je papu Inoćentija III, osnivača Inkvizicije, da se &quot;''nemalo krivovjerje u zemlji Ugarskog Kraljevstva, naime u Bosni, očito širi u toj mjeri da, zaveden zavodljivom zabludom, i sam je ban Kulin sa svojom ženom i sa svojom sestrom, koja bijaše žena preminulog Miroslava Humskog, i s mnogim rođacima, uveo u isto krivovjerje više od deset hiljada kršćana'' (...) ''Stoga molimo, preporučite ugarskom kralju neka ih kao kukolj iz pšenice izbaci iz svog kraljevstva''.&quot; U pismu se još obrazlaže opasnost od njihovog učenja koje se toliko raširilo u Bosni, da predstavlja ozbiljnu opasnost po interese rimske crkve.&lt;ref&gt;Šanjek, Franjo, (2003), ''Bosanski-humski krstjani u povijesnim vrelima'', str. 71, Zagreb&lt;/ref&gt;

Dana 11. oktobra 1200. papa Inoćentije III je pisao svom [[vazal]]u, ugarskom kralju Emeriku: &quot;''Čuli smo, naime, kad je nedavno naš časni brat'' (Bernard), ''splitski nadbiskup protjerao nemali broj patarena iz gradova Splita i Trogira, plemeniti muž Kulin, bosanski ban, njihovoj je bezočnosti ne samo osigurao skrovište nego i pružio očitu pomoć, te izlažući njihovu zavođenju svoju zemlji i sebe samoga, častio ih kao katolike, pa i više od toga jer ime je riječ kršćani dao kao vlastito ime.'' (...) ''A ako spomenuti ban ne protjera sve krivovjerce iz zemlje pod svojom vlašću, oduzevši im sva dobra, protjeruj ti njega i te krivovjerce, ne samo iz njegove zemlje nego iz cijelog Ugarskog Kraljevstva'' (...).&quot;&lt;ref&gt;Šanjek, Franjo, (2003), ''Bosanski-humski krstjani u povijesnim vrelima'', str. 73, Zagreb&lt;/ref&gt;

Papa je ugarskom kralju Emeriku naredio da se obrati Kulinu i da izdejstvuje da Kulin iz Bosne protjera heretike, a ako Kulin ne posluša, da pokrene vojsku na Bosnu. Kulin je pokušao da izbjegne opasnost od krstaškog rata pismom papi u kom je pravdao svoje postupke time što navodno heretike nije smatrao krivovercima nego dobrim kršćanima, te je zamolio papu da pošalje izaslanika da ispita stvari. Na Saboru na Bilinom polju 8. aprila 1203. ban Kulin se javno odrekao hereze i prihvatio katoličanstvo. Naredne godine je umro.

Papa Honorije III je 15. maja 1225. podstakao Ugare da krenu u križarski pohod na Bosnu. Taj pohod, kao i prethodni, pretvorio se u poraz, a Ugari su morali da se povuku kada su [[Mongoli]] upali na njihove teritorije. Godine 1234. papa Grgur IX smijenio je katoličkog biskupa u Bosni jer je dozvolio navodno heretičke postupke.&lt;ref&gt;Malcolm Lambert, ''Medieval Heresy: Popular Movements from Bogomil to Hus'', (Edward Arnold Ltd, 1977), str. 143.&lt;/ref&gt; Osim toga, Grgur je pozvao ugarskog kralja na križarski rat protiv heretika u Bosni.&lt;ref&gt;''Christian Dualist Heresies in the Byzantine World, C. 650-c. 1450'', ed. Janet Hamilton, Bernard Hamilton, Yuri Stoyanov, (Manchester University Press, 1998), 48-49.&lt;/ref&gt; Međutim, Bošnjani su uspjeli još jednom protjerati Mađare.&lt;ref&gt;Malcolm Lambert, ''Medieval Heresy:Popular Movements from Bogomil to Hus'', 143.&lt;/ref&gt;

Godine 1252. papa Inoćentije IV odlučio je da bosanskog biskupa stavi pod jurisdikciju [[Kaločko-bačka nadbiskupija|Kaločko-bačke nadbiskupije]]. Ova odluka je izazvala raskol bosanskih krstjana, koji su odbili da se pokore Ugare i prekinuli odnose s Rimom.&lt;ref&gt;Mudry 1999; Hupchick and Cox 2008&lt;/ref&gt; Na taj način je nastala autonomna bosanska crkva u kojoj su mnogi naučnici kasnije vidjeli bogomilsku ili katarsku crkvu, dok noviji učenjaci kao što su [[Noel Malcolm]] i [[John Van Antwerp Fine Jr.|John Fine]] i dr. smatraju da se ne može naći ni traga [[Bogumili|bogumilstva]], [[katari]]zma ili drugog [[Manihejstvo|dualizma]]. u originalnim dokumentima pripadnika Crkve bosanske.&lt;ref&gt;O problemu bogumilske hipoteze bavili su se Noel Malcolm (''Bosnia. A Short History'') kao i John V.A. Fine (u: Mark Pinson, ''The Bosnian Muslims'')&lt;/ref&gt;

Tek je bulom pape Nikole 1291. franjevačka inkvizicija nametnuta Bosni.&lt;ref&gt;Mitja Velikonja, ''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'', transl. Rang'ichi Ng'inga, (Texas A&amp;M University Press, 2003), 35.&lt;/ref&gt; Bogomilstvo je iskorijenjeno u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskom carstvu]] u 13. stoljeću, ali je opstalo u Bosni i Hercegovini sve pada pod [[Osmansko Carstvo]] 1463.

Crkva bosanska je koegzistirala sa Katoličkom crkvom (i sa nekoliko bogumilskih grupa) veći dio kasnog srednjeg vijeka, ali ne postoje tačni podaci o broju pristalica te dvije crkve. Nekoliko bosanskih vladara bili su krstjani, dok su se drugi držali katolicizma. [[Stjepan I Kotromanić]] je kratko pomirio Bosnu s Rimom, a istovremeno je osigurao opstanak Crkve bosanske. Bez obzira na dolazak franjevačkih misionara, Crkva bosanska je opstala, iako sve slabija, sve dok nije nestala nakon osmanskog osvajanja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Davide Denti, L’EVOLUZIONE DELL’ISLAM BOSNIACO NEGLI ANNI ‘90, tesi di laurea in Scienze Internazionali, Università degli Studi di Milano, 2006&lt;/ref&gt;

Kroz čitav srednji vijek Rimska Kurija i Ugarski dvor su optuživali bosansku crkvu za veze s [[bogumili]]ma, izrazito dualističkom sektom gnostičkih kršćana pod velikim utjecajem [[Manihejstvo|manihejskog]] pavlikijanskog pokreta. Bogomilski heretici su u jednom trenutku bili uglavnom koncentrisani u Bugarskoj. Inkvizicija je izvijestila o postojanju dualističke sekte u Bosni krajem 15. stoljeća i nazvala ih &quot;bosanskim hereticima&quot;, ali ta sekta prema nekim historičarima najvjerovatnije nije bila ista kao Crkva bosanska. O tome je 1869. pisao historičar Franjo Rački na osnovu latinskih izvora, ali je hrvatski znanstvenik Dragutin Kniewald 1949. utvrdio vjerodostojnost latinskih dokumenata u kojima se Crkva bosanska opisuje kao heretička.&lt;ref&gt;Denis Bašić. The roots of the religious, ethnic, and national identity of the Bosnian-Herzegovinan [''sic''] Muslims. University of Washington, 2009, 369 pages (p. 194).&lt;/ref&gt; Danas se smatra da su sljedbenici Crkve bosanske, koji su bili proganjani i od strane Katoličke i od pravoslavne crkve, po dolasku Osmanlija pretežno prešli na islam.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Crkva bosanska je imala značajan uticaj na društveno-politički život Bosne i sve do pred sami pad pod Osmanskije 1463. imala dominantan položaj kako među običnim narodom, tako i kod visokog plemstva i kod bosanskih vladara.

Vjerski centar Crkve bosanske nalazio se u [[Moštre (srednji vijek)|Moštru]], kod [[Visoko]]g, gdje je i osnovana hiža krstjana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za o uvanje nacionalnih spomenika|date=20. 2. 2007|website=web.archive.org|access-date=30. 12. 2022|archive-date=20. 2. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Neki historičari tvrde da je Crkva bosanska u velikoj mjeri nestala prije osmanskog osvajanja 1463. Drugi historičari osporavaju diskretnu krajnju tačku.

== Vjersko učenje ==
[[Datoteka:Hvalov zbornik1.jpg|mini|362x362piksel|[[Hvalov zbornik]] – napisan 1404. bosančicom]]

Postoje različita tumačenja u učenju Crkve bosanske.&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; Prvu studiju o Crkvi bosanskoj napisao je 1849. francuski historičar [[Charles G. A. Schmidt]], u kojoj navodi da je bila [[Manihejstvo|dualistička]], umjerene orijentacije i vrlo srodna katarskoj sekti koja se iz [[Carigrad]]a proširila do [[Dalmacija|Dalmacije]], a odatle u Bosnu, sjevernu [[Italija|Italiju]] i južnu [[Francuska|Francusku]] ([[albižani]]). [[Božidar Petranović]] je bio prvi južnoslavenski autor koji se bavio fenomenom Crkve bosanske. On je u svojim djelima objavljenim 1867. tvrdio da je u Crkva bosanska bila [[Pravoslavlje|pravoslavna]] s malim modifikacijama. S druge strane, hrvatski historičar [[Franjo Rački]] 1869. i 1870. smatra da je Crkva bosanska bila izdanak [[Bogumili|bogumilstva]], odnosno da je pripadala [[Manihejstvo|neomanihejskoj]] dualističkoj herezi, a 1924. [[Vaso Glušac]] preuzima Petranovićeve tvrdnje da je Crkva bosanska bila pravoslavna.&lt;ref&gt;Jozo Tomasevich, &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945.&quot;, poglavlje XI &quot;NDH: Bosanskohercegovački muslimani&quot;&lt;/ref&gt; Račkove interpretacije su dugo vremena bile prihvatljive u južnoslavenskoj historiografiji. Međutim, neki historičari ([[Leo Petrović]], [[Jaroslav Šidak]], [[Dragoljub Dragojlović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Noel Malcolm]] i [[John Van Antwerp Fine Jr.|John V.A. Fine Jr.]]) negiraju dualizam Crkve bosanske i naglašavaju [[Katoličanstvo|katolički]] karakter, naročito njihovih vjerskih rukopisa.

Crkva bosanska je poštovala iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] [[Djela Apostolska]] i [[Apokalipsa|Apokalipsu]], a iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] [[Psalme]]. U svim kodeksima iz vremena Crkve bosanske pronađeni su ovi spisi.&lt;ref&gt;Anica Nazor, (2005), &quot;Rukopisi Crkve bosanske”, U: Šanjek, ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo-Zagreb, str. 539-545&lt;/ref&gt;

Kada je riječ o povezivanju [[Katari|katara]] i [[Bogumili|bogumila]] s bosanskim krstjanima, [[Noel Malcolm]] ističe: &quot;''Katari i bogumili grozili su se simbola križa, a križ se pojavljuje u zaglavlju nekolicine dokumenata Crkve bosanske. Katari i bogumili nisu priznavali Stari zavjet, a jedan od sačuvanih biblijskih rukopisa Crkve bosanske sadrži i Knjigu psalama. Katari i bogumili nisu priznavali misu, a u oporuci gosta Radina izrijekom se zahtijeva da se odsluže mise za njegovu dušu. Katari i bogumili bili su protiv uporabe crkvenih građevina, a ima valjanih dokaza da se Crkva bosanska i dalje služila samostanskim zdanjima uz koja su stajale i crkve. Katari i bogumili odricali su se vina i mesa, a u prvim osmanskim katastarskim knjigama u Bosni zabilježeno je da su neki krstjani posjedovali vinograde, a nema razloga vjerovati da su ikad bili vegetarijanci. Katari i bogumili nisu priznavali kalendar svetaca, a u dokumentima Crkve bosanske, pa i u oporuci gosta Radina, spominje se proslavljanje nekoliko svetaca'' ''(...)''&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 101-102, Sarajevo: Buybook&lt;/ref&gt;

Opći značaj Crkve bosanske bio je također vrlo različit od onoga što obično dovodimo u vezu s bogumilima ili katarima. Te su heretičke sljedbe bile asketske i puritanske, suprotstavljene bogatstvu i svjetovnoj moći crkava, i odricale su se zemaljskih dobara. Crkva bosanska u svom punom procvatu (u 14. i na početku 15. stoljeća) posjedovala je veliku moć, a njeni su velikodostojnici potpisivali povelje i obavljali diplomatske misije. Kraljevi kao što su [[Stjepan I Kotromanić]] i [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko]], iako nisu bili pripadnici Crkve bosanske, održavali su s njom prisne odnose; neke moćne plemićke obitelji pripadale toj crkvi. Najpoznatiji velikodostojnik Crkve bosanske gost Radin bio je stariji savjetnik hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] i očito je i sam bio bogataš: u oporuci je ostavio 5000 dukata u gotovini, konje, srebrne i zlatne tanjure, (&quot;plašt ukrašen krznom i zlatom&quot;) i (&quot;crveni plašt od svile sa šesterostrukim nitima ukrašen krznom i samurovinom a što mi ga je podario Gospodar Kralj Matijaš&quot;). To je zaista daleko od onih skromnih prvih katara koji su sami o sebi govorili da su ''pauperis Christi'' - Kristovi siromašci.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Hijerarhija ==
''Detaljniji članak o ovoj temi'': ''[[Spisak djedova Crkve bosanske]]; [[Hijerarhija Crkve bosanske]]''
[[Datoteka:Batalovof2.jpg|mini|378x378piksel|Batalovo evanđelje iz 14. vijeka. Na ovoj stranici Batalovog evanđelja nalazi se Spisak djedova crkve bosanske.]]
Vjernici Crkve bosanske svoju vjeru nazivaju svoju &quot;Crkvu bosansku&quot;, a sebe &quot;dobrim krstjanima&quot;&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;.&lt;ref&gt;Mustafa Imamović, Bošnjački etnos: identitet i ime, Prilozi, br. 32, Sarajevo, 2003, str. 320&lt;/ref&gt; U svoj sastav Crkva bosanska uključivala je &quot;prave krstjane i krstjanice&quot; i &quot;mrsne ljude&quot;. Pravi krstjani i krstjanice bili su redovnici, oni koji su primili krštenje i držali se strogih odredbi sljedbe. Mrsni ljudi su bili obični vjernici, oni koji su prihvaćali njihova učenja kao istinita, ali nisu živjeli po strogim odredbama krstjana, već bi tek pred smrt primili duhovno krštenje.

Krstjani su živjeli u samostanima koji su bili zajednički za redovnike i redovnice. Nisu zavisili od milostinje pobožnih duša, niti su ubirali namete, već su bili okruženi posjedima i imali zajednički imetak. Oblačili su kratki haljetak s dugim rukavima, visokog ovratnika na koji se spuštala pomno uređena duga kosa, a nogavice su im tijesno prilijegale uz noge do gležnja. Crkva bosanska nije priznavala ni papski primat niti jurisdikciju carigradskog patrijarha, pa je stoga potpuno samostalna.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;

Na čelu crkve bio je djed - biskup i duhovni predvodnik bosanskih krstjana; najviši starješina Crkve bosanske. Najvjerojatnije da nije imao stalno prebivalište s obzirom na to da je crkva nerijetko morala da prikriva svoje djelovanje. Spominje da je djed okružen uglednim starješinama crkve, zajedno s banom i njegovom vlastelom nalazio se u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrama]] pokraj [[Visoko]]g. Djedu su pomagali gosti, starci i strojnici koji su hijerarhijski bili svaki za stepenicu niže od njega. Zajednički su ih nazivali &quot;poglaviti krstjani&quot; ili &quot;dobri mužje&quot;. Dužnost strojnika Crkve bosanske tj. staraca i gosta je prije svega da budu učitelji i širitelji vjere, da aktivno propovijedaju evanđelje i daju kompetentno tumačenje u skladu s dualističkom doktrinom.

Kako nisu gradili crkve, članovi Crkve bosanske vršili su svoje obrede u privatnim kućama članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac. U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Bosančica|bosančicu]]. Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, slavenska imena umjesto tada uobičajenih kršćanskih imena grčkog, latinskog i židovskog porijekla, a za sva svećenička zvanja su koristili slavenske nazive.[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]
== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==
Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i 15. vijeku.
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od 1377. okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web|url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske|archive-date=5. 4. 2014|url-status=dead|access-date=24. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva. Oko 1200. &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}} On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje 1486. Kroz to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. izvještva ga da je njegov rođak i budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''&quot;nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]]. Jedan od poznatijih, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je primio herceg Stjepan Vukčić Kosača.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|mini|desno|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača.
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;. Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile. &quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog Carstva. Dodatni udarac protiv Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je 1461. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Zbog vladarske nesposobnosti i nesnalažljivosti posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]].
Neodlučan je oklijevao između [[Katolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmansko Carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. Na to je Mehmed II skupio vojsku i 1463. krenuo na Bosnu.

Prije smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje. 1486. pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Poslije toga, krstjane bilježe samo osmanske katastarske knjige za Bosnu kao vjeroispovijest. Usporedno s pravoslavcima i katolicima navodi se i naziv kristian. Tako se u katastarskoj knjizi iz 1469. spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i petorica kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su 1604.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>mmfu3ys98kqjuhw45oyvsqn4i7yi0ab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aristotel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4210</id>
    <revision>
      <id>3900632</id>
      <parentid>3899695</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10212" sha1="ndp442shiac14x8z7bekv9fqe53evvk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aristotle 1.jpg|mini|desno|Aristotel]]
{{Epistemologija – bočna traka|rasklopljeno=epistemolozi}}
'''Aristotel''' ({{Jez-el|Ἀριστοτέλης}}; 384 – 322. p. n. e) bio je [[Grci|grčki]] [[filozof]] i naučnik rođen u [[Antička Makedonija|makedonskom]] gradu [[Stageira]] na [[Halkidiki]]ju, na sjevernoj periferiji [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Njegov otac, [[Nicomachus]], je umro kad je Aristotel bio dijete, nakon čega je [[Proxenus od Atarneusa]] postao njegov staratelj. U osamnaestoj godini pridružio se [[Platonova akademija|Platonovoj akademiji]] u [[Atina (država)|Atini]] i ostao tamo do svoje trideset sedme godine života. Njegovi radovi obuhvataju mnoge teme - uključujući [[Fizika (Aristotel)|fiziku]], [[Biologija|biologiju]], [[Zoologija|zoologiju]], [[Metafizika|metafiziku]], [[Logika|logiku]], [[Etika|etiku]], [[Estetika|estetiku]], [[Poetika (Aristotel)|poetiku]], pozorište, muziku, [[Retorika|retoriku]], [[Lingvistika|lingvistiku]] i politiku - i čine prvi sveobuhvatni sistem [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]]. Ubrzo nakon Platonove smrti, Aristotel je napustio Atinu i na zahtjev [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]], podučavao je [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]] od 343. p.n.e. Prema pisanju [[Encyclopedia Britannica]], &quot;Aristotel je bio prvi istinski naučnik u historiji... i svaki naučnik mu duguje.&quot;

Podučavanje Aleksandra Velikog je pružilo Aristotelu mnoge mogućnosti i obilje materijala. On je osnovao biblioteku u [[Lyceum]]u koja je odštampala mnoge njegove knjige. Činjenica da je Aristotel bio Platonov učenik je doprinijela njegovom stavu o [[Platonizam|platonizmu]], međutim nakon Platonove smrti, Aristotel je uronio u empirijske studije i prebacio se iz platonizma u [[empirizam]]. On je vjerovao da se svi ljudski koncepti i svo njihovo znanje ultimativno baziraju na [[Percepcija|percepciji]]. Aristotelovi stavovi o [[Prirodne nauke|prirodnim naukama]] predstavljaju temeljnu osnovu mnogih njegovih radova. Aristotelovi pogledi na [[Aristotelova fizika|fizičke nauke]] temeljno su oblikovali poglede srednjovjekovnih naučnika. Njegov uticaj produžio se i do doba [[Renesansa|renesanse]] i nije bio sistematski zamijenjen do [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i teorija kao što je [[klasična mehanika]].

Neka od Aristotelovih zooloških opažanja, kao što su reproduktivni krak hobotnice, nisu potvrđene ili osporene sve do 19. stoljeća. Njegovi radovi sadrže najraniju poznatu studiju logike, koja je ugrađena u kasnom 19. stoljeću u modernu [[Logika|formalnu logiku]]. U metafizici, [[Aristotelijanizam]] je bio duboko pod uticajem [[Jevrejsko-islamski filozofi (800. - 1400.)|jevrejsko-islamskih filozofskih i teoloških razmišljanja]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i nastavio je da utiče na [[Kršćanska teologija|kršćansku teologiju]], posebno [[Skolastika|skolastičku]] tradiciju [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Aristotel je dobro poznat među srednjevjekovnim muslimanskim intelektualcima i poštovan je kao &quot;prvi učitelj&quot; ([[Arapski jezik|arapski]]: المعلم الأول). Njegova etika, je imala uticaja u modernoj pojavi [[Etička vrlina|etičke vrline]]. Svi aspekti Aristotelove filozofije i dalje su predmet aktivnih akademskih studija. Aristotel je napisao mnogo elegantnih rasprava i dijaloga - [[Ciceron]] je opisao njegov književni stil kao &quot;rijeka zlata&quot;. Smatra se da je samo trećina njegovih originalnih knjiga preživjela.

== Život ==

[[Datoteka:Aristotle by Raphael.jpg|mini|desno|Rafaelova slika Aristotela koji drži ''Etiku]]
Aristotel (384-322. p. n. e.) je rođen u Stagiri-Trakiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ifzg.hr/bibliografija/Aristotel.pdf |title=Aristotel.pdf |authors=ifzg.hr |date= |access-date= |language= |access-date=6. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150911085350/http://www.ifzg.hr/bibliografija/Aristotel.pdf |archive-date=11. 9. 2015 }}&lt;/ref&gt; Sa sedamnaest godina je stupio u [[Platon]]ovu ''Akademiju'' gdje je bio do Platonove smrti (dvadeset godina). Nakon akademije, poziva ga kralj [[Filip Makedonski]] na dvor i Aristotel postaje vaspitač [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] (velikog).

Kada se vratio u [[Atina|Atinu]] osnovao je školu u šetalištu ''Likeja'' koja je poznata kao &quot;Peripatetička škola&quot;, po grčkoj riječi ''peripatos''-šetnja.

== Etika ==

Za Aristotela, najveće dobro je sreća. Ona zavisi od naših umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najveća vrlina sredina između dvije krajnosti. Učenje o vrlini Aristotel je izložio u svom djelu [[Nikomahova etika]] gdje je polazio od onoga u čemu se svi ljudi slažu, a to je da je cilj ljudskog života ili blaženstvo, koje nije površni [[hedonizam]], niti materijalno bogatstvo ili [[slava]], već je sreća ili blaženstvo - dobro po sebi ili samovrijednost.
Aristotel je tvrdio da je čovjek po prirodi političko biće (zoon politikon) i da svoju suštinu izražava tek u zajednici.

Aristotel, za razliku od [[Platon]]a, cijeni umjetnost a naročito grčke tragedije jer etički djeluju na gledaoca (tvorac je termina ''katarza''-pročišćenje putem straha i sažaljenja).

== Aristotelovi državni oblici ==

Aristotel je podijelio državne oblike na osnovne dvije grupe: dobre i loše.
Dobre oblike predstavljaju:
* monarhija
* aristokratija
* država

Loše oblike predstavljaju:
* tiranija
* oligarhija
* demokratija

== Razlika između Platonove i Aristotelove države ==

[[Platon]] je u svojoj &quot;Državi&quot; pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Kako ne bi došlo do zabune i Aristotel je stvorio svoju sliku koja je predstavljala &quot;''Aristotelovu najbolju državu.''&quot; Ona se zasnivala na realnim principima, a za razliku od Platonove, on svoju državu objašnjava kao onu koja stoji između Platonova ''komunizma'' i principa ''laissez-faire'' krajnjeg individualizma. [[Platon]]ova idealna država ima tri staleža: filozofi, vojnici i robovi. Aristotelova država ima dva staleža i to upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno zamislio početnu pretpostavku o robovima, a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je osmislio i rasnu teoriju društva.

Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na [[Atina|Atinu]]. On je proučavao postojeće [[ustav]]e [[Grčka|grčkih]] država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.
On navodi tri razloga nastanka drzave:
* uzajamna pomoć
* čovjek je po prirodi političko biće ([[Grčki jezik|grčki]], zoon politikon)
* zajednička korist i uspjeh.
Ovo zajednička korist i supjeh znači i to &quot;koliko svakom pojedincu pripada dio u dobrom življenju.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.camo.ch/politika_drzava_ustav.htm|title=Politika, država, ustav|work=camo.ch|access-date=12. 9. 2015|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305023120/http://www.camo.ch/politika_drzava_ustav.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Više o Aristotelovom pogledu na državu pročitajte u članku o Aristotelovom djelu [[Politika (Aristotel)|Politika]].

== Jedan od Aristotelovih paradoksa ==

Paradoks ''mjesta'':

&quot;...ako sve što postoji ima mjesto, i to mjesto će imati mjesto, i tako dalje do u beskonačnost&quot;. (Aristotelova ''Fizika'' IV:1, 209a25)

Također, pogledajte [[Zenon]]ove [[paradoks]]e koji su inspirisali Aristotela, i koje je on zabilježio u svojoj [[Fizika (Aristotel)|Fizici]].

== Značajna djela ==
[[Datoteka:Bust of Aristotle.jpg|mini|desno|Aristotelova bista]]

'''Sabrani spisi iz logike''':
* [[Organon]] (oruđe)- sabrani spisi iz logike
** Kategorije
** O tumačenju
** Prva analitika
** Druga analitika
** Topika
** Sofistička pobijanja

'''Spisi iz prirodno-naučne oblasti''':
* [[Aristotelova Fizika|Fizika]]
* [[O postojanju i propadanju]]
* [[O duši]]
* [[O dijelovima životinja]]
* [[O kretanju životinja]]
* [[O postojanju životinja]]
* [[Parva naturalia]]

'''Spisi o etici''':
* [[Nikomahova etika]]
* [[Eudemova etika]]
* [[Magna Moralia]]
* [[Politika (Aristotel)|Politika]]
* [[Retorika]]
* [[O pjesničkoj umjetnosti]]

'''Uopće''':
* [[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]]

== Također pogledajte ==

* [[Filozofija]]
* [[Platon]]
* [[Antička filozofija]]
* [[Sudbina Aristotelovih Spisa]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Aristotel}}
{{Commonscat|Aristotle}}
* [http://www.gutenberg.org/browse/authors/a#a2747 Aristotelova djela sa projektu Gutenberg] (Engleski)
* [http://Aristotle.thefreelibrary.com/ Kratka biografija i ostalo]{{Mrtav link}} (Engleski)
* [http://www.utm.edu/research/iep/a/aristotl.htm Aristotel na Internetskoj enciklopediji filozofije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090508153607/http://www.utm.edu/research/iep/a/aristotl.htm |date=8. 5. 2009 }} (Engleski)
* [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Mathematicians/Aristotle.html Aristotel] (Engleski)
* [http://plato.stanford.edu/entries/aristotle-logic/ Stanford Encyclopedia of Philosophy: Aristotelova logika] (Engleski)
* [https://web.archive.org/web/20071007152858/http://filozofija.differentia.co.yu/skriptarnica/aristotel-kategorije.htm Aristotel, Kategorije]
* [https://web.archive.org/web/20071006090828/http://filozofija.differentia.co.yu/skriptarnica/aristotel-nagovor.htm Aristotel, Što znači baviti se filozofijom?]
* [http://izreka.com/index.php/osobe/209-aristotel-izreke-citati-misli Aristotel - izreke, citati, misli...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203185807/http://izreka.com/index.php/osobe/209-aristotel-izreke-citati-misli |date=3. 12. 2013 }}

{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Filozofija nauke}}
{{Filozofija jezika}}
{{Filozofija uma}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 384. p. n. e.]]
[[Kategorija:Umrli 322. p. n. e.]]
[[Kategorija:Biografije, Stagira]]
[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]</text>
      <sha1>ndp442shiac14x8z7bekv9fqe53evvk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bande New Yorka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4288</id>
    <revision>
      <id>3900633</id>
      <parentid>3896236</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Radnja */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14388" sha1="ti0gg03t92a3hvsxd4xgvdqq67l93na" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Bande New Yorka
| slika             = Poster za film Bande New Yorka.jpg
| veličina_slike    =
| slika_alt         =
| tekst             =
| originalni_naslov = Gangs of New York
| režija            = [[Martin Scorsese]]
| producent         = {{plainlist|
* [[Alberto Grimaldi]]
* [[Harvey Weinstein]]
* [[Bob Weinstein]]
}}
| scenarist         = {{plainlist|
* [[Jay Cocks]]
* [[Steven Zaillian]]
* [[Kenneth Lonergan]]
}}
| narator           =
| uloge             = {{plainlist|
* [[Leonardo DiCaprio]]
* [[Daniel Day-Lewis]]
* [[Cameron Diaz]]
}}
| muzika            = [[Howard Shore]]
| kinematografija   = [[Michael Ballhaus]]
| žanr              = Epski, drama
| montaža           = [[Thelma Schoonmaker]]
| studio            = {{plainlist|
* [[Intermedia Films]]
* Initial Entertainment Group
}}
| distributer       = {{plainlist|
* [[Miramax Films]]
* [[Entertainment Film Distributors]] (UK)
}}
| datum             = 20. 12. 2002
| trajanje          = 166 minuta
| zemlja            = {{plainlist|
* [[SAD]]
* [[Italija]]
}}
| jezik             = Engleski
| budžet            = 97 miliona dolara
| zarada            = 193,7 miliona dolara
| prethodnik        =
| nasljednik        =
}}
'''''Bande New Yorka''''' ({{jez-en|Gangs of New York}}) američka je [[epski film|epska]] [[period drama]] snimljena 2002. u režiji [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]]. Radnja filma se dešava sredinom 19. stoljeća u četvrti New York Citya Five Points, Manhattan. Scenarij su napisali [[Jay Cocks]], [[Steven Zaillian]] i [[Kenneth Lonergan]]. Film je inspiriran istoimenom dokumentarnom knjigom iz 1928. autora [[Herbert Asbury|Herberta Asburya]]. Film je snimljen u [[Cinecittà]] studiju u [[Rim]]u, a distribuirao ga je  [[Miramax Films]].

''Bande New Yorka'' je imao 10 nominacija za [[Oscar]]a, uključujući i [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]] ali nije uspio osvojiti nagrade ni u jednoj kategoriji. Za nagradu [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]] imao je 5 nominacija osvojivši dvije za najbolju režiju za Scorsesea i najbolju originalnu pjesmu &quot;The Hands That Built America&quot; (Ruke koje su izgradile Ameriku) koju su izveli članovi grupe [[U2]]. [[Daniel Day-Lewis]] je osvojio nagradu [[BAFTA]] za najboljeg glavnog glumca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0217505/awards?ref_=tt_awd|title=Nagrade na imdb.com|work=imdb.com|access-date=9. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Godine 1846. u njujorškoj četvrti Five Points na [[Manhattan]]u, već godinama bjesni teritorijalni rat, između &quot;Starosjedilaca&quot; bande koju čine oni koji su rođeni u Sjedinjenim Američkim Državama i britanskog su porijekla, i nedavno pristiglih [[Irska|irskih]], [[Katolička crkva|katoličkih]] imigranata. Uskoro dolazi do glavnog obračuna na Rajskom trgu. &quot;Starosjedioce&quot; predvodi William &quot;Bill Kasapin&quot; Cutting ([[Daniel Day-Lewis]]), vođa protestantskih Amerikanaca, koji ispoljava otvorenu mržnju prema nedavno doseljenim imigrantima. Lider bande &quot;Mrtvi zečevi&quot; sačinjene od imigranata porijeklom iz Irske, je Priest Vallon ([[Liam Neeson]]), koji ima sina po imenu Amsterdam (kojeg kao dijete glumi Cian McCormack). Cutting i Vallon sukobljavaju se sa svojim bandama u jednoj strašnoj i krvavoj borbi, koja se završila kada je Bill ubio Priesta Vallona, dok je Amsterdam bio svjedokom tog ubistva. Cutting izjavljuje da je banda &quot;Mrtvih zečeva&quot; zabranjena i naređuje da se Vallonovo tijelo sahrani uz sve počasti. Amsterdam grabi nož kojim je ubijen njegov otac, bježi i zakopava ga na tajno mjesto. Kada je pronađen odveden je u sirotište na Roosevelt Island.

Šesnaest godina kasnije, Amsterdam se vraća u New York kao odrastao čovjek ([[Leonardo DiCaprio]]) tokom druge godine trajanja [[Američki građanski rat|građanskog rata]]. Sada je septembar 1862, dan nakon što se odigrala [[Bitka za Antietam]] i objavljena [[Proklamacija o emancipaciji]]. Po dolasku u Five Points, on se ponovo ujedinjuje sa starim prijateljem, Johnnyem Siroccom ([[Henry Thomas]]). Johnny, sada član bande džeparoša i lopova, upoznaje Amsterdama s Billom Kasapinom, za kojeg banda krade. Amsterdam pronalazi mnoge stare članove bande njegovog oca koji su sada pod Billovom kontrolom, uključujući Happy Jacka Mulraneya ([[John C. Reilly]]), sada korumpiranog gradskog policajca kojeg Bill drži u svojoj šaci i McGloina ([[Gary Lewis]]), sada je jedan od Billovih najbližih saradnika. Amsterdam uskoro krči svoj put do najužeg kruga oko Kasapina. Amsterdam saznaje da svake godine, na godišnjicu bitke kod Five Pointsa (16. februar), Bill predvodi grad u obilježavanju pobjede nad &quot;Mrtvim zečevima&quot;. Amsterdam pravi planove da ubije Kasapina tokom ove svečanosti, pred čitavom bandom Five Pointsa, i tako javno izvede osvetu. Amsterdam upoznaje Jenny Everdeane ([[Cameron Diaz]]), djevojkom koja se bavi džeparenjem i prevarantskim trikovima. Amsterdama privlači Jenny (isto kao i Johnnya), ali njegov interes splašnjava kada otkriva da je Jenny nekada bila u Kasapinovoj bandi i da i dalje uživa Billovu naklonost. Amsterdam zarađuje povjerenje kod Billa i Bill postaje njegov mentor. Amsterdam ubrzo postaje uključen u polu-kriminalno carstvo Williama M. Tweeda ([[Jim Broadbent]]) koji je također poznat kao &quot;Gazda&quot; Tweed, korumpirani političar koji je na čelu lokalne političke organizacije [[Tammany Hall]]. Tweedov uticaj se širi kroz cijeli Manhattan počevši od boksa mečeva preko sanitarnih usluga pa sve do protivpožarne zaštite. Dok se Tammany Hall i njihovi protivnici bore za kontrolu nad gradom, političko stanje u gradu ključa. Imigranti, većinom Irci regrutirani su u vojsku Unije i ukrcavaju se na brodove.

Tokom predstave ''[[Toma-predstave|Čiča Tomina koliba]]'' Amsterdam sprečava atentat u kojem je Kasapin bio ranjen. Amsterdama je počela proganjati misao da je djelovao više zbog iskrene odanosti Billu nego po svom planu osvete. Njih dvojica odlaze u bordel, gdje Jenny uslužuje Billa. Amsterdam se svađa sa Jenny zbog Billa i oboje izmijenjuju uvredljive argumente koji se ubrzo pretvaraju u strastveno vođenje ljubavi. Kasno te noći, Amsterdam se budi i zatiče Billa koji sjedi pored kreveta na stolici za ljuljanje, prekriven poderanom američkom zastavom. Bill govori o propasti civilizacije i o načinu kako je zadržao svoju moć tokom godina ispunjenih nasiljem i &quot;spektaklom strašnog djela&quot;. On kažeda je Priest Vallon bio posljednji neprijatelj protiv kojeg se ikad borio a koji je bio dostojan pravog poštovanja. Prisjetio je se da ga je Priest jednom žestoko pretukao, i onda ga je radije ostavio da živi u sramoti nego da ga ubije. Bill pripisuje tom incidentu značaj dajući mu snagu volje i karaktera da se vrati i bori se za svoju vlast. Bill prešutno priznaje da je došao da pripazi na Amsterdama kao sina kojeg nije nikada imao. Veče ceremonije je stiglo. Johnny, koji je zaljubljen u Jenny, otkriva Billu Amsterdamov pravi identitet u napadu ljubomore i govori mu o Amsterdamovoj uroti da ga ubije. Bill izaziva Amsterdama sa igrom bacanja noža na Jenny, i prilikom bacanja noža ostavlja površinski rez na njenom grlu. Kad je Bill po običaju nazdravljao, Amsterdam baca nož prema Billu, ali on sa lakoćom odbija napad i baca svoj nož na Amsterdama i ranjava ga u predjelu trbuha. Bill je zatim u više navrata pretukao Amsterdama dok je publika glasno navijala. Kasapin proglašava da će pustiti Amsterdama da živi u sramoti što je sudbina gora od smrti. Prije nego što ga je pustio žigosao mu je obraz sa užarenom oštricom noža.

Jenny i Amsterdamu prelaze u ilegalu; Jenny se brine o Amsterdamu i povraća mu zdravlje. Ona ga moli da joj se pridruži u bijegu prema pograničnom gradu po imenu [[San Francisco]]. Oni posjećuju Waltera &quot;Monka&quot; McGinna ([[Brendan Gleeson]]), koji je radio kao plaćenik Priesta Vallona u Bici za Five Points. McGinn daje Amsterdamu britve koje su pripadale njegovom ocu. Amsterdam najavljuje svoj povratak postavljanjem mrtvog zeca na ogradu u Rajskom trgu. Mrtvi zec je donesen pred Billa, koji šalje Happy Jacka da sazna ko je poslao poruku. Jack pronalazi Amsterdama i juri ga kroz katakombe u lokalnoj crkvi, gdje ga Amsterdam na kraju hvata u zasjedu i udavi. Njegovo tijelo je obješeno na Rajskom trgu da ga svi vide. U znak odmazde, Bill je pretukao Johnnya gotovo do smrti i probada ga sa željeznom šipkom, ostavljajući ga da mu Amsterdam okonča patnju. Mcgloin ([[Gary Lewis]]), jedan od Billovih prijatelja, kasnije ide da se moli u Katoličkoj crkvi. Amsterdam ga se sjeća kao čovjeka koji se nekad borio za Mrtve zečeve prije nekoliko godina. Kada Mcgloin, koji je poznat kao rasista, vidi crnca Jimmya Spoilsa ([[Larry Gilliard Jr.]]) prijatelja Amsterdama, on se protivi ideji da dopusti pristup crncu u crkvi. Amsterdam i njegovi prijatelji odgovaraju tako što su pretukli Mcgloina a nadbiskup im se pridružuje. &quot;Starosjedioci&quot; uskoro marširaju prema katoličkoj crkvi, ali Irci, zajedno sa nadbiskupom, stoje na stepenicama u namjeri da se odbrane. Bill obećava da će se vratiti kada budu spremni ali incident privlači pažnju novina. Gazda Tweed prilazi Amsterdamu sa planom da pobijede Billa i prekinu njegov utjecaj, nadajući se da će zaraditi publicitet: Tweed će podržati kandidaturu Monka McGinna za šerifa u zamjenu za podršku irskih glasača. Na dan izbora, Bill i Amsterdam prisiljavaju ljude da glasaju, a neke od njih i nekoliko puta, što je rezultiralo da je Monk osvojio više glasova nego što ima birača. Ponižen, Bill se suočava sa Monkom koji ne odgovara na nasilne provokacije, što ukazuje na to da oni trebaju da razgovaraju o tom pitanju demokratski. Nakon toga Bill baca sataru u Monkova leđa i onda ga je dokrajčio sa sopstvenim štapom. Kasnije, tokom Monkove sahrane, Amsterdam objavljuje tradicionalni izazov na borbu, a Bill prihvata.

U New Yorku izbijaju anti-ratni protesti baš u trenutku kad su se bande pripremale za borbu. Mnogi stanovnici grada, a posebno građani iz bogate klase i Afro-Amerikanci, napadnuti su od strane demonstranata koji su protestirali zbog Zakona o mobilizaciji iz 1863. godine. Vojnici Unije marširaju kroz gradske ulice pokušavajući da kontrolišu pobunjenike. Za Billa i Amsterdama najbitnije je rješavanje njihovih vlastitih sporova. Kad su se suparničke bande sastale na Rajskom trgu, prekidaju ih granate ispaljene iz topova sa ratnih brodova stacioniranih u luci i pogađaju direktno Rajski trg. Mnogi od njih ginu usljed bombardovanja, dok se ogroman oblak prašine i krhotina rasprostire po površini. Nasilje slijedi kada nailazi kordon vojnika Unije, koji su zbrisali mnoge od članova bande, uključujući i McGloina. Udaljeni od svojih bandi, Amsterdam i Bill razmjenjuju udarce u izmaglici, ali ih drugi talas granatiranja baca na zemlju. Kada se dim razišao, Bill otkriva da je pogođen u stomak komadom šrapnela. On govori: &quot;Hvala Bogu, umirem kao pravi Amerikanac.&quot; Amsterdam izvlači nož iz čizme i ubada Billa koji umire stiskajući Amsterdamovu ruku.

Mrtvi se prikupljaju za ukop; Billovo tijelo je zakopano odmah uz grob Priesta Vallona na groblju na vrhu brda, u [[Brooklyn]]u, sa pogledom na panoramu Manhattana. Jenny i Amsterdam posjećuju groblje gdje Amsterdam zakopava brijač svog oca. Njih dvoje odlučuju da napuste New York brodom koji plovi ka San Franciscu gdje planiraju da započnu novi život zajedno. Amsterdam izjavljuje da će New York biti obnovljen i da će sve biti &quot;kao da mi nikada nismo bili ovdje&quot;. Scena zatim prikazuje New York nakon stotinu godina, sa pogledom na moderni New York i građevine kao što su [[Bruklinski most]] i [[Svjetski trgovački centar]], kao i grobove Billa i Priesta koji su postepeno pali u zaborav, i obrasli su grmljem i korovom.

== Uloge ==
{{div col||30em}}
* [[Leonardo DiCaprio]] – Amsterdam Vallon
* [[Daniel Day-Lewis]] – William Cutting
* [[Cameron Diaz]] – Jenny Everdeane
* [[Liam Neeson]] – &quot;Priest&quot; Vallon
* [[Jim Broadbent]] – William &quot;Boss&quot; Tweed
* [[Henry Thomas]] – Johnny Sirocco
* [[Brendan Gleeson]] – Walter &quot;Monk&quot; McGinn
* [[Gary Lewis]] – McGloin
* [[John C. Reilly]] – Happy Jack Mulraney
* [[Stephen Graham]] – Shang
* [[Larry Gilliard Jr.]] – Jimmy Spoils
* [[Eddie Marsan]] – Killoran
* [[Alec McCowen]] – svećenik Raleigh
* [[David Hemmings]] – John F. Schermerhorn
* [[Cara Seymour]] – Hell-Cat Maggie
* [[Roger Ashton-Griffiths]] – [[P. T. Barnum]]
* [[Barbara Bouchet]] – gđa. Schermerhorn
* [[Michael Byrne]] – Horace Greeley
* [[John Sessions]] – Harry Watkins
* [[Richard Graham]] – Harvey-Card Player
* [[Giovanni Lombardo Radice]] – g. Legree
* [[Martin Scorsese]] – bogati vlasnik kuće
{{div col end}}

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; caption=&quot;Slike glavnih i sporednih glumaca&quot;&gt;
Datoteka:Leonardo DiCaprio visited Goddard Saturday to discuss Earth science with Piers Sellers (26105091624) cropped.jpg|[[Leonardo DiCaprio]]
Datoteka:Daniel Day-Lewis, Jaguar, Mille Miglia 2013 cropped.jpg |[[Daniel Day-Lewis]]
Datoteka:Cameron Diaz Berlin 2014.jpg|[[Cameron Diaz]]
Datoteka:Liam Neeson Deauville 2012 2.jpg|[[Liam Neeson]]
Datoteka:Brendan Gleeson.jpg|[[Brendan Gleeson]]
Datoteka:JimBroadbent07TIFF cropped.jpg|[[Jim Broadbent]]
Datoteka:JohnCReillyJune09.jpg|[[John C. Reilly]]
Datoteka:Gary Lewis Viennale 2012.jpg|[[Gary Lewis]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gangs of New York}}
{{Wikicitat|Bande New Yorka}}
* {{Imdb title|id=0217505|title=Bande New Yorka}}
* [https://web.archive.org/web/20081007084105/http://video.movies.go.com/gangsofnewyork/ Ovlašteni sajt]

{{Filmovi Martina Scorsesea}}

[[Kategorija:Drama]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi iz 2002.]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg redatelja]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Martina Scorsesea]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi na kineskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u New York Cityju]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Italiji]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Rimu]]
[[Kategorija:Gangsterski filmovi]]
[[Kategorija:Italijanski filmovi]]
[[Kategorija:Italijanski dramski filmovi]]
[[Kategorija:BAFTA za najbolji film]]
[[Kategorija:Filmovi Miramax Filmsa]]</text>
      <sha1>ti0gg03t92a3hvsxd4xgvdqq67l93na</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4455</id>
    <revision>
      <id>3900634</id>
      <parentid>3831627</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:04:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Mitologija i imenovanje */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="141182" sha1="lgkt4crhuiq582nf5qowjf1rt1z1tb1" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{dvostruka slika
|right|smjer = vertikalno
|1e7m comparison Uranus Neptune Sirius B Earth Venus.png|300px|1e6m comparison Mars Mercury Moon Pluto Haumea - no transparency.png|300px|&lt;small&gt;Poređenje Urana, Neptuna, Sirius B, Zemlje, i Venere&lt;/small&gt;|&lt;small&gt;Poređenje Merkura, Mjeseca, Plutona i Haumee&lt;/small&gt;
}}
'''Planeta''' je nebesko tijelo znatne mase koja orbitira oko zvijezde&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://science.nasa.gov/solar-system/planets/what-is-a-planet/|title=What is a Planet? - NASA Science|website=science.nasa.gov|language=en|access-date=18. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; i ne proizvodi nikakvu energiju tokom nuklearne fuzije.

Planeta je veliko, zaobljeno astronomsko tijelo koje nije ni zvijezda ni njen ostatak. Najbolja dostupna teorija formiranja planeta je [[Nebularna teorija]], koja tvrdi da se [[međuzvjezdani oblak]] urušava iz magline kako bi stvorio mladu [[Protozvijezda|protozvijezdu]] oko koje kruži [[protoplanetarni disk]]. Planete rastu u ovom disku postepenim nagomilavanjem materijala koji pokreće [[gravitacija]], procesom koji se naziva akrecija. [[Sunčev sistem]] ima najmanje osam planeta: [[Terestrička planeta|terestričke planete]] [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] i [[Mars]] i [[divovske planete]] [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]] i [[Neptun]]. (Kada se pojam &quot;planeta&quot; primjenjuje šire, ovih osam nekontroverznih planeta može se razlikovati tako što ćemo ih nazvati &quot;glavnim planetama&quot;). Svaka od ovih planeta rotira oko ose nagnute u odnosu na svoj orbitalni pol. Sve glavne planete Sunčevog sistema osim Merkura posjeduju značajnu [[Atmosfera|atmosferu]], a neke dijele takve karakteristike kao što su [[ledene kape]], [[Godišnje doba|godišnja doba]], [[Vulkanizacija|vulkanizam]], [[Tropski ciklon|uragani]], [[Geotektonika|tektonika]], pa čak i [[hidrologija]]. Osim Venere i Marsa, planete Sunčevog sistema stvaraju [[Magnetno polje|magnetna polja]], a sve glavne planete osim Venere i Merkura imaju [[Prirodni satelit|prirodne satelite]]. [[Divovske planete]] nose [[Planetarni prsten|planetarne prstenove]], od kojih su najistaknutiji Saturnovi.

Riječ ''planeta'' vjerovatno potječe od grčke riječi ''planḗtai'', što znači &quot;lutalice&quot;. U antici se ta riječ odnosila na [[Sunce]], [[Mjesec]] i pet svjetlosnih tačaka vidljivih golim okom koje su se kretale po pozadini zvijezda – [[Merkur]], [[Venera|Veneru]], [[Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn]]. Planete su kroz historiju imale religijske asocijacije: više kultura poistovjećuje nebeska tijela s bogovima, a ove veze s [[Mitologija|mitologijom]] i [[folklor]]om opstaju u šemama za imenovanje novootkrivenih tijela Sunčevog sistema. Sama Zemlja prepoznata je kao planeta kada je [[Heliocentrični sistem|heliocentrizam]] istisnuo [[Geocentrični sistem|geocentrizam]] tokom 16. i 17. stoljeća.

S razvojem [[teleskop]]a značenje planete proširilo se na objekte vidljive samo uz asistenciju: satelite planeta izvan Zemlje, [[Ledeni div|ledene divove]] Uran i Neptun, [[Cerera (patuljasta planeta)|Cereru]] i druga tijela kasnije prepoznata kao dio [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]] i [[Pluton]], za koji je kasnije utvrđeno da je najveći član kolekcije ledenih tijela poznate kao [[Kuiperov pojas]]. Otkriće drugih velikih objekata u Kuiperovom pojasu, posebno [[Erida (patuljasta planeta)|Eride]], potaklo je debatu o tome kako tačno definisati planetu. [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) usvojila je standard po kojem se kvalifikuju četiri zemaljske i četiri divovske, stavljajući Cereru, Pluton i Eridu u kategoriju [[Patuljasta planeta|patuljastih planeta]],&lt;ref name=&quot;IAU&quot;&gt;{{cite web |title=IAU 2006 General Assembly: Result of the IAU Resolution votes |url=http://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0603/ |publisher=International Astronomical Union |date=2006 |access-date=30. 12. 2009 |archive-date=29. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429212224/http://iau.org/news/pressreleases/detail/iau0603/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WSGESP&quot;&gt;{{cite web|date=2001 |title=Working Group on Extrasolar Planets (WGESP) of the International Astronomical Union |work=IAU |url=http://www.dtm.ciw.edu/boss/definition.html |access-date=23. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060916161707/http://www.dtm.ciw.edu/boss/definition.html |archive-date=16. 9. 2006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= planetarysociety&gt;{{cite web |first=Emily |last=Lakdawalla |author-link=Emily Lakdawalla |url=https://www.planetary.org/worlds/what-is-a-planet |title=What Is A Planet? |website=The Planetary Society |date=21. 4. 2020 |access-date=3. 4. 2022 |archive-date=22. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122142140/https://www.planetary.org/worlds/what-is-a-planet |url-status=live}}&lt;/ref&gt; iako su mnogi planetarni naučnici nastavili primjenjivati pojam ''planeta'' u širem smislu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.sciencenews.org/article/pluto-planet-vote-status-definition-demotion|title=The definition of planet is still a sore point – especially among Pluto fans|date=24. 8. 2021|first=Lisa|last=Grossman|website=[[Science News]]|access-date=10. 7. 2022|archive-date=10. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220710033107/https://www.sciencenews.org/article/pluto-planet-vote-status-definition-demotion|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija i etimologija ==
[[File:1660 illustration of Claudius Ptolemy's geocentric model of the Universe.jpg|thumb|upright=1.5|Ilustracija geocentričnog modela [[Ptolemej|Klaudija Ptolemeja]] iz 1660.]]

Ideja planeta evoluirala je tokom historije, od božanskih svjetala antike do zemaljskih objekata naučnog doba. Koncept se proširio na svjetove ne samo u Sunčevom sistemu nego i u mnoštvu drugih ekstrasolarnih sistema. Konsenzus o tome šta se smatra planetom, za razliku od drugih objekata, promijenio se nekoliko puta. Ranije je obuhvatao [[Asteroidi|asteroide]], [[Prirodni satelit|mjesece]] i [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]] poput Plutona,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=What is a Planet? {{!}} Planets |url=https://solarsystem.nasa.gov/planets/in-depth |access-date=2. 5. 2022 |website=NASA Solar System Exploration |archive-date=26. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220426123245/https://solarsystem.nasa.gov/planets/in-depth/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;asteroids&quot; /&gt;&lt;ref name=metzger22/&gt; a danas i dalje postoje neka neslaganja.&lt;ref name=metzger22/&gt;

Pet klasičnih planeta Sunčevog sistema, koje su vidljive golim okom, poznate su od davnina i znatno su utjecale na [[Mitologija|mitologiju]], [[Religijska kosmologija|religijsku kosmologiju]] i antičku [[Astronomija|astronomiju]]. U davna vremena [[astronom]]i su primijetili kako se određena svjetla kreću po nebu, za razliku od &quot;fiksnih zvijezda&quot;, koje su održavale konstantan relativni položaj na nebu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ancient Greek Astronomy and Cosmology|publisher=[[The Library of Congress]]|url=https://www.loc.gov/collections/finding-our-place-in-the-cosmos-with-carl-sagan/articles-and-essays/modeling-the-cosmos/ancient-greek-astronomy-and-cosmology|access-date=19. 5. 2016|archive-date=1. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501051354/https://www.loc.gov/collections/finding-our-place-in-the-cosmos-with-carl-sagan/articles-and-essays/modeling-the-cosmos/ancient-greek-astronomy-and-cosmology|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Stari Grci nazivali su ova svjetla ({{Jez-grc|πλάνητες ἀστέρες}}, ''planētes asteres'', &quot;zvijezde lutalice&quot;) ili jednostavno ({{jez-grc|πλανῆται}}, ''planētai'', &quot;lutalice&quot;),&lt;ref&gt;{{LSJ|pla/nhs|πλάνης}}, {{LSJ|planh/ths|πλανήτης|ref}} preuzeto: 11. 7. 2022.&lt;/ref&gt; od čega je nastala današnja riječ &quot;planeta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/planet |title=Definition of planet |publisher=Merriam-Webster OnLine |access-date=23. 7. 2007 |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601063256/http://www.merriam-webster.com/dictionary/planet |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=http://dictionary.reference.com/browse/planet|title=''Planet'' Etymology|dictionary=[[dictionary.com]]|access-date=29. 6. 2015|archive-date=2. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702151908/http://dictionary.reference.com/browse/planet|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;oed&quot; /&gt; U [[Antička Grčka|staroj Grčkoj]], [[Kina|Kini]], [[Babilon]]u i svim predmodernim civilizacijama&lt;ref&gt;{{cite journal |first=Otto E. |last=Neugebauer |date=1945 |title=The History of Ancient Astronomy Problems and Methods |journal=Journal of Near Eastern Studies |volume=4 |issue=1 |pages=1–38 |doi=10.1086/370729|s2cid=162347339}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first=Colin |last=Ronan |title=Astronomy in China, Korea and Japan |editor=Walker, Christopher |chapter=Astronomy Before the Telescope |publisher=British Museum Press |pages=264–265 |date=1996}}&lt;/ref&gt; gotovo se univerzalno vjerovalo da je Zemlja centar svemira i da sve &quot;planete&quot; kruže oko Zemlje. Razlozi za ovu percepciju bili su to što se činilo da se zvijezde i planete okreću oko Zemlje svakog dana&lt;ref&gt;{{cite book |first=Thomas S. |last=Kuhn |title=The Copernican Revolution |url=https://archive.org/details/copernicanrevolu0008kuhn |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/copernicanrevolu0008kuhn/page/5 5–20] |publisher=Harvard University Press |date=1957 |isbn=978-0-674-17103-9}}&lt;/ref&gt; i naizgled zdravorazumska percepcija da je Zemlja čvrsta i stabilna i da se ne kreće nego miruje.&lt;ref name=&quot;TMU&quot;&gt;{{Cite book |last1=Frautschi |first1=Steven C. |title=The Mechanical Universe: Mechanics and Heat |title-link=The Mechanical Universe |last2=Olenick |first2=Richard P. |last3=Apostol |first3=Tom M. |last4=Goodstein |first4=David L. |date=2007 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-71590-4 |edition=Advanced |location=Cambridge [Cambridgeshire] |oclc=227002144 |author-link=Steven Frautschi |author-link3=Tom M. Apostol |author-link4=David L. Goodstein |page=58}}&lt;/ref&gt;

=== Babilon ===
Prva civilizacija za koju se znalo da je imala funkcionalnu teoriju planeta bili su [[Babilon]]ci, koji su živjeli u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] u prvom i drugom mileniju p. n. e. Najstariji sačuvani planetarni astronomski tekst je babilonska [[Venerina ploča Ammisaduqa]], kopija iz 7. stoljeća p. n. e, koji je spisak opservacija kretanja planete [[Venera|Venere]], a vjerovatno datira već iz drugog milenija p. n. e.&lt;ref name=&quot;practice&quot;&gt;{{cite book |first=James |last=Evans |year=1998 |title=The History and Practice of Ancient Astronomy |pages=296–297 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-509539-5 |url=https://books.google.com/books?id=nS51_7qbEWsC&amp;pg=PA17 |access-date=4. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; [[MUL.APIN]] je par [[Klinasto pismo|klinastih ploča]] koje datiraju iz 7. vijeka p. n. e. na kojima su prikazana kretanja Sunca, Mjeseca i planeta tokom godine.&lt;ref&gt;{{cite book | first=Francesca | last=Rochberg | chapter=Astronomy and Calendars in Ancient Mesopotamia | title=Civilizations of the Ancient Near East | volume=III | editor=Jack Sasson | date=2000 | page=1930}}&lt;/ref&gt; Kasnobabilonska astronomija je porijeklo zapadne astronomije i zapravo svih zapadnih napora u egzaktnim naukama.&lt;ref name=&quot;Aaboe, Asger&quot;&gt;{{ Citation | last = Aaboe | first = Asger | author-link = Asger Aaboe | editor-last = Boardman | editor-first = John | editor-link = John Boardman (art historian) | editor2-last = Edwards | editor2-first = I. E. S. | editor2-link = I. E. S. Edwards | editor3-last = Hammond | editor3-first = N. G. L. | editor3-link = N. G. L. Hammond | editor4-last = Sollberger | editor4-first = E. | editor5-last = Walker | editor5-first = C. B. F | date = 1991 | title = The Assyrian and Babylonian Empires and other States of the Near East, from the Eighth to the Sixth Centuries B.C. | chapter = The culture of Babylonia: Babylonian mathematics, astrology, and astronomy | series = The Cambridge Ancient History | volume = 3 | issue = 2 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | pages = 276–292 | isbn = 978-0521227179}}&lt;/ref&gt; ''[[Enuma anu enlil]]'', napisana tokom neoasirskog perioda u 7. vijeku p. n. e,&lt;ref&gt;{{cite book | volume=8 |series=State Archives of Assyria |title=Astrological reports to Assyrian kings |editor=Hermann Hunger |date=1992 |publisher=Helsinki University Press |isbn=978-951-570-130-5}}&lt;/ref&gt; sadrži listu predznaka i njihovih odnosa sa različitim nebeskim pojavama, uključujući kretanje planeta.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Babylonian Planetary Omens. Part One. Enuma Anu Enlil, Tablet 63: The Venus Tablet of Ammisaduqa. |first1=W. G. |last1=Lambert |date=1987 |journal=Journal of the American Oriental Society |doi=10.2307/602955 |volume=107 |issue=1 |last2=Reiner |first2=Erica |jstor=602955 |pages=93–96}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ancientmes&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.folklore.ee/Folklore/vol16/planets.pdf |last1=Kasak |first1=Enn |last2=Veede |first2=Raul |title=Understanding Planets in Ancient Mesopotamia |journal=Electronic Journal of Folklore |access-date=6. 2. 2008 |volume=16 |date=2001 |pages=7–35 |editor=Mare Kõiva |editor2=Andres Kuperjanov |doi=10.7592/fejf2001.16.planets |citeseerx=10.1.1.570.6778 |archive-date=4. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190204141254/http://www.folklore.ee/folklore/vol16/planets.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Venera|Veneru]], [[Merkur]] i spoljne planete [[Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn]] identifikovali su babilonski astronomi. Ovo će ostati jedine poznate planete sve do pronalaska [[teleskop]]a u ranom modernom dobu.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Babylonian Observational Astronomy |first=A. |last=Sachs |journal=[[Philosophical Transactions of the Royal Society]] |volume=276 |issue=1257 |date=2. 5. 1974 |pages=43–50 [45 &amp; 48–49] |jstor=74273 |doi=10.1098/rsta.1974.0008 |bibcode=1974RSPTA.276...43S|s2cid=121539390}}&lt;/ref&gt;

=== Grčko-rimska astronomija ===
Stari Grci u početku nisu pridavali toliko značaja planetama kao Babilonci. U 6. i 5. vijeku p. n. e, izgleda da su [[Pitagorejski savez|Pitagorejci]] razvili sopstvenu nezavisnu planetarnu teoriju, koja se sastojala od Zemlje, Sunca, Mjeseca i planeta koje se okreću oko &quot;centralne vatre&quot; u centru Univerzuma. Za [[Pitagora|Pitagoru]] ili [[Parmenid]]a se kaže da su bili prvi koji su identificirali večernju zvijezdu ([[Hesper (mitologija)|Hesperu]]) i jutarnju zvijezdu ([[Fosfor (mitologija)|Fosfor]]) kao jednu te istu ([[Afrodita]], grčki što odgovara latinskoj [[Venera|Veneri]]),&lt;ref name=&quot;burnet&quot;&gt;{{cite book | first=John |last=Burnet |title= Greek philosophy: Thales to Plato |date=1950 |publisher=Macmillan and Co. |pages=7–11 |url=https://books.google.com/books?id=7yUAmmqHHEgC&amp;pg=PR4 |access-date=7. 2. 2008 |isbn=978-1-4067-6601-1}}&lt;/ref&gt; iako je to dugo bilo poznato u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].&lt;ref name=Cooley&gt;{{cite journal |last=Cooley |first=Jeffrey L. |title=Inana and Šukaletuda: A Sumerian Astral Myth |url=https://www.academia.edu/1247599 |journal=KASKAL |volume=5 |pages=161–172 |year=2008 |issn=1971-8608 |quote=The Greeks, for example, originally identified the morning and evening stars with two separate deities, Phosphoros and Hesporos respectively. In Mesopotamia, it seems that this was recognized prehistorically. Assuming its authenticity, a cylinder seal from the Erlenmeyer collection attests to this knowledge in southern Iraq as early as the Late Uruk / Jemdet Nasr Period, as do the archaic texts of the period. [...] Whether or not one accepts the seal as authentic, the fact that there is no epithetical distinction between the morning and evening appearances of Venus in any later Mesopotamian literature attests to a very, very early recognition of the phenomenon. |access-date=26. 11. 2022 |archive-date=24. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191224105634/https://www.academia.edu/1247599 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Kurtik |first=G. E. |date= juni 1999 |title=The identification of Inanna with the planet Venus: A criterion for the time determination of the recognition of constellations in ancient Mesopotamia |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10556799908244112 |journal=Astronomical &amp; Astrophysical Transactions |language=en |volume=17 |issue=6 |pages=501–513 |doi=10.1080/10556799908244112 |bibcode=1999A&amp;AT...17..501K |issn=1055-6796 |access-date=13. 7. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616151834/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/10556799908244112 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U 3. vijeku p. n. e. [[Aristarh sa Samosa]] predložio je [[heliocentrični sistem]], prema kojem se [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] i planete okreću oko [[Sunce|Sunca]]. [[Geocentrični sistem]] ostao je dominantan sve do [[Naučna revolucija|naučne revolucije]].&lt;ref name=&quot;TMU&quot;/&gt;

Do 1. vijeka p. n. e, tokom [[Helenizam|helenizma]], Grci su počeli razvijati vlastite matematičke šeme za predviđanje položaja planeta. Te šeme, koje su se zasnivale na geometriji, a ne na aritmetici Babilonaca, na kraju će zasjeniti babilonske teorije po složenosti i sveobuhvatnosti i objasniti većinu astronomskih kretanja posmatranih sa Zemlje golim okom. Te teorije doći će do najpotpunijeg izražaja u ''[[Almagest]]u'', koji je napisao [[Ptolemej|Ptolomej]] u 2. vijeku. Toliko je potpuna bila dominacija Ptolomejevog modela da je zamijenila sve prethodne radove o astronomiji i ostala definitivni astronomski tekst u zapadnom svijetu 13 stoljeća.&lt;ref name=&quot;TMU&quot;/&gt; [[Grci]]ma i [[Rimsko Carstvo|Rimljanima]] bilo je poznato sedam planeta, za koje se pretpostavljalo da kruže oko Zemlje prema složenim zakonima koje je postavio Ptolemej. Bili su, po rastućem redoslijedu od Zemlje (po Ptolomejevom redu i koristeći moderna imena): Mjesec, Merkur, Venera, Sunce, Mars, Jupiter i Saturn.&lt;ref name=&quot;oed&quot;&gt;{{cite encyclopedia | url= http://dictionary.oed.com/cgi/entry/50180718?query_type=word&amp;queryword=planet | dictionary= Oxford English Dictionary | title= planet, n | access-date= 7. 2. 2008 | date= 2007 | archive-date= 3. 7. 2012 | archive-url= https://web.archive.org/web/20120703072456/http://oed.com/public/redirect/welcome-to-the-new-oed-online | url-status= live}} ''Note: select the Etymology tab ''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;almagest&quot;&gt;{{cite journal |first=Bernard R. |last=Goldstein |title=Saving the phenomena: the background to Ptolemy's planetary theory | journal=Journal for the History of Astronomy |volume=28 |issue=1 |date=1997 |pages=1–12 |bibcode=1997JHA....28....1G|doi=10.1177/002182869702800101 |s2cid=118875902}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Ptolemy's Almagest |author1= Ptolemy |author-link=Ptolemy |author2=Toomer, G. J. |author2-link=G. J. Toomer |publisher=Princeton University Press |date=1998 |isbn=978-0-691-00260-6}}&lt;/ref&gt;

=== Srednjovjekovna astronomija ===
Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], astronomija se dalje razvijala u [[Indija|Indiji]] i srednjovjekovnom [[islamski svijet|islamskom svijetu]]. Godine 499. indijski astronom [[Aryabhata]] predložio je planetarni model koji je eksplicitno uključio Zemljinu rotaciju oko svoje ose, što on objašnjava kao uzrok onoga što se čini kao prividno kretanje zvijezda prema zapadu. Također je teoretizirao da su orbite planeta eliptične.&lt;ref&gt;{{cite web | first1=J. J. | last1=O'Connor | first2=E. F. | last2=Robertson | url=https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Aryabhata_I/ | title=Aryabhata the Elder | website=[[MacTutor History of Mathematics archive]] | access-date=10. 7. 2022 | archive-date=1. 2. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220201090937/https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Aryabhata_I/ | url-status=live}}&lt;/ref&gt; Aryabhatini sljedbenici bili su posebno jaki u južnoj Indiji, gdje su se, između ostalih, slijedili njegovi principi dnevne rotacije Zemlje i na njima su se zasnivali brojni sekundarni radovi.&lt;ref&gt;{{cite book | author-link=K. V. Sarma | last=Sarma | first=K. V. | year=1997 |chapter= Astronomy in India| editor-link=Helaine Selin | editor-last=Selin | editor-first=Helaine |title=Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures | url=https://archive.org/details/encyclopaediaofh0000unse | publisher=Kluwer Academic Publishers | isbn=0-7923-4066-3 | page=[https://archive.org/details/encyclopaediaofh0000unse/page/116 116]}}&lt;/ref&gt;

Astronomija [[Islamsko zlatno doba|islamskog zlatnog doba]] uglavnom se odvijala na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], [[Srednja Azija|centralnoj Aziji]], [[El-Endelus]]u i [[sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]], a kasnije i na [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Indija|Indiji]]. Ovi astronomi, poput polimatičara [[Alhazen]]a, općenito su prihvatili geocentrizam, iako su osporili Ptolemejev sistem epicikla i tražili alternative. Astronom iz 10. vijeka [[El-Sijzi]] je prihvatio da Zemlja rotira oko svoje ose.&lt;ref name=Scientia&gt;{{Cite journal| volume = 108| issue = 67| page = 762| first = Alessandro| last = Bausani| title = Cosmology and Religion in Islam| journal = Scientia/Rivista di Scienza| date = 1973}}&lt;/ref&gt; U 11. vijeku, [[Venerin prijelaz]] je posmatrao [[Ibn-Sina]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Ibn Sīnā: Abū ʿAlī al-Ḥusayn ibn ʿAbdallāh ibn Sīnā |first=Sally P. |last= Ragep |editor=Thomas Hockey |encyclopedia=The Biographical Encyclopedia of Astronomers |publisher=[[Springer Science+Business Media]] |date=2007 |pages=570–572 |doi=10.1888/0333750888/3736 |bibcode=2000eaa..bookE3736. |isbn=978-0-333-75088-9|chapter=Ibn Sina, Abu Ali [known as Avicenna] (980?1037)}}&lt;/ref&gt; Njegov savremenik [[El-Biruni]] osmislio je metodu određivanja Zemljinog radijusa koristeći trigonometriju koja je, za razliku od starije [[Eratosten]]ove metode, zahtijevala samo posmatranja na jednoj planini.&lt;ref name=&quot;The Lost Art of Finding Our Way&quot;&gt;{{Cite book|url={{google books |plainurl=y |id=9QAuAAAAQBAJ |page=216}}|title= The Lost Art of Finding Our Way |year=2013|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-07282-4 |first=John Edward |last=Huth|pages=216–217}}&lt;/ref&gt;

=== Naučna revolucija i nove planete ===
Sa pojavom [[Naučna revolucija|naučne revolucije]] i [[Heliocentričnog sistem|heliocentričnog modela]] [[Nikola Kopernik|Kopernika]], [[Galileo Galilei|Galileja]] i [[Johannes Kepler|Keplera]], upotreba termina &quot;planeta&quot; se promijenila od nečega što se kretalo oko neba u odnosu na nepokretnu zvijezdu u tijelo koje kruži oko Sunca, direktno (primarna planeta) ili indirektno (sekundarna ili satelitska planeta). Tako je Zemlja dodana na spisak planeta,&lt;ref name=&quot;galileo_project&quot;&gt;{{cite web |last=Van Helden |first=Al
 |date=1995 |title=Copernican System |department=The Galileo Project |publisher=[[Rice University]] |url=http://galileo.rice.edu/sci/theories/copernican_system.html |access-date=28. 1. 2008 |archive-date=19. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120719043059/http://galileo.rice.edu/sci/theories/copernican_system.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; a Sunce je uklonjeno. Kopernikanski broj primarnih planeta postojao je do 1781. do momenta kada je [[William Herschel]] otkrio Uran.&lt;ref name=Dreyer&gt;{{cite book|first=J. L. E. | last=Dreyer |year=1912|title=The Scientific Papers of Sir William Herschel|publisher=Royal Society and Royal Astronomical Society|volume=1|page=100|author-link=J. L.E. Dreyer|url=https://archive.org/details/scientificpapers032804mbp/page/100/mode/2up}}&lt;/ref&gt;

Kada su u 17. vijeku otkrivena četiri Jupiterova (Galilejevih mjeseca) i pet Saturnovih satelita, smatralo se da su &quot;satelitske planete&quot; ili &quot;sekundarne planete&quot; koje kruže oko primarnih planeta, iako će u narednim decenijama postati skraćeno nazivaju jednostavno &quot;sateliti&quot;. Naučnici su općenito smatrali da su planetarni sateliti također planete do otprilike 1920-ih, iako ova upotreba nije bila uobičajena među nenaučnicima.&lt;ref name=metzger22&gt;{{cite journal |last1=Metzger |first1=Philip T. |last2=Grundy |first2=W. M. |first3=Mark V. |last3=Sykes |first4=Alan |last4=Stern |first5=James F. |last5=Bell III |first6=Charlene E. |last6=Detelich |first7=Kirby |last7=Runyon |first8=Michael |last8=Summers |date=2022 |title=Moons are planets: Scientific usefulness versus cultural teleology in the taxonomy of planetary science|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0019103521004206 |journal=Icarus |volume=374 |issue= |page=114768|doi=10.1016/j.icarus.2021.114768 |arxiv=2110.15285|bibcode=2022Icar..37414768M |s2cid=240071005 |access-date=8. 8. 2022 |archive-date=11. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220911060134/https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0019103521004206 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U prvoj deceniji 19. vijeka otkrivene su četiri nove planete: [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]] (1801), [[2 Pallas|Pallas]] (1802), [[3 Juno|Juno]] (1804) i [[4 Vesta|Vesta]] (1807). Ubrzo je postalo očigledno da su se prilično razlikovali od prethodno poznatih planeta: dijelili su isti opći prostor, između Marsa i Jupitera ([[Asteroidni pojas|pojas asteroida]]), s ponekad preklapajućim orbitama. Ovo je bilo područje u kojem se očekivala samo jedna planeta, a one su bile mnogo manje od svih drugih planeta; sumnjalo se da bi to mogle biti krhotine veće planete koja se raspala. Herschel ih je nazvao [[asteroidi]]ma (od grčkog za &quot;zvjezdani&quot;) jer su čak i u najvećim teleskopima ličili na zvijezde, bez razlučivog diska.&lt;ref name=&quot;asteroids&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite OED|asteroid}}&lt;/ref&gt;

Situacija je bila stabilna četiri decenije, ali je 1840-ih otkriveno nekoliko dodatnih asteroida ([[5 Astraea|Astraea]] 1845; [[6 Hebe|Hebe]], [[7 Iris|Iris]] i [[8 Flora|Flora]] 1847; [[9 Metis|Metis]] 1848; i [[10 Hygiea|Hygiea]] 1849). Nove &quot;planete&quot; otkrivane su svake godine; kao rezultat toga, astronomi su počeli tabelarizirati asteroide (male planete) odvojeno od velikih planeta i dodjeljivati im brojeve umjesto apstraktnih planetarnih simbola,&lt;ref name=&quot;asteroids&quot;&gt;{{cite web | last =Hilton |first =James L. |date = 17. 9. 2001 |url =http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php |title =When Did the Asteroids Become Minor Planets? |publisher =U.S. Naval Observatory |access-date = 8. 4. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070921162818/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php |archive-date = 21. 9. 2007}}&lt;/ref&gt; iako su se i dalje smatrali malim planetama.&lt;ref name=metzger19&gt;{{cite journal |last1=Metzger |first1=Philip T. |last2=Sykes |first2=Mark V. |last3=Stern |first3=Alan |last4=Runyon |first4=Kirby |date=2019 |title=The Reclassification of Asteroids from Planets to Non-Planets |journal=Icarus |volume=319 |pages=21–32 |doi=10.1016/j.icarus.2018.08.026|arxiv=1805.04115 |bibcode=2019Icar..319...21M |s2cid=119206487}}&lt;/ref&gt;

[[Neptun]] je otkriven 1846, a njegov položaj je ranije bio pretpostavljen zahvaljujući njegovom gravitacionom utjecaju na [[Uran]]. Pošto se činilo da je orbita [[Merkur]]a pogođena na sličan način, vjerovalo se u kasnom 19. vijeku da bi mogla postojati druga planeta još bliže Suncu. Međutim, neslaganje između Merkurove orbite i predviđanja [[Gravitacija|Njutnove gravitacije]] je umjesto toga objašnjeno poboljšanom teorijom gravitacije, [[Albert Einstein|Einsteinovom]] [[Opća teorija relativnosti|opštom relativnošću]].&lt;ref&gt;{{cite book | first1=Richard P. | last1=Baum | first2=William | last2=Sheehan | title=In Search of Planet Vulcan: The Ghost in Newton's Clockwork | publisher=Basic Books | year=2003 | page=264 | isbn=978-0738208893}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Park | first1 = Ryan S. | last2 = Folkner | first2= William M. |last3 = Konopliv |first3 = Alexander S. | last4 = Williams | first4 = James G. |last5 = Smith |first5 = David E. |last6 = Zuber | first6 = Maria T.| display-authors = 4 | year = 2017 | title = Precession of Mercury's Perihelion from Ranging to the MESSENGER Spacecraft | journal = The Astronomical Journal | volume = 153 | issue = 3| page = 121 | doi=10.3847/1538-3881/aa5be2| bibcode = 2017AJ....153..121P | hdl = 1721.1/109312 | s2cid = 125439949 | hdl-access = free | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

=== 20 vijek ===
[[Pluton]] je otkriven 1930. nakon što su prva posmatranja dovela do uvjerenja da je veći od Zemlje,&lt;ref&gt;{{cite book |title=Planet Quest: The Epic Discovery of Alien Solar Systems |url=https://archive.org/details/planetquestepicd0000cros |first=Ken |last=Croswell |author-link=Ken Croswell |publisher=The Free Press |date=1997 |page=[https://archive.org/details/planetquestepicd0000cros/page/56 57] |isbn=978-0-684-83252-4}}&lt;/ref&gt; objekt je odmah prihvaćen kao deveta velika planeta. Daljnjim praćenjem utvrđeno je da je tijelo zapravo mnogo manje: Godine 1936. [[Ray Lyttleton]] je sugerisao da je Pluton možda pobjegli satelit [[Neptun]]a,&lt;ref&gt;{{cite journal | last=Lyttleton |first=Raymond A. |date=1936 |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] |volume=97 |issue=2 |pages=108–115 |title= On the possible results of an encounter of Pluto with the Neptunian system |bibcode=1936MNRAS..97..108L |doi=10.1093/mnras/97.2.108|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; a [[Fred Whipple]] je 1964. sugerisao da je Pluton možda [[kometa]].&lt;ref&gt;{{cite journal | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=52 |pages=565–594 |last=Whipple |first=Fred |date=1964 |bibcode=1964PNAS...52..565W |title= The History of the Solar System |doi= 10.1073/pnas.52.2.565 | pmid=16591209 | issue=2 | pmc=300311|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otkriće njegovog velikog mjeseca [[Haron (satelit)|Harona]] 1978. pokazalo je da je Pluton imao samo 0,2% mase Zemlje.&lt;ref name=&quot;ChristyHarrington1978&quot;&gt;{{cite journal| first1 = James W.| last1 = Christy| first2 = Robert Sutton| last2 = Harrington| author-link2 = Robert Sutton Harrington| title = The Satellite of Pluto| journal = Astronomical Journal| date = 1978| volume = 83| issue = 8| pages = 1005–1008| bibcode = 1978AJ.....83.1005C| doi = 10.1086/112284| s2cid = 120501620}}&lt;/ref&gt; Kako je još uvijek bio znatno masivniji od bilo kojeg poznatog [[Asteroidi|asteroida]], i pošto u to vrijeme nisu otkriveni nikakvi drugi [[Transneptunsko tijelo|transneptunski objekti]], Pluton je zadržao svoj planetarni status, koji je zvanično izgubio tek 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | journal=Scientific American |date=1996 |pages=46–52 |last1=Luu |first1=Jane X. |last2=Jewitt |first2=David C. |title=The Kuiper Belt |volume=274 |issue=5 |doi=10.1038/scientificamerican0596-46|bibcode = 1996SciAm.274e..46L}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pluto loses status as a planet-2006&quot;&gt;{{cite news |title=Pluto loses status as a planet |date=24. 8. 2006 |department=[[BBC News]] |publisher=[[British Broadcasting Corporation]] |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/5282440.stm |access-date=23. 8. 2008 |archive-date=30. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120530155226/http://news.bbc.co.uk/2/hi/5282440.stm |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Pedesetih godina prošlog vijeka [[Gerard Kuiper]] je objavio radove o porijeklu asteroida. Prepoznao je da asteroidi obično nisu sferni, kao što se ranije mislilo, i da su porodice asteroida ostaci sudara. Tako je napravio razliku između najvećih asteroida kao &quot;pravih planeta&quot; od manjih kao sudaranih fragmenata. Od 1960-ih pa nadalje, termin &quot;mala planeta&quot; uglavnom je zamijenjen terminom &quot;asteroid&quot;, a reference na asteroide kao planete u literaturi su postale rijetke, osim geološki evoluirane tri najveće: [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], a rjeđe [[2 Pallas|Pallas]] i [[4 Vesta|Vesta]].&lt;ref name=metzger19&gt;{{cite journal |last1=Metzger |first1=Philip T. |last2=Sykes |first2=Mark V. |last3=Stern |first3=Alan |last4=Runyon |first4=Kirby |date=2019 |title=The Reclassification of Asteroids from Planets to Non-Planets |journal=Icarus |volume=319 |pages=21–32 |doi=10.1016/j.icarus.2018.08.026|arxiv=1805.04115 |bibcode=2019Icar..319...21M |s2cid=119206487}}&lt;/ref&gt;

Početak istraživanja Sunčevog sistema svemirskim sondama 1960-ih podstakao je obnovljeno interesovanje za planetarnu nauku. Otprilike tada je došlo do podjele u definicijama satelita: planetarni naučnici su počeli da preispituju velike mjesece kao i planete, ali astronomi koji nisu bili planetarni naučnici uglavnom nisu&lt;ref name=metzger22/&gt; (Ovo nije potpuno isto kao definicija korištena u prethodnom vijeku, koja je sve satelite klasifikovala kao sekundarne planete, čak i one koji nisu okrugli kao što su Saturnov [[Hiperion (mjesec)|Hiperion]] ili Marsov [[Fobos (satelit)|Fobos]] i [[Deimos (satelit)|Deimos]]).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Hind |first=John Russell |author-link=John Russell Hind |date=1863 |title=An introduction to astronomy, to which is added an astronomical vocabulary |url=https://books.google.com/books?id=d9aWKHamz8sC&amp;dq=%22hyperion%22+%22secondary+planet%22&amp;pg=PA205 |location=London |publisher=Henry G. Bohn |page=204 |isbn= |access-date=25. 10. 2023 |archive-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030064739/https://books.google.com/books?id=d9aWKHamz8sC&amp;dq=%22hyperion%22+%22secondary+planet%22&amp;pg=PA205 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |editor-first1=Robert |editor-last1=Hunter |editor-first2=John A. |editor-last2=Williams |editor-first3=S. J. |editor-last3=Heritage |date=1897 |title=The American Encyclopædic Dictionary |url=https://books.google.com/books?id=P_VOAAAAYAAJ&amp;dq=%22phobos%22+%22secondary+planet%22&amp;pg=PA3553 |location=Chicago and New York |publisher=R. S. Peale and J. A. Hill |volume=8 |pages=3553–3554 |isbn= |access-date=25. 10. 2023 |archive-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030063236/https://books.google.com/books?id=P_VOAAAAYAAJ&amp;dq=%22phobos%22+%22secondary+planet%22&amp;pg=PA3553 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 1992. astronomi [[Aleksander Wolszczan]] i [[Dale Frail]] objavili su otkriće planeta oko [[pulsar]]a, [[PSR B1257+12]].&lt;ref name=&quot;Wolszczan&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Wolszczan | first1 = A. |bibcode=1992Natur.355..145W| last2 = Frail | first2 = D. A. | doi = 10.1038/355145a0 | title = A planetary system around the millisecond pulsar PSR1257 + 12 | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-01-09_355_6356/page/144 | journal = Nature | volume = 355 | issue = 6356 | pages = 145–147 | year = 1992 | s2cid = 4260368}}&lt;/ref&gt; Ovo otkriće se općenito smatra prvim konačnim otkrivanjem planetarnog sistema oko druge zvijezde. Zatim, 6. oktobra 1995, [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]] iz [[Ženevska opservatorija|Ženevske opservatorije]] objavili su prvo definitivno otkrivanje [[Vansolarna planeta|egzoplanete]] koja kruži oko obične zvijezde [[Glavni niz|glavnog niza]] ([[51 Pegasi]]).&lt;ref name=&quot;Mayor&quot;&gt;{{cite journal | last1=Mayor |first1=Michel |author2=Queloz, Didier | title=A Jupiter-mass companion to a solar-type star | journal=Nature | date=1995 | volume=378 | issue=6356 | pages=355–359 | doi= 10.1038/378355a0 | bibcode=1995Natur.378..355M|s2cid=4339201}}&lt;/ref&gt;

Otkriće ekstrasolarnih planeta dovelo je do još jedne nepreciznosti u definisanju planete: tačke u kojoj planeta postaje [[zvijezda]]. Mnoge poznate ekstrasolarne planete su mnogo puta veće od [[Jupiter]]a, približavajući se masi zvjezdanih objekata poznatih kao [[Smeđi patuljak|smeđi patuljci]]. Smeđi patuljci se općenito smatraju zvijezdama zbog njihove teorijske sposobnosti da spoje [[deuterij]], teži izotop [[vodik]]a. Iako objekti masivniji od 75 puta veći od Jupitera spajaju jednostavan vodik, objekti od 13 Jupiterovih masa mogu spojiti deuterij. Deuterij je prilično rijedak, čineći manje od 0,0026% vodika u [[Galaksija|galaksiji]], a većina smeđih patuljaka bi prestala da spaja deuterij mnogo prije njihovog otkrića, što ih čini nerazlučivim od supermasivnih planeta.&lt;ref&gt;{{cite journal | last=Basri |first=Gibor |title= Observations of Brown Dwarfs |journal=Annual Review of Astronomy and Astrophysics |date=2000 |volume=38 | issue=1 |pages=485–519 |doi=10.1146/annurev.astro.38.1.485 |bibcode=2000ARA&amp;A..38..485B}}&lt;/ref&gt;

=== 21. vijek ===
Sa otkrićima tokom druge polovine 20. vijeka više objekata unutar [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] i velikih objekata oko drugih zvijezda, nastali su sporovi oko toga šta bi trebalo da čini planetu. Postojala su posebna neslaganja oko toga da li neki objekat treba smatrati planetom ako je dio posebne populacije kao što je pojas, ili ako je dovoljno velik da generiše energiju [[termonuklearna fuzija|termonuklearnom fuzijom]] deuterija.&lt;ref name=plutoplanet&gt;{{cite journal| title=Planetesimals to Brown Dwarfs: What is a Planet?| first1=Gibor| last1=Basri| first2=Michael E.| last2=Brown| access-date=4. 8. 2008| url=http://www.gps.caltech.edu/~mbrown/papers/ps/basribrown.pdf| bibcode=2006AREPS..34..193B| volume=34| date=2006| pages=193–216| journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences| doi=10.1146/annurev.earth.34.031405.125058| arxiv=astro-ph/0608417| s2cid=119338327| archive-date=4. 7. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080704213644/http://www.gps.caltech.edu/~mbrown/papers/ps/basribrown.pdf| url-status=live}}&lt;/ref&gt; Što dodatno komplikuje stvar, tijela premala da bi generisala energiju spajanjem deuterijuma mogu se formirati kolapsom oblaka plina, baš poput zvijezda i smeđih patuljaka, čak i do mase Jupitera&lt;ref&gt;{{citation|bibcode=2003IAUS..211..529B|title=Nomenclature: Brown Dwarfs, Gas Giant Planets, and ?|last1=Boss|first1=Alan P.|last2=Basri|first2=Gibor|last3=Kumar|first3=Shiv S.|last4=Liebert|first4=James|last5=Martín|first5=Eduardo L.|last6=Reipurth|first6=Bo|last7=Zinnecker|first7=Hans|volume=211|year=2003|page=529|journal=Brown Dwarfs}}&lt;/ref&gt; stoga je došlo do neslaganja oko toga da li nastalo tijelo treba uzeti u obzir.&lt;ref name=plutoplanet/&gt;

Sve veći broj astronoma zagovarao je da [[Pluton]] bude deklasifikovan kao planeta, jer su mnogi slični objekti koji su se približavali njegovoj veličini pronađeni u istoj regiji Sunčevog sistema ([[Kuiperov pojas]]) tokom 1990-ih i ranih 2000-ih. Utvrđeno je da je Pluton samo jedno &quot;malo&quot; tijelo u populaciji od nekoliko hiljada.&lt;ref name=plutoplanet/&gt; Oni su često spominjali degradaciju asteroida kao presedan, iako je to učinjeno na osnovu njihovih geofizičkih razlika u odnosu na planete, a ne zbog toga što su u pojasu.&lt;ref name=metzger22/&gt; Neki od većih [[Transneptunsko tijelo|transneptunskih objekata]], kao što su [[50000 Quaoar|Quaoar]], [[90377 Sedna|Sedna]], [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]] i [[Haumea]],&lt;ref name=&quot;planeta&quot;&gt;{{cite web|title=Estados Unidos &quot;conquista&quot; Haumea|work=[[ABC.es|ABC]]|date=20. 9. 2008|url=http://www.abc.es/20080920/nacional-sociedad/estados-unidos-conquista-haumea-20080920.html|access-date=18. 9. 2008|language=es|archive-date=6. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171006013056/http://www.abc.es/20080920/nacional-sociedad/estados-unidos-conquista-haumea-20080920.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; su najavljivani u popularnoj štampi kao deseta planeta. Najava Eride 2005, objekta 27% masivnijeg od Plutona, stvorila je poticaj za zvaničnu definiciju planete,&lt;ref name=&quot;plutoplanet&quot; /&gt; jer bi smatranje Plutona planetom logično zahtijevalo da se i Erida smatra planetom. Pošto su postojale različite procedure za imenovanje planeta u odnosu na neplanete, ovo je stvorilo hitnu situaciju jer prema pravilima Erida nije mogla biti imenovana bez definisanja šta je planeta.&lt;ref name=metzger22/&gt; U to vrijeme se također smatralo da je veličina potrebna da [[Transneptunsko tijelo|transneptunski objekat]] postane okrugao otprilike ista kao i za mjesece [[Divovske planete|divovskih planeta]] (prečnika oko 400&amp;nbsp;km), broj koja bi sugerisala oko 200 okruglih objekata u Kuiperovom pojasu i hiljadama drugih dalje.&lt;ref name=&quot;Brown&quot;&gt;{{cite web |author-link=Michael E. Brown |title=The Dwarf Planets |first=Michael E. |last=Brown |publisher=California Institute of Technology, Department of Geological Sciences |url=http://web.gps.caltech.edu/~mbrown/dwarfplanets/ |access-date=26. 1. 2008 |archive-date=19. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719164447/http://web.gps.caltech.edu/~mbrown/dwarfplanets/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BrownList&quot;&gt;{{cite web |last1=Brown |first1=Mike |author1-link=Michael E. Brown |title=How Many Dwarf Planets Are There in the Outer Solar System? |url=http://web.gps.caltech.edu/~mbrown/dps.html |publisher=California Institute of Technology |access-date=11. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220719141419/http://web.gps.caltech.edu/~mbrown/dps.html |archive-date=19. 7. 2022 |date=23. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Mnogi astronomi su tvrdili da javnost neće prihvatiti definiciju stvaranja velikog broja planeta.&lt;ref name=metzger22/&gt;

Da bi priznao problem, [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] je pristupila kreiranju definicije planete i istu je donijela u augustu 2006. Njena definicija je svela skup planeta na osam značajno većih tijela koja su očistila svoje orbite ([[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja (planeta)|Zemlja]], [[Mars]], [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]] i [[Neptun]]) i stvorio novu klasu [[patuljasta planeta|patuljastih planeta]], u početku sadržavajući tri objekta ([[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], [[Pluton]] i [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | last=Green |first=D. W. E. |id=Circular No. 8747 |publisher=Central Bureau for Astronomical Telegrams, International Astronomical Union |date=13. 9. 2006 |title=(134340) Pluto, (136199) Eris, and (136199) Eris I (Dysnomia) |journal=IAU Circular |volume=8747 |page=1 |url=http://www.cbat.eps.harvard.edu/iauc/08700/08747.html |access-date=5. 7. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080624225029/http://www.cfa.harvard.edu/iau/special/08747.pdf |archive-date = 24. 6. 2008 |bibcode=2006IAUC.8747....1G}}&lt;/ref&gt;

Ova definicija nije univerzalno korištena niti prihvaćena. U [[Planetarna geologiji|planetarnoj geologiji]], nebeski objekti su procijenjeni i definisani kao planete prema [[Geofizička definicija planete|geofizičkim karakteristikama]]. Planetarne naučnike više zanima planetarna geologija nego dinamika, pa klasifikuju planete na osnovu njihovih geoloških svojstava. Nebesko tijelo može steći dinamičku (planetarnu) geologiju pri približno masi koja je potrebna da njegov plašt postane plastičan pod vlastitom težinom. Ovo dovodi do stanja [[Hidrostatička ravnoteža|hidrostatičke ravnoteže]] u kojem tijelo poprima stabilan, okrugli oblik, koji je geofizičkim definicijama usvojen kao zaštitni znak planete. Na primjer:&lt;ref name=Stern_Levison_2002&gt;{{citation | last1=Stern | first1=S. Alan | last2=Levison | first2=Harold F. | editor1-first=H. | editor1-last=Rickman | title=Regarding the criteria for planethood and proposed planetary classification schemes | journal=Highlights of Astronomy | volume=12 | pages=205–213 | date=2002 | publisher=Astronomical Society of the Pacific | location=San Francisco | bibcode=2002HiA....12..205S | isbn=978-1-58381-086-6 | doi=10.1017/S1539299600013289 | doi-access=free}} vidi str. 208.&lt;/ref&gt;

{{Citat|tijelo podzvjezdane mase koje nikada nije prošlo nuklearnu fuziju i ima dovoljno gravitacije da bude okruglo zbog hidrostatičke ravnoteže, bez obzira na njegove orbitalne parametre.&lt;ref name=Astronomy&gt;{{cite web |url = http://www.astronomy.com/magazine/2018/05/an-organically-grown-planet-definition |title = An organically grown planet definition — Should we really define a word by voting? |last1      = Runyon |first1 = Kirby D. |last2 = Stern |first2 = S. Alan |date = 17. 5. 2018 |website = [[Astronomy (časopis)|Astronomy]] |access-date = 12. 10. 2019 |archive-date = 10. 10. 2019 |archive-url = https://web.archive.org/web/20191010153028/http://astronomy.com/magazine/2018/05/an-organically-grown-planet-definition |url-status = live}}&lt;/ref&gt;}}

U Sunčevom sistemu, ova masa je generalno manja od mase koja je potrebna da tijelo očisti svoju [[Planetarna putanja|orbitu]]; prema tome, neki objekti koji se smatraju &quot;planetama&quot; prema geofizičkim definicijama ne smatraju se takvima prema IAU definiciji, kao što su [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]] i [[Pluton]].&lt;ref name=planetarysociety/&gt; (U praksi, zahtjev za hidrostatičkom ravnotežom je univerzalno opušten na zahtjev za zaokruživanje i zbijanje pod vlastitom gravitacijom; [[Merkur]] zapravo nije u hidrostatičkoj ravnoteži,&lt;ref name=&quot;Mercury&quot;&gt;Sean Solomon, Larry Nittler &amp; Brian Anderson, eds. (2018) ''Mercury: The View after MESSENGER''. Cambridge Planetary Science series no. 21, Cambridge University Press, pp. 72–73.&lt;/ref&gt; ali je univerzalno uključen kao planeta bez obzira na to)&lt;ref&gt;{{Cite tweet |user=plutokiller |last=Brown |first=Mike |number=1624127764969459713 |title=The real answer here is to not get too hung up on definitions, which I admit is hard when the IAU tries to make them sound official and clear, but, really, we all understand the intent of the hydrostatic equilibrium point, and the intent is clearly to include Merucry &amp; the moon}}&lt;/ref&gt; takve definicije često tvrde da lokacija ne bi trebala biti važna i da planeta treba biti definirana intrinzičnim svojstvima objekta.&lt;ref name=planetarysociety/&gt; Patuljaste planete su predložene kao kategorija malih planeta (za razliku od [[Asteroidi|planetoida]] kao subplanetarnih objekata) i planetarni geolozi ih i dalje tretiraju kao planete uprkos definiciji IAU.&lt;ref name=Grundy2019&gt;{{cite journal |first1=W.M. |last1=Grundy |first2=K.S. |last2=Noll |first3=M.W. |last3=Buie |first4=S.D. |last4=Benecchi |first5=D. |last5=Ragozzine |first6=H.G. |last6=Roe | display-authors=4 |title=The Mutual Orbit, Mass, and Density of Transneptunian Binary Gǃkúnǁʼhòmdímà ({{mp|(229762) 2007 UK|126}}) |url=http://www2.lowell.edu/~grundy/abstracts/2019.G-G.html |website=Icarus |doi=10.1016/j.icarus.2018.12.037 |date=decembar 2018 |bibcode=2019Icar..334...30G |s2cid=126574999 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407045339/http://www2.lowell.edu/~grundy/abstracts/preprints/2019.G-G.pdf|archive-date=7. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;
Broj [[Patuljasta planeta|patuljastih planeta]] čak i među poznatim objektima nije siguran. U 2019, Grundy i drugi na osnovu niske gustoće nekih transneptunskih objekata srednje veličine tvrdio je da je granična veličina potrebna da bi transneptunski objekat postigao ravnotežu u stvari bila mnogo veća nego što je to za ledene mjesece [[Divovske planete|divovskih planeta]], jer je oko 900&amp;nbsp;km prečnika.&lt;ref name=Grundy2019/&gt; Postoji opći konsenzus o Cereri u asteroidnom pojasu&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Raymond |first1=C. A. |last2=Ermakov |first2=A. I. |last3=Castillo-Rogez |first3=J. C. |last4=Marchi |first4=S. |last5=Johnson |first5=B. C. |last6=Hesse |first6=M. A. |last7=Scully |first7=J. E. C. |last8=Buczkowski |first8=D. L. |last9=Sizemore |first9=H. G. |last10=Schenk |first10=P. M. |last11=Nathues |first11=A. |display-authors=4 |date=august 2020 |title=Impact-driven mobilization of deep crustal brines on dwarf planet Ceres |url=https://www.nature.com/articles/s41550-020-1168-2 |journal=Nature Astronomy |language=en |volume=4 |issue=8 |pages=741–747 |bibcode=2020NatAs...4..741R |doi=10.1038/s41550-020-1168-2 |s2cid=211137608 |issn=2397-3366 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=21. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621225448/https://www.nature.com/articles/s41550-020-1168-2 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i o osam transneptunaca koji vjerovatno prelaze ovaj prag – Quaoar, Sedna, [[90482 Orcus|Orcus]], Pluton, [[Haumea]], Erira, [[Makemake]] i [[225088 Gonggong|Gonggong]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barr |first1=Amy C. |last2=Schwamb |first2=Megan E. |date=1. 8. 2016 |title=Interpreting the densities of the Kuiper belt's dwarf planets |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |language=en |volume=460 |issue=2 |pages=1542–1548 |doi=10.1093/mnras/stw1052 |issn=0035-8711|doi-access=free |arxiv=1603.06224}}&lt;/ref&gt; Skoro [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] spektroskopija [[Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;|svemirskog teleskopa &quot;James Webb&quot;]] 2022. sugeriše da je prag za unutrašnju geohemiju (koja se otkriva u prisustvu lakih ugljovodika na površini ovih objekata) nešto viši, te da je čak i Orcus (najmanji od tih osam transneptunskih objekata) nije patuljasta planeta, iako bi drugi bili.&lt;ref name=JWST&gt;{{cite arXiv|last1=Emery|first1=J. P. |first2=I. |last2=Wong |first3=R. |last3=Brunetto |first4=J. C. |last4=Cook |first5=N. |last5=Pinilla-Alonso |first6=J. A. |last6=Stansberry |first7=B. J. |last7=Holler |first8=W. M. |last8=Grundy |first9=S. |last9=Protopapa |first10=A. C. |last10=Souza-Feliciano |first11=E. |last11=Fernández-Valenzuela |first12=J. I. |last12=Lunine |first13=D. C. |last13=Hines |author-link=|date=26. 9. 2023|title=A Tale of 3 Dwarf Planets: Ices and Organics on Sedna, Gonggong, and Quaoar from JWST Spectroscopy|eprint=2309.15230|class=astro-ph.EP}}&lt;/ref&gt;

Planetarni geolozi mogu uključiti devetnaest poznatih satelita planetarne mase kao &quot;satelitske planete&quot;, uključujući Zemljin Mjesec i Plutonov [[Haron (satelit)|Haron]], poput ranih modernih astronoma.&lt;ref name=planetarysociety/&gt;&lt;ref name=&quot;News.discovery.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.discovery.com/space/should-large-moons-be-called-satellite-planets.html |title=Should Large Moons Be Called 'Satellite Planets'?|last1=Villard|first1=Ray|website=Discovery News|publisher=[[Discovery, Inc.]] |date=14. 5. 2010 |access-date=4. 11. 2011 |archive-date=5. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120505221146/http://news.discovery.com/space/should-large-moons-be-called-satellite-planets.html}}&lt;/ref&gt; Neki idu još dalje i uključuju kao planete relativno velika, geološki evoluirana tijela koja danas ipak nisu baš okrugla, kao što su Palass i Vesta;&lt;ref name=&quot;planetarysociety&quot; /&gt; zaobljena tijela koja su potpuno poremećena udarima i ponovo nagomilana poput Higije;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.space.com/asteroid-hygiea-may-be-smallest-dwarf-planet.html|title=Asteroid Hygiea May be the Smallest Dwarf Planet in the Solar System|website=[[Space.com]]|publisher=[[Purch Group]]|last1=Urrutia|first1=Doris Elin|date=28. 10. 2019|access-date=28. 8. 2022|archive-date=5. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191105002904/https://www.space.com/asteroid-hygiea-may-be-smallest-dwarf-planet.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.sciencenews.org/article/hygiea-may-be-solar-system-smallest-dwarf-planet|title=The solar system may have a new smallest dwarf planet: Hygiea|website=[[Science News]]|publisher=[[Society for Science]]|date=28. 10. 2019|access-date=28. 8. 2022|archive-date=31. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220831083918/https://www.sciencenews.org/article/hygiea-may-be-solar-system-smallest-dwarf-planet|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Yang2020&gt;{{citation|arxiv=2007.08059|title=Binary asteroid (31) Euphrosyne: Ice-rich and nearly spherical|year=2020|doi=10.1051/0004-6361/202038372|last1=Yang|first1=B.|last2=Hanuš|first2=J.|last3=Carry|first3=B.|last4=Vernazza|first4=P.|last5=Brož|first5=M.|last6=Vachier|first6=F.|last7=Rambaux|first7=N.|last8=Marsset|first8=M.|last9=Chrenko|first9=O.|last10=Ševeček|first10=P.|last11=Viikinkoski|first11=M.|last12=Jehin|first12=E.|last13=Ferrais|first13=M.|last14=Podlewska-Gaca|first14=E.|last15=Drouard|first15=A.|last16=Marchis|first16=F.|last17=Birlan|first17=M.|last18=Benkhaldoun|first18=Z.|last19=Berthier|first19=J.|last20=Bartczak|first20=P.|last21=Dumas|first21=C.|last22=Dudziński|first22=G.|last23=Ďurech|first23=J.|last24=Castillo-Rogez|first24=J.|last25=Cipriani|first25=F.|last26=Colas|first26=F.|last27=Fetick|first27=R.|last28=Fusco|first28=T.|last29=Grice|first29=J.|last30=Jorda|first30=L.|journal=Astronomy &amp; Astrophysics|volume=641|page=A80|bibcode=2020A&amp;A...641A..80Y|s2cid=220546126|display-authors=29}}&lt;/ref&gt; ili čak sve barem prečnika Saturnovog mjeseca [[Mimas (mjesec)|Mimasa]], najmanjeg mjeseca planetarne mase. (Ovo čak može uključivati i objekte koji nisu okrugli, ali su veći od Mimasa, kao što je Neptunov mjesec [[Protej (mjesec)|Protej]]).&lt;ref name=planetarysociety/&gt;

Definicija IAU iz 2006. predstavlja neke izazove za [[Vansolarna planeta|egzoplanete]] jer je jezik specifičan za Sunčev sistem, a kriteriji zaobljenosti i razmaka orbitalne zone trenutno nisu vidljivi za egzoplanete.&lt;ref name=&quot;exodef&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lecavelier des Etangs |first1=A. |last2=Lissauer |first2=Jack J. |date=1. 6. 2022 |title=The IAU working definition of an exoplanet |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S138764732200001X |journal=New Astronomy Reviews |language=en |volume=94 |page=101641 |doi=10.1016/j.newar.2022.101641 |arxiv=2203.09520 |bibcode=2022NewAR..9401641L |s2cid=247065421 |issn=1387-6473 |access-date=13. 5. 2022 |archive-date=13. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220513110848/https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S138764732200001X |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ne postoji zvanična definicija egzoplaneta, ali radna grupa IAU-a na ovu temu usvojila je privremenu izjavu 2018.

Astronom [[Jean-Luc Margot]] predložio je matematički kriterij koji određuje da li objekt može očistiti svoju orbitu tokom života svoje zvijezde domaćina, na osnovu mase planete, njene velike poluose i mase zvijezde domaćina.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Deborah |last=Netburn |title=Why we need a new definition of the word 'planet' |date=13. 11. 2015 |newspaper=[[Los Angeles Times]] |url=http://www.latimes.com/science/sciencenow/la-sci-sn-new-planet-definition-margot-20151113-htmlstory.html |access-date=24. 7. 2016 |archive-date=3. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210603084521/https://www.latimes.com/science/sciencenow/la-sci-sn-new-planet-definition-margot-20151113-htmlstory.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Formula proizvodi vrijednost π koja je veća od 1 za planete. Osam poznatih planeta i sve poznate egzoplanete imaju π vrijednosti iznad 100, dok Cerera, Pluton i Erida imaju π vrijednosti od 0,1 ili manje. Očekuje se da će objekti sa π vrijednostima od 1 ili više biti približno sferni, tako da će objekti koji ispunjavaju zahtjev za čišćenje orbitalne zone oko zvijezda sličnih Suncu također ispuniti zahtjev zaobljenosti.&lt;ref name=Margot&gt;{{cite journal |last=Margot |first=Jean-Luc |author-link=Jean-Luc Margot |year=2015 |title=A quantitative criterion for defining planets |journal=[[The Astronomical Journal]] |volume=150 |issue=6 |page=185 |arxiv=1507.06300 |doi=10.1088/0004-6256/150/6/185 |bibcode=2015AJ....150..185M |s2cid=51684830}}&lt;/ref&gt;

== Definicije i slični koncepti ==
[[File:Euler-Diagram bodies in the Solar System.jpg|thumb|[[Euler diagram|Eulerov diagram]] koji prikazuje koncepciju Izvršnog komiteta IAU o tipovima tijela u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]]]

Na sastanku Generalne skupštine [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] 2006, nakon duge debate i jednog neuspjelog prijedloga, usvojena je slijedeća definicija u rezoluciji za koju je glasala velika većina onih koji su ostali na sastanku, a posebno se bavi pitanjem donjih granica za nebeski objekat koji se definiše kao planeta. Rezolucija iz 2006. definiše planete unutar Sunčevog sistema na slijedeći način:&lt;ref name=&quot;IAU&quot;/&gt;

&lt;blockquote&gt;&quot;Planeta&quot;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; je nebesko tijelo unutar Sunčevog sistema koje (a) je u orbiti oko Sunca, (b) ima dovoljnu masu da njegova samogravitacija savlada sile krutog tijela tako da zauzme [[Hidrostatička ravnoteža|hidrostatičku ravnotežu]] ( skoro okruglog) oblika, i (c) je [[Dinamička dominacija|očistio okolinu]] oko svoje orbite.

&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Osam planeta su Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.&lt;/blockquote&gt;

Prema ovoj definiciji, smatra se da Sunčev sistem ima osam planeta. Tijela koja ispunjavaju prva dva uslova, ali ne i treći, klasificiraju se kao [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]], pod uslovom da nisu prirodni sateliti drugih planeta. Prvobitno je komitet IAU predložio definiciju koja bi uključivala veći broj planeta jer nije uključivala (c) kao kriterij.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Paul |last=Rincon |date=16. 8. 2006 |title=Planets plan boosts tally 12 |department=[[BBC News]] |publisher=[[British Broadcasting Corporation]] |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4795755.stm |access-date=23. 8. 2008 |archive-date=2. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070302051348/http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4795755.stm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon duge rasprave, glasanjem je odlučeno da se ta tijela umjesto toga klasifikuju kao patuljaste planete.&lt;ref name=&quot;Pluto loses status as a planet-2006&quot; /&gt;

Ova definicija je zasnovana na modernim teorijama formiranja planeta, u kojima [[Protoplaneta|planetarni embriji]] u početku čiste svoje orbitalno susjedstvo od drugih manjih objekata. Kao što je opisano u nastavku, planete se formiraju tako što se materijal skuplja u disk materije koji okružuje [[Protozvijezda|protozvijezdu]]. Ovaj proces rezultira zbirkom relativno značajnih objekata, od kojih je svaki ili &quot;pomeo&quot; ili raspršio većinu materijala koji je kružio u njegovoj blizini. Ovi objekti se ne sudaraju jedan s drugim jer su previše udaljeni, ponekad u orbitalnoj rezonansi.&lt;ref name=&quot;Soter-2006&quot;&gt;
{{cite journal |last=Soter |first=Steven |author-link=Steven Soter |year=2006 |title=What is a planet? |url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2006-12_132_6/page/2513 |journal=[[Astronomical Journal]] |volume=132 |issue=6 |pages=2513–2519 |arxiv=astro-ph/0608359 |bibcode=2006AJ....132.2513S |doi=10.1086/508861 |s2cid=14676169}}
&lt;/ref&gt;

=== Exoplanet ===
Definicija IAU iz 2006. predstavlja neke izazove za [[Vansolarna planeta|egzoplanete]] jer je jezik specifičan za [[Sunčev sistem]], a kriteriji zaobljenosti i razmaka orbitalne zone trenutno nisu vidljivi za egzoplanete.&lt;ref name=&quot;exodef&quot;/&gt; IAU radna grupa za ekstrasolarne planete (WGESP) izdala je radnu definiciju 2001, te je izmijenila 2003.&lt;ref name=iauexo/&gt; U 2018, ova definicija je ponovo procijenjena i ažurirana kako se znanje o egzoplanetama povećalo.&lt;ref name=iauexo/&gt; Trenutna zvanična radna definicija egzoplaneta je slijedeća:&lt;ref name=exoworkdef/&gt;

# Objekti sa istinskim masama ispod granične mase za termonuklearnu fuziju deuterijuma (trenutno se računa na 13 Jupiterovih masa za objekte solarne metalnosti) koji kruže oko zvijezda, smeđih patuljaka ili zvjezdanih ostataka i koji imaju omjer mase sa središnjim objektom ispod L4 /L5 nestabilnost (M/Mcentral &lt; 2/(25+√621) su &quot;planete&quot; (bez obzira kako su se formirale). Minimalna masa/veličina potrebna da bi se ekstrasolarni objekat smatrao planetom trebao bi biti isti kao onaj koji se koristi u našem Sunčevom sistemu.
# Podzvjezdani objekti sa istinskim masama iznad granične mase za termonuklearnu fuziju deuterija su &quot;smeđi patuljci&quot;, bez obzira na to kako su nastali i gdje se nalaze.
# Slobodno lebdeći objekti u mladim zvjezdanim jatima s masama ispod granične mase za termonuklearnu fuziju deuterija nisu &quot;planete&quot;, već su &quot;pod-smeđi patuljci&quot; (ili bilo koji naziv koji je najprikladniji).&lt;ref name=exoworkdef/&gt;

IAU je napomenula da se može očekivati da će se ova definicija razvijati kako se znanje poboljšava.&lt;ref name=&quot;exoworkdef&quot;&gt;{{cite web |title=Official Working Definition of an Exoplanet |url=https://www.iau.org/science/scientific_bodies/commissions/F2/info/documents/ |access-date=29. 11. 2020 |work=IAU position statement |archive-date=3. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703184850/https://www.iau.org/science/scientific_bodies/commissions/F2/info/documents/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pregledni članak iz 2022. u kojem se raspravlja o historiji i obrazloženju ove definicije sugeriše da bi riječi &quot;u mladim zvjezdanim jatima&quot; trebale biti izbrisane u klauzuli 3, jer su takvi objekti sada pronađeni na drugim mjestima, i da bi termin &quot;pod-smeđi patuljci&quot; trebao biti zamijenjen s aktuelnijim &quot;slobodno plutajućim planetarnim objektima&quot;.&lt;ref name=iauexo&gt;{{cite journal |last1=Lecavelier des Etangs |first1=A. |last2=Lissauer |first2=Jack J. |date=2022 |title=The IAU working definition of an exoplanet |journal=New Astronomy Reviews |volume=94 |issue= |page=101641 |doi=10.1016/j.newar.2022.101641 |arxiv=2203.09520|bibcode=2022NewAR..9401641L |s2cid=247065421}}&lt;/ref&gt;

Ograničenje od 13 Jupiterovih masa nije univerzalno prihvaćeno. Objekti ispod ove granice mase ponekad mogu sagorjeti deuterij, a količina deuterija koja se spaljuje zavisi od sastava objekta.&lt;ref name=&quot;bodenheimer2013&quot;&gt;{{cite journal |title=Deuterium Burning in Massive Giant Planets and Low-mass Brown Dwarfs Formed by Core-nucleated Accretion |journal=The Astrophysical Journal |date=2013 |volume=770 |issue=2 |page=120 |doi=10.1088/0004-637X/770/2/120 |arxiv=1305.0980 |bibcode=2013ApJ...770..120B |last1=Bodenheimer |first1=Peter |last2=D'Angelo |first2=Gennaro |last3=Lissauer |first3=Jack J. |last4=Fortney |first4=Jonathan J. |last5=Saumon |first5=Didier |s2cid=118553341}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1088/0004-637X/727/1/57| title = The Deuterium-Burning Mass Limit for Brown Dwarfs and Giant Planets| journal = The Astrophysical Journal| volume = 727| issue = 1| page = 57| year = 2011| last1 = Spiegel | first1 = D. S. |last2=Burrows |first2=Adam | last3 = Milsom | first3 = J. A. | bibcode = 2011ApJ...727...57S|arxiv = 1008.5150 | s2cid = 118513110}}&lt;/ref&gt; Štaviše, deuterija je prilično malo, tako da faza sagorjevanja deuterija zapravo ne traje dugo; za razliku od sagorevanja vodika u zvjezdi, sagorjevanje deuterija ne utiče značajno na buduću evoluciju objekta.&lt;ref name=Hatzes/&gt; Odnos između mase i poluprečnika (ili gustoće) ne pokazuje nikakvu posebnu osobinu na ovoj granici, prema kojoj smeđi patuljci imaju istu fiziku i unutrašnju strukturu kao lakši jovijanski planeti, te bi se prirodnije smatrali planetama.&lt;ref name=Hatzes&gt;{{cite journal |arxiv=1506.05097 |last1=Hatzes |first1=Artie P. |author-link1=Artie P. Hatzes |last2=Rauer |first2=Heike |author-link2=Heike Rauer |title=A Definition for Giant Planets Based on the Mass-Density Relationship |year=2015 |doi=10.1088/2041-8205/810/2/L25 |volume=810 |issue=2 |journal=The Astrophysical Journal |page=L25 |bibcode=2015ApJ...810L..25H |s2cid= 119111221}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ChenKipping&quot;&gt;{{cite journal |last1=Chen |first1=Jingjing |last2=Kipping |first2=David |date=2016 |title=Probabilistic Forecasting of the Masses and Radii of Other Worlds |journal=The Astrophysical Journal |volume=834 |issue=1 |page=17 |arxiv=1603.08614 |doi=10.3847/1538-4357/834/1/17 |s2cid=119114880 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Dakle, mnogi katalozi egzoplaneta uključuju objekte teže od 13 Jupiterovih masa, ponekad i do 60 Jupiterovih masa&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Schneider |first1=Jean |last2=Dedieu |first2=Cyril |last3=Le Sidaner |first3=Pierre |last4=Savalle |first4=Renaud |last5=Zolotukhin |first5=Ivan |title=Defining and cataloging exoplanets: The exoplanet.eu database |date=2011 |volume=532 |issue=79 |journal=[[Astronomy &amp; Astrophysics]] |arxiv=1106.0586 |doi=10.1051/0004-6361/201116713 |pages=A79 |bibcode=2011A&amp;A...532A..79S |s2cid=55994657}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corot&gt;{{cite book |last=Schneider |first=Jean |arxiv=1604.00917 |chapter=Exoplanets versus brown dwarfs: the CoRoT view and the future |title=The CoRoT Legacy Book |date=juli 2016 |page=157 |doi=10.1051/978-2-7598-1876-1.c038 |isbn=978-2-7598-1876-1|s2cid=118434022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;eod&quot;&gt;{{cite journal |arxiv=1012.5676 |title=The Exoplanet Orbit Database |date=2010 |bibcode=2011PASP..123..412W |doi=10.1086/659427 |volume=123 |issue=902 |journal=[[Publications of the Astronomical Society of the Pacific]] |pages=412–422 |last1=Wright |first1=Jason T. |last2=Fakhouri |first2=Onsi |last3=Marcy |first3=Geoffrey W. |author-link3=Geoffrey Marcy |last4=Han |first4=Eunkyu |last5=Feng |first5=Y. Katherina |last6=Johnson |first6=John Asher |author-link6=John Johnson (astronomer) |last7=Howard |first7=Andrew W. |last8=Fischer |first8=Debra A. |author-link8=Debra Fischer |last9=Valenti |first9=Jeff A. |last10=Anderson |first10=Jay |last11=Piskunov |first11=Nikolai |s2cid=51769219}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://exoplanetarchive.ipac.caltech.edu/docs/exoplanet_criteria.html Exoplanet Criteria for Inclusion in the Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150127102447/http://exoplanetarchive.ipac.caltech.edu/docs/exoplanet_criteria.html |date=27. 1. 2015}}, NASA Exoplanet Archive&lt;/ref&gt; (granica za sagorjevanje vodika i pretvaranje u zvijezdu je oko 80 Jupiterovih masa).&lt;ref name=Hatzes/&gt; Situacija zvijezda glavne sekvence korištena je i za argumentaciju za takvu inkluzivnu definiciju &quot;planete&quot;, jer se one također uveliko razlikuju po dva reda veličine koje pokrivaju, u svojoj strukturi, atmosferi, temperaturi, spektralnim karakteristikama i vjerovatno mehanizmima formiranja; ipak se svi smatraju jednom klasom, budući da su svi objekti hidrostatičke ravnoteže koji prolaze kroz nuklearno sagorjevanje.&lt;ref name=Hatzes/&gt;

=== Objekat planetarne mase ===
[[File:25 solar system objects smaller than Earth.jpg|thumb|upright=1.6|Mjeseci planetarne mase u skali, u poređenju sa Merkurom, Venerom, Zemljom, Marsom i Plutonom. Granični [[Protej (mjesec)|Protej]] i [[Nereida (mjesec)|Nereida]] (otprilike iste veličine kao okrugli Mimas) su uključeni. Nesnimljena [[Disnomija (mjesec)|Disnomija]] (srednje veličine između Tetide i Encelada) nije prikazana; u svakom slučaju vjerovatno nije čvrsto tijelo.&lt;ref name=&quot;Brown2023&quot;&gt;{{cite journal |first1 = Michael E. |last1 = Brown |first2 = Bryan |last2 = Butler |title = Masses and densities of dwarf planet satellites measured with ALMA |journal = The Planetary Science Journal|date = oktobar 2023 |volume = 4 |issue = 10|id = 193|pages = 6 |doi-access = free |doi = 10.3847/PSJ/ace52a |arxiv = 2307.04848 |bibcode = 2023PSJ.....4..193B|s2cid =}}&lt;/ref&gt;]]

Geonaučnici često odbacuju definiciju IAU, radije smatraju okrugle mjesece i patuljaste planete planetama. Neki naučnici koji prihvataju IAU definiciju &quot;planeta&quot; koriste druge termine za tijela koja zadovoljavaju geofizičke definicije planeta, kao što je &quot;svijet&quot;.&lt;ref name=metzger22/&gt; Termin &quot;objekat planetarne mase&quot; se također koristi za označavanje dvosmislenih situacija u vezi s egzoplanetima, kao što su objekti sa masom tipičnom za planetu koji slobodno plutaju ili kruže oko smeđeg patuljka umjesto zvijezde.&lt;ref name=iauexo/&gt;

== Mitologija i imenovanje ==
Čin imenovanja planeta i njihovih karakteristika je poznat kao [[planetarna nomenklatura]]. Imenovanje planeta se razlikuje između planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] i [[Vansolarna planeta|egzoplaneta]] (planeta drugih [[Planetarni sistem|planetarnih sistema]]). Ekstrasolarne planete se obično nazivaju po njihovoj matičnoj zvijezdi i njihovom redoslijedu otkrića unutar svog planetarnog sistema, kao što je [[Proxima Centauri b]].

Nazivi za planete Sunčevog sistema (osim Zemlje) potiču iz prakse imenovanja koju su uzastopno razvili [[Babilon]]ci, [[Grci]] i [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] u [[antika|antici]]. Praksa kalemljenja imena bogova na planete gotovo je sigurno posuđena od Babilonaca i starih Grka, a potom od Rimljana. Babilonci su nazvali [[Venera (mitologija)|Veneru]] po [[sumer]]skoj boginji ljubavi s akadskim imenom Ištar; [[Mars (mitologija)|Mars]] po bogu rata, Nergalu; [[Merkur (mitologija)|Merkur]] po njihovom bogu mudrosti Nabu; i [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] po njihovom glavnom bogu, Marduku.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Huxley |first=Margaret |date=2000 |title=The Gates and Guardians in Sennacherib's Addition to the Temple of Assur |journal=Iraq |volume=62 |pages=109–137 |doi=10.2307/4200484 |jstor=4200484 |s2cid=191393468 |issn=0021-0889}}&lt;/ref&gt; Previše je podudarnosti između grčkih i babilonskih konvencija o imenovanju da bi one nastale odvojeno.&lt;ref name=practice/&gt; S obzirom na razlike u [[mitologija|mitologiji]], prepiska nije bila savršena. Na primjer, babilonski Nergal je bio bog rata, pa su ga Grci identificirali sa [[Ares]]om. Za razliku od Aresa, Nergal je također bio bog [[Kuga|kuge]] i vladar podzemlja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wiggermann|first=Frans A. M.|chapter=Nergal A. Philological|title=Reallexikon der Assyriologie|chapter-url=http://publikationen.badw.de/en/rla/index#8358|year=1998|publisher=Bavarian Academy of Sciences and Humanities|access-date=12. 7. 2022|archive-date=6. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210606083853/http://publikationen.badw.de/en/rla/index#8358|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Koch |first=Ulla Susanne |url=https://books.google.com/books?id=8QiwAqGlmAQC |title=Mesopotamian Astrology: An Introduction to Babylonian and Assyrian Celestial Divination |date=1995 |publisher=Museum Tusculanum Press |isbn=978-87-7289-287-0 |pages=128–129 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Cecilia |first=Ludovica |date=6. 11. 2019 |title=A Late Composition Dedicated to Nergal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/aofo-2019-0014/html |journal=Altorientalische Forschungen |volume=46 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1515/aofo-2019-0014 |hdl=1871.1/f23ff882-1539-4906-bc08-049906f8d505 |s2cid=208269607 |issn=2196-6761 |hdl-access=free |access-date=12. 7. 2022 |archive-date=22. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322014922/https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/aofo-2019-0014/html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U staroj Grčkoj, dva velika svjetla, Sunce i Mjesec, zvali su se [[Helije]] i [[Selena]], dva drevna božanstva [[Titani|Titana]]; najsporija planeta, [[Saturn]], zvala se Phainon, osvjetljivač; slijedi Phaethon, [[Jupiter]], &quot;svijetli&quot;; crvena planeta, [[Mars]] je bio poznat kao Pyroeis, &quot;vatreni&quot;; najsjajnija, [[Venera]], bila je poznata kao Fosfor, donosilac svjetlosti; a prolazna konačna planeta, [[Merkur]], zvala se Stilbon, blistav. Grci su svaku planetu dodijelili jednom u svom [[Panteon|panteonu bogova]], [[Olimpski bogovi|Olimpijcima]] i ranijim [[Titani]]ma:&lt;ref name=practice/&gt;

* Helije i Selena su bila imena i planeta i bogova, oboje su bili Titani (kasnije su ih istisnuli Olimpski bogovi [[Apolon]] i [[Artemida]]);
* Fainon je bio svet za [[Kron (titan)|Krona]], Titana koji je bio otac Olimpijaca;
* Faeton je bio svet za [[Zeus]]a, Kronovog sina koji ga je svrgnuo sa vlasti;
* Piros je dat [[Ares]]u, sinu Zeusa i bogu rata;
* [[Fosfor (mitologija)|Fosforom]] je vladala [[Afrodita]], boginja ljubavi; i
* Stilbonom sa svojim brzim kretanjem, vladao je [[Hermes]], glasnik bogova i bog učenja i pameti.&lt;ref name=&quot;practice&quot; /&gt;

[[File:Olympians.jpg|thumb|upright|Grčki bogovi [[Olimpski bogovi|Olimpa]], po kojima su izvedena rimska imena planeta Sunčevog sistema]]

Iako moderni Grci i dalje koriste svoja drevna imena za planete, drugi evropski jezici, zbog uticaja [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], a kasnije i [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], koriste rimska (latinska), a ne grčka imena. Rimljani su naslijedili protoindoevropsku mitologiju kao i Grci i dijelili s njima zajednički panteon pod različitim imenima, ali Rimljanima je nedostajala bogata narativna tradicija koju je grčka poetska kultura dala svojim bogovima. Tokom kasnijeg perioda [[Rimska Republika|Rimske republike]], rimski pisci su posudili veliki dio grčkih narativa i primjenili ih na svoj [[panteon]], do tačke u kojoj su postali praktično nerazlučivi.&lt;ref&gt;Rengel,&amp;nbsp;Marian;&amp;nbsp;Daly,&amp;nbsp;Kathleen&amp;nbsp;N.&amp;nbsp;(2009).&amp;nbsp;''[https://books.google.com/books?id=c7cNB-JaZA8C&amp;q=%22Hellenization%20refers%22 Greek and Roman Mythology, A to Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229103416/https://www.google.com/books/edition/Greek_and_Roman_Mythology_A_to_Z/c7cNB-JaZA8C?hl=en&amp;gbpv=1&amp;bsq=%22Hellenization%20refers%22 |date=29. 12. 2022}}''.&amp;nbsp;United States:&amp;nbsp;Facts On File, Incorporated. p. 66.&lt;/ref&gt; Kada su Rimljani proučavali grčku astronomiju, dali su planetama imena svojih bogova: Mercurius (za Hermesa), Venera (Afrodita), Mars (Ares), Iuppiter (Zeus) i Saturnus (Kron). Neki Rimljani, slijedeći vjerovanje čije je moguće porijeklo iz Mesopotamije, ali se razvilo u helenističkom Egiptu, vjerovali su da sedam bogova po kojima su planete nazvane obavljaju smjene po satu u obavljanju poslova na Zemlji. Redoslijed pomaka je išao Saturn, Jupiter, Mars, Sunce, Venera, Merkur, Mjesec (od najudaljenije do najbliže planete).&lt;ref name=&quot;zerubavel&quot;&gt;{{cite book | first=Eviatar |last=Zerubavel |year=1989 |title=The Seven Day Circle: The history and meaning of the week |page=14 |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-98165-9 |url=https://books.google.com/books?id=aGahKeojIUoC&amp;pg=PA14 |access-date=7. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; Dakle, prvi dan je započeo Saturn (1. sat), drugi dan Sunce (25. sat), zatim Mjesec (49. sat), Mars, Merkur, Jupiter i Venera. Budući da je svaki dan imenovao bog koji ga je započeo, ovo je postalo redoslijed dana u sedmici u rimskom kalendaru.&lt;ref name=&quot;weekdays&quot;&gt;{{cite journal |last1=Falk|first1=Michael |last2=Koresko |first2=Christopher |year=2004 |title=Astronomical names for the days of the week |journal=[[Journal of the Royal Astronomical Society of Canada]] |volume=93 |pages=122–133 |bibcode=1999JRASC..93..122F doi=10.1016/j.newast.2003.07.002 |arxiv=astro-ph/0307398 |s2cid=118954190}}&lt;/ref&gt; Na engleskom jeziku subota, nedelja i ponedeljak su direktni prevodi ovih rimskih imena. Ostali dani su preimenovani u Tīw (utorak), Wōden (srijeda), Þunor (četvrtak) i Frīġ (petak), anglosaksonski bogovi koji se smatraju sličnim ili ekvivalentnim Marsu, Merkuru, Jupiteru i Veneri, respektivno.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ross |first=Margaret Clunies |title=Explainer: the gods behind the days of the week |url=http://theconversation.com/explainer-the-gods-behind-the-days-of-the-week-87170 |access-date=13. 5. 2022 |website=The Conversation |date=januar 2018 |language=en |archive-date=13. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220513181134/https://theconversation.com/explainer-the-gods-behind-the-days-of-the-week-87170 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ime Zemlje na engleskom nije izvedeno iz grčko-rimske mitologije. Budući da je općenito prihvaćena kao planeta tek u 17. stoljeću,&lt;ref name=&quot;galileo_project&quot; /&gt; ne postoji tradicija da se zove po bogu (isto je istina, barem na engleskom, za Sunce i Mjesec, iako se više generalno ne smatraju planetama). Ime potiče od staroengleske riječi eorþe, što je bila riječ za &quot;zemlju&quot; i &quot;prljavštinu&quot; kao i sam svijet.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=earth
 |dictionary=Oxford English Dictionary url=https://www.oed.com/viewdictionaryentry/Entry/59023 access-date=7. 5. 2021 |archive-date=10. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210510142438/https://www.oed.com/viewdictionaryentry/Entry/59023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kao i kod njegovih ekvivalenata u drugim germanskim jezicima, on u konačnici potiče od protogermanske riječi erþō, kao što se može vidjeti u engleskoj zemlji, njemačkoj Erde, holandskoj aarde i skandinavskoj jord. Mnogi romanski jezici zadržali su staru rimsku riječ terra (ili neku njenu varijaciju) koja se koristila sa značenjem &quot;suha zemlja&quot; za razliku od &quot;more&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Harper |first=Douglas |date=septembar 2001 |title=Etymology of &quot;terrain&quot; |website=Online Etymology Dictionary |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=terrain |access-date=30. 1. 2008 |archive-date=23. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120823192155/http://www.etymonline.com/index.php?term=terrain |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Neromanski jezici koriste svoje izvorne riječi, dok su Grci zadržali svoje izvorno ime, Γή (Ge).&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kambas |first=Michael |date=2004 |title=Greek-English, English-Greek Dictionary |url=https://archive.org/details/greekenglishengl0000kamb |location= |publisher=Hippocrene Books |page=[https://archive.org/details/greekenglishengl0000kamb/page/259 259] |isbn=978-0781810029}}&lt;/ref&gt;

Neevropske kulture koriste druge sisteme planetarnog imenovanja. [[Indija]] koristi sistem zasnovan na [[Navagraha|Navagrahi]], koji uključuje sedam tradicionalnih planeta i uzlazne i silazne [[Mjesečevi čvorovi|lunarne čvorove]] [[Rahu]] i [[Ketu]]. Planete su Surya 'Sunce', Chandra 'Mjesec', Budha za Merkur, Shukra ('svijetlo') za Veneru, Mangala (bog rata) za Mars, Bṛhaspati (vijećnik bogova) za Jupitera i Šani (simbolički vremena) za Saturn.&lt;ref&gt;{{cite thesis |last=Markel |first=Stephen Allen |date=1989 |title=The Origin and Early Development of the Nine Planetary Deities (Navagraha) |type=PhD |publisher=University of Michigan |url=https://www.proquest.com/openview/b2b11d92cbfe7471459b34ddaa2fa18f/1?pq-origsite=gscholar&amp;cbl=18750&amp;diss=y |access-date=11. 8. 2022 |archive-date=13. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220513182636/https://www.proquest.com/openview/b2b11d92cbfe7471459b34ddaa2fa18f/1?pq-origsite=gscholar&amp;cbl=18750&amp;diss=y |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Izvorna perzijska imena većine planeta zasnovana su na identifikaciji [[Mezopotamska mitologija|mezopotamskih bogova]] sa iranskim bogovima, analogno grčkim i latinskim imenima. Merkur je Tir ({{Jez-fa|تیر}}) za zapadnoiranskog boga Tiriju (pokrovitelj pisara), analogno Nabuu; Venera je Nāhid (ناهید) za Anahitu; Mars je Bahrām (بهرام) za Verethragnu; a Jupiter je Hormoz (هرمز) za Ahura Mazdu. Perzijski naziv za Saturn, Keyvān (کیوان), je posuđenica iz akadskog kajamānu, što znači &quot;trajan, postojan&quot;.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |url=https://iranicaonline.org/articles/planets |date=20. 9. 2016 |first=Antonio |last=Panaino |title=Planets |encyclopedia=Encyclopædia Iranica |access-date=24. 2. 2023 |archive-date=24. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230224004240/https://iranicaonline.org/articles/planets |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[Kina]] i zemlje [[Istočna Azija|istočne Azije]] koje su historijski bile podložne kineskom kulturnom uticaju (kao što su [[Japan]], [[Koreja]] i [[Vijetnam]]) koriste sistem imenovanja zasnovan na pet kineskih elemenata: voda (Merkur 水星 &quot;vodena zvezda&quot;), metal (Venera 金星 &quot;metalna zvijezda&quot;), vatra (Mars 火星 &quot;vatrena zvijezda&quot;), drvo (Jupiter 木星 &quot;drvena zvijezda&quot;) i zemlja (Saturn 土星 &quot;zemaljska zvijezda&quot;).&lt;ref name=&quot;weekdays&quot;/&gt; Imena Urana (天王星 &quot;zvijezda kralja neba&quot;), Neptuna (海王星 &quot;zvijezda kralja mora&quot;) i Plutona (冥王星 &quot;kralj zvijezda podzemnog svijeta&quot;) na kineskom, korejskom i japanskom su kalkovi zasnovani na ulogama tih bogova u rimskoj i grčkoj mitologiji.&lt;ref name=bianyulin/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Planetary linguistics |publisher=nineplanets.org |url=http://nineplanets.org/days.html |access-date=8. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100407154905/http://www.nineplanets.org/days.html |archive-date=7. 4. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U 19. vijeku, [[Alexander Wylie]] i [[Li Shanlan]] preveli su imena prvih 117 asteroida na kineski, a mnoga njihova imena se i danas koriste, npr. Cerera (穀神星 &quot;zvijezda boginje žita&quot;), Pala (智神星 &quot;zvijezda boginje mudrosti&quot;), Juno (婚神星 &quot;zvijezda boginje braka&quot;), Vesta (灶神星 &quot;zvijezda boginje ognjišta&quot;) i Hygiea (偞 星 &quot;zvijezda boginje zdravlja&quot;).&lt;ref name=lijing&gt;{{cite journal |author1=李竞 [Li Jing] |date=2018 |title=小行星世界中的古典音乐 |url=http://www.term.org.cn/CN/10.3969/j.issn.1673-8578.2018.03.015 |journal=中国科技术语 [China Terminology] |volume=20 |issue=3 |pages=66–75 |doi=10.3969/j.issn.1673-8578.2018.03.015 |access-date=5. 5. 2023 |archive-date=5. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230505191254/http://www.term.org.cn/CN/10.3969/j.issn.1673-8578.2018.03.015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Takvi prijevodi su prošireni na neke kasnije manje planete, uključujući i neke od patuljastih planeta otkrivenih u 21. stoljeću, npr. Haumea (妊神星 &quot;zvijezda boginje trudnoće&quot;, Makemake (鳥神星 &quot;zvijezda boginje ptica&quot;) i Eris (鬩神星 &quot;zvijezda boginje svađe&quot;). Međutim, osim poznatijih asteroida i patuljastih planeta, mnogi od tih naziva se rijetko nalaze izvan kineskih astronomskih rječnika.&lt;ref name=bianyulin&gt;{{cite journal |author1=卞毓麟 [Bian Yulin] |title=&quot;阋神星&quot;的来龙去脉 |url=https://nadc.china-vo.org/astrodict/s/2016/committeeArticles/Eris_history_BianYuLin_2007.pdf |journal=中国科技术语 [China Terminology] |volume=9 |issue=4 |date=2007 |pages=59–61 |doi=10.3969/j.issn.1673-8578.2007.04.020 |access-date=21. 9. 2022 |language=zh-cn |url-access=limited |archive-date=21. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220921143511/https://nadc.china-vo.org/astrodict/s/2016/committeeArticles/Eris_history_BianYuLin_2007.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U tradicionalnoj hebrejskoj astronomiji, sedam tradicionalnih planeta imaju (većim dijelom) opisna imena – Sunce je חמה Ḥammah ili &quot;vrući&quot;, Mjesec je לבנה Levanah ili &quot;bijeli&quot;, Venera je כוכב נוגה ili Kokhav &quot;svetla planeta&quot;, Merkur je כוכב Kokhav ili &quot;planeta&quot; (s obzirom na nedostatak karakteristika), Mars je מאדים Ma'adim ili &quot;crveni&quot;, a Saturn je שבתאי Shabbatai ili &quot;onaj koji miruje&quot; (upućivanje na njegovo sporo kretanje u odnosu na druge vidljive planete).&lt;ref name=Hebrew&gt;{{cite journal |last1=Stieglitz |first1=Robert |date=Apr 1981 |title=The Hebrew names of the seven planets |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-near-eastern-studies_1981-04_40_2/page/135 |journal=Journal of Near Eastern Studies |volume=40 |issue=2 |pages=135–137 |doi=10.1086/372867 |jstor=545038 |s2cid=162579411}}&lt;/ref&gt; Neparni je Jupiter, koji se zove צדק Tzedeq ili &quot;pravda&quot;.&lt;ref name=Hebrew /&gt; Hebrejska imena su izabrana za Uran (אורון Oron, &quot;mala svjetlost&quot;) i Neptun (רהב Rahab, biblijsko morsko čudovište) 2009;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ettinger |first=Yair |date=31. 12. 2009 |title=Uranus and Neptune Get Hebrew Names at Last |url=https://www.haaretz.com/2009-12-31/ty-article/uranus-and-neptune-get-hebrew-names-at-last/0000017f-ec5c-ddba-a37f-ee7ecaf10000 |work=[[Haaretz]] |location= |access-date=5. 10. 2022 |archive-date=5. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005082216/https://www.haaretz.com/2009-12-31/ty-article/uranus-and-neptune-get-hebrew-names-at-last/0000017f-ec5c-ddba-a37f-ee7ecaf10000 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; prije toga su imena &quot;Uran&quot; i &quot;Neptun&quot; jednostavno bila posuđena.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Zucker |first1=Shay |date=2011 |title=Hebrew names of the planets |journal=The Role of Astronomy in Society and Culture, Proceedings of the International Astronomical Union, IAU Symposium |volume=260 |issue= |pages=301–305 |doi=10.1017/S1743921311002432 |bibcode=2011IAUS..260..301Z |s2cid=162671357 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Etimologije za arapska imena planeta su manje shvaćene. Među učenjacima se uglavnom slažu Venera (arapski: الزهرة, az-Zuhara, &quot;sjajni&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=F.J. |last1=Ragep |first2=W. |last2=Hartner |date=24. 4. 2012 |title=Zuhara |journal=Encyclopaedia of Islam |edition=2nd|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-2/zuhara-SIM_8195 |via=referenceworks.brillonline.com |access-date=16. 1. 2019 |archive-date=9. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709220502/https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-2/zuhara-SIM_8195 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;), Zemlja (الأرض, al-ʾArḍ, iz istog korijena kao eretz) i Saturn (زُحَل, Zuḥal, &quot;onaj koji povlači&quot; &quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Meyers |first1=Carol L. |last2=O'Connor |first2=M. |last3=O'Connor |first3=Michael Patrick |date= 1983|title=The Word of the Lord Shall Go Forth: Essays in honor of David Noel Freedman in celebration of his sixtieth birthday |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-0931464195 |url=https://books.google.com/books?id=leQtcmpcQ-EC&amp;q=zuhal+saturn&amp;pg=PA53 |via=Google Books}}&lt;/ref&gt;). Višestruko predložene etimologije postoje za Merkur (عطارد,'uṭārid), Mars (المريخ, al-acrukh) i Jupiter (المشتري, al-muštarī), ali ne postoji konsenzus među učenjacima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Eilers |first=Wilhelm |date=1976 |title=Sinn und Herkunft der Planetennamen |url=https://www.zobodat.at/pdf/Sitz-Ber-Akad-Muenchen-phil-hist-Kl_1975_0001-0138.pdf |location=Munich |publisher=[[Bavarian Academy of Sciences and Humanities]] |access-date=28. 8. 2022 |archive-date=10. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221010105840/https://www.zobodat.at/pdf/Sitz-Ber-Akad-Muenchen-phil-hist-Kl_1975_0001-0138.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite conference |first=Hannes D. |last=Galter |publication-date=31. 7. 1993|title=Die Rolle der Astronomie in den Kulturen Mesopotamiens |trans-title=The role of astronomy in the cultures of the Mesopotamians |book-title=Beiträge Zum 3. Grazer Morgenländischen Symposion (23–27 September 1991) |conference=3.&amp;nbsp;Grazer Morgenländischen Symposion [Third Graz Oriental Symposium] |date=23–27 September 1991 |place=Graz, Austria |publisher=GrazKult |isbn=978-3853750094
 |url=https://books.google.com/books?id=dMgfAQAAIAAJ&amp;q=mustari+jupiter |via=Google Books}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=al-Masūdī |date=1841|title=El-Masūdī's Historical Encyclopaedia, entitled &quot;Meadows of Gold and Mines of Gems.&quot; |publisher=Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland |url=https://books.google.com/books?id=XaVmAAAAMAAJ&amp;q=utarid+mercury+penman&amp;pg=PA204 |via=Google Books}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Mas'ûdi |last=Ali-Abu'l-Hassan |date=1841|title=Historical Encyclopaedia: Entitled &quot;Meadows of gold and mines of gems&quot; |publisher=Printed for the Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland |url=https://books.google.com/books?d=SqJEAQAAIAAJ&amp;q=Mirrikh+mars&amp;pg=PA204 |via=Google Books
}}&lt;/ref&gt;

Kada su naknadne planete otkrivene u 18. i 19. vijeku, Uran je dobio ime po grčkom božanstvu, a Neptun po rimskom (pandan [[Posejdon]]u). Asteroidi su prvobitno dobili imena i iz mitologije – [[Cerera (mitologija)|Cerera]], [[Junona]] i [[Vesta (mitologija)|Vesta]] su glavne rimske boginje, a Palada je epitet glavne grčke boginje [[Atena|Atene]] – ali kako ih je sve više otkrivano, prvo su počeli da se nazivaju po sve nižim boginjama, a mitološko ograničenje je odbačeno počevši od dvadesetog asteroida Massalia 1852.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Schmadel|first=Lutz|title=Dictionary of Minor Planet Names|date=2012|edition=6th|publisher=Springer|page=15|url=https://books.google.com/books?id=aeAg1X7afOoC&amp;pg=PA15|isbn=978-3642297182}}&lt;/ref&gt; Pluton (nazvan po grčkom bogu podzemnog svijeta) je dobio klasično ime, jer se smatrao velikom planetom kada je otkriven. Nakon što je otkriveno više objekata dalje od Neptuna, uvedene su konvencije imenovanja ovisno o njihovim orbitama: onima u rezonansi 2:3 s Neptunom (plutino) daju se imena iz mitova o podzemlju, dok su drugima data imena iz mitova o stvaranju. Većina transneptunskih patuljastih planeta nazvani su po bogovima i boginjama iz drugih kultura (npr. Quaoar je nazvan po bogu Tongva), osim Orcusa i Erisa koji su nastavili rimsku i grčku šemu.&lt;ref name=&quot;WGSBN-Naming-Guidelines&quot;&gt;{{cite web |title = Minor Planet Naming Guidelines (Rules and Guidelines for naming non-cometary small Solar-System bodies) – v1.0 |work = Working Group Small Body Nomenclature |type = PDF |date = 20. 12. 2021 |url = https://www.wgsbn-iau.org/documentation/NamesAndCitations.pdf |access-date = 1. 5. 2022 |archive-date = 20. 3. 2023 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230320000458/https://www.wgsbn-iau.org/documentation/NamesAndCitations.pdf |url-status = live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WGSBN-home&quot;&gt;{{cite web |title = IAU: WG Small Body Nomenclature (WGSBN) |work = Working Group Small Body Nomenclature |url = https://www.wgsbn-iau.org/ |access-date = 9. 2. 2022 |archive-date = 8. 2. 2022 |archive-url = https://web.archive.org/web/20220208031049/https://wgsbn-iau.org/ |url-status = live}}&lt;/ref&gt;

Mjesecima (uključujući i one sa planetarnom masom) se obično daju imena sa nekom asocijacijom na njihovu matičnu planetu. Jupiterovi sateliti sa planetarnom masom nazvani su po četvorici Zeusovih ljubavnica (ili drugih seksualnih partnera); oni od Saturna su nazvani po Kronovoj braći i sestrama, Titanima; oni od Urana su nazvani po likovima iz [[William Shakespeare|Shakespearea]] i Popea (prvobitno posebno iz vilinske mitologije,&lt;ref name=&quot;Lassell 1852&quot;&gt;{{cite journal| last = Lassell| first = W.| date = 1852| title = Beobachtungen der Uranus-Satelliten| journal = Astronomische Nachrichten| volume = 34| page = 325| bibcode = 1852AN.....34..325.}}&lt;/ref&gt; ali se to završilo imenovanjem Mirande). Neptunov mjesec planetarne mase Triton nazvan je po božjem sinu; Plutonov mjesec planetarne mase Haron nazvan je po skelaru mrtvih, koji nosi duše novopokojnika u podzemni svijet (Plutonov domen).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Page/Planets |title=Gazetteer of Planetary Nomenclature |website=IAU |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=21. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821014052/http://planetarynames.wr.usgs.gov/Page/Planets |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Formiranje ==
{{Main|Nebular hypothesis}}
{{multiple image
| direction = horizontal
| header = Umjetnički dojam
| image1 = The_Mysterious_Case_of_the_Disappearing_Dust.jpg
| caption1 = Protoplanetari disk
| image2 = PIA18469-AsteroidCollision-NearStarNGC2547-ID8-2013.jpg
| caption2 = Sudar asteroida tokom planetarnog formiranja
| width = 200
}}

Ne zna se sa sigurnošću kako su planete formirane, preovladavajuća teorija je da se formiraju tokom kolapsa magline u tanak disk plina i prašine. [[Protozvijezda]] se formira u jezgru, okružena rotirajućim protoplanetarnim diskom. Kroz [[Akrecija (astrofizika)|akreciju]] (proces ljepljivog sudara) čestice prašine u disku stalno akumuliraju masu kako bi formirale sve veća tijela. Nastaju lokalne koncentracije mase poznate kao [[planetezimali]], a one ubrzavaju proces akrecije uvlačeći dodatni materijal svojom gravitacionom privlačnošću. Ove koncentracije postaju sve gušće sve dok ne ne uruše pod gravitacijom i formiraju [[Protoplaneta|protoplanete]].&lt;ref&gt;{{cite journal | first=G. W. |last=Wetherill |title=Formation of the Terrestrial Planets |journal=Annual Review of Astronomy and Astrophysics |date=1980 |volume=18 | issue=1 |pages=77–113 |bibcode=1980ARA&amp;A..18...77W |doi=10.1146/annurev.aa.18.090180.000453}}&lt;/ref&gt; Nakon što planeta dostigne masu nešto veću od mase Marsa, ona počinje da akumulira proširenu atmosferu,&lt;ref name=dangelo_bodenheimer_2013&gt;{{cite journal|last1=D'Angelo|first1=G.|last2= Bodenheimer | first2=P. |title=Three-dimensional Radiation-hydrodynamics Calculations of the Envelopes of Young Planets Embedded in Protoplanetary Disks|journal=The Astrophysical Journal|year=2013|volume=778|issue=1|pages=77 (29 pp.)|doi=10.1088/0004-637X/778/1/77|arxiv = 1310.2211 |bibcode = 2013ApJ...778...77D |s2cid=118522228}}&lt;/ref&gt; uveliko povećavajući stopu hvatanja planetezimala pomoću [[Aerodinamički otpor|atmosferskog otpora]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Inaba | first1=S. | last2=Ikoma | first2=M. |title=Enhanced Collisional Growth of a Protoplanet that has an Atmosphere |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2003 |volume=410 | issue=2 |pages=711–723 |bibcode=2003A&amp;A...410..711I |doi = 10.1051/0004-6361:20031248|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dangelo2014&gt;{{cite journal|last1=D'Angelo|first1=G.|last2=Weidenschilling | first2=S. J. |last3=Lissauer | first3=J. J. |last4=Bodenheimer | first4=P. |title=Growth of Jupiter: Enhancement of core accretion by a voluminous low-mass envelope|journal=Icarus|date=2014|volume=241|pages=298–312|arxiv=1405.7305|doi=10.1016/j.icarus.2014.06.029|bibcode=2014Icar..241..298D |s2cid=118572605}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od historije nakupljanja čvrstih materija i gasa, može nastati [[Divovske planete|divovska planeta]], [[ledeni div]] ili [[terestrička planeta]].&lt;ref name=lhdb2009&gt;{{cite journal|last1=Lissauer|first1=J. J.|last2=Hubickyj | first2=O. |last3=D'Angelo | first3=G. |last4=Bodenheimer | first4=P. |title=Models of Jupiter's growth incorporating thermal and hydrodynamic constraints| journal=Icarus|year=2009|volume=199|issue=2| pages=338–350|arxiv=0810.5186|doi=10.1016/j.icarus.2008.10.004|bibcode=2009Icar..199..338L |s2cid=18964068}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ddl2011&gt;{{cite book|last1=D'Angelo|first1=G.|last2=Durisen|first2=R. H.|last3=Lissauer|first3=J. J.|chapter=Giant Planet Formation|bibcode=2010exop.book..319D|title=Exoplanets|publisher=University of Arizona Press, Tucson, AZ|editor-first=S.|editor-last=Seager|pages=319–346|date=2011|chapter-url=http://www.uapress.arizona.edu/Books/bid2263.htm|arxiv=1006.5486|access-date=1. 5. 2016|archive-date=30. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150630164645/http://www.uapress.arizona.edu/Books/bid2263.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=chambes2011&gt;{{cite book|last=Chambers|first=J.|chapter=Terrestrial Planet Formation|bibcode=2010exop.book..297C|title=Exoplanets|publisher=University of Arizona Press|location=Tucson, AZ|editor-first=S.|editor-last=Seager|pages=297–317|date=2011|chapter-url=http://www.uapress.arizona.edu/Books/bid2263.htm|access-date=1. 5. 2016|archive-date=30. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150630164645/http://www.uapress.arizona.edu/Books/bid2263.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Smatra se da su se regularni sateliti Jupitera, Saturna i Urana formirali na sličan način;&lt;ref name=&quot;arxiv0812&quot;&gt;{{cite book |author1=Canup, Robin M. |author1-link=Robin Canup |author2=Ward, William R. |title=Origin of Europa and the Galilean Satellites |publisher=[[University of Arizona Press]] |date=2008 |arxiv=0812.4995|bibcode = 2009euro.book...59C |page=59|isbn=978-0-8165-2844-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dangelo_podolak_2015&gt;{{cite journal|last1=D'Angelo|first1=G.| last2=Podolak | first2=M.|title=Capture and Evolution of Planetesimals in Circumjovian Disks|journal=The Astrophysical Journal|date=2015|volume=806|issue=1|pages=29pp|doi=10.1088/0004-637X/806/2/203|arxiv = 1504.04364 |bibcode = 2015ApJ...806..203D |s2cid=119216797}}&lt;/ref&gt; međutim, [[Triton (mjesec)|Triton]] je vjerovatno zarobio [[Neptun]],&lt;ref name=&quot;Agnor06&quot;&gt;{{Cite journal| doi = 10.1038/nature04792| url = http://extranet.on.br/rodney/curso2010/aula9/tritoncapt_hamilton.pdf| title = Neptune's capture of its moon Triton in a binary–planet gravitational encounter| journal = Nature| volume = 441| issue = 7090| pages = 192–4| year = 2006| last1 = Agnor| first1 = C. B.| last2 = Hamilton| first2 = D. P.| pmid = 16688170| bibcode = 2006Natur.441..192A| s2cid = 4420518| access-date = 1. 5. 2022| archive-date = 14. 10. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20161014134243/http://extranet.on.br/rodney/curso2010/aula9/tritoncapt_hamilton.pdf}}&lt;/ref&gt; a Zemljin [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]&lt;ref name=&quot;taylor1998&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.psrd.hawaii.edu/Dec98/OriginEarthMoon.html |title=Origin of the Earth and Moon |last=Taylor |first=G. Jeffrey |date=31. 12. 1998 |work=Planetary Science Research Discoveries |publisher=Hawai'i Institute of Geophysics and Planetology |access-date=7. 4. 2010 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100610011142/http://www.psrd.hawaii.edu/Dec98/OriginEarthMoon.html |archive-date=10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; i Plutonov [[Haron (satelit)|Haron]] su možda formirani sudarima.&lt;ref name=&quot;Stern_2015&quot;&gt;
{{cite journal |title=The Pluto system: Initial results from its exploration by New Horizons |first1=S.A. |last1=Stern |first2=F. |last2=Bagenal |first3=K. |last3=Ennico |first4=G.R. |last4=Gladstone |first5=W.M. |last5=Grundy |first6=W.B. |last6=McKinnon |first7=J.M. |last7=Moore |first8=C.B. |last8=Olkin |first9=J.R. |last9=Spencer |display-authors=4 |journal=Science |date=16. 10. 2015 |pmid=26472913 |page=aad1815 |volume=350 |issue=6258 |doi=10.1126/science.aad1815 |arxiv=1510.07704 |bibcode=2015Sci...350.1815S |s2cid=1220226}}&lt;/ref&gt;

Kada protozvijezda naraste tako da se zapali i formira zvijezdu, preživjeli disk se uklanja iznutra prema van fotoisparavanjem, solarnim vjetrom, [[Poynting-Robertsonov otpor|Poynting-Robertsonovim otporom]] i drugim efektima.&lt;ref&gt;{{cite thesis | last = Dutkevitch |first = Diane |date =1995 |url =http://www.astro.umass.edu/theses/dianne/thesis.html |archive-url =https://web.archive.org/web/20071125124958/http://www.astro.umass.edu/theses/dianne/thesis.html |archive-date=25. 11. 2007 |title =The Evolution of Dust in the Terrestrial Planet Region of Circumstellar Disks Around Young Stars |type=PhD thesis|publisher=University of Massachusetts Amherst |access-date = 23. 8. 2008 |bibcode=1995PhDT..........D}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Matsuyama | first1=I. | last2=Johnstone | first2=D. | last3=Murray | first3=N. |title=Halting Planet Migration by Photoevaporation from the Central Source |journal=The Astrophysical Journal |date = 2005 |volume=585 |issue=2 |pages=L143–L146 |bibcode=2003ApJ...585L.143M |doi = 10.1086/374406|arxiv = astro-ph/0302042 | s2cid=16301955}}&lt;/ref&gt; Nakon toga još uvijek može postojati mnogo protoplaneta koje kruže oko zvijezde ili jedna oko druge, ali s vremenom će se mnoge sudariti, bilo da bi formirale veću, kombinovanu protoplanetu ili oslobodile materijal koji druge protoplanete mogu apsorbirati.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kenyon |first1=Scott J. | last2=Bromley | first2=Benjamin C. |journal=Astronomical Journal |volume=131 | issue=3 |pages=1837–1850 | date=2006 |doi=10.1086/499807 |title= Terrestrial Planet Formation. I. The Transition from Oligarchic Growth to Chaotic Growth | url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2006-03_131_3/page/1837 | bibcode=2006AJ....131.1837K|arxiv = astro-ph/0503568 |s2cid=15261426}}&lt;/ref&gt; Oni objekti koji su postali dovoljno masivni uhvatit će većinu materije u svojim orbitalnim susjedstvima i postati planete. Protoplanete koje su izbjegle sudare mogu postati prirodni sateliti planeta kroz proces gravitacionog hvatanja, ili ostati u pojasevima drugih objekata da postanu [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]] ili [[Mala tijela Sunčevog sistema|mala tijela]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Martin |first1=R. G. |last2=Livio |first2=M. |date=1. 1. 2013 |title=On the formation and evolution of asteroid belts and their potential significance for life |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters |language=en |volume=428 |issue=1 |pages=L11–L15 |doi=10.1093/mnrasl/sls003 |issn=1745-3925|doi-access=free |arxiv=1211.0023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Peale |first=S. J. |date=septembar 1999 |title=Origin and Evolution of the Natural Satellites |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.astro.37.1.533 |journal=Annual Review of Astronomy and Astrophysics |language=en |volume=37 |issue=1 |pages=533–602 |doi=10.1146/annurev.astro.37.1.533 |bibcode=1999ARA&amp;A..37..533P |issn=0066-4146 |access-date=13. 5. 2022 |archive-date=13. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220513181131/https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.astro.37.1.533}}&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
| direction = horizontal
| align = right
| width = 200
| image1 = 15-044a-SuperNovaRemnant-PlanetFormation-SOFIA-20150319.jpg
| image2 = 15-044b-SuperNovaRemnant-PlanetFormation-SOFIA-20150319.jpg
| footer_align = center
| footer = Izbačeni ostatak supernove koji proizvodi materijal koji stvara planete
}}

Energetski utjecaji manjih planetezimala (kao i radioaktivni raspad) će zagrijati rastuću planetu, uzrokujući da se barem djelomično otopi. Unutrašnjost planete počinje da se razlikuje po gustoći, sa materijalima veće gustoće koji tonu prema jezgru.&lt;ref&gt;{{cite journal | journal=Icarus |date=1987 |volume=69 | issue=2 |pages=239–248 |last1=Ida |first1=Shigeru | last2=Nakagawa | first2=Yoshitsugu | last3=Nakazawa | first3=Kiyoshi |title= The Earth's core formation due to the Rayleigh-Taylor instability |doi=10.1016/0019-1035(87)90103-5 |bibcode=1987Icar...69..239I}}&lt;/ref&gt; Manje terestričke planete gube većinu svoje atmosfere zbog ove akrecije, ali izgubljeni plinovi mogu se zamijeniti ispuštanjem iz plašta i naknadnim udarima kometa&lt;ref&gt;{{cite journal | last=Kasting |first=James F. |title=Earth's early atmosphere | url=https://archive.org/details/sim_science_1993-02-12_259_5097/page/920 |journal=Science |date=1993 |volume=259 |bibcode=1993Sci...259..920K |doi=10.1126/science.11536547 |pmid=11536547 |issue=5097 | pages=920–926|s2cid=21134564}}&lt;/ref&gt; (manje planete će izgubiti atmosferu koju steknu raznim [[Atmosferski bijeg|mehanizmima za bijeg]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Chuang |first=F. |date=6. 6. 2012 |title=FAQ – Atmosphere |url=https://www.psi.edu/epo/faq/atmosphere.html |access-date=13. 5. 2022 |website=Planetary Science Institute |language=en |archive-date=23. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323224518/https://www.psi.edu/epo/faq/atmosphere.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;).

Sa otkrićem i posmatranjem planetarnih sistema oko zvijezda koje nisu Sunce, postaje moguće razraditi, revidirati ili čak zamijeniti ovaj prikaz. Nivo [[metalicitet]]a– astronomski termin koji opisuje obilje hemijskih elemenata s atomskim brojem većim od 2 (helij) – čini se da određuje vjerovatnoću da će zvijezda imati planete.&lt;ref&gt;{{cite journal |bibcode=2005ApJ...622.1102F |doi=10.1086/428383 |title=The Planet-Metallicity Correlation |journal=The Astrophysical Journal |volume=622 |issue=2 |page=1102 |year=2005 |last1=Fischer |first1=Debra A. |last2=Valenti |first2=Jeff|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |arxiv=1310.7830 |last1=Wang |first1=Ji |title=Revealing a Universal Planet-Metallicity Correlation for Planets of Different Sizes Around Solar-Type Stars |journal=The Astronomical Journal |volume=149 |issue=1 |page=14 |last2=Fischer |first2=Debra A. |year=2013 |doi=10.1088/0004-6256/149/1/14 |bibcode=2015AJ....149...14W|s2cid=118415186}}&lt;/ref&gt; Dakle, veća je vjerovatnoća da će zvijezda sa populacijom i bogatom metalom imati značajan planetarni sistem od zvijezde siromašne metalom, populacija II.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Harrison |first1=Edward Robert |url=https://books.google.com/books?id=kNxeHD2cbLYC |title=Cosmology: The Science of the Universe |date=2000 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-66148-5 |page=114 |language=en |access-date=13. 5. 2022 |archive-date=14. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231214142630/https://books.google.com/books?id=kNxeHD2cbLYC |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Sunčev sistem ==
[[Image:Solar System true color.jpg|right|thumb|upright=1.2|Sunčev sistem, uključujući Sunce, planete, patuljaste planete i veće mjesece (osim Japeta). Udaljenost između tijela nije u omjeru.]]

Prema IAU definiciji, postoji osam planeta u Sunčevom sistemu, koje su (na sve većoj udaljenosti od Sunca):&lt;ref name=&quot;IAU&quot;/&gt; [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja (planeta)|Zemlja]], [[Mars]], [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]]&lt;nowiki/&gt;i [[Neptun]]. Jupiter je najveći, sa 318 Zemljinih masa, dok je Merkur najmanji, sa 0,055 Zemljinih masa.&lt;ref name=&quot;JPL-physical-parameters&quot;&gt;{{cite web |url=https://ssd.jpl.nasa.gov/planets/phys_par.html |title=Planetary Physical Parameters |website=Solar System Dynamics |publisher=Jet Propulsion Laboratory |access-date=11. 7. 2022 |archive-date=4. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004115344/https://ssd.jpl.nasa.gov/planets/phys_par.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Planete Sunčevog sistema mogu se podijeliti u kategorije na osnovu njihovog sastava. [[Terestrička planeta|Terestričke planete]] su slične [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], sa tijelima koja su uglavnom sastavljena od [[kamen]]a i [[Metal (hemija)|metala]]: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Zemlja je najveća terestrička planeta.&lt;ref name=Lewis59&gt;{{cite book |first=John S. |last=Lewis |date=2004 |title=Physics and Chemistry of the Solar System |url=https://archive.org/details/physicschemistry0000lewi_h2v8 |page=[https://archive.org/details/physicschemistry0000lewi_h2v8/page/59 59] |edition=2nd |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-446744-6}}&lt;/ref&gt; [[Divovske planete]] su znatno masivnije od terestričkih: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.&lt;ref name=Lewis59/&gt; Po sastavu se razlikuju od rkih planeta. [[Plinoviti div]]ovi, Jupiter i Saturn, prvenstveno su sastavljeni od [[vodik]]a i [[helij]]a i najmasovnije su planete u Sunčevom sistemu. Saturn je za trećinu masivniji od Jupitera, sa 95 Zemljinih masa.&lt;ref name=M19&gt;{{cite web |last1=Marley |first1=Mark |title=Not a Heart of Ice |date=2. 4. 2019 |url=https://www.planetary.org/articles/not-a-heart-of-ice |website=planetary.org |publisher=The Planetary Society |access-date=5. 5. 2022 |language=en |archive-date=12. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190812095448/http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2019/not-a-heart-of-ice.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Ledeni div]]ovi, Uran i Neptun, prvenstveno se sastoje od materijala niske tačke ključanja kao što su [[voda]], [[metan]] i [[amonijak]], sa gustom atmosferom vodika i helija. Imaju znatno manju masu od plinovitih divova (samo 14 i 17 zemaljskih masa).&lt;ref name=M19/&gt;

[[Patuljasta planeta|Patuljaste planete]] su gravitaciono zaobljene, ali nisu očistile svoje orbite od drugih tijela. U rastućem redoslijedu prosječne udaljenosti od Sunca, astronomi se općenito slažu da su [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], [[90482 Orcks|Orkus]], [[Pluton]], [[Haumea]], [[Quaoar]], [[Makemake]], [[Gonggong]], [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]] i [[90377 Sedna|Sedna]],&lt;ref name=Grundy2019/&gt; iako postoje sumnje za Orkus.&lt;ref name=JWST/&gt; Cerera je najveći objekat u [[Asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]], koji se nalazi između orbite [[Mars]]a i [[Jupiter]]a. Ostalih osam orbitiraju izvan Neptuna. Orkus, Pluton, Haumea, Quaoar i Makemake kruže u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]], koji je drugi pojas malih tijela Sunčevog sistema izvan orbite Neptuna. Gonggong i Erida orbitiraju u [[Raspršeni disk|raspršenom disku]], koji je nešto dalje i, za razliku od Kuiperovog pojasa, nestabilan je prema interakciji sa Neptunom. Sedna je najveći poznati [[odvojeni objekt]], populacija koja nikada ne dolazi dovoljno blizu [[Sunce|Sunca]] da bi stupila u interakciju s bilo kojom od klasičnih planeta; o porijeklu njihovih orbita se još uvijek raspravlja. Svih devet je sličnih terestričkim planetama jer imaju čvrstu površinu, ali su napravljene od leda i kamena, a ne od kamena i metala. Štaviše, svi su manji od Merkura, pri čemu je Pluton najveća poznata patuljasta planeta, a Erida najmasivnija poznata.&lt;ref name=&quot;Brown Schaller 2007&quot;&gt;{{cite journal| doi = 10.1126/science.1139415| last1 = Brown| first1 = Michael E.| author-link = Michael E. Brown| last2 = Schaller| first2 = Emily L.| s2cid = 21468196| date = 15. 6. 2007| title = The Mass of Dwarf Planet Eris| journal = Science| volume = 316| issue = 5831| page = 1585| pmid = 17569855| bibcode = 2007Sci...316.1585B| url = http://hubblesite.org/pubinfo/pdf/2007/24/pdf.pdf| access-date = 27. 9. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20160304053122/http://hubblesite.org/pubinfo/pdf/2007/24/pdf.pdf| archive-date = 4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.nasa.gov/feature/how-big-is-pluto-new-horizons-settles-decades-long-debate |title=How Big Is Pluto? New Horizons Settles Decades-Long Debate |website=NASA |date=7. 8. 2017 |access-date=5. 5. 2022 |archive-date=9. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191109182908/https://www.nasa.gov/feature/how-big-is-pluto-new-horizons-settles-decades-long-debate/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Postoji najmanje devetnaest mjeseca planetarne mase ili satelitskih planeta — mjeseca dovoljno velikih da poprime elipsoidne oblike:&lt;ref name=planetarysociety/&gt;

* Jedan Zemljin satelit: [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]
* Četiri satelita Jupitera: [[Ija (satelit)|Ija]], [[Evropa (satelit)|Evropa]], [[Ganimed (satelit)|Ganimed]] i [[Kalisto (satelit)|Kalisto]]
* Sedam satelita Saturna: [[Mimas (satelit)|Mimas]], [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]], [[Tetija (mjesec)|Tetija]], [[Dijona (satelit)|Dijona]], [[Reja (satelit)|Reja]], [[Titan (satelit)|Titan]] i [[Japet (satelit)|Japet]]
* Pet Uranovih satelita: [[Miranda (mjesec)|Miranda]], [[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Umbriel (satelit)|Umbriel]], [[Titanija (satelit)|Titanija]] i [[Oberon (mjesec)|Oberon]]
* Jedan satelit Neptuna: [[Triton (mjesec)|Triton]]
* Jedan satelit Plutona: [[Haron (satelit)|Haron]]

Mjesec, Ija i Evropa imaju kompozicije slične zemaljskim planetama; ostali su napravljeni od leda i stijena poput patuljastih planeta, a [[Tetija (mjesec)|Tetija]] je napravljena od skoro čistog leda (Evropa se često smatra ledenom planetom, međutim, obzirom da je njen površinski sloj od leda otežano je proučavanje njene unutrašnjosti.&lt;ref name=planetarysociety/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first=John S. |last=Lewis |date=2004 |title=Physics and Chemistry of the Solar System |url=https://archive.org/details/physicschemistry0000lewi_h2v8 |page=[https://archive.org/details/physicschemistry0000lewi_h2v8/page/425 425] |edition=2nd |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-446744-6}}&lt;/ref&gt;) Ganimed i Titan su veći od Merkura po radijusu, a Kalisto mu je skoro jednak, ali sva tri su mnogo manje masivni. Mimas je najmanji objekat za koji se općenito smatra da je geofizička planeta, sa oko šest milionitih dijelova Zemljine mase, iako postoji mnogo većih tijela koja možda nisu geofizičke planete (npr. [[120347 Salacia|Salacia]]).&lt;ref name=Grundy2019/&gt;

=== Planetarni atributi ===
Tabele u nastavku sumiraju neka svojstva objekata koji su općenito prihvaćeni da zadovolje geofizičke definicije planeta. Postoji mnogo manjih kandidata za [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]], poput Salacije, koji nisu uključeni u tabele jer se astronomi ne slažu oko toga da li su patuljaste planete ili ne (postoji i određena sumnja za Orkus, ali je dovoljno često prihvaćeno da je uključen radi poređenja.) Isto tako, isključeni su i objekti kao što su Pallas i Vesta koji su razvili planetarnu geologiju, ali više nisu okrugli, iako bi ih neki autori bez obzira uključili. Prečnici, mase, orbitalni periodi i periodi rotacije velikih planeta dostupni su u Laboratoriji za mlazni pogon (JPL).&lt;ref name=&quot;JPL-physical-parameters&quot;/&gt; JPL također daje njihove poluvelike ose, nagibe i ekscentričnosti planetarnih orbita,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Approximate Positions of the Planets |url=https://ssd.jpl.nasa.gov/planets/approx_pos.html |access-date=11. 7. 2022 |website=Solar System Dynamics |publisher=Jet Propulsion Laboratory |archive-date=6. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220606041419/https://ssd.jpl.nasa.gov/planets/approx_pos.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; a aksijalni nagibi su preuzeti iz baze podataka Horizons.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://ssd.jpl.nasa.gov/horizons/ |title=Horizons System |website=Solar System Dynamics |publisher=Jet Propulsion Laboratory |access-date=12. 7. 2022 |archive-date=6. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706192114/https://ssd.jpl.nasa.gov/horizons/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostale informacije sumira NASA.&lt;ref name=planetcompare&gt;{{cite web |url=https://solarsystem.nasa.gov/planet-compare/ |title=Planet Compare |website=Solar System Exploration |publisher=NASA |access-date=12. 7. 2022 |archive-date=9. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180309204400/https://solarsystem.nasa.gov/planet-compare/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Podaci za patuljaste planete i mjesece planetarne mase preuzeti su sa liste gravitacijsko zaobljenih objekata Sunčevog sistema, gdje su navedeni izvori.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin: 1em auto; text-align: center;&quot;
|-
! &lt;!-- # --&gt;
! class=&quot;unsortable&quot; | Ime
! Ekvatorijalni &lt;br /&gt;prečnik&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
! [[Planetarna masa|Masa]]&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
! [[Poluvelika osa]] ([[Astronomska jedinica|AJ]])
! [[Orbitalni period]]&lt;br /&gt;([[Julijanska godina (astronomija)|Julijanska godina]])
! [[Inklinacija orbite|Nagib&lt;br /&gt;ka ekliptici]] (°)
! [[Ekscentričnost orbite|Orbitna&lt;br /&gt;ekscentričnost]]
! [[Rotacijski period]]&lt;br /&gt;(dani)
! Potvrđeni&lt;br /&gt;[[prirodni satelit]]
! [[Nagib ose]] (°)
! [[Sistem prstenova (astronomija)|Prsteni]]
! class=&quot;unsortable&quot; | [[Atmosfera]]
|-
! colspan=13 | Glavne planete
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | [[File:Mercury symbol (bold).svg|14px|☿]]
| align=left | [[Merkur]]
| 0.383
| 0.06
| 0.39
| 0.24
| 7.00
| 0.206
| 58.65
| 0
| 0.04
| no
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | [[File:Venus symbol (bold).svg|14px|♀]]
| align=left | [[Venera]]
| 0.949
| 0.81
| 0.72
| 0.62
| 3.39
| 0.007
| 243.02
| 0
| 177.30
| no
| [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[Dušik|N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | [[File:Earth symbol (bold).svg|14px|🜨]]
| align=left | [[Zemlja (planeta)|Zemlja]]&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt;
| 1.000
| 1.00
| 1.00
| 1.00
| 0.0
| 0.017
| 1.00
| [[Mjesec (satelit)|1]]
| 23.44
| no
| N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, [[Kisik|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[Argon|Ar]]
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | [[File:Mars symbol (bold).svg|14px|♂]]
| align=left | [[Mars]]
| 0.532
| 0.11
| 1.52
| 1.88
| 1.85
| 0.093
| 1.03
| [[Marsovi prirodni sateliti|2]]
| 25.19
| no
| CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, Ar
|-
| style=&quot;background-color: #cc9156;&quot; | [[File:Jupiter symbol (bold).svg|14px|♃]]
| align=left | [[Jupiter]]
| 11.209
| 317.83
| 5.20
| 11.86
| 1.30
| 0.048
| 0.41
| [[Jupiterovi prirodni sateliti|95]]&lt;!--57 imenovanih, 72 numerisani, 95 poznatih--&gt;
| 3.13
| [[Jupiterovi prstenovi|da]]
| [[Vodik|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[Helij|He]]
|-
| style=&quot;background-color: #cc9156;&quot; | [[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]
| align=left | [[Saturn]]
| 9.449
| 95.16
| 9.54
| 29.45
| 2.49
| 0.054
| 0.44
| [[Saturnovi prirodni sateliti|146]]&lt;!--63 imenovana, 66 numerisana, 146 poznata--&gt;
| 26.73
| [[Saturnovi prstenovi|da]]
| H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, He
|-
| style=&quot;background-color: #DDEEFF;&quot; | [[File:Uranus symbol (bold).svg|14px|⛢]]
| align=left | [[Uran]]
| 4.007
| 14.54
| 19.19
| 84.02
| 0.773
| 0.047
| 0.72
| [[Uranovi prirodni sateliti|27]]&lt;!--27 imenovanih, 27 potvrđenih, 27 poznati--&gt;
| 97.77
| [[Uranovi prstenovi|da]]
| H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, He, [[Metan|CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]
|-
| style=&quot;background-color: #DDEEFF;&quot; | [[File:Neptune symbol (bold).svg|14px|♆]]
| align=left | [[Neptun]]
| 3.883
| 17.15
| 30.07
| 164.79
| 1.77
| 0.009
| 0.67
| [[Neptunovi prirodni sateliti|14]]&lt;!--13 imenovanih, 13 potvrđenih, 14 poznatih--&gt;
| 28.32
| [[Neptunovi prstenovi|da]]
| H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, He, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
|-
! colspan=13 | Patuljaste planete
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Ceres symbol (bold).svg|14px|⚳]]
| align=left | [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]]
| 0.0742
| 0.00016
| 2.77
| 4.60
| 10.59
| 0.080
| 0.38
| 0
| 4
| no
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Orcus symbol (bold).svg|14px|🝿]]
| align=left | [[90482 Orkus|Orkus]]
| 0.072
| 0.0001
| 39.42
| 247.5
| 20.59
| 0.226
| 9.54?
| [[Vanth (satelit)|1]]
| ?
| ?
| ?
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Pluto monogram (bold).svg|14px|♇]]
| align=left | [[Pluton]]
| 0.186
| 0.0022
| 39.48
| 247.9
| 17.14
| 0.249
| 6.39
| [[Plutonovi prirodni sateliti|5]]
| 119.6
| ne
| N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, [[Ugljik-monoksid|CO]]
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Haumea symbol (bold).svg|14px|🝻]]
| align=left | [[Haumea]]
| 0.13
| 0.0007
| 43.34
| 283.8
| 28.21
| 0.195
| 0.16
| [[Haumeaovi prirodni sateliti|2]]
| 126?
| [[Haumeaovi prstenovi|da]]
| ?
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Quaoar symbol (bold).svg|14px|🝾]]
| align=left | [[50000 Quaoar|Quaoar]]
| 0.085
| 0.0002
| 43.69
| 288.0
| 7.99
| 0.038
| 0.74
| [[Weywot|1]]
| 14?
| [[Quaoarovi prstenovi|da]]
| ?
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Makemake symbol (bold).svg|14px|🝼]]
| align=left | [[Makemake]]
| 0.11
| 0.0005
| 45.79
| 306.2
| 28.98
| 0.161
| 0.95
| [[S/2015 (136472) 1|1]]
| ?
| ?
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Gonggong symbol (bold).svg|14px|🝽]]
| align=left | [[225088 Gonggong|Gonggong]]
| 0.10
| 0.0003
| 67.33
| 552.5
| 30.74
| 0.506
| 0.93
| [[Xiangliu (satelit)|1]]
| ?
| ?
| ?
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Eris symbol (bold).svg|14px|⯰]]
| align=left | [[Erida (patuljasta planeta)|Erida]]
| 0.18
| 0.0028
| 67.67
| 559
| 44.04
| 0.436
| 15.79
| [[Disnomija (mjesec)|1]]
| 78?
| ?
| ?
|-
| style=&quot;background-color: #ffbfff;&quot; | [[File:Sedna symbol (bold).svg|14px|⯲]]
| align=left | [[90377 Sedna|Sedna]]
| 0.078
| ?
| 525.86
| 12059
| 11.93
| 0.855
| 0.43
| 0
| ?
| ?
| ?
|-
! colspan=13 style=&quot;text-align: left; font-size: small; font-weight: normal; padding: 10px 4px 5px 4px;&quot; | Legenda: {{legend2|#DBFFDB|border=1px solid black|[[Terestrička planeta|terestričke planete]]}}&amp;nbsp;{{legend2|#cc9156|border=1px solid black|[[plinoviti div]]ovi}}&amp;nbsp;{{legend2|#DDEEFF|border=1px solid black|[[ledeni div]]ovi}} (obje kategorije [[Divovske planete|divovskih planeta]])&amp;nbsp;{{legend2|#ffbfff|border=1px solid black|[[patuljaste planete]]}}&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt; Mjereno u odnosu na Zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt; [[Zemlja (planeta)|Zemljina]] masa je približno 5,972 × 1024 kilograma, a njen ekvatorijalni radijus je približno 6.378 kilometara.&lt;ref name=&quot;JPL-physical-parameters&quot;&gt;{{cite web |url=https://ssd.jpl.nasa.gov/planets/phys_par.html |title=Planetary Physical Parameters |website=Solar System Dynamics |publisher=Jet Propulsion Laboratory |access-date=11. 7. 2022 |archive-date=4. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004115344/https://ssd.jpl.nasa.gov/planets/phys_par.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

Kako svi sateliti planetarne mase pokazuju sinhronu rotaciju, njihovi periodi rotacije jednaki su njihovim orbitalnim periodima.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin: 1em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=13 | Mjeseci planetarne mase
|-
! &lt;!-- # --&gt;
! class=&quot;unsortable&quot; | Ime
! Ekvatorijalni&lt;br /&gt;prečnik&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
! [[Planetarna masa|Masa]]&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
! [[Poluvelika osa]] ([[kilometar|km]])
! [[Orbitalni period]]&lt;br /&gt;(dani)
! [[Inklinacija orbite|Nagib]]&lt;br /&gt;ka [[Primarni ekvator|primarnom ekvatoru]] (°)
! [[Ekscentričnost orbite|Orbitna&lt;br /&gt;ekscentričnost]]
! [[Nagib ose]] (°)
! class=&quot;unsortable&quot; | [[Atmosfera]]
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | [[File:Decrescent symbol (bold).svg|14px|☾]]
| align=left | [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]
| 0.272
| 0.0123
| 384,399
| 27.322
| [[Lunarna precesija|18.29–28.58]]
| 0.0549
| 6.68
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | {{Nowrap|[[File:Jupiter symbol (bold).svg|14px|♃]]1}}
| align=left | [[Ija (satelit)|Ija]]
| 0.285
| 0.0150
| 421,600
| 1.769
| 0.04
| 0.0041
| ≈0
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #DBFFDB;&quot; | {{Nowrap|[[File:Jupiter symbol (bold).svg|14px|♃]]2}}
| align=left | [[Evropa (satelit)|Evropa]]
| 0.246
| 0.00804
| 670,900
| 3.551
| 0.47
| 0.009
| ≈0.1
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Jupiter symbol (bold).svg|14px|♃]]3}}
| align=left | [[Ganimed (satelit)|Ganimed]]
| 0.413
| 0.0248
| 1,070,400
| 7.155
| 1.85
| 0.0013
| ≈0.2
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Jupiter symbol (bold).svg|14px|♃]]4}}
| align=left | [[Kalisto (satelit)|Kalisto]]
| 0.378
| 0.0180
| 1,882,700
| 16.689
| 0.2
| 0.0074
| ≈0–2
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]1}}
| align=left | [[Mimas (mjesec)|Mimas]]
| 0.031
| 0.00000628
| 185,520
| 0.942
| 1.51
| 0.0202
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]2}}
| align=left | [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]]
| 0.04
| 0.0000181
| 237,948
| 1.370
| 0.02
| 0.0047
| ≈0
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]3}}
| align=left | [[Tetija (mjesec)|Tetija]]
| 0.084
| 0.000103
| 294,619
| 1.888
| 1.51
| 0.02
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]4}}
| align=left | [[Diona (mjesec)|Diona]]
| 0.088
| 0.000183
| 377,396
| 2.737
| 0.019
| 0.002
| ≈0
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]5}}
| align=left | [[Reja (mjesec)|Reja]]
| 0.12
| 0.000386
| 527,108
| 4.518
| 0.345
| 0.001
| ≈0
| minimalna
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]6}}
| align=left | [[Titan (satelit)|Titan]]
| 0.404
| 0.0225
| 1,221,870
| 15.945
| 0.33
| 0.0288
| ≈0.3
| N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]8}}&lt;!--NIJE GREŠKA: oni prate oznake rimskih brojeva za SVE satelite, ne samo za okrugle.[[File:Saturn symbol (bold).svg|14px|♄]]7 je Hyperion KOJI NIJE OKRUGAO--&gt;
| align=left | [[Japet (mjesec)|Japet]]
| 0.115
| 0.000302
| 3,560,820
| 79.322
| 14.72
| 0.0286
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Uranus symbol (bold).svg|14px|⛢]]5}} &lt;!--NIJE GREŠKA: brojevi su zamrznuti u 19. veku. Miranda je NAJUNUTARNJIJI okrugli mjesec, ali je otkriven NAKON OSTALA ČETIRI--&gt;
| align=left | [[Miranda (mjesec)|Miranda]]
| 0.037
| 0.0000110
| 129,390
| 1.414
| 4.22
| 0.0013
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Uranus symbol (bold).svg|14px|⛢]]1}}
| align=left | [[Ariel (mjesec)|Ariel]]
| 0.091
| 0.000226
| 190,900
| 2.520
| 0.31
| 0.0012
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Uranus symbol (bold).svg|14px|⛢]]2}}
| align=left | [[Umbriel (mjesec)|Umbriel]]
| 0.092
| 0.00020
| 266,000
| 4.144
| 0.36
| 0.005
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Uranus symbol (bold).svg|14px|⛢]]3}}
| align=left | [[Titanija (mjesec)|Titanija]]
| 0.124
| 0.00059
| 436,300
| 8.706
| 0.14
| 0.0011
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Uranus symbol (bold).svg|14px|⛢]]4}}
| align=left | [[Oberon (mjesec)|Oberon]]
| 0.119
| 0.000505
| 583,519
| 13.46
| 0.10
| 0.0014
| ≈0
|
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Neptune symbol (bold).svg|14px|♆]]1}}
| align=left | [[Triton (mjesec)|Triton]]
| 0.212
| 0.00358
| 354,759
| 5.877
| 157
| 0.00002
| ≈0.7
| N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
|-
| style=&quot;background-color: #FFBFFF;&quot; | {{Nowrap|[[File:Pluto monogram (bold).svg|14px|♇]]1}}
| align=left | [[Haron (satelit)|Haron]]
| 0.095
| 0.000255
| 17,536
| 6.387
| 0.001
| 0.0022
| ≈0
|
|-
! colspan=13 style=&quot;text-align: left; font-size: small; font-weight: normal; padding: 10px 4px 5px 4px;&quot; | Legenda: {{legend2|#DBFFDB|border=1px solid black|pretežno kamenit}}&amp;nbsp;{{legend2|#ffbfff|border=1px solid black|pretežno led}}&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt; Mjereno u odnosu na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]].
|}

== Klasifikacija planeta ==
Astronomi se razmimoilaze u mišljenju kad su u pitanju male planete, kakve su [[asteroidi]], [[kometa|komete]] i [[Transneptunsko tijelo|transneptunski objekti]] i velike (prave) planete. Planete se u Sunčevom sistemu prema strukturnoj građi dijele na:
* '''Planete Zemljine grupe''' (terestrijalne ili stjenovite), koje su slične Zemlji po tome što su uglavnom sastavljene od stijena, tj.u čvrstom su agregatnom stanju. Tu spadaju: Merkur, Venera Zemlja i Mars.
* '''Planete Jupiterove grupe''' (jovijanske ili plinovite gigantske planete) koje su sastavljene uglavnom od gasova, vodika i helija, s manjim procentima stijena i leda. Tu spadaju Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
* '''Ledene planete''', koje predstavljaju treću kategoriju planeta, a koje uključuju nebeska tijela slična Plutonu i koja su sastavljena od leda. Ovdje bi se još mogla svrstati mnogobrojna neplanetarna nebeska tijela koja predstavljaju ledene mjesece vanjskih planeta Sunčevog sistema (npr. [[Triton]]).

Osam pomenutih stjenovitih i plinovitih planeta su u suštini poznate kao velike planete. [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]] je proglašen planetom prvi put kad je otkriven, ali je potom reklasificiran kao asteroid kada je otkriveno još nekoliko sličnih objekata. Mnogobrojne otkrivene transneptunske objekte koji su vrlo slični Plutonu po orbiti, veličini i sastavu po mišljenjima mnogih treba redefinisati kao male planete. Na primjer [[Mike Brown]] s Caltecha je dao definiciju planete: ''bilo koje nebesko tijelo u Sunčevom sistemu koje je masivnije od ukupne mase svih ostalih nebeskih tijela u sličnoj orbiti''. Prema ovoj definiciji ni Pluton ni Sedna se ne bi trebali ubrajati u planete.

Mnogi smatraju da su Zemlja i njen Mjesec dvostruka (binarna) planeta iz sljedećih razloga:
* [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] ima 1,5 puta veći prečnik od Plutona;
* Sunčeva sila gravitacije na Mjesecu je jača od Zemljine sile gravitacije na Mjesecu za oko 2,2 puta.

Posljednja činjenica nije jedina u Sunčevom sistemu, ali je neobična za vrlo velike satelite. Ostali sateliti za koje je Sunčeva sila gravitacije aktuelno jača od primarne su:
* Posljednji Jupiterov satelit ([[S/2003 J 2]]; s gravitacijom većom od primarne za faktor 1,5);
* Posljednji Uranov satelit ([[Ferdinand (mjesec)|S/2001 U 2]]; za faktor 1,2 );
* Dva posljednja Neptunova satelita ([[S/2002 N 4]] i [[S/2003 N 1]]; za faktor 2,1);
* Pojedini sateliti asteroida poput S/2001 (22) 1 [[Linus (asteroid)|Linus]] s faktorom od 1,6 i S/1998 (45) 1 [[Mali princ(asteroid)|Mali princ]] (Petit-Prince) s faktorom od 2,8; S/1993 243 (1) [[Daktil(asteroid)|Daktil]] (Dactyl) s faktorom od 1,3; i konačno, [[(66391) 1999 KW4|S/2001 (66391) 1]] s vrlo velikim faktorom od 625).

== Ekstrasolarne planete ==
[[File:Exoplanet detections per year.png|alt=Otkrića egzoplaneta po godinama |thumb|upright=1.2|Otkrivanja [[Vansolarna planeta|egzoplaneta]] po godini od augusta 2023. (NASA Exoplanet Archive)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pre-generated Exoplanet Plots |url=https://exoplanetarchive.ipac.caltech.edu/exoplanetplots/ |website=exoplanetarchive.ipac.caltech.edu |publisher=[[NASA Exoplanet Archive]] |access-date=24. 6. 2022 |archive-date=30. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120430080407/https://exoplanetarchive.ipac.caltech.edu/exoplanetplots/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

Egzoplaneta ([[Vansolarna planeta|ekstrasolarna planeta]]) je planeta izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Od 1. januara 2024. postoji 5.576 potvrđenih egzoplaneta u 4.113 planetarnih sistema, od kojih 887 sistema ima više od jedne planete. Poznate egzoplanete variraju u veličini od [[Plinoviti div|plinovitih divova]] otprilike dvostruko većih od [[Jupiter]]a do nešto više od veličine [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]]. Analiza podataka gravitacionog mikrolensinga sugeriše minimalni prosjek od 1,6 vezanih planeta za svaku zvijezdu u [[Mliječni put|Mliječnom putu]].&lt;ref name=&quot;nature.com&quot;&gt;{{cite journal |display-authors=4 |last1=Cassan |first1=Arnaud | first2=D. | last2=Kubas | first3=J.-P. | last3=Beaulieu | first4=M. | last4=Dominik | first5=K. | last5=Horne | first6=J. | last6=Greenhill | first7=J. | last7=Wambsganss | first8=J. | last8=Menzies | first9=A. | last9=Williams | first10=U. G. | last10=Jørgensen | first11=A. | last11=Udalski | first12=D. P. | last12=Bennett | first13=M. D. | last13=Albrow | first14=V. | last14=Batista | first15=S. | last15=Brillant | first16=J. A. R. | last16=Caldwell | first17= A. | last17=Cole | first18=Ch. | last18=Coutures | first19=K. H. | last19=Cook | first20=S. | last20=Dieters | first21=D. | last21=Dominis Prester | first22=J. | last22=Donatowicz | first23=P. | last23=Fouqué | first24=K. | last24=Hill | first25=N. | last25=Kains |title=One or more bound planets per Milky Way star from microlensing observations |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2012-01-12_481_7380/page/167 |journal=Nature |date=12. 1. 2012 |volume=481 |pages=167–169 |doi=10.1038/nature10684 |issue=7380 |bibcode=2012Natur.481..167C |pmid=22237108 |arxiv=1202.0903|s2cid=2614136}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1992. radio astronomi [[Aleksander Wolszczan]] i [[Dale Frail]] objavili su otkriće dvije planete koje kruže oko [[pulsar]]a [[PSR 1257+12]].&lt;ref name=&quot;Wolszczan&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Wolszczan | first1 = A. |bibcode=1992Natur.355..145W| last2 = Frail | first2 = D. A. | doi = 10.1038/355145a0 | title = A planetary system around the millisecond pulsar PSR1257 + 12 | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-01-09_355_6356/page/144 | journal = Nature | volume = 355 | issue = 6356 | pages = 145–147 | year = 1992 | s2cid = 4260368}}&lt;/ref&gt; Ovo otkriće je potvrđeno i općenito se smatra prvim konačnim otkrivanjem egzoplaneta. Istraživači sumnjaju da su nastali od ostatka diska koji je ostao od [[Supernova|supernove]] koja je proizvela [[pulsar]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Planets Around the Pulsar PSR B1257+12 |url=https://adsabs.harvard.edu/full/2008ASPC..398....3W |access-date=13. 5. 2022 |journal=Extreme Solar Systems |bibcode=2008ASPC..398....3W |last1=Wolszczan |first1=Alex |year=2008 |volume=398 |pages=3+ |archive-date=13. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220513200823/https://adsabs.harvard.edu/full/2008ASPC..398....3W |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prvo potvrđeno otkriće ekstrasolarne planete koja kruži oko obične zvijezde glavne sekvence dogodilo se 6. oktobra 1995, kada su [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]] sa [[Univerzitet u Ženevi|Univerziteta u Ženevi]] objavili otkrivanje [[51 Pegasi b]], egzoplanete oko [[51 Pegas]]a.&lt;ref name=whatworlds&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/news/technology/what-worlds-are-out-there-a-field-guide-to-exoplanets-1.3734359 |title=What worlds are out there? |work=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |language=en |date=25. 8. 2016 |access-date=5. 6. 2017 |archive-date=25. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160825161047/http://www.cbc.ca/news/technology/what-worlds-are-out-there-a-field-guide-to-exoplanets-1.3734359 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od tada do [[Kepler (svemirski teleskop)|Kepler misije]], većina poznatih ekstrasolarnih planeta bili su plinoviti divovi uporedivi po masi sa Jupiterom ili veći jer su ih lakše detektirali. Katalog Keplerovih planeta kandidata sastoji se uglavnom od planeta veličine [[Neptun]]a i manjih, sve do manjih od [[Merkur]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Chen |first=Rick |date=23. 10. 2018 |title=Top Science Results from the Kepler Mission |url=http://www.nasa.gov/kepler/topscience |access-date=11. 7. 2022 |website=NASA |quote=The most common size of planet Kepler found doesn't exist in our solar system—a world between the size of Earth and Neptune—and we have much to learn about these planets. |archive-date=11. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220711224819/https://www.nasa.gov/kepler/topscience/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barclay-2013&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Barclay |first1=Thomas |last2=Rowe |first2=Jason F. |last3=Lissauer |first3=Jack J. |last4=Huber |first4=Daniel |last5=Fressin |first5=François |last6=Howell |first6=Steve B. |last7=Bryson |first7=Stephen T. |last8=Chaplin |first8=William J. |last9=Désert |first9=Jean-Michel |last10=Lopez |first10=Eric D. |last11=Marcy |first11=Geoffrey W. |display-authors=4 |date=28. 2. 2013 |title=A sub-Mercury-sized exoplanet |url=http://www.nature.com/articles/nature11914 |journal=Nature |language=en |volume=494 |issue=7438 |pages=452–454 |doi=10.1038/nature11914 |pmid=23426260 |arxiv=1305.5587 |bibcode=2013Natur.494..452B |s2cid=205232792 |issn=0028-0836 |access-date=11. 7. 2022 |archive-date=19. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221019020640/https://www.nature.com/articles/nature11914 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011. tim [[Kepler (svemirski teleskop)|Kepler svemirskog teleskopa]] izvijestio je o otkriću prvih ekstrasolarnih planeta veličine Zemlje koje kruže oko zvijezde slične [[Sunce|Suncu]], [[Kepler-20e]] i [[Kepler-20f]].&lt;ref name=&quot;NASA-20111220&quot;&gt;{{cite web|last=Johnson|first=Michele|title=NASA Discovers First Earth-size Planets Beyond Our Solar System|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/kepler/news/kepler-20-system.html|publisher=[[NASA]]|date=20. 12. 2011|access-date=20. 12. 2011|archive-date=16. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516230313/https://www.nasa.gov/mission_pages/kepler/news/kepler-20-system.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nature-20111220&quot;&gt;{{cite journal |last=Hand |first=Eric |title=Kepler discovers first Earth-sized exoplanets |doi=10.1038/nature.2011.9688 |date=20. 12. 2011 |journal=[[Nature (journal)|Nature]]|s2cid=122575277}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT-20111220&quot;&gt;{{cite news |last=Overbye |first=Dennis |title=Two Earth-Size Planets Are Discovered |url=https://www.nytimes.com/2011/12/21/science/space/nasas-kepler-spacecraft-discovers-2-earth-size-planets.html |date=20. 12. 2011 |newspaper=The New York Times |access-date=21. 12. 2011 |archive-date=20. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111220234625/http://www.nytimes.com/2011/12/21/science/space/nasas-kepler-spacecraft-discovers-2-earth-size-planets.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od tog vremena, identifikovano je više od 100 planeta koje su približno iste veličine kao Zemlja, od kojih 20 kruži u [[Nastanjiva zona|nastanjivoj zoni]] svoje zvijezde – raspon orbita u kojima bi terestrička planeta mogla održati tekuću vodu na svojoj površini, ako ima dovoljan atmosferski pritisak.&lt;ref name=kopparapu-2013&gt;{{cite journal |title=A revised estimate of the occurrence rate of terrestrial planets in the habitable zones around kepler m-dwarfs |author=Kopparapu, Ravi Kumar |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=767 |issue=1 |doi=10.1088/2041-8205/767/1/L8 |arxiv=1303.2649 |page=L8|bibcode = 2013ApJ...767L...8K|s2cid=119103101}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Traci|last=Watson|url=https://www.usatoday.com/story/news/2016/05/10/kepler-finds-new-planets/84187098/|title=NASA discovery doubles the number of known planets|date=10. 5. 2016|work=[[USA Today]]|access-date=10. 5. 2016|archive-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160510184735/http://www.usatoday.com/story/news/2016/05/10/kepler-finds-new-planets/84187098/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://phl.upr.edu/projects/habitable-exoplanets-catalog |title=The Habitable Exoplanets Catalog |website=Planetary Habitability Laboratory |publisher=University of Puerto Rico at Arecibo |access-date=12. 7. 2022 |archive-date=20. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111020180543/http://phl.upr.edu/projects/habitable-exoplanets-catalog |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Smatra se da jedna od pet zvijezda nalik Suncu ima planet veličine Zemlje u svojoj nastanjivoj zoni, što sugeriše da bi se najbliža očekivala na udaljenosti od 12 svjetlosnih godina od Zemlje. Učestalost pojavljivanja takvih zemaljskih terestrička je jedna od varijabli u [[Drakeova jednačina|Drakeovoj jednačini]], koja procjenjuje broj inteligentnih, komunicirajućih civilizacija koje postoje u Mliječnom putu.&lt;ref&gt;{{cite news | last=Drake |first=Frank |title=The Drake Equation Revisited |publisher=Astrobiology Magazine |date=29. 9. 2003 |url=http://www.astrobio.net/index.php?option=com_retrospection&amp;task=detail&amp;id=610 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628180502/http://www.astrobio.net/index.php?option=com_retrospection&amp;task=detail&amp;id=610 |archive-date=28. 6. 2011 |access-date=23. 8. 2008 |url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Postoje vrste planeta kakve ne postoje u Sunčevom sistemu: [[Superzemlja|superzemlje]] i [[minineptun]]i, koji imaju mase između Zemlje i Neptuna. Očekuje se da će objekti ispod dva puta većih od Zemlje biti stjenoviti poput Zemlje; osim toga, oni postaju mješavina isparljivih tvari i plina poput Neptuna.&lt;ref name=&quot;ChenKipping&quot;&gt;{{cite journal |last1=Chen |first1=Jingjing |last2=Kipping |first2=David |date=2016 |title=Probabilistic Forecasting of the Masses and Radii of Other Worlds |journal=The Astrophysical Journal |volume=834 |issue=1 |page=17 |arxiv=1603.08614 |doi=10.3847/1538-4357/834/1/17 |s2cid=119114880 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Planeta [[Gliese 581 c]], s masom 5,5-10,4 puta većom od mase Zemlje,&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1051/0004-6361/200912172 |bibcode=2009A&amp;A...507..487M |journal=[[Astronomy and Astrophysics]] |volume=507 |issue=1 |year=2009 |pages=487–494 |last1=Mayor |first1=Michel |last2=Bonfils |first2=Xavier |last3=Forveille |first3=Thierry |last4=Delfosse |first4=Xavier |last5=Udry |first5=Stéphane |last6=Bertaux |first6=Jean-Loup |last7=Beust |first7=Hervé |last8=Bouchy |first8=François |last9=Lovis |first9=Christophe |last10=Pepe |first10=Francesco |last11=Perrier |first11=Christian |last12=Queloz |first12=Didier |last13=Santos |first13=Nuno C. |title=The HARPS search for southern extra-solar planets, XVIII. An Earth-mass planet in the GJ 581 planetary system |arxiv=0906.2780 |display-authors=3 |url=http://obswww.unige.ch/~udry/Gl581_preprint.pdf |s2cid=2983930 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090521052641/http://obswww.unige.ch/~udry/Gl581_preprint.pdf |archive-date=21. 5. 2009}}&lt;/ref&gt; privukla je pažnju svojim otkrićem da bi se potencijalno nalazila u naseljivoj zoni,&lt;ref name=&quot;BBC1&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/6589157.stm |title=New 'super-Earth' found in space |access-date=25. 4. 2007 |date=25. 4. 2007 |work=BBC News |archive-date=10. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121110172300/http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6589157.stm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; iako su kasnije studije zaključile da je zapravo preblizu svojoj zvijezdi da bi bila naseljiva.&lt;ref name=&quot;blo07&quot;&gt;{{cite journal|bibcode=2007A&amp;A...476.1365V|author=von Bloh|display-authors=etal|date=2007|title=The Habitability of Super-Earths in Gliese 581 |journal=[[Astronomy and Astrophysics]]|volume=476|issue=3|pages=1365–1371|doi=10.1051/0004-6361:20077939 |arxiv = 0705.3758 |s2cid=14475537}}&lt;/ref&gt; Poznate su i planete masivnije od Jupitera, koje se neprimjetno prostiru u carstvo [[Smeđi patuljak|smeđih patuljaka]].&lt;ref name=Hatzes/&gt;

Pronađene su egzoplanete koje su mnogo bliže svojoj matičnoj zvijezdi nego što je bilo koja planeta u Sunčevom sistemu Suncu. Merkuru, najbližoj planeti Suncu na 0,4 AJ, potrebno je 88 dana za orbitu, ali planete ultra kratkog perioda mogu da orbitiraju za manje od jednog dana. [[Kepler-11]] sistem ima pet svojih planeta u kraćim orbitama od Merkura, a sve su mnogo masivnije od Merkura. Postoje vrući Jupiteri, kao što je [[51 Pegasi b]],&lt;ref name=whatworlds/&gt; koji kruže vrlo blizu svoje zvijezde i mogu ispariti da postanu [[Htonska planeta|htonske planete]], kojima su preostala samo jezgra. Postoje i egzoplanete koje su mnogo dalje od svoje zvijezde. Neptun je udaljen 30 AJ od Sunca i treba mu 165 godina da napravi krug, ali postoje egzoplanete koje su hiljade AJ udaljene od svoje zvijezde i potrebno im je više od milion godina da naprave krug, npr. [[KOKOS-2b]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Zhoujian |last2=Liu |first2=Michael C. |last3=Claytor |first3=Zachary R. |last4=Best |first4=William M. J. |last5=Dupuy |first5=Trent J. |last6=Siverd |first6=Robert J. | display-authors=4 |date=1. 8. 2021 |title=The Second Discovery from the COCONUTS Program: A Cold Wide-orbit Exoplanet around a Young Field M Dwarf at 10.9 pc |journal=The Astrophysical Journal Letters |volume=916 |issue=2 |page=L11 |doi=10.3847/2041-8213/ac1123 |arxiv=2107.02805 |bibcode=2021ApJ...916L..11Z |hdl=20.500.11820/4f26e8e5-5d42-4259-bc20-fcb093d664b6 |s2cid=236464073 |issn=2041-8205 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Planete (tabela)|Pregled planeta u Sunčevom sistemu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nineplanets.org/ NinePlanets.org] - Putovanje kroz Sunčev sistem
* [http://www.iau.org Internacionalna Astronomska Unija]
* [http://www.fourmilab.ch/cgi-bin/uncgi/Solar/ Sunčev sistem uživo]
* [http://janus.astro.umd.edu/javadir/orbits/ssv.html Posmatrač Sunčevog sistema] (animacija)
* [http://planetquest.jpl.nasa.gov/ NASA-ina potraga za planetama ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110225110149/http://planetquest.jpl.nasa.gov/ |date=25. 2. 2011}}
* Dan Greenova stranica [https://web.archive.org/web/19990222124056/http://cfa-www.harvard.edu/cfa/ps/icq/ICQPluto.html Klasifikacija planeta]

{{Sunčev sistem}}
{{Zvijezda}}
{{Commonscat|Planets}}

[[Kategorija:Planete]]
[[Kategorija:Astronomski objekti]]
[[Kategorija:Planetologija]]
[[Kategorija:Koncepti u astronomiji]]
[[Kategorija:Posmatračka astronomija]]</text>
      <sha1>lgkt4crhuiq582nf5qowjf1rt1z1tb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aurelije Augustin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4505</id>
    <revision>
      <id>3900635</id>
      <parentid>3899727</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13523" sha1="41fejims3c2o2k5k6bm1nbfc1j8kk3x" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Aurelije Augustin
| slika              = Saint Augustine by Philippe de Champaigne.jpg
| veličina_slike     =
| opis               =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|354|11|13}}
| mjesto_rođenja     = Tagasta, Alžir
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|430|8|28|354|11|13}}
| mjesto_smrti       = Hippo, Alžir
}}
'''Aurelije Augustin''' bio je filozof i kršćanski svetac. Njegova djela utiecala su na razvoj zapadne [[Filozofija|filozofije]] i zapadnog kršćanstva, te se smatra jednim od najvažnijih crkvenih otaca Latinske crkve u patrističkom periodu. Njegova mnoga važna djela uključuju ''Grad Božji'', ''O kršćanskoj doktrini'' i ''Ispovijesti''.

Prema njegovom savremeniku [[Sveti Jeronim|Jeronimu]], Avgustin je „iznova uspostavio drevnu vjeru“. U mladosti ga je privukla eklektična [[Manihejstvo|manihejska vjera]], a kasnije helenistička filozofija neoplatonizma. Nakon svog obraćenja na kršćanstvo i krštenja 386. godine, Augustin je razvio vlastiti pristup [[Filozofija|filozofiji]] i [[Teologija|teologiji]], prilagođavajući se različitim metodama i perspektivama.&lt;ref&gt;TeSelle, Eugene (2002). ''[https://books.google.com/books?id=4sRKAwAAQBAJ&amp;pg=PA343 Augustine the Theologian]''. Wipf and Stock. ISBN 978-1-57910-918-9, str. 343.&lt;/ref&gt; Vjerujući da je Kristova milost neophodna za ljudsku slobodu, pomogao je u formulisanju doktrine [[Istočni grijeh|istočnog grijeha]] i dao značajan doprinos razvoju teorije pravednog rata. Kada je [[Zapadno Rimsko Carstvo]] počelo da se raspada, Augustin je zamišljao [[Crkva|Crkvu]] kao duhovni Grad Božji, različit od materijalnog Zemaljskog Grada.&lt;ref&gt;Durant, Will (1992). ''[https://books.google.com/books?id=boYHAAAACAAJ Caesar and Christ: A History of Roman Civilization and of Christianity from Their Beginnings to A.D. 325]''. MJF Books. ISBN &lt;bdi&gt;978-1-56731-014-6&lt;/bdi&gt;.&lt;/ref&gt; Segment Crkve koji se držao koncepta [[Sveto Trojstvo|Trojstva]] kako su ga definisali Nikejski i Konstantinopoljski sabor&lt;ref&gt;Wilken, Robert L. (2003). ''The Spirit of Early Christian Thought''. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0-300-10598-8, str. 291&lt;/ref&gt; blisko identifikovan s Avgustinovim djelom ''O Trojstvu''.

Augustin je priznat kao svetac u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj crkvi]] i anglikanskoj zajednici. On je također istaknuti katolički Doktor Crkve i zaštitnik augustinaca. Njegov spomendan slavi se 28. avgusta, na dan njegove smrti. Augustin je svetac zaštitnik pivara, štampara, teologa i brojnih gradova i biskupija.&lt;ref name=&quot;KnoYrSaint&quot;&gt;[http://www.catholicapologetics.info/library/saints/index.htm Know Your Patron Saint]. catholicapologetics.info&lt;/ref&gt; Njegove misli su duboko uticale na srednjovjekovni pogled na svijet. Mnogi protestanti, posebno [[Kalvinizam|kalvinisti]] i [[Luteranizam|luterani]], smatraju ga jednim od teoloških očeva [[Protestantizam|protestantske reformacije]] zbog njegovog učenja o spasenju i božanskoj milosti.&lt;ref&gt;Hägglund, Bengt (2007) [1968]. ''Teologins historia'' [''History of Theology''] (in German). Translated by Gene J. Lund (4th revised ed.). St. Louis, Missouri: Concordia Publishing House. ISBN &lt;bdi&gt;978-0758613486&lt;/bdi&gt;, str. 139–140.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;St. Augustine of Hippo&quot;&gt;{{cite book|author=St. Augustine of Hippo|title=Nicene and Post-Nicene Fathers, First Series, Vol. 5|publisher=Christian Literature Publishing Co.|others=Translated by Peter Holmes and Robert Ernest Wallis, and revised by Benjamin B. Warfield (revised and edited for New Advent by Kevin Knight)|editor=Philip Schaff|edition=1887|location=Buffalo, New York|chapter=On Rebuke and Grace|chapter-url=http://www.newadvent.org/fathers/1513.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;González, Justo L. (1987). ''From Augustine to the Eve of the Reformation''. A History of Christian Thought. Abingdon Press. ISBN 978-0-687-17183-5.&lt;/ref&gt; Protestantski reformatori općenito, a [[Martin Luther]] posebno, držali su Augustina na prvom mjestu među ranim crkvenim ocima. Od 1505. do 1521. Luter je bio član ''Reda augustinskih eremita''.

Na Istoku su njegova učenja više osporavana, a posebno ih je napadao [[John Romanides]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.romanity.org/htm/rom.00.en.some_underlying_positions_of_this_website.htm|title=Some Underlying Positions of This Website|website=www.romanity.org|access-date=30. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; ali drugi teolozi i ličnosti [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] pokazali su značajno odobravanje njegovih spisa, uglavnom [[Georges Florovsky]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fatheralexander.org/booklets/english/limits_church.htm|title=Limits of Church|website=www.fatheralexander.org|access-date=30. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Najkontroverzniju doktrinu povezanu s njim, filioque,&lt;ref name=&quot;Rev. Dr.&quot;&gt;Papademetriou, George C. [http://www.goarch.org/ourfaith/ourfaith8153 &quot;Saint Augustine in the Greek Orthodox Tradition&quot;]. goarch.org {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101105045903/http://goarch.org/ourfaith/ourfaith8153|date=5. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; je odbacila [[Pravoslavna crkva]].&lt;ref&gt;Siecienski, A. Edward (2010). ''The Filioque: History of a Doctrinal Controversy''. OUP USA. ISBN 978-0-19-537204-5, str. 53–67&lt;/ref&gt; Ostala sporna učenja uključuju njegove poglede na [[Istočni grijeh]], doktrinu milosti i predodređenje.&lt;ref name=&quot;Rev. Dr.&quot; /&gt; Iako se smatra da je u nekim stvarima pogriješio, on se i dalje smatra svecem i utjecao je na neke pravoslavne crkvene oce, posebno na [[Gregorya Palamas|Gregory Palamas]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kappes|first1=Christian|title=Never the Twain Shall Meet?|date=2017|publisher=De Gruyter|isbn=9783110561074|editor=Denis Searby|pages=207–258|chapter=Gregorios Palamas' Reception of Augustine's Doctrine of the Original Sin and Nicholas Kabasilas' Rejection of Aquinas' Maculism as the Background to Scholarios' Immaculism|doi=10.1515/9783110561074-219}}&lt;/ref&gt; U Grčkoj i Ruskoj pravoslavnoj crkvi njegov praznik se slavi 15. juna.&lt;ref name=&quot;Rev. Dr.&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=[[Archimandrite]]|title=Book Review: ''The Place of Blessed Augustine in the Orthodox Church''|url=http://www.orthodoxinfo.com/inquirers/bless_aug.aspx#rose|journal=Orthodox Tradition|volume=II|issue=3&amp;4|pages=40–43|archive-url=https://web.archive.org/web/20070710012506/http://www.orthodoxinfo.com/inquirers/bless_aug.aspx|archive-date=10. 7. 2007|access-date=28. 6. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Historičar [[Diarmaid MacCulloch]] je napisao: &quot;Augustinov utjecaj na zapadnjačku kršćansku misao teško se može precijeniti; samo je njegov voljeni primjer, Pavle iz Tarsa, bio uticajniji, a zapadnjaci su općenito vidjeli Pavla kroz Avgustinove oči.&quot;&lt;ref&gt;MacCulloch, Diarmaid M (2010). ''A History of Christianity: The First Three Thousand Years''. Penguin Books.. ISBN &lt;bdi&gt;978-0-14-102189-8&lt;/bdi&gt;, str. 319.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u Tagasti, u [[Numidija|Numidiji]], a porijeklom je [[Berberi|Berber]]. Bio je jedan od [[Filozofija|filozofa]] [[Srednjovjekovna filozofija|srednjovjekovne filozofije]] koji je imao veliki uticaj na razvoj dalje [[Skolastika|skolastike]]. U početku bio učitelj [[gramatika|gramatike]] i [[retorika|retorike]], a kasnije se oduševljava [[kršćanstvo]]m i postaje svećenik. U djelu ''Ispovijesti'' opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti: &quot;Sumnjam, dakle, jesam&quot;. Pod utjecajem je [[Platon]]a i [[neoplatonizmam|neoplatonizma]]. U njegovoj filozofiji [[Bog]] ima središnje mjesto i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potiče od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je ''voluntarističko'' gledište - volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna od [[razum]]a i [[svijest]]i. Zastupnik je [[teocentralizam|teocentralizma]] - Bog stvara svijet odlukom svoje volje.

Srednji vijek je obilježila Augustinova [[eshatologija]]. Ovaj biskup iz Hippa, koga smatraju &quot;najutjecajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije&quot;, strukturirao je historiju prema [[Isis Krist|Kristova]] &quot;tri adventa&quot;: stvaranje, utjelovljenje i Sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Svu svoju teologiju zasnovao je na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božijeg grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u ''Djelima 1'' (6-7) Krist čak i [[apostoli]]ma odbio otkriti kad će to biti: ''&quot;Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo.&quot;''

Iako je bio [[Teologija|teolog]], Augustin je u svom promišljanju o [[Historija|historiji]] društva i čovjeka [[Realizam (filozofija)|realist]] i [[Racionalizam|racionalist]]. Njegovo poimanje historije i društva ima veliki značaj jer on nadilazi jedno [[Stoicizam|stoičko]], pesimističko i [[Metafizika|metafizičko]] kršćansko poimanje svijeta, koje se zadržavalo na socijalnoj statici, a odbacivalo historiju kao takvu.

Dijeli historiju na 6 perioda:
* Od [[Adam]]a do potopa
* od [[Noah|Noe]] do Abrahama
* od Abrahama do Davida
* od Davida do Babilonskog carstva
* od [[Babilon|Babilonskog carstva]] do [[Isus]]a
* od [[Isus]]a do [[Apokalipsa|Apokalipse]].

On želi spoznati dušu i [[Bog]]a. Smatra da sva dobra potiču od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin ističe značaj volje za čovjekov život. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma. Poznata djela Aurelija Augustina jesu:

* ''[[Ispovijesti (Augustin)|Ispovijesti]]''
* ''[[O državi Božijoj (Augustin)|O državi Božijoj]]''.

On razlikuje državu u kojoj je centar čovjek i Božiju državu, koju smatra pravom. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje.

== Djela ==
Aurelije Augustin bio je prvi kršćanski teolog, filozof koji je uočio određene nedorečenosti, protivrječnosti kršćanskih dogmi, te je u djelu ''O državi Božijoj'' te dogme nastojao učiniti prvom konkretnom, neprotivrječnom cjelinom, koja će u potpunosti odgovarati kršćanskom putu spasenja, te približiti čovjeka ka onom transcendentalnom.

On je u analizi socijalne zbilje imao jedan racionalistički, realistički, historijski pristup propasti [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. Kad je Rim [[476]]. propao, Augustin postavlja temeljno pitanje: zašto je Rim propao kad je to bio ''Sveti grad''?

Iz ovog pitanja on izvodi dvije paradigme, jednu o ovozemaljskoj, a drugu o Božijoj državi. Božija država utemeljena je na kategoriji kršćanske milosti i njena je zadaća da kršćane ujedini u vječnu zajednicu blaženstva. Ovozemaljska država je produkt zla i ona je od đavola, te je stoga Rim i morao propasti.

Augustin socijalne i kulturne procese posmatra kao historijske kategorije, gdje se historija odvija kroz 6 etapa. On ove historijske procese individualizira i posmatra ih kroz prizmu individualne historije, historije Isusa Krista, koja je ujedno i općečovječanska historija.

Tako, prema Aureliju, imamo proces rađanja, razvoja, sazrijevanja, raspeća, uskrsnuća i ponovnog dolaska.

Prema njemu, država, odnosno društvo predstavlja jednu organsku cjelinu koja je dinamična i u konstantnim je promjenama. Prema njemu, društvo nije jedan završen, stalan, konstantan sistem, nego u sebi sadrži široke historijske mogućnosti i perspektive. Kada posmatra društvo i državu, definira ih kao historijske kategorije koje nisu ništa drugo nego druga strana i proces cjelokupng života Isusa Krista. Po ovom stajalištu, Augustin je preteča jedne nove filozofske discipline koju definiramo kao filozofiju historije.

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Srednjovjekovna filozofija]]
* [[Skolastika]]
* [[Sociologija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Augustinus}}
{{Wikicitat|Aurelije Augustin}}
* Općenito:
** Na UPENN: [https://web.archive.org/web/20061022075339/http://ccat.sas.upenn.edu/jod/augustine/ Tekstovi, prijevodi, uvodi, komentari]
* Augustinovi tekstovi:
** Na [[latinski jezik|latinskom]]: [http://www.thelatinlibrary.com/august.html Augustinove knjige i pisma] na &quot;The Latin Library&quot;
** [http://www.ccel.org/a/augustine/ Prijevodi nekoliko Augustinovih djela] na &quot;Christian Classics Ethereal Library&quot;
** [http://www.newadvent.org/fathers/ Nekoliko Augustinovih djela] na &quot;New Advent&quot;:
** [http://www.onelittleangel.com/wisdom/quotes/saint_augustine.asp Slike i izabrani citati Aurelija Augustina]
** [https://web.archive.org/web/20061109100937/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=400-499&amp;author=Augustine&amp;text=Confessions%20and%20Enchiridion%20Introduction The Enchiridion]
** [http://www.augustinus.it Mnogo izvora na latinskom]
* Tekstovi o Augustinu:
** [https://web.archive.org/web/20041213082013/http://www.mrrena.com/august.shtml ''Sveti Augustin: Između dva svijeta'']
** [https://web.archive.org/web/20141101212144/http://personal2.stthomas.edu/gwschlabach/docs/jhy-aug.htm &quot;Augustin i 'drugi katolici'&quot;]
** [http://plato.stanford.edu/entries/augustine/ Augustin u Stenfordskoj filozofskoj enciklopediji]

{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Katolička filozofija}}
{{Epistemologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Augustin, Aurelije}}
[[Kategorija:Rođeni 354.]]
[[Kategorija:Umrli 430.]]
[[Kategorija:Biografije, Tagasta]]
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>41fejims3c2o2k5k6bm1nbfc1j8kk3x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Giordano Bruno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4507</id>
    <revision>
      <id>3900636</id>
      <parentid>3797955</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10883" sha1="2qk119ci4r2eu4gzdc7byw8b58hxsxg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Giordano Bruno
| slika              = Giordano Bruno.jpg
| veličina_slike     =
| opis               =
| datum_rođenja      = 1548.
| mjesto_rođenja     = Nola, Italija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1600|2|17|1548||}}
| mjesto_smrti       = Rim, Italija
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}
'''Giordano Bruno''' ({{Jez-la|Iordanus Brunus Nolanus}}, januar ili februar 1548 – 17. februara 1600) bio je italinaski filozof, pjesnik, kosmološki teoretičar i ezoterist&lt;ref&gt;Gatti, Hilary. ''Giordano Bruno and Renaissance Science: Broken Lives and Organizational Power''. Cornell University Press, 2002, 1, {{ISBN|0-801-48785-4}}&lt;/ref&gt; iz doba [[Renesansa|renesanse]]. Poznat je po svojim kosmološkim teorijama, koje su se konceptualno proširile na tadašnji novi [[Kopernikov heliocentrizam|kopernikanski model]]. Predložio je teoriju da su zvijezde udaljena sunca okružena vlastitim planetama (egzoplanetama), i iznio je mogućnost da bi ove planete mogle podržati život, kosmološki položaj poznat kao kosmički pluralizam. Također je insistirao da je univerzum beskonačan i da ne može imati centar.

Iako je Bruno počeo kao [[Dominikanci|dominikanski]] fratar, prihvatio je [[kalvinizam]] tokom svog boravka u [[Ženeva|Ženevi]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.britannica.com/biography/Giordano-Bruno | title=Giordano Bruno &amp;#124; Biography, Death, &amp; Facts &amp;#124; Britannica }}&lt;/ref&gt; Kasnije mu je rimska [[inkvizicija]] sudila za [[Hereza|herezu]] pod optužbom za poricanje nekoliko osnovnih katoličkih doktrina, uključujući [[Pakao|vječno prokletstvo]], [[Sveto Trojstvo]], [[Kristologija|Kristovo božanstvo]], [[Djevica Marija|Marijino djevičanstvo]] i [[Transupstancijacija|transupstancijaciju]]. [[Katolička crkva|Crkva]] nije olako shvatila Brunov [[panteizam]],&lt;ref&gt;[[Birx, H. James]]. [http://www.theharbinger.org/xvi/971111/birx.html &quot;Giordano Bruno&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190516084317/http://www.theharbinger.org/xvi/971111/birx.html|date=16. 5. 2019}} ''The Harbinger'', Mobile, AL, 11 November 1997. &quot;Bruno was burned to death at the stake for his pantheistic stance and cosmic perspective.&quot;&lt;/ref&gt; niti njegovo učenje o [[Metempsihoza|metempsihozi]] u vezi sa [[Reinkarnacija|reinkarnacijom]] duše. Inkvizicija ga je proglasila krivim i živ je spaljen na lomači u rimskom Campo de' Fiori 1600. Nakon njegove smrti, stekao je značajnu slavu, a posebno su ga slavili komentatori iz 19. i početka 20. stoljeća koji su ga smatrali mučenikom za nauku. Međutim, većina historičara se slaže da njegovo suđenje za hereziju nije bilo odgovor na njegove kosmološke poglede, već odgovor na njegove religijske i zagrobne poglede,&lt;ref&gt;[[Frances Yates]], ''[[Giordano Bruno and the Hermetic Tradition]]'', Routledge and Kegan Paul, 1964, p. 450&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Michael J. Crowe, ''The Extraterrestrial Life Debate 1750–1900'', Cambridge University Press, 1986, p. 10, &quot;[Bruno's] sources... seem to have been more numerous than his followers, at least until the eighteenth- and nineteenth-century revival of interest in Bruno as a supposed 'martyr for science.' It is true that he was burned at the stake in Rome in 1600, but the church authorities guilty of this action were almost certainly more distressed at his denial of Christ's divinity and alleged diabolism than at his cosmological doctrines.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Adam Frank]] (2009). ''The Constant Fire: Beyond the Science vs. Religion Debate'', University of California Press, p. 24, &quot;Though Bruno may have been a brilliant thinker whose work stands as a bridge between ancient and modern thought, his persecution cannot be seen solely in light of the war between [[science and religion]].&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;White, Michael (2002). ''The Pope and the Heretic: The True Story of Giordano Bruno, the Man who Dared to Defy the Roman Inquisition,'' p. 7. Perennial, New York. &quot;This was perhaps the most dangerous notion of all... If other worlds existed with intelligent beings living there, did they too have their visitations? The idea was quite unthinkable.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Shackelford | first = Joel | editor = Numbers, Ronald L. | editor1-link =Ronald Numbers | title = Galileo goes to jail and other myths about science and religion | chapter = Myth 7 That Giordano Bruno was the first martyr of modern science | publisher = Harvard University Press | date = 2009 | location = Cambridge, MA | page = 66}} &quot;Yet the fact remains that cosmological matters, notably the plurality of worlds, were an identifiable concern all along and appear in the summary document: Bruno was repeatedly questioned on these matters, and he apparently refused to recant them at the end.14 So, Bruno probably was burned alive for resolutely maintaining a series of heresies, among which his teaching of the plurality of worlds was prominent but by no means singular.&quot;&lt;/ref&gt; iako neki još uvijek tvrde da je glavni razlog Brunove smrti bio njegov kosmološki pogled.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Gatti |first=Hilary |chapter-url=https://books.google.com/books?id=1Jo3hYavTpkC&amp;pg=PA116 |title=Ideas under Fire: Historical Studies of Philosophy and Science in Adversity |date=26. 10. 2012 |publisher=Fairleigh Dickinson |isbn=978-1-61147-543-2 |editor-last=Lavery, Jonathan; Groarke, Louis; Sweet, William |pages=116–118 |language=en |chapter=Why Giordano Bruno's &quot;Tranquil Universal Philosophy&quot; Finished in a Fire |quote=&quot;One of the first and most notable developments consisted in a growing awareness that earlier commentators had indeed been right to consider Bruno's trial as being closely linked to that of Galileo (...) Jean Seidengart underlined the particular emphasis to be found throughout the trial on Bruno's doctrine of a plurality of worlds.&quot; and &quot;Bruno, however, by admitting so candidly his distance from the Catholic theology, was indirectly questioning such a system of law, which imposed on his conscience views different from his own. (...) he was doing it in the name of a principle of religious pluralism which derived directly from his cosmology.&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Martínez |first=Alberto A. |year=2018 |title=Burned Alive: Giordano Bruno, Galileo and the Inquisition |url=https://press.uchicago.edu/ucp/books/book/distributed/B/bo28433424.html |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-1780238968}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Koyré|first=Alexandre|title=Estudios galileanos|year=1980|publisher=Siglo XXI Editores|isbn=978-9682310355|location=México D.F.|pages=159–169|language=es}}&lt;/ref&gt; Brunov slučaj se i dalje smatra prekretnicom u historiji [[Slobodoumlje|slobodne misli]] i novih nauka.&lt;ref name=gatti18&gt;{{cite book|last=Gatti|first=Hilary|title=Giordano Bruno and Renaissance Science: Broken Lives and Organizational Power|date=2002|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, NY|pages=18–19|url=https://books.google.com/books?id=9cYumhwTQP8C|access-date=21. 3. 2014|quote=For Bruno was claiming for the philosopher a principle of free thought and inquiry which implied an entirely new concept of authority: that of the individual intellect in its serious and continuing pursuit of an autonomous inquiry… It is impossible to understand the issue involved and to evaluate justly the stand made by Bruno with his life without appreciating the question of free thought and liberty of expression. His insistence on placing this issue at the center of both his work and of his defense is why Bruno remains so much a figure of the modern world. If there is, as many have argued, an intrinsic link between science and liberty of inquiry, then Bruno was among those who guaranteed the future of the newly emerging sciences, as well as claiming in wider terms a general principle of free thought and expression.|isbn=978-0801487859}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=montano1&gt;{{cite book|last=Montano|first=Aniello|title=Le deposizioni davanti al tribunale dell'Inquisizione|date=2007|publisher=La Città del Sole|location=Napoli|page=71|editor-first=Antonio|editor-last=Gargano|quote=In Rome, Bruno was imprisoned for seven years and subjected to a difficult trial that analyzed, minutely, all his philosophical ideas. Bruno, who in Venice had been willing to recant some theses, became increasingly resolute and declared on 21 December 1599 that he 'did not wish to repent of having too little to repent, and in fact did not know what to repent.' Declared an unrepentant heretic and excommunicated, he was burned alive in the Campo dei Fiori in Rome on Ash Wednesday, 17 February 1600. On the stake, along with Bruno, burned the hopes of many, including philosophers and scientists of good faith like Galileo, who thought they could reconcile religious faith and scientific research, while belonging to an ecclesiastical organization declaring itself to be the custodian of absolute truth and maintaining a cultural militancy requiring continual commitment and suspicion.}}&lt;/ref&gt;

Pored [[Kosmologija|kosmologije]], Bruno je opširno pisao i o umjetnosti pamćenja, labavo organiziranoj grupi mnemotehničkih tehnika i principa. Historičar [[Frances Yates]] tvrdi da je Bruno bio pod dubokim uticajem presokratskog [[Empedoklo|Empedokla]], [[Neoplatonizam|neoplatonizma]], renesansnog hermetizma i legendi sličnih [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] koje okružuju helenističku koncepciju [[Hermesa Trismegistos]]a.&lt;ref&gt;The primary work on the relationship between Bruno and Hermeticism is Frances Yates, ''Giordano Bruno and The Hermetic Tradition'', 1964; for an alternative assessment, placing more emphasis on the Kabbalah, and less on Hermeticism, see Karen Silvia De Leon-Jones, ''Giordano Bruno and the Kabbalah'', Yale, 1997; for a return to emphasis on Bruno's role in the development of Science, and criticism of Yates' emphasis on magical and Hermetic themes, see Hillary Gatti (1999), ''Giordano Bruno and Renaissance Science'', Cornell.&lt;/ref&gt; Druge Brunove studije fokusirale su se na njegov kvalitativni pristup matematici i njegovu primjenu prostornih koncepata geometrije na jezik.&lt;ref&gt;Alessandro G. Farinella and Carole Preston, &quot;Giordano Bruno: Neoplatonism and the Wheel of Memory in the 'De Umbris Idearum'&quot;, in ''Renaissance Quarterly'', Vol. 55, No. 2, (Summer, 2002), pp. 596–624; Arielle Saiber, ''Giordano Bruno and the Geometry of Language'', Ashgate, 2005&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Giordano Bruno}}
* http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT52.HTM Radovi
* http://www.esotericarchives.com/bruno/home.htm

{{stub-biog}}
{{Barok}}

{{DEFAULTSORT:Bruno, Giordano}}
[[Kategorija:Italijanski filozofi]]
[[Kategorija:Biografije, Nola]]
[[Kategorija:Rođeni 1548.]]
[[Kategorija:Umrli 1600.]]</text>
      <sha1>2qk119ci4r2eu4gzdc7byw8b58hxsxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4880</id>
    <revision>
      <id>3900637</id>
      <parentid>3798130</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 19. vijek */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3314" sha1="i9y3ndk8gp71y648cei2xd744jlj36r" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''15. juli / srpanj (15. 7)''' jest 196. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (197. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 169 dana.

== Događaji ==
* [[1916]] – Osnovana [[kompanija]] [[Boeing]], jedna od najvećih aviokompanija na svijetu.
* [[2014]] – [[Brazil]], [[Indija]], [[Kina]] i [[Rusija]] osnovale [[Banka za razvoj BRIC zemalja|Banku za razvoj BRIC zemalja]].
* [[2015]] – Planirana vojna vježba &quot;[[Jade Helm]]&quot; na području [[Florida|Floride]], [[Louisiana|Louisiane]], [[Mississippi]]ja, [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], [[Utah]]a i [[Texas]]a u kojoj učestvuju [[Mornaričke foke]] (Navy SEALs), [[Specijalne jedinice Američke vojske|Zelene beretke]] (Green Berets) i [[Armijski rendžeri]] (Army Rangers).
* [[2016]] – [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Lokaliteti stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] proglašeni su [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom UNESCO-a]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1606]] – [[Rembrandt van Rijn]], holandski slikar

=== 19. vijek ===
* cca. [[1802.]] ili [[1803]] – [[Jakob Sabar]], [[Slovenci|slovenski]] [[pisac]] i [[Katolička crkva|katolički]] svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]]

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Nicola Abbagnano]], italijanski filozof
* [[1912]] – [[Maguba Sirtlanova]], [[poručnik]] i [[pilot]] [[Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo|Sovjetskog ratnog vazduhoplovstva]]
* [[1930]] – [[Jacques Derrida]], francuski filozof
* [[1937]] – [[Marcus Halliday]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1949]] – [[Carl Bildt]], švedski političar i državnik, bivši Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini
* [[1950]] – [[Ivo Miro Jović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar
* [[1953]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica
* [[1963]] – [[Brigitte Nielsen]], danska glumica
* [[1968]] – [[Krasimir Videnov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[1971]] – [[Danijela Martinović]], hrvatska pjevačica
* [[1981]] – [[Darko Damjanovski]],  [[Sjeverna Makedonija|sjevernomakedonski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|nordijski skijaš-trkač]]
* 1981 – [[Peter Odemwingie]], nigerijski nogometaš;
* [[1993]] – [[Jaka Hvala]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]]

== Umrli ==
=== 19. vijek ===
* [[1876]] – [[Aleksander Fredro]], poljski dramski pisac
* [[1899]] – [[Georgios Averoff]], grčki industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Anton Pavlovič Čehov]], ruski književnik
* [[1919]] – [[Hermann Emil Fischer]], njemački biohemičar
* [[1990]] – [[Zaim Topčić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|15 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/15/ Na današnji dan (15. juli), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716160822/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/15/ |date=16. 7. 2006 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-15/ Na današnji dan (15. juli), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli015]]</text>
      <sha1>i9y3ndk8gp71y648cei2xd744jlj36r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4882</id>
    <revision>
      <id>3900638</id>
      <parentid>3846122</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 14. vijek */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3411" sha1="t5pwfnsyywdwd3ngniafqvyx6f317ge" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''17. juli / srpanj (17. 7)''' jest 198. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (199. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 167 dana.

== Događaji ==
* [[1922]] – U [[Beč]]u završena [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prva zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].
* [[1968]] – Osnovana [[Centralna banka Malte|Centralna banka]] [[Malta|Malte]].
* [[1993]] – Pripadnici [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] ulaze u bugojanske mjesne zajednice Vrbanja, Crniče i Vrpeč i do 28. jula 1993. ubijaju 45 civila bošnjačke nacionalnosti iz tih naselja.
* [[1998]] – [[UNHCR]] proglasio [[Tuzla|Tuzlu]] otvorenim gradom.
* [[2014]] – Oboren avion [[Malaysia Airlines|Malaysian Airlinesa]] s brojem [[Let 17 &quot;Malaysia Airlinesa&quot;|leta 17]] iznad [[Ukrajina|Ukrajine]]. Svih 283 putnika kao i svih 15 članova posade je izginulo.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1714]] – [[Alexander Gottlieb Baumgarten]], njemački filozof
* [[1787]] – [[Friedrich Krupp]], njemački industrijalac

=== 19. vijek ===
* [[1884]] – [[Boris Vladimirovič Asafjev]], ruski kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1913]] – [[Roger Garaudy]], francuski pisac i filozof
* [[1920]] – [[Juan Antonio Samaranch]], španski sportski funkcioner
* [[1927]] – [[Adi Mulabegović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[BiH|bosanskohercegovački]] karikaturist
* [[1935]] – [[Donald Sutherland]], kanadski glumac
* [[1939]] – [[Milva]], italijanska pjevačica i glumica
* [[1944]] – [[Stanisław Łukaszczyk]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[1947]] – [[Camilla, vojvotkinja od Cornwalla]]
* [[1952.]]
** [[David Hasselhoff]], američki glumac
** [[Nicolette Larson]], američka pjevačica
* [[1954]] – [[Angela Merkel]], njemačka državnica i bivša kancelarka
* [[1963]] – [[Matti Nykänen]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
* [[1972]] – [[Fabiana Lovece]], argentinska [[biatlon]]ka

=== 21. vijek ===
* [[2003]] – [[Stefani Jolova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 14. vijek ===
* [[1399]] – [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadviga]], [[poljska]] [[kraljica]] iz dinastije [[Anjou (dinastija)|Anžuvinaca]] i svetica [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]

=== 16. vijek ===
* [[1588]] – [[Mimar Sinan]], glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekt u službi [[sultan]]a [[Selim I|Selima I]], [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Murat III|Murata III]]

=== 18. vijek ===
* [[1790]] – [[Adam Smith]], škotski ekonomist i etičar

=== 20. vijek ===
* [[1926]] – [[Hermann Bollé]], austrijski [[arhitekt]]
* [[1959]] – [[Billie Holiday]], američka pjevačica

=== 21. vijek ===
* [[2009]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof
* [[2011]] – [[Juan María Bordaberry]], urugvajski političar i diktator
* [[2021]] – [[John Ehrensbeck]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[2025]] – [[Felix Baumgartner]], [[Austrija|austrijski]] padobranac i BASE-skakač

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/17/ Na današnji dan (17. juli), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-17/ Na današnji dan (17. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli017]]</text>
      <sha1>t5pwfnsyywdwd3ngniafqvyx6f317ge</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>19. septembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4977</id>
    <revision>
      <id>3900639</id>
      <parentid>3828991</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Umrli */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3027" sha1="6ae33qhoodjmjw4f5dbrpnegfdc0ydf" xml:space="preserve">{{SeptembarKalendar}}
'''19. septembar / rujan (19. 9)''' jest 262. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (263. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 103 dana.

== Događaji ==
* [[636]] – [[Halid ibn Velid]] zauzeo [[Damask]].
* [[1921]] – Osnovan [[FK Željezničar]].
* [[1939]] – U [[Buenos Aires]]u završena [[Šahovska olimpijada 1939.|Osma šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Njemačke.
* [[1957]] – Amerikanci u [[Nevada|Nevadi]] izvršili prve podzemne nuklearne probe.
* [[1985]] – U glavnom gradu [[Meksiko|Meksika]] i okolini u zemljotresu poginulo približno 12.000, povrijeđeno 40.000 ljudi.
* [[2006.]]
** U [[Tajland]]u izveden državni udar.
** U neredima u [[Budimpešta|Budimpešti]] zapaljena državna televizija.

== Rođeni ==
=== 1. vijek ===
* [[86]] – [[Antonin Pio]], rimski car

=== 9. vijek ===
* [[866]]
** [[Leon VI Mudri]], bizantijski car
** [[Henrik III, kralj Francuske|Henrik III]], francuski kralj

=== 16. vijek ===

* [[1551]] - [[Henrik III, kralj Francuske]], posljednji francuski monarh iz dinastije Valois

=== 18. vijek ===
* [[1774]] – [[Giuseppe Caspar Mezzofanti]], italijanski kardinal, lingvist i hiperpoliglot

=== 19. vijek ===
* [[1802]] – [[Lajos Kossuth]], mađarski političar

=== 20. vijek ===
* [[1926]] – [[Nino Rosso]], italijanski autor filmske muzike
* [[1928]] – [[Adam West]], američki glumac
* [[1933]] – [[Husein Džanić]], bosanskohercegovački hemičar
* [[1936]] – [[Al Oerter]], američki atletičar, bacač diska
* [[1940]] – [[Nicolae Bărbăşescu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[1941.]]
** [[Umberto Bossi]], italijanski nacionalistički političar i vođa stranke [[Sjeverna liga]]
** ''Mama'' [[Cass Elliot]], američka pjevačica ([[The Mamas and The Papas]])
* [[1944]] – [[John Ehrensbeck]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1948]] – [[Jeremy Irons]], britanski glumac
* [[1962]] – [[Stefano Farina]], italijanski nogometni sudija
* [[1973]] – [[Janno Prants]], estonski [[biatlon]]ac
* [[1974]] – [[Ivana Knežević]], srbijanska glumica
* [[1980]] – [[Anel Džaka]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1990]] – [[Julija Džima]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka,

== Umrli ==
* [[1710]] – [[Ole Rømer]], danski astronom
* [[1881]] – [[James A. Garfield]], američki političar i predsjednik
* [[1909]] – [[Jožef Borovnjak]] [[Slovenci|slovenski]] [[Katolička crkva|katolički]] svećenik, [[pisac]] i političar u [[Mađarska|Mađarskoj]]
* [[2015]] – [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|19 September}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/19 Na današnji dan (19. septembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-19/ Na današnji dan (19. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Septembar|*-19]]</text>
      <sha1>6ae33qhoodjmjw4f5dbrpnegfdc0ydf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. oktobar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4991</id>
    <revision>
      <id>3900640</id>
      <parentid>3843944</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 14. vijek */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2373" sha1="1aoc281xq8jck07t29c2avot7ail27q" xml:space="preserve">{{OktobarKalendar}}
'''3. oktobar / listopad (3. 10)''' jest 276. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (277. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 89 dana.

== Događaji ==
* [[1990]] – [[Reunifikacija Njemačke|Dan njemačkog ujedinjenja]].
* [[2004]] – Osnovana [[Frontex|Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX)]].
* [[1991]] – Nakon isteka tromjesečnog moratorija na proglašenje nezavisnosti, sklopljenog uz posredovanje predstavnika [[Evropska unija|Evropske zajednice]] na [[Brioni]]ma u julu 1991. godine, [[JNA]] proglašava djelomičnu mobilizaciju.
* [[2010]] – Održani šesti [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]].

== Rođeni ==
=== 14. vijek ===
* [[1373]] – [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadviga]], [[poljska]] [[kraljica]] iz dinastije [[Anjou (dinastija)|Anžuvinaca]] i svetica [[Katolička crkva|Katoličke crkve]];

=== 19. vijek ===
* [[1889]] – [[Carl von Ossietzky]], njemački pacifist i nobelovac za mir [[1936]].
* [[1893]] – [[Nafija Sarajlić]], bosanskohercegovačka književnica
* [[1895]] – [[Sergei Jessenin]], sovjetski pjesnik
* [[1897]] – [[Louis Aragon]], francuski književnik
* [[1899]] – [[Louis Hjelmslev]], danski lingvist

=== 20. vijek ===
* [[1938]] – [[Tereza Kesovija]], hrvatska pjevačica zabavne muzike
* [[1954]] – [[Martin Hagen (biatlonac)|Martin Hagen]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1955]] – [[Željko Samardžić]], bosanskohercegovački i srbijanski folk pjevač
* [[1962]] – [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Gwen Stefani]], američka pjevačica
* [[1981]] – [[Zlatan Ibrahimović]], bosanski nogometaš u Švedskoj

=== 21. vijek ===
* [[2003]] – [[Ding Yuhuan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1954]] – [[Vera Gaze]], sovjetska astronomkinja
* [[2016]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|3 October}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/3 Na današnji dan (3. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-3 Na današnji dan (3. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Oktobar|*-03]]</text>
      <sha1>1aoc281xq8jck07t29c2avot7ail27q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. oktobar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4997</id>
    <revision>
      <id>3900641</id>
      <parentid>3798164</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 18. vijek */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3716" sha1="mam1u7d8fvclj6oz8xjwgh1ni16dk0y" xml:space="preserve">{{OktobarKalendar}}
'''9. oktobar / listopad (9. 10)''' jest 282. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (283. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 83 dana.

== Događaji ==
* [[1806]] – Nakon šest godina gradnje, u Bruggu (kanton Wallis) u [[Švicarska|Švicarskoj]] pušten je u promet alpski prijelaz, ''Simplon-cesta'', prvi od onih čiju je gradnju potaknuo [[Napoleon]], a 65&amp;nbsp;km duga cesta trabala je olakšati prijelaz preko [[Alpe|Alpa]]
* [[1970]] – U [[Kambodža|Kambodži]] je [[predsjednik]] [[parlament]]a In Tam objavio ukidanje [[Monarhija|monarhije]].
* [[1974]] – [[Švicarska]] avionska kompanija ''[[Swiss Air]]'' prevezla je na jug stotine hiljada [[lastavica]] kako bi ih spasila od nenadane rane hladnoće
* [[1995]] – Srpske snage ubile su 11 zatočenih civila Bošnjaka u upravnoj zgradi tvornice &quot;Sanakeram&quot; u sanskom naselju Donji Kamengrad.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1547]] – [[Miguel de Cervantes]], španski književnik

=== 18. vijek ===
* [[1788]] – [[Jožef Košič]] [[Slovenci|slovenski]] [[pisac]], [[pjesnik]], [[historičar]], etnolog i [[Katolička crkva|katolički]] svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]]

=== 19. vijek ===
* [[1835]] – [[Camille Saint-Saëns]], francuski kompozitor
* [[1852]] – [[Hermann Emil Fischer]], njemački biohemičar
* [[1854]] – [[Mihajlo Pupin]], američko-srbijanski naučnik
* [[1859]] – [[Alfred Dreyfus]], francuski oficir
* [[1879]] – [[Max von Laue]], njemački fizičar
* [[1892]] – [[Ivo Andrić]], jugoslavenski književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[1961.]]
* [[1893]] – [[Mario de Andrade]], brazilski književnik
* [[1898]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1902]] – [[Freddie Young]], američki režiser
* [[1906]] – [[Saiyid Qutb]], teoretičar egipatskog muslimanskog bratstva
* [[1908]] – [[Jacques Tati]], francuski glumac
* [[1940]] – [[John Lennon]], britanski kantautor
* [[1947]] – [[France Gall]], francuska pjevačica
* [[1953]] – [[Tony Shalhoub]], američki glumac
* [[1960]]
** [[Arto Jääskeläinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
** [[Juha Tella]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1966]] – [[Sylfest Glimsdal]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu
* [[1970]] – [[Jasna Koteska]], sjevernomakedonska spisateljica i filozof
* [[1982]] – [[Kong Yingchao]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1934]] – [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Kraljevine Jugoslavije
* [[1943]] – [[Pieter Zeeman]], holandski fizičar
* [[1962]] – [[Milan Vidmar]], slovenski električni inženjer i šahovski velemajstor
* [[1967]] – [[Che Guevara]], kubanski revolucionar
* [[1978]] – [[Jacques Brel]], belgijski šansonijer i glumac

=== 21. vijek ===
* [[2025.]]
** [[Ola Wærhaug]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
** [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 October}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/9 Na današnji dan (9. oktobar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108210228/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/9 |date=8. 11. 2006 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-9 Na današnji dan (9. oktobar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Oktobar|*-09]]</text>
      <sha1>mam1u7d8fvclj6oz8xjwgh1ni16dk0y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>14. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5065</id>
    <revision>
      <id>3900642</id>
      <parentid>3821667</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Umrli */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4163" sha1="jv1iqywenoguelzeqid3bpxmb90lmey" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''14. decembar / prosinac (14. 12)''' jest 348. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (349. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 17 dana.

== Događaji ==
* [[1822]] – U [[Verona|Veroni]] završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno da se interveniše protiv građanske revolucije u [[Španija|Španiji]], dok pomoć [[Grčka|Grčkoj]] u borbi za oslobođenje od [[Turska|Turske]] nije prihvaćena.
* [[1900]] – [[Max Planck]], [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]], objavio je [[Kvant]]nu teoriju, prema kojoj [[energija]] radijacije potiče iz nevidljivih djelića, kvanta, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.
* [[1911]] – [[norveška|Norveški]] istraživač [[Roald Amundsen]] postao prvi čovjek koji je stigao na geografski [[Južni pol]].
* [[1916]] [[Danci]] su glasali da se [[Danska]] Zapadna Indija proda [[SAD]] za 25 miliona dolara.
* [[1918]] – U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] prvi put na izborima glasale žene i dobile pravo da se kandiduju za [[Parlament]].
* [[1927]] – [[Velika Britanija]] je priznala nezavisnost [[Irak]]a i podržala prijem te zemlje u [[Društvo naroda|Ligu naroda]].
* [[1935]] – Prvi predsjednik [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[Tomáš Masaryk]] (Tomaš Masarik) (od [[1919]]) podnio je ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran je dotadašnji šef diplomatije [[Eduard Beneš]].
* [[1937]] [[Japan]] je uspostavio marionetsku [[Kina|kinesku]] [[vlada|vladu]] u [[Peking]]u.
* [[1939]] – [[Liga naroda]] je isključila [[SSSR]] zbog agresije na [[Finska|Finsku]].
* [[1993]] – [[Masakr na Obali]], na raskršću ulica Gimnazijska i Obala Kulina bana, ispred OŠ &quot;Safvet-beg Bašagić&quot; u Sarajevu.
* [[1995]] – U [[Pariz]]u [[Alija Izetbegović]], [[Slobodan Milošević]] i [[Franjo Tuđman]] zvanično potpisali [[Daytonski mirovni sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]].
* [[2013]] – Kineski rover ''Jade Rabbit'' lansiran pomoć letjelice [[Chang'e 3]] spustio se na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], čime je [[Kina]], poslije Rusije i SAD-a, postala treća država koja je uspjela poslati lunarno vozilo na površinu Mjeseca.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1503]] – [[Nostradamus]], francuski astrolog
* [[1546]] – [[Tycho Brahe]], danski astrolog i alhemičar

=== 19. vijek ===
* [[1853]] – [[Errico Malatesta]], italijanski anarhist
* [[1895]] – [[Đorđe VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georg VI]], britanski kralj
* [[1897]] – [[Kurt von Schuschnigg]], austrijski političar i državni kancelar u periodu 1934-1938.

=== 20. vijek ===
* [[1935]] – [[Lee Remick]], američka glumica
* [[1946]] – [[Jane Birkin]], britanska glumica i pjevačica
* [[1947]] – [[Svetlana Bojković]], srbijanska glumica
* [[1951]] – [[Jan Timman]], nizozemski šahist
* [[1960.]]
** [[Florin Iordache]], rumunski političar
** [[Dario Kordić]], potpredsjednik samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna, osuđeni ratni zločinac
* [[1975]] – [[Dino Rešidbegović]], bosanskohercegovački kompozitor
* [[1999]] – [[Zhu Zhenyu]], [[Kina|kineski]] [[biatlon]]ac
* [[2000]] – [[Ema Kapustová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1788.]]
** [[Carl Philipp Emanuel Bach]], njemački kompozitor
** [[Karlo III, kralj Španije|Karlo III]], kralj Španije
* [[1863]] – [[Jakob Sabar]] [[Slovenci|slovenski]] [[pisac]] i [[Katolička crkva|katolički]] svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]]
* [[1799]] – [[George Washington]], američki političar i prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
* [[1990]] – [[Friedrich Dürrenmatt]], švicarski pisac
* [[2025]] – [[Rob Reiner]], američki režiser, scenarist, producent, glumac i politički aktivist

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/14 Na današnji dan (14. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-14 Na današnji dan (14. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-14]]</text>
      <sha1>jv1iqywenoguelzeqid3bpxmb90lmey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5068</id>
    <revision>
      <id>3900643</id>
      <parentid>3824168</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 20. vijek */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5078" sha1="rz6oktx3d84w7eixqgrtz4ysiplalxq" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''17. decembar / prosinac (17. 12)''' jest 351. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (352. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 14 dana.

== Događaji ==
* [[1273.|1273]] – Rudolf I Habsburški izabran je za kralja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]], čime započinje dugotrajna vladavina [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]] u Evropi.
* [[1903]] – [[Braća Wright]] uspjela poletjeti svojim avionom ''Flyer'', preletjevši 37 m. Let je trajao samo 12 sekundi.&lt;ref name=&quot;WDL&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/11372/ |title = Telegram from Orville Wright in Kitty Hawk, North Carolina, to His Father Announcing Four Successful Flights, 1903 December 17 |website = [[World Digital Library]] |date = 17. 12. 1903 |access-date = 21. 7. 2013 |archive-date = 7. 1. 2019 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190107070246/https://www.wdl.org/en/item/11372/ |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
* [[1989]] – U [[Rumunija|Rumuniji]] izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]], u kojima je poginulo otprilike 1000 ljudi.
* [[1997]] – Minski centar [[UN]]-a objavio da je u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] još 750.000 do milion nagaznih mina i da je 1996. i 1997. od eksplozija mina povrijeđeno približno 1000 ljudi, među njima velik broj djece.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1778]] – [[Humphry Davy]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[hemičar]]

=== 19. vijek ===
* [[1873]] – [[Ford Madox Ford]], [[Engleska|engleski]] [[pisac]]

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Ivan Demeter]], bosanskohercegovački kompozitor i dirigent
* [[1935]] – [[Dick Mize]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1936.]]
** [[Papa Franjo]], 266. poglavar [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]
** [[Klaus Kinkel]], [[Njemačka|njemački političar]]
* [[1942.]]
** [[Jay Bowerman (biatlonac)|Jay Bowerman]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
** [[Muhammadu Buhari]], [[Nigerija|nigerijski]] [[general]] i državnik, sedmi i 15. [[predsjednik Nigerije]]
* [[1947]] – [[Gulruhsor Safijeva]], sovjetska, tadžička i ruska pjesnikinja, prevoditeljica i iranistica
* [[1948]]. – [[Nikola Borota]], bosanskohercegovački i novozelandski muzičar
* [[1949]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1951]] – [[Luigi Weiss]],  [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[1956]] – [[Andrej Štremfelj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[Alpinizam|alpinist]]
* [[1958]] – [[Mathias Jung]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[1961]] – [[Roger Westling]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1965]] – [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik
* [[1969]] – [[Olga Kozlova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1975]] – [[Milla Jovovich]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumica]]
* [[1982]] – [[Mihaela Purdea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka
* [[1989]] – [[Marija Pikić]], bosanskohercegovačka glumica
* [[1998]] – [[Martin Ødegaard]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]aš

=== 21. vijek ===
* [[2005]] – [[Inka Hämäläinen]], finska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1830]] – [[Simón Bolívar]], [[Latinska Amerika|latinoamerički]] [[političar]] i državnik
* [[1992]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački [[Drama|dramski]] pisac i [[pjesnik]]
* [[2008]] – [[Ismet Bajramović]] &quot;Ćelo&quot;, bivši zapovjednik Vojne policije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[2009]] – [[Jennifer Jones]], američka glumica
* [[2020]] – [[Vesna Denčić]], srbijanska spisateljica

== Praznici i obilježavanja ==

* Kršćanski [[Kalendar svetaca|praznik]]:
** [[Daniel (biblijska ličnost)|Daniel]] Prorok
** [[Josep Manyanet i Vives]]
** [[Lazar iz Betanije]] (lokalna komemoracija na [[Kubi]])
** [[O antiphon|O Sapientia]]
** [[Olympia Đakonica]]
** [[Wivina (opatica)|Wivina]]
** [[Sveti Sturm|Sturm]]
** [[17. decembar (pravoslavna liturgija)]]
* [[Dan pristupanja (Bahrein)]]
* [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicima]]
* [[Zastava Kurdistana|Dan kurdske zastave]] (Globalni za [[kurdsko stanovništvo]])
* [[Nacionalni dan (Butan)]]
* [[Pan American Aviation Dan]] (Sjedinjene Američke Države)
* [[Dan braće Wright]], [[federalna proslava Sjedinjenih Američkih Država]], ozvaničen [[Predsjednički proglas|Predsjedničkim proglasom]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/17 Na današnji dan (17. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-17 Na današnji dan (17. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-17]]</text>
      <sha1>rz6oktx3d84w7eixqgrtz4ysiplalxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka na Somi (1916)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5476</id>
    <revision>
      <id>3900598</id>
      <parentid>3841607</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3900598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9592" sha1="f7xvhxtzims0xq27iuzklgaru4whgw7" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
|sukob          = Bitka na Sommi
|dio            = [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]
|slika          = [[Datoteka:Cheshire Regiment trench Somme 1916.jpg|250px]]
|opis           = 11. bataljon divizije &quot;Prince of Wales&quot; na liniji kod [[La Boisselle]], juli [[1916]].
|datum          = [[1. juli]] [[1916]] - [[18. novembar]] [[1916]].
|mjesto         = [[Somma]], pokrajina [[Picardy]], [[Francuska]]
|casus          =
|rezultat       = pat pozicija, ispunjen cilj saveznika o odvlačenju pažnje Njemačke sa Verdena
|posjed         =
|strana1        = {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] &lt;br /&gt; {{ZD|FRA}} [[Francuska]]
|strana2        = {{ZD|NJEC}} [[Njemačka|Njemačko carstvo]]
|strana3        =
|komandant1     = {{ZD|UK}} [[Douglas Haig]] &lt;br /&gt; {{ZD|FRA}} [[Joseph Joffre]]
|komandant2     = {{ZD|NJEC}} Max von Gallwitz &lt;br /&gt; {{ZD|NJEC}} Fritz von Below
|komandant3     =
|snage1         = Početno stanje:
* 13 britanskih i 11 francuskih divizija
Konačno stanje:
* 51 britanska i 48 francuskih divizija
|snage2         = Početno stanje:
* 10½ divizija
Konačno stanje:
* 50 divizija
|snage3         =
|žrtve1         = 419.654 Ujedinjeno Kraljevstvo &lt;br /&gt; 204,253 Francuska &lt;br /&gt; uništeno 100 tenkova i 782 aviona
|žrtve2         = 434.500 Njemačka &lt;ref&gt;[http://users.erols.com/mwhite28/battles.htm#Somme Njemačke žrtve u toku bitke na Sommi]&lt;/ref&gt;
|žrtve3         =
|napomena       =
}}
Najveća bitka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] '''Bitka za Somu'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iwm.org.uk/history/what-happened-on-the-first-day-of-the-battle-of-the-somme|title=What Happened on the First Day of the Battle of the Somme?|website=Imperial War Museums|language=en|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; imala je više od milion zaraćenih vojnika izbačenih iz stroja. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanske]] i [[Francuska|francuske]] snage su pokušale da se probiju kroz njemačke linije koje su se protezale duž 40&amp;nbsp;km dugog fronta koji je išao sjeverno i južno od rijeke Some u sjevernoj Francuskoj. Jedan od ciljeva ove bitke bio je da odvuče njemačke snage iz bitke za Verden ili popusti njihov pritisak (cilj koji je na kraju i bio ispunjen); ali, na kraju su gubici ove bitke premašili gubitke bitke za Verden.

Sjećanje na bitku se najviše vezuje za njen prvi dan, [[1. juli]], [[1916]]. godine, u kojem je iz stroja britanske armije izbačeno 57.470 vojnika, od kojih je bilo 19.240 ubijenih ili umrlih od posljedica ranjavanja. Do danas je ovo dan sa najvećim gubicima u historiji britanske armije.

Iako je u britanskom pamćenju bitka na Somi ostala u stravičnom sjećanju, ona je također bila strahovit udarac za njemačku vojsku; jedan oficir je opisao bitku poznatim riječima kao &quot;muljeviti grob njemačke kopnene vojske&quot;. Tokom bitke na Somi, britanske snage su naučile puno lekcija o modernom ratovanju, dok su njemačke snage pretrpjele nenadoknadive gubitke. Zvanični britanski historičar, Sir [[Džejms Edmonds]], je izjavio da &quot;nije previše tvrditi da su temelji završne pobjede na zapadnom frontu postavljeni tokom bitke na Somi godine 1916.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.roll-of-honour.com/Overviews/The%20Somme.html|title=Roll of Honour - Overview - The Somme|website=www.roll-of-honour.com|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Civilno stanovništvo u Britaniji je po prvi put vidjelo užase modernog rata sa izdanjem propagandnog filma, ''[[Bitka na Somi (film)|Bitka na Somi]]'' koji je koristio snimke prvog dana bitke.

== Uvod ==

Saveznička strategija za 1916. godinu je većinom definirana tokom konferencije u [[Chantilly, Oise|Chantillyju]] 6. decembra, [[1915]]. kada je odlučeno da se izvrše simultane ofanzive sa ruske strane na istoku, Italijana na Alpama, i kombiniranih anglo-francuskih snaga za zapadnom frontu, koje su imale za cilj napad na centralne sile sa svih strana.

Krajem decembra 1915, general [[Douglas Haig]] je zamijenio generala [[John French]]a kao glavnog komandanta britanskih ekspedicijskih snaga (eng. ''British Expeditionary Force - BEF'' ) Haig je favorizirao britansku ofanzivu u [[Flanders]] zbog toga što je to područje bilo blizu linije opskrbe samih britanskih ekspedicijskih snaga preko Engleskog kanala, i imala je za cilj da odbaci njemačke snage od sjevernomorske obale Belgije, sa koje su njemačke podmornice bila prijetnja Britaniji. Ipak, mada nije bilo zvaničnog dogovora, britanske snage su imale manju ulogu na zapadnom frontu i trebale su da se prilagođavaju francuskoj politici. U januaru 1916, francuski komandant, general [[Joseph Joffre]], se složio da ekspedicijske snage udare na Flanders ali nakon daljnih razgovora u februaru, donesena je odluka da se izvede kombinirana ofanziva gdje bi se francuska i britanska armija susrele na rijeci Somi u [[Picardy]]ju.

Planovi za zajedničku ofanzivu na Somi jedva da su počeli da se realiziraju, kada su Nijemci započeli [[Bitka za Verden|bitku za Verden]] [[21. februar]]a, [[1916]]. Nakon što su se Francuzi posvetili odbrani Verdena, njihova mogućnost da se drže svoje dogovorene uloge tokom planirane ofanzive je nestala, i cijeli teret se prebacio na britanske snage. Kako su borbe kod Verdena potrajale, cilj ofanzive na Somi se promijenio od zadavanja odlučujućeg udarca Njemačkoj, na olakšavanje pritiska na francusku armiju.

U 1916. godini, britanskoj armiji u Francuskoj opasno je nedostajalo iskustvo u ratovanju. Početna britanska redovna armija, snage šest divizija na početku rata, je bila efektivno uništena u bitkama 1914. i 1915. godine. Većinu britanske armije su sad činili dobrovoljci iz teritorijalnih snaga i nova armija lorda [[Horatio Kitchener|Horatia Kitchenera]] koja se počela formirati augusta [[1914]]. Proširenje armije je zahtijevalo generale za starije komandire, tako da je promocija išla zaprepašćujućom brzinom, i nije uvijek odražavala stvarnu sposobnost. Čak i sam Haig je ušao u [[Prvi svjetski rat]] kao komandir britanskog prvog korpusa, prije nego što je komandirao britanskom prvom armijom, zatim ekspedicijske snage u Francuskoj, sačinjenu od četiri armije (ubrzo pet) sastavljene od ukupno 60 divizija.

Sredinom 1916. godine [[Kraljevski Letački Korpus (Velika Britanija)|Kraljevski Letački Korpus]] je uspostavio zračnu dominaciju iznad fronta Some. Ovdje je britansko ratno zrakoplovstvo je imalo 10 eskadrila sa 185 aviona protiv njemačkih snaga od 129 aviona. Snage Britanaca su vodile agresivnu ofanzivnu politiku koja im je omogućila da vrše korekciju artiljerijske vatre, uz pomoć aviona ili balona, dok su istovremeno spriječavali njemačke snage da same sprovode isto. Ta se situacija zadržala do septembra kada su Nijemci uveli u bitku nove avione, i balans snaga se opet promijenio u korist njemačkih snaga.

== Prvi dan bitke ==
[[Datoteka:British plan Somme 1 July 1916.png|mini|desno|250p|Britanski [[Pješadija|pješadijski]] plan napada za 1. juli. Jedini uspjeh prvog dana je bio na jugu kod [[Mametz]] i [[Montauban-de-Picardie|Montauban]] u francuskom dijelu fronta.]]

Prvom danu bitke je prethodilo sedam dana pripremne artiljerijske vatre u kojoj su britanske snage ispalile preko 1,5 miliona granata. Deset tunela napunjenih minama je također iskopano ispod njemačkih linija fronta i utvrđenih tačaka; tri najveća tunela su sadržala oko dvadeset [[tona]] eksploziva.

Sa druge strane nalazila se [[njemačka druga armija]] pod komandom generala [[Fritz von Below]]. Osovina napretka je bila usredotočena na staru rimsku cestu koja je išla od [[Albert, Francuska|Albert]] prema zapadu do [[Bapaume]] mjesta udaljenog 19&amp;nbsp;km u sjeveroistočnom pravcu.

Trenutak napada u bici za Somu je bio 07:30 [[1. juli|1. jula]], [[1916]] godine. Deset minuta prije ovog, u 07:20, tunel sa minama [[Hawthorn Ridge Redoubt]] dignut je u zrak. Osam minuta kasnije ostatak tunela sa minama je također detoniran (izuzev miniranog tunela na [[Kasino Point]], koji je zakasnila). U samom trenutku napada zavladala je kratka i nelagodna tišina, jer je artiljerija usmjeravala svoje cijeve radi otvaranja vatre na sljedeću liniju ciljeva. Kada je artiljerijska vatra opet počela, oficiri su puhnuli u svoje pištaljke, i prvi talas pješadije je izašao iz svojih rovova.

Pješadija je bila natovarena sa 32&amp;nbsp;kg opreme i u nekim slučajima je izdata naredba da se formiraju talasi i da se napreduje hodajući prema ciljevima. Na ostalim dijelovima fronta jedinice su ispuzale izvan rovova u prostor između rovova (tzv. ničija zemlja) ranije tako da su mogli da udare na frontalne njemačke rovove onog trenutka kad je paljba prestala. Usprkos teškom bombardovanju, mnoštvo njemačkih branilaca je preživjelo, zastićeni u duboko zakopanim zaklonima, i oni su uspjeli da nanesu užasne gubitke ranjivoj pješadiji u napadu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.britannica.com/event/First-Battle-of-the-Somme
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Battle of the Somme}}

[[Kategorija:Bitke u Prvom svjetskom ratu|Somi Bitka na]]
[[Kategorija:1916 u Francuskoj]]
[[Kategorija:Francuska u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Francuske]]
[[Kategorija:Francuske bitke|Somi, Bitka na]]
[[Kategorija:Britanske bitke|Soma]]
[[Kategorija:Vojna historija Njemačke|Soma]]
[[Kategorija:Sukobi u 1916.]]
[[Kategorija:Vojna historija Francuske]]
[[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Bitke u 1916.]]</text>
      <sha1>f7xvhxtzims0xq27iuzklgaru4whgw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krakov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5522</id>
    <revision>
      <id>3900644</id>
      <parentid>3849848</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6786" sha1="hyyol6ju0ieddb7vy5coaj4g67g0ame" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje
| Grb                             = POL Kraków COA.svg
| Karta                           = POL Kraków map.svg
| Država                          = {{ZD|POLJ}} [[Poljska]]
| ImeSrednjegNivoaVlasti          = Vojvodstvo
| SrednjiNivoVlasti               = [[Malopoljsko vojvodstvo]]
| Općina                          = Kraków
| Stanovništvo                    = 759800
| StanovništvoGodina              = 2014
| StanovništvoUrban               = 1468427
| StanovništvoUrbanGodina         = 2010
| StanovništvoMetro               =
| StanovništvoMetroGodina         =
| StanovništvoProcjena            =
| StanovništvoGodina2             =
| Površina                        = 326.8
| Nadmorska visina                = 188-383
| Pozivni broj                    = +48 12
| Poštanski broj                  = 30-001 do 31-999
| Registarska oznaka              = KR
| VrstaNaselja                    =
| Načelnik                        = Aleksander Miszalski
| NačelnikIzabran                 =
| NačelnikTitula                  = Gradonačelnik
| NačelnikStranka                 =
| Web                             = www.krakow.pl
| Slika                           = Collage of views of Cracow.PNG
| SlikaInfo                       = Glavni trg, Wawel, Barbakan, Crkva Sv. Marije, Crkva Sv. Petra i Pavla, Collegium Maius
}}
'''Krakov''' ({{jez-pl|Kraków}}) jest [[Spisak gradova u Poljskoj|drugi po veličini]] i jedan od najstarijih gradova u [[Poljska|Poljskoj]]. Smješten je na jugu zemlje, na rijeci [[Visla|Visli]]. Bio je glavni grad Kraljevine [[Poljska|Poljske]] od 1038. do 1569. i Poljsko-litvanske unije od 1569. do 1596. godine. Osim toga bio je i političko središte različitih administrativnih jedinica, a od 1999. godine je i administrativni centar [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljskog vojvodstva]].

Poznat je po nekadašnjam kraljevskom dvoru Wawelu, glavnom trgu, univerzitetu i muzejima. Grad je imenovan za [[evropski glavni grad kulture]] za 2000. godinu. Također je bio domaćin [[Svjetski dan mladih|svjetskog dana mladih]] koji se je održao u ovom gradu u junu 2016. godine.

==Stanovništvo==

U gradu prema procjeni živi oko 760.000 stanovnika.

====Austro-ugarski popis stanovništva [[1900]].====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Krakov (Kraków, Krakau)&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XII Galizien. Wien 1907.&lt;/ref&gt;
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 91,323
| label1 = [[Poljski jezik|Poljski]] 78,563
| value1 = 86.02
| color1 = #800020
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 6,576
| value2 = 7.20
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 249
| value3 = 0.27
| color3 = #00416A
| label4 = ostali 1,092
| value4 = 1.19
| color4 = #A2A2D0
| label5 = stranci 4,843
| value5 = 5.30
| color5 = #9F8170
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 91,323
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 64,209
| value1 = 70.30
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 25,670
| value2 = 28.10
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 727
| value3 = 0.79
| color3 = #592720
| label4 = ostali 717
| value4 = 0.78
| color4 = #A2A2D0
| label5 = -
| value5 = -
| color5 = -
}}
|}

=====Jezička i vjerska struktura stanovništva po gradskim kvartovima, te pripadnika vojske:=====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! ''Jezik''
! ukupno
! [[Poljski jezik|Poljski]]
! [[Njemački jezik|Njemački]]
! [[Rusinski jezik|Rusinski]]
! ostali
! stranci
|-
|'''I Śródmieście'''
|align=&quot;right&quot;|16.749
|align=&quot;right&quot;|15.526
|align=&quot;right&quot;|275
|align=&quot;right&quot;|27
|align=&quot;right&quot;|28
|align=&quot;right&quot;|893
|-
|'''II Wawel'''
|align=&quot;right&quot;|78
|align=&quot;right&quot;|55
|align=&quot;right&quot;|11
|align=&quot;right&quot;|6
|align=&quot;right&quot;|2
|align=&quot;right&quot;|4
|-
|'''III Nowy Świat'''
|align=&quot;right&quot;|5.210
|align=&quot;right&quot;|4.753
|align=&quot;right&quot;|123
|align=&quot;right&quot;|21
|align=&quot;right&quot;|21
|align=&quot;right&quot;|292
|-
|'''IV Piasek'''
|align=&quot;right&quot;|10.079
|align=&quot;right&quot;|8.960
|align=&quot;right&quot;|261
|align=&quot;right&quot;|19
|align=&quot;right&quot;|53
|align=&quot;right&quot;|786
|-
|'''V Kleparz'''
|align=&quot;right&quot;|9.991
|align=&quot;right&quot;|8.964
|align=&quot;right&quot;|168
|align=&quot;right&quot;|28
|align=&quot;right&quot;|94
|align=&quot;right&quot;|737
|-
|'''VI Wesoła'''
|align=&quot;right&quot;|14.447
|align=&quot;right&quot;|12.993
|align=&quot;right&quot;|519
|align=&quot;right&quot;|38
|align=&quot;right&quot;|114
|align=&quot;right&quot;|783
|-
|'''VII Stradom'''
|align=&quot;right&quot;|4.410
|align=&quot;right&quot;|3.768
|align=&quot;right&quot;|509
|align=&quot;right&quot;|2
|align=&quot;right&quot;|5
|align=&quot;right&quot;|126
|-
|'''VIII Kazimierz'''
|align=&quot;right&quot;|24.310
|align=&quot;right&quot;|20.281
|align=&quot;right&quot;|2.868
|align=&quot;right&quot;|2
|align=&quot;right&quot;|20
|align=&quot;right&quot;|1.139
|-
|''Vojska''
|align=&quot;right&quot;|6.049
|align=&quot;right&quot;|3.263
|align=&quot;right&quot;|1.842
|align=&quot;right&quot;|106
|align=&quot;right&quot;|755
|align=&quot;right&quot;|83
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! ''Vjera''
! ukupno
! [[Katolička crkva|Katolici]]
! [[Judaizam|Jevreji]]
! [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]
! ostali
|-
|'''I Śródmieście'''
|align=&quot;right&quot;|16.749
|align=&quot;right&quot;|14.918
|align=&quot;right&quot;|1.598
|align=&quot;right&quot;|90
|align=&quot;right&quot;|143
|-
|'''II Wawel'''
|align=&quot;right&quot;|78
|align=&quot;right&quot;|63
|align=&quot;right&quot;|4
|align=&quot;right&quot;|7
|align=&quot;right&quot;|4
|-
|'''III Nowy Świat'''
|align=&quot;right&quot;|5.210
|align=&quot;right&quot;|4.878
|align=&quot;right&quot;|236
|align=&quot;right&quot;|41
|align=&quot;right&quot;|55
|-
|'''IV Piasek'''
|align=&quot;right&quot;|10.079
|align=&quot;right&quot;|9.815
|align=&quot;right&quot;|123
|align=&quot;right&quot;|62
|align=&quot;right&quot;|79
|-
|'''V Kleparz'''
|align=&quot;right&quot;|9.991
|align=&quot;right&quot;|9.372
|align=&quot;right&quot;|461
|align=&quot;right&quot;|102
|align=&quot;right&quot;|56
|-
|'''VI Wesoła'''
|align=&quot;right&quot;|14.447
|align=&quot;right&quot;|12.151
|align=&quot;right&quot;|2.004
|align=&quot;right&quot;|187
|align=&quot;right&quot;|105
|-
|'''VII Stradom'''
|align=&quot;right&quot;|4.410
|align=&quot;right&quot;|1.541
|align=&quot;right&quot;|2.844
|align=&quot;right&quot;|12
|align=&quot;right&quot;|13
|-
|'''VIII Kazimierz'''
|align=&quot;right&quot;|24.310
|align=&quot;right&quot;|6.113
|align=&quot;right&quot;|18.160
|align=&quot;right&quot;|18
|align=&quot;right&quot;|19
|-
|''Vojska''
|align=&quot;right&quot;|6.049
|align=&quot;right&quot;|5.358
|align=&quot;right&quot;|240
|align=&quot;right&quot;|208
|align=&quot;right&quot;|243
|-
|}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;

File:WawelZWIEZY.jpg
File:Kraków - Sukiennice 01.jpg
File:Kosciol mariacki z wiezy ratuszowej.jpg
File:Brama florianska 2006.JPG

&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Kraków}}
* [http://www.krakow.pl/ Službeni sajt]
* [http://www.e-krakow.pl Sajt o Krakovu]
* [https://www.gowork.pl/praca/krakow;l Informacije o tržištu rada u Krakovu]

{{Poljski gradovi}}
{{Evropski gradovi kulture}}

{{Stub-grad}}

[[Kategorija:Kraków]]</text>
      <sha1>hyyol6ju0ieddb7vy5coaj4g67g0ame</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moldavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5669</id>
    <revision>
      <id>3900645</id>
      <parentid>3877165</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54743" sha1="5vy7tfymutjbo25on8bxlwnfkuw4md3" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime = Republica Moldova
| zvanično_ime = Republika Moldavija
| ime_genitiv = Moldavije
| zastava = Flag_of_Moldova.svg
| grb = Coat of arms of Moldova.svg
| karta = Location Moldova Europe.png
| službeni_jezik = [[Rumunski jezik|rumunski]]&lt;ref name=&quot;constcourtmd&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ustav2&quot;/&gt;
| glavni_grad = [[Kišinjev]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Moldavije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast = [[Maia Sandu]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Moldavije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[Alexandru Munteanu]]
| po_površini_na_svijetu = 138
| površina = 33.846
| procenat_vode = 1,4
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 133.
| stanovnika = {{Gubitak}}2.681.735 (&lt;small&gt;Popis 2018&lt;/small&gt;, bez [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlja]])&lt;br&gt;3.938.679&lt;ref name=&quot;pridnjestrovlje&quot;/&gt; (sa Pridnjestrovljem)
| gustoća = 105
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 101.
| bdp_ukupno = $27,271 milijardi US$&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| bdp_godina = Procjena 2019.
| po_broju_bdp_na_svijetu =
| bdp_per_capita = $7.700 US$&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| hdi = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,711
| hdi_godina = 2018.
| hdi_nivo =
| po_broju_hdi_na_svijetu = 107.
| gini = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;26,8
| gini_godina = 2014.
| najviša_tačka_ime = Dealul Bălănești
| najviša_tačka_metara = 430
| nezavisnost = [[27. august]] [[1991.]] od [[SSSR]]-a
| valuta = [[Moldavski lev|lev]] (MDL)
| vremenska_zona =[[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| himna = [[Limba noastră]]&lt;br&gt;(&quot;Naš jezik&quot;){{Center|[[Datoteka:Imnul Republicii Moldova US NAVY.ogg]]}}
| internetski_nastavak = [[.md]]
| pozivni_broj = +373
|}}
'''Moldavija''', zvanično '''Republika Moldavija''' ({{jez-ro|Republica Moldova}}), jest kontinentalna [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči s [[Rumunija|Rumunijom]] na zapadu. Na sjeveru, istoku i jugu je okružena [[Ukrajina|Ukrajinom]]. Iako nema pristup moru, do obale [[Crno more|Crnog mora]] dijele je nepunih 2&amp;nbsp;km ukrajinske teritorije. Glavni grad je [[Kišinjev]].

Tokom historije vlast na ovoj teritoriji imali su mnogi narodi, da bi sredinom 14. vijeka nastala [[kneževina Moldavija]] koja je 1812. potpala pod vlast ruskog cara Aleksandra I. Kao nezavisna država, Republika Moldavija postoji od 1991. godine kada se Moldavska sovjetska republika odvojila tokom [[raspad Sovjetskog saveza|raspada Sovjetskog saveza]] i proglasila nezavisnost. Međutim, politički razvoj zemlje od tada do danas je uveliko otežan zbog postojećeg konflikta sa samoproglašenom [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovskom Republikom]].&lt;ref name=&quot;fesstift&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;cisrorg&quot;/&gt;

== Historija ==
Područje današnje Moldavije u vrijeme [[antika|antike]] naseljavali su razni narodi. U 2. vijeku na ovaj prostor došli su [[Rimsko Carstvo|rimski naseljenici]] sa zapada, sa područja rimske [[Dakija (rimska provincija)|Dakije]], te se ovdje razvila dačansko-rimska, a kasnije i rumunska kultura. Nakon Rimljana, područje Moldavije bilo je pod vlašću ugarske krune, sve dok 1349. knez Bogdan nije osnovao, relativno nezavisnu, [[Kneževina Moldavija|kneževinu Moldaviju]]. Najvažniji vladar u 15. vijeku bio je [[Ștefan cel Mare]], koji je vodio brojne bitke protiv invazije [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]], [[Historija Poljske|Poljaka]] i [[Tatari|Tatara]]. Međutim, 1512. Moldavija je potpala pod vlast Osmanlija, te naredna tri vijeka ostala kao njihov [[vazal]]ni posjed.

Nakon [[Rusko-turski rat (1787–1792)|rusko-osmanlijskog rata 1787–1792]], Osmanlijsko carstvo moralo je prepustiti Rusiji sve svoje posjede zapadno od rijeke Dnjestar. Nedugo poslije, nakon [[Rusko-turski rat (1806–1812)|novog rata]] od 1806. do 1812. [[Rusko carstvo]] je pod svoju vlast pridobilo Besarabiju. Područje Moldavije u sastavu Ruskog carstva bilo je organizirano kao [[guvernat Besarabija]]. Nakon ruskog poraza u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] od 1853. do 1856. [[Pariski sporazum (1856)|pariskim sporazumom]] područje Moldavije i kneževine Vlaške, uz kolektivnu garanciju sedam zemalja potpisnica, podijeljeno je između Osmanlijskog carstva, Francuske, Velike Britanije, kraljevine Sardinije i Rusije. Sjedinjavanjem dunavskih kneževina Moldavije i Vlaške 1859. ovo područje potpalo je pod jaki utjecaj [[Kneževina Rumunija|Rumunije]]. Nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1878. rumunska vlada morala je predali Rusiji južnu Besarabiju.

[[Datoteka:Partitions of Moldavia.jpg|thumb|180px|lijevo|Historijske faze podjele teritorije Moldavije]]
Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917. u Rusiji, 21. novembra iste godine osnovano je moldavsko-besarabijsko pokrajinsko vijeće, [[Sfatul Țării]]. Ono je 2. decembra 1917. proglasilo ''Moldavsku demokratsku republiku'', kao dijelom nove federalno organizirane Rusije. U januaru 1918. rumunske vojne jedinice zauzele su područje zapadno od Dnjestra. Otpor [[Rumčerod]]a protiv okupacije je brzo ugušen, a pod pritiskom okupatora Parlament je proglasio nezavisnost od Rusije, odnosno Ukrajine. Dana 27. marta 1918. većina zastupnika u Parlamentu izglasala je ujedinjenje sa Rumunijom i time ozakonila već faktičko pripajanje Besarabije u sastav rumunske države. Za razliku od država članica [[Društvo naroda|Društva naroda]], boljševička vlast nije prihvatila ovo glasanje i pripajanje. Također, niti [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetski savez]], osnovan 1922, nije priznao odvajanje Besarabije. Na području Ukrajinske socijalističke sovjetske republike istočno od Dnjestra, gdje je živjela većina rumunskog stanovništva, osnovana je 1924. ''Moldavska autonomna oblast'', koja je sedam mjeseci kasnije postala ''Moldavska autonomna socijalistička sovjetska republika'' (MASSR). Zvanični glavni grad bio je [[Chișinău]], a zbog &quot;rumunske okupacije&quot; sjedište vlade nalazilo se u [[Balta|Balti]] (danas Ukrajina), a nakon 1929. premješteno je u [[Tiraspol]].

Uz njemačku saglasnost kao posljedicu [[Pakt Molotov-Ribbentrop|tajnih protokola]] između [[Adolf Hitler|Hitlera]] i [[Josif Staljin|Staljina]], [[Crvena armija]] je zauzela područje Besarabije u junu 1940. koje je pripadalo Rumuniji kao i sjevernu [[Bukovina|Bukovinu]], te anketirala ih u sastav Sovjetskog saveza. Dana 2. augusta 1940. osnovana je ''Moldavska socijalistička sovjetska republika'' (MSSR) sa Chișinăuom (rus. ''Кишинёв'', Kišinjev) kao glavnim gradom, čime je Besarabija ujedinjena sa zapadnim dijelom MASSR. Njemačka manjina u Besarabiji, čije pretke je ruski car [[Aleksandar I, car Rusije|Aleksandar I]] 1813. pozvao u zemlju kao koloniste, iseljena je iz Moldavije u sklopu Hitlerove kampanje ''povratka'' Nijemaca (''Volksdeutschen'') u granice [[Treći rajh|Trećeg Rajha]]. Dana 22. juna 1941. njemačka i rumunska vojska započela je napad na Moldavsku SSR u sklopu [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|operacije &quot;Barbarossa&quot;]]. Već u ljeto 1941. Rumunija je anketirala Besarabiju i sjevernu Bukovinu. Teritoriju između rijeka Dnjestar i [[Južni Bug]], sjeverno od Bara u Ukrajini, Rumunija je preimenovala u ''Transnistria''. Nakon Drugog svjetskog rata prema odredbama Pariske mirovne konferencije 1946. Besarabija, područje [[Hercanski rejon|Herca]] i sjeverna Bukovina vraćene su pod kontrolu Rusije, gdje je ona vratila predratnu administrativnu organizaciju i ponovno su uvedena ruska imena gradova.

Od sredine 1980tih počeo se javljati nacionalni pokret Rumuna u Moldavskoj SSR. On je u političkom smislu postajao sve veći teret, a čak i prije raspada SSSR preuzeo je vlast nad MSSR te kasnije igrao vrlo značajnu ulogu pri proglašenju nezavisnosti zemlje. Tako je 1989. ruski prestao biti drugi zvanični jezik, a uveden je rumunski jezik pisan latinicom. Zbog toga je došlo do snažnog protesta ukrajinske, ruske i gagauske manjine.&lt;ref name=&quot;kappeler&quot;/&gt; Također javila se težnja Moldavaca za ujedinjenje zemlje sa Rumunijom. Čak i danas pokret za moldavijsko-rumunsko ujedinjenje igra primjetnu ulogu u tamošnjoj politici, mada uz mnogo manji politički pritisak.

Konačno 1991. Moldavija je proglašena nezavisnom državom, a [[rumunski jezik]] kao zvanični (iako je u periodu od 1994. do 2013. bio nazvan ''moldavski''). Već od 1989. došlo je do konflikta između centralne vlade u Chișinău i područja sa etničkim manjinama, naročito Pridnjestrovlja i Gagauzije, zbog nove, kako su je mnoge nacionalne grupe smatrale, nacionalističko obojene politike vlade. Ove dvije regije su 1990. jednostrano proglasile nezavisnost od Moldavije, a i u drugim dijelovima države došlo je do masovnih protesta. Situacija u Pridnjestrovlju se 1992. pogoršala i eskalirala, a izbio je i [[građanski rat]], pri čemu je poginulo preko 1.000 osoba. Rat je završen ''de facto'' proglašenjem nezavisnosti ovog dijela države. Borbe su okončane tek nakon napada ruske 14. armije pod vodstvom generala Aleksandra Ivanoviča Lebeda, koja je bila stacionirana na teritoriji Pridnjestrovlja. Od tada ono je na moldavijskoj teritoriji istočno od Dnjestra osnovalo vlastitu ''državu'', a na njihovoj teritoriji stacionirana je i jedna operativna grupa ruske armije. Konflikt u Pridnjestrovlju je od tada značajno političko pitanje u Moldaviji, iako je i danas na snazi primirje između zaraćenih strana. Pregovori ni danas se nisu pomakli s mrtve tačke, tako da su obje strane u konfliktu postavljene sa ''statusom quo''.

Za razliku od Pridnjestrovlja, regija Gagauzije se 1994. ipak smirila i mirno reintegrirala u sastav države i dobila je vrlo široku autonomiju kao rezultat dugih pregovora sa vladom. Od 1997. Moldavija je član [[GUAM]]-a. Od 2009. pristupila je &quot;Istočnom partnerstvu&quot;, pokrenutom od strane EU.

== Politika==
[[Datoteka:Md2002 kramar.jpg|thumb|180px|lijevo|Protesti pristalica Kršćansko-demokratske narodne stranke (PPCD) u Chișinău u januaru 2002, pod sloganom „Rumunski narod – Rumunski jezik“]]
Na izborima održanim 2001. [[Komunistička partija Republike Moldavije]] (PCRM, ''Partidul Comuniștilor din Republica Moldova''), čiji vođa je [[Vladimir Voronin]], osvojila je 50,1% glasova, ali zbog visokog &quot;izbornog praga&quot; (6%) u odnosu na male stranke, dobila je 71 od 101 mandata u skupštini. Na taj način ponovno je došla na vlast, a Voronina je Parlament Moldavije izabrao za predsjednika. Za ovakav uspjeh komunista na izborima, najzaslužnija je podrška najsiromašnijih slojeva stanovništva.

Na parlamentarnim izborima u Moldaviji održanim 6. marta 2005. PCRM je donekle izgubila na broju glasova, ali je sa 46,1% glasova i 56 mandata u skupštini i dalje ostala većina u parlamentu. Druga najjača stranka bila je novoosnovani ''Glasački blok demokratske Moldavije'' pod vodstvom gradonačelnika Chișinăua Serafima Urecheanua, koji je osvojio 28,4% glasova odnosno 34 skupštinska mandata. Druga opoziciona stranka, Kršćansko-demokratska narodna partija (''Partidul Popular Creștin Democrat'') pod vodstvom Iurie Roșca dobila je 9,1% glasova i 11 mandata.

Predsjednika države bira Parlament, a za izbor je potrebna skupštinska većina od 61 glasa. Na predsjedničkim izborima održanim 4. aprila 2005. tadašnji predsjednik Vladimir Voronin sa 75 dobijenih glasova u skupštini dobio je i drugi mandat. Iako je isprva kršćansko-demokratska opoziciona stranka PPCD najavila da neće podržati Voronina za drugi predsjednički mandat, ipak mu se priklonila nakon niz komplikovanih političkih poteza, čime je postignuta potrebna većina.

=== Konflikt u Pridnjestrovlju ===
Najznačajnija tema unutrašnje politike u Moldaviji jeste politički sukob sa regijama Pridnjestrovlja i [[Gagauzi]]je koje teže [[Otcjepljenje|odvajanju]] i samostalnosti. Dok je Gagauzija prihvatila status autonomnog područja koji joj je ponudila moldavska vlada, tok pregovora sa Pridnjestrovljem je znatno teži. Nakon oružanih sukoba 1992. u [[Tiraspol]]u je formiran ''[[de facto]]'' režim sa [[Igor Nikolajevič Smirnov|Igorom Smirnovim]] kao vođom, koji kontrolira područje s druge (istočne) strane rijeke [[Dnjestar]], gdje je organirane vlastite administrativne strukture i organi vlasti. Proces pregovora između vlade u [[Chișinău]] i režima u Tiraspolu odvija se tako sporo da međunarodni posmatrači navode kako se u Moldaviji radi o svojevrsnom &quot;zamrznutom konfliktu&quot;.&lt;ref name=&quot;kasde&quot;/&gt;

Sukob u Pridnjestrovlju nije samo sukob između vlada u Chișinău i Tiraspolu ili između različitih dijelova stanovništva koji govore različite jezike. Ovaj sukob ima određene geostrateške dimenzije oko utjecaja velikih sila, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i Rusije u jugoistočnoj Evropi. Kroz ovu međunarodnu dimenziju, rješenje sukoba postaje još i teže. Nastojanja međunarodnih sila, Rusije, Ukrajine, SAD, [[Evropska unija|Evropske unije]] ili [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a, da se pregovori okončaju u posljednjih 20 godina su stalno prekidana ili su se ispostavila kao bezuspješna, prvenstveno iz razloga što se svaka od sukobljenih strana trudila da ne popušta svoja stajališta, te je stoga uz pomoć svojih &quot;saveznika&quot; uvijek blokirala pregovore. Tako naprimjer pregovori o takozvanom ''Kozačkom planu'', kao inicijativi Ruske federacije, kojom se predviđalo formiranje nekog oblika [[Federalizam|savezne države]] na teritoriji Republike Moldavije, prekinuti su u novembru 2003. i proglašeni neuspješnim. Krugovi bliski moldavijskoj vladi u ovom prijedlogu su vidjeli prevelike ustupke za drugu stranu. Mnogi posmatrači vjeruju da su elite s obje strane slabo zainteresirane za rješenje problema, već teže održavanju ''statusa quo'', koji objema stranama u određenoj mjeri ide u korist.&lt;ref name=&quot;crisag&quot;/&gt;

U augustu 2008. ovaj konflikt je opet došao u fokus interesovanja, kada je režim u Pridnjestrovlju 12. augusta prekinuo sve kontakte sa vladom u Chișinău, jer je &quot;izostao jasan i snažan odgovor i osuda države prema agresiji Gruzije na Južnu Osetiju i [[Abhazija|Abhaziju]]&quot;. Dana 26. augusta tadašnji ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev‎]] upozorio je moldavijskog predsjednika Voronina o vojnom rješenju konflikta po uzoru na [[Gruzija|Gruziju]]. Prema njegovim riječima, &quot;rat u [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] treba biti upozorenje za sve&quot;.

=== Odnos sa EU ===
{{Glavni|Odnosi Moldavije i Evropske unije}}
Godine 1998. na snagu je stupio [[Istočno partnerstvo|sporazum o stabilnosti i pridruživanju]] Moldavije s [[Evropska unija|Evropskom unijom]]. EU podržava izgradnju tržišne privrede u Moldaviji kao i funkcionirajuće [[Demokratija|demokratije]]. Od 30. novembra 2005. postoji EUBAM za Moldaviju i Ukrajinu, misija Evropske unije za pograničnu pomoć na ukrajinsko-moldavijskoj granici za kontrolu prekograničnog [[Krijumčarenje|krijumčarenja]] (naročito oružja, ljudi i droga) iz i u Pridnjestrovlje. Dana 7. maja 2009. Moldavija zajedno sa još pet država ZND pristupila je Istočnom partnerstvu sa EU. U januaru 2010. u [[Chișinău]] u okvirima politike EU sa susjedima započeli su pregovori za pridruživanje Moldavije. Iako je dugoročni cilj države punopravno članstvo u Uniji, prema riječima ministra vanjskih poslova [[Iurie Leancă|Iuria Leancăa]], ipak prvi cilj bi trebao biti formiranje zone slobodne trgovine, zajedničko rješavanje ekonomskih problema i prije svega ukidanje viza moldavskim građanima za ulazak na teritoriju EU.&lt;ref name=&quot;dwelles&quot; /&gt;

Dana 5. decembra 2011. [[Evropska komisija]] je najavila sklapanje sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Moldavijom. Konkretni razgovori i pregovori bili bi dio planiranog sporazuma o pridruživanju ove zemlje. Prema mišljenjima u EU, zone slobodne trgovine bi trebale služiti dugoročnoj političkoj stabilizaciji države. Trenutno je između EU i Moldavije na snazi povlašteni pristup evropskom tržištu, a EU je glavni trgovački partner zemlje.&lt;ref name=&quot;vertieft&quot; /&gt; Dana 27. juna 2014. u [[Bruxelles]]u je sklopljen Sporazum o privrednom i političkom pridruživanju Moldavije sa EU. Taj sporazum je potvrđen i ratificiran moldavskom parlamentu 2. jula iste godine. Prema izvještaju ruske novinske agencije ''[[RIA Novosti]]'': &quot;Pristalice evropskih integracija su proslavile ovaj događaj ispred parlamenta, dok su protivnici približavanju EU uhapšeni i kažnjeni&quot;.&lt;ref name=&quot;herdek&quot; /&gt;

=== Odnos sa NATO ===
{{Glavni|Odnosi Moldavije i NATO-a}}
Godine 1992, Moldavija se pridružila Vijeću euroatlantskog partnerstva,.Moldavija se pridružila [[Partnerstvo za mir|Partnerstvu za mir]] 16.marta 1994. Partnerstvo za mir je potpisao Mircea Snegur i Manfred Wörner. Vladimir Voronjin posjetio sjedište [[NATO]]-a u Bruxellesu 23. juna 2003. godine, 7. juna 2005, 22. juna 2006. godine, 18. juna 2007. godine i 5. decembra 2007. Na summitu u Istanbulu 2004. godine, NATO je prihvatio rusku vojnu prisutnost u Moldaviji i Gruziji. Američki ministar obrane [[Donald Rumsfeld]] zaustavio se, na putu za Istanbul, u Moldaviju, gdje je pozvao na povlačenje ruskih snaga iz zemlje.Dana 23. septembra 2004. godine, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, otputovao u [[Kišinjev]] gdje se susreo s predsjednikom Moldavije Vladimirom Voroninom, s ministrom vanjskih poslova Moldavije Andrei Stratanom i ministrom obrane Victorom Gaiciucom. Individualni partnerski plan NATO-a i Moldavije 19. maja 2006. godine uz potporu Odjela za diplomaciju NATO-a. Dana 3. aprila 2008 na samitu u [[Bukurešt]]u, [[NATO]] je najavio svoju podršku teritorijalnom integritetu, nezavisnosti i suverenosti Moldavije.Voronjin je sudjelovao na radnom ručku šefova država i vlada zemalja euroatlantskog partnerstva u Bukureštu. Dana 18. novembra 2008. godine, Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je Rezoluciju 371 o budućnosti odnosa [[NATO]]-a i [[Rusija|Rusije]], između ostalog, „poziva Vladu i Parlament Rusije da poštuje svoje obveze koje su preuzete na sastanku u Istanbulu OESS-u 1999 i da povuče svoju ilegalnu vojnu prisutnost na području Moldavije u bliskoj budućnosti. Bivša komunistička vlast, koja je izgubio većinu u parlamentu na izborima 2009. godine, želia je vidjeti Moldaviju u savezu sa Rusijom U aprilu 2009. Moldavija je objavila da neće sudjelovati u vojnim vježbama NATO-a.

Anketa je u junu 2018. godine otkrila da će 22% Moldavaca glasati za ulazak u NATO, a 43% se protivi

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Moldavije]] je trobojka, sa tri vertikalna polja (od jarbola) plave (azure), žute (or) i crvene (gulos) boje. Na sredini [[Žuta|žutog]] polja nalazi se [[Grb Moldavije|moldavski grb]]. Razmjera je 1:2. U ovom obliku je službeno usvojena [[27. april]]a, [[1990]]. [[Zastave sa različitim licem i naličjem|Naličje zastave]] je istih boja samo što ne sadrži grb.

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Moldova.svg|desno|mini|252x252piksel|Grb Moldavije]]Grb je veoma sličan [[Grb Rumunije|rumunskom]], što se može objasniti velikom povezanošću ove dvije zemlje.

Grb Moldavije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://lex.justice.md/viewdoc.php?action=view&amp;view=doc&amp;id=347647&amp;lang=1|title=Republica Moldova
PARLAMENTUL
LEGE Nr. 32
din  07.03.2013
privind Stema de Stat a Republicii Moldova|access-date=22. 1. 2026|archive-date=20. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221120153730/http://lex.justice.md/viewdoc.php?action=view&amp;view=doc&amp;id=347647&amp;lang=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; sastoji se od [[Orao|orla]] koji drži krst u kljunu, a skiptar i grančicu u kandžama. Orao na grudima nosi štit sa divljim bikom, tradicionalnim simbolom Moldavije. Također se pojavljuje na središtu [[Zastava Moldavije|moldavske zastave]].

=== Himna ===
[[Limba noastră|Limba Noastră]] je od 1994. godine nacionalna himna Republike Moldavije.Stihove je napisao Alexei Mateevici (1888-1917), a glazbu je skladao Alexandru Cristea (1890-1942). Originalna poema sadrži 12 kitica, od kojih je 5 iskorišteno za himnu. Ovih 5 kitica je '''podebljano'''

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Moldova, administrative divisions - bs - colored.svg|thumb|180px|Administrativna podjela Moldavije]]
Područje države je podijeljeno u pet municipija (''Municipalități''; jednina: ''Municipiu'') i 32 distrikta (''Raioane''; jed. ''Raion''). Osim toga postoji jedna autonomna i jedna &quot;otcijepljena&quot; oblast:
{|
|- valign=&quot;top&quot;
| width=200 |
; Municipije
* [[Bălți]]
* [[Chișinău]]
| width=200 |
* [[Comrat]]
* [[Bender (Moldavija)|Tighina]]
* [[Tiraspol]]
|}

; Autonomne oblasti
* Gagauzija
* Pridnjestrovlje

{|
|- valign=&quot;top&quot;
| width=200 |
; Distrikti
* [[Distrikt Anenii Noi|Anenii Noi]]
* [[Distrikt Basarabeasca|Basarabeasca]]
* [[Distrikt Briceni|Briceni]]
* [[Distrikt Cahul|Cahul]]
* [[Distrikt Cantemir|Cantemir]]
* [[Distrikt Călărași|Călărași]]
* [[Distrikt Căușeni|Căușeni]]
* [[Distrikt Cimișlia|Cimișlia]]
* [[Distrikt Criuleni|Criuleni]]
* [[Distrikt Dondușeni|Dondușeni]]
| width=200 |
* [[Distrikt Drochia|Drochia]]
* [[Distrikt Dubăsari|Dubăsari]]
* [[Distrikt Edineț|Edineț]]
* [[Distrikt Fălești|Fălești]]
* [[Distrikt Florești|Florești]]
* [[Distrikt Glodeni|Glodeni]]
* [[Distrikt Hîncești|Hîncești]]
* [[Distrikt Ialoveni|Ialoveni]]
* [[Distrikt Leova|Leova]]
* [[Distrikt Nisporeni|Nisporeni]]
* [[Distrikt Ocnița|Ocnița]]
| width=200 |
* [[Distrikt Orhei|Orhei]]
* [[Distrikt Rezina|Rezina]]
* [[Distrikt Rîșcani|Rîșcani]]
* [[Distrikt Sîngerei|Sîngerei]]
* [[Distrikt Soroca|Soroca]]
* [[Distrikt Strășeni|Strășeni]]
* [[Distrikt Șoldănești|Șoldănești]]
* [[Distrikt Ștefan Vodă|Ștefan Vodă]]
* [[Distrikt Taraclia|Taraclia]]
* [[Distrikt Telenești|Telenești]]
* [[Distrikt Ungheni|Ungheni]]
|}

=== Starija podjela ===
[[Datoteka:Karte-Moldavija-Područja-02-03.png|thumb|180px|Područja u Moldaviji]]
Sve do februara 2003. u Moldaviji su bile tri municipije, devet okruga ''(Județe; Județ)'' kao i po jedno autonomno područje i jedna &quot;odmetnuta&quot; oblast:
; Municipije
* [[Bălți]]
* [[Chișinău]]
* [[Bender (Moldavija)|Tighina]]
; Područja
* [[Gagauzija]]
* [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]
{|
|- valign=&quot;top&quot;
| width=200 |
; Okruzi
* [[Okrug Bălți|Județul Bălți]]
* [[Okrug Cahul|Județul Cahul]]
* [[Okrug Chișinău|Județul Chișinău]]
* [[Okrug Edineț|Județul Edineț]]
| width=200 |
* [[Okrug Lăpușna|Județul Lăpușna]]
* [[Okrug Orhei|Județul Orhei]]
* [[Okrug Soroca|Județul Soroca]]
* [[Okrug Tighina|Județul Tighina]]
* [[Okrug Ungheni|Județul Ungheni]]
|}

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Moldavije}}
Moldavija se prostire u pravcu sjever-jug dužinom preko 350&amp;nbsp;km, a u pravcu zapad-istok preko 150&amp;nbsp;km. S površinom države od 33.843&amp;nbsp;km² spada među male države, a u usporedbi s [[Spisak država po površini|ostalim državama svijeta]] nalazi se među trećinom najmanjih. Jezgro države najvećim dijelom se nalazi između dvije najveće rijeke u zemlji: [[Dnjestar]] (rum. ''Nistru'') i [[Prut (rijeka)|Prut]], odnosno u historijskom području nekadašnje [[Besarabija|Besarabije]]. Na sjeveru graniči s Podolskim gorjem zapadne Ukrajine.

Mali dio zemlje (oko 17% stanovništva na oko 12% površine) nalazi se istočno od rijeke Dnjestar, a taj dio zemlje se 1992. godine tokom Pridnjestrovskog konflikta odvojio kao nepriznata [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovska Republika]]. Najjužnija tačka Moldavije je Giurgiulești, gdje država ima izlaz na obalu [[Dunav]]a u dužini od oko 600 metara.

Naziv države izveden je iz imena istoimene rijeke [[Moldova (rijeka)|Moldove]], iako danas ta rijeka ne protiče kroz državu (teče kroz Rumuniju).

=== Rijeke i reljef ===
Rijeka [[Prut (rijeka)|Prut]] ulijeva se u [[Dunav]] u blizini južne granice Moldavije. Najveće pritoke ([[Bîc]], [[Răut]] i [[Botna]]) protiču uglavnom paralelno i ulijevaju se u Dnjestar.

Reljef karakteriše blago valovito zemljište (nadmorske visine od 30 do 429 m), a oko 80% zemljišta je obradivo i vrlo plodno, zahvaljujući crnici u [[stepa]]ma na jugu. Na sjeveru zemlje protežnu se valovite ravnice sa svijetlim šumama [[hrast]]a i stepama obraslim rijetkim drvećem. Najviša tačka Moldavije je Dealul Bălănești (430 m n.v.). Relativno topla i suha klima omogućava uzgoj vinove loze i voća u većem obimu.

=== Zaštićena područja ===
Moldavija nema ni jedan [[nacionalni park]]. Zaštićenim područjima obuhvaćeno je 66.171,7 hektara&lt;ref name=&quot;iatp&quot;/&gt; što odgovara 1,96% površine države. Prema tim mjerilima, Moldavija je znatno ispod prosjeka evropskih zemalja.

=== Gradovi ===
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Moldaviji
| ime_države_u_lokativu = Moldaviji
| drž_ref =
| list_by_pop = Spisak gradova u Moldaviji
| class = nav
| int_ime = Distrikt
| int_link =
| grad_1 = Chișinău | int_1 =  | stan_1 = 723.500 | img_1 = Chisinau night.jpg
| grad_2 = Tiraspol | int_2 =  | stan_2 = 148.900 | img_2 = Площадь Суворова после парада.jpg
| grad_3 = Bălți | int_3 =  | stan_3 = 144.300 | img_3 = Piața Independenței din Bălți 3.JPG
| grad_4 = Bender (Moldavija){{!}}Bender | int_4 =  | stan_4 = 93.700 | img_4 = JD voksal Bendery.jpg
| grad_5 = Rîbnița | int_5 =  | stan_5 = 50.100
| grad_6 = Cahul | int_6 =  | stan_6 = 41.100
| grad_7 = Ungheni | int_7 =  | stan_7 = 38.100
| grad_8 = Soroca | int_8 = | stan_8 = 37.500
| grad_9 = Orhei | int_9 =  | stan_9 = 33.500
| grad_10 = Dubăsari | int_10 = | stan_10 = 25.700
}}

== Privreda ==
Stanovnici Moldavije pretežno žive od [[poljoprivreda|poljoprivrede]], kao i od prehrambeno-prerađivačke industrije. Zbog povoljne klime, rašireno je [[voćarstvo]] i [[vinogradarstvo]]. Pored konzerviranog voća i povrća, glavni izvozni artikli su [[vino]] i alkoholna pića, a u manjoj mjeri izvoze se i tekstilni proizvodi i manji električni aparati. Pošto Moldavija nije industrijska zemlja, nisu zabilježeni slučajevi velikog zagađenja zraka.&lt;ref name=&quot;Gruen&quot;/&gt;

[[Bruto domaći proizvod]] (BDP) Moldavije 2015. iznosio je oko 5,92 milijarde [[euro|eura]]. Po glavi stanovnika BDP iste godine iznosio je oko 1.666 eura.&lt;ref name=&quot;auswaertiges&quot;/&gt; Moldavija ima poprilično slobodnu tržišnu ekonomiju. Kao dio Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom, dogovoreno je formiranje zone slobodne trgovine. U 2014. u primarnom (poljoprivrednom) sektoru ostvareno je 12,3% BDP-a. Iste godine, u periodu od januara do septembra, u sektoru usluga (tercijarni) ostvareno je ukupno 60% BDP-a, dok je industrijski sektor imao udio od 14%.&lt;ref name=&quot;auswaertiges2&quot;/&gt;

=== Razvoj ===
[[Datoteka:Near Anenii Noi (1972). (14591846311).jpg|thumb|desno|150px|Polja zasijana suncokretom u blizini grada Anenii Noi, 1972. godine]]
Prije sticanja nezavisnosti početkom 1990-ih, Moldavija je bila jedna od najrazvijenijih sovjetskih republika. Od 1992. zbog nerazriješenog pitanja Pridnjestrovlja, ekonomski položaj zemlje se drastično pogoršao. Prosječna mjesečna plata porasla je sa 30 eura (oko 465 [[Moldavski lev|leva]]) u februaru 2003. na 102 eura (oko 1.695 leva) u 2006. Prosječna mjesečna [[penzija]] iznosi oko 12 eura. Procjenjuje se da je egzistencijalni mjesečni minimum u 2003. bio najmanje 100 eura. Međutim, u Moldaviji značajnu ulogu igra i &quot;siva ekonomija&quot;, zbog čega su stvarni dohoci većine stanovnika mnogo veći ali se ne prijavljuju poreskim organima. Stoga zvanične statistike iz ove oblasti ne daju pravu sliku i imaju ograničenu korist.&lt;ref name=&quot;auswaertiges2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;europarl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;faznet&quot;/&gt;

U državi se primjenjuje [[Porez na dodatu vrijednost|poreska stopa na dodatu vrijednost]] od 20%. Za neke namirnice, poput [[Mlijeko|mlijeka]] i [[hljeb]]a, te za [[Zemni plin|prirodni plin]] i poštanske usluge vrijedi povlaštena poreska stopa od 8%. Od 2014. građani Moldavije mogu putovati u zemlje EU bez viza, a Evropska unija je obećala Moldaviji obilatu finansijsku pomoć.

Moldavija se smatra jednom od najsiromašnijih zemalja Evrope, i s BDP ispod 2.000 dolara po stanovniku evropska država sa najslabijom privredom. To je osnovni razlog što je četvrtina stanovništva iselila u inostranstvo, odakle iseljenici šalju novac svojim porodicama u Moldaviju. Smatra se da ta sredstva premašuju godišnji iznos državnog BDP-a.

=== Vanjska trgovina ===
Zemlja izvozi prvenstveno hranu i pića (među ostalim [[vino]]) kao i tekstilne proizvode i manje aparate. Najvažnije zemlje u koje se izvozi su:
* {{ZID|Rusija}} 35,8%
* {{ZID|Italija}} 13,9%
* {{ZID|Rumunija}} 10%
* {{ZID|Njemačka}} 7,3%
Najvažniji partneri iz kojih se uvoze robe u Moldaviju su:
* {{ZID|Ukrajina}} 24,6%
* {{ZID|Rusija}} 12,2%
* {{ZID|Rumunija}} 9,3%
* {{ZID|Njemačka}} 8,5%

Dana 27. marta 2006. ruska vlada uvela je zabranu uvoza moldavijskih i gruzijskih vina u Rusiju. Zabrana, za koju je Rusija tvrdila da je posljedica prevelike količine štetnih materija nađenih u vinima, izazvala je snažne kritike moldavijskih i gruzijskih proizvođača vina. Oko 82% ukupne proizvodnje vina u Moldaviji izvozi se u Rusiju, po čemu je ona bila najvažnije izvozno tržište za moldavijska vina.&lt;ref name=&quot;dw&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;drr&quot;/&gt; Međutim, krajem 2006. zabrana uvoza je ponovno ukinuta.&lt;ref name=&quot;weinplus&quot;/&gt;

=== Budžet ===
Državni [[budžet]] za 2009. obuhvatio je izdatke u visini od 2,1 milijarde US$, dok su na prihodovnoj strani iskazani primici od 1,75 milijarde US$. Budžetski deficit iznosio je oko 6,5% BDP-a Moldavije.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt; Javni dug u 2009. iznosio je 1,7 milijardi dolara odnosno 31,3% BDP-a.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;

Javni izdaci u 2006. prema oblastima (iskazano u % BDP-a) bili su sljedeći:
* Sistem zdravstva:&lt;ref name=&quot;Fischer2010&quot;/&gt; 9,4%
* Sistem obrazovanje:&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt; 7,6%
* Odbrana (vojska):&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt; 0,4% (podatak iz 2005)

== Infrastruktura ==
=== Željeznička ===
[[Datoteka:New trains of Moldova.jpg|thumb|150px|Novi vozovi u Moldaviji (lokomotiva Ganz-MÁVAG D1)]]
Željeznička mreža Moldavije ima ukupnu dužinu od oko 1.190&amp;nbsp;km, koju sačinjava željeznica 1520-mm kolosijeka (takozvani široki &quot;ruski&quot; kolosijek). Niti jedna željeznička linija nije elektrificirana, pa se željeznički saobraćaj odvija dieselskim [[lokomotiva]]ma. Danas postoje direktne putničke linije prema drugim zemljama, između ostalih za [[Bukurešt]], [[Varšava|Varšavu]], [[Moskva|Moskvu]], [[Istanbul]] i [[Sankt Peterburg]]. Unutrašnji željeznički promet je gotovo zanemariv zbog malobrojnih linija.

=== Cestovna ===
U regionalnom i državnom aspektu, najvažnije prevozno sredstvo stanovništva su [[autobus]]i. U međunarodnom prevozu postoje vrlo dobre autobuske linije s brojnim evropskim većim gradovima.

=== Riječna plovidba ===
Preko rijeka Dnjestar i Prut, zemlja ima pristup važnim riječnim plovidbenim putevima. Na obali [[Dunav]]a, na koji Moldavija graniči samo nekoliko stotina metara, nalazi se riječna [[luka Giurgiulești]], gdje mogu pristati manji brodovi.

=== Zračna ===
[[Međunarodni aerodrom Chișinău]] ([[Međunarodna asocijacija za zračni transport|IATA kod]]: '''KIV''') jedini je međunarodni aerodrom u Moldaviji. S njega polijeću direktni letovi za [[Beč]], [[Istanbul]], [[Moskva|Moskvu]], [[Temišvar]], [[Budimpešta|Budimpeštu]], [[Bukurešt]], [[Pariz]], [[Frankfurt na Majni]], [[München]] i [[Rim]].

Početkom 2003. okončan je dugogodišnji sukob u sektoru aviosaobraćaja. Ponovno uspostavljanje direktnih letova između Frankfurt na Majni i Chișinăua uslijedilo je u julu 2005, koje obavlja kompanija [[Air Moldova]] (IATA kod:&amp;nbsp;9U) zajedno sa njemačkom (danas ugašenom) kompanijom [[Cirrus Airlines]]om.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Moldavije}}
[[Datoteka:Population of Moldova.PNG|thumb|desno|180px|Razvoj broja stanovnika]]
[[Datoteka:Harta etnica a Republicii Moldova - 2004.jpg|thumb|desno|180px|Etničke grupe u Moldaviji]]
Prema posljednjem zvaničnom popisu stanovništva 2004. godine, u Moldaviji (uključujući [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]) živjelo je 3.938.679 stanovnika, što odgovara gustoći stanovništva od 116 stanovnika po km². Bez Pridnjestrovlja, broj stanovnika iznosi približno 3,4 miliona. Oko 70% stanovništva živi u gradovima (pored [[Chișinău]]a, uglavnom u gradovima [[Bălți]], [[Tiraspol]] i [[Bender (Moldavija)|Bender]]).&lt;ref name=&quot;citypop&quot;/&gt; Prema zvaničnim podacima broj moldavijskog stanovništva od 2014. opao je na 2,9 miliona.&lt;ref name=&quot;pointmd&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;publikaru&quot;/&gt;

Stanovništvo Moldavije je različite etničke strukture. Najveća etnička grupa su [[Moldavci]], koji govore [[rumunski jezik|rumunskim jezikom]] a čine 68,49% stanovnika; slijede [[Ukrajinci]] sa 11,23% i Rusi sa 10,39% stanovnika Moldavije. Najviše Rusa i Ukrajinaca živi u Pridnjestrovlju. Osim toga, u Moldaviji žive i [[Gagauzi]] (4,85% stanovništva), [[Bugari]] (2,02%), Jevreji (0,12%), kao i malobrojni Nijemci, Poljaci, Bjelorusi, Tatari i drugi.&lt;ref name=&quot;Census&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TransCensus&quot;/&gt; Kao i u cijeloj Moldaviji, također i istočno i zapadno od rijeke Dnjestar, tri najveće etničke grupe: Moldavci, Ukrajinci i Rusi čine zajedno preko 91% stanovništva. Posmatrano odvojeno, raspored je ipak različit: dok u Pridnjestrovlju od 555.347 stanovnika 31,9% čine Moldavci (dok ih je u doba SSSR-a 1989. bilo 40,1%), a 30,3% Rusi i 28,9% Ukrajinci,&lt;ref name=&quot;TransCensus&quot;/&gt; u ostatku Moldavije većinu od 3.383.332 stanovnika čine rumunski Moldavci (76,9%) dok je Ukrajinaca 8,5% a Rusa 6,6%.&lt;ref name=&quot;Census&quot;/&gt;

=== Zdravlje ===
Prema podacima iz 2009. očekivani životni vijek stanovništva iznosio je 68,3 godine.&lt;ref name=&quot;hdrstats.undp.org&quot;/&gt; Pretpostavlja se da stopa raširenosti [[HIV|HIV virusa]] među populacijom prelazi 1%.&lt;ref name=&quot;erdkunde-wissen.de&quot;/&gt; Godine 2006. izdaci za zdravstvo iznosili su 107 US$ po stanovniku.&lt;ref name=&quot;hdrstats.undp.org&quot;/&gt;

=== Jezik ===
Zvanični jezik u Moldaviji je [[rumunski jezik]]. Kao izraz &quot;jezičkog separatizma&quot;, vlada Moldavije je 1994. u [[Ustav Moldavije|Ustav zemlje]] umetnula naziv &quot;moldavski jezik&quot; kao zvanični. Ovaj naziv je korišten još u doba kada je zemlja bila dio SSSR, ali &quot;moldavski jezik&quot; nije bio priznat kao službeni. Od 2013. Ustavni sud Moldavije je odlučio da naziv zvaničnog jezika države bude ''rumunski jezik''.&lt;ref name=&quot;foxnews&quot;/&gt; Svakodnevni jezik u Chișinău i centrima regija odgovara moldavskoj varijanti ''(moldoveanu)'' rumunskog jezika. U jeziku postoji određeni broj neologizama iz ruskog jezika, dok se kod njihovih rumunskih susjeda koriste engleske ili francuske posuđenice.

Svake godine u Moldaviji se obilježava zvanični praznik ''Limba Noastră cea Română'', kojim se podsjeća na 31. august 1989. kada je objavljeno da se &quot;vraća&quot; stari naziv jezika.

Od 1930. u tadašnjoj Moldavijskoj autonomnoj socijalističkoj sovjetskoj republici koristilo se [[ćirilica|ćirilično pismo]]. Nakon raspada Sovjetskog saveza od 1989. i proglašenja nezavisnosti 1991. počelo se s ponovnim uvođenjem [[latinica|latiničnog pisma]]. U području Pridnjestrovlja, i dalje se jezik naziva ''moldavskim'' te se još uvijek uglavnom koristi ćirilica.

Međutim, zbog viševjekovne pripadnosti Ruskom carstvu a kasnije i Sovjetskom savezu, [[ruski jezik]] u Moldaviji igra posebnu ulogu. On se koristi gotovo svakodnevno naročito u većim gradovima, kao i u poslovnoj komunikaciji. Samo u područjima gdje žive [[Gagauzi]] (pored lokalnog [[Gagauški jezik|gagauškog]]) i u Pridnjestrovlju (pored ukrajinskog jezika), smatra se jednim od zvaničnih jezika. Jedno istraživanje iz 2011. navodi da oko 99% stanovništva ima određeno znanje ruskog jezika,&lt;ref name=&quot;jurnal&quot;/&gt; dok on za 16% stanovništva predstavlja &quot;maternji jezik&quot;.&lt;ref name=&quot;demoscope&quot;/&gt; U mnogim većim gradovima živi većina rusofonog stanovništva, naročito u [[Bălți]] gdje se ruski ''de facto'' koristi kao zvanični.

== Kultura ==
=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Martisor jewel 1.jpg|thumb|lijevo|150px|[[Martisor]], tradicionalni nakit koji se poklanja povodom 1. marta]]
Učenici i studenti koji pripadaju nacionalnim manjinama u Moldaviji imaju pravo pohađati nastavu na svom [[maternji jezik|maternjem jeziku]].&lt;ref name=&quot;auswaertiges-amt3&quot;/&gt; Plate zaposlenih u oblasti obrazovanja na svim nivoima (osnovnim, srednjim i visokim školama) su izrazito niske.&lt;ref name=&quot;auswaertiges-amt3&quot;/&gt; U Moldaviji postoji veliki broj univerziteta i viših škola. Više od deset privatnih i javnih visokih škola nalazi se u glavnom gradu, a postoje i [[univerzitet]]i u gradovima [[Bălți]], [[Cahul]], [[Comrat]], [[Taraclia]] i [[Tiraspol]].

Tradicionalno, u obrazovnom sistemu Moldavije [[francuski jezik]] se nalazi na visokom mjestu. Već učenici sa osam godina počinju ga učiti u osnovnoj školi. Broj učenika koji uče francuski je gotovo dvostruko veći od onih koji uče [[engleski jezik]].&lt;ref name=&quot;agora2&quot;/&gt;

=== Religija ===
Moldavija je većinski [[Pravoslavna crkva|hrišćanska]] država. Preko 90% stanovništva pripada raznim pravoslavnim crkvama (moldavskoj, [[Ruska pravoslavna crkva|ruskoj]] i ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, te pravoslavnoj crkvi Besarabije). Ostalih 10% stanovništva su [[Katolička crkva|katolici]] i [[jevreji]], a broj [[Baptistička crkva|baptista]] i [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]] je u porastu.&lt;ref name=&quot;auswaertiges&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fiser&quot;/&gt; Među muslimanima, čiji broj se kreće oko tri hiljade, ističu se manjine Tatara, Turaka i [[Nogajci|Nogajaca]].

Država ima vrlo bogatu historiju religije, a 500-godišnja crkvena arhitektura predstavlja jedan od važnih turističkih faktora. Tokom postojanja SSSR-a, vjerski i tradicionalni običaji su se očuvali pored lokalnih običaja, uključujući i porodične proslave. U seoskim sredinama održalo se mnogo više vjerskih i tradicionalnih običaja nego u, naprimjer, prijestolnici [[Chișinău]], koji je već tada bio prilično urbano obilježen.

U godinama nakon [[Perestrojka|Perestrojke]] i od proglašenja nezavisnosti, u državi su otvorene brojne stare crkve, samostani, katedrale i manje seoske župe, a mnogo ih je i novoosnovano. Međutim, vjerski i crkveni život nije miran. Tokom historije u više navrata na teritoriju Moldavije prodirale su strane religije te su nastajali sukobi između Besarabijske eparhije i Moskovske patrijahije, koji ni do danas nisu okončani. Godine 2001. [[Evropski sud za ljudska prava]] usvojio je tužbu Besarabijske eparhije protiv države zbog ograničavanja vjerskih prava. Broj crkava Ruske pravoslavne crkve u prvih 12 godina od nezavisnosti Moldavije porastao je sa 280 na preko hiljadu.

Katolička biskupija Chișinău obuhvatala je (stanje: 2011) 17 župa sa oko 20 hiljada katolika, pretežno poljskog, rumunskog i njemačkog porijekla.

=== Praznici ===
* 1. januar - Nova godina
* 7. januar - [[Božić]] (po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]])
* 14. januar - Pravoslavna Nova godina
* 1. mart - Martisor (simbolično poklanjanje cvjetića)
* [[8. mart]] - [[Međunarodni dan žena]]
* varijabilan datum - [[Uskrs|Vaskrs]]
* [[1. maj]] - [[Međunarodni praznik rada]]
* 8. i 9. maj - Dan sjećanja
* 9. maj - Dan pobjede
* 27. august - Dan nezavisnosti (od SSSR-a 1991)
* 31. august - ''Limba Noastră cea Română'' (Dan rumunskog jezika)

=== Sport ===
==== Nogomet ====
{{Glavni|Nogomet u Moldaviji}}
[[Nogometni savez Moldavije]] od svog nastanka 1990. dostigao je relativno dobru polaznu osnovu za nacionalni nogomet. Godine 2006. otvoren je stadion [[Stadion Zimbru|Zimbru]] u Chișinău ({{jez-ro|Stadionul Zimbru|}}) kapaciteta 10.500 gledalaca, veliki dio resursa saveza uložen je u obrazovanje i usavršavanje mladih trenera, a u gotovo cijeloj zemlji u izgradnji su nogometne akademije.&lt;ref name=&quot;nzzch2&quot;/&gt;

[[Nogometna reprezentacija Moldavije]] zauzima 162. mjesto (stanje: 9. mart 2017)&lt;ref name=&quot;fifamda&quot;/&gt; FIFA-ine svjetske rang-liste. Među većim sportskim klubovima, koji manje ili više redovno učestvuju na evropskim klupskim takmičenjima ističu se:
* [[FC Sheriff Tiraspol]]
* [[FC Nistru Otaci]]
* [[FC Dacia Chișinău]]
* [[FC Politehnica Chișinău]]
* [[FC Tiraspol]]
* [[Olimpus Chișinău]]

=== Biatlon===
{{Glavni|Biatlon u Moldaviji}}
Nakon osamostaljenja Moldavije od Sovjetskog saveza, moldavski biatlonci nastupili su na svim zimskim olimpijskim igrama: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]],  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]] i  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]]. Najbolji rezultat postigla je [[Natalija Levčenkova]] na [[ZOI 2006.]] osvojivši 8 mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 - 15 km|pojedinačnoj utrci na 15 km]], dok je kod muškaraca najbolji plasman ostvario [[Vasily Gherghy]] na [[ZOI 1994.]] osvojivši 68 mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 - 10 km|utrci sprinta na 10 km]]. Moldavski biatlonci nastupali su i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] i na takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], ali nisu ostvarili značajnije rezultate.
[[Datoteka:Stamp of Moldova 191.gif|mini|126x126piksel|[[Poštanska marka]] Moldavije]]

== Filatelija ==
Prve marke samostalne Moldavije dizajnirali su Grigoriy Bronza u 1991.

== Vojska ==
[[Vojska Moldavije|Vojne snage Moldavije]] podijeljene su u dva roda: pješadija i zračne snage. Ne postoje pomorske snage, pošto zemlja ne izlazi na more. U Moldaviji je na snazi opće, obavezno služenje vojnog roka. Služba traje 12 mjeseci. Prema podacima iz 2006. vojni budžet zemlje iznosio je oko 9,5 miliona američkih dolara.. Moldavija je prihvatila sve relevantne obveze naoružanja u bivšem Sovjetskom Savezu. Dana 30. oktobra 1992. godine, Moldavija je skolopila Ugovor o  oružanim snagama u Evropi Zemlja pristupila odredbama Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, u oktobru 1994. godine u Washingtonu. Moldavija pridružila [[Partnerstvo za mir|Partnerstvu za mir]] 16. marta 1994

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;constcourtmd&quot;&gt;[http://www.constcourt.md/libview.php?l=ro&amp;idc=7&amp;id=512&amp;t=/Prezentare-generala/Serviciul-de-presa/Noutati/Textul-Declaratiei-de-Independenta-prevaleaza-in-raport-cu-textul-Constitutiei-Sesizarile-nr-8b2013-si-41b2013 Textul Declarației de Independență prevalează în raport cu textul Constituției (Sesizările nr. 8b/2013 și 41b/2013)], Ustavni sud Republike Moldavije, pristupljeno 5. decembra 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ustav2&quot;&gt;[http://parlament.md/CadrulLegal/Constitution/tabid/151/Default.aspx Constituția Republicii Moldova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226131046/http://www.parlament.md/CadrulLegal/Constitution/tabid/151/Default.aspx |date=26. 2. 2017 }}, Ustav Moldavije&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pridnjestrovlje&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.languages-study.com/demography/pridnestrovie.html |title=2004 census in Transnistria |language=ru |publisher=www.languages-study.com |access-date=9. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/01/weodata/weorept.aspx?sy=2014&amp;ey=2021&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=65&amp;pr1.y=18&amp;c=921&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a= |title=World Economic Outlook Database, April 2016|publisher=MMF |date=1. 4. 2016 |access-date=14. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fesstift&quot;&gt;[http://library.fes.de/pdf-files/bueros/ukraine/02934.pdf Friedrich Ebert Stiftung: Transnistrian Market and its Impact on Policy and Economy of the Republic of Moldova, Chisinau 2005. str. 25.] (PDF)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cisrorg&quot;&gt;[http://www.cisr-md.org/pdf/0311%20transn-research.pdf Center for Strategic Studies and Reforms: Research Paper on Transnistria], Chisinau – Tiraspol, novembar 2003. (PDF).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kappeler&quot;&gt;{{Cite book|author=Andreas Kappeler|title=Rußland als Vielvölkerreich. Entstehung, Geschichte, Zerfall|url=https://archive.org/details/russlandalsvielv0000kapp|publisher=Beck|location=München|year=1993|isbn=3-406-36472-1|page=[https://archive.org/details/russlandalsvielv0000kapp/page/315 315]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kasde&quot;&gt;Thomas Kunze, Henri Bohnet: [http://www.kas.de/wf/doc/kas_10097-544-1-30.pdf?070208170425- Zwischen Europa und Russland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518073645/http://www.kas.de/wf/doc/kas_10097-544-1-30.pdf?070208170425- |date=18. 5. 2015 }}, kas.de, pristupljeno 6. marta 2017, {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crisag&quot;&gt;[https://www.crisisgroup.org/europe-central-asia/eastern-europe/moldova/moldova-regional-tensions-over-transdniestria Moldova: Regional Tensions over Transdniestria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170417162018/https://www.crisisgroup.org/europe-central-asia/eastern-europe/moldova/moldova-regional-tensions-over-transdniestria |date=17. 4. 2017 }}, pristupljeno 6. marta 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dwelles&quot;&gt;[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5126876,00.html „EU und Republik Moldau kommen sich näher“], ''Deutsche Welle'', 14. januar 2009, pristupljeno 9. marta 2017, {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;vertieft&quot;&gt;{{Cite web |author=Evropska komisija |title=EU vertieft Handelsbeziehungen zu Georgien und Moldawien |url=http://ec.europa.eu/deutschland/press/pr_releases/10343_de.htm |language=de |access-date=15. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;herdek&quot;&gt;{{Cite web |url=http://de.ria.ru/zeitungen/20140703/268910459.html |title=Konfliktherde: Jetzt gärt es in Moldawien |author=AP/ John McConnico |date=3. 7. 2014 |access-date=13. 7. 2014 |publisher=Ria Novosti |archive-date=14. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714172402/http://de.ria.ru/zeitungen/20140703/268910459.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iatp&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20100108225528/http://www.iatp.md/arii/text/eng/clasification.htm Protected areas from Republic of Moldova], pristupljeno 15. marta 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gruen&quot;&gt;&quot;GRÜN und lebenswert&quot;: ''[http://www.rd-presse.de/pressemitteilungen/magazin-readers-digest/finnland-ist-das-201egrunste201c-land/0710_gruen_artikel.pdf Eine Rangliste der besten (und schlechtesten) Länder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304124626/http://www.rd-presse.de/pressemitteilungen/magazin-readers-digest/finnland-ist-das-201egrunste201c-land/0710_gruen_artikel.pdf |date=4. 3. 2016 }}'', {{Simboli jezika|de|njemački}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;auswaertiges&quot;&gt;[http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/01-Nodes_Uebersichtsseiten/Moldau_node.html Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke - Moldavija, pregled] {{Simboli jezika|de|njemački}}, pristupljeno 30. jula 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;auswaertiges2&quot;&gt;[http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/Moldau/Wirtschaft_node.html Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke - Moldavija, privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161202163047/http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/Moldau/Wirtschaft_node.html |date=2. 12. 2016 }}, pristupljeno 12. marta 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;europarl&quot;&gt;[http://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2004_2009/documents/autres/p5_ta-prov%282003%290604_de.pdf ''Entschließung des Europäischen Parlaments zu Moldawien (von 2003) – B5-0546, 0555, 0559, 0561 und 0568/2003 – P5_TA-PROV(2003)0604''], pristupljeno 10. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;faznet&quot;&gt;[http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/europa/republik-moldau-kameras-und-korruption-12235772.html ''Artikel „Kameras und Korruption“ u web izdanju FAZ od 20. juna 2013.''], autor: Julian Staib (pristupljeno 10. juna 2015)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dw&quot;&gt;Deutsche Welle: [http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1975413,00.html ''Russischer Weinkrieg gegen die Republik Moldau'']. 20. april 2006. {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;drr&quot;&gt;RIA Novosti: [http://de.rian.ru/world/20060404/45188683.html ''Russisches Einfuhrverbot droht in einen Weinkrieg auszuwachsen''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060909022632/http://de.rian.ru/world/20060404/45188683.html |date=9. 9. 2006 }} 4. april 2006. {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weinplus&quot;&gt;Wein-Plus.de, 1. decembar 2006: [http://www.wein-plus.de/magazin/index.html?show=fullnews&amp;nr=3617 Russland lässt moldawische Weine wieder zu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050302073414/http://www.wein-plus.de/magazin/index.html?show=fullnews |date=2. 3. 2005 }}, {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html The World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107090430/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html |date=7. 1. 2019 }}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Fischer2010&quot;&gt;{{Cite book|title=Der Fischer Weltalmanach 2010, Zahlen Daten Fakten|publisher=Fischer|location=Frankfurt|date=8. 9. 2009|isbn=978-3-596-72910-4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;citypop&quot;&gt;[http://www.citypopulation.de/Moldova.html Moldova] na stranici citypopulation.de&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pointmd&quot;&gt;[http://point.md/ru/novosti/obschestvo/obnarodovani-predvariteljnie-dannie-perepisi-naseleniya Обнародованы предварительные данные переписи населения] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160324123418/http://point.md/ru/novosti/obschestvo/obnarodovani-predvariteljnie-dannie-perepisi-naseleniya |date=24. 3. 2016 }}, pristupljeno 20. februara 2017, {{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;publikaru&quot;&gt;[http://ru.publika.md/link_1534221.html Обнародованы предварительные данные переписи населения] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160324123421/http://ru.publika.md/link_1534221.html |date=24. 3. 2016 }}, pristupljeno 20. februara 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Census&quot;&gt;[http://www.statistica.md/pageview.php?l=en&amp;idc=295&amp; Popis 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170401024331/http://www.statistica.md/pageview.php?l=en&amp;idc=295&amp; |date=1. 4. 2017 }} na stranici Nacionalnog biroa za statistiku Moldavije&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;TransCensus&quot;&gt;[http://www.olvia.idknet.com/ol37-09-05.htm Popis 2004. u Pridnjestrovlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105231746/http://www.olvia.idknet.com/ol37-09-05.htm |date=5. 11. 2012 }}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;hdrstats.undp.org&quot;&gt;{{Cite web |url=http://hdrstats.undp.org/en/countries/data_sheets/cty_ds_MDA.html |title=Human Development Report 2009 |access-date=23. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323184920/http://hdrstats.undp.org/en/countries/data_sheets/cty_ds_MDA.html |archive-date=23. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;erdkunde-wissen.de&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20120315143850/http://www.erdkunde-wissen.de/erdkunde/land/europa/moldawien/bildung.htm Bildung], na stranici erdkunde-wissen.de, pristupljeno 21. februara 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;foxnews&quot;&gt;[http://www.foxnews.com/world/2013/12/05/moldovan-court-rules-official-language-is-romanian-replacing-soviet-flavored.html Moldovan court rules official language is 'Romanian,' replacing Soviet-flavored 'Moldovan'], pristupljeno 21. februara 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jurnal&quot;&gt;jurnal.md (1. mart 2011): [https://web.archive.org/web/20110304055124/http://www.jurnal.md/ro/news/doar-un-1-din-cetatenii-moldoveni-nu-cunosc-limba-rusa-201670/ Doar un 1 % din cetățenii moldoveni nu cunosc limba rusă], pristupljeno 21. februara 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;demoscope&quot;&gt;[http://demoscope.ru/weekly/2006/0249/analit08.php Некоторые итоги переписи 2004 года в Молдавии], pristupljeno 21. februara 2017, {{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;auswaertiges-amt3&quot;&gt;[http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/Moldau/Kultur-Bildung_node.html Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke - Moldavija, Bildung und Kultur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170628194845/http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/Moldau/Kultur-Bildung_node.html |date=28. 6. 2017 }}, pristupljeno 16. marta 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;agora2&quot;&gt;[http://agora-2.org/francophonie.nsf/Dossiers/Moldavie Moldavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170520062400/http://agora-2.org/francophonie.nsf/Dossiers/Moldavie |date=20. 5. 2017 }} na stranici agora-2.org&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fiser&quot;&gt;{{Cite book|title=Der Fischer Weltalmanach 2013: Zahlen Daten Fakten|publisher=Fischer|location=Frankfurt|date=1. 9. 2012|isbn=978-3-596-72913-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nzzch2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nzz.ch/2006/09/01/sp/articleEFOJJ.html |title=Der moldauische Weg |author= Werner Pietsch |work=nzz.ch |date=1. 9. 2006 |access-date=28. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fifamda&quot;&gt;{{Cite web|url=http://de.fifa.com/world-match-centre/teams/country=mda/index.html|title=Fifa.com: Moldavija|access-date=16. 3. 2017|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324123407/http://de.fifa.com/world-match-centre/teams/country=mda/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- Ne koristi se: &lt;ref name=&quot;heerat&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20160411192313/http://www.bundesheer.at/truppendienst/milint/td_milint-laenderinfo.php?id_c=102&amp;table_id=2 Militär International - Moldau], arhivirana stranica od 11. aprila 2016, {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;2004census&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.statistica.md/public/files/Recensamint/Recensamintul_populatiei/vol_1/2_Populatia_pe_sexe_localit_ro.xls |title=National Bureau of Statistics of Moldova |language=ro |access-date=9. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; --&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Moldova}}
{{Commonscat|Coats of arms of Moldova}}
* [https://web.archive.org/web/20170720051926/http://www.gov.md/en Zvanični sajt Vlade Republike Moldavije]
* [https://web.archive.org/web/20170819064229/http://www.statistica.md/pageview.php?l=en&amp;id=2209&amp;idc=263 Socijalna i ekonomska statistika Republike Moldavije], na sajtu Nacionalnog zavoda za statistiku Moldavije
* [https://web.archive.org/web/20170709144944/http://www.turism.gov.md/index.php?l=en Agencija za turizam Moldavije]
* https://radiochisinau.md/gheorghe-vrabie--graficianul-care-a-creat-stema-de-stat-si-bancnota-nationala---37067.html

{{Moldavija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{CIS}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Moldavija]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>5vy7tfymutjbo25on8bxlwnfkuw4md3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bar (Crna Gora)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5891</id>
    <revision>
      <id>3900646</id>
      <parentid>3872547</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14252" sha1="t62335cw0japx06frvoxokjx6lu0x3w" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Bar
|drugo_ime                     = Бар
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Бар
| slogan                       =
| nadimak                      =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Bar - panorama.jpg
| opis_slike                   = pogled na Bar
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = Flag of Bar, Montenegro.svg
| grb                          = Coat of Arms of Bar.png
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       =
| okrug                        =
| općina                       =
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 05| širina_sekundi = 58| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 19| dužina_minuta = 05| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 28
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              = 598
| površina_jedinica            =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 13503
| stanovništvo općina          = 42048
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Dušan Raičević
| gradonačelnik stranka        = [[Demokratska partija socijalista|DPS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 85000
| pozivni broj                 = + 382 (030)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;BR&lt;/tt&gt;
| kod                          =
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [http://bar.me/ Općina Bar]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Bar, Montenegro - city centre 2.jpg|mini|280px|Bar, glavni gradski trg]]
'''Bar''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Бар'', {{jez-sq|Tivar}}) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište istoimene općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

==Geografija==

Bar je primorski [[grad]] i [[luka]] na [[Crna Gora|crnogorskoj]] obali južnog [[Jadransko more|Jadrana]]. Poznat je kao ljetno kupalište sa ugodnim temperaturama tokom cijele godine i dugim pješčanim plažama.

== Historija ==

Stari dio grada, [[Stari Bar]], pominje se u dokumentima koji potiču iz 10. vijeka&lt;ref name=&quot;fms-tivat.me&quot;&gt;http://www.fms-tivat.me/download/spec-radovi/Adovic_Vildana.pdf&lt;/ref&gt;. I pored mnogih zemljotresa i ratova, sačuvani su ostaci zidina i tvrđava sa kojih se pruža predivan pogled na cijeli grad i okolinu. Na samom ulasku u grad nalazi se drvo [[Maslina|masline]] staro između 2.000 i 2.500 godina&lt;ref name=&quot;fms-tivat.me&quot;/&gt;.

==Stanovništvo==

{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Bar)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Bar imala je 42.048 stanovnika, od čega u samom Baru 13.503.

=== Općina Bar ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Bar)|2011]]
|-
| 21.487 || 23.009 || 24.587 || 27.580 || 32.535 || 37.321 || 40.037 || 42.048
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Bar''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Bar (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 897 || 1.113 || 2.184 || 3.612 || 6.742 || 10.971 || 13.719 || 13.503
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|6.901 (51,10%)
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|4.487 (33,22%)
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|410 (3,03%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|273 (2,02%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|121 (0,89%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|121 (0,89%)
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|63 (0,46%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|59 (0,43%)
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|40 (0,29%)
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|37 (0,27%)
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|25 (0,18%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|19 (0,14%)
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|[[Turci]]
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,07%)
|-
|Muslimani–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|Crnogorci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Egipat|Egipćani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Nijemci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|78 (0,57%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|787 (5,82%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.503
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|6.916 (51,21%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|4.961 (36,73%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|341 (2,52%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|159 (1,17%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|123 (0,91%)
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|75 (0,55%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|69 (0,51%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|57 (0,42%)
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|43 (0,31%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|27 (0,19%)
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|23 (0,17%)
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|16 (0,11%)
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|9 (0,06%)
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|8 (0,05%)
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rumunski jezik|Rumunski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|45 (0,33%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|611 (4,52%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.503
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|10.499 (77,75%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|1.433 (10,61%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|745 (5,51%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|29 (0,21%)
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|19 (0,14%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Jehovini svjedoci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Protestantizam|Protestant]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|59 (0,43%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|250 (1,85%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|450 (3,33%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.503
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Bar
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 10,971
| label1 = [[Crnogorci]] 7,499
| value1 = 68.35
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 1,828
| value2 = 16.66
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 743
| value3 = 6.77
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 422
| value4 = 3.84
| color4 = #228B22
| label5 = [[Albanci]] 128
| value5 = 1.16
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Hrvati]] 86
| value6 = 0.78
| color6 = #4169E1
| label7 = [[Romi]] 25
| value7 = 0.22
| color7 = #91A3B0
| label8 = [[Slovenci]] 18
| value8 = 0.16
| color8 = #FF55A3
| label9 = [[Makedonci]] 12
| value9 = 0.10
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Česi]] 10
| value10 = 0.09
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Mađari]] 10
| value11 = 0.09
| color11 = #665D1E
| label12 = [[Grci]] 5
| value12 = 0.04
| color12 = #0087BD
| label13 = [[Nijemci]] 5
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Poljaci]] 4
| value14 = 0.03
| color14 = #800020
| label15 = [[Rusi]] 2
| value15 = 0.01
| color15 = #F400A1
| label16 = [[Slovaci]] 2
| value16 = 0.01
| color16 = #9966CC
| label17 = [[Bugari]] 1
| value17 = 0.00
| color17 = #FF9966
| label18 = [[Rumuni]] 1
| value18 = 0.00
| color18 = #08E8DE
| label19 = [[Rusini]] 1
| value19 = 0.00
| color19 = #00416A
| label20 = [[Ukrajinci]] 1
| value20 = 0.00
| color20 = #7FFF00
| label21 = ostali 25
| value21 = 0.22
| color21 = #FFBF00
| label22 = neopredijeljeni 15
| value22 = 0.13
| color22 = #C154C1
| label23 = region. opr. 20
| value23 = 0.18
| color23 = #66424D
| label24 = nepoznato 108
| value24 = 0.98
| color24 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 13,719
| label1 = [[Crnogorci]] 6,740
| value1 = 49.12
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 4,956
| value2 = 36.12
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 239
| value3 = 1.74
| color3 = #228B22
| label4 = [[Bošnjaci]] 204
| value4 = 1.48
| color4 = #8DB600
| label5 = [[Albanci]] 133
| value5 = 0.96
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Hrvati]] 126
| value6 = 0.91
| color6 = #4169E1
| label7 = [[Jugoslaveni]] 93
| value7 = 0.67
| color7 = #8B008B
| label8 = [[Makedonci]] 26
| value8 = 0.18
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Romi]] 20
| value9 = 0.14
| color9 = #91A3B0
| label10 = [[Rusi]] 17
| value10 = 0.12
| color10 = #F400A1
| label11 = [[Slovenci]] 17
| value11 = 0.12
| color11 = #FF55A3
| label12 = [[Mađari]] 15
| value12 = 0.10
| color12 = #665D1E
| label13 = [[Italijani]] 4
| value13 = 0.02
| color13 = #007FFF
| label14 = [[Egipat|Egipćani]] 1
| value14 = 0.00
| color14 = #6082B6
| label15 = [[Nijemci]] 1
| value15 = 0.00
| color15 = #BDB76B
| label16 = ostali 83
| value16 = 0.60
| color16 = #FFBF00
| label17 = neopredijeljeni 761
| value17 = 5.54
| color17 = #C154C1
| label18 = region. opr. 21
| value18 = 0.15
| color18 = #66424D
| label19 = nepoznato 262
| value19 = 1.90
| color19 = #A2A2D0
| label20 = -
| value20 = -
| color20 = -
| label21 = -
| value21 = -
| color21 = -
| label22 = -
| value22 = -
| color22 = -
| label23 = -
| value23 = -
| color23 = -
| label24 = -
| value24 = -
| color24 = -
}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|8.570 (78,11%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|591 (5,38%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|297 (2,70%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|27 (0,24%)
|-
|Proorijentalni kultovi
|align=&quot;right&quot;|4 (0,03%)
|-
|[[Judaizam|Judaistička]]
|align=&quot;right&quot;|2 (0,01%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|576 (5,25%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|10 (0,09%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|393 (3,58%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|501 (4,56%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|10.971
|}

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Bar, Montenegro - panoramio (34).jpg|rimokatolička konkatedrala &quot;Sv. Petar&quot;
Datoteka:Bar1389.JPG|dvorac Kralja Nikole
Datoteka:Centrum Baru.jpg|gradski park
Datoteka:Mały pałac w Barze.JPG|mala palača
Datoteka:Bar, Montenegro - city centre 3.jpg|centar
Datoteka:Bar, Montenegro - city centre.jpg|stambene zgrade
Datoteka:Bar, Montenegro - panoramio (18).jpg|gradski detalj
Datoteka:Bar, Montenegro - panoramio (25).jpg|hotel &quot;Princess&quot;
Datoteka:Bar, Montenegro - panoramio (33).jpg|gradski detalj
Datoteka:Promenada w Barze.JPG|promenada
Datoteka:Bar, Montenegro - panoramio (30).jpg|marina
Datoteka:Bar, Montenegro - ship terminal.jpg|luka Bar, terminal
Datoteka:Sportska dvorana Topolica.jpg|sportska dvorana &quot;Topolica&quot;
Datoteka:Bar, Montenegro - panoramio (24).jpg|nogometni stadion
Datoteka:Bar i Šušanj - panoramio.jpg|pogled na Bar sa planine Rumije
Datoteka:Željeznica Bar ušće.jpg|ušće rijeke Željeznice u more
Datoteka:Bar 2.jpg|autobuska stanica
Datoteka:Bar Montenegro train.JPG|željeznička stanica

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Main town beach in Bar, Montenegro.jpg|905px|Bar, gradska plaža}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Bar, Montenegro}}
{{Wikivoyage|Bar}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Bar}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Bar|*]]</text>
      <sha1>t62335cw0japx06frvoxokjx6lu0x3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papa Lino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6132</id>
    <revision>
      <id>3900647</id>
      <parentid>3798473</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2595" sha1="9n403n8yefahhdbpd16zlis4onw2vw9" xml:space="preserve">{{Infokutija papa
| ime = Lino
| slika = [[Datoteka:Linus2.jpg|200px]]
| opis_slike =
| pontifikat_početak = oko [[67]].
| pontifikat_kraj = oko [[76]].
| prethodnik = [[Sveti Petar]]
| naslijednik = [[Papa Anaklet]]
| rodno_ime =
| datumrođenja =
| mjestorođenja =
| datumsmrti = oko [[76]].
| mjestosmrti = Rim
| sahranjen =
| nacionalnost =
| religija =
| prebivalište =
| roditelji =
| supruga =
| djeca =
| alma_mater =
| potpis =
| ostali =
}}
Papa Lino&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Saint-Linus|title=Saint Linus {{!}} pope|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=6. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; je, prema nekoliko ranih izvora, drugi [[biskup Rima]] i naveden je od strane [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] kao drugi papa. Njegov pontifikat je trajao od 67. do njegove smrti 76. godine. Lino i Petar su posebno spomenuti u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]].

== Rani biskupi Rima ==
Najraniji svjedok Linusovog statusa kao biskupa bio je Irinej, koji je 180. godine napisao: &quot;Blaženi apostoli osnovaše i izgradiše crkvu, a zatim predadoše biskupiju u ruke Lini&quot;. Lino je predstavljen kao prvi nakon Petra koji je bio zadužen za Rimsku crkvu.

== Život ==
Lino je bio prvi čovjek crkve za vrijeme vladavine Rimskog cara [[Neron]]a. Prema ''Liber Pontificalis'', Lino je bio [[Italijani|italijan]], rođen u [[Volterra|Volterri]] u regiji [[Toskana]]. Ime njegovog oca je zabilježeno kao Herculanus. U ''apostolskim ustavima'' ime njegove majke je bilo Claudia. Prema'' Liber Pontificalis'', Lino je izdao dekret da žene trebaju pokriti svoju glavu u crkvi, proglasio je prvih petnaest biskupa. Umro je mučeničkom smrću i sahranjen na [[Vatikansko brdo|Vatikanskom brdu]] pored Petra. ''Liber Pontificalis'' daje i datum njegove smrti, 23. septembar. Njegovo ime je uključeno u [[rimski kanon]].

Što se tiče Lininog dekreta u kojem zahtijeva da žene pokrivaju svoju glavu, J.P. Kirsch komentira u [[Katolička enciklopedija|Katoličkoj enciklopediji]]: &quot;Bez sumnje ova uredba je apokrifna, i proizvoljno se pripisuje prvom nasljedniku apostola u Rimu&quot;.

Rimska mitologija ne navodi Linu kao mučenika. O njemu se samo kaže: &quot;U Rimu, komemoracija Sv. Line, Pape, koji je, prema Irineju, bio osoba kojoj je blagoslovljeni apostol povjerio biskupsku brigu o Crkvi, i koga je blagoslovio apostol Pavle&quot;.

Grobnica pape Line je pronađena u bazilici sv. Petra 1615. godine. Blagdan pape Line je 23. septembra.

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-biog}}
{{Pape}}
{{Commonscat|Linus}}

[[Kategorija:Kršćanski sveci]]
[[Kategorija:Pape]]</text>
      <sha1>9n403n8yefahhdbpd16zlis4onw2vw9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1826.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6678</id>
    <revision>
      <id>3900648</id>
      <parentid>3849600</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rođeni */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1010" sha1="7vgmdbuj9v95jkpwnil77m3nif23cmc" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
[[7. oktobar]] – Potpisana [[Akkermanska konvencija]] između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

== 1826. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[9. februar]] – [[Jožef Borovnjak]] [[Slovenci|slovenski]] [[Katolička crkva|katolički]] svećenik, [[pisac]] i političar u [[Mađarska|Mađarskoj]] († [[1909]])

== Umrli ==

* [[5. juni]] - [[Carl Maria von Weber]], njemački kompozitor, dirigent i pijanistički virtuoz
* [[7. juni]] - [[Joseph von Fraunhofer]], njemački fizičar i izumitelj
* [[4. juli]] - [[Thomas Jefferson]], američki političar i državnik
* [[4. juli]] - [[John Adams]], američki političar i drugi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država od 1797 do 1801. godine.
{{Commonscat|1826|1826.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.history.com/a-year-in-history/1826
* https://www.onthisday.com/date/1826
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>7vgmdbuj9v95jkpwnil77m3nif23cmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgorica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6758</id>
    <revision>
      <id>3900649</id>
      <parentid>3872439</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20525" sha1="keh2iipi9o812uh5uz41asthojuzuu4" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Podgorica
|drugo_ime                     = Подгорица
| vrsta                        = glavni grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Град Подгорица
| slogan                       =
| nadimak                      =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = PG collage.jpg
| opis_slike                   = Podgorica, kolaž
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = Flag_of_Podgorica,_Montenegro.svg
| grb                          = Podgorica_Coat_of_Arms.png
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       =
| okrug                        =
| općina                       =
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 26| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 19| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 42| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 45
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              = 1205
| površina_jedinica            =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 150977
| stanovništvo općina          = 174515
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Olivera Injac
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 81000
| pozivni broj                 = + 382 (020)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;PG&lt;/tt&gt;
| kod                          =
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [http://podgorica.me/ Grad Podgorica]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Podgorica''' ([[Ćirilica|ćirilicom]]: Подгорица) [[Glavni grad|glavni]] je i najveći grad [[Crna Gora|Crne Gore]], naseljeno mjesto te službeni grad s gradskom općinom [[Golubovci]] u svom sastavu.

==Geografija==
Smještena je u centralnom dijelu doline [[Morača|Мorače]], odnosno u sjevernom dijelu prostrane [[Zeta (oblast)|Zetske ravnice]]. Prvobitni grad podignut je ''pod Goricom'', po čemu je dobio ime.

==Historija==
Antička preteča današnje Podgorice bio je rimski ''Birziminium''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%202.html|title=Crna Gora - istorija - vremenska linija do 476|website=www.vremenskalinija.me|access-date=4. 2. 2022|archive-date=4. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204131916/http://www.vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%202.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] [[Slaveni]] su ga nazvali ''Ribnica''. Godine 1326. mjesto dobija ime Podgorica. Otad je u sastavu zemalja [[Nemanjići|Nemanjića]], Balšića, despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] i [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], a od 1478. potpada pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast da bi 1878. odlukama s [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] ušao u sastav Crne Gore.

U toku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] od 1916. do 1918. grad je bio pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] okupacijom, kao i ostatak Crne Gore. Godine 1918. ulazi u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca]] (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Između dva svjetska rata Podgorica je imala približno 15.000 stanovnika, ali je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] brojka svedena na manje od 5.000 jer je grad stradao kao malo koji u [[Evropa|Evropi]], bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.

Poslije Drugog svjetskog rata i uspostavljanja [[Socijalistička Republika Crna Gora|Narodne, a zatim Socijalističke republike Crne Gore]] u okvirima poslijeratne [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] Podgorica postaje njen glavni grad zamijenivši ranije [[Cetinje]], a 1946. godine mijenja ime u ''Titograd'' i doživljava ubrzani ekonomski razvoj.

Savremena Podgorica nastaje na veoma povoljnom raskršću puteva u Zetskoj ravnici (Skadarskoj potolini), kod ušća [[Ribnica (rijeka u Crnoj Gori)|Ribnice]] u [[Morača|Moraču]], pokraj željezničke pruge [[Beograd]]–[[Bar (Crna Gora)|Bar]]. Nedaleko od Podgorice jest [[Skadarsko jezero]], a nakon završetka tunela [[Sozina (tunel)|Sozina]] [[Jadransko more]] udaljeno je samo pola sata vožnje. Savremeno oblikovani grad [[soliter]]a presijecaju široke ulice i bulevari s obje strane Morače, hoteli, sportski stadion i dvorane. U Podgorici su najvažnije nacionalne institucije: Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Radiotelevizija Crne Gore, aerodrom u [[Golubovci]]ma te brojne druge, koje su mahom nastale tokom godina socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Diplomatska predstavništva u gradu imaju [[Sjedinjene Američke Države]], [[Rusija]], [[Kina]], [[Slovenija]], [[Italija]] i druge zemlje. Glavna gradska ulica jest Ulica Slobode, koja je i gradski [[korzo]], dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.

Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iz osmanskog perioda sačuvana je ''Sahat-kula'' iz 18. stoljeća, dvije od nekadašnjih šest [[džamija]] (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih, koje sačinjavaju Staru varoš. Iz perioda [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] najvažniji je dvorac kralja [[Nikola|Nikole]] u parku Kruševac, danas Centar za savremenu umjetnost.

Glavno obilježje grada dugo su bile socrealističke građevine i blokovi zgrada no dosta se toga promijenilo tokom posljednjih godina kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a 13. jula 2005. pušten je u promet novi, najveći most na Morači, Milenijum, koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

Podgorica je jedan od najtoplijih gradova na [[Balkan]]u i pod znatnim je klimatskim utjecajima s [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,8{{razmak}}°C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1586&amp;nbsp;mm.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)}}
Na popisu stanovništva 2011. Grad Podgorica imao je 174.515 stanovnika, i to na užem gradskom području 158.284, a u gradskoj općini [[Golubovci]] 16.231. Od toga, u samom naselju Podgorica živjelo je 150.977 stanovnika.

=== Grad Podgorica ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2003. || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)|2011.]]
|-
| 40.519 || 46.919 || 62.183 || 86.689 || 119.213 || 138.542 || 159.073 || 174.515
|-
|}
&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Podgorica. U 2018. smanjen za izdvojeni dio područja od kojeg je nastala općina [[Tuzi]] u kojoj su sadržani podaci od 1948. do 2011.''&lt;/small&gt;

===Podgorica (naseljeno mjesto)===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 14.369 || 19.868 || 35.054 || 61.727 || 96.074 || 117.875 || 136.473 || 150.977
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Od 1946. do 1992. iskazivano pod imenom '''Titograd'''. Ranije povećano za naselja '''Jovan Tomašević''', '''Momišići''' i '''Zagorič''' koja su ukinuta. U 1981. povećano za naselja '''Dajbabe''', '''Doljani''' (ranije povećano za naselja '''Peuta''' i '''Zlatica''' koja su ukinuta), '''Donja Gorica''', '''Gornja Gorica''', '''Masline''', '''Rogami''' i '''Tološi''' koja su ukinuta.''&lt;/small&gt;

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|90.970 (60,25%)
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|36.207 (23,98%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|3.864 (2,55%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|3.393 (2,24%)
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|2.630 (1,74%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|1.477 (0,97%)
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|703 (0,46%)
|-
|[[Egipat|Egipćani]]
|align=&quot;right&quot;|679 (0,44%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|614 (0,40%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|551 (0,36%)
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|312 (0,20%)
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|268 (0,17%)
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|121 (0,08%)
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|111 (0,07%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|91 (0,06%)
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|85 (0,05%)
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|72 (0,04%)
|-
|Crnogorci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|55 (0,03%)
|-
|Muslimani–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|40 (0,02%)
|-
|Bošnjaci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|26 (0,01%)
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|22 (0,01%)
|-
|Muslimani–Bošnjaci
|align=&quot;right&quot;|21 (0,01%)
|-
|[[Turci]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,00%)
|-
|[[Nijemci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|1.087 (0,71%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|251 (0,16%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|7.292 (4,82%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|150.977
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|67.092 (44,43%)
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|63.837 (42,28%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|3.718 (2,46%)
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|3.324 (2,20%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|2.474 (1,63%)
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|1.116 (0,73%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|861 (0,57%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|294 (0,19%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|240 (0,15%)
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|188 (0,12%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|171 (0,11%)
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|129 (0,08%)
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|107 (0,07%)
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|50 (0,03%)
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|49 (0,03%)
|-
|[[Rumunski jezik|Rumunski]]
|align=&quot;right&quot;|45 (0,02%)
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|42 (0,02%)
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|40 (0,02%)
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|align=&quot;right&quot;|32 (0,02%)
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|806 (0,53%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|93 (0,06%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|6.269 (4,15%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|150.977
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|122.969 (81,44%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|14.962 (9,91%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|2.735 (1,81%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|530 (0,35%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|248 (0,16%)
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|222 (0,14%)
|-
|[[Jehovini svjedoci]]
|align=&quot;right&quot;|83 (0,05%)
|-
|[[Protestantizam|Protestant]]
|align=&quot;right&quot;|67 (0,04%)
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|47 (0,03%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|1.668 (1,10%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|3.554 (2,35%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|3.892 (2,57%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|150.977
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Podgorica
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 117,875
| label1 = [[Crnogorci]] 90,406
| value1 = 76.69
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 10,699
| value2 = 9.07
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 6,242
| value3 = 5.29
| color3 = #228B22
| label4 = [[Jugoslaveni]] 4,721
| value4 = 4.00
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Romi]] 1,655
| value5 = 1.40
| color5 = #91A3B0
| label6 = [[Albanci]] 1,565
| value6 = 1.32
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Hrvati]] 563
| value7 = 0.47
| color7 = #4169E1
| label8 = [[Makedonci]] 446
| value8 = 0.37
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Slovenci]] 95
| value9 = 0.08
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Mađari]] 47
| value10 = 0.03
| color10 = #665D1E
| label11 = [[Rusi]] 44
| value11 = 0.03
| color11 = #F400A1
| label12 = [[Nijemci]] 18
| value12 = 0.01
| color12 = #BDB76B
| label13 = [[Slovaci]] 17
| value13 = 0.01
| color13 = #9966CC
| label14 = [[Česi]] 16
| value14 = 0.01
| color14 = #B94E48
| label15 = [[Poljaci]] 14
| value15 = 0.01
| color15 = #800020
| label16 = [[Grci]] 10
| value16 = 0.00
| color16 = #0087BD
| label17 = [[Jevreji]] 7
| value17 = 0.00
| color17 = #F0DC82
| label18 = [[Rumuni]] 6
| value18 = 0.00
| color18 = #08E8DE
| label19 = [[Bugari]] 4
| value19 = 0.00
| color19 = #FF9966
| label20 = [[Ukrajinci]] 4
| value20 = 0.00
| color20 = #7FFF00
| label21 = [[Turci]] 3
| value21 = 0.00
| color21 = #006A4E
| label22 = [[Rusini]] 2
| value22 = 0.00
| color22 = #00416A
| label23 = ostali 96
| value23 = 0.08
| color23 = #FFBF00
| label24 = neopredijeljeni 131
| value24 = 0.11
| color24 = #C154C1
| label25 = region. opr. 135
| value25 = 0.11
| color25 = #66424D
| label26 = nepoznato 929
| value26 = 0.78
| color26 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 136,473
| label1 = [[Crnogorci]] 81,672
| value1 = 59.84
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 37,037
| value2 = 27.13
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 3,726
| value3 = 2.73
| color3 = #228B22
| label4 = [[Bošnjaci]] 1,680
| value4 = 1.23
| color4 = #8DB600
| label5 = [[Albanci]] 1,404
| value5 = 1.02
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Romi]] 1,314
| value6 = 0.96
| color6 = #91A3B0
| label7 = [[Hrvati]] 653
| value7 = 0.47
| color7 = #4169E1
| label8 = [[Jugoslaveni]] 417
| value8 = 0.30
| color8 = #8B008B
| label9 = [[Makedonci]] 295
| value9 = 0.21
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Slovenci]] 136
| value10 = 0.09
| color10 = #FF55A3
| label11 = [[Mađari]] 78
| value11 = 0.05
| color11 = #665D1E
| label12 = [[Rusi]] 54
| value12 = 0.03
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Nijemci]] 29
| value13 = 0.02
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Egipat|Egipćani]] 22
| value14 = 0.01
| color14 = #6082B6
| label15 = [[Italijani]] 17
| value15 = 0.01
| color15 = #007FFF
| label16 = ostali 590
| value16 = 0.43
| color16 = #FFBF00
| label17 = neopredijeljeni 6,156
| value17 = 4.51
| color17 = #C154C1
| label18 = region. opr. 159
| value18 = 0.11
| color18 = #66424D
| label19 = nepoznato 1,034
| value19 = 0.75
| color19 = #A2A2D0
| label20 = -
| value20 = -
| color20 = -
| label21 = -
| value21 = -
| color21 = -
| label22 = -
| value22 = -
| color22 = -
| label23 = -
| value23 = -
| color23 = -
| label24 = -
| value24 = -
| color24 = -
| label25 = -
| value25 = -
| color25 = -
| label26 = -
| value26 = -
| color26 = -
}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|95.246 (80,80%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|8.747 (7,42%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|2.652 (2,24%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|237 (0,20%)
|-
|[[Judaizam|Judaistička]]
|align=&quot;right&quot;|24 (0,02%)
|-
|Proorijentalni kultovi
|align=&quot;right&quot;|21 (0,01%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|999 (0,84%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|58 (0,04%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|3.385 (2,87%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|6.506 (5,51%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|117.875
|}

==Sport==

* [[OFK Titograd|OFK &quot;Titograd&quot;]], nogometni klub

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Podgorica City Hall, 2019.jpg|gradska Skupština
Datoteka:SkupštinaCG.JPG|Skupština Crne Gore
Datoteka:Montenegrin National Theatre.jpg|Crnogorsko narodno pozorište
Datoteka:Podgorica, museo nazionale, esterno 01.JPG|Narodni muzej
Datoteka:University Center, Podgorica, Montenegro - panoramio - ines lukic (4).jpg|Univerzitet Crne Gore
Datoteka:Podgorica, palazzo petrovic, 01.JPG|palata kralja Nikole
Datoteka:Stara varos - panoramio.jpg|Stara varoš
Datoteka:Podgorica, břeh řeky Morača.jpg|hotel &quot;Podgorica&quot; i tvrđava &quot;Ribnica&quot;
Datoteka:Gimnazija2.JPG|gimnazija &quot;Slobodan Škerović&quot;
Datoteka:Vasa Pavić.JPG|muzička škola
Datoteka:Podgorica, città vecchia, torre dell'orologio 02.JPG|Sahat-kula
Datoteka:Radosav Ljumović.JPG|gradska biblioteka
Datoteka:Podgorica, città vecchia, moschea doganjska 02.JPG|Skender-čauševa (starodoganjska) džamija
Datoteka:Srce Isusovo.JPG|Katolička crkva &quot;Presveto Srce Isusovo&quot;
Datoteka:Podgorica Georgskirche 2.JPG|srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Georgije&quot;
Datoteka:Dajbabe.JPG|srpskopravoslavni manastir &quot;Dajbabe&quot;
Datoteka:Podgorica Mosque.JPG|džamija u Staroj varoši
Datoteka:Moskovska.jpg|Moskovska ulica
Datoteka:Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, 2019.jpg|bulevar Sv. Petra Cetinjskog
Datoteka:TrgRepublikePodgorica.jpg|Trg Republike
Datoteka:Podgorica (1).JPG|stambeni blokovi
Datoteka:Pdgorica blok Vd.jpg|Blok V
Datoteka:Zagoric.JPG|naselja Zagorič, Zlatica i Masline
Datoteka:Royal garden Podgorica.jpg|kraljevska bašta
Datoteka:Njegosh.JPG|spomenik Njegošu
Datoteka:Marko Miljanov - spomenik u Podgorici.jpg|spomenik Marku Miljanovu
Datoteka:Karađorđe - Podgorica.jpg|Karađorđev spomenik
Datoteka:Spomenik kralju Nikoli u Podgorici.jpg|spomenik kralju Nikoli

Datoteka:Old Town, Podgorica, Montenegro - panoramio (1).jpg|most Blaža Jovanovića
Datoteka:Old Town, Podgorica, Montenegro - panoramio (3).jpg|stari most na ušću Ribnice u Moraču
|gradski stadion
Datoteka:Downtown, Podgorica 81000, Montenegro - panoramio (2).jpg|rijeka Ribnica
Datoteka:Hotel podgorica backside.jpg|rijeka Morača i brdo Ljubović, desno hotel &quot;Podgorica&quot;
Datoteka:Radio_tower_Podgorica.jpg|radiotelevizijski predajnik na Dajbabskoj gori
Datoteka:Podgorica train station 04.jpg|željeznička stanica
Datoteka:Podgorica airport.jpg|aerodrom

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* gradska općina [[Golubovci]]
* [[Zastava Podgorice]]
* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Wikivoyage}}
* {{Commonscat-inline}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Podgorica}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}

[[Kategorija:Podgorica|*]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>keh2iipi9o812uh5uz41asthojuzuu4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trinidad i Tobago</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6869</id>
    <revision>
      <id>3900650</id>
      <parentid>3798572</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Stanovništvo */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5305" sha1="q8m8u3driq8apq40mkht96iag7ap6hp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =Republic of Trinidad and Tobago|
zvanično_ime                   =Republika Trinidad i Tobago|
ime_genitiv                    =Trinidada i Tobaga|
zastava                        =Flag of Trinidad and Tobago.svg|
grb                            =Coat of arms of Trinidad and Tobago (2025).svg|
mapa                           =LocationTrinidadAndTobago.png|
službeni_jezik                 =[[engleski jezik|engleski]]|
glavni_grad                    =[[Port of Spain]]|
vrsta_prve_vlasti              =Predsjednik|
vladar_prva_vlast              = [[Christine Kangaloo]]|
vrsta_druge_vlasti             =Premijer|
vladar_druga_vlast             =[[Kamla Persad-Bissessar]]|
po_površini_na_svijetu         =172.|
površina                       =5,128|
procenat_vode                  =|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =152.|
stanovnika                     =1,305,000|
gustoća                        =207.8|
nezavisnost                    =[[31. august]] [[1962]]|
valuta                         =[[dolar trinidada i tobaga]]|
vremenska_zona                 =[[UTC]] -4 |
himna                          =&quot;[[Forged From The Love of Liberty]]&quot;|
internetski_nastavak           =[[.tt]]|
pozivni_broj                   =+868|
komentar                       =|
|}}
'''Trinidad i Tobago''' je [[država]] u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], uz obalu [[Venecuela|Venecuele]]. Sastoji se od dva [[ostrvo|ostrva]], [[Trinidad]] (4828&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Tobago]] (300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

== Historija ==

Ostrvo Trinidad otkrio je [[Kristofor Kolumbo]] [[31. juli|31. jula]] [[1498]]. Tobago je također otkrio Kolumbo [[1498]]. Isprva se zvao ''Bella Forma'', a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je konstantno mijenjao vlasnika u ratovima između Francuske, [[Holandija|Holandije]] i [[Engleska|Engleske]]. [[Pariski mir|Pariskim mirom]] [[1763]], Tobago je Francuska ustupila Velikoj Britaniji. Od [[1814]] (Pariski mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu.

Nakon pobjede [[Velika Britanija|Britanaca]] nad udruženom [[Francuska|francusko]]-španskom flotom, u [[bitka kod Sao Vicentea|bitki kod Sao Vicentea]], [[14. februar]]a [[1797]], Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada [[1802]] ([[Amienski mir]]).

Od [[1889]] ''Trinidad i Tobago'' je zajedničko ime kolonije u vlasništvu Velike Britanije. [[1958]] Trinidad i Tobago postaje član [[Zapadnoindijska Federacija|Zapadnoindijske Federacije]], a [[1962]] je proglasio samostalnost. Stranka [[People's National Movement]], PNM, je pobijedila na izborima a njen čelnik [[Eric Eustace Williams]], postao prvi [[premijer]] 1962-[[1981]]. Trinidad i Tobago je 1962 pristupio [[Commonwealth]]u.

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
Trinidad i Tobago je naziv za skupinu otoka koji pripadaju jugoistočnim Antilima. Trinidad i Tobago je najmanje udaljen od Venecuele, svega 11&amp;nbsp;km.

== Privreda ==
Na ostrvu Trinidad razvile su se velike [[plantaža|plantaže]] [[šećerna trska|šećerne trske]].

== Stanovništvo ==

Dobna struktura:
* 0-14 godina: 25% (muški 151,736; žene 146,135)
* 15-64 godina: 68% (muški 410,668; žene 389,303)
* 65 godina i više: 7% (muški 34,559; žene 43,122) ([[2000]], procjena)
* Prirodni prirast: -0.49% (2000, procjena)
* Etničke skupine: [[Istočni indijci]] (emigranti iz istočne [[Indija|Indije]]) 40,3%, potomci afričkih crnaca-robova 39,5%, mješanci 18,5%, bijelci 0,6%, ostali 1,2% ( to su Kinezi i potomci starosjedioca (Karibi))
* Religije: [[Katolička crkva]] 29,4%, [[hinduizam]] 23,8%, [[Anglikanska crkva]] 10,9%, [[muslimani]] 5,8%, [[prezbiterijanci]] 3,4%, ostali 26,7%

Uz službeni [[engleski jezik]], govori se i [[hindski jezik]], [[španski jezik]],
[[francuski jezik]] i [[kineski jezik]].

'''Historijsko stanovništvo'''
Starosjedioci na ostrvu su bila [[indijanci|indijanska]] plemena [[Arawak]] i [[Karibi]]. Od [[1532]] [[Španija|Španci]] su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u [[rob]]ove i odvoditi na rad na druga ostrva u Karipskom moru. Od [[1592]] Španci su trajno prisutni na ostrvu. [[Antonio de Berrio]] je iste godine ostrvo Trinidad službeno proglasio posjedom Španije. Većinu stanovnika ostrva su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz [[Afrika|Afrike]]. Nakon ukidanja ropstva na ostrvu [[1843]], došlo je do uvoza jeftine radne snage iz [[Indija|Indije]].

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Trinidad and Tobago}}
{{Commonscat|Trinidad and Tobago}}
{{wikiatlas|Trinidad and Tobago}}
* {{Službeni website|http://www.ttconnect.gov.tt}} Vlade Trinidada i Tobaga
* {{CIA World Factbook link|td|Trinidad i Tobago}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1209827.stm Trinidad i Tobago] na [[BBC|BBC News]]

{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija:Trinidad i Tobago|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrva u Karipskom moru]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1962.]]</text>
      <sha1>q8m8u3driq8apq40mkht96iag7ap6hp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6986</id>
    <revision>
      <id>3900699</id>
      <parentid>3900418</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:31:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2026. */</comment>
      <origin>3900699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92849" sha1="i5qoryc2uuz6p7ouehbbip9qh9etrm1" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv           = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo            = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak         = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija      = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija   = [[UEFA]]
| Selektor        = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (150)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten = Edin Džeko
| FIFA trigram    = BiH
| FIFA rang       = {{FIFA-ina svjetska rang lista|64|rast|1|juni 2026}}
| Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1      = _bih26
| uzorak_t1       = _bih26h
| uzorak_dr1      = _bih26
| uzorak_š1       = 
| uzorak_č1       = _bih26hl
| lijeva ruka1    = 001970
| tijelo1         = 001970
| desna ruka1     = 001970
| šorc1           = 001970
| čarape1         = 001970
| uzorak_lr2      = _bih26
| uzorak_t2       = _bih26a
| uzorak_dr2      = _bih26
| uzorak_š2       = 
| uzorak_č2       = _bih26al
| lijeva ruka2    = 001970
| tijelo2         = FFFFFF
| desna ruka2     = 001970
| šorc2           = FFFFFF
| čarape2         = FFFFFF
| Prva utakmica   = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz   = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP = 2
| Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
| Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP = 
| Prvo učestvovanje na EP = 
| Najbolji rezultat na EP = 
| Stadion         = [[Bilino polje]]
| veb-sajt        = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1992. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

Reprezentacija je [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|zauzela prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj grupi]] 2013. za predstojeće [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], njen najbolji rezultat na turniru trenutno, postigavši ​​svoj najviši [[FIFA-ina svjetska rang lista za muškarce|FIFA rang]] (13).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|title=San ispunjen: Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu!|website=sportsport.ba|date=15 October 2013|access-date=2 June 2018|language=bs|archive-date=6 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006194935/https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|title=Historijski rezultat: Zmajevi 13. na FIFA-inoj rang listi|website=klix.ba|date=8 August 2013|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113030025/https://www.klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Još nije učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|title=Tako blizu, a tako daleko|website=sportsport.ba|date=18 November 2009|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=15 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181015153119/https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|title=Evropsko prvenstvo, ipak, samo pusti san|website=sportsport.ba|date=15 November 2011|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025809/https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Nogomet u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:20150331_2028_AUT_BIH_2186.jpg|desno|mini|280x280piksel|Reprezentacija Bosne i Hercegovine na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] 2015.]]
Bosna i Hercegovina je u posljednje vrijeme bilježila stalan uspon na međunarodnoj [[Nogomet|nogometnoj]] sceni. Historijski gledano, uspjeli su se više puta plasirati u baraž i kvalifikovati se na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]]. Najčešće, tim postiže solidne rezultate u kvalifikacijama i bori se za prvo mjesto. Od [[Stvaranje Jugoslavije|1920.]] do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]], igrači su nastupali za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]], ali nakon izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i nezavisnosti, iz pepela se izdigla nova nogometna nacija.

U ranom periodu, Bosna i Hercegovina je morala čekati do [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998.]] kako bi se pokušala plasirati na neko veliko takmičenje. Završila je na četvrtom mjestu u grupi u kojoj su bile [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]. Nakon toga uslijedilo je daljnje razočarenje lošim rezultatima u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2000]], kao i na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 (UEFA) - grupa 7|Svjetskom prvenstvu 2002]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|title=Prije 16 godina BiH je igrala sa Grčkom u Kalamati|last=Fuad Krvavac|date=12 October 2012|website=klix.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123020634/http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|archive-date=23 January 2013|url-status=live|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U3JBhovWV4k#t=1098|title=Naša brazilska priča (Our Brazil Story)|last=Al Jazeera Balkans|date=15 June 2014|website=Sabahudin Topalbećirević|language=bs|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/U3JBhovWV4k|archive-date=2021-11-07|url-status=live|access-date=18 June 2014}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog ranog perioda, Bosna i Hercegovina se vrlo približila direktnoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|kvalifikaciji]] za svoje prvo veliko takmičenje, [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004|Evropsko prvenstvo 2004]], ali je za dlaku promašila pobjedu protiv Danske, postigavši samo jedan gol za neriješen rezultat.&lt;ref name=&quot;Uefa.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0254-0d7b312dc669-427a01210a26-1000--denmark-do-just-enough/|title=Denmark do just enough|last=Uefa.com|date=12 October 2003|publisher=UEFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130603172905/http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/postmatch/report/index.html#denmark+just+enough|archive-date=3 June 2013|url-status=live|access-date=12 October 2003}}&lt;/ref&gt; Nije uspjela ni ostvariti uspjeh u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 (UEFA) – grupa 7|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006]], uprkos tome što je bila neporažena kod kuće, niti u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008]], gdje ih je loša domaća forma koštala poraza. Nakon toga, doživjela je dvostruki poraz, dva puta ispadajući u baražu od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], prvo ukupnim rezultatom 2-0 u [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2010 (UEFA) - baraž|odlučujućoj utakmici za Svjetsko prvenstva 2010]], a zatim ukupnim rezultatom 6-2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - baraž|odlučujućoj utakmici za Evropsko prvenstvo 2012]].&lt;ref name=&quot;Spain - Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36663/report.html|title=Spain&amp;nbsp;– Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006|last=uefa|date=8 June 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212083646/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary%3D8071/matches/match%3D36663/report.html|archive-date=12 December 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|title=First-half flurry sees Bosnia-Herzegovina cruise|last=fifa.com|date=16 October 2012|website=fifa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018185836/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|archive-date=18 October 2012|url-status=dead|access-date=16 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|title=Bosnia-herzegovina qualifies for first world cup|date=15 October 2013|website=Goal.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020115014/http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|archive-date=20 October 2013|url-status=live|access-date=16 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina se kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], svoj prvi veliki turnir, pobjedom nad [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanijom]] u oktobru 2013.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=16 October 2013|title=Veliko slavlje nakon istorijskog uspjeha: Fudbaleri BiH idu u Brazil|url=https://slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119032103/https://www.slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-date=19 November 2018|access-date=11 November 2013|work=slobodnaevropa.org|language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2013-10-14|title=European World Cup qualifying: Bosnia-Hercegovina reach Brazil|url=https://www.bbc.com/sport/football/24517475|access-date=2024-06-17|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2013/10/15/sport/world-cup-football-brazil/index.html|title=World Cup joy for Bosnia as fairytale ending comes true|date=2013-10-15|website=CNN|language=en|access-date=2024-06-17}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su završiti na trećem mjestu u grupi u kojoj su bili [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]]. Prvu utakmicu izgubili su protiv Argentine 2:1, gdje je prvi gol u historiji zabio [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|date=30 December 2014|title=BiH će 2014. godinu pamtiti po historijskom nastupu na Svjetskom prvenstvu|url=https://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108082853/http://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-date=8 January 2015|access-date=31 December 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Drugu utakmicu ih je pobijedila Nigerija rezultatom 1-0, koju je pratila kontroverza nakon pogrešno poništenog gola [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=22 June 2014|title=Tuga među reprezentativcima BiH: Poništen nam je čist gol, oprostiti se časno od SP|url=https://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-url=https://web.archive.org/web/20140629065010/http://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-date=29 June 2014|access-date=22 June 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Posljednju utakmicu i prvu pobjedu na velikom turniru ostvarili su protiv Irana rezultatom 3–1.{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}{{Football squad on pitch|align=right|GK=[[Asmir Begović|Begović]]|RB=[[Mensur Mujdža|Mujdža]]|RCB=[[Ermin Bičakčić|Bičakčić]]|LCB=[[Emir Spahić|Spahić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|LB=[[Sead Kolašinac|Kolašinac]]|RCM=[[Muhamed Bešić|Bešić]]|LCM=[[Miralem Pjanić|Pjanić]]|AM=[[Zvjezdan Misimović|Misimović]]|RW=[[Izet Hajrović|Hajrović]]|LW=[[Senad Lulić|Lulić]]|CF=[[Edin Džeko|Džeko]]|caption=Početna postava Bosne i Hercegovine na njihovoj prvoj utakmici na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]].}}U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016]], Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu, iza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. Nakon lošeg početka kvalifikacija, iznenađujućim porazom od 2-1 kod kuće od [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]] i osvojenih samo dva boda u četiri utakmice, [[Safet Sušić]] je smijenjen, a zamijenio ga je [[Mehmed Baždarević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d7f85b64479-83a33d29f5db-1000--susic-tenure-ends-with-bosnia-and-herzegovina/|work=[[UEFA]]|last=Fuad Krvavac|title=Sušić tenure ends with Bosnia and Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|location=Sarajevo|archive-date=29 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229145504/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/news/newsid=2183916.html#safet+susic+tenure+ends+with+bosnia+herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina|work=goal.com|last=Jack Davies|title=Susic sacked by Bosnia-Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=20 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141120060821/http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117|work=uk.reuters.com|last=Maja Zuvela|title=Bosnia sack coach Susic after Israel fiasco|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=5 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305203228/http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117}}&lt;/ref&gt;

Nakon sporog početka, igra reprezentacije se dramatično poboljšala, sa pet pobjeda u preostalih šest utakmica, uključujući pobjede nad Velsom i [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraelom,]] uz tri utakmice bez primljenog gola. Međutim, na kraju se nisu uspjeli kvalifikovati nakon [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - baraž|dvomeča baraža]] sa [[Nogometna reprezentacija Irske|Republikom Irskom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|title=Fixture List – Centralised friendlies|date=28 July 2017|publisher=[[UEFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908053009/http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|archive-date=8 September 2017|url-status=live|access-date=5 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d80bcc85fde-b0beb05a59fb-1000--walters-double-takes-ireland-to-uefa-euro-2016/|last=uefa.com|title=Walters double takes Ireland to UEFA EURO 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015|archive-date=17 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117200245/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000447/match=2018082/postmatch/report/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://au.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/jon-walters-double-sends-jubilant-ireland-to-finals_sto4991451/story.shtml|last=eurosport.com|title=Walters strikes twice to send jubilant Ireland to Euro 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina nije uspjela da se plasira na dva uzastopna Svjetska prvenstva nakon što se nije uspjela [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|kvalifikovati]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]].

Reprezentacija je osvojila svoju grupu [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|UEFA Lige nacija 2018/2019]] i osigurala mjesto [[UEFA Liga nacija 2020 - baraž|u baražu]] za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020]]. Ipak, završili su na četvrtom mjestu u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi]] sa selektorom [[Robert Prosinečki|Robertom Prosinečkim]], propustivši direktne kvalifikacije i ušavši u baraž,&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt; a s novim selektorom [[Dušan Bajević|Dušanom Bajevićem]], na kraju su propustili još jedno Evropsko prvenstvo nakon što su izgubili od [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverne Irske]] na jedanaestercima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sterling|first=Mark|title=Northern Ireland beat Bosnia on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/51955715|access-date=2024-04-26|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Završili su na posljednjem mjestu Grupe 1 u [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A|UEFA Ligi nacija A 2020/2021]], čime su ispali u [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Ligu nacija B 2022/2023]].

Nakon nekoliko godina razočaranja, [[Bugarska|Bugarin]] [[Ivajlo Petev]] imenovan je za novog selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, što je prvi put da selektor Bosne i Hercegovine nije iz država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.barrons.com/news/bulgarian-petev-takes-over-as-bosnia-coach-01611249005|title=Bulgarian Petev Takes Over As Bosnia Coach|website=Barron's|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni pod Petevom, Bosna i Hercegovina je izvučena u grupu sa prvacima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018,]] [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i održala je šanse za kvalifikacije do posljednje dvije utakmice; na kraju se nije uspjela kvalificirati za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022]]. Također je predvodio tim do osvajanja Grupe 3 [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|Lige nacija B UEFA-e 2022/2023]], čime su osigurali plasman u [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Ligu nacija A UEFA-e 2024-25]] i osigurali mjesto u doigravanju za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://terrikon.com/en/posts/413878|title=Nations League: Bosnia is promoted to Division A|website=Football Livescore, standings, results|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; Doživjeli su razočaranje u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi za Evropsko prvenstvo]] u kojoj su tri selektora: [[Faruk Hadžibegić]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/sports-fifa-world-cup-bosnia-and-herzegovina-433117ed496de2b45569becd345f3fd8|title=Faruk Hadzibegic returns as Bosnia coach|date=2023-01-04|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/bosnia-faruk-hadzibegic-6b486ad463db38744237f01c10bbfa27|title=Bosnia-Herzegovina coach out after 4 games in charge of the national soccer team|date=2023-06-23|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; [[Meho Kodro]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/meho-kodro-is-the-new-coach-of-the-bih-national-football-team/|title=Meho Kodro is the new Coach of the BiH National Football Team|date=2023-08-03|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nogomania.com/read/Former-Bosnia-and-Herzegovina-coach-Meho-Kodro-I-was-dismissed-without-any-arguments-or-criteria|title=Former Bosnia and Herzegovina coach Meho Kodro: 'I was dismissed without any arguments or criteria'|website=Nogomania|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; i [[Savo Milošević]] ostvarili samo po jednu pobjedu za ukupno 9 bodova i ušli u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž|baraž]]. Izgubili su od [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] rezultatom 2-1, te se nisu uspjeli kvalificirati za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/euro/2024/euro-2024-ukraine-stage-dramatic-comeback-against-bosnia-herzegovina-to-edge-closer-to-qualification_sto10072460/story.shtml|title=Euro 2024: Ukraine stage dramatic comeback against Bosnia and Herzegovina to edge closer to qualification|date=2024-03-21|website=Eurosport|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;

Pod vodstvom svog novog selektora, bivšeg kapitena reprezentacije [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]], Bosna i Hercegovina je vrlo dobro igrala u svojoj [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026 (UEFA) - grupa H|kvalifikacijskoj grupi za Svjetsko prvenstvo 2026]]. Nakon pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunijom]] kod kuće 15. novembra,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Barbarezova ekipa je morala pobijediti [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]] tri dana kasnije u posljednjoj utakmici grupe kako bi se direktno kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo]]. Uprkos vodstvu od 1:0 do 77. minute, utakmica je završena neriješeno. Kao rezultat toga, Barbarezova ekipa je završila druga u grupi, dva boda iza Austrije, osiguravši mjesto u [[Kvalifkacije za Svjetsko prvenstvo 2026 (UEFA) – baraž|baražu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|last=Esmir Kunić|date=18 November 2025|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|language=bs|access-date=18 November 2025}}&lt;/ref&gt; U doigravanju su pobijedili i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] na jedanaestercima, kvalifikujući se drugi put na Svjetsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-1-on-pens-hosts-win-2026/|title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out|date=31 March 2026|publisher=UEFA}}&lt;/ref&gt;

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}|alt=Stadion &quot;Bilino polje&quot;
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}|alt=Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}|alt=Stadion Grbavica
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}|alt=Gradski stadion Tušanj
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening-centar N/FSBiH]]}}}}|alt=Trening-centar N/FSBiH
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom, zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26h|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=001B76|body=001B76|rightarm=001B76|shorts=001B76|socks=001B76|title=2026–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26a|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2026–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:30|+2}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 0–0
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 28.961
| sudac      = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Panama – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 6. juni
| vrijeme    = {{UTZ|14:00|−5}}
| tim1       = {{NOG-D|PAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4
| golovi1    = *[[Jiovany Ramos|Ramos]] {{gol|45+2}}
| golovi2    = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|24}}
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Energizer Park]]
| gledalaca  = 20.000
| sudac      = [[Luis Enrique Santander]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|78}}
| golovi2    =
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{goal|21}}
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 43.002
| sudac      = [[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 4–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74|90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
| lokacija   = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[SoFi Stadium]]
| gledalaca  = 70.026
| sudac      = [[João Pinheiro (sudac)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{gol|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} 
| golovi2    =
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 66.925
| sudac      = [[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|SAD – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 1. juli
| vrijeme    = {{UTZ|17:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|USA|ime=SAD}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524
| golovi1    =
| golovi2    = 
| lokacija   = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Levi's Stadium]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}

== Stručni štab ==

=== Trenutni stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}

=== Statistika selektora ===
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}

== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|02|df=yes}}|nastupi=29|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mladen Jurkas]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|2007|10|07|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]|klubnac=BIH}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|08|16|df=yes}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=68|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=30|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=20|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|08|28}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=31|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=13|golovi=2|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=4|golovi=2|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=43|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=150|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|24. juna 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''150'''
|73
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''68'''
|0
|2013–trenutno
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''73'''
|150
|{{#expr:73/150 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|29
|{{#expr:7/29 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Pirić]]
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–2024
|}

=== Kapiteni ===
{{Ažurirano|24. juna 2026.}}

[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica.

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (5) 2021–2026, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (3) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|79
|
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 12. juna 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 398 golova.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Turnir
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2. juni 2007.
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada (sa primljenim golom).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Pobjeda za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |31. mart 2026.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''1'''–1&lt;br&gt;{{Malo|('''4'''–1 [[Jedanaesterac|pen.]])}}
|Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]'''
** Viceprvak (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer kup]]'''
** Viceprvak (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir Merdeka|Merdeka turnir]]'''
** Viceprvak (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]'''
** Viceprvak (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Šampion (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>i5qoryc2uuz6p7ouehbbip9qh9etrm1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katedrala Srca Isusova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7338</id>
    <revision>
      <id>3900651</id>
      <parentid>3849912</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4623" sha1="ltjt13iahkgxoqeardaqhj74fwolszm" xml:space="preserve">{{Infokutija crkva
|ime                    = Katedrala Srca Isusova
|puno_ime               = Katedrala Presvetog Srca Isusova
|slika                  = Bosnien catholic church in Sarajevo-2.jpg
|veličina_slike         = 200px
|tekst                  =
|koordinate             = {{Coord|43.8593|N|18.4255|E}}
|lokacija               = [[Sarajevo]]
|država                 = {{flag|Bosna i Hercegovina}}

|denominacija           = [[Katolička crkva]]
|posveta                = [[Srce Isusovo]]
|datum_posvećenja       =
|datum_osveštenja       = 14. septembar 1889.

|status                 = [[Katedrala]]
|funkcionalni_status    = Aktivna
|oznaka_baštine         =
|datum_određenja        =
|arhitekt               = [[Josip Vancaš]]
|arhitektonski_tip      = [[Katedrala]]
|stil                   = [[Gotička arhitektura|Gotika]]
|kamen_temeljac         = 25. august 1884.&lt;ref name=&quot;Data&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=510 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141105234701/http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=510 |archive-date=5. 11. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|izgrađena              = 9. novembar 1887.

|kapacitet              =
|dužina                 = 41,90 m&lt;ref name=&quot;Data&quot;/&gt;
|širina                 = 21,30 m&lt;ref name=&quot;Data&quot;/&gt;
|spire quantity         = 2
|spire height           = 43,20 m&lt;ref name=&quot;Data&quot;/&gt;
|materials              =
|bells                  = 6
|bells hung             =
|bell weight            =
|archdiocese            = [[Vrhbosanska nadbiskupija]]

|nadbiskup              = [[Vinko Puljić]]
|biskup                 = [[Monsinjor|Msgr.]] [[Pero Sudar]]
|nadstojnik             = Velečasni Pero Pranjić
|rektor                 = [[Monsinjor|Msgr.]] Ante Meštrović
|vikar                  = [[Monsinjor|Msgr.]] Bosiljko Rajić
}}
'''Katedrala Srca Isusova''' je rimokatolička [[katedrala]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] sagrađena [[1889]]. godine.

Projekat za izgradnju Katedrale uradio je [[Josip Vancaš]] kombinujući elemente romanike i gotike i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Po tom projektu urađen je i dio enterijera. Izgradnja objekta je započela [[1884]]. godine, a 1889. godine objekat je završen i predat na upotrebu sarajevskoj gradskoj općini.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=109&amp;sta=1 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212132011/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=109&amp;sta=1 |archive-date=12. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Katedrala je izgrađena na mjestu nekadašnjeg janjičarskog logora gdje je [[austro-ugarska]] uprava namjeravala sagraditi gradsku tržnicu.&lt;ref&gt;Koštović Nijazija - &quot;Sarajevo - evropski Jeruzalem&quot;&lt;/ref&gt;

Trg ispred katedrale nosi naziv [[Fra Grga Martić|fra Grge Martića]] i na njemu je sagrađeno spomen-obilježje [[Papa Ivan Pavao II|papi Ivanu Pavlu II]], koji je posjetio Sarajevo [[1997]]. godine.&lt;ref&gt;http://www.sarajevo-x.com/clanak/090525050&lt;/ref&gt;

== Izgled ==
[[Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg|mini|180px|left|Katedrala Srca Isusova u Sarajevu]]
U pročelju katedrale nalaze se dva 43,2 metra visoka zvonika, kvadratičnog presjeka. Unutar njih se nalaze [[zvono|zvona]] i to u zapadnom jedno zvono teško 2,5 tone, a u istočnom pet manjih zvona. Dužina katedrale iznosi 41,9 m, a širina 21,3 m.

Iznad glavnog ulaza ističe se luk i bogato dekorisana rozeta sa dekorativnim staklenim vitražom, a u sklopu donjeg dijela rozete nalazi se kip Srca [[Isus]]ova. Iznad glavnih ulaznih vrata nalazi se reljef [[Sveto Trojstvo|Presvetog Trojstva]].

== Zanimljivosti ==

Na [[Grb Sarajevskog kantona|grbu kantona Sarajevo]] nalazi se motiv sa rozete koja se nalazi iznad glavnog ulaza, kobinovan s alkom sa vrata [[Svrzina kuća|Svrzine kuće]].&lt;ref&gt;http://flagspot.net/flags/ba-sa.html&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Historija Sarajeva]]
* [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://ba.sarajevocityinfo.com/listing/index/72/katedrala-srca-isusova Katedrala Srca Isusova - lokacija i informacije]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{Commonscat|Sarajevo Cathedral}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Sarajevo}}
{{stub-arh}}

[[Kategorija:Katoličke crkve u Sarajevu]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Katedrale u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1889. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>ltjt13iahkgxoqeardaqhj74fwolszm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Italijani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7377</id>
    <revision>
      <id>3900652</id>
      <parentid>3798741</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3473" sha1="ktmksqw9bc67egwvo9x49pss0auf3ls" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa         = Italijani&lt;br /&gt;''italiani''
| slika         = Map of the Italian Diaspora in the World.svg
| ukupno        = '''oko 140 miliona'''
| regija1       = {{ZD|ITA}} [[Italija]]
| pop1          = 55.818.099
| ref1          =
| regija2       = {{ZD|BRA}} [[Brazil]]
| pop2          = (23.047.494)
| ref2          =
| regija3       = {{ZD|USA}} [[SAD]]
| pop3          = (17.250.211)
| ref3          =
| regija4       = {{ZD|ARG}} [[Argentina]]
| pop4          = 16.427.786
| ref4          =
| regija5       = {{ZD|Venecuela}} [[Venecuela]]
| pop5          = (1.736.766)
| ref5          =
| regija6       = {{ZD|FRA}} [[Francuska]]
| pop6          = (1.530.563)
| ref6          =
| regija7       = {{ZD|Kanada}} [[Kanada]]
| pop7          = (1.445.335)
| ref7          =
| regija8       = {{ZD|Peru}} [[Peru]]
| pop8          = (1.400.000)
| ref8          =
| regija9       = {{ZD|Urugvaj}} [[Urugvaj]]
| pop9          =(1.055.220)
| ref9          =
| regija10       = {{ZD|Australija}} [[Australija]]
| pop10          = (916.121)
| ref10          =
| regija11       = {{ZD|GER}} [[Njemačka]]
| pop11          = (830.000)
| ref11          =
| regija12       = {{ZD|SUI}} [[Švicarska]]
| pop12          = (545.274)
| ref12          =
| regija13       = {{ZD|BEL}} [[Belgija]]
| pop13          = (451.825)
| ref13          =
| regija14       = {{ZD|Čile}} [[Čile]]
| pop14          = (184.997)
| ref14          =
| regija15       = {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| pop15          = (130.000)
| ref15          =
| regija16       = {{ZD|MEX}} [[Meksiko]]
| pop16          = (85.000)
| ref16          =
| regija17       = {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika|JAR]]
| pop17          = (77.400)
| ref17          =
| regija18       = {{ZD|Španija}} [[Španija]]
| pop18          = (38.694)
| ref18          =
| regija19       = {{ZD|Austrija}} [[Austrija]]
| pop19          = (29.287)
| ref19          =
| regija20       = {{ZD|ALB}} [[Albanija]]
| pop20          = (19.000)
| ref20          =
| regija21       = {{ZD|Hrvatska}} [[Hrvatska]]
| pop21          = (17.807)
| ref21          =
| regija22       = {{ZD|Dominikanska Republika}} [[Dominikanska Republika]]
| pop22          = (4.044)
| ref22          =
| regija23       = {{ZD|Češka}} [[Češka Republika]]
| pop23          = (3.503)
| ref23          =
| regija24       = {{ZD|ROM}} [[Rumunija]]
| pop24          = (3.203)
| ref24          =
| regija25       = '''Ostale države'''
| pop25          = '''20.000'''
| ref25          =
|jezici          = [[italijanski]] i varijante: istarski, sicilijski, napolitanski, korzički, sardinijski, pijemontski, ligurijski, lombardijski, venecijanski, retroromanski
|vjera           = [[Katolička crkva|katoličanstvo]]
|vezano          =
}}

'''Italijani''' ({{jez-it|italiani}}) romanski su narod, koji kao [[konstitutivni narod]] naseljava Republiku [[Italija|Italiju]], te kao nacionalna manjina dijelove [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Francuska|Francuske]] i okolnih [[sredozemno more|mediteranskih zemalja]]. U [[Švicarska|Švicarskoj]] Italijani čine treći po veličini konstitutivni narod (420.000), a kao [[dijaspora]] značajna su nacionalna komponenta u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] (9 miliona) i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (4,2 miliona).

{{Stub-narod}}

[[Kategorija:Italija]]
[[Kategorija:Romanski narodi]]
[[Kategorija:Italijani|*]]</text>
      <sha1>ktmksqw9bc67egwvo9x49pss0auf3ls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cernik (Hrvatska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8092</id>
    <revision>
      <id>3900653</id>
      <parentid>3874909</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:06:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Popis [[1910]]. */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7471" sha1="bn4rxv5v5f0qibt5jfkm6n8ozsr8b9n" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Cernik
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Općina Cernik
|slogan              =
|nadimak             =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               =
|opis_slike          =
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Cernikz.gif
|grb                 = Cernikg.gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
|županija            = [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|20px|border]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|općina              =
|općina1             =
|općina2             =
|općina3             =
|općina4             =
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 17| širina_sekundi = 10| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 165
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           =
|površina općina         = 130.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 3640
|stanovništvo grad                        = 1607
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               =
|gustoća                                  =
|gustoća općina                           = 28.00
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Vitomir Žakić
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 35404 Cernik
|pozivni broj                             = (+385) 35
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.cernik.hr/ Općina Cernik]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Cernik''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Nova Gradiška]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Cernik)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Cernik)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Cernik je imala 3.640 stanovnika, od čega u samom Cerniku 1.607.

=== Općina Cernik ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 4.166 || 4.909 || 4.840 || 5.204 || 6.133 || 6.553 || 5.548 || 6.105 || 5.952 || 5.965 || 6.023 || 5.492 || 4.859 || 4.661 || 4.235 || 3.640
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Nova Gradiška]].''&lt;/small&gt;

=== Cernik (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 1.410 || 1.736 || 1.679 || 1.649 || 2.108 || 2.112 || 1.713 || 1.907 || 2.131 || 2.155 || 2.252 || 2.173 || 1.998 || 2.017 || 1.839 || 1.607
|-
|}

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Nova Gradiška)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Nova Gradiška)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Cernik je imalo 2.017 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|1,884|93.40}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|25|1.23}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|14|0.69}}
{{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|4|0.19}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|2|0.09}}
{{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|2|0.09}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|2|0.09}}
{{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|1|0.04}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|1|0.04}}
{{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|1|0.04}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|1|0.04}}
{{bar percent|ostali|#FFBF00|5|0.24}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|23|1.14}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|1|0.04}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|51|2.52}}
|caption='''ukupno''': 2.017
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Cernik
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,112
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 1,782
| value1 = 84.37
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 111
| value2 = 5.25
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 89
| value3 = 4.21
| color3 = #007FFF
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 51
| value4 = 2.41
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Češki jezik|Češki]] 33
| value5 = 1.56
| color5 = #B94E48
| label6 = [[Srpski jezik|Srpski]] 18
| value6 = 0.85
| color6 = #FF0000
| label7 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 8
| value7 = 0.37
| color7 = #FF55A3
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 2
| value8 = 0.09
| color8 = #9966CC
| label9 = ostali 18
| value9 = 0.85
| color9 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,112
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 2,028
| value1 = 96.02
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Luteranizam|Luterani]] 28
| value2 = 1.32
| color2 = #551B8C
| label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 27
| value3 = 1.27
| color3 = #FFBF00
| label4 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 18
| value4 = 0.85
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 7
| value5 = 0.33
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 4
| value6 = 0.18
| color6 = #592720
| label7 = -
| value7 = -
| color7 = -
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
}}
|}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Cernik}}
{{Gradovi i općine u Brodsko-posavskoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Cerniku]]
[[Kategorija:Cernik|*]]</text>
      <sha1>bn4rxv5v5f0qibt5jfkm6n8ozsr8b9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herceg Novi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8162</id>
    <revision>
      <id>3900654</id>
      <parentid>3872504</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16766" sha1="327ehnsi383uame0eor7fixa5qgg003" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Herceg Novi
|drugo_ime                     = Херцег Нови
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Херцег Нови
| slogan                       =
| nadimak                      =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Herceg Novi Sunset.JPG
| opis_slike                   = pogled na Herceg Novi
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = Flag of Herceg Novi, Montenegro.svg
| grb                          = Great_Coat_of_Arms_of_Herceg_Novi.png
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       =
| okrug                        =
| općina                       =
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 27| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 18| dužina_minuta = 32| dužina_sekundi = 13| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 0
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              = 235
| površina_jedinica            =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 11059
| stanovništvo općina          = 30864
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Stevan Katić
| gradonačelnik stranka        = [[Demokratska Crna Gora|DCG]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 85340
| pozivni broj                 = + 382 (031)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;HN&lt;/tt&gt;
| kod                          =
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [https://www.hercegnovi.me/sr/ Općina Herceg Novi]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Trg Nikole Đurkovića.jpg|mini|280px|Herceg Novi, trg Nikole Đurkovića]]
'''Herceg Novi''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Херцег Нови'') je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

==Geografija==

Herceg Novi pripada [[Boka kotorska|Boki]]. Smjestio se na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske [[Dinara|dinarske]] mase planine [[Orjen]] (1.895 m.) i ulaza u [[Boka kotorska|Bokokotorski zaliv]].

==Historija==

Historija Herceg Novog počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]]. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule [[Vojvoda|hercega]] [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]]. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u [[Jadransko more|primorju]] pa je naredio osnivanje novog grada u [[Dračevica (župa)|Dračevici]] (Novi) i u Slanskom primorju ([[Brštanik (tvrđava)|Brštanik]]). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju [[so]]li. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg [[Drijeva]]. Grad Novi je dobio drugu funkciju.

Novi je smješten u sredini župe Dračevice u [[topaljski zaliv|Topaljskom zalivu]], nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda [[Kosače]].

==Stanovništvo==

{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Herceg Novi)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Herceg Novi imala je 30.864 stanovnika, od čega u samom Herceg Novom 11.059.

=== Općina Herceg Novi ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Herceg Novi)|2011]]
|-
| 12.482 || 13.759 || 15.157 || 18.368 || 23.258 || 27.593 || 33.034 || 30.864
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Herceg Novi''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Herceg Novi (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 2.371 || 2.926 || 3.797 || 6.705 || 8.130 || 11.429 || 12.739 || 11.059
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Ranije povećano za naselja '''Savina''' i '''Topla''' koja su ukinuta.''&lt;/small&gt;

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|5.002 (45,23%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|4.013 (36,28%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|309 (2,79%)
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|83 (0,75%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|61 (0,55%)
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|47 (0,42%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|46 (0,41%)
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|44 (0,39%)
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|44 (0,39%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|37 (0,33%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|21 (0,18%)
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|21 (0,18%)
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|19 (0,17%)
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|17 (0,15%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|16 (0,14%)
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|14 (0,12%)
|-
|[[Nijemci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|48 (0,43%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|134 (1,21%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|1.080 (9,76%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.059
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|6.339 (57,31%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|2.846 (25,73%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|490 (4,43%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|136 (1,22%)
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|66 (0,59%)
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|53 (0,47%)
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|34 (0,30%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|29 (0,26%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|26 (0,23%)
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|26 (0,23%)
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|19 (0,17%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|16 (0,14%)
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|13 (0,11%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|8 (0,07%)
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|8 (0,07%)
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|8 (0,07%)
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|56 (0,50%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|22 (0,19%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|856 (7,74%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.059
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|8.994 (81,32%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|546 (4,93%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|192 (1,73%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|45 (0,40%)
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|37 (0,33%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|19 (0,17%)
|-
|[[Protestantizam|Protestant]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,09%)
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Jehovini svjedoci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|57 (0,51%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|415 (3,75%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|738 (6,67%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.059
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Herceg Novi
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 11,429
| label1 = [[Crnogorci]] 4,076
| value1 = 35.66
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 3,858
| value2 = 33.75
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 2,389
| value3 = 20.90
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Hrvati]] 365
| value4 = 3.19
| color4 = #4169E1
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 124
| value5 = 1.08
| color5 = #228B22
| label6 = [[Makedonci]] 94
| value6 = 0.82
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Romi]] 43
| value7 = 0.37
| color7 = #91A3B0
| label8 = [[Albanci]] 37
| value8 = 0.32
| color8 = #4B3621
| label9 = [[Slovenci]] 34
| value9 = 0.29
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Mađari]] 22
| value10 = 0.19
| color10 = #665D1E
| label11 = [[Rusi]] 11
| value11 = 0.09
| color11 = #F400A1
| label12 = [[Bugari]] 6
| value12 = 0.05
| color12 = #FF9966
| label13 = [[Slovaci]] 6
| value13 = 0.05
| color13 = #9966CC
| label14 = [[Poljaci]] 5
| value14 = 0.04
| color14 = #800020
| label15 = [[Česi]] 4
| value15 = 0.03
| color15 = #B94E48
| label16 = [[Nijemci]] 4
| value16 = 0.03
| color16 = #BDB76B
| label17 = [[Ukrajinci]] 2
| value17 = 0.01
| color17 = #7FFF00
| label18 = [[Jevreji]] 1
| value18 = 0.00
| color18 = #F0DC82
| label19 = [[Rumuni]] 1
| value19 = 0.00
| color19 = #08E8DE
| label20 = ostali 28
| value20 = 0.24
| color20 = #FFBF00
| label21 = neopredijeljeni 64
| value21 = 0.55
| color21 = #C154C1
| label22 = region. opr. 144
| value22 = 1.25
| color22 = #66424D
| label23 = nepoznato 111
| value23 = 0.97
| color23 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 12,739
| label1 = [[Srbi]] 6,376
| value1 = 50.05
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Crnogorci]] 3,873
| value2 = 30.40
| color2 = #C19A6B
| label3 = [[Hrvati]] 417
| value3 = 3.27
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Jugoslaveni]] 140
| value4 = 1.09
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 90
| value5 = 0.70
| color5 = #228B22
| label6 = [[Romi]] 65
| value6 = 0.51
| color6 = #91A3B0
| label7 = [[Makedonci]] 60
| value7 = 0.47
| color7 = #FF7E00
| label8 = [[Bošnjaci]] 51
| value8 = 0.40
| color8 = #8DB600
| label9 = [[Slovenci]] 26
| value9 = 0.20
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Mađari]] 19
| value10 = 0.14
| color10 = #665D1E
| label11 = [[Albanci]] 17
| value11 = 0.13
| color11 = #4B3621
| label12 = [[Italijani]] 10
| value12 = 0.07
| color12 = #007FFF
| label13 = [[Rusi]] 9
| value13 = 0.07
| color13 = #F400A1
| label14 = [[Nijemci]] 4
| value14 = 0.03
| color14 = #BDB76B
| label15 = ostali 108
| value15 = 0.84
| color15 = #FFBF00
| label16 = neopredijeljeni 968
| value16 = 7.59
| color16 = #C154C1
| label17 = region. opr. 176
| value17 = 1.38
| color17 = #66424D
| label18 = nepoznato 330
| value18 = 2.59
| color18 = #A2A2D0
| label19 = -
| value19 = -
| color19 = -
| label20 = -
| value20 = -
| color20 = -
| label21 = -
| value21 = -
| color21 = -
| label22 = -
| value22 = -
| color22 = -
| label23 = -
| value23 = -
| color23 = -
}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|8.495 (74,32%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|673 (5,88%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|196 (1,71%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|37 (0,32%)
|-
|[[Judaizam|Judaistička]]
|align=&quot;right&quot;|4 (0,03%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|21 (0,18%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|15 (0,13%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|806 (7,05%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|1.182 (10,34%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.429
|}

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Herceg Novi, 2014-04-25 - panoramio (9).jpg|srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Arhanđel Mihailo&quot;
Datoteka:Herceg_Novi_-_Church_of_the_Ascention_Day.JPG|srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Spas&quot;
Datoteka:Savina Montenegro-11.JPG|srpskopravoslavni manastir Savina
Datoteka:E1833 - Crkva Svetog Save.jpg|crkvica &quot;Sv. Sava&quot; pri manastiru Savina
Datoteka:Kościół świętego Hieronima w Herceg Novi.jpg|Katolička crkva &quot;Sv. Jeronim&quot;
Datoteka:Herceg Novi, Montenegro - panoramio (11).jpg|spomenik Stefanu Tvrtku I Kotromaniću
Datoteka:HercegNovi, hodinova vez z 18. stol.jpg|stara gradska kapija
Datoteka:Herceg Novi, Montenegro - panoramio (10).jpg|tvrđava &quot;Kanli kula&quot;
Datoteka:Twierdza Forte Mare w Herceg Novi.jpg|tvrđava &quot;Forte Mare&quot;
Datoteka:Fort Mamula 11.jpg|ostrvo Mamula
Datoteka:Herceg - Novi, old town - panoramio.jpg|stari grad, detalj
Datoteka:Herceg - Novi, sea bay - panoramio.jpg|pogled na more
Datoteka:Herceg Novi - old city 2.JPG|stari grad
Datoteka:Herceg Novi 786x576.JPG|obala
Datoteka:Herceg Novi beach.JPG|plaža
Datoteka:Herceg Novi Luka HDR.jpg|luka
Datoteka:Herceg Novi, 2014-04-25 - panoramio (15).jpg|detalj
Datoteka:Herceg Novi, 2014-04-25 - panoramio (19).jpg|gradska arhitektura
Datoteka:Herceg Novi, Montenegro - panoramio (20).jpg|ulica
Datoteka:Herceg Novi, Montenegro - panoramio (19).jpg|&quot;Herceg Novi grade od skalina&quot;
Datoteka:Herceg Novi, Montenegro 01.jpg|panorama
Datoteka:Herceg Novi-01.JPG|arhitektura
Datoteka:Herceg-Novi-former-railway-line.JPG|nekadašnji željeznički tunel
Datoteka:Marka Cara, Herceg - Novi. Гора Орьен. - panoramio.jpg|planina [[Orjen]]
Datoteka:Obala Nikole Kovačevića, Herceg - Novi, Montenegro - panoramio.jpg|obala Nikole Kovačevića
Datoteka:Savina Monastery, Herceg Novi, Montenegro - panoramio (3).jpg|pogled na more iz manastira Savina
Datoteka:Widoki z twierdzy Forte Mare na Herceg Novi 04.jpg|pogled na grad sa tvrđave &quot;Forte Mare&quot;
Datoteka:Plava_spilja_by_Klackalica.JPG|Plava špilja
Datoteka:1912 Herceg Novi Srpski Soko.jpg|Slet srpskog sokola, 1912. godine

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|PanoramaHercegNovi.JPG|905px|Herceg Novi, panorama}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Literatura ==
* [[Bogumil Hrabak]], Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31.
* [[Bogumil Hrabak]], Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225.
* Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}
{{Wikivoyage}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Herceg Novi}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Općine u Boki kotorskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Boki]]
[[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Herceg Novi|*]]</text>
      <sha1>327ehnsi383uame0eor7fixa5qgg003</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8163</id>
    <revision>
      <id>3900655</id>
      <parentid>3872511</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21349" sha1="s0lbjlevsoyxqysi1ecqio3mnikcir8" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Kotor (višeznačnica)}}
{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Kotor
|drugo_ime                     = Котор
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Котор
| slogan                       =
| nadimak                      =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 20090719_Crkva_Gospa_od_Zdravlja_Kotor_Bay_Montenegro.jpg
| opis_slike                   = pogled na Kotor
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = Flag of Kotor, Montenegro.jpg
| grb                          = Coat of Arms of Kotor.jpg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       =
| okrug                        =
| općina                       =
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 25| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 18| dužina_minuta = 46| dužina_sekundi = 14| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 10
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              = 335
| površina_jedinica            =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 961
| stanovništvo općina          = 22601
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Vladimir Jokić
| gradonačelnik stranka        = [[Demokratska Crna Gora|DCG]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 85330
| pozivni broj                 = + 382 (032)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;KO&lt;/tt&gt;
| kod                          =
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [https://www.kotor.me/ Općina Kotor]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Prirodno i kulturno-historijsko područje Kotora
| zvanični_naziv =
| slika          = Kotor_Montenegro_panorama_2016.jpg
| veličina_slike =
| opis           = Pogled sa tvrđave
| dio            =
| sadrži         = 1
| lokacija       = {{flag|Crna Gora}}
| kriterij       = i, ii, iii, iv
| ID             = 125
| koordinate     =
| godina         = 1979.
| proširenja     =
| ugroženost     = ne
| površina       =
| tampon-zona    =
| veb-sajt       =
| locmapin       =
| opis_karte     =
| širina_karte   =
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}
[[Datoteka:Kotor Cathedral of Saint Tryphon 05.jpg|mini|desno|Kotor, rimokatolička katedrala &quot;Sv. Tripun&quot; jedan od najznačajnijih simbola grada Kotora, izgrađena kao ranokršćanska crkva 809. godine]]
[[Datoteka:Котор - panoramio - Дмитрий Мозжухин (3).jpg|mini|desno|Kotor, srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Nikola&quot;]]
'''Kotor''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Котор'') je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

==Geografija==

Kotor je stari primorski  grad i pitoreskna [[Sredozemno more|mediteranska]] luka u zalivu [[Boka kotorska]]. Glavni je i najznačajniji grad [[Boka kotorska|Boke]].

Stara mediteranska kotorska luka, okružena gradskim zidinama, je vrlo dobro sačuvana i pod zaštitom je UNESCO-a, kao svjetska kulturna baština. U periodu 1420-1797. godine Kotor je sa okolinom pripadao [[Mletačka Republika|Veneciji]] pa je venecijanski uticaj ostavio trag na gradskoj [[Arhitektura|arhitekturi]]. Kotorski zaliv (Boka kotorska) jedan je od najdubljih i najdužih zaliva na [[Jadransko more|Jadranskom]] moru pa se često naziva najjužnijim [[fjord]]om [[Evropa|Evrope]]. U stvari, to je potopljeni kanjon rijeke. Grad natkriljuju litice planina [[Orjen]] i [[Lovćen]].&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://maps.google.com/.&lt;/ref&gt;

==Historija==

Prvi poznati  naziv današnjeg Kotora je bio  Ascrivium ili Ascruvium, koji potiče vrijeme antičkog [[Rim]]a, kada se pominje (168. p.n.e.) kao ''Acruvium'', u okviru rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].

Ascrivium  je bio utvrđen još početkom srednjeg vijeka, kada je imperator [[Imperator Justinijan|Justinijan I]] sazidao tvrđavu 535.,  nakon  proterivanja [[Goti|Gota]], a  pretpostavlja se da je drugi grad podigao [[Konstantin Porfirogenit]] u 10. veku na uzvisinama  iznad prvog. Grad su 840. poharali [[Saraceni]].

Današnje ime, Kotora potiče iz  9. vijeka.&lt;ref name=&lt;&quot;Mavro&quot;&gt;{{cite book|author=Orbin M.|year=1601|title=Regno degli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni. Historia di Mavro Orbini raveseo Abbate Melitense. 3. Dalmatia, Croatia, Bosna, Servia &amp; Bvulgaria / Kraljevstvo Slavena (prijevod iz 1968.)|publisher=Girolamo Concordia/Srpska književna zadruga|place=Pesaro/Beograd}}&lt;/ref&gt;
Podatak je preuzet iz  djela Baltazara Splićanina, neosporno kasnog pisca, koji, u vezi sa zbivanjima u 9. stoljeću spominje ''Bosansko kraljevstvo'' i porijeklo imena današnjeg grada Kotor u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], koji je kao i Risan, tada bio u graničnom području jugoistočnog dijela [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]].
Prema oba izvora, prilikom imenovanja budućeg grada Kotor, u to vrijeme su  [[Mađari|Ugri]] često upadali u Bosansko kraljevstvo i da su više puta opustošili  teritoriju bosanskog grada [[Kotor (tvrđava)|Kotora]], koji je  u 2.  knjizi  svoje Geografije Gerard Rudniger označio kao ''Vesekatro'', u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]]. Plemići iz bosanskog Kotora, po imenu Nedor, Miroslav i Vuksan, uz još neke druge, saznavši da se zida novi grad na moru, krenuše sa svom svojom imovinom velike vrijednost u [[zlato|zlatu]] i [[srebro|srebru]] prema poznatoj lokaciji , budući da je Bosansko Kraljevstvo bilo bogato rudama plemenitih metala. Kada su, prema navodima Mihajla Solinjanina (u opisu Dalmacije),  stigli  u [[Risan]], razglasili su svoju  namjeru da tu podignu tvrđavu u kojoj će biti  sigurni. Kad su to doznali građani tadašnjeg naselja Askrivija, pozvali su da planirani trošak koji su ulože u izgradnju već započetog grada, &quot;te da združeni žive kao pravi prijatelji i građani&quot;.

''&quot;Bosanci, koji su to inače željeli, ne prihvatiše odmah ovaj prijedlog već poslije nekoliko dana odgovoriše da su spremni udovoljiti njihovom traženju, ali pod uslovom da se novi grad nazove imenom njihove otadžbine, Kotor. Ovo nisu prihvatili Askrivljani, ali se docnije (kaže Solinjanin), po nagovoru svog biskupa, složiše da bace žrijeb, te da tako odluče kojim imenom da se grad nazove. I žrijeb ispade u prilog Kotorana Bosanaca.&quot;''

Godine 1002., Kotor su  opljačkali [[Bugarska|Bugari]], a kasnije ga njihov  car [[Samuilo]] predao [[Srbija|Srbiji]]. Pod okriljem Srbije, a u savezu s [[Dubrovnik]]om, grad je sačuvao republikanske institucije, pravo da zaključuje ugovore i učestvuje u ratu.  Tada je bio episkopsko sjedište,  a u 13. stoljeću  ustanovljeni  su [[Dominikanci|dominikanski]] i [[Franjevci|franjevački]] samostani, u namjeri  da zaustave  širenje [[Bogumili|Bogumilstva]]

U 14. stoljeću  trgovina grada ''Cattaro'', kako se  tada zvao,   bila je  suparnička [[Dubrovačka Republika|dubrovačkoj]]  i  [[Mletačka Republika|mletačkoj]].  Budući da je grad Kotor imao statut iz 1301., kojim se dokazuje da je uvijek imao status grada. Za vrijeme dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], Kotor je imao veliku autonomiju i povlastice. Pad Srbije 1389. ostavio je grad bez zaštite, a kako je naizmjenčno  padao pod  mletačku i  [[Mađarska|mađarsku]] okupaciju, konačno je 1420. došao pod mletačku vlast.

Kotor je bio pod opsadom [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1538. i 1657. i okovan  [[kuga|kugom]] 1572.,  a gotovo je uništen u zemljotresima  koji su se desili 1563. i 1667. Po [[Sporazum iz Kampo Formija|Sporazumu iz Kampo Formija]] iz 1797. prešao je pod  [[Austrija|austrijsku]] vladavinu, ali je 1805., prema sporazumu iz [[Bratislava|Pressburga]], dodijeljen [[Italija|Italiji]], a nakon toga postao je dio [[Francuska|francuskog]] carstva 1810.

U  1814.,  na  [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]], Kotor je vraćen Austriji. Pokušaji prisilne regrutacije  stanovništva bio je napušten 1869., ali je uspio 1881., što je izazvalo dvije kratkotrajne pobune u Krivošijama, na zapadnoj strani planine [[Orjen]], dok je Kotor bio sjedište austrijskog štaba.

Tokom  [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Kotor je bio poprište žestokih borbi između [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].  Nakon 1918., Kotor je  uključen u Kraljevinu [[Kraljevina Jugoslavija|SHS]], koja je 1929. promijenila ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Poslije 1945. dio je  ondašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]],  odnosno [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], tj. [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]]. Nakon raspada bivše Jugoslavije, bio je u  [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], koja je zatim preimenovana u državnu zajednicu [[Srbija i Crna Gora]].  Danas je Kotor najznačajniji grad u Boki, u samostalnoj državi – Republici  Crnoj Gori.

Dana 15. aprila 1979., Kotor je pretrpio  strahovit  [[zemljotres]], koji je, kao i u ostalim gradovima Jadranske obale, nanio oštećenja stambenim, privrednim i kulturnim objektima. Rekonstrukcija je trajala preko 10 godina, među kojima su rekonstruisana i veoma važna zdanja: [[Katedrala Svetog Tripuna]], [[Crkva Svetog Luke]], [[Kneževa palata]] i druga.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Kotor)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Kotor imala je 22.601 stanovnika, od čega u samom Kotoru 961.

=== Općina Kotor ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Kotor)|2011]]
|-
| 14.124 || 15.436 || 16.642 || 18.917 || 20.455 || 22.410 || 22.947 || 22.601
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Kotor''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Kotor (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 871 || 950 || 1.187 || 1.433 || 1.332 || 1.401 || 1.331 || 961
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1996. smanjeno za dijelove naselja koji su proglašeni za samostalna naseljena mjesta [[Škaljari]] i [[Špiljari]] za koja su podaci sadržani u tim naseljima.''&lt;/small&gt;

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|518 (53,90%)
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|226 (23,51%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|113 (11,75%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|10 (1,04%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|13 (1,35%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|60 (6,24%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|961
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|461 (47,97%)
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|293 (30,48%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|58 (6,03%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|58 (6,03%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|9 (0,93%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|9 (0,93%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|52 (5,41%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|961
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|661 (68,78%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|197 (20,49%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,62%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|6 (0,62%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|30 (3,12%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|51 (5,30%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|961
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Kotor
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 5,620
| label1 = [[Crnogorci]] 3,012
| value1 = 53.59
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Jugoslaveni]] 1,251
| value2 = 22.25
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Hrvati]] 505
| value3 = 8.98
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Srbi]] 488
| value4 = 8.68
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 108
| value5 = 1.92
| color5 = #228B22
| label6 = [[Albanci]] 26
| value6 = 0.46
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Makedonci]] 9
| value7 = 0.16
| color7 = #FF7E00
| label8 = [[Romi]] 7
| value8 = 0.12
| color8 = #91A3B0
| label9 = [[Mađari]] 5
| value9 = 0.08
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Slovenci]] 3
| value10 = 0.05
| color10 = #FF55A3
| label11 = [[Nijemci]] 2
| value11 = 0.03
| color11 = #BDB76B
| label12 = [[Rusi]] 2
| value12 = 0.03
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Bugari]] 1
| value13 = 0.01
| color13 = #FF9966
| label14 = [[Rusini]] 1
| value14 = 0.01
| color14 = #00416A
| label15 = [[Ukrajinci]] 1
| value15 = 0.01
| color15 = #7FFF00
| label16 = ostali 36
| value16 = 0.64
| color16 = #FFBF00
| label17 = neopredijeljeni 15
| value17 = 0.26
| color17 = #C154C1
| label18 = region. opr. 54
| value18 = 0.96
| color18 = #66424D
| label19 = nepoznato 94
| value19 = 1.67
| color19 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,331
| label1 = [[Crnogorci]] 630
| value1 = 47.33
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 309
| value2 = 23.21
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Hrvati]] 116
| value3 = 8.71
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Jugoslaveni]] 15
| value4 = 1.12
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Albanci]] 12
| value5 = 0.90
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11
| value6 = 0.82
| color6 = #228B22
| label7 = [[Italijani]] 4
| value7 = 0.30
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Bošnjaci]] 3
| value8 = 0.22
| color8 = #8DB600
| label9 = [[Mađari]] 3
| value9 = 0.22
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Makedonci]] 1
| value10 = 0.07
| color10 = #FF7E00
| label11 = [[Slovenci]] 1
| value11 = 0.07
| color11 = #FF55A3
| label12 = ostali 9
| value12 = 0.67
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 197
| value13 = 14.80
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 10
| value14 = 0.75
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 10
| value15 = 0.75
| color15 = #A2A2D0
| label16 = -
| value16 = -
| color16 = -
| label17 = -
| value17 = -
| color17 = -
| label18 = -
| value18 = -
| color18 = -
| label19 = -
| value19 = -
| color19 = -
}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|3.657 (65,07%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|978 (17,40%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|77 (1,37%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|34 (0,60%)
|-
|[[Judaizam|Judaistička]]
|align=&quot;right&quot;|2 (0,03%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|47 (0,83%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|235 (4,18%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|590 (10,49%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|5.620
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1991. iskazano zajedno sa naseljima [[Škaljari]] i [[Špiljari]] koja su tada bila dijelovi naselja '''Kotor'''.''&lt;/small&gt;

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Montenegro-02421 - St. Nicholas' Church (10597363204).jpg|unutrašnjost crkve Sv. Nikole
Datoteka:Montenegro-02394 (10596710724).jpg|srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Luka&quot;
Datoteka:Cattaro, s. anna, 01.JPG|Katolička crkva &quot;Sv. Ana&quot;
Datoteka:Cattaro, s. chiara, esterno 01.JPG|Katolička crkva &quot;Sv. Klara&quot;
Datoteka:Cattaro, s. francesco 02.JPG|Katolička crkva &quot;Sv. Franjo&quot;
Datoteka:Cattaro, s. maria 03 campanile.JPG|Katolička crkva &quot;Sv. Marija&quot;
Datoteka:Crkva Gospa od Zdravlja (Kotor).jpg|Katolička crkva &quot;Gospa od zdravlja&quot;
Datoteka:Cattaro, san paolo 01.JPG|Katolička crkva &quot;Sv. Pavao&quot;
Datoteka:Kotor Montenegro-11 (30596925927).jpg|ulica
Datoteka:Kotor B1 (5).jpg|gradski trg
Datoteka:Kotor,Montenegro.jpg|ulica
Datoteka:Kotor B1 (6).jpg|gradski detalj
Datoteka:Kotor city walls.jpg|gradske zidine
Datoteka:Kotor, Montenegro - panoramio (6).jpg|gradski detalj
Datoteka:Kamienice na Placu Broni w Kotorze.jpg|Trg od Oružja
Datoteka:Kotor - archivum.JPG|arhiv
Datoteka:Museo Marítimo, Kotor, Bahía de Kotor, Montenegro, 2014-04-19, DD 31.JPG|muzej
Datoteka:Kotor Court house.JPG|zgrada suda
Datoteka:Kotor 3 576x768.JPG|stara gradska kuća
Datoteka:Kotor - panoramio - lienyuan lee (1).jpg|gradska vijećnica
Datoteka:Montenegro-02366 - Meneghello House (10596400834).jpg|stara gradska kuća &quot;Meneghello&quot;
Datoteka:Kotor old town entrance.jpg|ulaz u stari grad
Datoteka:Котор - panoramio - Дмитрий Мозжухин (2).jpg|gradske zidine i rijeka Škurda
Datoteka:Ruins of Fort of St John, Kotor 1.jpg|tvrđava &quot;Sv. Ivan&quot;
Datoteka:Brama Północna do Starego Miasta w Kotorze.jpg|sjeverna kapija
Datoteka:Cattaro, porta sud 05.JPG|južna kapija
Datoteka:Montenegro-02359 - Sea Gate (10596524423).jpg|morska kapija
Datoteka:Kotor, torre dell'orologio, 02.JPG|sahat-kula
Datoteka:Fakultet za pomorstvo.jpg|Pomorski fakultet
Datoteka:Marine Biology Institute.jpg|Pomorski Biološki institut
Datoteka:Grad Kotor.jpg|pogled na grad i zaliv
Datoteka:Kotor bay2.jpg|Bokokotorski zaliv
Datoteka:Boka Night, boats 06.jpg|festival &quot;Bokeljska noć&quot;
Datoteka:LENTrophy GA Mtp CAT-BUD presentation 24102009a.JPG|Vaterpolo akademija
Datoteka:Fort_Gorazda_aerial_view.jpg|tvrđava &quot;Goražda&quot;
Datoteka:Bokeljska mornarica.jpg|Bokeljska mornarica

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Kotor_Montenegro_panorama_2016.jpg|905px|Kotor, panorama}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}
{{Wikivoyage}}

{{Kotor}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Općine u Boki kotorskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Boki]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Kotor|*]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1979.]]</text>
      <sha1>s0lbjlevsoyxqysi1ecqio3mnikcir8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cetinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8165</id>
    <revision>
      <id>3900656</id>
      <parentid>3872534</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22656" sha1="rlhk35u1jj8qvru6r6c8r31cdew1rx5" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Cetinje
|drugo_ime                     = Цетиње
| vrsta                        = prijestonica
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Пријестоница Цетиње
| slogan                       =
| nadimak                      =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Widok na Cetinje 02.jpg
| opis_slike                   = pogled na Cetinje
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = Flag_of_Cetinje.svg
| grb                          = Cetinje Coat-of-Arms.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       =
| okrug                        =
| općina                       =
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 23| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 18| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 29| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 731
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              = 910
| površina_jedinica            =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 13918
| stanovništvo općina          = 16657
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Aleksandar Kašćelan
| gradonačelnik stranka        = [[Demokratska partija socijalista|DPS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 81250
| pozivni broj                 = + 382 (041)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;CT&lt;/tt&gt;
| kod                          =
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [http://www.cetinje.me/cetinje/site_mne/public/index.php/index/kategorija?id_kategorija=1 Prijestonica Cetinje]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Cetinje_monastery.jpg|mini|280px|Cetinje, Cetinjski manastir; sjedište Crnogorsko-primorske mitropolije Srpske pravoslavne crkve]]
'''Cetinje''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Цетиње'') je grad i naseljeno mjesto, sjedište općine i službena prijestonica [[Crna Gora|Crne Gore]].

==Geografija==

Cetinje je grad u planinskom dijelu Crne Gore, smješten u istoimenom kraškom polju podno planine [[Lovćen]], između [[Boka kotorska|Boke kotorske]] i [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Cetinje je centar [[Stara Crna Gora|Stare Crne Gore]], najvažniji je grad u historiji ove države i njen najčešće glavni grad. Prema Ustavu Crne Gore iz 1992. nosi počasni naslov &quot;Prijestonica Crne Gore&quot;.

Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja historijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, ovaj grad zaista zaslužuje općeprihvaćeni naziv „grad-muzej“.

Cetinje je, također, i sjedište istoimene općine u Crnoj Gori.

== Klima ==

Klima Cetinja je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno-kontinentalna]]. Topla i sušna ljeta, prosječne temperature od 20 stepeni Celzijusa; hladne i vlažne zime, prosječne temperature 2 stepena Celzijusa; kišovita proljeća i jeseni. Interesantan je podatak da, iako je jedan je od najkišovitijih gradova u Evropi, te grad sa najvećom prosječnom količinom padavina na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], sam grad nema površinskih vodotokova.

== Historija ==

Nastanak današnjeg Cetinja veže se za 15. vijek i vladara [[Zeta (država)|Zete]] [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]]. Naime, izgubivši od [[Turci|Turaka]] dotadašnju prijestonicu [[Žabljak (Cetinje)|Žabljak]], [[Ivan Crnojević]] se odlučio premjestiti svoje sjedište u nepristupačnije krajeve - u kraško polje podno [[Lovćen]]a, sagradivši 1482. godine dvor, a potom i manastir Svete Bogorodice, u koji je kasnije premjestio sjedište Zetske mitropolije. Novonastali grad nazvan je po rječici koja je kroz njega prolazila.

Gubitak samostalnosti Zete dovodi do dvovjekovne stagnacije u razvoju Cetinja. Ponovni razvoj počinje tek krajem 17. vijeka dolaskom dinastije Petrović na vlast u Crnoj Gori, a veća urbanizacija i značajniji napredak slijedi sa dolaskom [[Petar II Petrović Njegoš|Petra II Petrovića Njegoša]] na vlast. Za vrijeme njegove vladavine izgrađena je i čuvena Biljarda.

Cetinje se dalje arhitektonski i urbano-populacijski razvijalo proporcionalno razvoju crnogorske državotvornosti, tj. uporedo sa proglašenjem knjaževine [[Crna Gora|Crne Gore]] (1852. godine pod knjazom [[Danilo I Petrović|Danilom I Petrovićem]]), te priznanjem samostalnosti (1878. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]) i, konačno, kraljevine Crne Gore (1910. za vrijeme vladavine kralja [[Nikola I Petrović|Nikole I Petrovića]]).

Za vrijeme vladavine Nikole I, u Cetinju je podignut novi dvor, prvi hotel, bolnica, Djevojački institut, a proglašenjem samostalnosti i uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa evropskim državama i Vladin dom, te mnogobrojne ambasade. Izgrađene na jako maloj međusobnoj udaljenosti, a u različitim arhitektonskim stilovima, ove građevine daju Cetinju urbanu sliku grada jedinstvenu u Evropi.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Cetinje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]]/[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] postaje sjedište [[Zetska banovina|Zetske banovine]]. Ostavši i dalje značajnim centrom, Cetinje se u periodu između dva svjetska rata nesmetano razvijalo, uvećavajući se i populacijski i teritorijalno i infrastrastrukturalno.

Period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dovodi do stagnacije Cetinja. Proglašenjem [[Podgorica|Titograda]] administrativnim centrom i glavnim gradom SR Crne Gore, kao sastavnog dijela [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]/[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] Cetinje gubi značaj koji je do tada imalo. Gubeći veliki dio dotadašnjih prihoda, grad je pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka preživljavao privrednu krizu. Pokretanje industrijskih pogona, kao što su fabrika obuće &quot;Košuta&quot;, elektroindustrijski holding &quot;Obod&quot; te transportno preduzeće &quot;Bojana&quot;, kao i poboljšanje infrastrukture (izgradnja saobraćajnica prema Podgorici i moru, poboljšanje elektroenergetske i vodovodne mreže), uspjeli su do kraja osamdesetih godina ovog vijeka donekle izvući ovaj grad i njegovo stanovništvo iz krize. Međutim, pad socijalizma, tranzicija i krvavi raspad SFRJ uzrokovali su pad okosnica cetinjske privrede, te su ponovo stanovništvo ovog grada doveli u nezavidan ekonomski i socijalni položaj.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Cetinje)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Cetinje imala je 16.657 stanovnika, od čega na samom Cetinju 13.918.

=== Općina Cetinje ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Cetinje)|2011]]
|-
| 25.114 || 25.549 || 23.503 || 22.024 || 20.213 || 20.307 || 18.482 || 16.657
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Cetinje''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Cetinje (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 9.038 || 9.102 || 9.359 || 11.876 || 14.088 || 15.946 || 15.137 || 13.918
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|12.705 (91,28%)
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|539 (3,87%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|37 (0,26%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|37 (0,26%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|28 (0,20%)
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|20 (0,14%)
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|19 (0,13%)
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|16 (0,11%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,07%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Crnogorci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Nijemci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|50 (0,35%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|394 (2,83%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.918
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|11.656 (83,74%)
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|1.426 (10,24%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|226 (1,62%)
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|63 (0,45%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|27 (0,19%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|19 (0,13%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,07%)
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|9 (0,06%)
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|8 (0,05%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|54 (0,38%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|398 (2,85%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.918
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|12.844 (92,28%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|133 (0,95%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|103 (0,74%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|32 (0,22%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|20 (0,14%)
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|11 (0,07%)
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,07%)
|-
|[[Jehovini svjedoci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|178 (1,27%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|222 (1,59%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|364 (2,61%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.918
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Cetinje
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 15,946
| label1 = [[Crnogorci]] 14,852
| value1 = 93.13
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 447
| value2 = 2.80
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 304
| value3 = 1.90
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 78
| value4 = 0.48
| color4 = #228B22
| label5 = [[Hrvati]] 42
| value5 = 0.26
| color5 = #4169E1
| label6 = [[Albanci]] 35
| value6 = 0.21
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Makedonci]] 16
| value7 = 0.10
| color7 = #FF7E00
| label8 = [[Romi]] 16
| value8 = 0.10
| color8 = #91A3B0
| label9 = [[Slovenci]] 12
| value9 = 0.07
| color9 = #FF55A3
| label10 = [[Mađari]] 5
| value10 = 0.03
| color10 = #665D1E
| label11 = [[Česi]] 4
| value11 = 0.02
| color11 = #B94E48
| label12 = [[Rusi]] 3
| value12 = 0.01
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Nijemci]] 2
| value13 = 0.01
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Poljaci]] 2
| value14 = 0.01
| color14 = #800020
| label15 = [[Ukrajinci]] 2
| value15 = 0.01
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Grci]] 1
| value16 = 0.00
| color16 = #0087BD
| label17 = ostali 21
| value17 = 0.13
| color17 = #FFBF00
| label18 = neopredijeljeni 36
| value18 = 0.22
| color18 = #C154C1
| label19 = region. opr. 22
| value19 = 0.13
| color19 = #66424D
| label20 = nepoznato 46
| value20 = 0.28
| color20 = #A2A2D0
}}
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 15,137
| label1 = [[Crnogorci]] 13,814
| value1 = 91.25
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 660
| value2 = 4.36
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Hrvati]] 45
| value3 = 0.29
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Albanci]] 43
| value4 = 0.28
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Jugoslaveni]] 19
| value5 = 0.12
| color5 = #8B008B
| label6 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 18
| value6 = 0.11
| color6 = #228B22
| label7 = [[Romi]] 18
| value7 = 0.11
| color7 = #91A3B0
| label8 = [[Makedonci]] 17
| value8 = 0.11
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Italijani]] 13
| value9 = 0.08
| color9 = #007FFF
| label10 = [[Slovenci]] 13
| value10 = 0.08
| color10 = #FF55A3
| label11 = [[Bošnjaci]] 5
| value11 = 0.03
| color11 = #8DB600
| label12 = [[Mađari]] 5
| value12 = 0.03
| color12 = #665D1E
| label13 = [[Nijemci]] 1
| value13 = 0.00
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Rusi]] 1
| value14 = 0.00
| color14 = #F400A1
| label15 = ostali 50
| value15 = 0.33
| color15 = #FFBF00
| label16 = neopredijeljeni 252
| value16 = 1.66
| color16 = #C154C1
| label17 = region. opr. 4
| value17 = 0.02
| color17 = #66424D
| label18 = nepoznato 159
| value18 = 1.05
| color18 = #A2A2D0
| label19 = -
| value19 = -
| color19 = -
| label20 = -
| value20 = -
| color20 = -
}}
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|14.867 (93,23%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|175 (1,09%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|146 (0,91%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|2 (0,01%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|36 (0,22%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|6 (0,03%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|235 (1,47%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|479 (3,00%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|15.946
|}

== Kultura i obrazovanje ==

Cetinje je posljednjih pet vijekova kulturno i obrazovno sjedište Crne Gore, pa tako baštini ogromno književno, muzejsko i arhivsko blago, koje se većinom čuva kroz pet državnih institucija: Narodni muzej Crne Gore, Arhiv Crne Gore, Centralna narodna biblioteka &quot;Đurđe Crnojević&quot;, Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište &quot;Zetski dom&quot;, te Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.

Međutim, Cetinje nije samo poznato po svojim građevinama i historijskim spomenicima, već svojoj vijekovima dugoj štamšparskoj tradiciji, bogatim bibliotekama, kao i po svojim umjetnicima- ovaj grad je za svojeg postojanja izrodio i ugostio značajan broj književnika i slikara, te stoga ne čudi što su se u ovom gradu smjestile tri akademije- Fakultet likovnih umjetnosti, fakultet dramskih umjetnosti, te Muzička akademija.

=== Cetinjsko bijenale ===

Međunarodno bijenale savremene likovne umjetnosti, koje se od 1990. održava svake druge godine. Idejni tvorac ovog bijenala je princ Nikola Petrović, praunuk kralja Nikole I. Od svog začetka do danas, ova kulturna manifestacija sve više dobija na značaju, kako u regiji tako i u [[Evropa|Evropi]].

== Znamenitosti ==

Tri velike hrišćanske relikvije nalaze se na Cetinju. To su: Ruka Sv. Jovana Krstitelja, čestica Časnog Krsta Gospodnjeg i ikona Presvete Bogorodice Filermose. Prve dvije se čuvaju u Cetinjskom manastiru, a treća u Plavoj kapeli zgrade Vladinog doma.

=== Crkve i manastiri ===

* '''''Cetinjski manastir'''''  - sagrađen 1701. godine od strane vladike Danila Petrovića, smješten u neposrednoj blizini Biljarde i Dvora kralja Nikole.
* '''''Manastir Crnojevića'''''  - sa crkvom Presvete Bogorodice, podignut od strane osnivača Cetinja Ivana Crnojevića 1484. godine. Manastir je razoren od strane Turaka 1692., a na mjestu crkve Presvete Bogorodice kralj Nikola I je 1886. sagradio kapelu. Danas se u ovoj kapeli nalaze posmrtni ostaci Kralja Nikole I i kraljice Milene.
* '''''Vlaška crkva'''''  - podignuta u 15. vijeku kao crkva Rođenja Bogorodice. Rušena u 17. i 18. vijeku. Ponovo podignuta 1864. godine, kada je dobila i današnji naziv.

=== Muzeji ===

* '''''Muzej Cetinjskog manastira'''''  - smješten u dijelu manastirskih konaka, sadrži brojne vrijedne eksponate kao što su svi arhijerejski ornati Dinastije Petrović-Njegoš i krst arhimandrita Grigorija Nestora, te bogate zbirke rukopisnih knjiga, inkunabula i ikona.
* '''''Istorijski muzej'''''  - smješten u zgradi Vladinog doma, obuhvata kulturnu društveno-ekonomsku, političku i vojnu prošlost Crne Gore od predslovenskog perioda do danas.
* '''''Etnografski muzej Crne Gore'''''  - smješten u zgradi nekadašnjeg Srpskog poslanstva, sa zbirkama koji posjetiocima mogu dočarati drevne načine ishrane, privređivanja i odijevanja, instrumente i oruđa crnogorskih predaka
* '''''Njegošev muzej'''''  - smješten u Biljardi, posvećen Petru II Petroviću Njegošu. Obuhvata Njegoševu rezidenciju, dio Njegoševe biblioteke, te dio biblioteke Petra I Petrovića Njegoša
* '''''Njegoševa rodna kuća'''''  - nedaleko od Cetinja, u njeguškom selu [[Erakovići]]
* '''''Državni muzej Crne Gore'''''  - smješten u dvoru kralja Nikole I, rekonstrukcija rezidencije kralja, s autentičnim primjercima namještaja, te drugim predmetima korištenim od strane kraljevske porodice.
*  '''''Umjetnički muzej Crne Gore'''''  - smješten u zgradi Vladinog doma. Nacionalnu galeriju ovog muzeja čine: Zbirka umjetnosti jugoslavenskih naroda i narodnosti, Zbirka crnogorske likovne umjetnosti, Zbirka ikona, Zbirka kopija fresaka, te Spomen zbirka Milice Šarić-Vukmanović

== Saobraćaj ==

Cetinje je danas dobro komunikacijski uvezano sa ostalim dijelovima Crne Gore. Nalazi se na magistralnoj komunikaciji [[Podgorica]]-Cetinje-[[Budva]]. Od oba grada je udaljeno oko 30&amp;nbsp;km. Aerodrom u [[Tivat|Tivtu]] nalazi se na oko 50&amp;nbsp;km udaljenosti, a luka [[Bar (Crna Gora)|Bar]] oko 70&amp;nbsp;km.

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Цетинье. Церковь Рождества Пресвятой Богородицы &quot;на Чипуре&quot;. - panoramio.jpg|Manastir Crnojevića
Datoteka:Cetinje (26334248754).jpg|&quot;Vlaška crkva&quot;
Datoteka:Katolička crkva na Cetinju.jpg|Katolička crkva
Datoteka:Palac krale Nikoly z roku 1889.jpg|&quot;Plava palata&quot; knjaza Nikole iz 1889. godine
Datoteka:Biljarda spolja.jpg|Biljarda
Datoteka:Královský palác Cetinje.jpg|kraljevska palata
Datoteka:Vladin Dom (Dom Rządowy) w Cetinje 02.jpg|&quot;Vladin dom&quot;, danas Narodni muzej Crne Gore
Datoteka:Presidential Palais.JPG|zgrada Ministarstva kulture
Datoteka:AX Cetinje Zetski Dom-20060818.jpg|Zetski dom
Datoteka:Mauzoleum władyki Daniela I w Cetynii.jpg|mauzolej knjaza Danila
Datoteka:Bank of Montenegro Building - Cetinje - Montenegro - 02.jpg|stara zgrada &quot;Crnogorske banke&quot;
Datoteka:Dawna ambasada Austro-Węgier w Cetinje.jpg|zgrada nekadašnjeg [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] poslanstva
Datoteka:Cetinje, Montenegro - panoramio (18).jpg|zgrada nekadašnjeg [[Francuska|francuskog]] poslanstva
Datoteka:Ethnographic Museum of Montenegro.jpg|zgrada nekadašnjeg [[Srbija|srpskog]] poslanstva, danas zgrada Etnografskog muzeja
Datoteka:Former British Embassy - Cetinje - Montenegro.jpg|zgrada nekadašnjeg [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] poslanstva
Datoteka:Former Italian Embassy Building - Cetinje - Montenegro.jpg|zgrada nekadašnjeg [[italija]]nskog poslanstva
Datoteka:Ruska carska legace v Cetinji.jpg|zgrada nekadašnjeg [[Rusija|ruskog]] poslanstva
Datoteka:Turkish Embassy Cetinje.JPG|zgrada nekadašnjeg [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] poslanstva
Datoteka:Cetinje - panoramio (1).jpg|gradska ulica
Datoteka:Cetinje, Montenegro - panoramio (12).jpg|gradski detalj
Datoteka:Second-Oldest Pharmacy in the Balkans - Cetinje - Montenegro.jpg|druga najstarija apoteka na Balkanu
Datoteka:Warm Faded Grandeur (28087015487).jpg|stara gradska arhitektura
Datoteka:Njegošev mavzolej - panoramio.jpg|[[Petar II Petrović Njegoš|Njegošev mauzolej]] na [[Lovćen]]u
Datoteka:Unnamed Road, Montenegro - panoramio (30).jpg|Ivanova korita
Datoteka:Surrounding Scenery - Cetinje - Montenegro - 03.jpg|krajolik
Datoteka:Cetinje (26335241993).jpg|panorama
Datoteka:Stadion Obilića Poljana.jpg|stadion na Obilića poljani
Datoteka:Arrival of the post, Cetinje, Montenegro-LCCN2001699412.jpg|dolazak pošte

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Cetinje banner.jpg|905px|Cetinje, panorama}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak bivših glavnih gradova]]
* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}
{{Wikivoyage}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Cetinje}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Cetinje|*]]</text>
      <sha1>rlhk35u1jj8qvru6r6c8r31cdew1rx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1459.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8463</id>
    <revision>
      <id>3900657</id>
      <parentid>3653318</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* [[Porođaj|Rođeni]] */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="685" sha1="cmatmbyi8k0nc6a68l45y5d3erci6kz" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1459. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[2. mart]] - [[Adrijan Florizon]], [[Holandija|holandski]] sveštenik  - [[papa Adrijan VI]], od januara [[1522]]. do [[1523]]., jedini Holanđanin poglavar [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u njenoj istoriji. Umro je u septembru [[1523]]., ne uspjevši da ostvari zamisao o ujedinjenju [[Evropa|evropskih]] zemalja u ratu protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Otomanskog carstva]].

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1459|1459.}}</text>
      <sha1>cmatmbyi8k0nc6a68l45y5d3erci6kz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1373.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8731</id>
    <revision>
      <id>3900658</id>
      <parentid>3635878</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:10:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* [[Porođaj|Rođeni]] */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="591" sha1="p86ciatnfrcarg5qoaq0o2bqloqtrsb" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina 1373 (MCCCLXXIII) bila je uobičajena godina koja je počinjala u subotu po Julijanskom kalendaru.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1373. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[3. oktobar]] – [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadviga]], [[poljska]] [[kraljica]] iz dinastije [[Anjou (dinastija)|Anžuvinaca]] i svetica [[Katolička crkva|Katoličke crkve]];

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|1373|1373.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>p86ciatnfrcarg5qoaq0o2bqloqtrsb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1399.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8749</id>
    <revision>
      <id>3900659</id>
      <parentid>3638256</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* [[Smrt|Umrli]] */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="585" sha1="i1r4aebl3wv140spg9sagi85r511sjh" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1399.''' godina (MCCCXCIX) bila je uobičajena godina koja počinje u srijedu julijanskog kalendara.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1399. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
* [[17. juli]] - [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadviga]], [[poljska]] [[kraljica]] iz dinastije [[Anjou (dinastija)|Anžuvinaca]] i svetica [[Katolička crkva|Katoličke crkve]];

{{Commonscat|1399|1399.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>i1r4aebl3wv140spg9sagi85r511sjh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>848.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9056</id>
    <revision>
      <id>3900660</id>
      <parentid>3849956</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:11:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3731" sha1="q929wcu2xfyctq9qbjmoq3eopzuyd7o" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''848.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXLVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 848. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* Ljeto – Bordo, glavni grad Akvitanije, pada u ruke vikinških napadača. Kralj [[Karlo II, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo Ćelavi]] šalje franačku flotu da razbije opsadu. Uprkos tome što su uništili neke vikinške duge brodove na rijeci Dordogne, oni nisu uspjeli spasiti grad. Opatija Saint-Pierre u Brantômeu je opustošena.
* Car [[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I]], i njegova (polu)braća [[Ludovik Njemački]] i Karlo Ćelavi, sastaju se u Koblencu kako bi nastavili sistem &quot;kon-bratske vlade&quot;.
* Franačke snage pod grofom (comté) Viljemom od Septimanije preuzimaju vlast nad grofovima Barselona i Empuries (moderna Španija).
* Saraceni osvajaju Raguzu (Siciliju), nakon što je njen bizantijski garnizon zbog velike gladi prisiljen na predaju. Grad i njegov dvorac su sravnjeni sa zemljom &lt;ref&gt;Vasiliev (1935), p. 208.&lt;/ref&gt;.
* Lavlji zaljev je prepun grčkih pirata &lt;ref&gt;Henri Pirenne, Mahomet et Charlemagne, Paris, Presses Universitaires de France, 1937 (lire en ligne [archive])&lt;/ref&gt;.
* Overnjski grad Arvernis — koji je u 3. vijeku naslijedio drevni galo-rimski grad Augustonemetum — uzeo je ime Clairmont (Clermont), u odnosu na utvrđeni zamak Clarus Mons &lt;ref&gt;Georges Albert Radet Revue des études anciennes  [archive] &quot;Les belles lettres&quot;, 1913&lt;/ref&gt;. Njegovo spajanje - 900 godina kasnije - sa susjednim gradom Montferrandom izrodiće sadašnji grad Clermont-Ferrand.

=== Britanija ===
* Vojske Brycheiniog i Gwent sukobljavaju se u bici kod Ffinnanta (Vels). Kralj Ithel od Gventa poginuo je u borbama (približan datum).
* Máel Sechnaill mac Maíl Ruanaid, visoki kralj Midea, pobjeđuje vojsku nordijskih Vikinga kod Sciath Nechtaina u Irskoj (približan datum).

=== Azija ===
* Dinastija Čola u južnoj [[Indija|Indiji]] počinje da vlada (približan datum).

== 848. u temama ==
=== Religija ===
* Papa Leo IV gradi (na suprotnoj strani rijeke Tiber) Leoninski grad, utvrđeni zid od tri kilometra koji okružuje [[Vatikan]]sko brdo i Borgo, da bi olakšao idbranu Rima &lt;ref&gt;Wards-Perkins, Bryan. From Classical Antiquity to the Middle Ages, p. 195. Oxford University Press, 1984. ISBN 0-19-821898-2.&lt;/ref&gt;.
* Završena je [[katolička crkva]] Santa María del Naranco, na padini Monte Naranco (sjeverna Španija).
* Oktobar: Vijeće u Mainzu osuđuje monaha Gottschalka, koji podržava doktrinu predodređenja &lt;ref&gt;Augustinus Calmet Histoire universelle, Volume 7  [archive] Jean Renauld Doulssecker, 1741&lt;/ref&gt;. Otac Raban Maur ga je protjerao iz Njemačke i otišao je u Orbais.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Alfonso III, kralj Asturije (približan datum)
* Karloman, franački opat (um. 877.)
* Karlo Dijete, kralj Akvitanije (ili 847.)
* Lotar Hromi, franački opat (um. 865.)
* Onneca Fortúnez, [[Baskija|baskijska]] princeza (ili 850.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* Ali ibn Muhamed, muslimanski sultan (r. 827.)
* Cui Yuanshi, kancelar dinastije Tang
* Drest X, kralj [[Pikti|Pikta]]
* Guo, udovica carica iz dinastije Tang
* Ithel, kralj Gventa (približan datum)
* Li Gongzuo, kineski pisac
* Malik ibn Kajdar, muslimanski guverner
* Rechtabhra, biskup Klonferta
* Shi Xiong, kineski general
* Sunifred, [[Franačka|franački]] plemić
* Sunyer I, franački plemić
* Viljem I, vojvoda od Gaskonije
* Yahya al-Laithi, [[Islam|muslimanski]] učenjak

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|848|848.}}</text>
      <sha1>q929wcu2xfyctq9qbjmoq3eopzuyd7o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>913.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9567</id>
    <revision>
      <id>3900687</id>
      <parentid>3760665</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T02:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6594" sha1="kgmczusuo6ef5o57vo7y26f3fkvu0ly" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina '''913.''' ('''[[Rimski brojevi|CMXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 913. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko Carstvo ===
* 6. juni – Car Aleksandar III umire od iscrpljenosti igrajući igru ​​tzykanion (bizantski naziv za polo). Nasljeđuje ga osmogodišnji nećak [[Konstantin VII Porfirogenet]] (&quot;rođen u purpuru&quot;), sin pokojnog cara Leona VI (Mudrog). Vladom upravlja regentsko vijeće sastavljeno od Konstantinove majke, carice Zoe Karbonopsine, patrijarha Nikole Mistika i njegovog staratelja Ivana Elada.
* August – Bizantijsko-bugarski rat: Simeon I (Veliki), vladar (knez) Bugarskog Carstva, pokreće kampanju na čelu velike bugarske vojske i nesmetano stiže do Konstantinopola. Bugari opsjedaju bizantijsku prijestolnicu i grade rovove od [[Zlatni rog|Zlatnog roga]] do Zlatne kapije na [[Mramorno more|Mramornom moru]].&lt;ref&gt;Angelov, Dimitar; Bozhilov, Ivan; Vaklinov, Stancho; Gyuzelev, Vasil; Kuev, Kuyu; Petrov, Petar; Primov, Borislav; Tapkova, Vasilka; Tsankova, Genoveva (1981). История на България. Том II. Първа българска държава [History of Bulgaria. Volume II. First Bulgarian State] (in Bulgarian). et al. Sofia: Bulgarian Academy of Sciences Press. p. 285.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatarski, Vasil (1972) [1927]. История на българската държава през средните векове. Том I. История на Първото българско царство [History of the Bulgarian state in the Middle Ages. Volume I. History of the First Bulgarian Empire.] (in Bulgarian) (2 ed.). Sofia: Наука и изкуство. p. 358. OCLC 67080314.&lt;/ref&gt; Nakon pregovora opsada je ukinuta i Simeon je priznat za cara Bugara.
* Ljeto – Konstantin Duka, bizantijski general (magister militum), bezuspješno pokušava, uz podršku nekoliko aristokrata,uzurpirati prijestolje od mladog Konstantina VII. Ubijaju ga vojnici Heterijske garde, koju je okupio Ivan Eladas. Glava mu je odsječena i predstavljena Konstantinu.&lt;ref&gt;Lilie, Ralph-Johannes; Ludwig, Claudia; Pratsch, Thomas; Zielke, Beate (2013). Prosopographie der mittelbyzantinischen Zeit Online. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften. Nach Vorarbeiten F. Winkelmanns erstellt (in German). Berlin and Boston: De Gruyter. p. Konstantinos Duka (#23817).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;olemis, Demetrios I. (1968). The Doukai: A Contribution to Byzantine Prosopography. London: The Athlone Press. p. 24. OCLC 299868377.&lt;/ref&gt;

=== Arapsko Carstvo ===
* Halifa Abdullah al-Mahdi Billah iz Fatimidskog Halifata zamjenjuje nepopularnog guvernera Ibn Abi Khinzira Alijem ibn Umarom al-Balavijem. Ali sicilijanski gospodari smatraju da je to neprihvatljivo i odlučuju proglasiti nezavisnost Sicilije. Priznaju odanost abasidskom halifi Al-Muqtadiru i proglašavaju aglabidskog princa, [[Ahmed ibn-Kohrob|Ahmeda ibn Khoroba]], emirom Sicilije. Sicilijanci ponovo pokreću osvajanje bizantijske Kalabrije, izbacuju [[Fatimidi|fatimidske]] snage sa [[Sicilija|otoka]] i poduzima uspješne napade na Fatimidima odane gradove [[Sfax]] i [[Tripoli]] u Sjevernoj Africi.&lt;ref name=&quot;espace libyeb&quot;&gt;{{cite journal|last=Bresc|first=Henri|title=La Sicile et l'espace libyen au Moyen Age|year=2003|url=http://www.storiamediterranea.it/public/md1_dir/b1462.pdf|access-date=17. 1. 2012|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032123/http://www.storiamediterranea.it/public/md1_dir/b1462.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Šiiti|Šiitski]] [[Fatimidski Halifat]] iz današnjeg [[Tunis]]a pokreće neuspješni pohod na [[Egipat]] koji je pod vlašću [[suniti|sunitskog]] [[Abasidski Halifat|Abasidskog Halifata]].

=== Evropa ===
* Bitka kod Inna: Mađari napadaju Bavarsku, Švabiju i Sjevernu Burgundiju. Po povratku suočavaju se s udruženim vojskama Arnulfa (vojvode Bavarske), Erchangera i Burcharda II (vojvode Švabije), koji ih pobjeđuju kod Aschbacha blizu rijeke Inn (moderna Njemačka).&lt;ref&gt;Bóna, István (2000). The Hungarians and Europa in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, pp. 13–14. ISBN 963-8312-67-X.&lt;/ref&gt;

=== Britanija ===
* Kralj Edward Stariji započinje 'ponovno osvajanje' Danelawa i okupira Essex. Smrt visokog upravitelja Eadwulfa II. Nasljeđuje ga sin Ealdred I, kojeg gotovo odmah protjeruje kralj Ragnall ua Ímair od Norse Yorka. Ealdred bježi na dvor kralja Konstantina II od Škotske.

=== Azija ===
* Na području današnjeg [[Peking]]a propada [[Yan (Pet dinastija)|Država Yan]].

== 913. u temama ==
=== Religija ===
* Ljeto – Papa Anastazije III umire u Rimu nakon dvogodišnje vladavine. Nasljeđuje ga Lando kao 121. papa Katoličke crkve.
* San Miguel de Escalada izgrađen je u Leónu (sjeverna Španija) po naređenju kralja Garcíe I (približan datum).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[Ismail al-Mansur]], treći fatimidski halifa u Ifrikiji
* Gerberga, franačka kraljica i regentica (približan datum)
* Šabbethai Donnolo, jevrejski ljekar (umro 982.)
* Theobald I, franački plemić (umro 975.)
* Vu Hanjue, kineska plemkinja (umro 952.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 27. mart Du Xiao, kancelar Kasnog Lianga
* Zhang, carica Kasnog Lianga
* [[15. maj]] – [[Hatto I]], nadbiskup Mainza
* juni –[[Papa Anastazije III]]
* [[6. juni]] –[[Aleksandar III (bizantijski car)|Aleksandar III]], bizantijski car (rođen 870.)
* Juni/juli – Abu Sa'id al-Džannabi, osnivač karmatske države u Bahreinu (ubijen)&lt;ref&gt;Carra de Vaux, B. &amp; Hodgson, M. G. S. (1965). &quot;al-D̲j̲annābī&quot;. In Lewis, B.; Pellat, Ch. &amp; Schacht, J. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume II: C–G. Leiden: E. J. Brill. p. 452. doi:10.1163/1573-3912_islam_SIM_1997. OCLC 495469475.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Madelung, Wilferd (1983). &quot;ABŪ SAʿĪD JANNĀBĪ&quot;. Encyclopædia Iranica, Vol. I, Fasc. 4. pp. 380–381.&lt;/ref&gt;
* 21. august – Tang Daoxi, kineski general
* Čeng Dži, kineski general i strateg
* Konstantin Doukas, bizantijski general
* Eadwulf II, vladar (visoki upravitelj) Northumbrije
* Li Jantu, vladar prefekture Qian
* Torpaid mac Taicthech, irski pjesnik
* Ubejdullah ibn Abdullah, tahiridski guverner
* Vang Juanjing, kineski princ (rođen 892.)
* Zhu Jougui, car Kasnog Lianga

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|913|913.}}</text>
      <sha1>kgmczusuo6ef5o57vo7y26f3fkvu0ly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9855</id>
    <revision>
      <id>3900661</id>
      <parentid>3874921</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27357" sha1="7yobzpegv4u1rdfx82rvamblth637vu" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Osijek (višeznačnica)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Osijek
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Osijek
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Osijek from Drava.jpg
|opis_slike          = Osijek, panoramski pogled sa [[Drava|Drave]]
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Flag of Osijek.svg
|grb                 = Coat of arms of Osijek.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 33| širina_sekundi = 18| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 18| dužina_minuta = 41| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 88
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 170.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 108048
|stanovništvo grad                        = 84104 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 635.57
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Ivan Radić 
|gradonačelnik stranka                    = [[HDZ]] 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 31000
|pozivni broj                             = (+385) 31
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.osijek.hr/ Grad Osijek]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek 1.jpg|280px|mini|Osijek, katolička konkatedrala &quot;Sv. Petar i Pavao&quot;]]
'''Osijek''' ({{jez-hu|Eszék}}; {{jez-de|Esseg}}) jest grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]].

==Geografski položaj==

Smješten je u [[Slavonija|slavonskoj]] ravnici na desnoj obali rijeke [[Drava|Drave]], 22&amp;nbsp;km od ušća u [[Dunav]]. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i finansijsko sjedište, glavni i najveći grad historijske pokrajine [[Slavonija|Slavonije]].

Osijek se sastoji iz starog grada ''Tvrđe'', izgrađene početkom [[18. vijek]]a u [[barok]]nom stilu, -- zatim ''Juga 2'', ''Gornjeg'', ''Donjeg'' i ''Novog'' grada sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, te ''Retfale'' i ''Sjenjaka''. Za svoju veličinu grad Osijek ima mnogo zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

==Klima==

Prosječna temperatura je 11&amp;nbsp;°C:

* proljeće - 11°
* ljeto - 21&amp;nbsp;°C
* jesen - 11,8&amp;nbsp;°C
* zima - 0,2&amp;nbsp;°C

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

==Historija==

=== Stari vijek ===

Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. vj. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom [[Mursa]], a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se tačno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. vj.

=== Srednji vijek ===

Osijek je [[1996]]. proslavio 800-tu godišnjicu postojanja mada je kao trgovačko i saobraćajno središte postojao mnogo ranije. Godina [[1196]] je godina otkada se raspolaže sa prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sistem zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, ([[1196]] - ?]]), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od [[carina]] i [[Trgovina|trgovine]] te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.

Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je &quot;oseka&quot;, te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao ÖSEK, kao i OESEK, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao ESZEK ili EZEEK. Kasnije su varijante, ESSEGG, [[Njemačka]] ili ESSEC, samo jezičke prilagodbe izvornom hrvatskom.

=== Novi vijek ===

Osvajači Osmanlijskog Carstva u grad su stigli 14. augusta [[1526]]. kada je Osijek predan bez borbe, ali kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga [[Sulejman Veličanstveni]] potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta [[Darda]] u ukupnoj dužini od 8&amp;nbsp;km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva oslobođen 29. septembra [[1687]]. da bi uskoro, od [[1690]]. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od [[1687]]. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Carevine. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju ''Tvrđu'', ([[1712]] - [[1721]]). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu ''Gornji grad'' te nizvodno od Tvrđe ''Donji grad''.

Ekonomski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. decembra [[1786]]. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni trgovci, [[biblioteka|biblioteke]], [[pozorište|pozorišta]], a već [[1729]]. godine otvorena je latinska [[gimnazija]]. U [[1735]]. godini osnovana je štamparija, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. augusta [[1809]]. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Carevini, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina 19. vijeka je doba bržeg razvoja Osijeka, posebno Gornjeg grada. U Donjem je gradu [[1874]]. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]]. Godine [[1846]]. podignuta je velika kantonalna palata, a kasnije, [[1866]], nasuprot kantonalne palate i ''Hrvatsko narodno pozorište''. Pod kraj 19. vijeka otvaraju se srednje škole - obrtnička, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem [[1918]]. i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u ''Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca'', koja [[1929]]. mijenja ime u ''[[Kraljevina Jugoslavija]]''. U aprilu [[1941]], s početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav [[NDH]]. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u aprilu [[1945]], svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a [[1975]]. i univerzitet, koje danas nosi naziv ''Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera''.

Tokom Domovinskog rata, posebno nakon pada [[Vukovar]]a krajem [[1991]], srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. [[9. juli|9. jula]] 1991. započeta je agresija na Osijek, koji se našao opkoljen sa tri strane. Prva topovska granata razorila je stan na sedmom spratu stambene zgrade u naselju [[Sjenjak]]. 1. augusta okupirani su [[Dalj]], [[Erdut]] i [[Aljmaš]], okolna mjesta Osijeka. Grad prima mnogobrojno prognano, preživjelo stanovništvo. Procjenjuje se da je na Osijek ispaljeno 50 hiljada granata i bombi.&lt;ref&gt;[http://www.vjesnik.com/Html/2001/11/27/Clanak.asp?r=pis&amp;c=1 ''Kad će o zdravstvu odlučivati liječnici, a ne političari''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250123183319/http://www.vjesnik.com/Html/2001/11/27/Clanak.asp?r=pis&amp;c=1 |date=23. 1. 2025 }}; [[Vjesnik]], 27-11-2001&lt;/ref&gt; Od [[2. maj]]a 1991. do [[26. juli|26. jula]] [[1994]]., u tom gradu primljene su u bolnice 5.222 ranjene osobe, od kojih je 954 poginulo. Preko 8.000 stambenih zgrada je uništeno ili oštećeno.&lt;ref&gt;[http://www.hakave.org/index.php?view=article&amp;catid=96%3Acivilne-rtve&amp;id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&amp;format=pdf&amp;option=com_content ''Zaboravljeni - Osijek u vrijeme Domovinskog rata''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522132358/http://www.hakave.org/index.php?view=article&amp;catid=96%3Acivilne-rtve&amp;id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&amp;format=pdf&amp;option=com_content |date=22 Maj 2011 }}; 23-02-2008. Preuzeto 30. jula 2010.&lt;/ref&gt;

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Osijek.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Osijek)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Osijek)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Osijek je imao 108.048 stanovnika, od čega u samom Osijeku 84.104.

=== Grad Osijek ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 20.858 || 24.863 || 25.260 || 27.801 || 33.407 || 40.106 || 42.930 || 51.871 || 58.063 || 66.073 || 84.652 || 109.189 || 123.944 || 129.792 || 114.616 || 108.048 
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz starih općina '''Osijek''' i [[Vukovar]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općini [[Čepin]], 1921. u općini [[Bilje (Hrvatska)|Bilje]], a od 1857. do 1981. u općini [[Erdut]] i općini [[Trpinja]] ([[Vukovarsko-srijemska županija]]). Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka općine [[Erdut]], a od 1857. do 1961. dio podataka općine [[Antunovac (Hrvatska)|Antunovac]].''&lt;/small&gt;

=== Osijek (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 16.145 || 19.281 || 19.809 || 21.547 || 26.769 || 33.337 || 36.500 || 43.351 || 49.037 || 56.538 || 71.782 || 92.603 || 103.026 || 104.761 || 90.411 || 84.104
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova u istoimena naselja [[Podravlje]] i [[Tvrđavica]] te dijelova područja u samostalna naselja [[Brijest (Osijek)|Brijest]] i [[Nemetin]], a povećano pripajanjem dijela područja naselja [[Briješće (Osijek)|Briješće]]. Do 1961. sadrži dio podataka za naselja [[Brijest (Osijek)|Brijest]] i [[Nemetin]], a dio podataka sadržan je u naselju [[Briješće (Osijek)|Briješće]]. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za bivše naselje '''Retfala Mađarska''', a od 1857. do 1931. za bivše naselje '''Retfala Njemačka''' koja su tih godina bila odvojeno iskazana.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Osijek je imalo 104.761 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Osijek
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 104,761
| label1 = [[Hrvati]] 74,254
| value1 = 70.87
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]] 15,985
| value2 = 15.25
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 6,015
| value3 = 5.74
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Mađari]] 1,344
| value4 = 1.28
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 570
| value5 = 0.54
| color5 = #228B22
| label6 = [[Crnogorci]] 485
| value6 = 0.46
| color6 = #C19A6B
| label7 = [[Slovenci]] 353
| value7 = 0.33
| color7 = #FF55A3
| label8 = [[Albanci]] 352
| value8 = 0.33
| color8 = #4B3621
| label9 = [[Slovaci]] 288
| value9 = 0.27
| color9 = #9966CC
| label10 = [[Makedonci]] 272
| value10 = 0.25
| color10 = #FF7E00
| label11 = [[Nijemci]] 190
| value11 = 0.18
| color11 = #BDB76B
| label12 = [[Romi]] 168
| value12 = 0.16
| color12 = #91A3B0
| label13 = [[Rusini]] 88
| value13 = 0.08
| color13 = #00416A
| label14 = [[Česi]] 64
| value14 = 0.06
| color14 = #B94E48
| label15 = [[Ukrajinci]] 46
| value15 = 0.04
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Bugari]] 29
| value16 = 0.02
| color16 = #FF9966
| label17 = [[Poljaci]] 23
| value17 = 0.02
| color17 = #800020
| label18 = [[Rusi]] 23
| value18 = 0.02
| color18 = #F400A1
| label19 = [[Rumuni]] 22
| value19 = 0.02
| color19 = #08E8DE
| label20 = [[Jevreji]] 19
| value20 = 0.01
| color20 = #F0DC82
| label21 = [[Italijani]] 15
| value21 = 0.01
| color21 = #007FFF
| label22 = [[Grci]] 5
| value22 = 0.00
| color22 = #0087BD
| label23 = [[Turci]] 5
| value23 = 0.00
| color23 = #006A4E
| label24 = [[Austrijanci]] 4
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]] 1
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = ostali 138
| value26 = 0.13
| color26 = #FFBF00
| label27 = neopredijeljeni 2,592
| value27 = 2.47
| color27 = #C154C1
| label28 = region. opr. 316
| value28 = 0.30
| color28 = #66424D
| label29 = nepoznato 1,095
| value29 = 1.04
| color29 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Osijek
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 33,337
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 12,848
| value1 = 38.53
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 12,381
| value2 = 37.13
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,306
| value3 = 12.91
| color3 = #665D1E
| label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 2,910
| value4 = 8.72
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Češki jezik|Češki]] 440
| value5 = 1.31
| color5 = #B94E48
| label6 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 156
| value6 = 0.46
| color6 = #FF55A3
| label7 = [[Slovački jezik|Slovački]] 115
| value7 = 0.34
| color7 = #9966CC
| label8 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 43
| value8 = 0.12
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 14
| value9 = 0.04
| color9 = #08E8DE
| label10 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 11
| value10 = 0.03
| color10 = #00416A
| label11 = ostali 113
| value11 = 0.33
| color11 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 33,337
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 26,369
| value1 = 79.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 2,964
| value2 = 8.89
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 2,376
| value3 = 7.12
| color3 = #FFBF00
| label4 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 1,074
| value4 = 3.22
| color4 = #84DE02
| label5 = [[Luteranizam|Luterani]] 404
| value5 = 1.21
| color5 = #551B8C
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 122
| value6 = 0.36
| color6 = #592720
| label7 = ostali 28
| value7 = 0.08
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
| label10 = -
| value10 = -
| color10 = -
| label11 = -
| value11 = -
| color11 = -
}} 
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Iskazano zajedno sa naseljima [[Brijest (Osijek)|Brijest]] i [[Nemetin]].''&lt;/small&gt;

== Kultura ==

===Pozorišta===

* Dječije pozorište u Osijeku - [http://www.djecje-kazaliste.hr/ Vanjski link za Dječije pozorište u Osijeku ]
* HNK Osijek - [http://www.hnk-osijek.htnet.hr/   vanjski link HNK Osijek]
* &quot;Vedra scena&quot;

===Kina===

* &quot;Kinematografi Osijek&quot;
* Kino &quot;Europa&quot;
* Kino &quot;Urania&quot;

===Biblioteke===

* [http://knjiga.gskos.hr/ Gradska i univerzitetska biblioteka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051118065450/http://knjiga.gskos.hr/ |date=18. 11. 2005 }}

===Galerije===

* Galerija likovnih umjetnosti
* Izložbena dvorana &quot;Waldinger&quot;
* Galerija L, staklorezačka djelatnost
* &quot;Leonardo&quot;, izložbeni salon
* &quot;Sretne ulice&quot;. galerija umjetnina

===Muzeji===

* [https://web.archive.org/web/20051125080526/http://www.mdc.hr/osijek/hr/home.html Muzej Slavonije]

== Obrazovanje ==

Historija visokog školstva

Historija visokog školstva na ovim prostorima započinje prije gotovo tri vijeka - 1707. godine, kada je u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redovni rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij odnosno fakultet filozofije.
Inicijativa za osnivanje Univerziteta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine, te valja istaći da je 26. marta 1975. godine Hrvatski sabor donio Odluku o davanju saglasnosti za osnivanje Univerziteta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. maja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Univerziteta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel muzike u Osijeku, Gradska biblioteka i Historijski arhiv u Osijeku. 
Stoga 31. maj se obilježa kao dan osnivanja Univerziteta.

U ovom kratkom prikazu valja istaknuti još nekoliko značajnih godina u historiji Univerziteta: 1975. godine osnovan je Pravni fakultet u Osijeku; 1976. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet, a 1977. Pedagoški fakultet; 1979. godine i osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij medicine u Osijeku, koji je 1998. prerastao u Medicinski fakultet u Osijeku.

Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih nauka, 1990. Studij elektrotehnike prerastao je u Elektrotehnički fakultet, a iste 1990. godine Univerzitetska skupština donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta i tako najmlađi hrvatski univerzitet nosi ime vrlo važne osobe za hrvatsku i evropsku kulturu.

* [http://www.unios.hr/ Univerzitet J.J. Strossmayera Osijek]
* predškolskih ustanova 24 
* osnovnih škola 20 
* područnih škola 2 
* srednjih škola 18 + Gimnazija &quot;Gaudeamus&quot; 
* fakulteta 11 
* knjižnica 19

==Religija==

Osijek ima jedanaest [[Katolicizam|katoličkih]] župa, jednu evangelističku, dvije [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[parohija|parohije]], Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, franjevački samostan i kapucina te rezidenciju Družbe Isusove.

== Atrakcije ==
*[[Zoološki vrt i akvarijum grada Osijeka]]
* [https://web.archive.org/web/20051027212451/http://www.osijek-tvrdja.hr/ Osječka tvrđa] kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.

== Konzulati ==

* {{ZID|Albanija}}
* {{ZID|Njemačka}}
* {{ZID|Slovačka}}

== Mediji ==

=== Novine ===

* [http://www.glas-slavonije.hr/  Glas Slavonije]
* [[Osječki dom]]

=== Radio ===

* [https://web.archive.org/web/20060409212303/http://www.radio-plus.hr/ Radio Plus]
* [http://www.slavonski-radio.com/ Slavonski radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106032312/http://www.slavonski-radio.com/ |date=6. 11. 2005 }}
* [http://www.eter.hr/ Gradski radio]

=== Televizija ===

* [http://www.stv.hr/ Slavonska televizija]

=== Internet ===

* [http://www.osijek031.com/ Osijek031.com osječki portal]
* [http://www.osijek-online.com/ Osijek Online - portal grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070911123126/http://www.osijek-online.com/ |date=11. 9. 2007 }}

=== Sport ===

Poznatija sportska zdanja u Osijeku su: [[Stadion Gradski vrt]], [[Dvorana Gradski vrt]], [[Sportska dvorana Zrinjevac]] te [[Sportska dvorana Jug]]. Među ostalima, tu su: Sokolski dom, Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub Slavonija žito, te Rekreacijski centar Copacabana.

Spisak klubova po sportovima:

==== Nogomet ====
* [[NK Osijek]] ([[1. HNL]])
* [[NK Grafičar-Vodovod Osijek|NK Grafičar-Vodovod]] 
* [[NK Metalac Osijek|NK Metalac]] 
* [[NK Olimpija Osijek|NK Olimpija]] 
* [[NK Elektra Osijek|NK Elektra]] 
* [[NK LIO Osijek|NK LIO]] 
* [[NK Fortuna VNO Osijek|NK Fortuna VNO]] 
* [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa-Zanatlija]]

==== Košarka ====
* [[KK Osijek 2006.]] - Košarkaški klub Osijek 2006
* [[KK Osijek]] - Košarkaški klub Osijek
* [[KK Hrvatski Sokol 02]] - Košarkaški klub Hrvatski Sokol 02

==== Rukomet ====
* [[RK Osijek Elektromodul]] - Rukometni klub Osijek Elektromodul (1.HRL)

==== Odbojka ====
* [[MOK Mursa Osijek|MOK Mursa]]
* [[ŽOK Osijek]]
* [[MOK Osijek]]
* [[MOK Mursa II Osijek|MOK Mursa II]]
* [[MOK Željezničar Osijek|MOK Željezničar]]
* [[AOK Osijek]]
* [[ŽOK Retfala Osijek|ŽOK Retfala]]

==== Streljaštvo ====
*  [[GSD Osijek 1784]] - Najstarije sportsko društvo u Hrvatskoj
*  [[SK Metak]] (www.metak.hr)

==== Kuglanje ====
* [[Kuglački klub Kandit Premijer|Kandit Premijer]]
* [[Kuglački klub Konikom Osijek|Konikom Osijek]]
* [[Ženski kuglački klub Osijek '97]]
* [[Kuglački savez Osječko-baranjske županije]]

==== Veslanje ====
* [[Veslački klub Iktus Osijek|Veslački klub Iktus]]

==== Ronjenje ====
* Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek
* Ronilački Centar Osijek

==== Boćanje ====
* [[Boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt Osijek|boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt]]
* [[Boćarski klub Olimpija Osijek|boćarski klub Olimpija]]
* [[Boćarski klub Retfala Osijek|boćarski klub Retfala]]
* [[boćarski klub Tihaljina]]
* [[Boćarski klub Sveti Luka Josipovac|boćarski klub Sveti Luka]] ([[Josipovac]])

==== Ostali sportovi ====
*konjički sport: [[Kasački klub &quot;Fistra&quot;]], [[Konjički klub Osijek]]
*vaterpolo: [[VK Vidra Osijek|Vidra]], [[VK Osijek|Osijek]]
*taekwondo: [[taekwondo klub Osijek]], taekwondo klub Legacy
*aikido:    [[Aikido Društvo &quot;Osijek&quot;]]
*aikido:    [[AD Essek]] - Aikido Društvo &quot;Essek&quot;
*hokej:     [[klub hokeja na ledu Kune]]
*judo:      [[judo klub Mladost Osijek]]
*plivanje:  [[Plivački klub Osijek-Žito]]
*atletika:  [[AK Slavonija-Žito|Atletski klub Slavonija-Žito]]
*biljar:    [[biljarski klub Plan B, Osijek]]
*američki nogomet: [[Osijek Cannons]]
*mali nogomet: [[MNK Osijek V.B.K.]]

== Korisne informacije ==

==== Transport ====

* [http://www.osijek-airport.hr/ Aerodrom Osijek]
* [http://www.gpp-osijek.htnet.hr/ Gradski prijevoz putnika d.o.o.]
* [http://www.panturist.hr/ Panturist d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051224062148/http://www.panturist.hr/ |date=24. 12. 2005 }} Kompanija koja osigurava prijevoz putnika u Slavoniji i Baranji, ostalim dijelovima Hrvatske i inostrastvu.
* [[Kanal Crni fok]]

== Poznate osobe ==

* [[Adolf Waldinger]], slikar
* [[Andrija Mohorovičić]], meteorolog i seizmolog
* [[Bela Čikoš Sesija]], slikar
* [[Branimir Glavaš]], političar
* [[Branko Lustig]], filmski producent
* [[Vesna Škare Ožbolt]], političar
* [[Vladimir Šeks]], predsjednik Sabora Hrvatske
* [[Davor Šuker]], nogometaš
* [[Zlatko Pejaković]], pjevač
* [[Jasna Šekarić]], streljaštvo
* [[Jelena Dokić]], teniserka
* [[Josip Boček]], rock gitarista
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup i političar
* [[Josip Franck]], hrvatski političar
* [[Kiril Naumov]], violinist
* [[Kosta Perović]], košarkaš
* [[Lavoslav Ružička]], kemičar
* [[Marko Babić]], nogometaš
* [[Miroslav Škoro]], pjevač i kompozitor
* [[Robert Špehar]], nogometaš
* [[Slobodanka Čolović]], atletičarka
* [[Ferdo Šišić]], historičar

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

File:Croatian National Theater, Osijek.JPG|Hrvatsko narodno kazalište
File:Arheološki muzej.JPG|arheološki muzej
File:Osijek-3.JPG|krovovi
File:Osijek4.JPG|gradski detalj
File:Palace of the Slavonian General Command.jpg|univerzitet
File:Tvrđa cafes in Osijek, Croatia.jpg|kafei na Tvrđi
File:Tvrđa pogled.jpg|Tvrđa
File:Tvrđa in Osijek.jpg|gradska arhitektura
File:Tvrđa in Osijek, Croatia.jpg|gradska arhitektura
File:Palača Osječko-baranjske županije.jpg|zgrada Osječko-baranjske županije
File:Općinski i županijski sud Osijek.jpg|zgrada općinskog i županijskog suda
File:European-Avenue Osijek 01.JPG|Evropska avenija
File:Glavna pošta Osijek.jpg|glavna pošta
File:Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Hrvatskoj istokA.JPG|Mađarski prosvjetno-kulturni centar
File:Entrance to the rectorate of the University of Osijek.jpg|rektorat
File:Osijek-night.jpg|noć u gradu
File:Osijek - Zimska luka.jpg|hotel &quot;Osijek&quot;
File:Neboder Eurodom Osijek.jpg|zgrada &quot;Eurodom&quot;
File:Osjecka promenada.jpg|promenada
File:Osijek Pivovara.JPG|osječka pivara
File:Dvorana Jug 2.JPG|sportska dvorana &quot;Jug 2&quot;
File:Dvorana Gradski vrt 4.JPG|dvorana &quot;Gradski vrt&quot;
File:Gradski vrt stadium, Osijek.JPG|nogometni stadion
File:Osijek station 2011.jpg|željeznička stanica
File:Povijesna postrojba Hrvatski sokol, Osijek.jpg|Historijska jedinica &quot;Hrvatski sokol&quot;

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|OS-Most-na-dravi.jpg|905px|Osijek, most na [[Drava|Dravi]]}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926091259/http://osijek.hr/ |date=26. 9. 2007 }}
* [http://www.osijek031.com/ Osijek031.com portal]
* [https://web.archive.org/web/20060409212303/http://www.radio-plus.hr/ Radio Plus]
* [http://www.osijek-online.com Osijek-online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070911123126/http://www.osijek-online.com/ |date=11. 9. 2007 }}
* [http://vrijeme.50webs.com/osijek.htm Vrijeme u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070106222329/http://vrijeme.50webs.com/osijek.htm |date=6. 1. 2007 }}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Osijek}}
{{Osječko-baranjska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Osijek|*]]</text>
      <sha1>7yobzpegv4u1rdfx82rvamblth637vu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bilinopoljska izjava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10180</id>
    <revision>
      <id>3900662</id>
      <parentid>3873388</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:11:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Historijske okolnosti */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7975" sha1="lttburhc8ezssdpiqt7gl75fpnrmv1x" xml:space="preserve">'''Bilinopoljska izjava''' je dokument u kojem su poglavari [[Crkva bosanska|bosanske crkve]], pred izaslanikom [[rim]]skog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje [[Hereza|hereze]]. Izjava je potpisana [[8. april]]a 1203. godine na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]], a po [[Pavao Anđelić|Anđeliću]]{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i drugim&lt;ref&gt;Milko BRKOVIĆ, Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203. godine. Prilozi: Institut za istoriju u Sarajevu, 32. (2003.) 49.-74.

Petar RUNJE, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.-16. st.). “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 2001.&lt;/ref&gt; u [[Visoko u srednjem vijeku|Visočkom polju]], a izjavu su potpisali: bosanski ban [[Kulin ban|Kulin]], [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] arhiđakon [[Marin]], kao i sedam poglavara, uključujući &quot;djeda&quot; [[Dragič]]a i &quot;[[gost (titula)|goste]]&quot; [[Ljubin]]a i [[Dražeta|Dražetu]]. Poslije potpisivanja izjave, Ljubin i Dražeta su otišli [[Spisak ugarskih kraljeva|ugarskom kralju]] [[Emerik]]u i pred njim [[30. april]]a položili zakletvu da će se držati odluka iz izjave. Ova izjava bila je samo formalnog karaktera, jer su se poglavari, uprkos potpisanoj izjavi, i dalje držali svoje vjere. Bilinopoljska izjava predstavlja značajan [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|historijski]] izvor za poznavanje [[Vjera|vjerskih]] i [[Politika|političkih]] prilika u srednjovjekovnoj [[Bosna|Bosni]].&lt;ref&gt;http://hamdocamo.wordpress.com/2013/04/08/zenica-08-04-2013-na-danasnji-dan-prije-810-godina-potpisana-je-bilinopoljska-izjava/&lt;/ref&gt;

== Historijske okolnosti ==

Historijske okolnosti u kojima je nastala Bilinopoljska izjava, pritisak [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], 
mađarskih vladara, pregovora čak i kroz dokument koji je nastao 8. aprila 1203. godine nije uspio zaustaviti jačanje [[Bogumili|bogumilskog]] pokreta. Upravo obrnuto, ovaj pokret se širi na sve dijelove srednjovjekovne Bosne.
Dogovor na Bilinom Polju trebao je biti kompromis između Rimske crkve i [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], ali su i poslije toga krstjani ustrajavali na svojim vjeroučenjima. Stoga je Rimska crkva povela križarske ratove protiv Bosanskih krstjana, čiji je broj pripadnika naglo porastao.

== Tekst izjave ==
[[Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|thumb|300px|desno|Tekst Bilinopoljske izjave na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] potpisane 8. aprila 1203. godine.]]
U ime vječnog Boga, stvoritelja svega i otkupitelja ljudskog roda, godine od njegovog utjelovljenja 1203, šeste godine (pontifikata) gospodina pape Inoćenta III.

Mi, priori onih ljudi, koji smo se do sada na poseban način nazivali povlasticom kršćanskog imena na području Bosne, izabrani kao predstavnici svih, u ime sviju koji pripadaju bratstvu naše zajednice, u prisutnosti gospodina Ivana Casamarisa, kapelana vrhovnog svećenika i od Rimske crkve u Bosnu zbog toga poslanog, u prisutnosti gospodina bana Kulina, gospodara Bosne, obećajemo pred Bogom i njegovim svetima da ćemo ostati vjerni naredbama i zapovijedima svete Rimske crkve u životu i vladanju našem kao i da ćemo slušati i živjeti prema njenim naredbama. Jamčimo u ime sviju koji pripadaju našoj zajednici i iz naših su mjesta, sa svim imanjima i stvarima, da nećemo nikada ubuduće slijediti opačinu krivovjerstva.

U prvom redu odričemo se raskola, zbog kojega smo ozloglašeni, i priznajemo Rimsku crkvu, našu majku, glavom svega crkvenog jedinstva; (obećajemo) da ćemo u svim našim mjestima, gdje se nalaze zajednice braće, imati bogomolje u kojima ćemo se kao braća zajednički sastajati da javno pjevamo noćne, jutarnje i dnevne časove. U svim ćemo crkvama imati oltare i križeve; knjige, kako Novog tako i Starog zavjeta, čitat ćemo kako to čini Rimska crkva. U svakom našem mjestu imat ćemo svećenike, koji moraju barem u nedjelje i na blagdane, prema crkvenim odredbama, čitati mise, slušati ispovijedi i davati pokore.

Pored bogomolja imat ćemo groblja, u kojima će se pokapati braća i došljaci ako ondje slučajno umru. Najmanje sedam puta na godinu primat ćemo iz ruku svećenika Tijelo Gospodnje, a to znači: na Božić, Uskrs, Duhove, Blagdan apostola Petra i Pavla, Uznesenje Djevice Marije, na njeno rođenje i na spomen Svih Svetih, koji se slavi prvog novembra.

Od Crkve određene postove obdržavat ćemo i čuvati ono što su naši stari mudro odredili. Žene, koje budu pripadale našoj družbi, bit će odijeljene od muškaraca kako u spavaonicama tako i u blagovaonicama, a niko od braće neće sam sa samom razgovarati, otkuda bi mogla proizaći zla sumnja. Niti ćemo unaprijed primati nekoga ili neku udatu, osim ako se uzajamnim sporazumom, obećavši uzdržljivost, oboje zajednički obrate.

Slavit ćemo svetačke blagdane određene od Svetih Otaca i nikoga, za kojega bismo sa sigurnošću znali da je manihejac ili neki drugi krivovjerac, nećemo primiti da s nama stanuje. I kako smo odijeljeni od ostalih svjetovnjaka životom i vladanjem, tako ćemo se također razlikovati odjećom, koja će biti zatvorena, neobojana (ne šarena), izmjerena do gležanja.

Od sada se nećemo nazivati kršćanima, kao do sada, nego braćo, da ne bismo, sebi pripisujući to ime, drugim kršćanima nanosili nepravdu. Kad umre učitelj, od sada za vazda, priori s vijećem braće, bojeći se Boga, izabrat će starješinu kojega treba potvrditi rimski prvosvećenik. I ako Rimska crkva bude htjela nešto dodati ili ublažiti, vjerno ćemo prihvatiti i obdržavati. Da ovo ima snagu za vazda, dokazujemo našim potpisom.

Dano kod rijeke Bosne, na mjestu koje se zove Bilino polje, 8. aprila (1203).

Potpisujemo: Dragič, Ljubin, Dražeta, Pribiš, Ljuben, Radoš, Vladoš, ban Kulin, Marin arhiđakon dubrovački.

Zatim mi Ljubin i Dražeta po volji sve naše braće u Bosni i samoga bana Kulina, s istim gospodinom Ivanom kapelanom došavši k uzvišenom i najkršćanskijem kralju Ugarske, u prisutnosti samoga kralja i časnoga nadbiskupa kaličkog a i biskupa iz Pečuha i mnogih drugih zakleli smo se u ime svih da ćemo ono što smo ugovorili čuvati, i ako Rimska crkva bude htjela od nas nešto drugo, uvest ćemo po katoličkoj vjeri.

Učinjeno na Kraljevu ostrvu, 30. aprila 1203.{{Izvor}} &lt;!-- navedeni izvor se poziva na Wikipediju --&gt;

== Važnost ==
Prema svim diplomatskim karakteristikama, Bilinopoljska izjava iz 1203. dokument je koji pripada [[Srednja Evropa|srednjoevropskoj]] [[Kultura|kulturnoj]] sferi i ne govori samo o prvom sjećanju na [[Zenica|Zeničku]] regiju u pisanim historijskim resursima. Bosna se tretira kao organizovana srednjovjekovna [[država]], sa svim karakteristikama vlasti, a neki pojedinci i kulturni i vjerski trendovi iz tog vremena posebno se naglašavaju.

== Također pogledajte ==
 *[[Crkva bosanska|Bosanska crkva]]
* [[Spisak djedova Crkve bosanske|Spisak bogumilskih vladara]]

== Literatura ==
* {{citation|url=|title=FENOMEN “KRSTJANI” U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI I HUMU|last=Škegro|first=Ante|date=|year=2005|website=|publisher=Institut za istoriju u Sarajevu;  Hrvatski institut za povijest, Zagreb|language=bosanski, hrvatski|isbn=978-9985-9642-5-5|access-date=}}
* {{citation|url=|title=Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši|last=Runje|first=Petar|date=|year=2001|website=|publisher=“Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,|language=|isbn=|access-date=}}
* {{citation|url=http://www.logovita.ba/povijest/2414-srednjovjekovna-bosna-i-hum-identitet-i-kontinuitet-3870149003807.html|title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.|last=Brković|first=Milko|date=|year=2002|website=|publisher=“Crkva na kamenu”, Mostar|language=|isbn=|access-date=}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>lttburhc8ezssdpiqt7gl75fpnrmv1x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10203</id>
    <revision>
      <id>3900663</id>
      <parentid>3872549</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14915" sha1="0rnlk7bvb6wqxcd1pl2v5gqtw7nmst6" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Berane
|drugo_ime                     = Беране
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Беране
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Berane 1.jpg
| opis_slike                   = pogled na Berane
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = FinalniGrbBerane1.png
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = 
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 50| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 19| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 16| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 807
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 544
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 11073
| stanovništvo općina          = 28515
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Dragoslav Šćekić
| gradonačelnik stranka        = [[Socijalistička narodna partija|SNP]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 84300
| pozivni broj                 = + 382 (051)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;BA&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [https://berane.me/ Općina Berane]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Opstinaberane.jpg|mini|280px|Berane, zgrada općine]]
'''Berane''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Беране'') su grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Od 1949-92. grad je nosio ime Ivangrad.

== Položaj ==
Berane su smještene u [[Polimlje|Polimlju]]. Leže između vrhova [[Bjelasica|Bjelasice]] na zapadu, [[Cmiljevica|Cmiljevice]] na istoku, [[Tivranska klisrua|Tivranske klisure]] na sjeveru i [[Sutjeska (Crna Gora)|Sutjeske]] i [[Previja|Previje]] na jugu. Berane su prirodno ograničene, sem na sjeveroistoku gdje je preko Police i Bihora niz manjih krečnjačkih uzvišenja, uglavnom planinskih visova.

== Geografija ==
Od ukupne površine općine na plodno zemljište otpada 91% ili nešto oko 62 hektara. Neplodnog zemljišta je oko 5,5 hektara. Područje beranske općine ima uglavnom umjerenu kontinentalnu klimu. U pojedinim mjestima općine temperatura može dostići do 37&amp;nbsp;°C, a zimi i do -30&amp;nbsp;°C. U užem dijelu općine proljećna klima nastupa rano i ona se uglavnom poklapa sa kalendarskim početkom proljeća, što je povoljno za rane proljetne [[poljoprivreda|poljoprivredne]] radove i za vegetacioni period koji u prosjeku traje 250 dana. Zime su duge i uglavnom oštre sa niskim temperaturama. Područje općine bogato je vodom, što je posljedica sastava zemljišta, biljnog pokrivača, [[reljef (geografija)|reljefa]] i [[klima|klime]]. [[Lim (rijeka)|Lim]] je glavna rijeka koja odvodi 98% vode sa teritorije općine. Voda Lima nije iskorištena iako raspolaže znatnom snagom koja se može iskoristiti za izgradnju [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Lim je bogat raznovrsnom ribom (11-15 vrsta).

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Berane)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Berane imala je 28.515 stanovnika, od čega u samim Beranama 11.073.

=== Općina Berane ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Berane)|2011]]
|-
| 19.672 || 21.251 || 24.585 || 30.261 || 31.521 || 30.087 || 29.366 || 28.515
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Berane''' koja je smanjena u 1991. za izdvojeni dio područja od koga je nastala općina [[Andrijevica]] u kojoj su sadržani podaci od 1948–2011., a u 2013. za izdvojeni dio područja od koga je nastala općina [[Petnjica]] u kojoj su sadržani podaci od 1948–2011.''&lt;/small&gt;

===Berane (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 3.701 || 4.513 || 6.969 || 11.164 || 12.720 || 12.267 || 11.776 || 11.073
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Od 1949. do 1992. iskazivano pod imenom '''Ivangrad'''.''&lt;/small&gt;

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|4.779 (43,15%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|3.476 (31,39%)
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|1.095 (9,88%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|977 (8,82%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|76 (0,68%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|45 (0,40%)
|-
|Bošnjaci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|27 (0,24%)
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|23 (0,20%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|22 (0,19%)
|-
|Crnogorci–Muslimani
|align=&quot;right&quot;|21 (0,18%)
|-
|Muslimani–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|16 (0,14%)
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|15 (0,13%)
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|15 (0,13%)
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|11 (0,09%)
|-
|Muslimani–Bošnjaci
|align=&quot;right&quot;|11 (0,09%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,09%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Nijemci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|39 (0,35%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|400 (3,61%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.073
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|6.314 (57,02%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|3.880 (35,04%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|202 (1,82%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|102 (0,92%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|65 (0,58%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|42 (0,37%)
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|26 (0,23%)
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|12 (0,10%)
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|9 (0,08%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|7 (0,06%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,05%)
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rumunski jezik|Rumunski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|46 (0,41%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|346 (3,12%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.073
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|7.867 (71,04%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|2.795 (25,24%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|37 (0,33%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|12 (0,10%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|7 (0,06%)
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Jehovini svjedoci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|76 (0,68%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|46 (0,41%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|230 (2,07%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|11.073
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Berane
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 12,267
| label1 = [[Crnogorci]] 7,659
| value1 = 62.43
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 2,806
| value2 = 22.87
| color2 = #228B22
| label3 = [[Srbi]] 1,147
| value3 = 9.35
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Jugoslaveni]] 377
| value4 = 3.07
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Albanci]] 40
| value5 = 0.32
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Hrvati]] 32
| value6 = 0.26
| color6 = #4169E1
| label7 = [[Makedonci]] 7
| value7 = 0.05
| color7 = #FF7E00
| label8 = [[Slovenci]] 4
| value8 = 0.03
| color8 = #FF55A3
| label9 = [[Nijemci]] 2
| value9 = 0.01
| color9 = #BDB76B
| label10 = [[Rusi]] 2
| value10 = 0.01
| color10 = #F400A1
| label11 = [[Slovaci]] 1
| value11 = 0.00
| color11 = #9966CC
| label12 = ostali 8
| value12 = 0.06
| color12 = #FFBF00
| label13 = neopredijeljeni 2
| value13 = 0.01
| color13 = #C154C1
| label14 = region. opr. 10
| value14 = 0.08
| color14 = #66424D
| label15 = nepoznato 170
| value15 = 1.38
| color15 = #A2A2D0
| label16 = -
| value16 = -
| color16 = -
| label17 = -
| value17 = -
| color17 = -
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 11,776
| label1 = [[Srbi]] 5,375
| value1 = 45.64
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Crnogorci]] 3,776
| value2 = 32.06
| color2 = #C19A6B
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1,015
| value3 = 8.61
| color3 = #228B22
| label4 = [[Bošnjaci]] 918
| value4 = 7.79
| color4 = #8DB600
| label5 = [[Jugoslaveni]] 40
| value5 = 0.33
| color5 = #8B008B
| label6 = [[Hrvati]] 31
| value6 = 0.26
| color6 = #4169E1
| label7 = [[Albanci]] 30
| value7 = 0.25
| color7 = #4B3621
| label8 = [[Romi]] 18
| value8 = 0.15
| color8 = #91A3B0
| label9 = [[Makedonci]] 14
| value9 = 0.11
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Rusi]] 4
| value10 = 0.03
| color10 = #F400A1
| label11 = [[Slovenci]] 4
| value11 = 0.03
| color11 = #FF55A3
| label12 = [[Italijani]] 1
| value12 = 0.00
| color12 = #007FFF
| label13 = [[Nijemci]] 1
| value13 = 0.00
| color13 = #BDB76B
| label14 = ostali 34
| value14 = 0.28
| color14 = #FFBF00
| label15 = neopredijeljeni 376
| value15 = 3.19
| color15 = #C154C1
| label16 = region. opr. 4
| value16 = 0.03
| color16 = #66424D
| label17 = nepoznato 135
| value17 = 1.14
| color17 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|8.168 (66,58%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|2.627 (21,41%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|62 (0,50%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|26 (0,21%)
|-
|Proorijentalni kultovi
|align=&quot;right&quot;|1 (0,00%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|588 (4,79%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|273 (2,22%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|522 (4,25%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|12.267
|}

== Privreda ==

Općina Berane je jedna od najsiromašnijih općina u republici Crnoj Gori. Industrijska proizvodnja je veoma mala jer su mnoga preduzeća u zadnjih 10 godina prestala da rade zbog raspada SFRJ. U ranijem periodu mnoga poljoprivredna domaćinstva su preseljena sa sela u grad zbog tzv. [[industrijalizacija|industrijalizacije]], tako da je poljoprivreda zamrla, selo zapostavljeno, a industrija ugašena tako da većina stanovnika teško živi. U posljednje vrijeme otvoreno je mnogo privatnih preduzeća uglavnom na bazi trgovine i ugostiteljstva. Proizvodnih preduzeća je veoma malo. U tim preduzećima zapošljavaju se radnici uglavnom na crno, te nemaju neki društveni značaj. Ukupan broj zaposlenih je oko 3.000. U općini Berane postoji jedan dječji vrtić, 13 osnovnih škola, 4 srednje škole, visoka medicinska škola, učiteljski fakultet (odjeljenje fakulteta u [[Nikšić]]u), Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama, Fakultet za primijenjeno računarstvo (odjeljenje fakulteta iz [[Podgorica|Podgorice]]) . U općini postoji opća bolnica i dom zdravlja sa 61 ljekarom, 20 stomatologa i oko 350 zdravstvenih radnika srednjeg obrazovanja. Broj korisnika materijalnog obezbjedjenja kreće se oko 1200.

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Beranski korzo.jpg|korzo
Datoteka:Berane Gavro.jpg|stara gradska kuća
Datoteka:Berane gimnazija.jpg|gimnazija
Datoteka:Berane muicka.jpg|muzička škola
Datoteka:Berane muzej.jpg|muzej
Datoteka:Berane sud.jpg|zgrada suda
Datoteka:Hotelberane.jpg|hotel &quot;Berane&quot;
Datoteka:Berane noc.jpg|Berane noću
Datoteka:Djurdjevi Stupovi, pravoslavny klaster z 13. stol.jpg|srpskopravoslavni manastir &quot;Đurđevi stupovi&quot; Budimljansko-nikšićke eparhije
Datoteka:Jasikovac.jpg|spomenik NOB-a na Jasikovcu
Datoteka:Berane Lim.jpg|rijeka [[Lim (rijeka)|Lim]]
Datoteka:Beranski stadion.jpg|gradski stadion

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Sandžak]]
* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Berane}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Berane|*]]</text>
      <sha1>0rnlk7bvb6wqxcd1pl2v5gqtw7nmst6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Varaždin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10488</id>
    <revision>
      <id>3900664</id>
      <parentid>3874924</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11274" sha1="9iq2bkqkvwdfr31g8y2no2xoqr1e2bc" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;| ime                        = Varaždin
| vrsta                      = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;| službeni naziv             = Grad Varaždin
| slogan                     = 
| nadimak                    = &lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                      = Varaždin Croatia Korzo 2025.jpg
| opis_slike                 = Varaždin, centar
| dimenzija_slike            = &lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                    = Flag of Varaždin.svg
| grb                        = Varažding.gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;| županija                   = [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|20px|border]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]]
| općina                     = 
| općina1                    = 
| općina2                    = 
| općina3                    = 
| općina4                    = 
| općina5                    = 
| općina6                    = 
| općina7                    = 
| općina8                    = 
| općina9                    = 
| općina10                   = &lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni             = 46
| širina_minuta              = 18
| širina_sekundi             = 21
| širina_SJ                  = N
| dužina_stepeni             = 16
| dužina_minuta              = 20
| dužina_sekundi             = 12
| dužina_IZ                  = E
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 174
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;| površina grad              = 
| površina općina            = 59.46
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;| stanovništvo općina        = 46946
| stanovništvo grad          = 38839
| stanovništvo ukupno        = 
| stanovništvo godina        = [[2011]]
| stanovništvo općina godina = 
| gustoća                    = 
| gustoća općina             = 789.53
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;| osnovano                   = 
| gradonačelnik              = Ivan Čehok
| gradonačelnik stranka      = nezavisni
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;| poštanski broj             = 42000
| pozivni broj               = (+385) 42
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;| karta_lokacija             = Hrvatska
| opis_karte                 = &lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice               = [http://www.varazdin.hr/ Grad Varaždin]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;| bilješka                   = 
}}
[[Datoteka:Varaždinska katedrala.jpg|280px|mini|Varaždinska katedrala]]
'''Varaždin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Varaždin.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Varaždin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Varaždin)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Varaždin je imao 46.946 stanovnika, od čega u samom Varaždinu 38.839.

=== Grad Varaždin ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 11.560 || 12.188 || 12.116 || 13.021 || 14.931 || 16.925 || 17.441 || 17.112 || 21.602 || 23.743 || 31.243 || 39.383 || 45.844 || 48.834 || 49.075 || 46.946 
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Varaždin. U 1910. i 1921. sadrži dio podataka za općinu [[Gornji Kneginec]].''&lt;/small&gt;

=== Varaždin (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 9.699 || 10.014 || 9.789 || 10.410 || 12.130 || 13.844 || 14.123 || 13.467 || 17.314 || 19.341 || 26.460 || 34.312 || 39.545 || 41.846 || 41.434 || 38.839
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1981. smanjeno izdvajanjem naselja [[Hrašćica]] (do 1971. taj dio bio je nenaseljen). U 1991. smanjeno izdvajanjem nenaseljenih dijelova područja naselja koji su pripojeni naseljima [[Cargovec]] (općina [[Vidovec]]), [[Gojanec]], [[Nedeljanec]] (općina [[Vidovec]]), [[Nova Ves Petrijanečka]] (općina [[Petrijanec]]), [[Sračinec]] (općina [[Sračinec]]), [[Svibovec Podravski]] (općina [[Sračinec]]) i [[Trnovec (Trnovec Bartolovečki)|Trnovec]] (općina [[Trnovec Bartolovečki]]) te povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Črnec Biškupečki]], [[Gojanec]], [[Jalkovec]] i [[Kućan Marof]] koji su do 1981. bili nenaseljeni. Sadrži podatke za naselja [[Novo Selo na Dravi]] (grad [[Čakovec]], [[Međimurska županija]]) u 1910. i [[Šandorovec]] (grad [[Čakovec]], [[Međimurska županija]]) od 1890. do 1921. te za naselje [[Varaždin Breg]] (općina [[Gornji Kneginec]]) u 1910. i 1921. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje '''Biškupec''' koje je u tom razdoblju bilo odvojeno iskazano.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Varaždin)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Varaždin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Varaždin je imalo 41.846 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|38,545|92.11}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|980|2.34}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|637|1.52}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|292|0.69}}
{{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|134|0.32}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|109|0.26}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|75|0.17}}
{{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|56|0.13}}
{{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|33|0.07}}
{{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|14|0.03}}
{{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|11|0.02}}
{{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|9|0.02}}
{{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|9|0.02}}
{{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|9|0.02}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|9|0.02}}
{{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|8|0.01}}
{{bar percent|[[Turci]]|#006A4E|8|0.01}}
{{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|7|0.01}}
{{bar percent|[[Austrijanci]]|#9F8170|2|0.00}}
{{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|2|0.00}}
{{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|2|0.00}}
{{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|2|0.00}}
{{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|2|0.00}}
{{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|2|0.00}}
{{bar percent|ostali|#FFBF00|10|0.02}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|505|1.20}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|38|0.09}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|336|0.80}}
|caption='''ukupno''': 41.846
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Varaždin
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 13,844
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 11,936
| value1 = 86.21
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 586
| value2 = 4.23
| color2 = #BDB76B
| label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 472
| value3 = 3.40
| color3 = #665D1E
| label4 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 446
| value4 = 3.22
| color4 = #FF55A3
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 232
| value5 = 1.67
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]] 102
| value6 = 0.73
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 23
| value7 = 0.16
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 15
| value8 = 0.10
| color8 = #9966CC
| label9 = ostali 32
| value9 = 0.23
| color9 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 13,844
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 12,856
| value1 = 92.86
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 619
| value2 = 4.47
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 241
| value3 = 1.74
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 72
| value4 = 0.52
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 33
| value5 = 0.23
| color5 = #592720
| label6 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 21
| value6 = 0.15
| color6 = #84DE02
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.01
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
}} 
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Iskazano zajedno sa naseljima [[Novo Selo na Dravi]], [[Šandorovec]] i [[Varaždin Breg]].''&lt;/small&gt;

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

File:Županijska palača Varaždin.jpg|palata Varaždinske županije
File:Town Hall Varaždin.jpg|gradska vijećnica
File:Župna crkva sv. Nikole Varaždin (2).jpg|Katolička crkva &quot;Sv. Nikola&quot;
File:Franjevačka crkva Sv. Ivana Krstitelja Varaždin.jpg|Katolička crkva reda franjevaca &quot;Sv. Ivan Krstitelj&quot;
File:Crkva sv. Vida Varaždin.jpg|Katolička crkva &quot;Sv. Vid&quot;
File:Crkva sv. Florijana u Varaždinu sa Starog grada.jpg|Katolička crkva &quot;Sv. Florijan&quot;
File:Pravoslavna crkva sv. Đorđa u Varaždinu.jpg|srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Đorđe&quot;
File:HNK Varaždin.jpg|Hrvatsko narodno kazalište
File:FOI Varaždin.jpg|Isusovački samostan, danas zgrada fakulteta organizacije i informatike
File:Palaca patacic vz.JPG|palata &quot;Patačić&quot;
File:Palača Sermage Varaždin.jpg|palata &quot;Sermage&quot;
File:Varaždin roofs.jpg|krovovi
File:Varaždin Sport Hall pano south.jpg|sportska hala
File:Željeznički kolodvor Varaždin.jpg|željeznička stanica 
File:Varaždin Stari grad.jpg|stari grad
File:Park Varazdin.JPG|gradski park
File:Purgari - Varaždinska građanska garda (u Čakovcu 2012).JPG|varaždinska građanska garda - purgari
File:Spomenik Vatroslav Jagić Varaždin.jpg|spomenik [[Vatroslav Jagić|Vatroslavu Jagiću]]
File:Stadion Športskog centra Sloboda, Varaždin.JPG|stadion Športskog centra &quot;Sloboda&quot;

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.varazdin.hr Službene stranice grada Varaždina]
* [http://www.evarazdin.hr Elektroničke informativne novine]
* [https://web.archive.org/web/20050831073329/http://www.varazdin-online.com/ Dnevne novosti iz Varaždina i okoline]
* [https://web.archive.org/web/20051025135028/http://varazdin-online.com/forum/album_cat.php?cat_id=1 Galerija fotografija grada Varaždina]
* [https://web.archive.org/web/20051101104643/http://varazdin-online.com/night/ Noćni život grada Varaždina]

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Varaždin}}
{{Varaždinska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]]
[[Kategorija:Varaždin|*]]</text>
      <sha1>9iq2bkqkvwdfr31g8y2no2xoqr1e2bc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Jedinstvo Bihać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10688</id>
    <revision>
      <id>3900752</id>
      <parentid>3820755</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15521" sha1="k2vw5qt4kpsb1ne57ue411a7dfas4ke" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #EB0000
| Ime kluba         = NK Jedinstvo Bihać
| Puno ime          = Nogometni klub&lt;br/&gt;Jedinstvo Bihać
| Grb               = NK Jedinstvo Bihać.png
| veličina_grba     = 150px
| Nadimak           = ''Sila nebeska''
| Osnovan           = 1919.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Bihać]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion           = [[Stadion pod Borićima|Pod Borićima]]
| Kapacitet         = 7.500
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = [[Saša Smiljanić]]
| Trener            = [[Armin Duvnjak]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = 
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = Žegarska aleja bb&lt;br&gt;77000 Bihać
| Plasman u prethodnoj sezoni = 10. mjesto
| Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica      = 
| Trenutna sezona  =  
| uzorak_lr1   = 
| uzorak_t1    = _mne10H
| uzorak_dr1   = 
| uzorak_š1    = 
| uzorak_č1    = 
| lijeva ruka1 = EB0000
| tijelo1      = EB0000
| desna ruka1  = EB0000
| šorc1        = FFFFFF
| čarape1      = EB0000
| uzorak_lr2   = 
| uzorak_t2    = _mne10a
| uzorak_dr2   = 
| uzorak_š2    = 
| uzorak_č2    = 
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = EB0000
| čarape2      = FFFFFF
}}
'''Nogometni klub Jedinstvo Bihać''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bihać]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1919. godine. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]]. Domaće utakmice igra na [[Stadion pod Borićima]].

==Historija==
Nogometni klub Jedinstvo iz Bihaća je osnovan 1919 godine.

Nakon završetka rata 1945. održana je ponovo osnivačka skupština kluba a za predsjednika je izabran Božo Popović. Nakon toga iz godine u godinu Jedinstvo postaje sve jače i jače. Tako 1946 godine Jedinstvo igra u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine zajedno s ekipama Torpedo iz Sarajeva, [[FK Velež Mostar|Veležom]], [[NK Čelik|Čelikom]], [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Dvije sezone igraju u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine da bi u sezoni 1948/1949. godine ispali iz tog ranga te takmičenje nastavili u Banjalučkoj regionalnoj ligi.

Nakon skoro dvije decenije takmičenja u regionalnoj ligi Jedinstvo u sezoni 1967/68. putem kvalifikacija postaje članom Druge nogometne lige Jugoslavije na čelu sa tadašnjim predsjednikom Bekirom Kadićem. Sa većim ili manjim uspjehom u Drugoj Saveznoj ligi Jedinstvo ostaje do početka osamdesetih kada lagano pada.

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-95.]] Jedinstvo nakon kvalifikacija igra u najvišem rangu, da bi u sezoni 2002/03 ispali u Prvu Ligu FBiH. Nakon dvije sezone provedene u istoj, vraća se u PLBiH gdje provodi tri sezone te opet ispada. Od tada pa sve do danas NK Jedinstvo se takmiči u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

==Međunarodni uspjesi==
Jedini izlazak na evropsku scenu Jedinstvo je imalo u sezoni 1999/2000. kroz [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]. Prvo kolo je donijelo za protivnika klub sa [[Farska ostrva|Farskih Ostrva]] [[GÍ Gøta|GÍ Gøtua]]. U [[Bihać]]u je zabilježena pobjeda rezultatom 3-0 tako da minimalni poraz u uzvratu nije imao uticaja na siguran prolaz Jedinstva u drugo kolo u kojem ih je čekao predstavnik [[Rumunija|Rumunije]] [[FC Ceahlăul Piatra Neamț|Ceahlăul Piatra Neamț]]. U dvije utakmice su zabilježena dva poraza sa ukupnom gol razlikom 2-5. Da su uspjeli preskočiti Rumune u trećem kolu Jedinstvo bi se susrelo sa italijanskim [[Juventus FC|Juventusom]].

===Rezultati===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! {{Tooltip|D|Domaćin}}
! {{Tooltip|G|Gost}}
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 1999.|1999]].
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup]]
|1R
|align=left|{{ZD|FAR}} [[GÍ Gøta]]
|3–0
|0–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
|align=left|{{ZD|RUM}} [[FC Ceahlăul Piatra Neamţ|Ceahlăul Piatra Neamţ]]
|1–3
|1–2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==Stadion==
Svoje domaće utakmice Jedinstvo igra na stadionu [[Stadion pod Borićima|Pod Borićima]]. Stadion je izgrađen u [[Bihać]]kom naselju Luke 1983. Nakon izgradnje imao je 12.000 mjesta. Nakon obnavljanja 1999. postavljene su stolice pa je kapacitet stadiona smanjen na 7.500 sjedećih mjesta, na dvije tribine.

==Trofeji==
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999–2000]] ''(prije doigravanja za prvaka sa hrvatskim klubovima)''
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]]

==Jedinstvo u Premijer ligi==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=60%
|-
!colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|NK Jedinstvo u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]''
|-
! width=10% | Sezona
! width=5% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=5% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=5% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=5% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=5% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=5% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=5% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=5% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=5% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=5% | {{Tooltip| Ref. | Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! 
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]].||colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]].||5.||30||15||5||10||49||31||+18||50||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]].||5.||30||15||3||12||49||33||+16||48||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]].||11.||30||11||5||14||39||40||–1||38||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].||6.||30||13||6||11||37||39||–2||45||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]].||-||36||22||3||11||56||28||+28||69||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]].||6.||42||20||8||14||67||40||+27||68||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]].||9.||30||12||5||13||32||39||–7||41||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]].||16.||38||15||5||18||59||62||–3||50||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].||rowspan=2 colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]].||7.||30||13||1||16||38||41||–3||40||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]].||7.||30||13||4||13||46||57||–11||43||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]].||15.||30||12||4||14||28||43||–15||40||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]].||rowspan=17 colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |archive-date=20. 10. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2016-2017/869 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2017 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2018 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/19. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2019 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/20. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2020 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/21. |work=transfermarkt.com |access-date=1. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2021 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/22. |work=transfermarkt.com |access-date=15. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2022 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/23. |work=transfermarkt.com |access-date=18. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2023 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/24. |work=transfermarkt.com |access-date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2024 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/25. |work=transfermarkt.com |access-date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.com/nk-jedinstvo-bihac/startseite/verein/9492 NK Jedinstvo] na transfermarkt.com
*[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-jedinstvo NK Jedinstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170216193158/http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-jedinstvo |date=16. 2. 2017 }} na nsfbih.ba
*[http://www.futbol24.com/team/Bosnia/Jedinstvo-Bihac/ NK Jedinstvo] na futbol24.com
*[http://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/jedinstvo-bihac/6143 NK Jedinstvo] na sofascore.com

{{Prva liga FBiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Jedinstvo}}
[[Kategorija:NK Jedinstvo Bihać|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Bihaću]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1919.]]</text>
      <sha1>k2vw5qt4kpsb1ne57ue411a7dfas4ke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krstaški ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11120</id>
    <revision>
      <id>3900665</id>
      <parentid>3556850</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:12:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5125" sha1="ntmvc6dryj13i5x8hnmc7qsnqpi0cje" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Krstaški ratovi}}
'''Križarski ratovi''' su bili niz [[Vjerski rat|vjerskih ratova]] koje je [[Katolička crkva]] pokrenula, podržavala i ponekad usmjeravala između 1096. i 1271. godine na istočnom Sredozemlju s ciljem oporavka [[Sveta zemlja|Svete zemlje]] od [[Širenje Islama|islamske vladavine]]. Izraz &quot;križarski ratovi&quot; primjenjuje se i na druge pohode koje je Katolička crkva pokrenula protiv [[Paganizam|paganizma]] i [[Hereza|hereze]], za rješavanje sukoba među rivalskim rimokatoličkim skupinama ili za sticanje političke ili teritorijalne prednosti. Križarski ratovi su se razlikovali od ostalih vjerskih sukoba po tome što su ih sudionici smatrali [[Pokora|pokorom]] koja je donijela oprost. Historičari osporavaju definiciju pojma &quot;križarski rat&quot; s ograničenjima na oružana hodočašća u Jeruzalem, uključujući sve katoličke vojne pohode s obećanjima o duhovnoj dobrobiti ili onih sa karakterističnim religioznim žarom.

[[Papa Urban II]] je 1095. godine pokrenuo [[Prvi krstaški rat|Prvi križarski rat]] na [[Klermonski sabor|Klermonskom saboru]] čime je potaknuo vojnu potporu Bizantijskom caru [[Aleksije I Trapezuntski|Aleksiju I]] protiv [[Seldžuci|Seldžučkih Turaka]]. To je izazvalo oduševljenje svih društvenih slojeva u zapadnoj Europi. Historičari raspravljaju o kombinaciji motivacija dobrovoljaca koji su se javno zavjetovali na pridruživanje križarskom ratu - razmatraju se mogućnosti masovnog hodočašća u Jeruzalem, zadovoljavanje feudalnih obaveza i ekonomske i političke prednosti. Križari su na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] uspostavili četiri križarske države: [[Grofovija Edesa|Grofoviju Edesu]], [[Kneževina Antiohija|Kneževinu Antiohiju]], [[Kraljevina Jerusalem|Kraljevinu Jerusalem]] i [[Grofovija Tripoli|Grofoviju Tripoli]]. Prisutnost križara ostala je u regiji do [[Pad Akre|pada Akre]] 1291. godine, nakon čega nije bilo daljnjih križarskih ratova za oporavak Svete zemlje.

[[Rekonkvista]], borba između kršćana i muslimana na Pirinejskom poluostrvu, je proglašena križarskim ratom 1123. godine, a okončana je padom [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] 1492. godine. [[Sjeverni križarski ratovi]] koji su vođeni protiv paganskih plemena sjeveroistočne Europe su smatrani križarskim ratovima od 1147. godine. [[Papa Inocent III]] je 1199. godine započeo praksu proglašavanja političkih križarskih ratova protiv neposlušnih kršćanskih vladara. Politički križarski ratovi su 1208. godine korišteni protiv heretika, pa su se nastavili protiv Bohemije u 15. stoljeću i [[Protestantizam|protestanata]] u 16. stoljeću.

== Hronologija ratova ==

* [[Prvi krstaški rat]] (1096-1099):
** Zauzimanje Jerusalema od strane križara ([[15. juli]] [[1099]]) 
* [[Drugi krstaški rat]] (1147-1149):
** [[Bernhard von Clairvaux]] poziva u rat, na koji se odazivaju: [[Konrad III]], francuski kralj [[Louis VII]] i sicilijanski kralj [[Roger II]]
* [[Treći krstaški rat]] (1189-1192):
** Pod vodstvom cara [[Fridrik I, car Svetog rimskog carstva|Fridrika I Barbarosse]]. 
* [[Četvrti krstaški rat]] (1202-1204):
** Mlečanski dužd [[Dondolo]] vodi krstaše na [[Konstantinopolj]] s ciljem razbijanja Bizantskog carstva. Kao rezultat pohoda nastaje [[Latinsko carstvo]]. 
* [[Peti krstaški rat]] (1228-1229):
** Pod vodstvom cara [[Friedrish II|Friedricha II]].
* [[Šesti krstaški rat]] (1248-1254):
** Francuski kralj [[Louis IX]] zauzima [[Damiette]] u [[Egipat|Egiptu]], pada u zarobljeništvo i biva oslobođen plaćanjem otkupnine. 
* [[Sedmi krstaški rat]] (1270):
** Usmjeren protiv [[Tunis]]a, smrt francuskog kralja Louisa IX, velike muslimanske snage zauzimaju [[Akkos]] [[1291]].

== Rezime ==

Iako savremena zapadna historiografija u svojim novijim tumačenjima Križarskih ratova vidi neku vrstu kulturno-civilizacijskog susreta [[Orijent]]a i [[Okcident]]a, za vrijeme kojeg je došlo i do prenošenja tekovina grčko-arapske orijentalne civilizacije na rimsko-kršćanski prostor Evrope, ne može se zaobići i ne reći da su križarski ratovi prvenstveno bili brutalni vojni sukobi, koji su na većem području istočnih i južnih obala Mediterana nanijele veliku civilizacijsku štetu, koštale života preko hiljade nedužnih civila i vojnika, razarajući pri tom i sva strana im kulturna dobra.
== Također pogledajte ==
* [[Klermonski sabor]]

== Vanjski linkovi ==
* http://www.wikia.com/wiki/c:crusades:Main_Page
* https://web.archive.org/web/20101010122301/http://crusades.boisestate.edu/
* http://historymedren.about.com/od/crusades/Crusades.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120813022809/http://historymedren.about.com/od/crusades/Crusades.htm |date=13. 8. 2012 }}
* https://web.archive.org/web/20130601143717/http://historymedren.about.com/gi/dynamic/offsite.htm?zi=1%2FXJ%2FYa&amp;sdn=historymedren&amp;cdn=education&amp;tm=82&amp;gps=96_366_766_489&amp;f=10&amp;tt=14&amp;bt=0&amp;bts=0&amp;zu=http%3A%2F%2Fwww.allcrusades.com%2Findex-2.html
* http://www.crusades-encyclopedia.com/index.html
{{Srednji vijek}}
{{Stub-rat}}

{{Commonscat|Crusades}}

[[Kategorija:Krstaški ratovi| ]]</text>
      <sha1>ntmvc6dryj13i5x8hnmc7qsnqpi0cje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Missouri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11865</id>
    <revision>
      <id>3900666</id>
      <parentid>3681011</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:12:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70737" sha1="14u5xmfquyk5nfjdycj7mkqwux8h9e6" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Missouri
| izvorno_ime =
| drugo_ime = ''State of Missouri'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| etimologija =
| službeni_naziv =
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Illinois]]
* [[Arkansas]]
* [[Tennessee]]
* [[Kentucky]]
* [[Oklahoma]]
* [[Kansas]]
* [[Nebraska]]
* [[Iowa]]
}}
| moto = Salus populi suprema lex esto&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Zdravlje naroda je najviši zakon''&lt;/small&gt;
| nadimak = The Show Me State&lt;br&gt;
| slika =
| opis_slike =
| zastava = Flag of Missouri.svg
| simbol = Seal of Missouri.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 38| širina_minuta_glavnog_grada = 34| širina_sekundi_glavnog_grada = 36| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 92| dužina_minuta_glavnog_grada = 10| dužina_sekundi_glavnog_grada = 25| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviše_mjesto = planina Taum Sauk
| najviša_visina = 540
| najniža =
| najniža_lokacija = rijeka [[St. Francis]]
| najniža_visina = 70
| dužina = 480
| širina = 385
| površina = 180533
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 1,17%
| stanovništvo = 6083672 | stanovništvo_datum = 2015
| stanovništvo_gustoća  = 33.7
| osnovan = 24. savezna država
| date = 10. august 1821.
| vlada = 
| lider = [[Mike Kehoe]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = UTC-6/DST-5
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = MO
| pozivni broj =
| kod = US-MO | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Missouri in United States.svg
| opis_karte =
| web_stranica = [http://mo.gov mo.gov]
| bilješka =
}}
'''Missouri''' ({{Audio|pomoć=ne|En-us-Missouri.ogg|izgovor}}; fonetski: ''Misuri'') jeste američka savezna država koja se nalazi na srednjem Zapadu Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;regionmappdf&quot; /&gt; On je 21. savezna država po površini i 18. po broju stanovnika među 50 saveznih država u SAD. Missouri se sastoji iz 114 okruga i jednog nezavisnog grada [[Saint Louis|St. Louisa]]. Prema podacima iz popisa stanovništva SAD 2010. četiri najveća urbana područja u državi, poredano po broju stanovnika, su: St. Louis, [[Kansas City]], [[Springfield (Missouri)|Springfield]] i [[Columbia (Missouri)|Columbia]]. Statistički centar populacije cjelokupnih SAD po popisu iz 2010. bio je grad  [[Plato (Missouri)|Plato]] u [[Okrug Texas (Missouri)|okrugu Texas]].&lt;ref name=&quot;centarpopu&quot; /&gt; Glavni grad Missourija je [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]]. Teritorija na kojoj se nalazi današnji Missouri je kupljena od [[Francuska|Francuske]] kao dio kupovine Louisiane, da bi kasnije dio tog područja bio poznat kao ''teritorija Missouri''. Dio ove teritorije je primljen u američku federaciju kao 24. savezna država 10. augusta 1821. godine.

Geografija Missourija je vrlo raznolika. Sjeverni dio države se nalazi u niziji ''Dissected Till'', dok južni dio leži u planinama Ozark (tzv. ''isprekidana'' visoravan), a [[Missouri (rijeka)|rijeka Missouri]] razdvaja ova dva područja. Država se nalazi na ušćima tri najveće rijeke [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]: ušće rijeka [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i Missouri nalazi se u blizini St. Louisa,&lt;ref name=&quot;mointro&quot; /&gt; a ušće rijeka [[Ohio (rijeka)|Ohio]] i Mississippi sjeverno od [[Missouri Bootheel|regije Bootheel]]. Početne tačke [[Pony Express]]a, željeznica [[Željeznica Santa Fe|Santa Fe]] i [[Željeznica Oregon|Oregon]] bile su u saveznoj državi Missouri.&lt;ref name=&quot;ponyex&quot; /&gt;

== Etimologija ==
Ime države potječe od [[Missouri (rijeka)|istoimene rijeke]], a koja je opet dobila ime po starosjedilačkom plemenu Missouri indijanaca koji su pričali plemenski Siouan jezik. Njih su govornici Miami-Illinois jezika nazivali ''ouemessourita'' (''wimihsoorita''&lt;ref name=&quot;McCafferty&quot; /&gt;) u značenju &quot;oni koji izdubljuju kanue&quot;. Kako su Illini bili prvi domoroci koje su Evropljani susreli u ovoj regiji, oni su usvojili ime Illini za pleme Missourija.&lt;ref name=&quot;bartleby&quot; /&gt;

Za ime ''Missouri'' postoji nekoliko različitih vrsta izgovora među današnjim stanovnicima te države.&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot; /&gt; Dva najčešća izgovora su {{IPAc-en|audio=En-us-Missouri.ogg|m|ɪ|ˈ|z|ɜr|i}} i {{IPAc-en|audio=En-us-Missouri-2.ogg|m|ə|ˈ|z|ɜr|ə}}.&lt;ref name=&quot;websterm&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lance2003&quot; /&gt; Ova razlika u različitim izgovorima postoji od kraja 17. vijeka. Postoje i razne druge varijante u izgovoru ne samo u samom Missouriju nego i drugim dijelovima SAD, uključujući izgovor prvog samoglasnika, bilo kao nenaglašenog ''e'' ili čak ''i'', zatim srednjeg suglasnika ''s'' ili ''z'', te naglaska na drugom slogu i slično.&lt;ref name=&quot;oksford&quot; /&gt; Sve ove kombinacije fonetske realizacije se mogu čuti od govornika takozvanog ''američkog'' engleskog jezika.

Političari također često na više način izgovaraju ''Missouri'', čak i tokom jednog govora, kako bi se na taj način &quot;približili&quot; većem broju slušalaca.&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot; /&gt;

===Nadimci===
Ne postoji zvanični nadimak države.&lt;ref name = &quot;Slogan&quot; /&gt; Međutim, Missouri ima nezvanični nadimak &quot;Država Dokaži mi&quot; ({{jez-en|Show-Me-State}}), koji se nalazi i na registarskim oznakama vozila. Smatra se da ova fraza ima nekoliko izvora. Jedan od popularniji opisan je u govoru kongresmena Willarda Vandivera 1899. godine, koji je rekao: &quot;Dolazim iz savezne države gdje se uzgaja [[kukuruz]] i [[pamuk]], zemlje demokrata i čičaka (korova), a plitka elokvencija me ne zadovoljava niti može ubijediti. Ja sam iz Missourija, i trebate mi dokazati&quot;. Ovaj govor je ostao u poslovicama poput &quot;''Ja sam iz Missourija''&quot;, što bi u slobodnom prevodu značilo &quot;Skeptičan sam po tom pitanju i ne možete me lahko uvjeriti u to&quot;.&lt;ref name=&quot;thefreedictionary&quot;/&gt; Međutim, prema nekim istraživačima, fraza &quot;dokaži mi&quot; bila je korištena i prije 1890tih.&lt;ref name=&quot;Popikb&quot;/&gt; Drugi autori navode da ona zapravo aludira na misurijske rudare koji su odvedeni u [[Leadville (Colorado)|Leadville]], [[Colorado]] kako bi zamijenili rudare koji su bili u [[štrajk]]u. Pošto novi rudari nisu bili upoznati sa načinima lokalnog kopanja rude, često im je bilo neophodno nešto objašnjavati (pokazivati).&lt;ref name = &quot;Slogan&quot; /&gt;

Drugi nadimci Missourija su: &quot;država olova&quot;, &quot;država poluga&quot;, &quot;majka Zapada&quot;, &quot;država Ozarka&quot; (regija), &quot;država planine Iron&quot; (''željezne planine'') i &quot;Pennsylvania Zapada&quot;.&lt;ref name=&quot;mointro&quot;/&gt; Poznata je i kao &quot;država [[pećina]]&quot;, zbog postojanja više od 6 hiljada pećina (samo ih u državi [[Tennessee]] ima više). Najveći broj pećina (i najveća od svih u državi) nalazi se u okrugu [[Okrug Perry (Missouri)|Perry]].&lt;ref name=&quot;MSS&quot;/&gt;

Zvanični moto države je ''Salus Populi Suprema Lex Esto'', što na bosanskom otprilike znači &quot;Neka blagostanje naroda bude najviši zakon&quot;.&lt;ref name=&quot;sealsymb&quot;/&gt;

==Geografija==
{{Glavni|Geografija Missourija}}
[[Datoteka:National-atlas-missouri.png|thumb|250px|Karta Missourija sa prikazanim većim gradovima i putevima.]]
Missouri se graniči sa osam saveznih država, kao i jedan od njegovih &quot;komšija&quot;, [[Tennessee]]. Niti jedna savezna država nema više od osam &quot;komšija&quot;, odnosno granica prema drugim državama. Missouri je okružen na sjeveru sa [[Iowa|Iowom]], dok su na istoku s druge strane rijeke Mississippi države [[Illinois]], [[Kentucky]] i [[Tennessee]]; na jugu je [[Arkansas]], dok su na zapadu [[Oklahoma]], [[Kansas]] i [[Nebraska]] (s druge strane rijeke Missouri). Dvije najveće rijeke koje teku kroz Missouri su [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]], koji određuje istočnu granicu države, te rijeka [[Missouri (rijeka)|Missouri]], koja teče kroz državu od zapada ka istoku, praktično povezujući dva najveća metropolska područja [[Kansas City]] i [[Saint Louis]].

Iako se danas ova država obično smatra dijelom američkog [[Srednji Zapad|Srednjeg Zapada]],&lt;ref name=&quot;eagmidwes&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;uncedu&quot;/&gt; historijski je Missouri često bio smatran &quot;graničnom državom&quot;, uglavnom zbog naselja migranata sa juga i njegovog statusa robovlasničke države prije [[Američki građanski rat|građanskog rata]], balansirajući zbog utjecaja St. Louisa. Okruzi, koji su sačinjavali područje poznato kao ''Little Dixie'', nalazili su se duž rijeke Missouri u centralnom dijelu savezne države, a njih su naseljavali južnjački migranti sa najvećim brojem robova.

Missouri je tokom 2005. posjetilo 16,695 miliona posjetilaca i turista, uglavnom zbog nacionalnih parkova i drugih rekreacijskih područja na ukupno 820&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je državi priskrbilo 7,41 miliona US$ godišnjeg prihoda, a 26,6% čine njeni operativni troškovi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

===Topografija===
[[Datoteka:US mo physiographic map.jpg|thumb|250px|Fiziografska karta Missourija.]]
Sjeverno i, u nekim slučajevima, neznatno južno od rijeke Missouri nalaze se Sjeverne nizije, koje se protežu dalje u savezne države [[Iowa]], [[Nebraska]] i [[Kansas]]. Tamo, ostali su valoviti brežuljci nakon povlačenja [[lednik]]a iz posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], a koji su se tada protezali od kanadskog štita pa sve do današnje rijeke Missouri. Savezna država ima mnogobrojne riječne nanose duž rijeka Mississippi, Missouri i [[Meramec]]. U južnom dijelu države izdižu se planine Ozark, ispresjecani plato koji okružuje pre[[kambrij]]ske vulkanske planine St. Francois. U tom području nalaze se i brojni oblici [[krš]]a, koje karakterizira veliki udio [[krečnjak]]a i formacije vrtača i pećina.&lt;ref name=&quot;mostateparks&quot;/&gt;

[[Datoteka:Bell Mountain.jpg|right|thumb|350px|Divljina planine Bell u južnom dijelu Nacionalne šume &quot;Mark Twain&quot;]]
Jugoistočni dio države je regija [[Missouri Bootheel|Bootheel]], kao dio aluvijalne nizije Mississippija odnosno takozvani &quot;Mississippi embayment&quot; (doslovno &quot;nazupčavanje Mississippija&quot;). Ova regija je ujedno i najravnije, najniže i najvlažnije područje savezne države. Međutim, ujedno je i među najsiromašnijim u državi, jer je ekonomija pretežno [[poljoprivreda|poljoprivredna]].&lt;ref name=&quot;dedmogov&quot;/&gt; Također je i najplodnije područje, gdje uglavnom rastu nasadi [[pamuk]]a i riže. Bootheel je bio [[epicentar]] četiri vrlo snažna New Madridska zemljotresa 1811. i 1812. godine.

=== Klima ===
Missouri općenito ima vlažnu [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] (''Dfa'') sa hladnim, sniježnim zimama i vrelim, vlažnim i kišovitim ljetima. U južnim dijelovima države, naročito u regiji Bootheel, klima prelazi u vlažnu suptropsku. Smješten u unutrašnjosti SAD, Missouri često doživljava temperaturne ekstreme. Bez nekih viših planina ili [[okean]]a koji bi utjecali na temperature, na njegovu [[klima|klimu]] naizmjenično utječe zrak sa hladnog [[Arktik]]a a zatim vrući, vlažni zrak iz [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]]. Najviša izmjerena temperatura u Missouriju bila je 47,7&amp;nbsp;°C u gradovima [[Warsaw (Missouri)|Warsaw]] i [[Union (Missouri)|Union]] 14. jula 1954, a najniža -40&amp;nbsp;°C također u gradu Warsaw 13. februara 1905. godine.

U ovoj državi također su česte pojave ekstremnih vremenskih prilika poput oluja i [[tornado|tornada]]. Jedan od nedavnih tornada u državi koji je odnio ljudske žrtve i počinio materijalnu štetu bio je tornado u [[Joplin (Missouri)|Joplinu]] 2011. uništivši skoro trećinu grada. Šteta nakon tog tornada procjenjuje se na 1 do 3 milijarde US$ a broj žrtava je iznpsio 159, dok je preko 1.000 osoba povrijeđeno. Bio je to prvi tornado pete kategorije koji je zadesio Missouri nakon 1957. godine, kao i najsmrtnosniji od 1947. odnosno sedmi najsmrtonosniji u historiji SAD i 27. u svijetu. [[Saint Louis]] i njegova pregrađa također imaju burnu historiju u aspektu vremenskih nepogoda i snažnih tornada, a jedan od svježijih primjera bio je tornado 4. kategorije koji je 22. aprila 2011. znatno oštetio [[Međunarodni aerodrom Lambert]]. Jedan od najgorih tornada u historiji SAD pogodio je St. Louis 27. maja 1896. godine.

== Historija ==
[[Datoteka:Gateway Arch edit1.jpg|thumb|150px|Gateway Arch (''Vrata Zapada'') u St. Louisu]]
[[Datoteka:George Caleb Bingham 001.jpg|thumb|150px|[[George Caleb Bingham]]: ''Trgovci krznom na Missouriju'', ulje na platnu, oko 1845.]]
Domorodački narodi su naseljavali područje Missourija hiljadama godina prije nego što su počela evropska otkrića Amerike i njeno naseljavanje. [[Arheologija|Arheološka]] iskopavanja duž rijeka pokazala su kontinuitet življenja u ovom području duži od 7.000 godina. Počev od kraja 10. vijeka, u ovom području izrasla je kompleksna &quot;misisipi-kultura&quot;, čiji su pripadnici na mjestu današnjeg St. Louisa napravili regionalni politički centar te u Cachokiji s druge strane rijeke Mississippi, u blizini današnjeg grada [[Collinsville (Illinois)]]. Njihovi veliki gradovi imali su hiljade kuća, međutim daleko poznatiji su po masivnim zemljanim nasipima koji su se održali do danas, izgrađenih iz religijskih, političkih i socijalnih razloga u raznim oblicima, najčešće konusima i platformama. Cahokia je bila središte regionalne trgovačke mreže koja se protezala od [[Velika jezera|Velikih jezera]] do Meksičkog zaliva. Ipak, ta civilizacija je počela opadati oko 1400. a većina njihovih potomaka napustila je ovo područje znatno prije dolaska Evropljana. Evropljani su St. Louis poznavali kao ''Mound City'' (bos. ''Grad humaka'', ''nasipa''), zbog brojnih sačuvanih prahistorijskih nasipa i humaka. Misisipi-kultura  je takve humke i nasipe ostavila širom srednjeg dijela dolina rijeka Ohio i Mississippi, prostirući se na jugoistok kao i uzvodno ovim rijekama.

Prvi evropski naseljenici bili su uglavnom [[Kanađani]] francuskog porijekla, koji su osnovali prvo naselje u Missouriju na mjestu današnjeg [[Ste. Genevieve (Missouri)|Ste. Genevieve]] oko 100&amp;nbsp;km južno od St. Louisa. Oni su ovamo došli oko 1750. iz [[Illinois]]a, iz kolonijalnih sela na istočnoj strani Mississippija, gdje je zemljište već bilo istrošeno i nedovoljno prostora za rastuće stanovništvo. Sainte-Geneviève kasnije postaje poljoprivredni centar koji je proizvodio viškove [[pšenica|pšenice]], [[kukuruz]]a i [[duhan (proizvod)|duhana]] te je svake godine brodovima slao ogromne količine žita nizvodno do Louisiane kako bi s njom trgovao. Proizvodnja žita u Illinoisu bila je nužna za preživljavanje Donje Louisiane a naročito grada [[New Orleans]]a.

Saint Louis su osnovali [[Francuzi]] iz New Orleansa nedugo kasnije 1764. godine. Od 1764. do 1803. kontrola Evropljana nad područjem zapadno od Mississippija do krajnjeg sjevera bazena rijeke Missouri, zvanog Louisiana, nastavljena je od strane Španaca kao dio [[Nova Španija|Nove Španije]], u skladu sa [[Sporazum u Fontainebleau (1762)|Sporazuma iz Fontainebleaua]] (1762)&lt;ref name=&quot;foley 1989 26&quot;/&gt; (kako bi se Španija privolila da se uključi u rat protiv Engleske na strani Francuza). Dolazak Španaca u St. Louis uslijedio je u septembru 1767. godine.

St. Louis je uskoro postao središte regionalne trgovine krznom sa domorodačkim indijanskim plemenima, koja se protezala duž rijeka Mississippi i Missouri, a koje su igrale najvažniju ulogu u regionalnoj privredi dugi niz godina. Krzno se prevozilo nizvodno do New Orleansa a zatim se izvozilo u [[Evropa|Evropu]]. Trgovina krznom dovela je do procvata St. Louisa koji je postao i finansijski centar regije. Njegova blizina ušću rijeke Illinois također je povoljno utjecala na trgovinu sa poljoprivrednim područjima. Zbog velikog značaja rijeke Mississippi i trgovine koja se njom obavljala, nakon izuma prvih [[parobrod]]a, značaj rijeke je znatno porastao a povećan je i obim trgovine. [[Napoléon Bonaparte]] je dobio teritoriju Louisiana od Španije 1800. odredbama mira iz San Ildefonsa, nakon što je ona bila španska kolonija od 1762. godine. Međutim, ta teritorija je nominalno ostala pod španskom kontrolom sve do konačnog francuskog preuzimanja 30. novembra 1803. samo tri sedmice prije nego što ju je prodala SAD. Kao dio kupovine Louisiane 1803. od strane SAD, Missouri je dobio nadimak &quot;Vrata prema Zapadu&quot;, jer je služio kao glavna tačka polaska brojnih ekspedicija i naseljenika prema zapadu tokom 19. vijeka. [[St. Charles (Missouri)|St. Charles]] zapadno od St. Louisa bio je polazna tačka čuvene Lewisove i Clarkove ekspedicije.

Missouri je pretrpio snažan [[zemljotres]] 1812. ali je zbog vrlo rijetke gustoće naseljenosti, žrtava bilo malo. Godine 1821. u skladu sa odredbama tzv. kompromisa iz Missourija, proglašen je robovlasničkom državom sa privremenom prijestlonicom u St. Chalesu. Međutim već 1826. glavni grad je prebačen na današnju i stalnu lokaciju u [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]], također na rijeci Missouri. Prvobitna zapadna granica države bila je ravna linija, definirana prema meridijanu koji prolazi kroz Kawsmouth,&lt;ref name=&quot;Hoffhaus&quot;/&gt; tačku gdje rijeka Kansas utječe u rijeku Missouri. Međutim, do danas se tokovi ovih rijeka znatno pomakli od tadašnjeg položaja. Ova linija je poznata kao granica Osage.&lt;ref name=&quot;supreme&quot;/&gt; Godine 1836. kupovinom zemlje poznatom kao Platte od domorodaca, dodat je sjevernozapadni ugao države, čineći rijeku Missouri sjeveroistočnom granicom Kansasa. Ovom kupovinom Missouri je postao najveća tadašnja savezna država u SAD sa 172.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Meinig&quot;/&gt;

Tokom [[Američki građanski rat|građanskog rata]], zakonodavna skupština Missourija je sazvala posebnu sjednicu o odlučivanju kojoj strani će se prikloniti. Glasanjem je odlučen ostanak u Uniji. Međutim guverner [[Claiborne F. Jackson]] naklonjen Konfederaciji naredio je mobilizaciju nekoliko stotina članova državne milicije koji su se okupili u St. Louisu. Alarmiran ovim događajem, general Unije Nathaniel Lyon je naredio napad na njih, prisiljavajući ih da se predaju. Međutim, dok su zarobljenici marširali ulicama grada došlo je do pucnjave u kojoj su vojnici Unije ubili brojne nenaoružane zarobljenike, kao i okupljene građane, žene i djecu. Taj incident poznat je po nazivu &quot;Masakr u St. Louisu&quot;. Ti događaji osnažili su podršku Konfederaciji unutar države. U gradu Neosho guverner Jackson je sazvao državnu skupštinu koje je promijenila odluku i pristupila [[Konfederacija američkih država|Konfederaciji]]. Međutim, obje strane su odbile odluku skupšine jer je bila nelegalno sazvana. Ipak čelnici Konfederacije su prihvatili Missouri 30. oktobra 1861. kao članicu Juga. Ipak tokom rata, mnogo više vojnika iz Missourija borilo se na strani Unije, a nerijetke su bile situacije da su susjedi ili rođaci bili na suprotnim stranama.

U periodu između Građanskog i Drugog svjetskog rata, Missouri se razvio iz seoske privrede u hibridnu industrijsko-uslužno-poljoprivrednu, kako se područje Srednjeg zapada brzo industrijaliziralo. Širenje željezničke mreže prema Zapadu tranformiralo je Kansas City u veliki saobraćajni čvor u SAD. Rast [[stočarstvo|stočarske]] proizvodnje u [[Texas]]u zajedno sa izgradnjom željezničke infrastrukture i izumom pokretnih hladnjača, načinilo je Kansas City velikim centrom pakovanja mesa. Tamo se dovozila grla stoke iz Texasa, zatim bi se klala i meso distribuiralo na Istok SAD. Sredinom 1950tih i 1960tih St. Louis i Kansas City doživjeli su deindustrijalizaciju i smanjenje zaposlenosti, naročito u oblasti željeznice i proizvodnje, kao i drugi industrijski centri Srednjeg Zapada.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Missouri population map (2000).png|thumb|300px|Karta gustoće naseljenosti Missourija]]
{{USCensusPop|align=right
|1810= 19783
|1820= 66586
|1830= 140455
|1840= 383702
|1850= 682044
|1860= 1182012
|1870= 1721295
|1880= 2168380
|1890= 2679185
|1900= 3106665
|1910= 3293335
|1920= 3404055
|1930= 3629367
|1940= 3784664
|1950= 3954653
|1960= 4319813
|1970= 4676501
|1980= 4916686
|1990= 5117073
|2000= 5595211
|2010= 5988927
|estimate= 6063589
|estyear= 2014
|footnote=izvor: 1910–2010&lt;ref name=&quot;census2010&quot; /&gt;&lt;br /&gt;procjena za 2014.&lt;ref name=PopEstUS/&gt;
}}
Popisni biro SAD je objavila procjene broja stanovništva u Missouriju na dan 1. jula 2014. koji iznosi 6.063.589, što predstavlja povećanje od 1,25% u odnosu na broj sa popisa stanovništva 2010.&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot;/&gt;

Prema popisu stanovništva 2010. Missouri je imao 5.988.927 stanovnika, što je povećanje za 392.369 stanovnika ili 7% u odnosu na prethodni popis iz 2000. godine. Od 2000. do 2007. ovo povećanje uključuje prirodni priraštaj od 137.564 stanovnika u odnosu od posljednjeg popisa (480.763 rođenja minus 343.199 smrti), te neto povećanje od 88.088 osoba putem useljavanja u državu. Useljavanje u Missouri iz drugih [[Države svijeta|svjetskih država]] rezultiralo je neto povećanjem od 50.450 osoba dok su migracije unutar SAD utjecale na neto povećanje od 37.638 osoba. Više od polovine Misuraca (3.294.936 stanovnika ili 55%) žive unutar dva najveća [[Metropolitansko područje|metropolitanska područja]] u državi, St. Louis i [[Kansas City]]. Prosječna gustoća naseljenosti u 2009. iznosila je 86,9 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je najbliže američkom prosjeku (86,9 u 2009. godini) od svih saveznih država.

U 2011. stanovništvo po rasi u saveznoj državi je bilo sljedeće:
* 84% bijelci (od čega je 3% bijelci španskog porijekla)
* 11,7% [[Afroamerikanci]]
* 0,5% američki Indijanci i starosjedioci Aljaske
* 1,7% azijati
* 0,1% domoroci s [[Havaji|Havaja]] i drugih pacifičkih ostrva
* 1,9% višerasni Amerikanci (2 ili više rasa)
* 0,1% druge rase

Iste godine, prema procjeni Popisnog biroa, 3,7% stanovništva Missourija bili su Latinoamerikanci (svih rasa zajedno).&lt;ref name=&quot;qf29000&quot;/&gt; Također 28,1% stanovništva mlađeg od 1 godine starosti (novorođenčad) bili su potomci manjina.&lt;ref name=&quot;clevel&quot;/&gt; Prema popisu SAD iz 2000. centar populacije cjelokupnih Sjedinjenih Američkih Država nalazio se u [[Okrug Phelps (Missouri)|okrugu Phelps]]. Centar populacije države Missouri bio je u okrugu [[Okrug Osage (Missouri)|Osage]] u gradu [[Westphalia (Missouri)|Westphalia]].&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;/&gt; Godine 2004. u ukupnom stanovništvu države bilo je 194 hiljade useljenika (rođenih izvan SAD) odnosno 3,4% stanovništva Missourija.

Pet najvećih grupa stanovništva po porijeklu su: [[Nijemci]] (27,4%), Irci (14,8%), Englezi (10,2%), Amerikanci (8,5%) i Francuzi (3,7%).

Amerikanci njemačkog porijekla su grupa koja je prisutna u svim dijelovima Missourija. Afroamerikanci su sastavni dio stanovništva u St. Louisu (oko 56,6% Afroamerikanaca u državi živi u St. Louisu ili u okrugu St. Louis prema podacima s popisa 2010), Kansas Cityju, okrugu Boone i jugoistočnom području regije Bootheel te nekim dijelovima doline rijeke Missouri, gdje su u prošlosti bile prisutne velike poljoprivredne plantaže. Misurski Kreolci francuskog porijekla su koncentrirani u dolini rijeke Mississippi južno od St. Louisa. Kansas City je dom velike, rastuće useljeničke zajednice iz Latinske Amerike, naročito Meksika, zatim Afrike (npr. [[Sudan]]a, Somalije i Nigerije), kao i iz jugoistočne Azije, uključujući Kinu i Filipine. Naročito je brojna [[dijaspor]]a iz zemalja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (vidi [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu‎]]). Osim njih, postoji i značajna populacija Cherokee indijanaca.

Prema izvještaju iz 2004, oko 6,6% stanovništva države bilo je mlađe od 5 godina, 25,5% stanovništva bilo je mlađe od 18 godina, a 13,5% starije od 65 godina. Žene čine približno 51,4% populacije. Oko 81,3% stanovnika Missourija imali su završenu srednju školu ili više, dok je 21,6% imalo fakultetsku diplomu ili više. Oko 3,4% Misuraca rođeno je izvan SAD, dok je približno 5,1% osoba kod kuće govorilo neki drugi jezik pored engleskog.

Prema popisu iz 2010. u Missouriju je bilo 2.349.955 domaćinstava sa prosječno 2,45 osoba po domaćinstvu. Stopa vlasništva stana ili kuće bila je 70%, a prosječna vrijednost kuće u vlasništvu stanara bila je 137.700US$. Srednji godišnji dohodak po domaćinstvu u 2010. iznosio je 46.262 US$ odnosno 24.724 US$ po osobi. Iste godine, oko 14% ili 1.018.118 stanovništva nalazilo se ispod [[granica siromaštva|granice siromaštva]]. Srednje vrijeme putovanja od kuće do posla iznosilo je 23,8 minuta.

===Jezici===
Velika većina stanovnika Missourija govori [[engleski jezik]]. Približno 5,1% stanovništva na popisu se izjasnilo da kod kuće govori neki drugi jezik pored engleskog. Španskim jezikom se govori u malehnim latinoameričkim zajednicama u metropolitanskim područjima St. Louisa i Kansas Cityja. U Missouriju je priča i jedan od ugroženih dijalekata [[francuski jezik|francuskog jezika]] poznatog kao missourski francuski. Govornici ovog dijalekta, koji sebe zovu Kreoli, potomci su francuskih istraživača koji su naselili ovo područje, tada poznato kao ''zemlja Illinois'' počev od druge polovine 17. vijeka. Taj dijalekt se razvijao u izolaciji i van utjecaja francuskih govornika u Kanadi i [[Lousiana|Louisiani]], postavši veoma različit od varijanti kanadskog francuskog i lujzijansko-kreolskog francuskog. Nekad vrlo rasprostranjen u ovom području, missourski francuski je danas pred izumiranjem, tek nekoliko starijih osoba ga donekle koristi.&lt;ref name=&quot;Ammon&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Carriere&quot;/&gt;

===Religija===
Od stanovnika Missourija koji se izjašnjavaju kao pripadnici neke od religija, tri petine čine [[protestantizam|protestanti]] raznih denominacija. Brojčano najveća religijska grupacija u saveznoj državi su [[Južna baptistička konvencija]], kojoj pripada 22% stanovništva. Druga najveća su [[Katolička crkva|katolici]] sa 19%, a najviše su koncentrirani oko Jefferson Cityja kao i u [[Saint Louis]]u te u krajevima južno i zapadno od njega.&lt;ref name=&quot;valpoedu&quot;/&gt; Treća skupina su osobe koje su se izjasnile kao [[ateizam|ateisti]] (15%).

Prema američkoj anketi o religijskoj pripadnosti stanovništva savezne države Missouri, stanovništvo se izjasnilo sljedeće:&lt;ref name=&quot;cunyedu&quot;/&gt;
* kršćani – 77% od čega:
** [[Protestantizam|protestanti]] – 45% (ukupno), od čega:
*** baptisti – 22%
*** metodisti – 7%
*** luterani – 4%
*** episkopalna crkva – 4%
** drugi protestanti – 12%
** katolici – 19%
** [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] – 1%
** druge kršćanske sekte – 8%
* druge religije – 2%
* ateisti – 15%
* bez odgovora – 5%

Najveća denominacija prema broju vjernika u 2010. bila je [[Južna baptistička konvencija]] sa 749.685 pripadnika, [[Katolička crkva]] sa 724.315 te [[Ujedinjena metodistička crkva]] sa 226.409 pripadnika.&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;/&gt;

Među ostalim religijskim grupama postoji otprilike 93 hiljade mormona u 253 kongregacije, oko 25 hiljada jevreja sa 21 hrama, 12.000 muslimana sa 39 mesdžida, 7.000 budista i 34 njihova hrama, isto toliko i hindusa sa 17 hramova, 2.500 unitarijanaca u 9 kongregacija, 2.000 pripadnika [[baha'i]] religije sa 17 hramova, 5 [[Sikizam|sikhi]] hramova, jedan zorastrijanski hram, te nepoznat broj neopagana.&lt;ref name=&quot;religionnews&quot;/&gt;

Nekoliko religioznih organizacija imaju svoja sjedišta u Missouriju, kao što su Luteranska crkva-sinod Missouri, čije sjedište se nalazi u [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwoodu]], kao i Ujedinjena pentakostalna međunarodna crkva sa sjedištem u Hazelwood, oba izvan grada St. Louisa.

== Privreda ==
[[Datoteka:Missouri quarter, reverse side, 2003.jpg|thumb|190px|desno|Prigodna kovanica od 25 centi povodom obilježavanja godišnjice ekspedicije Lewisa i Clarka]]
Ured za ekonomske analize SAD procjenjuje da je u 2006. vrijednost ukupnog nacionalnog proizvoda u Missouriju iznosila 225,9 milijardi [[američki dolar|US$]]. To je iste godine iznosilo 32.705 US$ ličnog prihoda po jednom stanovniku,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; po čemu je Missouri 26. među saveznim američkim državama. Među najvažnije i najrazvijenije industrije u državi ubrajaju se astronautička i saobraćajna industrija te oprema za saobraćaj, proizvodnja hrane, hemijska i lahka industrija, štamparstvo i izdavaštvo, industrije [[pivo|piva]], električne opreme i druge.

Najvažniji [[poljoprivreda|poljoprivredni]] proizvodi države su govedina, soja, svinjetina, mliječni proizvodi, sijeno, [[kukuruz]], perad, [[sorghum]], [[pamuk]], riža i jaja. Missouri je na šestom mjestu u SAD po proizvodnji prasadi te 7. po uzgoju goveda. Osim toga, on se nalazi među pet saveznih država sa najvećom proizvodnjom soje, te na četvrtom mjestu u SAD po proizvodnji riže. U 2001 postojalo je 108 hiljada farmi, po čemu je na drugim mjestu, odmah nakon [[Texas]]a. Missouri od nedavno snažno promovira svoju brzorastuću industriju [[vino|vina]].

Savezna država ima ogromne zalihe [[krečnjak]]a. Drugi resursi kojima obiluje jesu olovo, [[ugalj]] i pijesak. Missouri proizvodi najviše olova od svih saveznih država. Većina [[rudnik]]a ovog metala nalazi se u takozvanom ''olovnom pojasu'', u centralno-istočnom dijelu države. Osim toga, Missouri je i na prvom mjestu ili barem među vodećim po proizvodnji kreča, osnovnog sastojka portlandskog cementa.

U Missouriju se znatno razvija naučni i biotehnološka grana. Monsanto je jedna od najvećih kompanija u Americi koja se bavi agrohemijom i agrikulturnom biotehnologijom, a sjedište joj je u St. Louisu. U uslužnom sektoru, u saveznoj državi je razvijen [[turizam]] i trgovina, te donekle i lahka industrija. Missouri je jedina savezna država u SAD na čijoj teritoriji se nalaze dvije poslovnice Centralne banke SAD (''Federal Reserve''): jedna u Kansas Cityju (koja opslužuje zapadni Missouri, [[Kansas]], Nebrasku, Oklahomu, [[Colorado]], sjeverni Novi Meksiko i [[Wyoming]]) a drugu u Saint Louisu (koja opslužuje istočni Missouri, južni [[Illinois]], južnu Indianu, zapadni Kentucky, zapadni Tennessee, sjeverni Mississippi i cijeli [[Arkansas]]).&lt;ref name=&quot;Districts&quot;/&gt;

Prema podacima iz 2014. stopa [[nezaposlenost]]i u državi iznosila je 4,8% dok je prosjek SAD iznosio 5,5%.&lt;ref name=&quot;urel1411&quot;/&gt;

===Porezi===
Lični dohoci se oporezuju u deset različitih prihodovnih razreda, u rasponu od 1,5% do 6%. Porez na promet u Missouriju na većinu proizvoda iznosi 4,225%, ali postoje neke dodatne stope. Više od 2.500 lokalnih zajednica i općina ubire poreze na nekretnine od pravnih i fizičkih lica.

Veći dio lične imovine izuzet je od plaćanja poreza, osim za motorna vozila. Izuzeci oporezovanja nekretnina uključuju objekte u vlasništvu vlade i nekretnine korištene kao neprofitna groblja isključivo za religijske ukope, kao i nekretnine u vlasništvu škola i koledža i objekti korišteni isključivo u humanitarne svrhe. U Missouriju ne postoji porez na naslijeđe.

===Energija===
Po podacima iz 2012. u Missouriju ima ugrubo 22.000 MW kapaciteta za proizvodnju [[električna energija]].&lt;ref name=&quot;EIAMissouri&quot;/&gt; U 2011. oko 82% električne struje u saveznoj državi dobijalo se iz termoelektrana na [[fosilna goriva]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; Samo 10% energije u istom periodu dobijalo se iz nuklearne elektrane Callaway u okrugu Callaway, sjeveroistočno od Jefferson Cityja.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; Oko 5% energije dobijalo se iz prirodnog plina,&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; a 1% iz hidroenergetskih izvora,&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; kako što su naprimjer jezera Ozarks i Truman. Korištenje [[vjetar|vjetra]] i [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] je u stalnom porastu, tako da je 2009. bilo instalirano 390 MW snage u vjetroelektranama, a 2011. godine 459 MW, dok je u istom periodu u solarnim elektranama zabilježen porast sa 0,2 MW na 1,3 MW.&lt;ref name=&quot;windamer&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;/&gt;

Iz naftnih bušotina u Missouriju je u fiskalnoj 2012. godini proizvedeno 120 hiljada barela sirove [[nafta|nafte]].&lt;ref name=&quot;geoogc&quot;/&gt; Na teritoriji savezne države nema nijedna rafinerija nafte.&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dnavei&quot;/&gt;
[[Datoteka:Kirkwood Train Station.jpg|thumb|250px|Stanica Amtrak linije u [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwoodu]].]]

== Saobraćaj ==
===Zračni===
U Missouriju postoje dva veća aerodroma: [[Međunarodni aerodrom Lambert–St. Louis]] i [[Međunarodni aerodrom Kansas City]].

===Željeznički===
Dva od tri najveća željeznička centra u SAD nalaze se u Missouriju. Kansas City je veliki čvor za željezničke mreže [[BNSF Railway]], [[Norfolk Southern Railway]], [[Kansas City Southern Railway]] i [[Union Pacific Railroad]]. On je također i drugi najveći željeznički centar za robni prevoz u SAD (ali prvi po količini pretovarene robe). Poput Kansas Cityja, i Saint Louis je značajno odredište u željezničkom robnom prevozu. Springfield je i dalje ostao operativni čvor mreže BNSF Railway.

Željeznička kompanija [[Amtrak]] vrši prevoz putnika na liniji koja prolazi kroz [[Kansas City]], [[La Plata (Missouri)|La Plata]], [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]], [[Saint Louis]], [[Lee's Summit (Missouri)|Lee's Summit]], [[Independence (Missouri)|Independence]], [[Warrensburg (Missouri)|Warrensburg]], [[Hermann (Missouri)|Hermann]], [[Washington (Missouri)|Washington]], Kirkwood, [[Sedalia (Missouri)|Sedalia]] i [[Poplar Bluff (Missouri)|Poplar Bluff]]. Planirana brza linija u Missouriju kao dio mreže čvorišta Chicago finansirana je sa 31 milion dolara od strane američke vlade.&lt;ref name=&quot;intercity&quot;/&gt;

Jedina gradska i podzemna željeznica u Missouriju je MetroLink i nalazi se u Saint Louisu. Spaja grad sa predgrađima i okolnim mjestima u okrugu St. Louis kao i sa nekim naseljima u susjednom Illinoisu. To je jedan od najvećih željezničkih gradskih sistema u SAD (po dužini linija). Gradski [[tramvaj]] u centru Kansas Cityja treba početi saobraćati u proljeće 2016.&lt;ref name=&quot;kcstreetcar&quot;/&gt;

Višemodalni portalni saobraćajni centar u Saint Louisu je najveći aktivni višenamjenski transportni centar u državi. Nalazi se u centru St. Louisa u blizini kompleksa historijske stanice Union. Služi kao čvorište i stanica mreže MetroLink, kao i stanica regionalnog autobuskog saobraćaja MetroBus, Greyhound, Amtrak i taksi službe.

===Autobuski===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; style=&quot;float:right; margin:1em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|+ '''Rezultati Predsjedničkih izbora SAD u Missouriju'''
|- style=&quot;background:lightgrey;&quot;
! Godina
! [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]]
! [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrate]]
! ostali kandidati
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''56,77%''' ''1.594.511
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|38,14% ''1.071.068
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,09% ''143.026
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''53,88%''' ''1.478.959
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,26% ''1.215.030
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,86% ''50.943
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,39%''' ''1.445.814
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|49,25% ''1.441.911
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,36% ''39.889
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''53,30%''' ''1.455.713
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|46,10% ''1.259.171
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,60% ''16.480
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''50,42%''' ''1.189.924
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,08% ''1.111.138
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,50% ''58.830
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|41,24% ''890.016
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''47,54%''' ''1.025.935
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11,22% ''242.114
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|33,92% ''811.159
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''44,07%''' ''1.053.873
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22,00% ''526.238
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''51,83%''' ''1.084.953
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,85% ''1.001.619
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,32% ''6.656
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''60,02%''' ''1.274.188
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|39,98% ''848.583
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''51,16%''' ''1.074.181
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,35% ''931.182
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,49% ''94.461
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|47,47% ''927.443
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,10%''' ''998.387
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,42% ''27.770
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''62,29%''' ''1.154.058
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|37,71% ''698.531
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''44,87%''' ''811.932
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,74% ''791.444
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11,39% ''206.126
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|35,95% ''653.535
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''64,05%''' ''1.164.344
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|49,74% ''962.221
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,26%''' ''972.201
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1956.|1956.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|49,89% ''914.289
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,11%''' ''918.273
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1952.|1952.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''50,71%''' ''959.429
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|49,14% ''929.830
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,15% ''2.803
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1948.|1948.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|41,49% ''655.039
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''58,11%''' ''917.315
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,39% ''6.274
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1944.|1944.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|48,43% ''761.524
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,37%''' ''807.804
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,20% ''3.146
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1940.|1940.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|47,50% ''871.009
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''52,27%''' ''958.476
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,23% ''4.244
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|38,16% ''697.891
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''60,76%''' ''1.111.043
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,08% ''19.701
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1932.|1932.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|35,08% ''564.713
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''63,69%''' ''1.025.406
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,22% ''19.775
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1928.|1928.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''55,58%''' ''834.080
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,15% ''662.562
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,27% ''4.079
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1924.|1924.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,58%''' ''648.486
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,79% ''572.753
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6,63% ''86.719
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1920.|1920.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''54,56%''' ''727.162
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,13% ''574.799
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,32% ''30.839
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1916.|1916.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|46,94% ''369.339
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,59%''' ''398.032
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,46% ''19.398
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1912.|1912.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|29,75% ''207.821
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''47,35%''' ''330.746
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22,89% ''159.999
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1908.|1908.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''48,50%''' ''347.203
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|48,41% ''346.574
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3,08% ''22.150
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1904.|1904.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,93%''' ''321.449
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|46,02% ''296.312
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,05% ''26.100
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1900.|1900.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|45,94% ''314.092
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,48%''' ''351.922
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,58% ''17.642
|}
Većina gradova ima redovni autobuski sistem stalnih linija, dok mnogi seoski okruzi imaju mjesni javni prevoz. Nacionalne kompanije [[Greyhound]], [[Trailways]] i [[Megabus (Sjeverna Amerika)|Megabus]] pružaju međudržavne autobuske usluge u Missouriju.

===Riječni===
Rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i [[Missouri (rijeka)|Missouri]] su komercijalno plove duž cijelog svog toka kroz državu Missouri. Rijeka Missouri se kanalizira kroz jaruge i propuste, dok je na Mississippiju izgrađena serija brana i ustava kojima se spriječava da brod zapne o stijene te se i rijeka produbljuje. St. Louis je glavno odredište za teglenice na Mississippiju.

===Cestovni===
Kroz Missouri prolazi nekoliko [[autoput]]eva.
* [[Datoteka:I-29.svg|20px]] Interstate 29, [[Datoteka:I-229.svg|25px]] Interstate 229
* [[Datoteka:I-35.svg|20px]] Interstate 35, [[Datoteka:I-435.svg|25px]] Interstate 435 (prsten oko Kansas Cityja), [[Datoteka:I-635.svg|25px]] Interstate 635
* [[Datoteka:I-44.svg|20px]] Interstate 44
* [[Datoteka:I-49.svg|20px]] Interstate 49&lt;ref name=&quot;nevaddai&quot;/&gt;  
* [[Datoteka:I-55.svg|20px]] Interstate 55, [[Datoteka:I-155.svg|25px]] Interstate 155, [[Datoteka:I-255.svg|25px]] Interstate 255 (prsten oko Saint Louisa na području Illinoisa)
* [[Datoteka:I-57.svg|20px]] Interstate 57
* [[Datoteka:I-64.svg|20px]] Interstate 64
* [[Datoteka:I-70.svg|20px]] Interstate 70, [[Datoteka:I-170.svg|25px]] Interstate 170, [[Datoteka:I-270.svg|25px]] Interstate 270 (prsten oko [[Saint Louis]]a na području Missourija), [[Datoteka:I-470.svg|25px]] Interstate 470, [[Datoteka:I-670.svg|25px]] Interstate 670
* [[Datoteka:I-72.svg|20px]] Interstate 72
* [[Datoteka:I-66.svg|20px]] Interstate 66 (planirani)

Nakon donošenja amandmana 3 krajem 2004. Ministarstvo saobraćaja Missourija (MoDOT) počelo je program rekonstrukcije i osavremenjavanja puteva &quot;Lakše, bezbjednije, brže&quot;, koji je imao za cilj dovesti 3.500&amp;nbsp;km autoputeva u bolje stanje. Program je završen u decembru 2007. U periodu od 2006. do 2014. smanjen je broj [[Saobraćajna nesreća|smrtnih slučajeva]] na putevima Missourija od 1.257 u 2005, preko 960 u 2008. do 766 u 2014. godini.&lt;ref name=&quot;saobrc&quot;/&gt;

Samo dio autoputa Interstate 55 u Missouriju ima [[Saobraćajna traka|traku]] namijenjenu za saobraćaj vozila sa dva ili više putnika (HOV trake), i to od Ste. Genevieve do petlje sa Interstate 270-255 u okrugu Saint Louis. Te trake su označene i otvorene 10. februara 2013. HOV trake su također označene i na autoputu Interstate 70 u okrugu St. Charles do Interstate 270 u okrugu St. Louis, te na koridoru sjever-jug na autoputu Interstate 270 u centralnom dijelu okruga St. Louis.

== Politika ==
Trenutni [[Ustav Missourija]] je četvrti po redu u historiji države, usvojen 1945. godine. Kao i većina [[ustav]]a ostalih saveznih država, on također propisuje tri organa vlasti: zakonodavnu skupštinu, izvršnu i sudsku vlast. Zakonodavna vlast se sastoji iz dva doma: Zastupnički dom Missourija i Senat. Ova dva doma sačinjavaju Opću skupštinu Missourija.

Zastupnički dom ima 163 člana, koji su raspodijeljeni u skladu sa posljednjim objavljenim popisom u SAD. Senat Missourija sastoji se iz 34 člana iz distrikata približno istog broja stanovnika. Sudska vlast se sastoji iz [[Vrhovni sud Missourija|Vrhovnog suda]] sa sedam sudija, Apelacionog suda (srednji nivo sudske vlasti podijeljen na tri distrikta, sa sjedištima u Kansas Cityju, St. Louisu i Springfieldu, te 45 okružnih sudova koji funkcioniraju kao lokalni parnični sudovi.

Izvršna vlast na čelu ima [[Spisak guvernera Missourija|guvernera Missourija]] a uključuje i pet drugih izbornih funkcija na nivou cijele savezne države. Sve osim jedne izvršne funkcije u državi vrše političari iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]].

[[Harry S. Truman]] (1884–1972), 33. predsjednik SAD, rođen je u gradu [[Lamar (Missouri)|Lamar]]. Bio je sudija u okrugu [[Okrug Jackson (Missouri)|Jackson]] a nakon toga i senator u Senatu SAD tokom 10 godina, prije nego što je izabran kao potpredsjednik na izborima 1944. Nakon što se povukao iz politike živio je u Independenceu.

Missouri se u političkom smislu smatra državom &quot;predvodnicom&quot;, a često se njeni građani na izborima odlučuju promijeniti stranku za koju glasaju. Država je u prošlosti mnogo puta podržavala predsjedničkog kandidata koji je na kraju u pobijedio, tako da je od 1904. do danas u Missouriju pobijedio kandidat koji je i postao američki predsjednik, osim u tri slučaja: na izborima 1956. Missouri je glasao za demokratskog [[Spisak guvernera Illinoisa|guvernera]] iz susjednog [[Illinois]]a [[Adlai Stevenson II|Adlai Stevensona]], a pobijedio je tadašnji predsjednik republikanac [[Dwight D. Eisenhower]] iz susjednog Kansasa, a na izborima 2008. i 2012. oba puta je glasao za republikanske kandidate [[John McCain]]a i [[Mitt Romney]]a kada je na izborima pobijedio senator (i kasnije predsjednik) [[Barack Obama]]. Na izborima 2012. Missouri je snažno skrenuo na stranu Republikanaca, kada je Romney pobijedio Obamu sa gotovo 10%-tnom razlikom.

Zaključno sa 24. oktobrom 2014. u državi je bilo 4.190.936 registrovanih glasača.&lt;ref name=&quot;registered&quot;/&gt;

=== Okruzi ===
{{Glavni|Okruzi u Missouriju}}
Savezna država Missouri ima 114 okruga i jedan nezavisni grad (Saint Louis).

Najveći okruzi po površini su [[Okrug Texas (Missouri)|Texas]] (3053,59&amp;nbsp;km²) i [[Okrug Shannon (Missouri)|Shannon]] (2600,35&amp;nbsp;km²). Najmanji po površini je okrug [[Okrug Worth (Missouri)|Worth]] (688,94&amp;nbsp;km²). Nezavisni grad St. Louis ima površinu od samo 160,58&amp;nbsp;km², ali je i najgušće naseljeno područje u Missouriju (1984,6 stanovnika na km²).

Okruzi sa najvećom populacijom (procjena iz 2012) su [[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]] (1.000.438 stanovnika), [[Okrug Jackson (Missouri)|Jackson]] (677.377), [[Okrug St. Charles (Missouri)|St. Charles]] (368.666) i grad [[Saint Louis]] (318.172). Okrug Worth je najmanje naseljeni okrug sa 2.171 stanovnikom (po popisu 2010).
{{Raščistiti}}
== Najveći gradovi ==
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Missouriju
| ime_države_u_lokativu = Missouriju
| drž_ref = &lt;ref name=&quot;citypopulationde&quot;/&gt;
| list_by_pop = Najveći gradovi u Missouriju
| class = nav
| int_ime = Okrug
| int_link = Okruzi u Missouriju
| grad_1 = Kansas City | int_1 =  Kansas City{{!}}Jackson, Clay, Platte i Cass | stan_1 = 463.202 | img_1 = KCSkylineLibertyMemorial.png
| grad_2 = Saint Louis | int_2 = Saint Louis{{!}}nezavisni grad | stan_2 = 319.294 | img_2 = St_Louis_night_expblend.jpg
| grad_3 = Springfield (Missouri){{!}}Springfield | int_3 = Okrug Greene (Missouri){{!}}Greene | stan_3 = 159.498 | img_3 = ParkCentralSquarefountainbyCVBCS.jpg
| grad_4 = Independence (Missouri){{!}}Independence | int_4 = Okrug Jackson (Missouri){{!}}Jackson | stan_4 = 116.830 | img_4 = Jackson_County_Courthouse_Independence_MO-cropped.jpg
| grad_5 = Columbia (Missouri){{!}}Columbia | int_5 = Okrug Boone (Missouri){{!}}Boone | stan_5 = 108.500
| grad_6 = Lee's Summit (Missouri){{!}}Lee's Summit | int_6 = Okrug Jackson (Missouri){{!}}Jackson | stan_6 = 91.364
| grad_7 = O'Fallon (Missouri){{!}}O'Fallon | int_7 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles  | stan_7 = 79.329
| grad_8 = St. Joseph (Missouri){{!}}St. Joseph | int_8 = Okrug Buchanan (Missouri){{!}}Buchanan | stan_8 = 76.780
| grad_9 = St. Charles (Missouri){{!}}St. Charles | int_9 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles | stan_9 = 66.794
| grad_10 = St. Peters (Missouri){{!}}St. Peters | int_10 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles | stan_10 = 52.575
}}
Jefferson City je glavni grad Missourija. Pet najveći gradova u državi su Kansas City, St. Louis, Springfield, Independence i [[Columbia (Missouri)|Columbia]].&lt;ref name=&quot;est2007&quot;/&gt;

Saint Louis je najznačajniji grad i najveće [[metropolitansko područje]] u Missouriju, koje obuhvata prostor 17 okolnih okruga i jedan nezavisni grad, samo jezgro Saint Louisa. Osam od tih okruga je izvan Missourija i pripada državi Illinois. Prema podacima iz 2009. St. Louis je bio 18. najveće metropolitansko područje u SAD sa 2,83 miliona stanovnika. Ipak, ako se posmatra takozvano kombinirano statističko područje, onda je St. Louis sa 2,89 miliona stanovnika 15. po veličini u SAD. Neki od većih gradova u metropolitanskom području St. Louis su [[St. Charles (Missouri)|St. Charles]], [[St. Peters (Missouri)|St. Peters]], [[Florissant (Missouri)|Florissant]], [[Chesterfield (Missouri)|Chesterfield]], [[Creve Coeur (Missouri)|Creve Coeur]], [[Wildwood (Missouri)|Wildwood]], [[Maryland Heights (Missouri)|Maryland Heights]], [[O'Fallon (Missouri)|O'Fallon]], [[Clayton (Missouri)|Clayton]], [[Ballwin (Missouri)|Ballwin]] i [[University City (Missouri)|University City]].

Kansas City je najveći grad u Missouriju po broju stanovnika i najznačajniji grad u istoimenom metropolitanskom statističkom području, koje obuhvata 15 okruga uključujući i šest okruga u državi [[Kansas]]. Prema podacima iz 2009, ono je bilo 29. najveće metropolitansko područje u SAD sa 2,068 miliona stanovnika. Unutar tog područja nalaze se gradovi poput Independence, [[Lee's Summit (Missouri)|Lee's Summit]], [[Blue Springs (Missouri)|Blue Springs]], [[Raytown (Missouri)|Raytown]], [[Liberty (Missouri)|Liberty]] i [[Gladstone (Missouri)|Gladstone]].

Grad [[Branson (Missouri)|Branson]] je jedna od većih turističkih atrakcija u području [[The Ozarks|Ozarks]] u jugozapadnom dijelu Missourija.

== Kultura ==
=== Muzika ===
[[Datoteka:BuschStadium 2006-05-30.jpg|thumb|200px|Bejzbol ekipa [[St. Louis Cardinals]] igra na [[Stadion Busch|stadionu Busch]].]]
U Missouriju je rođeno ili su živjeli veliki broj poznatih muzičara. Među njima ističe se gitarst i pionir rocka [[Chuck Berry]], zatim pjevačica i glumica [[Josephine Baker]], &quot;kraljica rocka&quot; [[Tina Turner]], pop pjevačica i tekstopisac [[Sheryl Crow]], reperi Nelly, Chingy i Akon, svi oni su sadašnji ili bivši građani St. Louisa. Reper [[Eminem]] rođen je u gradu St. Joseph, a također je živio i u Savannahu i Kansas Cityju. Rock and roll muzičar Steve Walsh iz grupe Kansas rođen je u St. Louisu a odrastao u St. Josephu.

Simfonija Kansas Cityja i simfonijski orkestar St. Louisa su dva najpoznatija orkestra u državi. Sentluiski je drugi po starosti simfonijski orkestar u SAD, a posljednjih godina pod dirigentskom palicom Leonarda Slatkina došao je do značajnih postignuća.

=== Književnost ===
Missouri je dom poznatog pisca [[Mark Twain]]a. Radnje njegovih romana ''Pustolovine Toma Sawyera'' i ''Pustolovine Huckleberry Finna'' odvijaju se u gradu [[Hannibal (Missouri)|Hannibalu]], gdje je Twain proveo djetinjstvo.

Pisac [[William Least Heat-Moon]] rođen je u Kansas Cityju, a poznat je po hronici ''Blue Highways'' o svojim putovanjima po malim američkim gradovima. Ta knjiga bila je na spisku bestselera ''New York Timesa'' gotovo godinu dana tokom 1982. i 1983. godine.

=== Sport ===
Missouri je bio domaćin [[Olimpijske igre 1904.|Ljetnih Olimpijskih igara 1904.]] u St. Louisu, prvih olimpijskih igara održanih u SAD-u.

===Profesionalni aktivni klubovi===
* [[Major League Baseball|MLB]]: [[Kansas City Royals]] i [[St. Louis Cardinals]]
* [[NFL]]: [[Kansas City Chiefs]] i [[St. Louis Rams]]
* [[National Hockey League|NHL]]: [[St. Louis Blues]]

===Bivši profesionalni klubovi===
* [[National Football League]]:
** [[St. Louis Cardinals (NFL)|St. Louis Cardinals]] (došli iz Chicaga 1960; a 1988. se otselili u [[Tempe (Arizona)]] i danas se nazivaju [[Arizona Cardinals]])
** [[St. Louis All Stars]] (aktivni bili samo 1923)
** [[Kansas City (NFL)]] (Blues/Cowboys) (aktivni u periodu 1924–1926)
** [[St. Louis Gunners]] (nezavisni tim, pridružio se NFL-u posljednje tri sedmice u sezoni 1934. i nakon toga se raspao)
* [[Major League Baseball]] (Američka liga):
** [[St. Louis Browns]] (doselio se iz [[Milwaukee]]ja 1902; a otselio u [[Baltimore]], [[Maryland]] nakon sezone 1953. i danas su [[Baltimore Orioles]])
** [[Kansas City Athletics]] (došli iz [[Philadelphia|Philadelphije]] 1955; a od 1967. su sa sjedištem u [[Oakland]]u pod nazivom [[Oakland Athletics]])
* [[NBA|National Basketball Association]]:
** [[St. Louis Bombers (NBA)|St. Louis Bombers]] (jedan od timova začetnika [[Basketball Association of America|BAA]] franšize 1946, pristupio NBA kada je formirana 1949. ali je naredne 1950. prestao s takmičenjem)
** St. Louis Hawks (preselili iz [[Milwaukee]]ja 1955; a 1968. otišli u [[Atlanta|Atlantu]] i danas su [[Atlanta Hawks]])
** [[Kansas City Kings]] (došli iz [[Cincinnati]]ja 1972; a otselili u [[Sacramento (Kalifornija)|Sacramento]] 1985. godine i danas su [[Sacramento Kings]]; prije nego što su došli u Kansas City, bili su poznati kao ''Cincinnati Royals'')
* [[National Hockey League]]:
** [[Kansas City Scouts]] (danas im je sjedište u [[Newark (New Jersey)]] a nastupaju pod imenom [[New Jersey Devils]])
** [[St. Louis Eagles]] (bili aktivni 1930tih)
* [[Major League Soccer]]:
** [[Sporting Kansas City|Kansas City Wiz/Kansas City Wizards]] (osnovani 1995, ali su se iz [[Kansas City (Missouri)|Kansas Cityja]] preselili u [[Kansas]], a 2010. su postali [[Sporting Kansas City]])

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;regionmappdf&quot;&gt;http://www.census.gov/const/regionmap.pdf&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;centarpopu&quot;&gt;[http://www.census.gov/geo/www/2010census/centerpop2010/centerpop2010.html Centers of Population for the 2010 Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160101072321/http://www.census.gov/geo/www/2010census/centerpop2010/centerpop2010.html |date=1. 1. 2016 }}, Američki popisni biro&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mointro&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.netstate.com/states/intro/mo_intro.htm |title=Introduction to Missouri – The Show Me State Capital Jefferson City |publisher=Netstate.com |access-date=31. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ponyex&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nps.gov/poex/|title=Pony Express National Historic Trail}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;McCafferty&quot;&gt;McCafferty, Michael. 2004. [http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=/journals/american_speech/v079/79.1mccafferty.html &quot;Correction: Etymology of Missouri&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306143842/http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=%2Fjournals%2Famerican_speech%2Fv079%2F79.1mccafferty.html |date=6. 3. 2016 }} (ograničen pristup), ''American Speech'', 79.1:32&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bartleby&quot;&gt;[http://www.bartleby.com/61/41/M0344100.html &quot;Missouri&quot;], ''American Heritage Dictionary''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2012/10/13/us/politics/missouree-missouruh-to-be-politic-in-missouri-say-both.html | title=Missouree? Missouruh? To Be Politic, Say Both | work=The New York Times | date=13. 10. 2012 |access-date=14. 10. 2012 | author=Wheaton, Sarah | pages=A1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;websterm&quot;&gt;[http://www.merriam-webster.com/dictionary/missouri Missouri]. Merriam-webster.com (31. august 2012). Pristupljeno dana 21.7.2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lance2003&quot;&gt;{{cite journal | url=http://missourifolkloresociety.truman.edu/Missouri%20Folklore%20Studies/THE%20PRONONCIATION%20OF%20MISSOURI.htm | title=The Pronunciation of Missouri: Variation and Change in American English | author=Lance, Donald M. | journal=American Speech | year=2003 | volume=78 | issue=3 | pages=255–284 | doi=10.1215/00031283-78-3-255 | access-date=19. 5. 2016 | archive-date=9. 4. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080409214810/http://missourifolkloresociety.truman.edu/Missouri%20Folklore%20Studies/THE%20PRONONCIATION%20OF%20MISSOURI.htm }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oksford&quot;&gt;Oxford English Dictionary&lt;/ref&gt;
&lt;ref name = &quot;Slogan&quot;&gt;{{cite web| url = http://www.sos.mo.gov/archives/history/slogan.asp | location = Missouri | work = State Archives Missouri History | type = FAQ | title = Origin of &quot;Show-Me&quot; Slogan |publisher=Secretary of State |access-date=23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thefreedictionary&quot;&gt;[http://www.thefreedictionary.com/skepticism Pojašnjenje pojma &quot;skepticism&quot;], na stranici Free Dictionary&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Popikb&quot;&gt;{{Cite web | author= Barry Popik | title = I'm from Missouri – Show Me | url = http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/summary3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MSS&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.mospeleo.org/docs/pr6000.htm | title = Fact Sheet on 6000 Caves | author = Scott House | publisher = The Missouri Speleological Survey | date = 14. 5. 2005 | access-date = 23. 4. 2016 | archive-date = 6. 12. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081206014742/http://www.mospeleo.org/docs/pr6000.htm | url-status = bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sealsymb&quot;&gt;{{Cite web| title = The Great Seal of Missouri | publisher = Secretary of State | place = Missouri | url = http://www.sos.mo.gov/symbols/symbols.asp?symbol=seal}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eagmidwes&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bls.gov/eag/eag.midwest.htm |title=Midwest Region Economy at a Glance |publisher=Bls.gov |access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uncedu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.unc.edu/news/archives/jun99/reed16.htm |title=UNC-CH surveys reveal where the 'real' South lies |publisher=Unc.edu |date=2. 6. 1999 |access-date=24. 4. 2016 |archive-date=30. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530083044/http://www.unc.edu/news/archives/jun99/reed16.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite book |title=''Almanac of the 50 States'' (Missouri) |publisher=Information Publications (Woodside, CA) |year=2008 |page=203}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mostateparks&quot;&gt;{{cite web |url=http://mostateparks.com/karst.htm |title=Missouri's Karst Wonderland – Missouri State Parks and Historic Sites, DNR |publisher=Mostateparks.com |date=6. 6. 2008 |access-date=25. 11. 2010 |archive-date=25. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101125190506/http://mostateparks.com/karst.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dedmogov&quot;&gt;{{cite web |url=http://ded.mo.gov/researchandplanning/community/misc/sa-1102-1.stm |title=Income Inequality in Missouri |publisher=Ded.mo.gov |date=21. 12. 2001 |access-date=5. 5. 2016 |archive-date=7. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100107144051/http://ded.mo.gov/researchandplanning/community/misc/sa-1102-1.stm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;foley 1989 26&quot;&gt;Foley (1989), str. 26.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hoffhaus&quot;&gt;Hoffhaus. (1984). ''Chez Les Canses: Three Centuries at Kawsmouth'', Kansas City: Lowell Press. {{ISBN|0-913504-91-2}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;supreme&quot;&gt;{{cite web|url=http://supreme.justia.com/us/48/660/case.html |title='&amp;#39;MISSOURI V. IOWA'&amp;#39;, 48 U.S. 660 (1849) – US Supreme Court Cases from Justia &amp; Oyez |publisher=Supreme.justia.com |access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Meinig&quot;&gt;Meinig, D.W. (1993). ''The Shaping of America: A Geographical Perspective on 500 Years of History'', ''Volume 2: Continental America, 1800–1867''. New Haven: Yale University Press. {{ISBN|0-300-05658-3}}; str. 437&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=census2010&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php|title=Resident Population Data|year=2010|publisher=Census|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=PopEstUS&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2014/tables/NST-EST2014-01.csv|format=CSV|title=Table 1. Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2014|date=2. 1. 2015|publisher=Popisni biro SAD|access-date=2. 1. 2015|archive-url=https://www.webcitation.org/65BI9D3Xm?url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2011/tables/NST-EST2011-01.csv|archive-date=3. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;qf29000&quot;&gt;{{Cite web | url = http://quickfacts.census.gov/qfd/states/29000.html | title = Quick facts | publisher = Popis | place = SAD | access-date=15. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20050814010923/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/29000.html | archive-date=14. 8. 2005 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;clevel&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.cleveland.com/datacentral/index.ssf/2012/06/americas_under_age_1_populatio.html| title = Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot|author=Exner Rich|date=3. 6. 2012|work= The Plain Dealer}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;&gt;{{cite web | title = State Centers of Population 1880-2010: Missouri | year = 2000 | publisher = Popisni biro SAD | access-date=12. 5. 2016 | url = https://www.census.gov/geo/reference/centersofpop/histstate/historical_cenpop_29.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20130923080721/http://www.census.gov/geo/reference/centersofpop/histstate/historical_cenpop_29.html | archive-date=23. 9. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ammon&quot;&gt;{{cite book |title= Status and Function of Languages and Language Varieties |author = Ammon Ulrich| year= 1989|publisher=Walter de Gruyter|isbn= 0-89925-356-3|pages= 306–8|url= http://books.google.com/?id=geh261xgI8sC&amp;printsec=frontcover&amp;q |access-date=3. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Carriere&quot;&gt;{{cite journal |author= Carrière J-M|year= 1939|title= Creole Dialect of Missouri |journal=American Speech | publisher =Duke University Press|volume= 12 |issue= 6|pages= 502–3|jstor= 451217}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;valpoedu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.valpo.edu/geomet/pics/geo200/religion/catholic.gif |title=Valparaiso University |access-date=31. 7. 2010 |archive-date=13. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100413075922/http://www.valpo.edu/geomet/pics/geo200/religion/catholic.gif |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cunyedu&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110709082644/http://www.gc.cuny.edu/faculty/research_briefs/aris/key_findings.htm 2001 American Religious Identification Survey], Gradski univerzitet New Yorka, arhivirano dana 9. jula 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/29/rcms2010_29_state_adh_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives &amp;#124; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=22. 11. 2013 |archive-date=2. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202233840/http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/29/rcms2010_29_state_adh_2010.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;religionnews&quot;&gt;{{cite web|title=Fox apologizes for comments on Wiccans at University of Missouri|author=Kellie Moore|publisher=Religious News Service|url=http://www.religionnews.com/2013/02/25/fox-apologizes-for-comments-on-wiccans-at-university-of-missouri/|date=25. 2. 2013|access-date=23. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Districts&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.federalreserve.gov/OTHERFRB.HTM |title=FRB: Federal Reserve Districts and Banks |publisher=Federalreserve.gov |date=13. 12. 2005|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;urel1411&quot;&gt;[http://www.missourieconomy.org/pdfs/urel1411.pdf Stope nezaposlenosti u Missouriju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306115514/https://www.missourieconomy.org/pdfs/urel1411.pdf |date=6. 3. 2016 }}, pristupljeno 18. maja 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=EIAMissouri&gt;{{cite web |url=http://www.eia.gov/electricity/state/Missouri/ |title= Missouri Electricity Profile 2012 |publisher=U.S. Energy Information Administration |date=1. 5. 2014 |access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ded.mo.gov/energy/docs/Missouri_Energy_Profile_9_6_2012a.pdf|title=Missouri Energy Profile|author=National Association for State Energy Officials and the Kentucky Department for Energy Development and Independence|access-date=20. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140603002338/http://ded.mo.gov/energy/docs/Missouri_Energy_Profile_9_6_2012a.pdf|archive-date=3. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;windamer&quot;&gt;[http://www.windpoweringamerica.gov/wind_installed_capacity.asp U.S. Installed Wind Capacity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314233108/http://www.windpoweringamerica.gov/wind_installed_capacity.asp |date=14. 3. 2014 }}, pristupljeno 20. maja 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;&gt;{{cite web|url=http://irecusa.org/wp-content/uploads/2010/07/IREC-Solar-Market-Trends-Report-2010_7-27-10_web1.pdf|title=U.S. Solar Market Trends 2009|author=Sherwood, Larry|publisher=Interstate Renewable Energy Council (IREC)|date=1. 7. 2010|access-date=20. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20100925184512/http://irecusa.org/wp-content/uploads/2010/07/IREC-Solar-Market-Trends-Report-2010_7-27-10_web1.pdf|archive-date=25. 9. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;geoogc&quot;&gt;{{cite web|url=http://dnr.mo.gov/geology/geosrv/ogc/|title=Geologicaly Survey Program - Oil and Gas in Missouri|author=Missouri Department of Natural Resources|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dnavei&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eia.gov/dnav/pet/pet_pnp_cap1_dcu_smo_a.htm|title=Petroleum and Other Liquids - Number and Capacity of Petroleum Refineries|author=United States Energy Information Administration|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;intercity&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.whitehouse.gov/the-press-office/fact-sheet-high-speed-intercity-passenger-rail-program-chicago-st-louis-kansas-city|title=Fact Sheet: High Speed Intercity Passenger Rail Program: Chicago – St. Louis – Kansas City|access-date=21. 5. 2016|date=27. 1. 2010|archive-date=31. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100131121840/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/fact-sheet-high-speed-intercity-passenger-rail-program-chicago-st-louis-kansas-city|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kcstreetcar&quot;&gt;{{cite web|url=http://kcstreetcar.org/about-streetcar/|title=KC Streetcar - About KC Streetcar|access-date=21. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nevaddai&quot;&gt;{{cite news| url=http://www.nevadadailymail.com/story/1655119.html| title=Upgrade of U.S. 71 to I-49 coming to Missouri soon| date=7. 8. 2010| access-date=21. 5. 2016| author=Wade Lynn A.| publisher=Nevada Daily Mail| archive-date=21. 9. 2011| archive-url=https://web.archive.org/web/20110921162811/http://www.nevadadailymail.com/story/1655119.html| url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;saobrc&quot;&gt;{{cite web|title=Number of Persons Killed or Injured in Missouri Crashes by Year|url=http://www.mshp.dps.missouri.gov/MSHPWeb/SAC/crash_data_severity_960grid.html|publisher=Missouri State Highway Patrol|access-date=21. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;registered&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sos.mo.gov/elections/registeredvoters/2012 |title=Registered Voters in Missouri 2012 |publisher=Missouri Secretary of State |date=24. 10. 2012 |access-date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;citypopulationde&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.citypopulation.de/USA-Missouri.html |title=Missouri (USA): State, Major Cities, Towns &amp; Places |date=19. 2. 2011 |publisher=City Population |access-date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;est2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Estimates of the Population for Incorporated Places in Missouri|work=HomeTownLocator |url=http://missouri.hometownlocator.com/census/estimates/cities2.cfm|access-date=24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
* Foley, William E., ''The Genesis of Missouri: From Wilderness Outpost to Statehood'', University of Missouri Press, 1989; {{ISBN|9780826207241}}

{{Commonscat|Missouri}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Missouri|*]]
[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]]</text>
      <sha1>14u5xmfquyk5nfjdycj7mkqwux8h9e6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nebraska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11867</id>
    <revision>
      <id>3900667</id>
      <parentid>3847488</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:12:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37572" sha1="24j3hsnacshmt92oot7kcokd4znc6v0" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Nebraska
| izvorno_ime =
| drugo_ime = ''State of Nebraska'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| etimologija =
| službeni_naziv =
| graniči_sa = {{plainlist|
* [[Južna Dakota]]
* [[Missouri]]
* [[Colorado]]
* [[Iowa]]
* [[Kansas]]
* [[Wyoming]]
}}
| moto = Equality Before the Law&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Jednakost pred zakonom''&lt;/small&gt;
| nadimak = Cornhusker State&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Zemlja berača kukuruza''&lt;/small&gt;
| slika =
| opis_slike =
| zastava  = Flag of Nebraska.svg
| simbol = Nebraska-StateSeal.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 40| širina_minuta_glavnog_grada = 48| širina_sekundi_glavnog_grada = 35| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 96| dužina_minuta_glavnog_grada = 40| dužina_sekundi_glavnog_grada = 31| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviše_mjesto = Panorama Point
| najviša_visina = 1654
| najniža =
| najniža_lokacija = rijeka [[Missouri (rijeka)|MIssouri]]
| najniža_visina = 256
| dužina = 690
| širina = 340
| površina = 200520
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 0,7%
| stanovništvo = 1845525 | stanovništvo_datum = 2012
| stanovništvo_gustoća = 9.25
| osnovan = 37. savezna država
| datum = 1. mart 1867.
| vlada = 
| lider = [[Pete Ricketts]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = UTC-6&lt;br&gt;zapadni dio: UTC-7
| vremenska_zona_DST = DST-5&lt;br&gt;DST-6
| poštanski_broj = NE
| pozivni broj =
| kod = US-NE | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Nebraska in United States.svg
| opis_karte =
| web_stranica = [http://www.nebraska.gov www.nebraska.gov]
| bilješka =
}}
'''Nebraska''' ({{Audio|pomoć=ne|en-us-Nebraska.ogg|izgovor}}; skraćeno '''NE''') jeste [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američka savezna država]] koja se nalazi na [[Srednji zapad (SAD)|srednjem zapadu]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i jednim dijelom, u regiji [[Velika nizija|Velike nizije]] (''Great Plains''). Njen glavni grad je [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]], a najveći [[Omaha (Nebraska)|Omaha]] na rijeci [[Missouri (rijeka)|Missouri]].

Saveznu državu Nebraska sijeku mnogi historijski putevi, a tek je [[Zlatna groznica|zlatna kalifornijska groznica]] dovela veliki broj nestarosjedilačkog stanovništa u ovo područje. Postala je savezna država SAD 1867. godine. U pogledu [[klima|klime]], postoje znatne varijacije između ljetnih i zimskih temperatura, a razorne oluje i [[tornado|tornada]] su uobičajena. Karakteristika Nebraske je [[prerija]] bez mnogo šuma, idealna za uzgoj goveda, a također je i veliki proizvođač mesa, svinja, [[kukuruz]]a i soje.

Etničku, najveća grupa u Nebraski su američki Nijemci. Država također ima jednu od najvećih zajednica američkih Čeha među svim saveznim državama.

== Etimologija ==
Nebraska je dobila ime od arhaičnih riječi iz jezika Otoe ''Ñí Brásge'' (na modernom Otoe jeziku: ''Ñí Bráhge'') ili iz jezika Omaha indijanaca ''Ní Btháska'', u značenju ''plitka voda'', po rijeci [[Platte (rijeka)|Platte]] koja teče kroz ovu saveznu državu.&lt;ref name=&quot;spotedu&quot; /&gt;

== Historija ==
Razna plemena i kulture domorodačkih naroda živjele su duž rijeka na području današnje Nebraske hiljadama godina prije nego što su došle evropski doseljenici i istraživačke ekspedicije. Historijska domorodačka indijanska plemena koja su živjela u Nebraskoj, između ostalih, uključuju [[Omaha (pleme)|Omaha]], [[Missouria]], [[Ponca]], [[Pawnee (pleme)|Pawnee]], [[Otoe (pleme)|Otoe]], kao i razne ogranke plemena [[Lakota (pleme)|Lakota]] ([[Sioux]]).

Mnogo prije [[Ekspedicija Luisa i Klarka|ekspedicije Lewisa i Clarka]] od 1804. do 1806, francusko-kanadski istraživači (uključujući braću Mallet 1739) proputovali su preko teritorije današnje Nebraske na svom putu prema [[Santa Fe (Novi Meksiko)|Santa Feu]], gdje su trgovali, a koji je tada bio pod vlašću Španije.&lt;ref name=&quot;cathency&quot; /&gt; Sjedinjene Američke Države su 1819. osnovale utvrdu [[Fort Atkinson (Nebraska)|Fort Atkinson]] kao prvu američku utvrdu zapadno od rijeke Missouri, nešto istočnije od današnjeg grada [[Fort Calhoun (Nebraska)|Fort Calhoun]]. Međutim, vojska je napustila utvrdu 1827. nakon što se većina doseljenika počela seliti još dalje na zapad.

Evroamerička naselja nisu u značajnom broju nastala sve do 1848. godine i početka [[Kalifornijska zlatna groznica|&quot;zlatne groznice&quot; u Kaliforniji]]. Dana 30. maja 1854. američki kongres je proglasio [[Zakon Kansas-Nebraska]] kojim su formirane teritorije Kansasa i Nebraske, podijeljene [[40. paralela (sjever)|40. paralelom]].&lt;ref name=&quot;Establishment&quot; /&gt; Teritorija Nebraska uključivala je dijelove današnjih saveznih država Colorado, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, [[Wyoming]] i [[Montana]].&lt;ref name=&quot;genealog&quot; /&gt; Glavni grad teritorije Nebraske bio je Omaha.

[[Datoteka:00DI0943 - Flickr - USDAgov.jpg|thumb|lijevo|Doseljenici u centralnoj Nebraski 1888.]]
Tokom 1860-ih, nakon što je američka vlada primorala mnoga domorodačka indijanska plemena da napuste svoju zemlju i presele se u rezervate, otvorio se veliki prostor za poljoprivredni razvoj doseljenih Amerikanaca i Evropljana. U skladu sa Zakonom o besplatnoj dodjeli zemlje farmerima (''Homestead Act'') hiljade novih naseljenika doselilo se u Nebrasku zauzimajući slobodnu zemlju koju im je pružila savezna vlada. Pošto je u [[prerija]]ma raslo vrlo malo drveća, mnogi od prvih naseljenika i farmera pravilo je kuće prekrivene travom, kao što su to radila i domorodačka plemena poput plemena Omaha. Prvi talas naseljenika dao je teritoriji dovoljan broj stanovnika da zatraži od vlade status savezne države.&lt;ref name=&quot;marsha&quot; /&gt;

Nebraska je postala 37. savezna američka država 1. marta 1867. godine, a glavni grad joj je premješten iz Omahe u naselje Lancaster, kasnije preimenovan u [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]] po tada nedavno ubijenom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država [[Abraham Lincoln|Abrahamu Lincolnu]]. Bitka kod Massacre Canyona (u blizini gradića [[Trenton (Nebraska)|Trenton]]) 5. augusta 1873. bila je posljednja velika bitka između plemena [[Pawnee (pleme)|Pawnee]] i [[Sioux]].&lt;ref name=&quot;elipaul&quot; /&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:National-atlas-nebraska.PNG|thumb|lijevo|300px|Karta Nebraske]]
Država graniči sa [[Sjeverna Dakota|Sjevernom Dakotom]] na sjeveru, [[Iowa|Iowom]] na istoku, [[Missouri]]jem na jugoistoku nasuprot [[Missouri (rijeka)|istoimene rijeke]], državom [[Kansas]] na jugu, [[Colorado]]m na jugozapadu i [[Wyoming]]om na zapadu. Država ima [[Okruzi u Nebraskoj|93 okruga]]. Ona zauzima centralni dio takozvanog ''Frontier stripa'' (graničnog pojasa država između nekadašnjeg Divljeg zapada i SAD). Nebraska je podijeljena u dvije vremenske zone.

Centralnoamerička vremenska zona (UTC-6) obuhvata istočni dio države, dok se zapadni dio ravna po vremenskoj zoni Stijenjaka (UTC-7). Kroz državu teku tri rijeke u smijeru zapad-istok. [[Platte (rijeka)|Rijeka Platte]], koja nastaje od ušća rijeka Sjeverna Platte i Južna Platte, teče kroz centralni dio države. Rijeka [[Niobrara (rijeka)|Niobrara]] teče kroz sjeverni dio, dok rijeka [[Republican (rijeka)|Republican]] teče kroz južni dio Nebraske.

[[Datoteka:Scotts bluff national monument.jpg|thumb|250px|lijevo|Nacionalni spomenik Scotts Bluff.]]
Nebraska je sastavljena iz dvije velike kopnene regije: [[Velika nizija|Velike nizije]] i izbrazdane nizije (''Dissected Till''). Krajnji istočni dio države je izbrazdan [[glečer]]ima iz [[ledeno doba|ledenog doba]]. Nakon što su se glečeri povukli, iza njih je ostala izbrazdana nizija ''Dissected Till'' s brojnim blagim dolinama i uzvišenjima. Gradovi Omaha i Lincoln se nalaze u ovoj regiji. [[Velika nizija]] zauzima veći dio zapadne Nebraske. Regija Velike nizije sastoji se iz nekoliko manjih, donekle različitih geoloških regija, uključujući regije Sandhills, Pine Ridge, bazen Rainwater, Visoku niziju i planine Wildcat. Najviša tačka u Nebraskoj je Panorama Point na 1.653 m, a usprkos svog imena i visine, relativno je nisko uzvišenje u blizini granice sa Coloradom i Wyomingom.

Nekadašnji turistički moto u Nebrasci bio je ''tamo gdje počinje Zapad'', a simbolično su navođena mjesta početka ''Zapada'', uključujući rijeku Missouri, ugao 13. i O. ulice u gradu Lincoln (gdje je postaljena crvena cigla u obliku zvijezde), 100. [[Geografska dužina|zapadni meridijan]] ili nacionalni historijski spomenik Chimney Rock. Nebraska je trostruko &quot;zatvorena&quot; kontinentalna zemlja jer nema izlaz na okean, niti ijedna država koja s njom graniči, niti ijedna država koja graniči sa njenim komšijama.&lt;ref&gt;Navedena činjenica o Nebrasci kao ''trostruko zatvorenoj kontinentalnoj državi'' ne uključuje podatak da države Minnesota, Wisconsin i Illinois imaju luke na obalama Velikih jezera, koja su spojena sa okeanom.&lt;/ref&gt;

===Upravljanje federalnim zemljištem===
Područja pod upravom Agencije za nacionalne parkove (''National Park Service'') uključuju:

* [[Nacionalni spomenik Agate Fossil Beds]] u blizini [[Harrison (Nebraska)|Harrisona]]
* [[Nacionalni historijski put za Kaliforniju]] (''California National Historic Trail'')
* [[Nacionalno historijsko mjesto Chimney Rock]] u blizini [[Bayard (Nebraska)|Bayarda]]
* [[Nacionalni spomenik Amerike Homestead]] u gradu [[Beatrice (Nebraska)|Beatrice]]
* [[Nacionalni historijski put Lewis i Clark]]
* [[Nacionalna rekreacijska rijeka Missouri]] u blizini [[Ponca (Nebraska)|Ponce]]
* [[Nacionalni historijski put pionirskih mormona]]
* [[Nacionalna panoramska rijeka Niobrara]] u blizini [[Valentine (Nebraska)|Valentinea]]
* [[Nacionalni historijski put Oregon]]
* [[Nacionalni historijski put Pony Express]]
* [[Nacionalni spomenik Scotts Bluff]] u [[Gering (Nebraska)|Geringu]]

Područja koja su pod upravom Agencije za nacionalne šume (''National Forest Service'') su:
* [[Nacionalna šuma Nebraska]]
* [[Nacionalna stepa Oglala]] i
* [[Nacionalna šuma Samuel R. McKelvie]]

=== Klima ===
U Nebraski su prisutne dvije osnovne klimatske zone. Istočni dio države ima [[vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]] (''Dfa'' po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]), dok zapadni dio ima hladnu stepsku klimu (''BSk'' po Köppenu). Cijela savezna država ima vrlo velika sezonska kolebanja temperature i količine padavina. Prosječne temperature su dosta ujednačene u svim područjima Nebraske, uz vruća ljeta i općenito hladne zime.

Prosječna godišnja količina padavina se smanjuje od istoka prema zapadu, od oko 800&amp;nbsp;mm u jugoistočnom uglu države do oko 350&amp;nbsp;mm u ''dršci tave'' (''Panhandle''). Vlažnost se također znatno smanjuje od istoka prema zapadu. Količina snijega je dosta ujednačena, na veći dio Nebraske godišnje padne od 60 do 90&amp;nbsp;cm [[snijeg]]a. Najviši temperaturni rekord u Nebraski drži grad [[Minden (Nebraska)|Minden]] gdje je 24. jula 1936. zabilježena temperatura od 48&amp;nbsp;°C, dok je najniža ikad zabilježena temperatura ona u Camp Clarku 12. februara 1899. kada je izmjereno −44&amp;nbsp;°C.
{{USCensusPop
|1860= 28841
|1870= 122993
|1880= 452402
|1890= 1062656
|1900= 1066300
|1910= 1192214
|1920= 1296372
|1930= 1377963
|1940= 1315834
|1950= 1325510
|1960= 1411330
|1970= 1483493
|1980= 1569825
|1990= 1578385
|2000= 1711263
|2010= 1826341
|estimate= 1868516
|estyear= 2013
|footnote = Izvor: 1910–2010&lt;ref name=&quot;2010census&quot; /&gt;
}}
Nebraska se nalazi u takozvanoj ''aleji tornada''. Oluje su česte u proljeće i ljeto, a snažne oluje i [[tornado|tornada]] javljaju se tokom proljeća i ljeta, mada se ponekad mogu javiti i u jesen. Fenski vjetar ''chinook'' koji puše sa Stjenjaka povremeno izaziva umjerene efekte na porast temperature u zapadnoj Nebraskoj tokom zimskih mjeseci.&lt;ref name=&quot;unledu&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tcdne&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
[[Popisni biro Sjedinjenih Američkih Država|Popisni biro SAD]] procjenjuje da je u Nebraskoj 1. jula 2013. godine živjelo 1.868.516 stanovnika, što je rast od 2,3% u odnosu na popis iz 2010. godine.&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot; /&gt; [[Centar populacije]] u Nebraski nalazi se u okrugu [[Okrug Polk (Nebraska)|Polk]], u gradu [[Shelby (Nebraska)|Shelby]].&lt;ref name=&quot;statecenters&quot; /&gt;

Po podacima iz popisa stanovništva u SAD 2010. 86,1% stanovništva čine bijelci (82,1% su nehispanski bijelci), zatim slijede [[afroamerikanci]] sa 4,5%, potomaka američkih indijanaca i domorodaca sa Aljaske ima 1%, Azijata 1,8%, havajskih i drugih pacifičkih domorodaca 0,1%, mješanaca dvije ili više rasa 2,2% te stanovništva hispanskog ili latinoameričkog porijekla 9,2% od ukupnog stanovništva (mogu biti bilo koje rase).&lt;ref name=&quot;quickfacts&quot; /&gt; Podaci iz 2004. pokazuju da je oko 84.000 stanovnika Nebraske rođeno izvan SAD (4,8% ukupnog stanovništva).

Pet najvećih grupa stanovništva u Nebraskoj po porijeklu su [[Nijemci]] (38,6%), [[Irci]] (12,4%), [[Englezi]] (9,6%), [[Meksikanci]] (8,7%) i [[Česi]] (5,5%).

Nebraska ima najveću zajednicu Amerikanaca češkog porijekla i Danaca koji nisu mormoni (kao [[postotak]] u ukupnom stanovništvu) među svim saveznim državama. Američki Nijemci su najveća grupa u većem dijelu države, naročito u istočnim okruzima. [[Okrug Thurston (Nebraska)|Okrug Thurston]], koji je u cijelosti čine rezervati plemena [[Omaha (pleme)|Omaha]] i [[Winnebago (pleme)|Winnebago]], ima većinu domorodačkog indijanskog stanovništva, dok je [[Okrug Butler (Nebraska)|okrug Butler]] jedan od dva okruga u SAD sa većinskim stanovništvom češkog porijekla.

Po podacima iz 2011. godine, 31% stanovništva Nebraske mlađeg od godinu dana su pripadnici manjina.&lt;ref name=&quot;clevelandcom&quot; /&gt;

=== Ruralni razvoj ===
Oko 89% svih gradova u Nebraskoj ima manje od 3.000 stanovnika. Nebraska dijeli osobine sa pet drugih saveznih država Srednjeg zapada: [[Kansas]]om, [[Oklahoma|Oklahomom]], [[Sjeverna Dakota|Sjevernom]] i [[Južna Dakota|Južnom Dakotom]] te [[Iowa|Iowom]]. Postoje stotine malih gradova sa stanovništvom manjim od 1.000 osoba. Smanjenje regionalnog stanovništva prisililo je mnoge seoske škole na konsolidaciju.

Od 93 okruga u Nebraskoj, 53 okruga je imalo smanjenje broja stanovnika između 1990. i 2000., počev od smanjenja od 0,06% koliko je zabilježeno u okrugu [[Okrug Frontier (Nebraska)|Frontier]] do smanjenja od 17,04% u okrugu [[Okrug Hitchcock (Nebraska)|Hitchcock]].

Međutim, nešto urbaniziranija područja države zabilježila su stalni rast stanovništva. Grad Omaha imao je 2000. godine 390.007 stanovnika, a 2005. stanovništvo je procijenjeno na 414.521 stanovnik (odnosno 427.872 uključujući nedavno pripojenje grada [[Elkhorn (Nebraska)|Elkhorn]]), što iznosi povećanje od 6,3% u toku pet godina. Popis iz 2010. godine pokazao je da stanovništvo Omahe iznosi 408.958 stanovnika. Grad [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]] imao je 2000. godine 225.581 stanovnika, dok je 2010. godine stanovništvo poraslo za 14,5% na 258.379 stanovnika.

=== Religija ===
Religijska pripadnost stanovništva Nebraske je sljedeća:

*kršćani – 90%
** [[Katolička crkva|katolici]] – 28%
** [[Luteranizam|luterani]] – 16%
** [[Metodizam|metodisti]] – 11%
** [[Baptizam|baptisti]] – 9%
** [[Prezbiterianizam|prezbiterijanci]] – 4%
**drugi [[protestantizam|protestanti]] – 21%
**drugi kršćani – 1%
*ateisti/agnostici – 9%
*druge religije – 1%

Najveće pojedinačnea religijske denominacije po broju pripadnika u 2010. godini bile su [[Katolička crkva]] (372.838 vjernika), [[sinod]] Missourija luteranske crkve (112.585), evangelističko-luteranska crkva Amerike (110.110) i ujedinjena metodistička crkva (109.283 pripadnika).&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot; /&gt;

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Nebraski
| ime_države_u_lokativu = Nebraski
| drž_ref = 
| list_by_pop = Najveći gradovi u Nebraski
| class = nav
| int_ime = Okrug
| int_link = Okruzi Nebraske
| grad_1 = Omaha (Nebraska){{!}}Omaha | int_1 = Okrug Douglas (Nebraska){{!}}Douglas | stan_1 = 434.353 | img_1 = Heartland of America Park, Omaha, Nebraska.jpg
| grad_2 = Lincoln (Nebraska){{!}}Lincoln | int_2 = Okrug Lancaster (Nebraska){{!}}Lancaster | stan_2 = 268.738 | img_2 = Skyline of Downtown Lincoln, Nebraska, USA (2015).jpg
| grad_3 = Bellevue (Nebraska){{!}}Bellevue | int_3 = Okrug Sarpy (Nebraska){{!}}Sarpy | stan_3 = 53.663
| grad_4 = Grand Island (Nebraska){{!}}Grand Island | int_4 = Okrug Hall (Nebraska){{!}}Hall | stan_4 = 50.550
| grad_5 = Kearney (Nebraska){{!}}Kearney | int_5 = Okrug Buffalo (Nebraska){{!}}Buffalo | stan_5 = 32.174 
| grad_6 = Fremont (Nebraska){{!}}Fremont | int_6 = Okrug Dodge (Nebraska){{!}}Dodge | stan_6 = 26.340
| grad_7 = Hastings (Nebraska){{!}}Hastings | int_7 = Okrug Adams (Nebraska){{!}}Adams | stan_7 = 25.093
| grad_8 = North Platte (Nebraska){{!}}North Platte | int_8 = Okrug Lincoln (Nebraska){{!}}Lincoln | stan_8 = 24.534
| grad_9 = Norfolk (Nebraska){{!}}Norfolk | int_9 = Okrug Madison (Nebraska){{!}}Madison | stan_9 = 24.523
| grad_10 = Columbus (Nebraska){{!}}Columbus | int_10 = Okrug Platte (Nebraska){{!}}Platte | stan_10 = 22.533
| grad_11 = Papillion (Nebraska){{!}}Papillion | int_11 = Okrug Sarpy (Nebraska){{!}}Sarpy | stan_11 = 21.921
| grad_12 = La Vista (Nebraska){{!}}La Vista | int_12 = Okrug Sarpy (Nebraska){{!}}Sarpy | stan_12 = 17.562
| grad_13 = Scottsbluff (Nebraska){{!}}Scottsbluff | int_13 = Okrug Scotts Bluff (Nebraska){{!}}Scotts Bluff | stan_13 = 15.023
| grad_14 = South Sioux City (Nebraska){{!}}South Sioux City | int_14 = Okrug Dakota (Nebraska){{!}}Dakota | stan_14 = 13.424
| grad_15 = Beatrice (Nebraska){{!}}Beatrice | int_15 = Okrug Gage (Nebraska){{!}}Gage | stan_15 = 12.157
| grad_16 = Lexington (Nebraska){{!}}Lexington | int_16 = Okrug Dawson (Nebraska){{!}}Dawson | stan_16 = 10.204
| grad_17 = Alliance (Nebraska){{!}}Alliance | int_17 = Okrug Box Butte (Nebraska){{!}}Box Butte | stan_17 = 8.498
| grad_18 = Gering (Nebraska){{!}}Gering | int_18 = Okrug Scotts Bluff (Nebraska){{!}}Scotts Bluff | stan_18 = 8.480
| grad_19 = Blair (Nebraska){{!}}Blair | int_19 = Okrug Washington (Nebraska){{!}}Washington | stan_19 =  7.990
| grad_20 = York (Nebraska){{!}}York | int_20 = Okrug York (Nebraska){{!}}York | stan_20 = 7.961
}}

== Privreda ==
Biro za ekonomske analize procijenio je da je [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Nebraske u 2010. god. iznosio 89,8 milijardi US$.&lt;ref name=&quot;greyhill&quot; /&gt; Po glavi stanovnika, lični prihodi u 2004. godini iznosili su 31.339 US$, što je 25. od svih saveznih država. Nebraska ima vrlo razvijen poljoprivredni sektor i važan je proizvođač mesa, svinjetine, [[kukuruz]]a, soje i [[sirak|sirka]].&lt;ref name=&quot;nassusda&quot; /&gt; Drugi važni privredni sektori uključuju transport robe (željeznički i cestovni), proizvodnja, telekomunikacije, računarska tehnologija i osiguranje. Prema podacima iz 2010. stopa [[nezaposlenost]]i iznosila je 4,6%.&lt;ref name=&quot;blsgov&quot; /&gt;

Nebraska ima potencijal za proizvodnju 3,01 miliona GWh električne energije godišnje iz 918 hiljada MW instaliranog kapaciteta [[vjetroelektrana]] te 14,132 miliona GWh struje godišnje iz solarnih izvora koristeći 4,881 miliona MW instaliranih fotovoltažnih postrojenja, uključujući 4.288 MW solarnih panela na krovovima i 1,753 miliona MW koncentrirane solarne energije.&lt;ref name=&quot;nrelgov&quot; /&gt;

=== Porezi ===
Nebraska ima progresivnu poresku stopu. Dio prihoda od 0$ do 2.400 [[američki dolar|US$]] oporezuje se sa 2,56%, prihod od 2.400$ do 17.500$ sa 3,57%, od 17.500$ do 27.000$ sa 5,12$%, a prihod iznad 27.000$ sa 6,84% [[porez]]a. Standardna porezna olaškica za pojedinačnog poreskog obaveznika je 5.700$, a lični odbitak je 118$.&lt;ref name=&quot;taxfond&quot; /&gt;

Nebraska ima i porez na prodaju i promet od 5,5%. Pored državnog poreza, neki gradovi u Nebraskoj uveli su i gradske poreze na prodaju i promet, koji se kreću u razredima od po 0,5%, a najviše 1,5%. Jedan od okruga, [[Okrug Dakota (Nebraska)|Dakota]] ima dodatne okružne poreze na promet od 0,5%.&lt;ref name=&quot;revenues02&quot; /&gt; Hrana i namirnice za opću upotrebu u domaćinstvima i konzumaciji nisu oporezivi.&lt;ref name=&quot;revenues02&quot; /&gt; Sve nekretnine unutar savezne države Nebraska su oporezive osim ako nisu posebno oslobođene po statutu. Od 1992. samo [[amortizacija|amortizirana]] lična imovina je predmet oporezivanja a sva ostala lična imovina je izuzeta od poreza. Porez na naslijeđe se ubire na nivou okruga.

=== Kompanije ===
Omaha je sjedište multinacionalne konglomeratske holding kompanije [[Berkshire Hathaway]], čiji je direktor i većinski vlasnik [[Warren Buffett]] prema magazinu ''Forbes'' u martu 2009. godine proglašen drugim najbogatijim čovjekom svijeta. Omaha je također sjedište brojnih većih kompanija kao što su [[ConAgra]], [[Mutual of Omaha]], [[InfoUSA]], [[TD Ameritrade]], [[West Corporation]], [[Valmont Industries]], [[Woodmen of the World]], Kiewit Corporation i [[Union Pacific Railroad]]. U Linconu svoje sjedište imaju UNIFI Companies, [[Nelnet]], [[Sandhills Publishing Company]] i Duncan Aviation, dok je sjedište lanca The Buckle u Kearneyu. Grad [[Sidney (Nebraska)|Sidney]] je nacionalno sjedište [[Cabela's]].

== Saobraćaj ==
Željeznička korporacija &quot;[[Union Pacific Railroad]]&quot; sa sjedištem u Omahi osnovana je 1. jula 1862. nakon donošenja zakona o pacifičkoj željeznici (''Pacific Railway Act of 1862'').&lt;ref name=&quot;cprr&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WDL&quot; /&gt; [[Bailey Yard]] u gradu North Platte, je najveća željeznička ranžirna stanica na svijetu. Ruta [[Prva transkontinentalna željeznica|prvobitne transkontinentalne željeznice]] pruža se kroz Nebrasku.

Druge veće željezničke linije koje pružaju usluge u državi su: [[Amtrak]]; [[BNSF|BNSF Railway]]; [[Canadian Pacific Railway]] i [[Iowa Interstate Railroad]].

=== Autoputevi ===
&lt;center&gt;
'''Međudržavni (''[[Interstate Highway|Interstate]]'') autoputevi kroz Nebrasku'''
&lt;br/&gt;
[[Datoteka:I-76.svg|44px|link=Interstate 76 (Colorado–Nebraska)]]
[[Datoteka:I-80.svg|44px|link=Interstate 80]]
[[Datoteka:I-129.svg|55px|link=Interstate 129]]
[[Datoteka:I-180.svg|55px|link=Interstate 180 (Nebraska)]]
[[Datoteka:I-480.svg|55px|link=Interstate 480 (Iowa-Nebraska)]]
[[Datoteka:I-680.svg|55px|link=Interstate 680 (Iowa-Nebraska)]]
&lt;br/&gt;
'''Autoputevi (''U.S. Route system'') u Nebraskoj'''
&lt;br/&gt;
[[Datoteka:US 6.svg|44px|link=U.S. Route 6]]
[[Datoteka:US 20.svg|44px|link=U.S. Route 20]]
[[Datoteka:US 26.svg|44px|link=U.S. Route 26]]
[[Datoteka:US 30.svg|44px|link=U.S. Route 30]]
[[Datoteka:US 34.svg|44px|link=U.S. Route 34]]
[[Datoteka:US 73.svg|44px|link=U.S. Route 73]]
[[Datoteka:US 75.svg|44px|link=U.S. Route 75]]
[[Datoteka:US 77.svg|44px|link=U.S. Route 77]]
[[Datoteka:US 81.svg|44px|link=U.S. Route 81]]
[[Datoteka:US 83.svg|44px|link=U.S. Route 83]]
[[Datoteka:US 136.svg|55px|link=U.S. Route 136]]
[[Datoteka:US 138.svg|55px|link=U.S. Route 138]]
[[Datoteka:US 159.svg|55px|link=U.S. Route 159]]
[[Datoteka:US 183.svg|55px|link=U.S. Route 183]]
[[Datoteka:US 275.svg|55px|link=U.S. Route 275]]
[[Datoteka:US 281.svg|55px|link=U.S. Route 281]]
[[Datoteka:US 283.svg|55px|link=U.S. Route 283]]
[[Datoteka:US 385.svg|55px|link=U.S. Route 385]]
&lt;/center&gt;

== Politika ==
=== Izvršna vlast ===
Na čelu izvršne vlasti nalazi se [[Spisak guvernera Nebraske|guverner]]. Ostali izabrani zvaničnici izvršne vlasti, između ostalih, su zamjenik guvernera, državni pravobranilac, državni sekretar, državni rizničar i državni revizor. Svi izabrani zvaničnici izvršne vlasti imaju mandat od četiri godine.

=== Zakonodavna vlast ===
Nebraska je jedina savezna država u SAD sa jednodomnom zakonodavnom skupštinom. Iako je ovaj dom jednostavno poznat kao ''Zakonodavna skupština Nebraske'', i često se naziva samo ''unikameralna'', njeni članovi (zastupnici) nazivaju sebe ''senatori''. Zakonodavna skupština Nebraske je također jedini zakonodavni organ neke savezne države u SAD koji nije stranački izabran. Senatori se ne biraju sa oznakom stranačke pripadnosti pored imena na glasačkom listiću, a predsjednik skupštine i članovi komisija se biraju glasanjem, tako da članovi bilo koje stranke mogu biti izabrani na ta mjesta. Zakonodavna skupština također može nadglasati guvernerovo veto, ako za to glasa više od tri petine zastupnika, za razliku od drugih država gdje je neophodna dvotrećinska većina.

Zakonodavna skupština Nebraske zasijeda u državnom Kapitolu Nebraske, u trećoj po redu izgrađenoj zgradi, sagrađenoj između 1922. i 1932. Kapitol je dizajnirao Bertram G. Goodhue. Izgrađena je od [[krečnjak]]a iz [[Indiana|Indiane]], a osnovica mu je krst unutar kvadrata. Toranj visine 120 m na kojem je postavljena kupola, izdiže se iznad osnove. Na vrhu tornja nalazi se 5,8 metara visoka [[bronza]]na statua koja predstavlja poljoprivredu. Državni Kapitol se smatra arhitektonskim dostignućem što je potvrdio i Američki institut arhitekata.

=== Sudska vlast ===
Sudski sistem u Nebraski je unificiran, a [[Vrhovni sud Nebraske]] ima administrativnu upravu nad svim sudovima u saveznoj državi. Nebraska koristi ''[[Missouri plan]]'' za odabir sudija na svim nivoima. Najniži sudovi su okružni sudovi, a iznad njih su 12 distriktnih sudova (koji sadrže jedan ili više okružnih). Državni sud za žalbe (''Nebraska State Court of Appeals'') prima žable sa distriktnih sudova i drugih sudova. Vrhovni sud je konačni sud za sve žalbe.

Vrhovni sud Nebraske donio je 2008. odluku da je jedini metod pogubljenja u državi, [[električna stolica]], u suprotnosti sa ustavom savezne države. Te godine, Nebraska nije imala određen zakon o izvršenju smrtne kazne (prije ukidanja, Nebraska je bila jedino mjesto na svijetu gdje je električna stolica bila jedini način pogubljenja). U maju 2009. zakonodavna skupština je izglasala a guverner potpisao zakon kojim je promijenjen način pogubljenja, te je uvedena smrtonosna injekcija, što je omogućilo daljnja izvršenja smrtne kazne.&lt;ref name=&quot;volentine&quot; /&gt; Pogubljenja u Nebraskoj nisu česta, od početka 21. vijeka još nije bio ni jedan slučaj. Tokom posljednjih nekoliko decenija, stanovnici Nebraske su razmatrali uvođenje moratorija ili potpuno ukidanje smrtnih kazni.

=== Izbori ===
Tokom većeg dijela svoje historije, Nebraska je pretežno [[republikanska stranka (SAD)|republikanska]] savezna država. Republikanski kandidati za Predsjednika SAD su pobjeđivali na svim predsjedničkim izborima od 1940. godine osim onih iz 1964. kada je (u gotovo svim saveznim državama) pobijedio [[Lyndon B. Johnson]]. Na predsjedničkim izborima 2004. [[George W. Bush]] osvojio je pet elektorskih glasova odnosno 65,9% ukupnih glasova stanovnika Nebraske sa razlikom od 33 postotka (što je dovelo Nebrasku na četvrto najsnažnije republikansko uporište među državama). Samo je u jednom okrugu, [[Okrug Thurston (Nebraska)|Thurston]], gdje živi većina domorodačkog indijanskog stanovništva, pobijedio [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski]] kandidat [[John Kerry]]. Na predsjedničkim izborima 2008. država je po prvi put podijelila svoje elektorske glasove: republikanac [[John McCain]] osvojio je glasove građana Nebraske uopćenito, i dva od njena tri kongresna distrikta. Drugi kongresni distrikt, koji uključuje i grad Omahu, glasao je za demokratu [[Barack Obama|Obamu]].

I pored trenutne republikanske dominacije u politici Nebraske, država ima dugu tradiciju biranja centrističkih članova obje stranke na države i federalne dužnosti. Primjeri uključuju Georgea Norrisa (koji je nekoliko godina u Senatu bio nezavisni senator), zatim J. James Exona i Boba Kerreya. Međutim, glasači su se okrenuli ''udesno'' posljednjih godina izborom konzervativnog [[Mike Johanns]]a u Senat SAD i ponovnog izbora [[Ben Nelson]]a 2006. godine, koji se smatrao najkonzervativnijim demokratom u Senatu do svog penzionisanja 2013., kada ga je zamijenio republikanac [[Deb Fischer]].

Bivši predsjednik [[Gerald Ford]] rođen je u Nebraskoj, ali su se njegovi roditelji odselili nedugo nakon njegovog rođenja. [[William Jennings Bryan]], rođen u [[Illinois]]u, predstavljao je Nebrasku u Kongresu SAD, a bio je i Državni sekretar u vladi predsjednika [[Woodrow Wilson]]a, a neuspješno se tri puta kandidirao i za predsjednika.

== Sport ==
U Nebraski su aktivni brojni profesionalni i amaterski sportski klubovi. Među njima, napoznatiji i sa najviše uspjeha su sljedeći klubovi:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klub
! Sport
! Liga
! Osvojena prvenstva
! Osnovan
|-
| [[Lincoln Saltdogs]]
| [[bejzbol]]
| [[Američka asocijacija nezavisnog profesionalnog bejzbola|Američka asocijacija]]
| 2 (2001, 2006.)
|2001.
|-
| [[Nebraska Danger]]
| [[američki nogomet]] u dvorani
| [[Indoor Football League]]
| 0
|2010.
|-
| [[Lincoln Haymakers]]
| [[američki nogomet]] u dvorani
| ''Liga šampiona profesionalnog nogometa u dvorani''
| 0
| 2012.
|-
| [[Omaha Beef]]
| [[američki nogomet]] u dvorani
| ''Liga šampiona profesionalnog nogometa u dvorani''
|0
|1999.
|-
| [[Omaha Nighthawks]]
| [[američki nogomet]]
| [[Ujedinjena nogometna liga (2009)|Ujedinjena nogometna liga]]
|0
|2010
|-
|[[Omaha Storm Chasers]]
|[[bejzbol]]
|[[Pacific Coast League]] (AAA)
|5 (1969, 1970, 1978, 1990, 2011.)
|1969.
|}

== Poznate osobe ==
Osobe koje su rođene ili odrasle u Nebraski ili su veći dio života živjele ili djelovale u Nebraski:
{{col-start}}
{{col-break}}
* poglavica [[Crazy Horse]] (''Ludi konj'')
* [[Dick Cheney]], 46. potpredsjednik SAD
* [[Gerald Ford]]. 38. predsjednik SAD 
* [[Buffalo Bill]], živio u Nebraski, a rođen na teritoriji Iowa;
* [[Fred Astaire]], rođen u Omahi
* [[Montgomery Clift]], glumac
{{col-break}}
* [[James Coburn]], rođen u [[Laurel (Nebraska)|Laurelu]]
* [[Marlon Brando]], rođen u Omahi
* [[Warren Buffett]], biznismen i investitor 
* [[Evan Williams (biznismen)|Evan Williams]], suosnivač [[Twitter]]a
* [[Grover Cleveland Alexander]], igrač bejzbola
* [[Andy Roddick]], teniser
{{col-break}}
* [[Gale Sayers]], igrač američkog nogometa
* [[Malcolm X]], rođen u Omahi
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;spotedu&quot;&gt;{{cite web|url=http://spot.colorado.edu/~koontz/faq/etymology.htm |title=Etymology, Siouan Languages|access-date=28. 11. 2006 |author=Koontz, John}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cathency&quot;&gt;&quot;Nebraska&quot;, ''[http://www.catholic.org/encyclopedia/view.php?id=8369 Catholic Encyclopedia]'', 1910&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Establishment&quot;&gt;{{cite web |author=Interactive Media Group – Nebraska Educational Telecommunications |url=http://nebraskastudies.unl.edu/0500/frameset_reset.html?http://nebraskastudies.unl.edu/0500/stories/0502_0100.html |title=1854 Kansas-Nebraska Act signed |publisher=Nebraskastudies.unl.edu |access-date=22. 5. 2012 |archive-date=26. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426005943/http://nebraskastudies.unl.edu/0500/frameset_reset.html?http%3A%2F%2Fnebraskastudies.unl.edu%2F0500%2Fstories%2F0502_0100.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;genealog&quot;&gt;''The Handybook for Genealogists: United States of America'', 10. izd. (Draper Utah: Everton Publishers, decembar 2002), {{ISBN|978-1932088007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;marsha&quot;&gt;Marsha Hoffman i Dwight A. Radford, &quot;Nebraska,&quot; u: ''Redbook: American State, County, and Town Sources'', 3. izd. (Provo: Ancestry, 2004), 408. {{ISBN|978-1593311667}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;elipaul&quot;&gt;''The Nebraska Indian Wars reader'', 1865-1877, R. Eli Paul str. 88, University of Nebraska Press (1. april 1998) {{Simboli jezika|en|engleski}}, {{ISBN|0-8032-8749-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;2010census&quot;&gt;{{cite web |author=Resident Population Data |url=http://2010.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php |title=Resident Population Data – 2010 Census |publisher=2010.census.gov |access-date=22. 5. 2012 |archive-date=23. 8. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/619lRoKht?url=http://2010.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;unledu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nebraskaclimateoffice.unl.edu/weather.summary.Dec99 |title=Nebraska Climate Office; Applied Climate Science; SNR; UNL |publisher=Nebraskaclimateoffice.unl.edu |date=23. 7. 2009 |access-date=17. 4. 2010 |access-date=20. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081207190107/http://www.nebraskaclimateoffice.unl.edu/weather.summary.Dec99 |archive-date=7. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;tcdne&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.tcdne.org/climate.htm |title=Climate – Twin Cities Development Association, Inc. – Nebraska: Scottsbluff, Gering, TerryTown, Mitchell, Bayard |publisher=Tcdne.org |access-date=24. 2. 2009 |access-date=20. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090604023754/http://www.tcdne.org/climate.htm |archive-date=4. 6. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2013/index.html|title=Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico:  April 1, 2010 to July 1, 2013|format=CSV|publisher=Popisni biro SAD, Population Division|date=decembar 2013|access-date=30. 12. 2013|access-date=22. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122163722/http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2013/index.html|archive-date=22. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;&gt;{{cite web|title=Population and Population Centers by State: 2000|publisher=Popisni biro SAD|access-date=5. 12. 2008|url=http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;quickfacts&quot;&gt;{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/31000.html |title=Nebraska QuickFacts from the US Census Bureau |publisher=Quickfacts.census.gov |access-date=18. 10. 2012 |access-date=23. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014185328/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/31000.html |archive-date=14. 10. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;clevelandcom&quot;&gt;&quot;[http://www.cleveland.com/datacentral/index.ssf/2012/06/americas_under_age_1_populatio.html Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot]&quot;. ''The Plain Dealer''. 3. juni 2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/31/rcms2010_31_state_name_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=22. 11. 2013 |archive-date=12. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012074516/http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/31/rcms2010_31_state_name_2010.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greyhill&quot;&gt;{{cite web|title=GDP by State|url=http://greyhill.com/gdp-by-state|publisher=Greyhill Advisors|access-date=7. 9. 2011|archive-date=3. 2. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/65BTm6Yzy?url=http://greyhill.com/gross-state-product|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nassusda&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nass.usda.gov/Statistics_by_State/Ag_Overview/AgOverview_NE.pdf |title=Nebraska State Agriculture Overview – 2006 |access-date=17. 10. 2007 |format=PDF |publisher=Ministarstvo poljoprivrede SAD |archive-date=25. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071025084938/http://www.nass.usda.gov/Statistics_by_State/Ag_Overview/AgOverview_NE.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;blsgov&quot;&gt;[http://www.bls.gov/web/laus/lauhsthl.htm Bls.gov]; Local Area Unemployment Statistics&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nrelgov&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.nrel.gov/gis/re_potential.html |title=Renewable Energy Technical Potential |access-date=2. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915115931/http://www.nrel.gov/gis/re_potential.html |archive-date=15. 9. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;taxfond&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.taxfoundation.org/publications/show/228.html |title=State Individual Income Tax Rates, 2000–2010 |publisher=The Tax Foundation |date=25. 3. 2010 |access-date=3. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;revenues02&quot;&gt;[http://www.revenue.ne.gov/question/slstax_faq.html#s02 &quot;Frequently Asked Questions about Nebraska Sales and Use Tax&quot;.]  Nebraska Department of Revenue, Pristupljeno 27.8.2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cprr&quot;&gt;[http://www.cprr.org/Museum/Pacific_Railroad_Acts.html &quot;An Act to aid in the construction of a railroad and telegraph line from the Missouri river to the Pacific ocean, and to secure to the government the use of the same for postal, military, and other purposes] 12 Stat. 489, 1. juli 1862.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WDL&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/4608/ |title = Profile Showing the Grades upon the Different Routes Surveyed for the Union Pacific Rail Road Between the Missouri River and the Valley of the Platte River |publisher = World Digital Library |year = 1865 |access-date=16. 7. 2013 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;volentine&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.1011now.com/political/headlines/46424547.html|title=Nebraska Changes Execution Method to Lethal Injection|first=Jason|last=Volentine|date=28. 5. 2009|access-date=7. 8. 2011|publisher=KOLN|archive-date=7. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110807181554/http://www.1011now.com/political/headlines/46424547.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Nebraska| ]]</text>
      <sha1>24j3hsnacshmt92oot7kcokd4znc6v0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavonski Brod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12073</id>
    <revision>
      <id>3900668</id>
      <parentid>3874935</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:13:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11283" sha1="74gyfozag3w1wegxsecojxhvahe54om" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Slavonski Brod
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Slavonski Brod
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Slavonski brod4.JPG
|opis_slike          = Slavonski Brod, centar
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Vlag slavonski brod.gif
|grb                 = Slavonski Brod (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|20px|border]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 09| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 18| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 42| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 89
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 50.14
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 59141
|stanovništvo grad                        = 53531 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 1179.51
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Mirko Duspara
|gradonačelnik stranka                    = [Nezavisna lista DMNL]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 35000
|pozivni broj                             = (+385) 35
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.slavonski-brod.hr/ Grad Slavonski Brod]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Crkva Gospe Brze Pomoći u Slavonskome Brodu.jpg|280px|mini|Slavonski Brod, Katolička crkva &quot;Gospa brze pomoći&quot;]]
'''Slavonski Brod''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Slavonski Brod.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Slavonski Brod)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Slavonski Brod)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Slavonski Brod je imao 59.141 stanovnika, od čega u samom Slavonskom Brodu 53.531.

=== Grad Slavonski Brod ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 4.015 || 4.775 || 5.872 || 6.940 || 9.627 || 13.193 || 13.729 || 19.203 || 20.196 || 23.116 || 30.093 || 40.043 || 49.153 || 57.229 || 64.612 || 59.141 
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Slavonski Brod.''&lt;/small&gt;

=== Slavonski Brod (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.736 || 3.362 || 4.433 || 4.968 || 7.532 || 10.651 || 11.199 || 15.827 || 16.681 || 21.858 || 28.810 || 38.705 || 47.583 || 55.683 || 58.642 || 53.531
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Do 1921. iskazivano pod imenom '''Brod'''. Sadrži podatke za bivše naselja '''Budainka''' od 1900. do 1948. i [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]] od 1953. do 1991. U 2001. smanjeno je za područje naselja [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]].''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Slavonski Brod)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Slavonski Brod)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Slavonski Brod je imalo 55.683 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|44,541|79.99}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|4,685|8.41}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|2,417|4.34}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|402|0.72}}
{{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|207|0.37}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|194|0.34}}
{{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|149|0.26}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|99|0.17}}
{{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|81|0.14}}
{{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|63|0.11}}
{{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|61|0.10}}
{{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|47|0.08}}
{{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|43|0.07}}
{{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|38|0.06}}
{{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|24|0.04}}
{{bar percent|[[Turci]]|#006A4E|23|0.04}}
{{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|17|0.03}}
{{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|14|0.02}}
{{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|10|0.01}}
{{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|3|0.00}}
{{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|3|0.00}}
{{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|2|0.00}}
{{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|2|0.00}}
{{bar percent|ostali|#FFBF00|21|0.03}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|1,022|1.83}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|107|0.19}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|1,408|2.52}}
|caption='''ukupno''': 55.683
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Slavonski Brod
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 11,740
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 6,005
| value1 = 51.14
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 2,780
| value2 = 23.67
| color2 = #665D1E
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 1,618
| value3 = 13.78
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 772
| value4 = 6.57
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Češki jezik|Češki]] 139
| value5 = 1.18
| color5 = #B94E48
| label6 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 120
| value6 = 1.02
| color6 = #08E8DE
| label7 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 89
| value7 = 0.75
| color7 = #FF55A3
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 59
| value8 = 0.50
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 57
| value9 = 0.48
| color9 = #00416A
| label10 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 24
| value10 = 0.22
| color10 = #007FFF
| label11 = ostali 77
| value11 = 0.65
| color11 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 11,740
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 9,004
| value1 = 76.69
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 878
| value2 = 7.47
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 788
| value3 = 6.71
| color3 = #84DE02
| label4 = [[Judaizam|Jevreji]] 558
| value4 = 4.75
| color4 = #FFBF00
| label5 = [[Luteranizam|Luterani]] 313
| value5 = 2.66
| color5 = #551B8C
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 179
| value6 = 1.52
| color6 = #592720
| label7 = ostali 20
| value7 = 0.17
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
| label10 = -
| value10 = -
| color10 = -
| label11 = -
| value11 = -
| color11 = -
}} 
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Iskazano zajedno sa naseljem [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]].''&lt;/small&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Ivana Brlić-Mažuranić]], književnica, provela veliki dio života u Slavonskom Brodu
* [[Branko Radičević]], pjesnik
* [[Dragutin Tadijanović]], pjesnik
* [[Mia Čorak]], primabalerina svjetskoga glasa (HNK, Metropolitan, Scala itd.)
* [[Matija Mesić]], prvi rektor zagrebačkog univerziteta, historičar
* [[Vjekoslav Klaić]], historičar
* [[Davorin Bazjanac]], pionir mašinstva
* [[Josip Stadler]], prvi sarajevski nadbiskup 
* [[Branko Ružić]], jedan od prvaka hrv. savremene umjetnosti
* [[Zvonimir Toldi]], etnolog
* [[Silvije Tomašević]], novinar
* [[Grupa Animatori]], rock sastav
* [[Zdravko Tomac]], političar
* [[Ivica Račan]], političar 
* [[Krunoslav Kern]], slikar
* [[Zdravko Ćosić]], slikar
* [[Josip Majić]] , slikar
* [[Predrag Goll]], slikar
* [[Vilim Buk]] 
* [[Branka Kijuk]] 
* [[Stjepan Dujmović]] 
* [[Venio Losert]], sportista
* [[Ante Prkačin]], političar
* [[Mario Mandžukić]], nogometaš

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

File:Slavonski Brod (aerial).JPG|panorama Slavonskog Broda, snimak iz vazduha
File:Fontana SB.jpg|fontana
File:Korso slavonski brod.jpg|brodski korzo
File:Slavonski Brod Fortress-11.JPG|stara gradska tvrđava
File:Franjevački samostan.jpg|franjevački samostan
File:Gradskog poglavarstva SB.jpg|zgrada gradske uprave
File:Hotel &quot;Brod&quot;2.jpg|hotel &quot;Brod&quot;
File:Koncertna dvorana IBM.jpg|koncertna dvorana &quot;Ivana Brlić Mažuranić&quot;
File:Kuća Ivane Brlić Mažuranić.jpg|kuća [[Ivana Brlić Mažuranić|Ivane Brlić Mažuranić]]
File:Lučka kapetanija SB.jpg|lučka kapetanija
File:Muzej Brodskog Posavlja.jpg|muzej Brodskog posavlja
File:Vatrogasni dom SB.jpg|vatrogasni dom
File:Slavonski brod2.JPG|gradski detalj
File:Crkva (Budainka).jpg|Katolička crkva &quot;Bezgrešno srce Marijino&quot; u naselju Budainka
File:Glazbena škola.jpg|muzička škola
File:Klasična gimnazija SB.jpg|klasična gimnazija
File:Gimnazija SB.jpg|gimnazija
File:Slavonski brod5.JPG|zgrada Mašinskog fakulteta
File:Brodska glavna pošta.jpg|glavna pošta
File:Sportska dvorana &quot;Vijuš&quot;.jpg|sportska dvorana &quot;Vijuš&quot;
File:ŠRC Klasije.jpg|sportsko-rekreativni centar &quot;Klasije&quot;
File:TK Brod.jpg|teniski klub &quot;Brod&quot;
File:AutobusniKolodvor.jpg|autobuska stanica
File:Željeznički kolodvor Slavonski Brod - Железничка станица Славонски Брод.jpg|željeznička stanica

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Slavonski Brod}}
{{Gradovi i općine u Brodsko-posavskoj županiji}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Brodsko-posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Slavonski Brod|*]]</text>
      <sha1>74gyfozag3w1wegxsecojxhvahe54om</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bizantijsko Carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12117</id>
    <revision>
      <id>3900669</id>
      <parentid>3845174</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:14:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60119" sha1="gjxr0p6q90t2alpsuuupm5qxwuzw66t" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Bizantijsko Carstvo
| izvorno_ime                    = Βασιλεία Ῥωμαίων&lt;br /&gt;Ῥωμανία&lt;br /&gt;Basileia Rhōmaiōn&lt;br /&gt;Imperium Romanum
| genitiv                        = Bizantijskog Carstva
| razdoblje                      = 330–1453.
| država_prije1                  = Rimsko Carstvo
| država_prije_zastava1          = Vexilloid of the Roman Empire.svg
| država_prije2                  = 
| država_prije_zastava2          = 
| država_prije3                  = 
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = 
| država_prije_zastava4          =
| država_prije5                  =
| država_prije_zastava5          =
| država_poslije1                 = Osmansko Carstvo
| država_poslije_zastava1         = Ottoman flag.svg
| država_poslije2                 = 
| država_poslije_zastava2         = 
| država_poslije3                 = 
| država_poslije_zastava3         = 
| država_poslije4                 =
| država_poslije_zastava4         = 
| država_poslije5                 = 
| država_poslije_zastava5         = 
| zastava                        = Byzantine imperial flag, 14th century.svg
| grb                            = Byzantine Palaiologos Eagle.svg
| uzrečica                       = Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων &lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[grčki jezik|grčki]]: &quot;Kralj kraljeva, Vladar vladara&quot;)&lt;/small&gt;
| himna                          = 
| karta                          = Byzantine Empire animated.gif
| glavni_grad                    = [[Konstantinopolj]]
| glavni_grad_kordinati          = 
| najveći_grad                   = [[Konstantinopolj]]
| službeni_jezik                 = [[Latinski jezik|latinski]] &lt;small&gt;(zvaničan do 620)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
[[grčki jezik|grčki]] &lt;small&gt;(zvaničan nakon 620)&lt;/small&gt;
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = Apsolutna [[autokratija]]
| vrsta_vlasti                   = car
| godina_prve_vlasti             = 330–337.
| vladar_prva_vlast              = [[Konstantin I]] (prvi)
| godina_druge_vlasti            = 1449–1453.
| vladar_druga_vlast             = [[Konstantin XI]] (zadnji)
| godina_treće_vlasti            = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       = 
| stanovnika                     = 26.000.000 (565)&lt;br /&gt;10.000.000 (1143)
| valuta                         = [[Histamenon]], [[hiperpiron]]
}}
'''Bizantijsko''' ili '''Istočno Rimsko Carstvo''' bilo je carstvo u kojem se pretežno govorilo [[Grčki jezik|grčkim jezikom]] tokom kasne [[Antika|antike]] i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Njegov glavni grad bio je [[Konstantinopolj]] (današnji [[Istanbul]]), prvobitno osnovan kao [[Bizantijum]]. Bizantijsko Carstvo preživjelo je fragmentaciju i [[pad Zapadnog Rimskog Carstva|pad]] [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u 5. stoljeću i nastavilo postojati još hiljadu godina dok ga nisu osvojile Osmanlije 1453. Tokom većeg dijela postojanja bilo je najmoćnija ekonomska, kulturna i vojna sila u [[Evropa|Evropi]]. ''Bizantija'' i ''Istočno Rimsko Carstvo'' historiografski su termini nastali nakon nestanka Carstva; njegovi građani nastavili su se odnositi prema carstvu kao prema Rimskom Carstvu ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Βασιλεία Ῥωμαίων, Basileia Rhomaion; [[Latinski jezik|latinski]]: Imperium Romanum).

{| style=&quot;border-spacing: 3px; border: 1px solid #a2a9b1; width: 10em; float: right; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 95%; clear: right;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;background:#ccf;&quot; colspan=2 align=center |&lt;big&gt;Rimsko (Bizantijsko) Carstvo&lt;/big&gt;
|-
| colspan=2 align=center | [[Datoteka:Byzantine Palaiologos Eagle.svg|224x224piksel]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Amblem dinastije [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleolog]])&lt;/small&gt;
''[[Moto]]'': '''Βασιλεὺς Βασιλέων&lt;br /&gt;Βασιλεύων Βασιλευόντων'''
&lt;br /&gt;([[grčki jezik|grčki]]: &quot;Kralj kraljeva, Vladar vladara&quot;)
|-
! style=&quot;background:#ccf;&quot; colspan=2 align=center |Hronologija
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center | 330.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| [[Konstantin Veliki]] učinio [[Konstantinopolj]] svojom prestonicom.
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 395.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Carstvo je podijeljeno na zapadnu i istočnu polovinu nakon smrti [[Teodozije I Veliki|Teodozija I Velikog]].
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 527. 
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| [[Justinijan I]] krunisan za cara.
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 532–537.&lt;br /&gt;
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Justinijan gradi crkvu [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] (&quot;Presveta Mudrost&quot;; [[grčki jezik|grčki]]: Ιερός Ναός Αγίας Σοφίας, ''Hieros Naos Hagias Sofias''; [[turski jezik|turski]]: [[Aja Sofija|Aya Sofja]])
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 533–554.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Justinijanovi generali ponovo osvajaju [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i Italiju od [[Vandali|Vandala]] i [[Ostrogoti|Ostrogota]].
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 568.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| [[Langobardi|Langobardska]] invazija uzrokuje gubitak velikih teritorija u Italiji.
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 634–641.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| [[Arapi|Arapska]] vojska osvaja [[Levant]] i [[Egipat]]. U sljedećih nekoliko desetina godina, Arapi zauzimaju većinu Sjeverne Afrike, da bi kasnije osvojili [[Sicilija|Siciliju]].
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 730–787; 813–843. 
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Kontroverza u vezi s [[Ikonoklazam|ikonoklazmom]], uništavanjem svetih [[ikona]]. Rezultat je bilo gubljenje većeg dijela italijanskih teritorija koje su bile u sastavu Carstva, kao i nekih teritorija na jugu.
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 1054.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| [[Crkveni raskol]]. Podjela crkve na [[Katolička crkva|katoličku]] (Rim) i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu]] (Konstantinopolj)
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 1071.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Vojsku cara [[Roman IV Diogen|Romana IV Diogena]] porazili [[Seldžuci]] u [[Bitka kod Manzikerta|Bici kod Manzikerta]]. Izgubljena većina [[Anadolija|Male Azije]]. Iste godine [[Normani]] osvajaju bizantijska uporišta u Italiji.
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 1204.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Konstantinopolj zauzeli [[Krstaški ratovi|krstaši]].
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 1261.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Konstantinopolj oslobodio biznatski car [[Mihael VIII Paleolog]], čije je sjedište bilo u [[Nikeja|Nikeji]].
|-
|style=&quot;font-size: 90%;&quot; align=center| 1453.
|style=&quot;font-size: 90%;&quot;| Turci [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] pod zapovjedništvom sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] osvojili Konstantinopolj. Kraj Bizantijskog Carstva.
|}

Nekoliko događaja od 4. do 6. stoljeća označava prelazni period tokom kojeg je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela: Istočno (Bizantijsko) i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]]. Car [[Dioklecijan]] 285. podijelio je administraciju Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu. Između 324. i 330. [[Konstantin Veliki]] prebacio je glavni grad iz [[Rim]]a u [[Bizantijum]], kasnije poznat kao Konstantinopolj (Konstantinov grad) i Novi Rim (Nova Roma). Za vrijeme cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] [[kršćanstvo]] je postalo zvanična religija Carstva. Za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]], vojska i administracija restukturirani su i usvojen je grčki jezik umjesto [[Latinski jezik|latinskog]]. Iako je nastavila djelovati kao rimska država i održavati rimsku državnu tradiciju, moderni historičari razlikuju Bizantiju od [[antički Rim|antičkog Rima]] otkad se počela orijentirati prema grčkoj, a ne prema latinskoj kulturi i otkad je karakterizira [[Pravoslavna crkva|pravoslavlje]], a ne [[Religija drevnog Rima|politeizam]].

Granice Carstva čestno su se mijenjale, tako da je za vrijeme cara [[Justinijan I|Justinijana I]] ono dostiglo najveći opseg nakon ponovnog osvajanja zapadne obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], Italije i samog Rima. Za vrijeme vladavine cara [[Mauricije|Mauricija]] istočna granica Carstva proširena je, a granica na sjeveru stabilizirana. Međutim, njegovo nasilno smjenjivanje izazvalo je [[Bizantijsko-perzijski rat]] koji je iscrpio Carstvo i doprinijelo velikim teritorijalnim gubicima tokom muslimanskih osvajanja u 7. stoljeću. Tokom samo nekoliko godina Carstvo je u sukobima s Arapima izgubilo svoje najbogatije pokrajine, [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=iSWPAgAAQBAJ |title=Warfare, State And Society In The Byzantine World 560–1204 |work= |page=47|isbn=9781135364373 |author1=Haldon |first1=John |last2=Haldon |first2=Shelby Cullom Davis 3.0. Professor of European History Professor of History Hellenic Studies John |date=2002}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme [[Makedonska dinastija|Makedonske dinastije]] (10–11. stoljeće) Carstvo se ponovo proširilo i doživjelo dva stoljeća [[makedonska renesansa|makedonske renesanse]], ali su na kraju izgubili [[Anadolija|Malu Aziju]] od [[seldžuci|Seldžučkih Turaka]] nakon [[bitka kod Manzikerta|bitke kod Manzikerta]] 1071. Ova bitka otvorila je put Turcima da se nasele u [[Anadolija|Anadoliji]]. Bizantijsko Carstvo je u posljednjim stoljećima postojanja bilo izloženo stalnom padu moći. Bizantija se borila i oporavljala, ali je u 12. stoljeću doživjela smrtni udarac, kada su za vrijeme [[četvrti krstaški rat|četvrtog krstaškog rata]], krstaši osvojili Konstantinopolj i raspustili Carstvo. Ponovo je reafirmirano 1261, kada je Bizantija porazila krstaše, te oslobodila Konstantinopolj, ali su izgubili mnoge druge teritorije. Izgubljene teritorije su [[Bizantijsko-osmanski ratovi|postepeno preuzimale osmanlije]] tokom 15. stoljeća. [[Pad Konstantinopolja|Osvajanjem Konstantinopolja]] od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1453. konačno je nestalo Bizantijsko Carstvo.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bizantijskog Carstva}}
=== Rana historija ===
[[Rimska vojska]] uspjela je osvojiti mnoge teritorije koje su pokrivale cijelu Mediteransku regiju i priobalna područja [[Pirenejsko poluostrvo|jugozapadne Evrope]] i sjeverne Afrike. Te teritorije su bile dom mnogim različitim kulturnim narodima, s urbanom populacijom i ruralnim stanovništvom. Generalno govoreći, istočne mediteranske pokrajine su bile više urbanizirane nego na zapadu jer su prethodno bile ujedinjene u [[Antička Makedonija|Makedonsko Carstvo]] pod utjecajem [[Helenizacija|grčke kulture]], dok je Zapad patio od nestabilnosti do 3. stoljeća. Ova razlika između etabliranog [[helenizam|helenističkog]] Istoka i latinskog Zapada postala je sve važnija u kasnijim stoljećima, što je dovelo do postepenog otuđenja na dva svijeta. Prvi pokušaj podjele Rimskog Carstva na Istočni i Zapadni se dogodio 293, kada je car [[Dioklecijan]] stvorio novi administrativni sistem ([[Tetrarhija|tetrarhiju]]) koji je jamčio sigurnost svih ugroženih regija Rimskog Carstva. Svaka tetrarhija je imala svog vladara koji je bio zadužen za dio Rimskog Carstva. Nakon propasti tetrarhija 313 car [[Konstantin Veliki|Konstantin I]] ponovo je ujedinio dvije administrativne podjele Rimskog Carstva kao jedini [[August (titula)|August]].

=== Kršćanstvo i podjela carstva ===
[[Datoteka:Rome-Capitole-StatueConstantin.jpg|thumb|200px|lijevo|Car Konstantin Veliki]] 
Car [[Konstantin Veliki]] preselio je 330. sjedište Rimskog Carstva u [[Konstantinopolj]], koji je osnovao kao drugi Rim na mjestu starog grčkog [[polis]]a [[Bizantijum]]a. Novonastali grad Konstantinopolj bio je strateški smješten na razmeđi trgovačkih puteva između [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] te [[Sredozemno more|Sredozemnog]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Car Konstantin Veliki je izvršio mnoge reforme u vojnoj, monetarnoj, građanskoj i vjerskoj politici, čime je njegov zlatni [[solid]] postao stabilna valuta koja je transformirala ekonomiju i potakla razvoj. Tokom njegove vladavine kršćanstvo nije postalo isključivo državna religija, ali je uživalo carsku sklonost davanjem velikodušnih privilegija. Nakon uspostavljanja načela da carevi ne mogu sami rješavati pitanja doktrine sazvao je [[Prvi nikejski sabor]] kako bi riješio jedinstvo Crkve. Uspon kršćanstva nakratko je prekinut dolaskom na vlast cara [[Julijan]]a, koji je uložio odlučan napor na obnovi politeizma u cijelom carstvu.

Posljednji car koji je vladao istočnim i zapadnim dijelom Rimskog Carstva bio je [[Teodozije I Veliki|Teodozije I]], koji je izdao niz edikata koji su zabranjivali pagansku religiju. Nakon zabrane pristupa svim paganskim hramovima, Teodozije I je 395. podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela dajući ih svojim sinovima [[Arkadije|Arkadiju]] (Istočni dio) i [[Honorije|Honoriju]] (Zapadni dio). Tokom 5. stoljeća istočni dio carstva uveliko je bio pošteđen poteškoća s kojima se Zapad suočio – djelomično zahvaljujući uspostavljenoj urbanoj kulturi i većim finansijskim sredstvima – što mu je omogućilo unajmljivanje stranih plaćenika. Ovaj uspjeh je omogućio [[Teodozije II|Teodoziju II]] da se usredsredi na [[Teodozijev zakonik|kodifikaciju rimskog zakona]] i utvrđivanje [[Zidovi Konstantinopolja|zidova Konstantinopolja]], čime je grad postao gotovo neuništiv. Veliki dijelovi [[Zidine cara Teodozija I|Teodozijevih zidina]] sačuvani su do danas.

=== Justinijanova dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Justinijanove dinastije}}
[[Datoteka:Mosaic of Justinianus I - Basilica San Vitale (Ravenna).jpg|thumb|150px|lijevo|Car Justinijan I]]
[[Datoteka: Meister_von_San_Vitale_in_Ravenna_013.jpg|thumb|150px|lijevo|General Belizar, bio je glavni zapovjednik bizantijske vojske, koji je po naredbi Justinijana I osvojio mnoga nekadašnja područja koja su pripadala zapadnom dijelu Rimskog Carstva]]
Justinijanovu dinastiju je osnovao [[Justin I]], koji je, iako nepismen, prošao kroz sve redove [[Bizantijska vojska|vojske]] i postao car. Naslijedio ga je njegov nećak [[Justinijan I]], koji je postao najvažnija ličnost kasne antike i posljednji rimski car koji je govorio latinski jezik. Njegova vladavina obilježena je ambicioznom obnovom carstva stvaranjem novog [[Justinijanov zakonik|Justinijanovog zakonika]]. Ovaj zakonik predstavlja osnovu civilnog prava mnogih modernih država. Kako bi osigurao istočnu granicu carstva, Justinijan I 532. potpisao je mirovni sporazum s perzijskim carem [[Hozroje I|Hozrojem I]] pristajući na plaćanje godišnjeg danka. To je dovelo do [[Pobuna nika|ustanka]] koji je učvrstio njegovu moć nakon ubistva 35.000 ustanika. Nakon lagahnog zauzimanja bivše [[Afrika (rimska provincija)|rimske provincije Afrike]] od [[Vandali|Vandala]] 533, bizantijska vojska pod komandom generala [[Belizar]]a se iskrcala na [[Sicilija|Siciliju]] i započela opsadu Napulja i Rima. Tada je ostrogotski kralj [[Teodad]] poslao [[Papa Agapet I|papu Agapeta I]] u Konstantinopolj kako bi pokušao nagovoriti bizantijskog cara na sklapanje mira. Papa Agapet I nije uspio sklopiti mir s bizantijskim carem jer se tome protivio patrijarh [[Antim I Carigradski|Antim I]] koji je imao podršku carice Teodore.

Nakon [[Pljačka Rima 546|zauzimanja Rima]] od strane Ostrogota 546, armenski eunuh [[Narzes]] je sa 35.000 vojnika pobijedio Ostrogote u [[Bitka kod Tagine|bici kod Tagine]] i [[Bitka kod Vezuva|bici kod Vezuva]] 552. Uprkos kontinuiranom otporu nekoliko gotskih garnizona i invazije [[Franci|Franaka]] i [[Alemani|Alemana]], rat za Apeninsko poluostrvo je bio gotov. Kada je vizigotski plemić [[Atanagild]] zatražio Justinijanovu pomoć u pobuni protiv kralja 551, bizantijski car je poslao vojnog zapovjednika [[Liberije|Liberija]] koji je svrgnuo vizigotskog kralja [[Agila I|Agilu I]]. Novi [[Rimsko-perzijski ratovi|Rimsko-perzijski rat]] je doveo do 50-godišnjeg mira kada se Justinijan I suočio sa upadima [[Slaveni|Slavena]] i [[Gepidi|Gepida]] na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]]. Iako je politeizam potisnut tokom vladavine Konstantina I, tradicionalna grčko-rimska kultura je bila još utjecajna u Bizantijskom Carstvu. Helenistička filozofija postepeno se objedinjavala u noviju hrišćansku filozofiju jer su se filozofi poput [[Jovan Filopon|Jovana Filopona]] oslanjali na [[Neoplatonizam|neoplatonske ideje]] i [[empirizam]]. Zbog aktiviranja [[Paganizam|paganizma]] Justinijan I je 529. zatvorio [[Platonova akademija|Platonovu akademiju]]. Religijske pjesme koje je napisao [[Roman Slatkopojac]] obilježile su razvoj [[Božanska liturgija|božanske liturgije]], dok su arhitekti [[Isidor Miletski]] i [[Antemije Tralski]] radili na izgradnji nove crkve [[Aja Sofija|Aja Sofije]], koja je zamijenila staru crkvu uništenu tokom [[Pobuna nika|pobune nika]]. Nakon završetka izgradnje 537. [[Aja Sofija]] danas stoji kao jedan od glavnih spomenika bizantijske arhitektonske historije. Tokom 6. i 7. stoljeća Bizantijsko Carstvo pogodila je [[Justinijanova kuga|epidemija]], koja je uveliko uništila stanovništvo i doprinijela znatnom ekonomskom padu i slabljenju Carstva.

Nakon smrti Justinijana I, njegov nasljednik [[Justin II]] odbio je platiti veliki danak [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidima]]. U međuvremenu su [[Langobardi]] napali Apeninsko poluostrvo, pa je krajem 6. stoljeća samo trećina poluostrva bila u bizantijskim rukama. Justinov nasljednik [[Tiberije II]] dodjeljivao je subvencije [[Avari]]ma tokom vojnih akcija protiv Perzijanaca. Iako je general [[Mauricije]] vodio efikasnu kampanju na istočnoj granici, subvencije nisu uspjele da obuzdaju Avare koji su zauzeli balkansku tvrđavu [[Sirmijum]] 582. Mauricije, koji je u međuvremenu naslijedio Tiberija, je intervenisao u perzijskom građanskom ratu postavivši legitimnog kralja [[Hozroje II|Hozroja II]] na prijestolje. Nakon ženidbe njegovom kćerkom i proširivanja teritorija na Istoku, Mauricije se usredsredio na Balkansko poluostrvo, gdje je [[Mauricijevi balkanski pohodi|nizom uspješnih pohoda]] protjerao Avare i Slavene preko Dunava. Međutim, odbijanje otkupa za nekoliko hiljada zarobljenih Avara i naređenje da zimuju na Dunavu prouzrokovali su pobunu koja je ubila njega i njegovu porodicu.

=== Heraklijeva dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko carstvo tokom Heraklijeve dinastije}}
[[Datoteka:Piero della Francesca 021.jpg|thumb|250px|desno|Bitka između bizantijske vojske koju je predvodio car Heraklije i Perzijanaca. Freska koju je naslikao italijanski renesansni umjetnik [[Piero della Francesca]], približno 1452.]]
Nakon Mauricijevog ubistva od strane Foke Hozroje II ponovo je osvojio [[Mezopotamija (rimska provincija)|rimsku provinciju Mezopotamiju]]. Nepopularni vladar [[Foka (bizantski car)|Foka]], koga su bizantijski izvori opisivali kao &quot;tiranina&quot;, je bio meta velikog broja zavjera od strane Senata. Njega je na kraju svrgnuo [[Heraklije]], koji je protjerao Sasanide iz Levanta zauzevši [[Damask]] i [[Jerusalem]]. Kontranapad koji je započeo Heraklije je poprimio karakter svetog rata jer se ikona [[Isus|Isusa Krista]] nosila kao vojni standard; slično je bilo prilikom kombinovane avarsko-sasanidsko-slavenske opsade Konstantinopolja koja je pripisana Bogorodičnim ikonama koje je patrijarh [[Sergej I Carigradski|Sergej I]] nosio u povorci oko gradskih zidina. Tokom [[Opsada Konstantinopolja 626.|opsade Konstantinopolja]] 626. kombinovane avarsko-sasanidsko-slavenske snage su bezuspješno opsjedale bizantijsku prijestonicu, pa je sasanidska vojska bila prisiljena povući se u Anadoliju. Nakon pobjede nad sasanidskom vojskom u [[Bitka kod Ninive|bici kod Ninive]] 627. Heraklije je zauzeo Egipat, Levant, Mezopotamiju i Armeniju, vrativši [[pravi križ]] u Jerusalem tokom velike ceremonije.

[[Datoteka:Byzantiumby650AD.svg|thumb|250px|lijevo|Do 650. [[Pravedni halifat|Pravedni Halifat]] je zauzeo sve južne provincije Bizantijskog Carstva, osim [[Egzarhat Afrika|Egzarhata Afrike]]. Istovremeno, [[Južni Slaveni]] izveli su invaziju na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]], gdje su se ubrzo i naselili.]]
Nakon bizantijskog poraza od muslimanskih snaga u [[Bitka na Jermuku|bici na Jermuku]] 636. i [[Muslimansko osvajanje Sirije|gubljenja Sirije i Levanta]], uslijedili su novi napadi na Anadoliju i [[Prva arapska opsada Konstantinopolja|opsada Konstantinopolja]] 674. Pobjedom nad arapskom flotom nakon upotrebe [[Grčka vatra|grčke vatre]], potpisano je 30-godišnje primirje između Bizantijskog Carstva i [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]]. Zauzimanje Egipta i prestanak besplatne isporuke žita je ubrzao propadanje klasične urbane kulture; mnogi stanovnici su se zbog gladi preselili u ruralna područja čime je Konstantinopolj sa 500.000 stanovnika opao na 70.000 stanovnika. Praznina nastala nestankom starih poluautonomnih građanskih institucija je bila popunjena [[temat]]ima koji su podrazumijevali podjelu Male Azije na provincije koje su imale svoju vlast i odgovarale carskoj administraciji. Ovaj sistem je možda imao korijene u određenim mjerama koje je poduzeo Heraklije jer se tokom 7. stoljeća razvio potpuno novi sistem carske uprave.

Povlačenje velikog broja trupa s Balkanskog poluostrva u borbi protiv Arapa je otvorila vrata za postepeno širenje slavenskih naroda. Dolaskom [[Hazari|Hazara]], [[Bugari]] su potisnuti preko Dunava gdje su došli u sukob s bizantijskim snagama. Nakon bizantijskog poraza 680, [[Konstantin IV]] potpisao je sporazum s bugarskim kanom [[Asparuh]]om prema kojem je [[Prvo Bugarsko Carstvo]] preuzelo suverenitet nad mnogim slavenskim plemenima koji su priznali bizantijsku vlast. Novi car [[Justinijan II]] nakon zauzimanja Trakije i Makedonije pokušao je slomiti moć urbane aristokratije ozbiljnim oporezivanjem i imenovanjem autsajdera na administrativne položaje. Nakon svrgavanja 695. sklonio se kod Bugara gdje je uz pomoć bugarskog kana [[Tervel]]a ponovo zauzeo prijestolje pokrenuvši vladavinu terora. Nakon konačnog svrgavanja na vlast je došla nova dinastija Isaurijska dinastija.

=== Isaurijska dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Isaurijske dinastije}}
Nakon arapske [[Druga arapska opsada Konstantinopolja|opsade Konstantinopolja]] 717, [[Leon III Isaurijanac|Leon III]] počeo je reorganizaciju i konsolidaciju temata u Maloj Aziji. Njegov nasljednik [[Konstantin V Kopronim|Konstantin V]] tokom [[Treća Fitna|nestabilnosti Emevijskog halifata]] zauzeo je Siriju i [[Kahramanmaras|Germanikeju]]. Nakon bizantijske pobjede u [[Bitka kod Kerameje|bici kod Kerameje]] 746. širenje Emevijskog halifata je završeno. Tokom 8. stoljeća dominirala je vjerska podjela u vezi s [[Ikonoklazam|ikonoklazmom]], koja je bila glavno političko pitanje Bizantijskog Carstva više od jednog stoljeća. Nakon zabrane ikona došlo je do [[Drugi nikejski sabor|Drugog nikejskog sabora]] na kojem je carica [[Irena, bizantijska carica|Irena]] nastojala omogućiti brak s [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]]. Nakon što je [[Leon V Armenac|Leon V]] ponovo uveo politiku [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]], dogodio se [[focijski raskol]], u kojem je [[papa Nikola I]] osporavao izbor [[Focije I|Focija I]] za patrijarha.

=== Makedonska dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Makedonske dinastije}}
[[Datoteka:Byzantine Empire Themes 1025-en.svg|300px|thumb|desno|Bizantijsko Carstvo nakon smrti cara [[Bazilije II Porfirogenet|Bazilija II]] 1025.]]
Iskoristivši slabost Bizantijskog Carstva tokom [[Ustanak Tome Slavena|ustanka Tome Slavena]], Arapi su zauzeli [[Kretski Emirat|Krit]] i napali Siciliju, ali je general [[Petronas]] 863. izvojevao [[Bitka kod Lalakaona|odlučnu pobjedu]] protiv [[Omar al-Akta|Omara al-Akte]], emira [[Malatija|Malatije]]. Dolaskom [[Bazilije I Makedonac|Bazilija I]] na bizantijsko prijestolje počinje vladavina Makedonske dinastije, koja je vladala sljedećih 250 godina. Ova dinastija obuhvatala je najsposobnije careve u historiji Carstva, pa zajedno s povećanjem političke i vojne moći događa se i kulturni preporod. Ovaj period nazvan je &quot;zlatnim dobom Bizantijskog Carstva&quot; iako je ono bilo znatno manje nego tokom Justinijanove vladavine. Tokom njegove vladavine došlo je do neuspješnih [[Opsada Dubrovnika 873|arapskih napada]] na obalu Dalmacije, što je omogućilo bizantijskim misionarima da preobrate lokalno stanovništvo u unutrašnjosti na kršćanstvo. Nakon ponovnog zauzimanja južnog dijela Apeninskog poluostrva 873, Bazilije I izveo je ofanzivu na [[Abasidski halifat]] zauzimanjem [[Samsat|Samosate]].

Njegov sin [[Leon VI Mudri|Leon VI]] nakon poraza u [[Bitka kod Bugarofigona|bici kod Bugarofigona]] 896. od Bugarskog Carstva nastavio je rat protiv Abasidskog halifata zauzimajući Siciliju 902. Nakon uspješnog arapskog napada na [[Solun]] 904. arapska mornarica nanijela je odlučujući poraz kod [[Kreta|Krete]] 911. Iskoristivši slabost Bizantijskog Carstva, bugarski car [[Simeon I]] s velikom vojskom marširao je prema Konstantinopolju zauzimajući [[Trakija (regija)|Trakiju]] i [[Edirne|Adrijanopolj]]. Nakon bizantijskog poraza u [[Bitka kod Anhilaja|bici kod Anhilaja]] 917. Bugari su opustošili sjevernu Grčku. Slabljenje Bugarskog Carstva nakon smrti cara Simeona I omogućilo je Bizantijskom Carstvu dugi period mirnih odnosa, tokom kojeg su se usredotočili na istočni front. Nakon zauzimanja Malatije 934, general [[Jovan Kurkuas]] je nastavio ofanzivu prema [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] koja je kulminirala osvajanjem [[Edesa|Edese]], [[Halep]]a i [[Kreta|Krita]]. Zaustavljanje arapske navale je omogućilo Grčkoj da ponovo procvjeta.

Širenje Bizantijskog Carstva nastavljeno je tokom vladavine [[Ivan I Cimickije|Ivana I]], koji je iskoristio rat Bugarskog Carstva protiv [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i zauzeo istočnu Bugarsku. Nakon toga se usredotočio na istočni front zauzimanjem [[Kipar|Kipra]], [[Antiohija|Antiohije]], [[Damask]]a, [[Bejrut]]a, [[Akra|Akre]], [[Sidon]]a, [[Cezarija|Cezarije]] i [[Tiberijada|Tiberijade]]. Nakon njegove smrti Bizantijsko Carstvo prostiralo se od Sicilije do Eufrata i od Dunava do Sirije. Njegov nasljednik [[Bazilije II]] izveo je invaziju na Bugarsku koja je rezultirala porazom u [[Bitka kod Trajanovih vrata|bici kod Trajanovih vrata]] 986. To je dovelo do unutrašnjih pobuna koje su iskoristili Bugari za dalje proširenje do bizantijske [[Bitka kod Skoplja|pobjede kod Skoplja]] 1004. Nakon bizantijske pobjede u [[Bitka na Belasici|bici na Belasici]] 1014. i uništenja bugarske vojske, Bugarsko Carstvo postalo je dio Bizantijskog, koje se prostiralo od Armenije na istoku do Kalabrije na zapadu.

Tokom vladavine Makedonske dinastije Konstantinopolj je postao najveći i najbogatiji grad u Evropi sa 400.000 stanovnika. Tada je Bizantijsko Carstvo imalo snažnu državnu službu koja je nadgledala naplatu poreza, unutrašnju i vanjsku politiku. Poticanje trgovine sa zapadnom Evropom dovelo je do pokrštavanja Bugara i [[Pokrštavanje Slavena|Slavena]]. Međutim, stalni ratovi su izazvali smanjenje broja vojnika, pa je Bizantijsko Carstvo sve više zavisilo od stranig plaćenika. Kako su plaćenici bili sve skuplji, tako je carska riznica bila sve praznija. Nasljednici Bazilija II nisu imali nikakav vojni i politički talenat, pa su ogromni napori za oživljavanje bizantijske ekonomije rezultirali ozbiljnom inflacijom i slabljenjem zlatne valute. Tada se vojska doživljavala kao nepotreban trošak i politička prijetnja. U isto vrijeme Bizantijsko Carstvo suočilo se s novim neprijateljem koji je sve više ugrožavao njene teritorije na Apeninskom poluostrvu. Zategnuti odnosi između istočne i zapadne crkve kulminirali su [[Crkveni raskol|crkvenim raskolom]] 1054.

Nakon navale Normana na Siciliju [[Konstantin IX Monomah|Konstantin IX]] rasformirao je Iberijsku vojsku, koja se sastojala od 50.000 ljudi, čime je nanio katastrofalnu štetu u očuvanju istočne granice Carstva. To je dovelo do vanredne situacije u kojoj je vojna aristokratija postavila svog generala [[Roman IV Diogen|Romana Diogena]] za cara. On je poduzeo veliki pohod pokušavajući da privuče Seldžuke u bizantijsku vojsku. Nakon iznenađujućeg poraza u [[Bitka kod Manzikerta|bici kod Manzikerta]] 1071, bio je zarobljen od strane sultana [[Alp Arslan|Alpa Arslana]] koji se prema njemu odnosio sa poštovanjem. Nakon državnog udara i dolaska na vlast [[Mihael VII Parapinak|Mihaela VII]] (1071–1078), Seldžuci su proširili svoju vlast nad cijelom Anadolskom visoravni od Armenije na istoku do [[Bitinija|Bitinije]] na zapadu.

=== Dinastija Komnen ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom dinastije Komnen}}
Tokom vladavine [[Komnen|dinastije Komnen]] (1081–1185) obnavlja se vojna, teritorijalna i ekonomska moć Bizantijskog Carstva. Tada je ono, pomažući krstašima tokom krstaških ratova u Svetoj zemlji, imalo ogroman kulturni i politički utjecaj u Evropi, na Bliskom istoku i u zemljama Sredozemlja. Trgovačka saradnja s mletačkim i italijanskim trgovcima dovela je do prisustva velikog broja latinskih plaćenika, koji su proširili bizantijsku tehnologiju, umjetnost, književnost i kulturu na cijeli latinski zapad. Zahvaljujući miru i prosperitetu, Konstantinopolj je postao najveći i najbogatiji grad hrišćanskog svijeta. Nakon ponovnog interesovanja za [[Starogrčka filozofija|klasičnu grčku filozofiju]] i izdavanja sve većeg broja knjiga na grčkom jeziku, Bizantijska umjetnost i književnost je zauzimala istaknuto mjesto u Evropi. Konstantinopolj je bio ne samo središte Bizantijskog Carstva, nego i trgovinsko raskršće Istoka i Zapada. Do 1180. u gradu je bilo 60. 000 stranaca, koji su bili lahko prepoznatljivi po svojim maternjim jezicima i odijevanju, te su živjeli i trgovali u gradskim komercijalnim četvrtima. Skladišta i tržnice bile su preplavljene raskošnom [[Svila|svilom]], sjajnim nakitom, emajliranim metalnim predmetima, delikatno izrezbarenom bjelokošću, parfemima, začinima i kožnim proizvodima, kao i svim vrstama predmeta za svakodnevni život. [[Francuska|Francuski]] ljetopisac Geoffroi de Villehardouin zadivljeno je zapisao: &quot;teško da se može povjerovati da postoji tako bogat grad na cijelom svijetu.&quot;&lt;ref name=&quot;BE&quot;&gt;''Bizantijsko Carstvo 330–1453: kakav je bio život usred sjaja, raskoši i spletki&quot;, &quot;Time Life Inc.&quot;, 1998, str. 89; {{ISBN|0-7835-5457-5}}}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Alexios I Komnenos.jpg|thumb|200px|desno|Car Aleksije I, osnivač dinastije Komnen]]
Novi vladar [[Aleksije I Komnen]] (slika desno) suočio se s normanskim vojskovođom [[Robert Gviskard|Robertom Gviskardom]] i njegovim sinom [[Bohemund I, knez Antiohije|Bohemundom I]], koji su zauzeli [[Drač]], [[Krf]] i [[Larisa (grad)|Larisu]]. Nakon smrti normanskog vojvode i otklanjanja normanske opasnosti Aleksije I je pobijedio i uništio [[Pečenezi|Pečeneze]] u [[Bitka kod Levuniona|bici kod Levuniona]] 1091. Postigavši stabilnost na zapadu, Aleksije I skrenuo je pažnju na ozbiljne ekonomske poteškoće i raspad tradicionalne odbrane Carstva. Kako nije imao dovoljno vojnika da povrati izgubljene teritorije u Maloj Aziji, poslao je izaslanike [[Papa Urban II|papi Urbanu II]], kome je objasnio da bez pomoći Zapada ne može spasiti hrišćane koji pate pod muslimanskom vlašću. Papa Urban II je 27. novembra 1095. sazvao [[Klermonski sabor]] pozvavši sve prisutne da uzmu oružje i pokrenu oružano [[hodočašće]] kako bi oslobodili Jerusalem od muslimana. Aleksije I Komnen je očekivao pomoć u obliku plaćenika, ali je bio potpuno nespreman za neizmjernu i nedisciplinovanu silu koju su predvodili normani i njihov vojskovođa Bohemund I. Pošto je križarska vojska morala proći kroz Konstantinopolj, Aleksije I Komnen je tražio da se zakunu da će Bizantijskom Carstvu vratiti sve gradove i teritorije koje su Seldžuci osvojili. Nakon osvajanja mnogih gradova i ostrva, krstaši su, prema [[Devolski sporazum|Devolskom sporazumu]] 1108, postali Aleksijevi vazali.

Njegov sin [[Ivan II Komnen]], nakon pobjede nad [[Pečenezi]]ma i [[Mađari]]ma, sklopio je savez sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] protiv normanskog kralja [[Rogerije II, kralj Sicilije|Rogerija II]]. Nakon toga je promijenio odnos snaga na istoku pobijedivši [[Danišmendski emirat]] čime je primorao antiohijskog kneza [[Raymond Poitiers|Raymonda Poitiersa]] da prizna bizantijski suverenitet. Želeći da se dokaže kao vođa hrišćanskog svijeta, Ivan II je sa križarima umarširao u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]; razočaran izdajom krstaša, vratio se u Antiohiju gdje je umro. Njegov nasljednik [[Manuel I Komnen]], vodeći agresivnu politiku, poslao je veliku flotu na [[Fatimidski halifat]]. Nakon neuspješnog pokušaja u obnovi bizantijske kontrole nad lukama na jugu Apeninskog poluostrva, njegova vojska je uspješno porazila Mađare u [[Sremska bitka|Sremskoj bici]] 1167. Uprkos sklapanju saveza s papom i krstašima, njegova vojska pretrpjela je veliki poraz od Turaka u [[Bitka kod Miriokefalona|bici kod Miriokefalona]] 1176. Uprkos tome, njegova politika rezultirala je ogromnim teritorijalnim dobicima, koji su povećali stabilnost granica u Maloj Aziji i osigurali stabilizaciju Carstva. To je zapadnim provincijama omogućilo ekonomski preporod i porast broja stanovnika.

=== Pad ===
{{Glavni|Pad Bizantijskog Carstva}}
Nakon smrti Manuela I na bizantijsko prijestolje dolazi njegov 11-godišnji sin [[Aleksije II Komnen]]. Kao izrazito nesposoban vladar, svrgnut je od rođaka [[Andronik I Komnen|Andronika I Komnena]], koji je, koristeći se ogromnom vojnom popularnošću, potakao [[pokolj Latina]]. Nakon eliminacije potencijalnih suparnika iskorijenio je korupciju i uveo reforme koje su dovele do znatnog napretka Carstva. Uprkos ekonomskom napretku, nije uspio pobijediti ugarskog kralja [[Bela III, kralj Ugarske|Belu III]], koji je zauzeo Hrvatsku, i srpskog kneza [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]], koji je proglasio nezavisnost Srbije. Nakon neuspješne odbrane od snaga sicilijanskog kralja [[Vilim II, kralj Sicilije|Vilima II]] (1166–1189), Andronik I je svrgnut od strane [[Isak II Angelos|Isaka II Angelosa]] (1185–1195). Tokom njegov vladavine Normani su protjerani iz Grčke, što je dovelo do pobune Bugara i stvaranja [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog Bugarskog Carstva]]. Njegova unutrašnja politika karakterizirana je rasipanjem javnog bogatstva i fiskalnim nepravilnostima.

To je dovelo do slabljenja bizantijske moći što je navelo [[Papa Inocentije III|papu Inocentija III]] da organizira novi krstaški rat čija je namjera bila osvajanje [[Egipat u srednjem vijeku|Egipta]], centra muslimanske moći na [[Levant]]u. Krstaška vojska stigla je u [[Venecija|Veneciju]] u ljeto 1202. i unajmila venecijansku flotu, s kojom se dogovorila da zauzme dalmatinsku luku [[Zadar]], koju je zauzela Ugarska 1186. Ubrzo nakon toga, sin svrgnutog cara Isaka II, [[Aleksije IV Angelos|Aleksije Angelos]], je uspostavio kontakt sa krstašima ponudivši ponovno ujedinjenje bizantijske crkve sa Rimom, plaćanje 200.000 srebrnjaka i osiguranje svih potrepština za odlazak u Egipat u zamjenu za dolazak na bizantijsko prijestolje. Križari su nakon toga stigli u [[Konstantinopolj]] i podmetnuli veliki požar koji je oštetio velike dijelove grada. Nakon što je [[Aleksije III Angelos|Aleksije III]] pobjegao, Aleksije Angelos postavljen je na bizantijsko prijestolje kao [[Aleksije IV Angelos|Aleksije IV]]. Budući da nije mogao ispuniti svoja obećanja, svrgnut je od krstaša, koji su zauzeli i opljačkali grad. Nakon uspostavljanja reda krstaši su postavili [[Balduin I Flandrijski|Balduina Flandrijskog]] za cara novog [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]], a Venecijanca [[Tomas Morosini|Tomasa Morosinija]] za patrijarha. To je dovelo do rata između Latinskog Carstva i bizantijskih zemalja nasljednica [[Nikejsko carstvo|Nikeje]], [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezunta]] i [[Epirska despotovina|Epira]].

Nakon zauzimanja Konstantinopolja i uspostavljanja [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] 1204, [[Nikejsko Carstvo]] je nastojalo preživjeti sljedećih nekoliko decenija. Slabljenje [[Rumski sultanat|Rumskog sultanata]] nakon invazije Mongola 1243. je omogućilo mnogim [[Anadolski bejluci|bejlucima]] i [[gazija]]ma uspostavljanje vlastitih kneževina u Anadoliji. Nikejsko carstvo, koje je osnovala [[dinastija Laskaris]], je uspjelo poraziti Epir i zauzeti Konstantinopolj 1261. To je dovelo do kratkotrajnog oživljavanja Bizantijskog carstva tokom vladavine [[Mihael VIII Paleolog|Mihaela VIII Paleologa]], koji je započeo saniranje ratnih šteta. Umjesto da se drži posjeda u Maloj Aziji, Mihael VIII Paleolog je odlučio proširiti carstvo postižući kratkotrajan uspjeh. Kako bi izbjegao novi krstaški rat, primorao je crkvu da se pokori Rimu što je dovelo do slabljenja moći Carstva. Ogromni napori njegovog sina [[Andronik II Paleolog|Andronika II]] i unuka [[Andronik III Paleolog|Andronika III]] su obilježili posljednje istinske pokušaje vraćanja bizantijske moći. Nakon smrti Andronika III dogodio se [[Bizantijski građanski rat (1341-1347)|šestogodišnji građanski rat]] koji je razorio carstvo, što je iskoristio srpski car [[Stefan Uroš IV Dušan|Stefan Dušan]] (1331–1346) uspostavivši [[Srpsko Carstvo]]. Nakon završetka bizantijskog građanskog rata, [[Osmansko Carstvo|osmanlije]] su porazili Srpsko Carstvo i zauzeli veliki dio Balkanskog poluostrva.

Nakon što je bizantijski car [[Konstantin XI Paleolog]] zatražio pomoć zapada, papa je poslao pismo u kojem je zahtijevao ujedinjenje pravoslavne i katoličke crkve. Jedinstvo crkve moglo je biti postignuto samo carskim ukazom, ali je to odbijeno žestokim negodovanjem pravoslavnog građanstva i sveštenstva. Pošto papa i europski vladari nisu ništa učinili u vraćanju bizantijskih teritorija, Konstantinopolj je bio nedovoljno naseljen. To je iskoristio sultan [[Mehmed II]] koji je sa vojskom od 80.000 vojnika izvršio opsadu Konstantinopolja. Uprkos očajničkoj odbrani grada od strane 7.000 vojnika, Konstantinopolj je nakon dvomjesečne opsade pao 29. maja 1453. Nakon [[Pad Konstantinopolja|pada Konstantinopolja]] jedina slobodna teritorija Bizantijskog Carstva je bila [[Morejska despotovina]] ([[Peloponez]]), kojom su vladala braća posljednjeg bizantijskog cara, [[Tomas Paleolog]] i [[Dimitrije Paleolog]]. Morejska despotovina je nastavila dalje kao nezavisna država, plaćajući godišnji danak osmanlijama. Neplaćanje godišnjeg danka i pobuna protiv osmanlija je dovela do invazije Mehmeda II na Moreju 1460. Nakon nekoliko mjeseci, preostalo je samo ostrvo [[Monemvasija]] kojim je kratko vladao aragonski gusar. Kada ga je lokalno stanovništvo protjeralo, dobili su Tomasov pristanak da se stave pod papinu zaštitu do kraja 1460. Posljednje područje koje je odolijevalo osmanlijskim napadima bio je [[dvorac Salmeniko]], kojim je zapovijedao bizantijski vojskovođa [[Graitzas Paleolog]]. Nakon predaje Graitzas i njegov garnizon su pobjegli u [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]], pa je Trapezuntsko Carstvo postalo posljednja država nasljednica Bizantijskog Carstva. Napori cara [[David Trapezuntski|Davida]] da regrutira europske sile za protivosmanlijski krstaški rat su izazvali Osmansko-trapezuntski rat u kojem je nakon jednomjesečne opsade grad pao 14. augusta 1461. Posljednji ostatak Trapezuntskog Carstva, [[Kneževina Teodoro]], se predao Osmanlijama 1475.

Nećak bizantijskog cara Konstantina XI, [[Andrija Paleolog]], je tvrdio da je naslijedio titulu bizantijskog cara. Međutim, prema bizantijskom zakonu, on nije bio pravi nasljednik bizantijskog cara jer to nije odobrila crkva. Živio je u Moreji do njenog pada 1460. kada je pobjegao u Rim, gdje je čitav život živio pod zaštitom [[Papinska Država|Papinske države]]. Da Konstantinopolj nije pao, Konstantina XI bi možda naslijedili sinovi njegovog starijeg brata koji su odvedeni na palatu sultana Mehmeda II. Stariji sin, preimenovan u [[Has Murat-paša|Has Murat-pašu]], je postao Berlegbeg (glavni guverner) Balkana, a mlađi sin, preimenovan u [[Mesih-paša|Mesih-pašu]], je postao admiral osmanlijske flote i sandžak-beg (guverner) provincije Galipolje. Sultan Mehmed II i njegovi nasljednici su se smatrali nasljednicima Rimskog Carstva do propasti Osmanskog Carstva 1922. Zbog toga su sve pravoslavce koji su živjeli u Osmanskom Carstvu nazivali [[Rum]]. Međutim, nakon smrti posljednjeg bizantijskog cara Konstantina XI, ulogu cara-zaštitnika pravoslavaca je polagao moskovski knez [[Ivan III, veliki knez Moskve|Ivan III]] koji je oženio Andrijinu sestru [[Sofija Paleolog|Sofiju Paleolog]]. Njihov unuk [[Ivan IV Grozni|Ivan IV]] je zbog toga postao prvi car Rusije i pravi nasljednik Rima i Konstantinopolja. Ideja o [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] kao [[Nasljednici Rimskog carstva|Trećem Rimu]] održavala se u životu do propasti Ruskog Carstva tokom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] 1917.

== Uređenje carstva ==
Iako je Bizantijsko Carstvo bilo dio cjelokupnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], nakon pada njegovog zapadnog dijela istočni dio tog carstva nastavio je postojati sljedećih 11 stoljeća. Za to vrijeme razvilo je svoj vlastiti identitet, politički sistem i [[umjetnost]].
Prebacivanje sjedišta vlade Rimskog Carstva na [[Bosfor]] od strane [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] u maju 330. označilo je početak velikih promjena u njegovoj historiji. Od tog trenutka nekoliko činilaca doprinijelo je stvaranju novog entiteta. Tri činioca dala su Bizantijskom Carstvu prepoznatljiv karakter: rimski politički sistem, grčka kultura i kršćanstvo.

Proces u kojem su se svi ovi činioci ispreplitali i stapali u novi entitet bio je postepen. Sami Bizantinci, koji su jednostavno nastavili nazivati sebe Romejcima, tj. Rimljanima ([[Grčki jezik|grčki]] Ρωμαίους), nisu bili ni svjesni rađanja nove nacije. Historičari smatraju da je međusobni utjecaj ovih činilaca doveo do stvaranja novog carstva najkasnije u vrijeme smrti [[Justinijan I|Justinijana I]] 565. Isti ti historičari nazivaju ga posljednjim istinskim rimskim imperatorom kome je [[Latinski jezik|latinski]] bio maternji jezik.&lt;ref&gt;Byzantine Aspects of Italy, Daniel Crena Iongh, izdavač W. W. Norton &amp; Company Inc, New York City, prvo izdanje 1967, Kongresna biblioteka SAD-a, pod brojem 67-19211, str. 17–181.&lt;/ref&gt;

Malo je država organizovano na način koji je tako dobro odgovorio svom vremenu i tako promišljeno upravljen da se spriječi da vlast ostane u rukama nesposobnog čovjeka. Ova organizacija nije svjesno i promišljeno djelo jednog čovjeka ili jednog trenutka. U osnovi, ona je nasljeđe iz rimske prošlosti, ali je stalno bila prilagođavana i dopunjavana tokom vijekova, tako da bi odgovarala različitim zahtjevima vremena.

U političkom razvoju Bizantija je nastojala ojačati, zatečeni sistem centralizacije i [[Apsolutna monarhija|apsolutizma]]. Do svog kraja ona je po obliku vladavine bila autokratska, despotska [[monarhija]]. U prvoj fazi razvitka ta je monarhija bila i teokratska, jer je vladar bio poglavar crkve. Sve je to dalo osnovu da Bizantiju karakteriše cezaropapizam. Čak i onda kada je crkva dobila autonomiju političkog djelovanja i tada je u Bizantiji ostala premoć [[Država|države]] nad crkvom. Po obliku državnog uređenja, bila je to unitarna, strogo centralizovana država.

Car je bio vrhovna vlast u Carstvu. Mogao je po svojoj volji postaviti i otpustiti sve službenike, imao je potpunu finansijsku kontrolu, zakonodavstvo je bilo samo u njegovim rukama, bio je glavni zapovjednik svih snaga Carstva. Osim toga, bio je glava crkve, prvi sveštenik Carstva. Njegova politika i njegove ćudi uobličavali su sudbinu miliona njegovih podanika. U ranom periodu Carstva njegova titula bila je imperator august, a od 17. stoljeća, po ugledu na grčku terminologiju, naziva se bazilej.

Iako nije bilo nikakve ustavne zabrane njegovoj vlasti, careva samovlada ipak je bila ograničena. On je uvijek priznavao svoju obavezu da poštuje osnovne zakone rimskog naroda, a duboko u svijesti ljudi provlačila se misao da je narod suveren i da je samo povjerio caru svoju vlast.

Birači cara bili su senat, vojska i narod Carigrada. Svaki car morao je biti proglašen od ta tri tijela, pa se tek tada podvrgnuti obredu krunisanja. On je poslije toga postajao apsolutan, sve dok je njegova vladavina zadovoljavala; ali, ako bi se pokazao nesposobnim, svakom biraču bilo je slobodno da proglasi novog cara. Obično to je činila vojska ili dio nje. I ako bi tako postavljen car mogao navesti Senat i narod Carigrada da ga prime, njegova uzurpacija bila je ozakonjena. Ali, princip izbornosti pretrpio je u praksi jednu veliku izmjenu. Dio careve vrhovne vlasti sastojao se i u mogućnosti da kooptira druge careve. Zbog toga se nikad nije moglo dogoditi da carstvo ostane bez cara. Nije bilo ograničenja broja careva koji to mogu postati u isto vrijeme, ali je samo jedan car imao vlast (''autocrator basileus'').

Ostali su bili pasivni partneri i kada bi umro ''autokrator'', sljedeći car po starješinstvu automatski je nasljeđivao carsku vlast. Time je bilo omogućeno da se stvore dinastije koje su trajale dok god bi njihovi predstavnici bili sposobni da vladaju. Pošto je car bio izabran ili kooptiran, trebalo je još da bude krunisan. To je davalo vjersku potvrdu njegovoj vlasti, tako da je mogao istinski da vrši funkciju božijeg namjesnika. Smatrao se da je krunisanje davalo caru položaj poluboga, namjesniku svevišnjeg. Car je bio svjestan da je glava kršćanske crkve. Car je svoju vlast vršio preko brojnog i široko razgranatog činovničkog aparata. Centralni državni aparat sastojao se od niza visokih državnih funkcionera, koji su sve do sredine 7. vijeka nosili stare rimske nazive.

''Magister officiorum'' bio je neka vrsta ministra carske kuće i kancelarije, stajao je na čelu carske garde i službe sigurnosti. On je rukovodio poštama i međunarodnim odnosima i preko njegovih ureda osiguravalo se prenošenje carskih naredbi, davanje uputstava nižim funkcionerima.

Kvestor dvora (quaestor sacri palatii) brinuo se za zakonodavnu djelatnost i rukovodio je državnim finansijama; acones rerum privatarum, upravljao je mnogobrojnim carskim imanjima. U prijestolnici je važnu ulogu i položaj imao prefekt, koji je upravljao glavnim gradom države. Najvažniji funkcioneri u pokrajini bili su praefecti praeterio, koji su stajali na čelu dviju profektura: Orjenta i Ilirika. Od izmjena koje su se vršile u vrhovnim organima najvažnije su bile izvršene 7. vijeka za vrijeme cara Heraklija.

Uvode se novi grčki nazivi i ustanovljuju nove funkcije logoteta:

* Magister officicrum (nunistar carske kuće) stajao je na čelu carske garde i službe sigurnosti, rukovodio je poštama i međunarodnim odnosima,
* Questor sacri palatii (kvestar dvora) imao je u nadležnosti zakonodavnu djelatnost i bio je na čelu pravosuđa,
* Cones sacrarum largitionum rukovodio je državnim finansijama
* Comes rerum privatorum upravljao je carskim imanjem

U prvoj fazi razvitka uz cara su stajala dva kolektivna tijela: carski savjet ili konzistorij, koji su sačinjavali svi najviši državni funkcioneri i jedno šire tijelo (Senat ili Sinktit), u koji su pored tadašnjih ulazili i bivši najviši državni funkcioneri. Ta tijela imala su savjetodavni karakter. Međutim, Senat je formalno vršio i izbor cara, raspravljao o najvažnijim političkim pitanjima, ali je postepeno sve više gubio na važnosti.

Senat nikad nije potpuno išćezao iako je u 6. i 7. stoljeću bio na vrhuncu u Carigradu. Senat u Carigradu nikad nije bio sličan onom starorimskom. Carigradski Senat sačinjavali su sadašnji i bivši držaoci službe dostojanstva iznad izvjesnog stepena, kao i njihovi potomci.

Tako je Senat bio veliko amorfno tijelo koje je obuhvatalo sve ljude od ugleda, bogatstva ili odgovornog položaja u Carstvu. Stvarna vlast Senata bila je neodređena. Članovi senatske klase uživali su izvjesna prava i preimućstva utvrđene Starim Rimskim zakonima i uglavnom potvrđena od strane cara Justinijana I. Kad je car bio slab, Senat je bio najozbiljniji autoritet u Carstvu, a naročito je bio ugledan u 6. i 7. stoljeću. Ali, krajem 7. stoljeća vlast Senata je opala, izobličila se, dok je na kraju nije ukinuo Lav VI. Senat je životario kao tijelo koje je car mogao pozvati kao uvaženog svjedoka svojih postupaka.

Senat je do samog kraja Carstva prisustvovao svakoj svečanoj prilici u Carigradu.

Konzisterij je u carevo ime vršio funkciju najvišeg gradskog organa s Kvestorom dvora na čelu: rješavao je žalbe protiv presuda nižih sudova. Kao što je već rečeno Bizant je bio svojevrsna strogo centralistička država. Međutim, tokom vremena razvitka društvenih odnosa  neizbježno je došlo do decentralizacije i naglašavanja nezavisnosti krupnih zemljoposjednika. Međutim, za razliku od zapadnih feudalnih državama, ta decentralizacija nije postigla onakav stepen sve do pred kraj bizantske države.

== Lokalna uprava ==
Administrativno sudska podjela u prvoj fazi razvoja Bizantije bila je ista kao za vrijeme donunata u Rimu. Država je bila podijeljena na dvije prefekture, kojima su na čelu bili praefecti praetorio. Oni su u svojim rukama ujedinjavali upravnu i sudsku vlast dok su komandu nad vojskom imali magistri militum. Prefekture su se dijelili na niže upravno-sudske jedinice – dijeceze (bilo ih je 7 do 8), kojima su na čelu bili civilni funkcioneri, vikari, neposredni saradnici prefekta.
 
Vojničko komandovanje u jednoj diecezi ili u više njih imali su tzv. duces. Dieceze su se dalje dijelile na provincije (bilo ih je oko 60) spraesesima na čelu, koji su brinuli za ubiranje poreza i koji su vršili sudsku vlast.

Centralizacija uprave ogledala se u tome što je sve činovnike imenovao direktno vladar. Izvjesnu autonomiju unutar provincije sačuvale su gradske općine, civitates imunicipia, ali je u toku daljeg razvoja lokalna autonomija gubila svaku važnost. Organizacija lokalne uprave doživjela je korjenitu reformu u 7. vijeku.

Civilna vlast u provincijama podvrgnuta je vojnim komandantima. Čitava država podijeljena je na vojne ovlasti različite veličine koje su dobile naziv Teme. Tematska podjela i organizacija države imala je u početku vojni karakter. Tema postepeno dobija upravno finansijska i sudska ovlaštenja. Na čelu teme bio je strateg komandant vojne ovlasti (grčki: strategos), okružen štabom sastavljenim od raznih funkcionera. Šef štaba rukovodio je vojnim poslovima, a Protonotar je obavljao poslove civilne uprave i ujedno bio sudija u datoj vojnoj oblasti. Tematska organizacija doživjela je puni razvitak tokom 10. vijeka. Vojnu snagu tema sačinjavali su seljaci, vojnici (konjanici), stratisti. Teme su bile podijeljene na niže jedinice-Turme, s turmahom na čelu, a najniže jedinice bile su tzv. baude.

Uz sav birokratizam i centralizam prisutan u upravi Bizanta bilo je izvjesnih tragova [[Demokratija|demokratije]]. U V i VI vijeku postojale su u većim gradovima autonomne političke organizacije zvane Deme. Narod Carigrada bio je organizovan u 4 dijela ili deme nazvane Plava, Bijela, Zelena i Crvena. Najbolje se mogu opisati kao samoupravna gradska tijela, dalje podijeljena na civilna i vojna. Civilna tijela zvala su se politici i njima je upravljao Demark, a vojna peratici, njima je upravljao Demokrat.

Politici su imali civilne dužnosti kao što su čuvanje javnih parkova i preduzimanje mjera protiv požara. Peratici su vjerovatno djelovali kao teritorijalni garnizoni grada. Ujedinjene deme kao organizacija siromašnih slojeva digle su poznatu [[Nika pobuna|Nika pobunu]] 532, prilikom koje zamalo nije oboren sa vlasti car Justinijan I. U kasnijem razvoju deme su izgubile ulogu društvenog i političkog faktora.

=== Religijsko uređenje ===
{{Glavni|Organizacija u bizantijskoj pravoslavnoj crkvi}} 
[[Datoteka:Hagia Sophia Mars 2013.jpg|thumb|250px|desno|[[Aja Sofija|Haja Sofija]], &quot;Velika Crkva&quot; kako su je zvali Bizantinci, bila je glavna sakralna građevina u kojoj su krunisani svi bizantijski carevi]]
U političkom životu Bizantije hrišćanska crkva i njena hijerarhija s carigradskim patrijarhom na čelu igrala je veoma važnu ulogu.
Međutim, bizantijski car je bio taj koji se povremeno slobodno uplitao u pitanja koja su bila u nadležnosti Crkve. 
Bizantijsko pravo definiralo je državu koja se sastoji od dviju osnovnih poluga vlasti: carske moći (basileia), i sveštenstva (sacerdotium).
Njihova saradnja izražena je u gradskom planu Carigrada nasuprotnim postavljanjem carske palate i katedralnog kompleksa sa obje strane [[Augusteion]]a, glavnog trga. Očekivalo se da će ove dvije glavne poluge biti ravnopravni partneri u promociji [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i regulisanju državničkih poslova.
Ali s praktičnog stanovišta, carske odgovornosti za mirno djelovanje obuhvatale su i mnoge dužnosti crkvenog upravljanja.  
Iako je dolazilo do izvjesnih suprotnosti između crkvenih vrhova s jedne i visoke [[Birokratija|birokratije]] krupnih zemljoposjednika s druge strane, crkva je ipak dosljedno vršila ulogu ideološko religiozne poluge državne vlasti u svrhu držanja potlačenih masa u pokornosti. Obaveza bizantijskog cara bila je da sazove Generalno vijeće i objavi njegove odluke. Dalje, zakoni careva, posebno Jutinijana I i [[Leon VI Mudri|Leona VI Mudrog]], bili su ti koji su uspostavili zakonske parametre za monaške i druge crkvene temelje.
Osnivanje novih biskupija također je bio carski prerogativ. Odlučujuća dužnost bizantijskog cara bila je ta da je imao pravo imenovati novog patrijarha iz spiska od tri kandidata koje su predali metropolitanski episkopi, a imao je čast da dodijeli službene funkcije kandidatu po svom izboru. To također znači i da je mogao ukloniti patrijarha koji se opirao njegovoj volji. 
Sveštenstvo u Bizantiji nikada nije sačinjavalo tako krutu društvenu cjelinu kao u latinskom svijetu, gdje su na društvenoj ljestvici bili visoko iznad laika. U Bizantu su laici &quot;arhonti&quot; ili plemići sudjelovali na biskupskim izborima i mogli su sami biti birani za biskupe, pa čak i za patrijarhe. Sveštenstvo nije bilo odvojeno od laika celibatom, osim biskupa, koji su inače dolazili iz redova redovnika. Sveštenstvo nije imalo visoke funkcije i nije imalo monopol na obrazovanje, za razliku od njihovih zapadnih kolega, budući da je [[Sekularizam|sekularni]] obrazovni sistem i dalje postojao. Obično sveštenstvo i episkopat bili su slabi, čija je finansijska osnova narušena popularnom privlačnošću monaštva. Seoski sveštenik je obično bio oženjen muškarac, uzdržavao je porodicu baveći se poljoprivredom, kao i njegovi susjedi. 
&lt;ref name=&quot;GOB&quot;&gt;Helen C. Evans, William D. Wixom, ''The Glory of Byzantium: Art and Culture of the Middle Byzantine Era'', [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan]], New York City, drugo izdanje, 1997, str. 21-24; {{ISBN| 0-87099-777-7}}&lt;/ref&gt;

==== Monaštvo ====
{{Glavni|Kršćansko monaštvo}}
[[Datoteka:Saint Anthony The Great.jpg|thumb|200px|desno|[[Ikona]] svetog [[Antonije Veliki|Antonija Velikog]], osnivača hrišćanskog monaštva]]
Monaštvo je imalo izuzetnu važnost u Bizantiji. Cijenjeni zbog svog celibata i visokog moralnog ugleda, monasi su bili neprestano traženi zbog njihovih savjeta, a njihovi su manastiri bili korisnici čestih darova, koje su dobijali od bizantijske elite i običnih ljudi. Prema riječima bizantijskog monaha i mističkog pisca [[Simeon Novi Teolog|Simeona Novog Teologa]]: {{Citat|&quot;Onaj koji je monah drži se odvojeno od svijeta i hoda zauvijek s [[Bog]]om samim.&quot;}}
Bizantijsko monaštvo odlikovalo se velikom fleksibilnošću. Iako su manastiri zakonski bili podložni episkopatu, izuzeća su ih obično činila nezavisnim u većini njihovog poslovanja. Za razliku od hijerarhijske organizacije zapadnog monaštva koji se razvio u međunarodne institucije, poput [[Benediktinci|benediktinaca]] i [[Franjevci|franjevaca]], u Bizantiji je svaki samostan bio jedinica za sebe. Manastiri su sagrađeni po nahođenju njihovih laičkih osnivača, a mogli su biti osnovani sa samo tri monaha za relativno malu zadužbinu. Veliki manastiri često su bili carske zaklade, izdašno podržani stalnim prihodima od imanja koja su im bila priložena. Na selu, manastiri su služili kao poljoprivredne zajednice, opstajući na zemlji, poput [[Manastir Velika Lavra|manastira Velika Lavra]] na [[Sveta gora|Svetoj gori]], kojeg je car [[Nikifor II Foka]] osnovao 963. za svog prijatelja igumana [[Atanasije Atonski|Atanasija Atonskog]]. Manastir cvjeta do danas, čuvajući netaknut veći dio svog srednjovjekovnog blaga, [[Iluminacija|iluminiranih rukopisa]] i ikona. S druge strane, u gradovima su manastiri vršili važne javne i društvene uloge: vodili škole, bolnice, sirotišta i domove za starije osobe. Monasi su imali vodeću ulogu u teološkom razvoju, održavanju tradicije slikanja ikona i uopšte u oblikovanju pobožnosti i bizantijske religiozne prakse.&lt;ref name=&quot;GOB&quot;/&gt;

== Bizantijsko pravo ==
[[Datoteka:CorpusIurisCivilis.jpg|thumb|200px|desno|Justinijanov zakonik iz 1583.]]
{{Glavni|Bizantijsko pravo}}
Bizantskoj administraciji pogodovalo je uređeno poštovanje zakona, naslijeđeno od Rima, a efikasnost [[Vlada|vlade]] dokazana je organizacijom pravosuđa. Poznavanje prava smatrano je važnim za svakog carskog službenika, pa je postojalo više [[Pravo|pravnih]] škola.

[[Car]] je bio &quot;vrhovni sudija&quot;, niži od njega su bili provincijski sudovi i kvestori u [[Carigrad]]u, gdje je zasjedao i vrhovni parnični sud od 12 sudija. Parnica je, naime, bila jedan od malog broja prihvatljivih razloga za posjetu Carigradu.

Crkveni sudovi postepeno proširuju svoju nadležnost, dok pod [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] nisu preuzeli cjelokupnu jurisdikciju nad kršćanskim stanovništvom.

Kazne za krivična djela bile su novčane ili konfiskacija imovine ili sakaćenje, koje se smatrala humanijom zamjenom za smrtnu kaznu. Zatvor je bio skup i nereproduktivan za državu i praktično je nepoznat, pa je korišten samo dok okrivljeni čekaju na suđenje. U Bizantu je car bio izvor prava, ali je pravo bilo iznda njega. Da bi se pravo poštovalo, nužno je da bude pažljivo i jasno kodificirano.

== Umjetnost ==
{{Glavni|Bizantijska umjetnost}}

== Također pogledajte ==
* [[Osmansko Carstvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Mustafa Imamović, ''Predavanja iz opće historije prava i političkih institucija'', [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], Sarajevo, 2005.
* Raifa Festić, ''Opća historija države i prava'', Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1998.
* Georgije Ostrogorski, ''Istorija Vizantije'', Izdavačko preduzeće Srbije &quot;Prosveta&quot;, Beograd, 1947.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Byzantine Empire}}
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLG6HMr6sRAxnrj_vhUfJXtXvsKzBrR7XQ Bizantijski svijet (RTS Obrazovno-naučni program – zvanični kanal)]
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iEfmHb_uq4jaMBlaSanaZph 313. (1700 godina slobode hrišćanstva), RTS Kulturno-umetnički program – zvanični kanal]
* [https://www.youtube.com/watch?v=1WmmjzBIdMw Putevi rimskih imperatora: Otkrivanje metropole Ilirika (RTS Kulturno-umetnički program – zvanični kanal)]
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iHowQFv2rhSwh1ptyhmEpVc Balkan (RTS Kulturno-umetnički program – zvanični kanal)]

{{Imperije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bizantijsko Carstvo|Bizantijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Historija]]
[[Kategorija:Carstva]]
[[Kategorija:Historija Evrope]]
[[Kategorija:Historija Turske]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Tributarne države Osmanskog Carstva]]</text>
      <sha1>gjxr0p6q90t2alpsuuupm5qxwuzw66t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pravoslavna crkva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12163</id>
    <revision>
      <id>3900670</id>
      <parentid>3405038</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13064" sha1="tar05mhdaom13idqqt6x1dfy2ecbr6p" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Mosaik-Ikone Christus der Barmherzige.jpg|mini|desno|Ikona s likom Isusa Krista]]'''Pravoslavna crkva''' je jedna od nastarijih vjerskih institucija na svijetu i druga po veličini [[hrišćanska crkva]] na svijetu, sa procijenjenih 225 - 300 miliona sljedbenika. U prošlosti je bila ujedinjena sa [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]] do [[Crkveni raskol|Crkvenog raskola]] 1054. . Od tada je bila glavna državna crkva [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]] do njegovog pada 1453. . Danas ima važnu ulogu u evropskim, bliskoistočnim, slavenskim i nekim afričkim kulturama. Na čelu Pravoslavne crkve se nalazi [[Patrijarh]].

== Pravoslavlje ==
Od samog početka, svi hrišćani su bili pripadnici jedne univerzalne Apostolske crkve. Pravoslavna crkva tvrdi da je ona nasljednik i čuvar te iste crkve. Veliki broj drugih hrišćanskih crkava su napravili slične crkve: [[Katolička crkva]], [[Anglikanska zajednica]], [[Asirijska crkva]] i [[Orijentalna pravoslavna crkva]]. Prema pravoslavnom mišljenu, Asirci i istočnjaci su napustili pravoslavnu crkvu u godinama nakon [[Treći vaseljenski sabor|Trećeg vaseljenskog sabora]] u Efesu 431.  i [[Četvrti vaseljenski sabor|Četvrtog vaseljenskog sabora]] u Halkidonu 451. . Na sličan način, crkve u Rimu i Carigradu su razdvojene u događaju poznatom kao [[Crkveni raskol]] 1054. . [[Crkva Engleske|Engleska crkva]] je razdvojena od [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] prvi put 1530.  i ponovo 1558. . Prema tome, ujedinjeno pravoslavlje je uspostavljeno preko rada [[Sv. Augustin Kanteberijski|sv. Augustina Kanteberijskog]] početkom 7. stoljeća.

== Organizacijska struktura ==
Stvaranje autokefalnih Crkava na Mediteranu jeste historijski proces koji je započeo uspostavljanjem pet drevnih patrijaršija: 
# [[Rim]]a, koja obuhvata zapadnu Evropu, tačnije zapadni dio Rimskog carstva;
# [[Carigrad]]a, čija se crkvena vlast prostirala na Malu Aziju, Pont, [[Balkan|Balkansko poluostrvo]] i Rumunske Zemlje.
# Aleksandrije, koja obuhvata Afrički kontinent;
# Antiohije, od koje su zavisili Arabija, Fenicija i Sirija;
# [[Jerusalem]]a, koji je obuhvatao Palestinu.

&lt;big&gt;Danas su poznate sljedeće:&lt;/big&gt;

=== Carigradska Patrijaršija ===
[[Datoteka:Chora Church Constantinople 2007 Panorama.jpg|mini|desno|Istanbulska [[Manastir Hora|Crkva Hora]] jedan je od najznačajnijih sakralnih objekata u kojem se nalaze posljednja remek djela iz kasnog perioda [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijske umjetnosri za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]].]] 
[[Bizantion]] je u početku bio episkopija potčinjena prijestolu [[Herakleja|Herakleje]], u [[Trakija|Trakiji]], ali čim je, zahvaljujući [[Konstantin Veliki|caru Konstantinu]] ([[306]]-[[331]]), postao prijestonica carstva, drugi [[Rim]], on je stekao veliku crkvenu i političku važnost. 
Jurisdikciju carigradskog patrijarha odredili su vaseljenski sabori: [[Drugi Vaseljenski Sabor|Carigradski]] ([[381]]), Trećim kanonom, daje mu prvenstvo časti, poslije [[Rim]]a; [[Četvrti Vaseljenski Sabor|Halkidonski]] ([[451]]), Dvadeset osmim kanonom, dodaje mu eparhije [[Trakija|Trakije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i Ponta. U [[11. vijek]]u pod njegovom jurisdikcijom nalaze se ne samo [[Grci]] [[Bizantijsko carstvo|bizantijskog carstva]] nego i kršćani Sjeverne [[Afrika|Afrike]], [[Južna Italija|Južne Italije]] i [[Sicilija|Sicilije]], [[Mala Azija|Male Azije]] , [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], [[Rusija|Rusije]] i [[Rumunija|Rumunskih Zemalja]]. U to vrijeme Vaseljenska Patrijaršija imala je 600 [[episkop]]skih tronova. Latinski [[Križari]] osvajaju [[Carigrad]] [[1204]]. ; poslije toga [[Patrijarh]] premješta svoje sjedište u [[Niceja|Niceju]], gdje je ostao u izgnanstvu sve do [[1272]]. . Zatim [[Carigrad]] pada pod [[Osmanlije]] [[1453]]. . Taj događaj je utjecao da se znatno svede crkvena važnost Vaseljenske Patrijaršije. Isto tako i formiranjem pomjesnih autokefalnih Crkava, na kraju [[19. vijek]]a, njena se jurisdikcija sužava. Godine [[1928]]. četrdeset i devet episkopija bilo je predano [[Grčka Pravoslavna Crkva|Grčkoj Crkvi]]. Pod sadašnju njenu jurisdikciju ulaze [[Grci]] vjernici u [[Carigrad|Istanbulu]], eparhije u [[Turska|Turskoj]], nekoliko dodekaniskih eparhija, kao i [[Sveta Gora]].

=== Aleksandrijska Patrijaršija ===
To je najstariji patrijaršijski prijestol; spominje ga već Prvi Vaseljenski Sabor. Patrijarh, koji sebe smatra nasljednikom evanđelista Marka i nosi titulu &quot;papa i patrijarh Aleksandrije i Afrike&quot;, u početku po časti zauzimaše drugo mjesto, poslije episkopa Rima. Uslijed monofizitskog spora, 457. god. Aleksandrijska Crkva podijelila se na dvije grupe: jednu koja je prihvatila kristološko halkidonsko učenje (451) i vlast bizantskog cara (&quot;melkiti&quot;), i drugu koja je odbacila Halkidon i oformila se kao Koptska Egipatska Crkva (&quot;monofiziti&quot;). Aleksandrijski patrijarh potječe od &quot;melkita&quot; iz Egipta. Isprva je Aleksandrijska Crkva upotrebljavala koptski ili aleksandrijski obred, a između 11. i 13. vijeka prešla je na bizantski obred pošto su i vjernici i svećenici grčkog porijekla. Sadašnja jurisdikcija Aleksandrijske Patrijaršije pruža se na [[Egipat]], [[Sudan]], [[Tunis]], [[Kongo]], [[Kenija|Keniju]], [[Kamerun]] i [[Južna Afrika|Južnu Afriku]], zemlje za koje su hirotonisali afričke episkope i svećenike. Patrijaršija ima sjedište u Aleksandriji ([[Egipat]]).

=== Antiohijska Patrijaršija ===
Spominje je Drugi kanon Drugog Vaseljenskog Sabora (381). U 5. vijeku, zbog monofizitske hereze, nastaje i ovdje isti raskol kao i u Aleksandriji. Današnja Antiohijska Patrijaršija potječe od Sirijaca halkidonaca (ili melkita). Ona je upotrebljavala antiohijski ili sirijski obred sve do 13. vijeka, kada je od Carigrada preuzela bizantski obred. Godine [[1366]]. sjedište patrijarha seli se iz Antiohije (danas grad u Turskoj) u Damask u Siriji. A [[1899]]. patrijarh je Arapin, kao i većina klera i vjernika. [[Arapski jezik|Arapski]] je liturgijski jezik. Patrijaršija, sa sjedištem u Damasku, obuhvata eparhije u Siriji, Libanu, Iraku, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Novom Zelandu, Brazilu i Argentini.

=== Jerusalemska Patrijaršija ===
Na Saboru u Halkidonu (451) episkop Juvenalije dobija saglasnost da Jerusalem bude autonomna patrijaršija. Zauzevši peto mjesto u poretku [[Pentrahija|pentarhije]], imala je jurisdikciju nad Palestinom i Sinajskim Poluostrvom. Uslijed invazije Perzijanaca i Arapa u 7. vijeku, a naročito zbog osnivanja latinskih država u 12. i 13. vijeku, [[Jerusalem]] je izgubio od svog crkvenog značaja. Kasnije je ušao pod uticaj Carigradske Patrijaršije, a tek u 19. vijeku ponovo je stekao drevnu autonomiju. Većina vjernika porijeklom su [[Arapi]], naseljeni u [[Izrael]]u i [[Jordan]]u.

=== Moskovska Patrijaršija i cijele Rusije ===
Obuhvata pravoslavne u nekadašnjem Sovjetskom Savezu, osim onih u Gruziji. Čuvaju stari, neispravljeni kalendar i u bogosluženju upotrebljavaju crkvenoslavenski jezik. Godine 989. kijevski knez Vladimir nameće krštenje narodu te tako kršćansko pravoslavlje postaje službena vjera njegove države. Knez Jaroslav (1019-1054) stavlja Crkvu pod jurisdikciju carigradskog patrijarha, koji imenovaše kijevskog mitropolita. Godine 1240. Kijev su osvojili Mongoli. Moskovski knez Dimitrije ustaje protiv Tatara 1380, ali je tek Ivan III Moskovski (1440-1505), odmah poslije pada Carigrada ([[1453]]), uspio osloboditi zemlju. Ivan je smatrao Moskvu &quot;trećim Rimom&quot;. Godine 1589. carigradski patrijarh Jeremija daje mitropolitu Jovu titulu patrijarha Rusije. Patrijaršiju je ukinuo Petar Veliki ([[1721]]) i zamijenio je Svetim Sinodom. Patrijaršija je ponovo uspostavljena tek poslije 1917. izborom patrijarha Tihona (+1925). Poslije izvjesnog interregnmuma, [[1943]].  izabran je za patrijarha mitropolit Sergije, koga je naslijedio patrijarh Aleksije ([[1945]]-[[1971]]). Historija Ruske Crkve poznaje velike crkvene i duhovne vođe, kao Sergija Radonješkog ([[1314]]-[[1391]]), Dimitrija Rostovskog ([[1651]]-[[1709]]), Tihona Zadonskog ([[1724]]-[[1783]]), Serafima Sarovskog ([[1759]]-[[1833]]), ali i velike raskolničke pokrete, kao &quot;raskoljnike&quot;, za vrijeme patrijarha Nikona ([[1652]]-[[1658]]). Moskovska Patrijaršija je dala autonomiju Japanskoj i Kineskoj pravoslavnoj Crkvi.

=== Srpska Patrijaršija ===
[[Datoteka:Hram Sv. Save 007.JPG|mini|desno|Hram sv. Save u Beogradu]]
Kršćanstvo na prostorima Balkana počinje prvih vijekova nove ere. Osnivač Srpske Crkve bio je [[Sveti Sava]], sin župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] (oko 1167-1196). Monah na Svetoj Gori, Sveti Sava se vraća u zemlju 1204, a hirotonisan je za arhiepiskopa Srbije 1219.  u Nikeji od vaseljenskog patrijarha Manojla I. Poznate su u historiji tri Srpske patrijaršije:
# ona koju je proglasio car [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušan Veliki]] 1346, a Turci je ukinuli 1458;
# Srpska Patrijaršija između 1557. i 1776. (sa sjedištem u Peći), kad je Carigrad ponovo ukida;
# Patrijaršija tek obnovljena 1920. poslije osnivanja države Jugoslavije, sa sjedištem u Beogradu, iako je Srbija stekla nezavisnu državu još [[1878]]. . U periodu Drugog svjetskog rata Srpska Crkva i njen patrijarh Gavrilo (1937-1950), pretrpjeli su najveće gubitke i stradanja u cijeloj svojoj historiji. Godine 1969. od Srpske Patrijaršije odvojila se samozvana Crkva Makedonije. Njen mitropolit ima sjedište u Skopju i nosi titulu arhiepiskopa ohridskog. Kanonska pozicija ove Crkve nije priznata od pravoslavnih Crkava. Srpska Patrijaršija je dala autonomiju Arhiepiskopiji Ohridskoj [[2002]] godine.

=== Gruzijska Patrijaršija (katolikosat) ===
Kršćanstvo je prodrlo u Gruziju još u 5. vijeku zahvaljujući Svetoj Nini. Do [[1053]] godine, kad postaje autokefalna, Gruzijska Crkva bila je u tijesnoj vezi s Antiohijskom Patrijaršijom. Od [[1817]] pa do [[1917]] zavisila je od Moskovske Patrijaršije i nije imala autonomiju. Godine [[1918]] ponovno postaje nezavisna, ali Ruska Crkva priznaje joj status autokefalne Patrijaršije tek [[1944]] godine. Sjedište Patrijaršije je u Tbilisiju. Crkva upotrebljava u bogosluženju [[gruzijski jezik]]. [[3. mart]]a [[1990]] Konstantinopoljska Patrijaršija je priznala autokefalnost gruzijske pravoslavne crkve kao i patrijahalnu čast ''Katolikosata''. Nakon sticanja gruzijske nezavisnosti [[1991]], gruzijska pravoslavna crkva je stekla punu afirmaciju.

=== Rumunska Patrijaršija ===
Kršćanstvo se ukorijenilo u Dakiji još početkom 2. vijeka, u periodu okupiranja ove regije od Rimljana, što znači jednovremeno sa formiranjem rumunskog naroda. Već 325.  jedan gotski episkop prisustvuje Nicejskom Saboru. Arijanski svećenik Ulfila (oko 310-381) prevodi Sveto Pismo na gotski jezik. U [[15. vijek]]u organiziraju se dvije velike mitropolije, u Vlaškoj i Moldaviji, pod jurisdikcijom carigradskog patrijarha. Također, postojala je i mitropolija za pravoslavne Rumune u Transilvaniji, zatvorena za vrijeme austrougarskog carstva. Poslije sjedinjenja rumunskih zemalja 1859. , Rumunija 1877. dobija državnu nezavisnost, a 1885.  Rumunska Crkva stiče autonomiju. Godine [[1925]]. osniva se Rumunska Patrijaršija, uzdizanjem bukureštanskog arhiepiskopa na stepen patrijarha. Prvi patrijarh bio je Miron Kristea (1925-1939). Liturgija i propovjedi vrše se na rumunskom jeziku.

=== Bugarska Patrijaršija ===
Bugare, ogranak južnih Slovena, pokrstili su bizantski misionari koje je poslao patrijarh Focije 865. . Car Boris (853-889) primio je kršćanstvo u formi bizantskog obreda. Bugarska Patrijaršija osnovana je 1017. , za vrijeme cara Simeona, ali nju je ukinuo bizantski car Bazilije II (Bugaroubica) 1019. Godine 1186. zahvaljujući [[Sveti Sava|Svetom Savi]] obnavlja se Patrijaršija sa centrom u Trnovu, no nju su ukinuli otomanski Turci (1393). Za vrijeme otomanske okupacije Crkva se nalazila pod Carigradskom Patrijaršijom, koja je pokušala da ukine liturgiju na crkvenoslavenskom jeziku. Godine [[1879]]. Bugari dobijaju od sultana Abdul Aziza pravo da imaju nezavisnu Patrijaršiju. To Carigrad nije prihvatio, te [[1882]]. Bugarsku Crkvu proglašava &quot;raskolničkom&quot;. Ta se nesloga prevazilazi [[1945]]. , kada Carigrad daje autokefaliju Bugarskoj Crkvi, priznavši za egzarha mitropolita Stefana. Tek [[1959]]. , poslije 560 godina, ponovo je uspostavljena Bugarska Patrijaršija izborom patrijarha Kirila (+1971). Bugarska Patrijaršija prešla je na novi kalendar, u bogosluženju čuva stari crkvenoslavenski jezik, a sjedište joj je u Sofiji.

== Autonomne pomjesne Crkve ==
To su crkve koje su jurisdikcijski zavisne od pojedine patrijaršije. To su sljedeće crkve: kiparska, grčka, albanska, poljska, finska, čehoslovačka i druge.

== Pogledajte ==
* [[Kršćanstvo]]
* [[Pravoslavlje]]
* [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini]]
* [[Srpska pravoslavna crkva]]
* [[Vaseljenski sabori]]
* [[Makarije]]
{{Commonscat|Orthodox Church}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]</text>
      <sha1>tar05mhdaom13idqqt6x1dfy2ecbr6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekumenski sabor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12169</id>
    <revision>
      <id>3900671</id>
      <parentid>3399263</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:16:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4186" sha1="gkpqtjg1n2pg7u8mm0oot4pdwrrvvcn" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Ekumenski''' ili '''vaseljenski [[sabor]]''' ili '''ekumenski [[koncil]]''' je izraz koji se prevashodno odnosi na [[pravoslavlje]] i [[katoličanstvo]], označavajući '''svjetsko''' sabiranje ili okupljanje [[hrišćanstvo|hrišćanskih]] crkava, odnosno susret svih njihovih [[patrijarh (hrišćanstvo)|partrijarha]], odnosno [[biskup]]a, radi donošenja zajedničkih hrišćanskih [[dogma|dogmi]] i razmatranja crkvenih pitanja koja imaju univerzalno značenje, što znači da moraju biti prihvaćena od svih [[sestrinske crkve|sestrinskih crkava]], tj. '''pune crkve'''. Po ovom pitanju [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]], tj. pravoslavne crkve, i [[katolička crkva]] se razlikuju, te prema tome nisu pune sestrinske crkve. Prema [[Istočno pravoslavlje|Istočnom pravoslavlju]], punu crkvu sačinjava većina Istočnih pravoslavnih crkava, koje se ralikuje od tzv. [[Orijentalno pravoslavlje|Orijentalnog pravoslavlja]], s kojim Istočne crkve nisu u [[sestrinske crkve|sestrinskim]] odnosima. [[Katolička crkva]] također nije dio pune crkve. Slično ovom, Katolička crkva označava kao punu crkvu samo one crkve (katoličke) koje su u punim sestrinskim odnosima s Katoličkom crkvom.

Međutim, sve Istočne pravoslavne crkve i Katolička crkva priznaju važnost svih ranih ekumenskih sabora koji su održani prije [[Veliki crkveni raskol|Velikog raskola]] ([[Crkvena šizma|šizme]]), s izuzetkom [[Četvrti konstantinopoljski sabor|Četvrtog konstantinopoljskog sabora]], za koji katolici tvrde da se održao [[869]]-[[870]], dok pravoslavci ukazuju na potonji konstantinopoljski sabor, održan [[879]]-[[880]].

[[Sinod]] je riječ koja se često upotrebljava za ''koncil'', oadnosno ''sabor'', mada uglavnom ima više lokalni negoli svjetski (ekumenski) karakter.

== Prvih sedam ekumenskih sabora ==

# [[Prvi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Prvi nikejski sabor]], održan u [[Nikeja|Nikeji]], [[325]], je odbacio [[arijanstvo]] i prihvatio [[Nikejski simbol vjere]], odnosno [[Nicejski kredo]]. Ovaj i sve druge potonje sabore ne priznaju crkve koje ne prihvataju [[Sveto Trojstvo]], kao na primjer, [[arijanstvo|arijanci]], [[Unitaristička crkva|unitarijanci]] i [[Jehovini svjdoci]].
# [[Drugi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Prvi konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[381]]. [[Nikejski simbol vjere]] revidirano u sadašnji oblik koji se još koristi u [[Istočna pravoslavna crkva|Istočnim]] i [[Orijentalne pravoslavne crkve|Orijentalnim pravoslavnim crkvama]], dok je svaka daljnja promjena istog zabranjena bez slaganja vaseljenskog sabora.
# [[Treći vaseljenski sabor]], održan u [[Efes]]u, [[431]]. Odbačeno [[nestorijanstvo]], [[Djevica Marija]] proglašena [[Bogorodica|Bogorodicom]] ili [[Majka Božija|Majkom Božijom]] (na [[grčki jezik|grčkom]], Θεοτόκος, ''Theotokos''). Ovaj i potonji sabori nisu priznati u [[Asirijska crkva|Asirijskoj crkvi]].
# [[Četvrti vaseljenski sabor]], održan u [[Helkedon]]u, [[451]]. Odbačeno [[Evtihije]]vo učenje o [[monofizitizam|monofizitizmu]], opisane i razgraničene dvije prirode [[Isus|Isusa Krista]], tj. ljudska i božanska; usvojeno [[Halkedonski simbol vjere]]. Ovaj i potonji sabore ne priznaju [[Orijentalne pravoslavne crkve]].
# [[Peti vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Drugi konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[553]]. Potvrđene odluke i učenja donesena na prethodnim saborima, osuđeni arijanstvo, netorijanstvo i monofizitizam kao [[jeres]]i.
# [[Šesti vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Treći konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[680]]–[[681]]. Odbačen [[monotelitizam]], učenje prema kojem Isus ima jednu volju ali dvije prirode (ljudsku i božansku). Potvrđeno da Krist ima kako ljudsku tako i božansku volju.
# [[Sedmi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Drugi nikejski sabor]], održan u [[Nikeja|Nikeji]], [[787]]. Poštovanje [[ikona (hrišćanstvo)|ikona]] ponovno uspostavljeno, time okončavajući prvi [[ikonoklazam]], borbu protiv ikona.

{{Ekumenski sabori}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]
[[Kategorija:Ekumenski sabori]]</text>
      <sha1>gkpqtjg1n2pg7u8mm0oot4pdwrrvvcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monarh (titula)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12707</id>
    <revision>
      <id>3900672</id>
      <parentid>3787091</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:16:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Karakteristike */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3459" sha1="eyuxct1em0668bjdeo8lph7pmqkns6b" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Monarh''' (od [[Grčki jezik|grčkog]], ''monos'', &quot;jedan,&quot; i ''archein'', &quot;vladati&quot;; &quot;jedan vladar&quot;) je vrhovni ili apsolutni šef [[država|državne]] vlasti, bilo u stvarnosti ili simbolično. Takva vlada je poznata kao [[monarhija]]. Monarh obično nasljeđuje suverenitet (često se naziva i prijesto) od rođenja ili se bira monarh i upravlja do kraja svoga života ili abdikacije. Istinska moć monarha varira od jedne monarhije do druge. U jednoj oni mogu biti [[autokrata|autokrate]] ([[autokratska monarhija]]), a u drugoj šefovi država koji imaju malu ili nikakvu vlast, sa vlašću koja je povjerena [[parlament]]u ili drugom organu ([[ustavna monarhija]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://weblibrary.apeiron-uni.eu:8080/WebDokumenti/21655-uvod.pdf|title=POJAM I PRIRODA INSTITUCIJE ŠEFA DRŽAVE|access-date=8. 2. 2022|archive-date=8. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220208182258/http://weblibrary.apeiron-uni.eu:8080/WebDokumenti/21655-uvod.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Commonscat|Kings}}

== Karakteristike ==
Vladari imaju različite titule - [[kralj]] ili [[kraljica]], [[princ]] ili [[princeza]] (npr. [[Suvereni princ Monaka]]), [[car]] ili [[carica]] (npr. [[car Japana]], [[car Indije]]), [[nadvojvoda]], [[vojvoda]] ili [[veliki vojvoda]] (npr. [[veliki vojvoda Luksemburga]]). Princ se ponekad koristi kao generički termin za opisivanje bilo kojeg monarha, bez obzira na titulu, naročito u starijim tekstovima.

Mnogi vladari se odlikuju [[naslov]]om i [[stil]]ovima. Oni često učestvuju u određenim ceremonijama, kao što je [[krunisanje]]. Monarhija je politička i sociokulturna priroda, i općenito je (ali ne uvijek) povezana sa [[nasljedna monarhija|nasljednom vladavinom]]. Većina monarha, u historiji i u današnjem vremenu, su rođeni i odrasli u okviru [[kraljevska porodica|kraljevske porodice]] (čija vladavina nad određenim vremenskim periodom se naziva [[dinastija|dinastija)]]. Iako su mnogi vladari bili muškarci, ženski vladari su također vladali, a termin [[kraljica]] odnosi se na vladajućeg monarha, za razliku od [[kraljice supruge]], koja je bila supruga vladajućeg kralja.

Neke monarhije nisu nasljedne. U [[izborna monarhija|izbornoj monarhiji]], monarh je izabran, i služi kao bilo koji drugi monarh. Historijski primjeri izborne monarhije uključuju [[Sveto rimsko carstvo|Svete rimske careve]] i slobodne izbore kraljeva u [[Poljsko-litvanski komovelt|Poljsko-litvanskom komoveltu]]. Moderni primjeri uključuju [[Yang di-Pertuan Agong]] u [[Malezija|Maleziji]] i [[papa|pape]] u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], koji služe u [[Vatikan]]u i biraju se od [[kardinal]]a.

Monarhije su postojale u cijelom svijetu, iako su posljednjih nekoliko stoljeća mnoge države ukinule monarhiju i postale [[republika|republike]]. Zagovaranje republika zove se [[republikanizam]], dok zagovaranje monarhije se zove [[monarhizam]]. Glavna prednost nasljedne monarhije je neposredan kontinuitet vodstva, sa obično kratkom [[međuvlada|međuvladom]] (kao što je prikazano u klasičnom izrazu &quot;Kralj je mrtav. Živio kralj!&quot;). Međutim, to se odnosi samo u slučaju autokratske vladavine. U slučajevima kada monarh služi uglavnom kao ceremonijalna figura (npr. najmodernija ustavna monarhija), pravo rukovodstvo ne zavisi od monarha. Vlada može biti i nasljedna, ali se to smatra [[porodična diktatura]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Titule]]</text>
      <sha1>eyuxct1em0668bjdeo8lph7pmqkns6b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Južna Koreja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12990</id>
    <revision>
      <id>3900673</id>
      <parentid>3844623</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:16:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31683" sha1="cmz13rmmw587vl6ri7g4wyriwsfjtfi" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Koreja
| izvorno_ime                    = 대한민국&lt;br /&gt;大韓民國&lt;br /&gt;''Daehan Minguk''
| ime_genitiv                    = Južne Koreje
| zastava                        = Flag of South Korea.svg{{!}}border
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of South Korea.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 널리 인간세상을 이롭게 하라 (bos. ''Učiniti svijet boljim za sve ljude'')
| himna                          = &quot;[[Aegukga]]&quot; (Narodna pjesma) {{Center|[[Datoteka:National anthem of South Korea, performed by the United States Navy Band.wav]]}}
| karta                          = Locator map of South Korea.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Seoul]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|37|33|N|126|58|E|type:city}}
| najveći_grad                   = [[Seoul]]
| službeni_jezik                 = [[Korejski jezik|korejski]]
| sistem_pisanja                 = [[Hangul]]
| etničke_grupe                  = {{plainlist|
* 95.1% [[Korejanci]]
* 4.9% Ostali
}}
| religija                       = {{ublist |item_style=white-space;
  |56.1%&amp;nbsp;[[Ateizam]]
  |27.6%&amp;nbsp;[[Kršćanstvo]]{{efn|name=Kršćani|19.7% su [[Protestantizam|protestanti]] a 7.9% su [[Katolička crkva|katolici]].}}
  |15.5%&amp;nbsp;[[Budizam]]
  |0.8%&amp;nbsp;ostalo
  }}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = 
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Južne Koreje|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Lee Jae Myung]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Južne Koreje|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Lee Ju-ho]]
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = 15. august 1945. &lt;small&gt;Oslobođenje od [[Japan]]a&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;15. august 1948. &lt;small&gt;Prva republika&lt;/small&gt;&lt;br /[1. mart 1919. &lt;small&gt;(simbolično kao ujedinjena Koreja)&lt;/small&gt;
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 100,363&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/korea-south/#geography|title=South Korea|date=27. 2. 2023|publisher=Central Intelligence Agency|via=CIA.gov|access-date=24. 2. 2023|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110072816/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/south-korea#geography|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;South Korea country profile&quot;&gt;{{cite web |title=South Korea country profile |url=https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-15289563 |website=[[BBC News]] |access-date=17. 10. 2023 |date=17. 10. 2023 |archive-date=27. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240127202409/https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-15289563 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=https://data.oecd.org/inequality/income-inequality.htm|title=Inequality – Income inequality – OECD Data|publisher=[[OECD]]|access-date=17. 7. 2021|archive-date=1. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701171540/https://data.oecd.org/inequality/income-inequality.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 107.
| procenat_vode                  = 0,3
| stanovnika                     = 49.024.737
| stanovnika_godina              = 2007.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 25.
| procjena                       = 52.081.799
| procjena_godina                = 2024
| gustoća                        = 507
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 15.
| bdp_ukupno                     = {{povećanje}}$3,258 [[bilion]]a&lt;ref name=&quot;IMFWEO.KR&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=542,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2022&amp;ey=2029&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (South Korea) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=www.imf.org |date=22. 10. 2024 |access-date=22. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2024.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 14.
| bdp_per_capita                 = {{increase}} $62.960&lt;ref name=&quot;IMFWEO.KR&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 28.
| bdp_nominalni_ukupno           = {{increase}} $1,869 trillion&lt;ref name=&quot;IMFWEO.KR&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2024.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 14.
| bdp_nominalni_per_capita       = {{increase}} $36.131&lt;ref name=&quot;IMFWEO.KR&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 33.
| hdi                            =  0.929
| hdi_godina                     = 2022.
| hdi_nivo                       = povećanje
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 19.
| gini                           = 33,3&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;
| gini_godina                    = 2021.
| gini_nivo                      = srednja nejednakost
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Južnokorejski Wŏn]] (₩) (KRW) (1/100 jeon)
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +9
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +82
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.kr]]
| komentar                       = 
}}
'''Južna Koreja''', službeno '''Republika Koreja''' je [[suverena država]] u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]], smještena na južnoj polovini [[Korejsko poluostrvo|Korejskog poluostrva]]. Sa sjeverne strane graniči sa [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]] s kojom je činila jedinstvenu državu do 1948. Njenu zapadnu granicu čini [[Žuto more]], dok istočnu granicu definiše [[Japansko more]]. Zauzima površinu od 100.363&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na kojoj živi oko 51,4 miliona stanovnika. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Seoul]] sa populacijom od oko 10 miliona stanovnika. Ima populaciju od 51,75 miliona, od čega otprilike polovina živi u glavnom gradu [[Seoul]]u, četvrtom najnaseljenijem metropolitanskom području na svijetu. Ostali veći gradovi uključuju [[Incheon]], [[Busan]] i [[Daega|Daegu]].

[[Korejsko poluostrvo]] bilo je naseljeno još u periodu donjeg [[paleolit]]a. Njegovo prvo kraljevstvo zabeleženo je u kineskim zapisima u ranom 7. vijeku p. n. e.. Nakon ujedinjenja Tri kraljevstva Koreje u Silla i Balhae u kasnom 7. vijeku, Korejom su vladale dinastija [[Goryeo]] (918–1392) i dinastija [[Joseon]] (1392–1897). Nadolazeće Korejsko carstvo (1897–1910) pripojeno je 1910. Japanskom carstvu. Japanska vladavina je okončana nakon predaje Japana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], nakon čega je Koreja podijeljena na dvije zone; sjeverna zona koju je okupirao [[Sovjetski Savez]] i južna zona koju su okupirale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]. Nakon što su pregovori o ponovnom ujedinjenju propali, potonja je u avgustu 1948. postala Republika Koreja, dok je prva sljedećeg mjeseca postala [[Sjeverna Koreja|Socijalistička Demokratska Narodna Republika Koreja]].

Godine 1950, invazija [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] započela je [[Korejski rat]], koji je doveo do opsežne intervencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] u podršci Jugu, dok je [[Kina]] intervenirala da podrži Sjever, uz pomoć [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon završetka rata 1953, zemlja je ušla u vojni savez sa SAD-om, a njena devastirana ekonomija je počela da raste, bilježeći najbrži rast prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u svijetu između 1980. i 1990. Uprkos nedostatku prirodnih resursa, nacija brzo se razvila i postala jedan od četiri azijska tigra, zahvaljujući međunarodnoj trgovini i ekonomskoj globalizaciji, integrišući se u svjetsku ekonomiju uz izvozno orijentisanu industrijalizaciju. Trenutno je jedna od najvećih zemalja izvoznica u svijetu, sa jednim od najvećih deviznih rezervi u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.korea.net/AboutKorea/Economy/The-Miracle-on-The-Hangang|title=The Korean Economy – the Miracle on the Hangang River : Korea.net : The official website of the Republic of Korea|last=Service (KOCIS)|first=Korean Culture and Information|website=www.korea.net|language=en|access-date=6. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Demokratska borba u junu dovela je do kraja autoritarne vladavine 1987. i zemlja se sada smatra među najnaprednijim demokratijama u Aziji, sa najvišim nivoom slobode štampe na kontinentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rsf.org/en/ranking/2021|title=2021 World Press Freedom Index|date=11. 1. 2022|website=RSF}}&lt;/ref&gt;

Južna Koreja je visokorazvijena država s vrlo visokim [[Indeks ljudskog razvoja|indeksom ljudskog razvoja]] (22. na svijetu). Smatra se regionalnom silom, a po vrijednošću nominalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a 11. je ekonomija svijeta. Globalni je lider u oblasti industrije i tehnološkog sektora. Južnokoreanska izvozno orjentirana ekonomija je fokusirana na elektroničku, automobilsku, mašinsku, petrohemijsku industriju kao i na brodogradnju i proizvodnju robota. Članica je [[ASEAN]]-a, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[G20]], [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]]-a, [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]]-a i mnogih drugim međunarodnih organizacija.

== Historija ==

Najstarija historija Južne Koreje veže se uz doseljnike iz [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[Sibir]]a, koji su bili preteča današnjeg korejskog naroda.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hwang|first= Kyung-moon|title=A History of Korea, An Episodic Narrative|url=https://archive.org/details/historyofkoreaep0000hwan|year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-36453-0|page=[https://archive.org/details/historyofkoreaep0000hwan/page/4 4]}}&lt;/ref&gt; Na kraju [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Koreja je podijeljena po 38. paraleli na sjevernu polovinu pod okupacijom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i na južnu polovinu pod okupacijom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], da bi u junu 1950. izbio [[Korejski rat|rat]].
[[Datoteka:History_of_Korea-476.PNG|lijevo|mini|Ime ''Koreja'' je izvedeno iz skraćenog oblika ''Goguryeo'' : ''Goryeo'' ( ''Koryŏ)'']]

== Vlada ==

Južna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je [[Predsjednik Južne Koreje|predsjednik]] koji se bira na mandat od pet godina direktnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje [[Predsjednik vlade|premijera]] kojega potvrđuje narodna skupština ([[parlament]]).

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Južne Koreje}}
[[File:Korea (MODIS 2015-05-17).jpg|thumb|Satelitski snimak Korejskog poluotoka.]]

Južna Koreja zauzima južni dio [[Korejsko poluostrvo|korejskog poluostrva]], koje se proteže u pravcu sjever-jug oko 1.100&amp;nbsp;km od kontinentalnog i istočnoazijskog kopna. Ovo planinsko poluostrvo okružuje [[Žuto more]] na zapadu, [[Japansko more|Japansko]] (istočno) more na istoku. Južni dio poluostrva izlazi na [[Korejski prolaz]] i [[Istočnokinesko more]]. Država, uključujući sva njena ostrva, leži između geografskih 33° i 39° sjeverne širine i 124° i 130° istočno geografske dužine. Njegova ukupna površina je 100.410 &amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;South Korea country profile&quot;/&gt;

Južna Koreja se uslovno može podijeliti na četiri regije: istočna regija visokih planinskih lanaca i uskih ravnica na obali; zapadna regija širokih primorskih ravnica, riječnih bazena i blagih brda; jugozapadna regija planina i dolina te jugoistočna regija gdje dominira široka primorska ravnica bazena rijeke Nakdong.&lt;ref name=&quot;korea geo&quot;&gt;[http://www.asianinfo.org/asianinfo/korea/geography.htm#LAND Geography of Korea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170724134602/http://www.asianinfo.org/asianinfo/korea/geography.htm#LAND |date=24. 7. 2017}}, Asia Info Organization&lt;/ref&gt; Južna Koreja je dom za tri kopnene ekoregije: [[Listopadne biljke|listopadne šume]] centralne Koreje, mješovite mandžurijske šume i [[Zimzelene biljke|zimzelene šume]] Južne Koreje.&lt;ref name=&quot;DinersteinOlson2017&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dinerstein|first1=Eric|last2=Olson|first2=David|last3=Joshi|first3=Anup|last4=Vynne|first4=Carly|last5=Burgess|first5=Neil D.|last6=Wikramanayake|first6=Eric|last7=Hahn|first7=Nathan|last8=Palminteri|first8=Suzanne|last9=Hedao|first9=Prashant|last10=Noss|first10=Reed|last11=Hansen|first11=Matt|last12=Locke|first12=Harvey|last13=Ellis|first13=Erle C|last14=Jones|first14=Benjamin|last15=Barber|first15=Charles Victor|last16=Hayes|first16=Randy|last17=Kormos|first17=Cyril|last18=Martin|first18=Vance|last19=Crist|first19=Eileen|last20=Sechrest|first20=Wes|last21=Price|first21=Lori|last22=Baillie|first22=Jonathan E. M.|last23=Weeden|first23=Don|last24=Suckling|first24=Kierán|last25=Davis|first25=Crystal|last26=Sizer|first26=Nigel|last27=Moore|first27=Rebecca|last28=Thau|first28=David|last29=Birch|first29=Tanya|last30=Potapov|first30=Peter|last31=Turubanova|first31=Svetlana|last32=Tyukavina|first32=Alexandra|last33=de Souza|first33=Nadia|last34=Pintea|first34=Lilian|last35=Brito|first35=José C.|last36=Llewellyn|first36=Othman A.|last37=Miller|first37=Anthony G.|last38=Patzelt|first38=Annette|last39=Ghazanfar|first39=Shahina A.|last40=Timberlake|first40=Jonathan|last41=Klöser|first41=Heinz|last42=Shennan-Farpón|first42=Yara|last43=Kindt|first43=Roeland|last44=Lillesø|first44=Jens-Peter Barnekow|last45=van Breugel|first45=Paulo|last46=Graudal|first46=Lars|last47=Voge|first47=Maianna|last48=Al-Shammari|first48=Khalaf F.|last49=Saleem|first49=Muhammad|display-authors=1|title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm|journal=BioScience|volume=67|issue=6|year=2017|pages=534–545|issn=0006-3568|doi=10.1093/biosci/bix014|pmid=28608869|pmc=5451287}}&lt;/ref&gt; Teren Južne Koreje je uglavnom [[Planina|planinski]], od čega većina nije obradiva. Nizije, koje se nalaze prvenstveno na zapadu i jugoistoku, čine samo 30% ukupne površine zemljišta. Južna Koreja ima 20 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]] i popularna mjesta u prirodi kao što su [[Boseong Tea Fields]], [[Suncheon Bay Ecological Park]] i [[Jirisan]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.knps.or.kr/ |title=Korea National Park Service official site |access-date=29. 10. 2010 |archive-date=2. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100702123827/http://english.knps.or.kr/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Oko 3.000 ostrva, uglavnom malih i nenaseljenih, leže uz zapadne i južne obale Južne Koreje. Provincija Jeju je oko 100&amp;nbsp;km od južne obale Južne Koreje. To je najveće ostrvo u zemlji, sa površinom od 1.845&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jeju je također mjesto najviše tačke Južne Koreje: Hallasan, ugasli vulkan, doseže 1.950 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najistočnija ostrva Južne Koreje uključuju stijene Ulleungdo i Liancourt (Dokdo/Takeshima), dok su Marado i Socotra Rock najjužnija ostrva Južne Koreje.&lt;ref name=&quot;korea geo&quot; /&gt;

=== Klima ===
Južna Koreja ima [[Vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]] i [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]], a na nju utiče [[istočnoazijski monsun]], sa obilnijim [[padavina]]ma ljeti tokom kratke kišne sezone zvane jangma, koja počinje krajem juna i traje do kraja jula. U Seulu, prosječni temperaturni raspon u januaru je -7 do 1&amp;nbsp;°C, a prosječni temperaturni raspon u augustu je od 22 do 30&amp;nbsp;°C. Zimske temperature su više duž južne obale, a znatno niže u planinskoj unutrašnjosti.&lt;ref&gt;[http://countrystudies.us/south-korea/31.htm South Korea climate] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330071948/http://countrystudies.us/south-korea/31.htm |date=30. 3. 2014 }}, U.S. Library of Congress, Country studies&lt;/ref&gt; Ljeto može biti neugodno vruće i vlažno, s temperaturama koje prelaze 30&amp;nbsp;°C u većini dijelova zemlje. Južna Koreja ima četiri različita godišnja doba; [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. Proljeće obično traje od kraja marta do početka maja, ljeto od sredine maja do početka septembra, jesen od sredine septembra do početka novembra, a zima od sredine novembra do sredine marta.

Padavine su koncentrisane u ljetnim mjesecima od juna do septembra. Južna obala je podložna kasnim ljetnim tajfunima koji donose jake vjetrove, obilne kiše, a ponekad i poplave. Prosječna godišnja količina padavina varira od 1.370&amp;nbsp;mm u Seulu do 1.470&amp;nbsp;mm u Busanu.

=== Životna sredina ===
[[File:CheonggyecheonSeoul.jpg|thumb|Rijeka [[Cheonggyecheon]] je moderan javni rekreativni prostor u centru [[Seoul]]a]]

Tokom prvih 20 godina brzog rasta Južne Koreje, malo je napora uloženo da se očuva okoliš.&lt;ref name=&quot;google.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www1.american.edu/TED/KORPOLL.HTM |title=Korea Air Pollution Problems |publisher=American University of Washington |access-date=18. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100309142227/http://www1.american.edu/TED/KORPOLL.HTM |archive-date=9. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;  Nekontrolisana [[industrijalizacija]] i urbani razvoj rezultirali su krčenjem šuma i tekućim uništavanjem močvara kao što je Songdo Tidal Flat.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Randolph T. Hester |url=http://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_opinion/373552.html |title=Letter to Lee administration: Save the Songdo Tidal Flat |newspaper=[[The Hankyoreh]] |date=28. 8. 2009 |access-date=18. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511181051/http://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_opinion/373552.html |archive-date=11. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Međutim, nedavno su uloženi napori da se uravnoteže ovi problemi, uključujući vladin petogodišnji projekat zelenog rasta vrijednog 84 milijarde dolara koji ima za cilj jačanje energetske efikasnosti i zelene tehnologije.&lt;ref&gt;Wang, Ucilla (July 28, 2008 ) [https://web.archive.org/web/20081216145303/http://www.greentechmedia.com/articles/south-korea-to-boost-renewable-energy-investments-by-60-1191.html South Korea Boosts Renewable-Energy Investments by 60%]. Greentechmedia.com&lt;/ref&gt;

Zelena ekonomska strategija je sveobuhvatan pregled ekonomije Južne Koreje, koristeći skoro dva posto nacionalnog BDP-a. Inicijativa za ozelenjavanje uključuje napore kao što su nacionalna biciklistička mreža, solarna energija i energija vjetra, snižavanje vozila zavisnih od nafte, podupiranje ljetnog računanja vremena i široka upotreba ekološki prihvatljivih tehnologija kao što su LED diode u elektronici i rasvjeti.&lt;ref name=&quot;South Korea's green new deal&quot;&gt;{{cite news |url=http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2009/10/18/eok.lah.greening.korea.cnn?iref=videosearch |title=South Korea's green new deal |work=CNN |date=18. 10. 2009 |access-date=21. 10. 2009 |archive-date=31. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831124519/http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2009/10/18/eok.lah.greening.korea.cnn?iref=videosearch |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zemlja — jedna od najomiljenijih na svijetu — planira izgraditi nacionalnu mrežu sljedeće generacije koja će biti 10 puta brža od širokopojasnih objekata, kako bi se smanjila potrošnja energije.&lt;ref name=&quot;South Korea's green new deal&quot; /&gt;

Standardni program portfelja obnovljivih izvora energije sa certifikatima za obnovljivu energiju traje od 2012. do 2022.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20131205044729/http://www.fuelcellseminar.com/media/5505/kim_10_19_2010.pdf R&amp;D status and prospects on fuel cells in Korea]. fuelcellseminar.com&lt;/ref&gt; Sistemi kvota favorizuju velike, vertikalno integrisane generatore i multinacionalna električna preduzeća, makar samo zato što su certifikati generalno izraženi u jedinicama od jednog megavat-sata. Njih je također teže osmisliti i implementirati od feed-in tarife.&lt;ref name=&quot;wind-works.org&quot;&gt;[http://www.wind-works.org/FeedLaws/RenewableEnergyPolicyMechanismsbyPaulGipe.pdf Renewable Energy Policy Mechanisms by Paul Gipe] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510072741/http://www.wind-works.org/FeedLaws/RenewableEnergyPolicyMechanismsbyPaulGipe.pdf |date=10. 5. 2012 }} (1.3MB)&lt;br /&gt;Lauber, V. (2004). &quot;REFIT and RPS: Options for a harmonized Community framework&quot;, ''Energy Policy'', Vol. 32, Issue 12, pp. 1405–1414.&lt;br /&gt;Lauber, V. (2008). &quot;Certificate Trading – Part of the Solution or Part of the Problem?&quot;
Ljubljana Conference on the Future of GHG Emissions Trading in the EU, March 2008. Salzburg, Austria: University of Salzburg. Retrieved March 16, 2009, at www.uni-salzburg.at/politikwissenschaft/lauber&lt;/ref&gt; U 2012. instalirano je oko 350 stambenih mikro jedinica za grijanje i energiju.&lt;ref&gt;[http://www.fuelcelltoday.com/media/1713685/fct_review_2012.pdf The fuel cell industry review 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701231144/http://www.fuelcelltoday.com/media/1713685/fct_review_2012.pdf |date=1. 7. 2016 }}. fuelcelltoday.com.&lt;/ref&gt; U 2017. Južna Koreja je bila sedmi najveći emiter ugljika u svijetu i peti najveći emiter po glavi stanovnika. Predsjednik Moon Jae-in obećao je smanjenje emisije stakleničkih plinova na nulu 2050.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cha|first=Josh Smith, Sangmi|date=8. 6. 2020|title=Jobs come first in South Korea's ambitious 'Green New Deal' climate plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-southkorea-environment-newdeal-analys-idUSKBN23F0SV|access-date=29. 9. 2020|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921065008/https://www.reuters.com/article/us-southkorea-environment-newdeal-analys-idUSKBN23F0SV|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=8. 9. 2020|title=Moon vows to shut down 30 more coal plants to bring cleaner air and battle climate change|url=http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20200908000676|access-date=29. 9. 2020|website=[[The Korea Herald]]|language=en|archive-date=28. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200928142514/http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20200908000676|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Voda iz česme u Seulu je nedavno postala bezbjedna za piće, a gradski zvaničnici su je nazvali &quot;Arisu&quot; u pokušaju da ubjede javnost.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.newsworld.co.kr/cont/0609/42.htm|archive-url= https://web.archive.org/web/20070928220932/http://www.newsworld.co.kr/cont/0609/42.htm|url-status=dead|archive-date= 28. 9. 2007|title=Seoul City holds second Arisu Festival to show tap water is safe to drink|publisher=Newsworld}}&lt;/ref&gt; Napori su uloženi i u projekte pošumljavanja. Još jedan projekat vrijedan više milijardi dolara bila je obnova Cheonggyecheona, potoka koji prolazi kroz centar Seula koji je ranije bio popločan autoputem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://english.seoul.go.kr/gover/initiatives/inti_02cheon.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090215093221/http://english.seoul.go.kr/gover/initiatives/inti_02cheon.htm|url-status=dead|title=Seoul Metropolitan Government&amp;nbsp;– &quot;A Clean, Attractive &amp; Global City, Seoul!&quot;|archive-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; Jedan od glavnih izazova je kvalitet zraka, s posebnim problemom [[Kisela kiša|kiselih kiša]], sumpornih oksida i godišnjih oluja žute prašine.&lt;ref name=&quot;google.com&quot; /&gt; Priznaje se da su mnoge od ovih poteškoća rezultat blizine Južne Koreje [[Kina|Kini]], koja je veliki zagađivač zraka.&lt;ref name=&quot;google.com&quot; /&gt; Južna Koreja je za 2019. imala srednju ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža od 6,02/10, što je rangira na 87. mjesto u svijetu od 172 zemlje.&lt;ref name=&quot;FLII-Supplementary&quot;&gt;{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|year=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G }}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Korea_Export_Treemap.jpg|mini|desno|200px|Struktura korejskog izvoza.]]
[[Datoteka:Einstein-Hubo.jpg|mini|desno|200px|Korejski robot Einstein-Hubo.]]

Južna Koreja se zbog svoga brzog privrednog rasta svrstava u grupu tzv. [[Azijski tigrovi|Azijskih tigrova]], a razlog uspješne privrede Južne Koreje leži u visoko kvalificiranoj i discipliniranoj radnoj snazi (relativno jeftinoj), snažnoj [[industrija|industriji]] te u izrazito izvoznoj orjentaciji. Važniji izvori prihoda su željezna ruda, volfram, ugljen, riža, svila, duhan, riba itd, a nezaposlenost se kreće oko 4%.
 
== Stanovništvo ==
Južna Koreja ima oko 49.000.000 stanovnika (od toga 99,9% čine [[Korejanci]]). Najgušće su naseljene nizine na zapadu i kotline na jugu zemlje. Oko 75% Korejanaca živi u gradovima, najveći je glavni grad [[Seul]] sa 12 miliona stanovnika i [[Pusan]] sa 4 miliona sanovnika. Oko 50% stanovnika su [[ateizam|ateisti]], od religijskih grupa najviše je [[budizam|budista]] oko 12 miliona ili 25% populacije zatim [[protestantizam|protestanata]] 8 miliona ili 16%, [[katoličanstvo|katolika]] 2,5 miliona ili 6% oko 2% cine pripadnici domace vjere [[Chondogjo]] 1% su [[konfucijanizam|konfukonfucijanci]], oko 0,1% sunitski [[islam|muslimani]].

== Kultura ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Korean.Dance-Mask-Bride-Monk-01.jpg|Bongsan Talchum
Datoteka:경주 불국사 청운교 및 백운교.jpg|Bulguksa
Datoteka:Hyewon-Dano.pungjeong.jpg|Dano
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Korejski rat]]

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite book|title=Asia's Next Giant: South Korea and Late Industrialization|publisher=Oxford University Press|year=1992|isbn=978-0195076035|author=Amsden, Alice}}
* {{cite book|title=The Koreans: Who They Are, What They Want, Where Their Future Lies|publisher=St. Martin's Griffin|year=2004|isbn=978-0-312-32609-8|author=Breen, Michael|author-link=Michael Breen (author)|title-link=The Koreans (book)}}
* {{cite book|title=From Tradition to Consumption: Constructing a Capitalist Culture in South Korea|publisher=Author|year=2003|isbn=978-89-88095-44-7|location=Seoul|author=Hart, Dennis|url=https://archive.org/details/fromtraditiontoc00hart}}
* {{cite book|title=Korea's place in the sun|publisher=W.W. Norton|year=1997|isbn=978-0-393-31681-0|location=New York|author=Cumings, Bruce|url-access=registration|url=https://archive.org/details/koreasplaceinsun00bruc}}
* Lew, Yong Ick. ''The Making of the First Korean President: Syngman Rhee's Quest for Independence'' (University of Hawai'i Press; 2013); scholarly biography; 576 pages;
* {{cite book|title=Korea: A history of the Korean people (2nd ed.)|publisher=Hollym|year=1996|isbn=978-1-56591-070-6|location=Seoul|author=Nahm, Andrew C.}}
* {{cite book|title=Economic Miracle Market South Korea: A Blueprint for Economic Growth in Developing Nations|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-981-10-0613-5|author=Schneidewind, Dieter K.}}
* {{cite book|title=The North and South Korean political systems: A comparative analysis (rev. ed.)|url=https://archive.org/details/northsouthkorean0000yang|publisher=Hollym|year=1999|isbn=978-1-56591-105-5|location=Seoul|author=Yang Sung-chul|author-link=Yang Sung-chul}}
* {{cite book|title=Korea Annual 2004 |year=2004|isbn=978-89-7433-070-5|location=Seoul|author=Yonhap News Agency}}
* {{cite book|title=Biotechnology in Singapore, South Korea, and Taiwan |publisher=Macmillan Publishers ltd|url=https://www.amazon.com/Biotechnology-South-Korea-Singapore-Taiwan/dp/B009Y3DOVQ|isbn=978-1-349-10768-1|year=1988|author=Yuan, Robert T.}}
{{Refend}}

{{Commonscat|South Korea}}

== Vanjski linkovi ==
* {{official website|http://www.korea.net/}} (Korea.net)
* [http://english.visitkorea.or.kr/enu/index.kto Korea Tourism Guide website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170301031654/http://english.visitkorea.or.kr/enu/index.kto|date=1. 3. 2017}}
* [http://kostat.go.kr/portal/eng/index.action Korea National Statistical Office]
* [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/korea-south/ South Korea]{{Mrtav link}}. ''[[The World Factbook]]''. [[Central Intelligence Agency]].
* [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/krtoc.html A Country Study: South Korea] u [[Library of Congress]]
* {{curlie|Regional/Asia/South_Korea/}}
* [https://www.oecd.org/korea/ Korea] na [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] website
* [https://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-15289563 South Korea profile] from [[BBC News]]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/322280/South-Korea South Korea] ''Encyclopædia Britannica'' entry
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=KR Key Development Forecasts for South Korea] sa [[International Futures]]

{{Države Azije}}
{{G20}}
{{APEC}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Južna Koreja]]</text>
      <sha1>cmz13rmmw587vl6ri7g4wyriwsfjtfi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sudan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12993</id>
    <revision>
      <id>3900674</id>
      <parentid>3842324</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:22:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Religija */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32191" sha1="3c9jh7dhbz3an44lalbqdbc1wmf9vyi" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Sudan
| izvorno_ime                    = جمهورية السودان {{Simboli jezika|ar|arapski}}&lt;br /&gt;Republic of the Sudan {{Simboli jezika|en|engleski}}
| ime_genitiv                    = Sudana
| zastava                        = Flag of Sudan.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Emblem of Sudan.svg
| grb_širina                     = 
| vrsta_simbola                  = 
| uzrečica                       = النصر لنا &lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[bosanski jezik|bs]]: ''Pobjeda je naša'')&lt;/small&gt;
| himna                          = نحن جند لله جند الوطن &lt;br /&gt;[[Nahnu Jund Allah Jund Al-watan]]{{Center|[[Datoteka:Sudanese national anthem, performed by the U.S. Navy Band.oga]]}}
| mapa                           = Sudan_(orthographic_projection)_highlighted.svg
| glavni_grad                    = [[Kartum]] 
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|15|38|N|32|32|E}}
| najveći_grad                   = Kartum
| službeni_jezik                 = [[Arapski jezik|arapski]], [[engleski jezik|engleski]]&lt;ref name=&quot;ustaveng&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = [[Federacija|Federalna]] predsjednička ustavna republika
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Abdel Fattah al-Burhan]]
| vrsta_druge_vlasti            =    Predsjednik vlade|
vladar_druga_vlast              = [[Abdalla Hamdok]]
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Egipat|Egipta]]
| nezavisnost_priznato           = [[1. januar]] [[1956.]] 
| površina                       = 1.886.068
| po_površini_na_svijetu         = 16.
| procenat_vode                  = -
| stanovnika                     = 30.894.000 
| stanovnika_godina              = 2008.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 40.
| gustoća                        = 16,4
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 93,760 milijardi US$&lt;ref name=&quot;mmfsud&quot; /&gt;
| bdp_godina                     = 2014.
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = 2.657,92 US$&lt;ref name=&quot;mmfsud&quot; /&gt;
| hdi                            = 0,408
| hdi_godina                     = 2014.
| hdi_nivo                       = {{Gubitak}} nizak
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 171.
| gini                           = 35,3
| gini_godina                    = 2009.
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Sudanska funta]] (SDG)
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +3
| najveća_tačka_ime              = [[Deriba Caldera]]
| najveća_tačka_metara           = 3.042
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             = [[Nil]]
| najveća_rijeka_dužina          = ?
| nacionalni_dan                 =
| internetski_nastavak           = [[.sd]]
| pozivni_broj                   = +249
| komentar                       = 
}}
'''Sudan''' ({{jez-ar|السودان}}; {{jez-en|Sudan}}), zvanično '''Republika Sudan''' ({{jez-ar|جمهورية السودان|linkovi=ne}}; {{jez-en|Republic of the Sudan|linkovi=ne}}), jest država u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]] koja izlazi na [[Crveno more]]. Na sjeveru se graniči sa [[Egipat|Egiptom]], na istoku sa [[Eritreja|Eritrejom]], na jugoistoku sa [[Etiopija|Etiopijom]], na jugu sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]], na jugozapadu sa [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričkom Republikom]], na zapadu sa [[Čad]]om i na sjeverozapadu sa [[Libija|Libijom]]. Sa površinom od preko 1,8 milion km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Sudan je treća država po površini na afričkom kontinentu.&lt;ref&gt;Do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana 9. jula 2011, Sudan je bio najveća afrička država po površini.&lt;/ref&gt;

Republika Sudan je nezavisna od 1. januara 1956. od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Od 9. jula 2011, [[Južni Sudan]] je nakon održanog referenduma o nezavisnosti odvojio se od Sudana kao nezavisna država.

== Etimologija ==
Ime države je skraćeno ime srednjevjekovnog arapskog naziva ''Bilād as-Sūdān,'' (bos. ''zemlja crnaca''), čime je u konkretnom slučaju označavano kršćansko carstvo u [[Nubija|Nubiji]]. ''Sudan'' je također naziv i za [[Sudan (regija)|istoimenu regiju]], zbog čega može doći do određenih zabuna.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Sudana}}
Nalazi se na sjeveroistoku Afrike. Sudan jednim dijelom pripada [[Sudan (regija)|istoimenoj regiji]] i zoni [[Sahel]]a. Njegov [[Reljef (geografija)|reljef]] određen je dolinom rijeke [[Nil]] i okolnim planinskim lancima. Tako se na sjeveroistoku uzdiže gorje [[Džibalul-Bahr]] al-Ahmar u [[Al-Bahrul-Ahmar (pokrajina)|istoimenoj saveznoj državi]] na obali [[Crveno more|Crvenog mora]], koje doseže nadmorsku visinu 2.259&amp;nbsp;m. Jugozapadnu granicu doline Nila čine sjevernoekvatorski i srednjoafrički prag, koji su ujedno i [[vododijelnica|vododijelnicu]] između riječnih sistema Nila i [[Kongo (rijeka)|Konga]]. Na zapadu Sudana nalazi se [[bazalt]]no gorje na platou [[Marra]], čije je najviše uzvišenje ugašeni vulkan [[Marra (vulkan)|Marra]] s 3.042&amp;nbsp;metra ujedno i najviši vrh Sudana te čini geografsku granicu prema dolini Čada. U centralnom dijelu zemlje uzdiže se gorje [[Nuba]], nadmorske visine između 500 i 1.325&amp;nbsp;m. Na sjeveru krajolik s obje strane Nila prelazi u [[Sahara|Saharsku pustinju]], pri čemu se dio zapadno od Nila smatra dijelom [[Libijska pustinja|Libijske]], a dio istočno od Nila dijelom [[Nubijska pustinja|Nubijske pustinje]]. U području [[Kartum]]a, gdje spajanjem [[Bijeli Nil|Bijelog]] i [[Plavi Nil|Plavog Nila]] nastaje Nil, nalazi se široka ravnica, pretežno sastavljena od gline.

=== Klima ===
Visoke temperature i ljetne kiše, naročito na jugu zemlje obilježje su [[tropska klima|tropske klime]] Sudana. U kišnom periodu između aprila i novembra količina padavina iznosi od 1.500&amp;nbsp;mm na jugu do manje od 100&amp;nbsp;mm na sjeveru zemlje. Srednje mjesečne temperature iznose od 24 do 32&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;brockhaus&quot; /&gt; Pritom zbog utjecaja pustinjske klime ponekad na sjeveru Sudana temperature dosežu i do 41&amp;nbsp;°C po danu, dok se noću spuštaju na samo 4&amp;nbsp;°C.

=== Flora i fauna ===
Vegetacija se kreće od najoskudnijih biljaka u sjevernim [[pustinja]]ma i polupustinjama preko [[savana]] prekivenih trnovitim žbunjem u zoni [[Sahel]]a, suhih savana sa visokom travom, do vlažnih savana. Površina pokrivena šumom je smanjena za 1,4% u periodu od 1990. do 2000. godine.&lt;ref name=&quot;FWA2006&quot; /&gt; Raznolikost životinjskog svijeta ogleda se naročito u centralnom Sudanu gdje žive [[afrički slon]]ovi, [[afrički bivo]]li, [[žirafa]], [[antilopa]], [[hijena]], [[lav]], [[nilski konj]] i [[krokodili]] kao i mnogobrojne ptice grabljivice i vodene ptice.

=== Nacionalni parkovi ===
U Sudanu postoji tri nacionalna parka (stanje 2014) i tri zaštićena vodena područja. Pored njih, sistem zaštićenih područja obuhvata i prirodne rezervate i zašićene rezervate za ptice. Planina [[Barkal]] sa historijskim gradom [[Sanam]] stavljeni su na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Africi#Sudan|UNESCO-ov spisak svjetske baštine]] i zajedno čine [[Napata|Napatu]], antičku prijestolnicu [[Kraljevstvo Kuš|kraljevstva Kuš]].

== Historija ==
[[Datoteka:Statue, claimed to depict Natakamani found in Tabo on the isle of Argo.jpg|thumb|lijevo|Statua Natakamani, jednog nubijskog kralja]]
{{Glavni|Historija Sudana}}
Historija Sudana seže u prošlost do vremena [[faraon]]a. Za [[stari Egipat]], Nubija je bila važna kao izvor [[zlato|zlata]] i robova, a početkom 12. dinastije (od 1991. do 1785. p.n.e) spojena je sa Egiptom. Kao posljedica raspadanja novog Egipatskog carstva u 12. vijeku p.n.e., nastalo je u Nubiji u 9. vijeku p.n.e. [[kraljevstvo Kuš]] koje se održalo sve do 4. vijeka. U periodu od 712. do 664. p.n.e. kušitska dinastija vladala je cijelim Egiptom.

Otprilike istovremeno sa pokrštavanjem ovog područja do 6. vijeka formirala su se tri nubijska kraljevstva Nobatija, Makurija i Alodija. Godine 651. Nubija potpisuje mirovne sporazume sa islamskim Egiptom, kojim u to vrijeme Arapi. Sve do 14. vijeka među među njima vladaju relativno stabilni odnosi. U centralnom Sudanu nastali su sultanati [[Darfur]] i [[Sultanat Sannar|Sannar]], koji su imali određeni značaj sve do 18. vijeka. Poslije pokrštavanja i nastanka kršćanskog kraljevstva, Sudan je u periodu od 14. do 16. vijeka, uz izuzetak juga, postao gotovo u potpunosti [[islam]]ski.

Početkom 19. vijeka [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijski]] namjesnik [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine|Egipta]] počeo je osvajanje Sudana. Protiv egipatske okupacije od 1881. do 1889. godine pod vodstvom islamsko-političkog vođe [[Muhammed Ahmed|Muhammeda Ahmeda]], samoprozvanog [[Mehdi]]ja, trajao je ustanak, poznat kao ''Mehdijev ustanak''. On je važio kao jedan od najuspješnijih ustanaka neke afričke zemlje protiv [[kolonijalizam|kolonijalizma]] te je krajem 19. vijeka doveo do stvaranja vlastite države. Takozvani ''Halifat Omdurman'' postojao je 15 godina a uništen je 1898. godine od strane anglo-egipatske vojske nakon bitke kod Omdurmana. Nakon ponovnog osvajanja Sudana 1899. osnovan je britansko-egipatski kondominij. [[De facto]], Sudan je postao britanska kolonija sve do 1953. godine.

Nakon što je egipatski kralj Faruk I svrgnut tokom [[Revolucija u Egiptu 1952.|revolucije 1952.]] godine i određenog vakuuma u pripremi za promjenu vlasti u Egiptu, Sudan je iskoristio šansu za pripremu svoje nezavisnosti. Sporazumom sa Egiptom i Velikom Britanijom okončana je vlast Egipta nad Sudanom i proglašena nezavisnost Sudana 1. januara 1956. godine. Na prvim parlamentarnim izborima kao pobjednik izašla je nacionalna unijska stranka (''Umma'') a njen predsjednik Ismail al-Azhari postao je prvi premijer Sudana. Već iste godine zbog unutarstranačkih razlika na mjesto premijera došao je njegov rival Abudullah Halil. Došlo je političke nestabilnosti te je 1958. izvršen vojni udar. General Abud se suprotstavio nezadovoljstvima, zavjerama te građanskim ratom u Južnom Sudanu. I pored njegove ostavke 1964. i predaje vlasti civilnim vlastima pod premijerom Sir al-Hatim al-Halifom, nije došlo do političke stabilnosti ni u narednim godinama. Do 1969. na mjestu premijera bile su čak četiri osobe.

[[Datoteka:Gaafar Nimeiry detail DF-SC-84-10022.jpg|mini|desno|200px|Džafar an-Numairi]]
Situaciju je iskoristila vojska te je [[pukovnik]] [[Džafar Muhammed an-Numairi]] izvršio u maju 1969. novi vojni udar.&lt;ref name=&quot;moseley&quot; /&gt; Numairijeva politika se orijentirala na njen egipatski uzor u liku [[Gamal Abdel Nasser|Nassera]] te su provedene neke socijalističke i panarapske reforme. Na vlast je dovedena Sudanska socijalistička unija (SSU) kao jedina stranka u državi. Kratkotrajno 1971. godine udarom je svrgnuta komunistička partija, da bi vrlo brzo ponovno došla na vlast. Numairi je izabran za premijera te je 1972. godine uspio okončati 17-togodišnji građanski rat između vlade i pobunjenika u Južnom Sudanu. Godine 1981. vlada preobražava državu u islamsku, te je 1983. godine proglašen [[šerijat]]ski zakon u cijeloj zemlji, kao i u, tada autonomnom, južnom Sudanu. Poništavanjem sporazuma iz Addis Abebe nasilno je ukinuta autonomna južnosudanska vlada. To je izazvalo novi građanski rat u junu 1983. godine.&lt;ref name=&quot;melha&quot; /&gt; Politički nemiri u zemlji su ponovno doveli do vojnog udara 1985. pod zapovjedništvom generala Abdurrahmana Suvar ad-Dahaba. Međutim, šerijat je i dalje ostao na snazi. Na mjesto premijera 1986. ponovno je izabran Sadik al-Mehdi.

Do novog vojnog udara došlo je 1989. zbog političke nestabilnosti u zemlji kada general-poručnik Omer Hasan Ahmed al-Bašir preuzima vlast i uvodi politiku po uzoru na Numairijevu. Iako je od tada suvereno vladao zemljom kao predsjedavajući ''Nacionalnog vijeća komande za spas nacije'', neuspješno je pokušavao povratiti vlast nad jugom zemlje. U periodu 1983. do 2005. u Sudanu se bez prestanka vodio [[građanski rat]]. Napokon 2005. godine dolazi do mirovnog sporazuma između vlade u Kartumu i pobunjenika na jugu. Njime je zagarantovana autonomija Južnog Sudana i predviđen referendum koji je održan od 9. do 15. januara 2011. godine. Nakon referenduma, [[Južni Sudan]] je proglasio nezavisnost u 9. jula 2011. godine.

== Vlada ==
Zvanično, politika Sudana odvija se u okvirima federalne predsjedničke [[Demokratija|demokratske]] republike sa višestranačkim političkim sistemom, gdje je predsjednik Sudana istovremeno šef države, šef vlade i vrhovni komandant sudanskih narodnih oružanih snaga. Zakonodavna moć je podijeljena na vladu i dvodomni parlament sa donjim domom Nacionalnom skupštinom Sudana kojeg čini 450 zastupnika i gornjim Vijećem država Sudana sa 50 članova, svi izabrani na mandat od šest godina. Sudska vlast je nezavisna a na njenom čelu je Ustavni sud Sudana.&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt;

Međutim, nakon drugog sudanskog građanskog rata (1983-2005) i današnjeg rata u Darfuru, istina manjeg intenziteta, Sudan se u međunarodnoj politici uglavnom smatra kao autoritarna država u kojoj svu efektivnu političku moć ima predsjednik [[Omer al-Bašir]] i vladajuća Nacionalna kongresna stranka Sudana. Od 1993. godine Sudan je transformiran u islamsku jednostranačku državu kada je al-Bašir rasformirao revolucionarno komandno vijeće i osnovao Nacionalni islamski front (NIF) sa novim parlamentom i vladom sastavljenom isključivo od članova NIF-a. Istovremeno, struktura regionalnih uprava zamijenjena je stvaranjem 26 saveznih država sa guvernerima na čelu čime je Sudan postao federalna republika. Izvršne funkcije su podijeljene između NCP, SPLA, sudanskog Istočnog fronta i frakcija Umma stranke i Demokratske unionističke stranke (DUP).

Omer al-Bašir je bio kandidat na predsjedničkim izborima 2010. godine, što su bili prvi slobodni izbori sa učešćem više političkih stranaka nakon 24 godine.&lt;ref name=&quot;splmkiir&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;eastern&quot; /&gt; Njegov politički rival bio je potpredsjednik Salva Kiir Mayardit, vođa SPLA i trenutni predsjednik nezavisne države [[Južni Sudan]].&lt;ref name=&quot;kiirpres&quot; /&gt;

== Političke podjele ==
[[Datoteka:Map of Sudan (New).jpg|thumb|Politička podjela Sudana. Trougao [[Trougao Hala'ib|Hala'ib]] je pod administracijom Egipta od 2000.]]
Sudan je podijeljen na 18 saveznih država (''vilajeta'', jedn. ''vilajet'', {{ArJ|ولایت}}). Oni se dalje dijele na 133 distrikta.
{{Kolone |width=12em
| col1 =
* [[Al Džazirah (savezna država)|Al Džazirah]]
* [[Al Kadarif (savezna država)|Al Kadarif]]
* [[Plavi Nil (savezna država)|Plavi Nil]]
* [[Centralni Darfur]]
* [[Istočni Darfur]]
* [[Kasala (savezna država)|Kasala]]
| col2 =
* [[Kartum (savezna država)|Kartum]]
* [[Sjeverni Darfur]]
* [[Sjeverni Kurdufan]]
* [[Sjeverni Sudan|Sjever]]
* [[Crveno more (savezna država)|Crveno more]]
* [[Rijeka Nil (savezna država)|Rijeka Nil]]
| col3 =
* [[Senar (savezna država)|Senar]]
* [[Južni Darfur]]
* [[Južni Kurdufan]]
* [[Zapadni Darfur]]
* [[Zapadni Kurdufan]]
* [[Bijeli Nil (Sudan)|Bijeli Nil]]
}}

== Stanovništvo ==
Svi podaci o stanovništvu prije 2011. godine odnose se na Sudan prije otcjepljenja Južnog Sudana 9. jula 2011. godine. Zbog toga navedeni su različiti podaci. Oni se kreću u zavisnosti od različitih izvora od 30,9 miliona stanovnika (procjena oktobar 2013, ministarstvo vanjskih poslova Njemačke&lt;ref name=&quot;diplode&quot; /&gt;), preko 36.163.778 (procjena 2013, PopulationData.net&lt;ref name=&quot;wg&quot; /&gt;) do 45.047.502 stanovnika. Posljednja cifra iz jula 2011. godine odnosi se na Sudan prije otcjepljenja Južnog Sudana. Za 2012. godine po publikaciji ''CIA World Fact Book'', broj stanovnika nekadašnjeg cjelokupnog Sudana iznosio je 34.204.710, dok se 8.260.490 stanovnika odnosilo samo na [[Južni Sudan]]. Po toj procjeni, na današnji (sjeverni) Sudan otpadalo je nakon otcjepljenja juga tek nešto manje od 26 miliona stanovnika.&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt;

Oko 38,9% Sudanaca 2003. godine živjelo je u gradovima;&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt; sa centrom naseljenosti u Kartumu. Oko 39,5% stanovnika iste godine bilo je mlađe od 15 godina.&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt; Stopa rasta stanovništva iznosila je 2,48% godišnje (stanje 2011).&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt; Prosječna starost stanovništva iznosi 18,3 godine (stanje 2006).&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt; Prosječna očekivana starost iznosi 62,57 godina, pri čemu se za muškarce iznosi 60,58 godina a za žene 64,67 godina (stanje 2012).&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt; Stanovništvo brzo raste u širem području glavnog grada [[Kartum]]a (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 miliona ljudi, uključujući i 2 miliona izbjeglica iz područja na jugu zemlje i poljoprivrednih zona pogođenih sušom.

[[Datoteka:Sudan woman with headcovering 1mar2005.jpg|mini|desno|160px|Žena iz Sudana]]
Veći dio stanovništva koncentrisan je u dolini Nila i dolinama njegovih pritoka. Naročito je velika gustoća naseljenosti u glavnom [[pamuk|pamučnom]] području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i [[Port Sudan]] na obali [[Crveno more|Crvenog mora]].

=== Religija ===
[[Islam]] je državna religija Sudana. Do jula 2011. u Sudanu, koji je obuhvatao i današnji Južni Sudan, oko 70% stanovništva bili su [[Sunitski islam|sunitski muslimani]], oko 25% [[Animizam|animisti]] i oko 5% [[Kršćanstvo|kršćani]].&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt; Nemuslimani žive uglavnom na jugu države i u glavnom gradu. [[Šerijat]]ski zakoni i danas su na snazi i dio su državnog projekta [[Islmaizacija|islamizacije]] zemlje. Pristalice nekadašnjeg samoprozvanog Mehdija ([[Muhammed Ahmed|Muhammeda Ahmeda]]) danas su u političkoj pozadini. Među muslimanskim stanovništvom rašireni su različiti [[Sufizam|sufijski redovi]] ([[tarikat]]i). Tu spadaju [[Kadirije]], te od 19. vijeka raširena bratstva [[Samanija]] i [[Katimija]]. Protivno zvaničnim islamskim stajalištima, u liberalnom sudanskom društvu rašireni su neki tradicionalni narodni rituali i kultovi kao što je ''kult cara''.

Kršćani su većinski pripadnici [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u Sudanu, koja se počela širiti na jugu oko 1900. godine u području [[Vau]] istovremeno s britanskom [[Anglikanska crkva|anglikanskom crkvom]] i njenim misionarima oko južnosudanskog grada [[Bor (Južni Sudan)|Bor]]. Američka [[prezbiterijanska crkva]] dobila je kod [[Nuer]]a na području gornjeg Nila jedno groblje za svoje pripadnike. Od kraja građanskog rata na jugu se jako šire američko-evangelističke misije i grupe.&lt;ref name=&quot;marina&quot; /&gt; Na sjeveru postoji i jedna [[Kopti|koptska zajednica]], koja uglavnom potiče iz Egipta. Na jugu Sudana zastupljene su i tradicionalne religije kao što je ''[[dinka]]''. [[Ateizam|Ateisti]] i nereligiozne osobe su vrlo rijetke.

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Sudana}}
[[Datoteka:Sudan Map Oelgas.png|thumb|lijevo|Koncesije nafte i [[zemni plin|prirodnog gasa]] u Sudanu 2004. godine]]
Po procjenama iz 2010. godine, Sudan se smatrao 17. najbrže rastućom ekonomijom&lt;ref name=&quot;gossorg&quot; /&gt; svijeta, a brzi razvoj države zasnovan uglavnom na visokim prihodima od [[nafta|nafte]], čak i pored međunarodnih sankcija, zapažen je i opisan u jednom članku ''The New York Timesa'' iz 2006. godine.&lt;ref name=&quot;jeffrey&quot; /&gt; U periodu od četiri godine do 2014, budžet sudanske vlade iznosio je oko 140 miliona funti na godišnjem nivou, a britansko odjeljenje za međunarodni razvoj (UKaid) dalo je od 30 do 54 miliona funti pomoći.&lt;ref name=&quot;govuk&quot; /&gt; Zbog otcjepljenja Južnog Sudana, gdje se nalazilo preko 80% naftnih polja Sudana, ekonomski razvoj Sudana nakon 2011. godine i dalje je vrlo neizvjesan. Međutim, i prije otcjepljenja juga, ekonomija zemlje se suočavala s brojnim problemima, mada je rasla vrlo niskim stopama sa vrlo niske baze. U posljednjih deset godina, rast je bio vrlo spor i po podacima Svjetske banke ukupni rast BDP-a u 2010. godini iznosio je 5,2% u odnosu na rast u 2009. godine od 4,2%.&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt;

Iako je historijski [[poljoprivreda]] bila osnovni izvor prihoda, zapošljavajući preko 80% Sudanaca i sačinjavajući oko trećine privrednog sektora, ipak je naftna industrija nakon 2000. godine najviše uticala na razvoj Sudana. Danas, MMF zajedno sa vladom u Kartumu radi na implementaciji kvalitetnije [[Makroekonomija|makroekonomske]] politike. Ovo je uslijedilo nakon turbulentnog perioda 1980tih kada je dug Sudana prema MMF-u i Svjetskoj banci eksponencijalno narastao kulminirajući konačno suspenzijom države iz MMF-a.&lt;ref name=&quot;brownpc&quot; /&gt; Program pomoći je na snazi od početka 1990tih, kao i kontrola deviznih kurseva i rezervi stranih valuta.&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt;

Stopa inflacije u Sudanu u 2013. godini iznosila je 32,1% (po indeksu potrošačkih cijena). Nezaposlenost je 2012. godini iznosila je 13,7% dok je oko 9% stanovništva je bilo ispod praga siromaštva.

== Saobraćaj ==
=== Cestovni ===
Do 1970. godine postojala je samo jedna [[asfalt]]irana cesta između Kartuma i [[Vad Madani]]ja. Do 1980. uz pomoć drugih država i u etapama asfalirani su drugi pravci preko [[Kasala|Kasale]] do Port Sudana (oko 1.200&amp;nbsp;km). Oko 1990. od 20-25.000&amp;nbsp;km ukupne mreže puteva u Sudanu bilo je tek 3.000-3.500&amp;nbsp;km asfaltirano. Podaci iz 1996. godine navode 11.900&amp;nbsp;km neasfaltiranih puteva i 4.320 asfaltiranih. Od 2000. godine zahvaljujući poboljšanju u privredi i velikim prihodima od izvoza nafte, ubrzana je izgradnja i modernizacija svih cesta u sjevernom Sudanu. Krajem 2008. putna mreža između gradova u području El-Obeida na zapadu preko Kasale i Port Sudana na istoku nanovo je asfaltirana. Asfaltirane su i poprečne ceste od Port Sudana preko Atbare i Merove do Dunkule.

U Južnom Sudanu tek od 2005. je bilo moguće početi sa modernizacijom i izgradnjom puteva nakon što su okončana neprijateljstva i građanski rat. Prije izgradnje puteva, do tada makadamski putevi su prvo morali biti očišćeni od [[Kopnena mina|mina]]. Najvažniji putni pravci na jugu su prema Guluu u Ugandi, koji je do 2008. godine bio u vrlo lošem stanju, a objavljeni su planovi o završetku makadamskog puta od Džube (Južni Sudan) preko Vaua do Kartuma.&lt;ref name=&quot;jubaroad&quot; /&gt;

=== Željeznički ===
[[Datoteka:Kosti locomotive.jpg|thumb|lijevo|Željeznička stanica [[Kusti]] na ušću Nila. Robe namijenjene za Južni Sudan ovdje se pretovaraju na riječne teglenice]]
Željeznički saobraćaj u Sudanu do danas nije dovoljno razvijen i ne igra značajniju ulogu u saobraćaju u državi. Međutim do 1960tih on je imao gotovo potpuni transportni monopol u zemlji. Pored nacionalne mreže u Kapspuru postoji još i mreža uskotračnog kolosijeka od 610&amp;nbsp;mm, takozvana Džazira željeznica, koja je nastala u sklopu Džazira projekta a ima samo regionalni značaj.

=== Aviosaobraćaj ===
U Sudanu postoji 16 asfaltiranih aerodroma (stanje 2013.&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot; /&gt;) od čega su dva [[aerodrom]]a sa pistama preko 3.047m, 10 aerodroma sa pistama od 2.438m do 3.047m, i 4 aerodroma sa pistama kraćim od 2.437m. Osim ovih, u Sudanu postoji i 58 aerodroma bez asfaltiranih pista i 6 [[heliodrom]]a.

== Kultura ==
Sudan je snažno obilježen prisutnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske na sjeveru i afričke na jugu. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih grupa što otežava efikasnu međusobnu saradnju.

Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovništvo je ondje uglavnom [[Islam|muslimansko]], a uz [[Arapski jezik|arapski]] govore se i mnogi domaći jezici.

Kultura je ranije bila veoma razvijena. Na sjeveru postoje piramide koje su više strmaste nego egipatske. Također južni je dio imao određene veze s Bizantijom. Pjesništvo i književnost su se razvijali s nadolazećim uticajima arapske kulture. Kultura je također bila inspirisana ustancima i ratovima. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do razvoja moderne književnosti. Godine 1910. napisana je prva sudanska drama.

=== Sport ===
U Sudanu je dva puta održan [[Afrički kup nacija]] u [[nogomet]]u: [[Afrički kup nacija 1957.|1957.]] i [[Afrički kup nacija 1970.|1970.]] godine. Upravo 1970. kao domaćin, reprezentacija Sudana je po prvi i, do danas, jedini put postala šampion Afrike.

== Filatelija ==
[[Datoteka:1951 stamps of Sudan.jpg|lijevo|thumb|[[Poštanska marka|Redovne marke]] Sudana iz 1951.]]
[[Datoteka:Sudan Camel.jpg|desno|thumb|Marka anglo-egipatskog Sudana iz 1927. godine nominalne vrijednosti 10 pijastera sa likom poštara na devi]]
Prve moderne pošte u Sudanu otvorene su 1867. godine u Suakinu i Vadi Halfi, te 1873. u Dongoli, Berberu i [[Kartum]]u, te 1877. godine u Senaru, Karkuku, Fazoglu, Elkedarefu, El Obejdu, Al-Fašeru i Fašodi (danas Kodok).&lt;ref name=&quot;gisburn&quot; /&gt; Zbog Mehdijevog ustanka koji je započeo 1881. godine, sve egipatske poslovnice pošte su zatvorene do 1884. godine. Nakon što su se Egipćani i Britanci povukli iz Sudana, zemlja je ostala bez poštanske službe sve do ponovnog osvajanja Sudana 1896. godine. Kada je kampanja osvajanja započela u martu 1896. godine, poštanska služba je bila dostupna samo vojsci ali poštanske marke nisu korištene.&lt;ref name=&quot;pastnote&quot; /&gt;

Do izdavanja prvih sudanskih maraka 1897. godine, korištene su egipatske marke. Količina poštanskih pošiljki bila je mala pa je korišten vrlo mali broj maraka. Između marta i jula 1885. godine u Suakinu su se koristile britanske poštanske marke od 2½ i 5d. Indijske marke su se također koristile u istom području, sa oznakon Sawakin ili Suakin između 1884. i 1899. godine.&lt;ref name=&quot;gisburn&quot; /&gt; Od 1. marta 1897. godine tadašnje egipatske marke sa preštampanim nazivom ''&lt;small&gt;SOUDAN&lt;/small&gt;'' na francuskom i arapskom, postale su dostupne u poštama Sudana. Vrijednosti maraka bile su od 1, 2, 3 i 5 millieme i 1, 2, 5 i 10 pijastera. Preštampavanje naziva izvršila je štamparija ''Imprimerie Nationale, Boulaq'' iz [[Kairo|Kaira]].&lt;ref name=&quot;gisburn&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;ustaveng&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20070609150809/http://www.mpil.de/shared/data/pdf/inc_official_electronic_version.pdf 2005 constitution in English&quot;]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mmfsud&quot;&gt;[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=43&amp;pr.y=10&amp;sy=2011&amp;ey=2018&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=732&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a= &quot;Sudan&quot;]. Međunarodni monetarni fond.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brockhaus&quot;&gt;''Brockhaus - die Enzyklopädie''. 21, STAM - THEL., izd. 1998, {{ISBN|9783765331008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;FWA2006&quot;&gt;''Fischer Weltalmanach 2006'', 1. izd., {{Simboli jezika|de|njemački}} {{ISBN|978-3596720064}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;moseley&quot;&gt;Ann Mosely Lesch (1999): ''The Sudan: Contested National Identities'', James Currey Publishers, str. 45, {{ISBN|9780852558232}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;melha&quot;&gt;Melha Rout Biel (2003): ''[http://www.socwork.net/sws/article/view/260/430 The Civil War in Southern Sudan and Its Effect on Youth and Children] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150409233947/http://www.socwork.net/sws/article/view/260/430 |date=9. 4. 2015 }}'', Thüringer Deutsch-Afrikanische Gesellschaft e.V.,&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIA-WFB&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/su.html |title=CIA The World Fact Book |access-date=19. 7. 2014 |archive-date=5. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190205154022/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/su.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;splmkiir&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 |title=SudanTribune article : SPLM Kiir to run for president in Sudan 2009 elections |access-date=23. 4. 2010 |archive-date=24. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424154507/https://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eastern&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article28067 |title=SudanTribune article : Eastern Sudan Beja, SPLM discuss electoral alliance |access-date=23. 4. 2010 |archive-date=5. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100505052330/http://www.sudantribune.com/spip.php?article28067 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kiirpres&quot;&gt;[http://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 ''SPLM Kiir to run for president in Sudan 2009 elections''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210424154507/https://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 |date=24. 4. 2021 }}, Sudan Tribune, 27. juli 2008&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;diplode&quot;&gt;[http://www.diplo.de/Sudan Auswärtiges Amt zum Sudan]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wg&quot;&gt;PopulationData.net: ''[http://www.populationdata.net/index2.php?option=pays&amp;pid=202&amp;nom=soudan Sudan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140724035613/http://www.populationdata.net/index2.php?option=pays&amp;pid=202&amp;nom=soudan |date=24. 7. 2014 }}''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;marina&quot;&gt;Marina Peters: ''Zur Rolle der Religionen.'' u: Bernhard Chiari (ur.): ''Wegweiser zur Geschichte. Sudan.'' Paderborn 2008, str. 157&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gossorg&quot;&gt;{{cite web |archive-url= https://web.archive.org/web/20110713221231/http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/about/economicalsummary.html |url= http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/about/economicalsummary.html |autor=Vlada Južnog Sudana |title=Economy |datum=20. 10. 2009 |archive-date=13. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jeffrey&quot;&gt;{{Cite news |author=Gettleman, Jeffrey |url= http://www.nytimes.com/2006/10/24/world/africa/24sudan.html?_r=0 |work=The New York Times |title=War in Sudan? Not Where the Oil Wealth Flows |date=24. 10. 2006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;govuk&quot;&gt;[https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/209587/Sudan2.pdf DfID Sudan: &quot;Operational Plan 2011-2015&quot;]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brownpc&quot;&gt;{{cite book|author=Richard P. C. Brown|title=Public Debt and Private Wealth: Debt, Capital Flight and the Imf in Sudan|url=https://archive.org/details/publicdebtprivat00brow|year=1992|izdavač=Macmillan Press|isbn=978-0-333-57543-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jubaroad&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article29427 |title=''Khartoum and Juba connected by road after decades.'' Sudan Tribune, 30.11.2008 |access-date=20. 7. 2014 |archive-date=9. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709135533/http://www.sudantribune.com/spip.php?article29427 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gisburn&quot;&gt;Gisburn, Harold G. D. i Thompson, G. Seymour, ''Stamps and Posts of the Anglo-Egyptian Sudan'', Stanley Gibbons, 1947, str. 18-20.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pastnote&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.stampnotes.com/Notes_from_the_Past/pastnote406.htm |title=Sudan's First Stamps |access-date=19. 7. 2014 |archive-date=21. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160921165319/http://www.stampnotes.com/Notes_from_the_Past/pastnote406.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* {{službeni website|http://www.sudan.gov.sd/index.php/en}} Vijeća ministara Sudana]
* [https://web.archive.org/web/20100611193953/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/sudan.htm Sudan] na stranici biblioteke University of Colorado–Boulder
* {{CIA World Factbook link|su|Sudan}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-14094995 Sudan] na [[BBC|BBC News]]

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{Arapska liga-dno}}
{{OIS}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sudan|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1956.]]
[[Kategorija:Države arapskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]</text>
      <sha1>3c9jh7dhbz3an44lalbqdbc1wmf9vyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pet ranih crkava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13130</id>
    <revision>
      <id>3900675</id>
      <parentid>3655765</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:22:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="947" sha1="65ms71bwozbcgfve4sjs3g1smjoxi1t" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

'''Pet ranih crkava''' u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] su (prema značaju):

# [[Rimska crkva]], koju je u [[Rim]]u osnovao [[apostol Petar]].
# [[Konstantinopoljska crkva]], koju je, prema predanju, osnovao [[apostol Andrej]]
# [[Aleksandrijska crkva]], koju je u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], [[Egipat]], u [[2. vijek]]u, osnovao [[Klement Aleksandrijski]] (Titus Flavius Clemens)
# [[Antiohijska crkva]], koju je u [[Antiohija|Antiohiji]] osnovao [[apostol Petar]].
# [[Jerusalimska crkva]], smatra se da je ova crkva osnovana na [[Duhovi|Duhove]] (Pentekost) silaskom [[Sveti Duh|Svetog Duha]] na [[Dvanaestorica apostola|Isusove učenike]].

Nakon [[Veliki hrišćanski raskol|Velikog raskola]], Rimska crkva je postala [[Katolička crkva]], dok su preostale četiri crkve postale [[Istočne pravoslavne crkve]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]</text>
      <sha1>65ms71bwozbcgfve4sjs3g1smjoxi1t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikejski simbol vjere</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13134</id>
    <revision>
      <id>3900676</id>
      <parentid>3552190</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25744" sha1="7ry2wybrtfj5kbfc9cktkx6zzabj5y5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Nicaea_icon.jpg|mini|Ikona na kojoj su predstavljeni Sveti Oci na [[Prvi nikejski sabor|Prvom nikejskom saboru]] (325), držeći Nikejski simbol vjere (381).]]
'''Nikejski simbol vjere''' ili '''Nikejski simvol vjere''' ili '''Nicejski simbol vjere''' (na [[Latinski jezik|latinskom]], '''''Symbolum Nicenum'''''), također poznato i kao  '''Nikejsko-konstantinopljski kredo (vjeruju)''' ili '''Simvol (simbol) vjere''', je najrašireniji [[kršćanstvo|kršćanski]] iskaz, odnosno potvrđivanje vjere. Skraćeni oblici, prema prvoj riječi ovog teksta, su: [[grčki jezik|grčki]], '''Πιστεύομεν''', ''Pisteuomen'', doslovno &quot;Vjerujemo&quot;; na latinskom, '''''Credo''''', doslovno &quot;Vjerujem.&quot;

Nikejski simbol vjere je također najprihvaćeniji iskaz vjere u kršćanskoj crkvi, te se kao takav još uvijek koristi u [[Istočne pravoslavne crkve|Istočnim pravoslavnim]], [[Orijentalne pravoslavne crkve|Orijentalnim pravoslavnim]], u [[Koptska crkva|Koptskoj]], [[Nestorijanstvo|Nestorijanskoj]], [[Katolička crkva|Katoličkoj]], [[Anglikanska crkva|Anglikanskoj]] kao i u većini [[protestantizam|protestantskih]] crkava.

Nikejski  simbol vjere je usvojeno na [[Prvi vaseljenski sabor|Prvom vaseljenskom saboru]], u [[Nikeja|Nikeji]], [[325]], a onda dorađeno i usvojeno na [[Prvi konstantinopoljski sabor|Prvom konstantinopoljskom saboru]], [[381]]. Kasnije se pojavila zapadna verzija koja je uključila [[Filioque klauzula|''filioque'' klauzulu]]. Ova je klauzula bila jedan od razloga [[Veliki hrišćanski raskol|Velikog raskola]] između [[Istočne pravoslavne crkve|Istočnog pravoslavlja]] i [[Katolička crkva|Katoličanstva]].

== Pravoslavna verzija==
# Vjerujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.
# I u jednoga Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, jedinorodnog, od Oca rođenog prije svih vijekova; Svjetlost od Svjetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog – rođenog, a ne stvorenog, jednosuštnog Ocu, kroz koga je sve postalo.
# Koji je radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s neba, i otjelotvorio se od Duha Svetog i Marije Djeve, i postao čovjek.
# I koji je raspet za nas u vrijeme Pontija Pilata, i stradao i bio pogreben.
# I koji je vaskrsao u treći dan, po Pismu.
# I koji se vazneo na nebesa i sjedi sa desne strane Oca.
# I koji će opet doći sa slavom, da sudi živim i mrtvim; Njegovom carstvu neće biti kraja.
# (Vjerujem) i u Duha Svetoga, Gospoda Životvornog, koji od Oca ishodi, koji se sa Ocem i Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi; koji je govorio kroz proroke.
# (Vjerujem) u jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu.
# Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijehova.
# Čekam vaskrsenje mrtvih.
# I život budućega vijeka. Amin.

== Crkvenoslovenski==
# Vjeruju vo jedinago Boga Otca, vsederžitelja, Tvorca nebu i zemlji, vidimim že vsjem i nevidimim.
# I vo jedinago Gospoda Isusa Hrista, Sina Božija, jedinorodnago, iže ot Otca roždenago prežde vsjeh, vjek; svjeta ot svjeta, Boga istina ot Boga istina, roždena, ne sotvorena, jedinosuščna Otcu, imže vjsa biša.
# Nas radi čelovjek, i našego radi spasenija, sšedšago s nebes i voplotivšagosja ot Duha Svjata i Mariji Djevi i vočelovječšasja.
# Raspjatago že za ni pri Pontijstjem Pilatje, i stradavša i pogrebena.
# I voskresšago v tretij den po pisanijem.
# I vozšedšago na nebesa i sjedčašča odesnuju Otca.
# I paki grjaduščago so slavoju suditi živim i mertvim, jegože carstviju ne budet konca.
# I v Duha Svjatago, Gospoda životvorjaščago, iže ot Otca ishodjaščago, iže so Otcem i Sinom spoklanjajema i sslavima, glagolavšago proroki.
# Vo jedinu svjatuju, sobornuju i apostolsku cerkov.
# Ispovjeduju jedino kreščenije vo ostavljenije grjehov.
# Čaju voskresenija mertvih.
# I žizni buduščago vjeka. Amin .

== Rimokatolička verzija==

Vjerujemo u jednoga Boga,
Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje,
svega što postoji,
vidljivoga i nevidljivoga.

Vjerujemo u jednoga Gospodina Isusa Krista,
jedinoga Sina Božijega,
vječno rođena od Oca,
Boga od Boga,
Svjetlost od Svjetlosti, pravoga Boga od pravoga Boga, rođena ne
stvorena, od jednoga Bitka s Ocem.
Kroz njega je sve stvoreno.
Za nas ljude i za naše spasenje sišao je s neba; 
silom Svetoga Duha utjelovio se kroz Djevicu Mariju i postao
čovjekom.
Radi nas je raspet pod Poncijem Pilatom,
pretrpio smrt i bio pokopan.
Trećeg je dana uskrsnuo po Pismu: uzašao na nebo i sjedi zdesna 
Ocu.
Ponovno će doći u slavi suditi živima i mrtvima, a njegovo će kraljevstvo biti bez kraja.

Vjerujemo u Svetoga Duha, Gospodina, darovaoca života, koji
proizlazi od Oca (i Sina).
Zajedno s Ocem i Sinom štujemo ga i slavimo. On je govorio kroz proroke.

Vjerujemo u jednu svetu, sveopću i apostolsku Crkvu. 
Prihvaćamo jedno krštenje za oproštenje grijeha.
Očekujemo uskrsnuće mrtvih i život u svijetu koji će doći

== Grčki tekst ==
#Πιστεύομεν εις ένα Θεόν, Πατέρα, Παντοκράτορα, ποιητήν ουρανού και γης, ορατόν τε πάντων και αοράτων. 
#Και εις ένα Κύριον Ιησούν Χριστόν, τον Υιόν του Θεου τον μονογενή, τον εκ του Πατρός γεννηθέντα προ πάντων τον αιώνων· φως εκ φωτός, Θεόν αληθινόν εκ Θεου αληθινού, γεννηθέντα οι ποιηθέντα, ομοούσιον το Πατρί, δι' ου το πάντα εγένετο.
#Τὸν δι' ἡμᾶς τοὺς ἀνθρώπους καὶ διὰ τὴν ἡμετέραν σωτηρίαν κατελθόντα ἐκ τῶν οὐρανῶν καὶ σαρκωθέντα ἐκ Πνεύματος Ἁγίου καὶ Μαρίας τῆς Παρθένου καὶ ἐνανθρωπήσαντα.
#Σταυρωθέντα τε ὑπὲρ ἡμῶν ἐπὶ Ποντίου Πιλάτου, καὶ παθόντα καὶ ταφέντα.
#Καὶ ἀναστάντα τῇ τρίτῃ ἡμέρα κατὰ τὰς Γραφάς.
#Καὶ ἀνελθόντα εἰς τοὺς οὐρανοὺς καὶ καθεζόμενον ἐκ δεξιῶν τοῦ Πατρός.
#Καὶ πάλιν ἐρχόμενον μετὰ δόξης κρῖναι ζῶντας καὶ νεκρούς, οὗ τῆς βασιλείας οὐκ ἔσται τέλος.
#Καὶ εἰς τὸ Πνεῦμα τὸ Ἅγιον, τὸ κύριον, τὸ ζωοποιόν, τὸ ἐκ τοῦ Πατρὸς ἐκπορευόμενον, τὸ σὺν Πατρὶ καὶ Υἱῷ συμπροσκυνούμενον καὶ συνδοξαζόμενον, τὸ λαλῆσαν διὰ τῶν προφητῶν.
#Εἰς μίαν, Ἁγίαν, Καθολικὴν καὶ Ἀποστολικὴν Ἐκκλησίαν.
#Ὁμολογῶ ἓν βάπτισμα εἰς ἄφεσιν ἁμαρτιῶν.
#Προσδοκῶ ἀνάστασιν νεκρῶν.
#Καὶ ζωὴν τοῦ μέλλοντος αἰῶνος. Ἀμήν.

== Latinski tekst ==
#''Credo in unum Deum, Patrem omnipotentem, factorem caeli et terrae, visibilium omnium et invisibilium.''
#''Et in unum Dominum Iesum Christum, Filium Dei unigenitum, et ex Patre natum ante omnia saecula. Deum de Deo, Lumen de Lumine, Deum verum de Deo vero, genitum non factum, consubstantialem Patri; per quem omnia facta sunt. 
# ''Qui propter nos homines et propter nostram salutem descendit de caelis. Et incarnatus est de Spiritu Sancto ex Maria Virgine, et homo factus est. ''
#''Crucifixus etiam pro nobis sub Pontio Pilato, passus et sepultus est, ''
# ''et resurrexit tertia die, secundum Scripturas, ''
# ''et ascendit in caelum, sedet ad dexteram Patris. ''
#''Et iterum venturus est cum gloria, iudicare vivos et mortuos, cuius regni non erit finis.''
#''Et in Spiritum Sanctum, Dominum et vivificantem, qui ex Patre [[Filioque klauzula|''(Filioque)'']] procedit. ''
#''Qui cum Patre et Filio simul adoratur et conglorificatur: qui locutus est per prophetas. ''
#''Et unam, sanctam, catholicam et apostolicam Ecclesiam. ''
#''Confiteor unum baptisma in remissionem peccatorum. ''
#''Et expecto resurrectionem mortuorum, et vitam venturi saeculi. Amen.''

&lt;!--
==History==

The purpose of a Christian creed was   to establish conformity of belief, uniquely essential for Christians, and by public professions of the faith, to identify heretics or any disconformity within each community. The Creed is an [[epitome]], not a full definition, of what is required for personal orthodoxy. It was hoped that by memorizing this summary of the faith, lay people without extensive theological training would still be able to recognize deviations from orthodox Christianity.

The Nicene Creed, both in its original and revised formulas, is an implicit condemnation of specific alleged errors. Thus, as different variations in Christian belief evolved in the 4th century and were perceived as threats, new phrases were seen to be needed, like amendments to a constitution. Just as one can perceive the historical developments of a constitutional society through amendments to its constitution, a careful and knowledgeable reader can identify the particular theological developments in the other kind of society that enforces a creed.

=== The original Nicene Creed of 325 ===

The original Nicene Creed was first adopted in [[325]] at the [[First Council of Nicaea]], which was the [[Ecumenical Council]]. At that time, the text ended after the words &quot;We believe in the Holy Spirit.&quot;

The [[Coptic Church]] has the tradition that the original creed was authored by [[Athanasius]]. [[Fenton John Anthony Hort|F.J.A. Hort]] and [[Adolf Harnack]] argued that the Nicene creed was the local creed of Caesarea brought to the council by [[Eusebius of Caesarea]]. J.N.D. Kelly sees as its basis a baptismal creed of the Syro-Phoenician family, related to but not dependent of the creed cited by [[Cyril of Jerusalem]] and to the creed of Eusebius.

Soon after the Council of Nicaea, new formulas of faith were composed, most of them variations of the Nicene Symbol, to counter new phases of [[Arianism]]. The ''Catholic Encyclopedia'' identifies at least four before the Council of Sardica (341), where a new form was presented and inserted in the Acts of the Council, though it was not agreed on.

=== The Nicene Creed of 381 ===

The [[second Ecumenical Council]] in [[381]] added the remainder of the text except for the words &quot;and the son&quot;; this is the version still used by [[Eastern Orthodoxy|Eastern Orthodox]] and [[Greek Catholic]] churches today.

The [[third Ecumenical Council]] reaffirmed the 381 version, and stated that no further changes could be made to it, nor could other creeds be adopted.

===Amendments===

The original Nicene Creed adopted at the Council of Nicaea in 325 ended just after the words, &quot;We believe in the Holy Spirit...&quot; The section from that point forward was added at the [[Second Ecumenical Council]] in Constantinople in 381; hence the name &quot;Nicene-Constantinopolitan Creed&quot;, which refers to the Creed as it was following the modification in Constantinople. The [[Third Ecumenical Council]] reaffirmed the creed in this form and explicitly forbade making additional revisions to it.

===The filioque controversy ===

The Roman Catholic church added the words ''&quot;and the Son&quot;'' (the [[filioque clause]]) to the description of the Holy Spirit, in what many have argued is a violation of the Canons of the Third Ecumenical Council.  Those words were not included by the Council of Nicaea nor of Constantinople, and most Eastern Orthodox theologians consider their inclusion to be a [[heresy]]. The [[Anglican Communion]]'s current consensus position is &quot;''recommending to the provinces of the Anglican Communion that in future liturgical revisions the Niceno-Constantinopolitan Creed be printed without the Filioque clause.''&quot; [http://www.anglicancommunion.org/acns/archive/1988/1988-6.htm (1988 Lambeth Conference of Anglican Bishops, Resolution 6.5)]

The phrase &quot;and the son&quot; (''filioque'' in Latin) was first used in [[Toledo, Spain]] in [[587]] with the purpose of countering the [[Arianism|Arian Christian faith]] of the [[Visigoth]]ic nobility of Spain. The practice spread then to France, a stronghold of Arianism where it was repudiated at the [[Gentilly Council]] in [[767]]. Emperor [[Charlemagne]] called for a council at [[Aix-la-Chapelle]] in [[809]] at which [[Pope Leo III]] forbade the use of the filioque clause and ordered that the Nicene creed be engraved on silver tablets so that his conclusion may not be overturned in the future.

The dispute over the filioque clause was one of the reasons for the [[East-West Schism]]. The clause had been adopted in the west although the Third Ecumenical Council ([[431]]) had prohibited to individuals the promulgation of any other creed. The manner of the clause's adoption was therefore controversial and in the 10th century the [[Photius]], Patriach of [[Constantinople]], used this clause in his conflict with the Pope. He accused the West of having fallen into heresy and thereby turned the filioque clause into the doctrinal issue of contention between East and West.

In Rome, the filioque clause first appeared in [[1014]] in the coronation liturgy of [[Henry II, Holy Roman Emperor|Emperor Henry II]] by [[Pope Benedict VIII]] and was officially added to the Latin creed in 1274 by the [[Second Council of Lyons]], which effected a short-lived reunion between East and West.

===Modern usage===

To the majority of modern evangelical Christian scholarship, the Nicene Creed is regarded as the quintessential prerequisite for Christian faith.  In this traditional belief, all proper Christians affirm the Nicene Creed.  One can also refer to [[Matthew D. O’Rear]]’s work on the Nicene Creed; O'Rear is one of the leading scholars on the formation and the modern uses of the Creed. The Nicene Creed is referred to by Roman Catholics and Orthodox as the &quot;symbol of faith&quot;, and its recitation is often part of Christian worship services. In the Catholic [[Mass (Liturgy)|Mass]], it is also referred to as the &quot;Profession of Faith&quot;.

===Controversy of Christian definition===

Some religious denominations adhere to Christian scripture and identify themselves emphatically as Christians, but reject the Nicene Creed as an error or a misinterpretation, and also reject the more recent [[Lausanne Covenant]] that affirms the Creed.  As a result, many other Christians regard these denominations as not being Christian at all. Such denominations include [[Oneness Pentecostals]], [[Arianism]], [[Mormonism]], and [[Jehovah's Witnesses]].

In modern [[interfaith]] relations, there have been many heated clashes between Nicene and non-Nicene sectarians over the definition of Christianity, and of what constitutes a Christian. In some countries (such as the [[United States]]), this has led to [[litigation]] with charges and counter-charges over this very theological issue, involving allegations as wide-ranging as [[slander]], [[perjury]], [[discrimination]], and [[breach of contract]].  In ancient times, these issues were largely set aside by the annihilation of the contemporary Arianist sect. In modern times, relations between evangelists of Nicene and newer non-Nicene sects are generally cold, and at times outwardly hostile as well.

== Text ==

=== Comparison between creed of 325 and creed of 381 ===
Often the Creed of 381 is regarded as a simple extension of the creed of 325 - in an exact comparison, there are, though, some omissions (&lt;strike&gt;omission&lt;/strike&gt;) and additions (&lt;u&gt;addition&lt;/u&gt;) which are difficult to explain, if a direct relation is supposed. Additionally, there are in Greek several insignificant changes in the position of words, which do not alter the meaning. (Translation from Kelly, Early Christian Creeds)

:We believe in one God, the Father, the Almighty
:Maker &lt;u&gt;of heaven and earth&lt;/u&gt;, of all that is seen and unseen.

:And in one Lord, Jesus Christ, 
:the Son of God, &lt;u&gt;eternally&lt;/u&gt; begotten from the father, &lt;strike&gt;only-begotten, that is, from the substance of the father,&lt;/strike&gt;
:&lt;strike&gt;God from God&lt;/strike&gt;, Light from Light, true God from true God, 
:begotten not made, one in Being with the Father.
:through whom all things came into being, &lt;strike&gt;things in heaven and things on earth.&lt;/strike&gt;
:Who because of us men and because of our salvation came down &lt;u&gt;from the heaven&lt;/u&gt;  and became incarnate
:&lt;u&gt;by the power of the Holy Spirit he was born of the Virgin Mary,&lt;/u&gt; becoming man.   
:&lt;u&gt;For our sake he was crucified under Pontius Pilate&lt;/u&gt;; 
:suffered&lt;u&gt;, died, and was buried.&lt;/u&gt;  
:On the third day he rose again &lt;u&gt;in fulfillment of the Scriptures&lt;/u&gt;                             ||
:he ascended to the heavens &lt;u&gt;and is seated at the right hand of the Father.&lt;/u&gt;
:He will come again &lt;u&gt;in glory&lt;/u&gt; to judge the living and the dead,
:&lt;u&gt;And his kingdom will have no end&lt;/u&gt;

:And in the Holy Spirit. &lt;u&gt;the Lord, the Giver of Life,&lt;/u&gt;
:&lt;u&gt;Who proceeds from the Father&lt;/u&gt; 
:&lt;u&gt;With the Father and the Son he is worshipped and glorified&lt;/u&gt;
:&lt;u&gt;He has spoken through the Prophets.&lt;/u&gt;
:&lt;u&gt;We believe in one holy Catholic and apostolic Church&lt;/u&gt;
:&lt;u&gt;We acknowledge one baptism for the forgiveness of sins.&lt;/u&gt;
:&lt;u&gt;We look for the resurrection of the dead,&lt;/u&gt;
:&lt;u&gt;and the life of the world to come.&lt;/u&gt;

:&lt;strike&gt;But as for those who say, There was when He was not, and Before being born He was not, and that He came into existence out of nothing or who assert that the Son of God is of a different hypostasis or substance, or is subject to alteration or change - those the Catholic and apostolic Church anathematizes.&lt;/strike&gt;

===English versions===

Note that the modern version is in the plural like the Nicene version, although it is otherwise the Nicene-Constantinopolitan text, the Church changed it to first-person singular. In the west, this change was reversed, but Eastern and Oriental Orthodox Christians did not make this second change.

====Traditional (from the Ordo Missae)====
I believe in one God, the Father almighty, maker of heaven and earth, and of all things visible and invisible. And in one Lord, Jesus Christ, the only-begotten Son of God. Born of the Father before all ages. God of God, Light of Light, true God of true God. Begotten, not made, of one substance with the Father. By Whom all things were made. Who for us men and for our salvation came down from heaven. And He became flesh by the Holy Ghost of the Virgin Mary: and was made man. He was also crucified for us, suffered under Pontius Pilate, and was buried. And on the third day He rose again according to the Scriptures. He ascended into heaven and sits at the right hand of the Father. He will come again in glory to judge the living and the dead. And of His kingdom there will be no end. And I believe in the Holy Ghost, the Lord and Giver of life, Who proceeds from the Father and the Son. Who together with the Father and Son is adored and glorified; and Who spoke through the Prophets. And one holy Catholic and Apostolic Church. I confess one baptism for the forgiveness of sins. And I await the resurrection of the dead. And the life of the world to come. Amen.

==== Traditional (from [[Book of Common Prayer]]) ====

:I believe in one God, the Father Almighty
:Maker of heaven and earth, and of all things visible and invisible:

:And in one Lord Jesus Christ, 
:the only-begotten Son of God, begotten of the Father before all worlds; 
:God of God, Light of Light, very God of very God; 
:begotten, not made, being of one substance with the Father,
:by Whom all things were made:
:Who for us men and for our salvation came down from Heaven, and became man.
:and was incarnate by the Holy Ghost of the Virgin Mary, and was made man:
:And was crucified also for us under Pontius Pilate; he suffered and was buried:
:And the third day he rose again according to the Scriptures:
:And ascended into Heaven, and sitteth on the right hand of the Father:
:And he shall come again, with glory, to judge both the quick and the dead:
:Whose Kingdom will have no end:

:And I believe in the Holy Ghost the Lord, and Giver of Life,
:Who proceedeth from the Father [''and the Son'']
:Who with the Father and the Son together is worshipped and glorified,
:Who spake by the Prophets.
:And I believe in One Holy, Catholic, and Apostolic Church,
:I acknowledge one Baptism for the remission of sins.
:And I look for the Resurrection of the Dead:
:And the Life of the world to come. Amen.

==== More recent version ====

:We believe in one God, the Father, the Almighty
:Maker of heaven and earth, of all that is seen and unseen.

:We believe in one Lord, Jesus Christ, 
:the only Son of God, eternally begotten of the Father, 
:God from God, Light from Light, true God from true God, 
:begotten, not made, one in Being with the Father.
:Through him all things were made.
:For us (men)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; and for our salvation he came down from heaven:
:by the power of the Holy Spirit he was born of the Virgin Mary, and became man.   
:For our sake he was crucified under Pontius Pilate; he suffered, died, and was buried. 
:On the third day he rose again in fulfillment of the Scriptures
:he ascended into heaven and is seated at the right hand of the Father.
:He will come again in glory to judge the living and the dead,
:And his kingdom will have no end

:We believe in the Holy Spirit, the Lord, the Giver of Life,
:Who proceeds from the Father [[Filioque clause|(''and the Son'')]]
:With the Father and the Son he is worshipped and glorified
:He has spoken through the Prophets.
:We believe in one holy Catholic and apostolic Church
:We acknowledge one baptism for the forgiveness of sins.
:We look for the resurrection of the dead,
:and the life of the world to come. ''Amen.''

&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;In the 1990s, many Dioceses began omitting &quot;Men&quot; from the phrase &quot;for us men and for our salvation&quot;.

==== A contemporary translation ====

Prepared by the [[Consultation on Common Texts|International Consultation on English Texts]], this version is used by many [[mainline]] communions in the [[United States|US]] and other English-speaking countries.

:We believe in one God, the Father, the Almighty, 
:maker of heaven and earth, of all that is seen and unseen.

:We believe in one Lord, Jesus Christ, 
:the only Son of God, eternally begotten of the Father, 
:God from God, light from light, true God from true God, 
:begotten, not made, one in Being with the Father. 
:For us and for our salvation he came down from heaven, 
:by the power of the Holy Spirit he was born of the Virgin Mary and became truly human. 
:For our sake he was crucified under Pontius Pilate; 
:he suffered, died and was buried. 
:On the third day he rose again in fulfillment of  the Scriptures; 
:he ascended into heaven and is seated at the right hand of the Father. 
:He will come again in glory to judge the living and the dead, 
:and his kingdom will have no end.

:We believe in the Holy Spirit, the Lord, the giver of life, 
:who proceeds from the Father and the Son. 
:Who with the Father and the Son is worshiped and glorified. 
:Who has spoken through the prophets. 
:We believe in one holy Catholic and apostolic Church. 
:We acknowledge one baptism for the forgiveness of sins. 
:We look for the resurrection of the dead, and the life of the world to come. Amen.

====Modern gender-neutrality====

Some Christian communions, in particular the [[World Council of Churches]] and the [[Presbyterian Church (USA)]], omit the word &quot;men&quot;, and others substitute the word &quot;all&quot; , in the line &quot;for us men and for our salvation...&quot; This is considered a more gender-neutral translation of ''nos homines'' (&quot;we men&quot;). The frequency of usage of this variation is, however, unknown. &quot;Homo&quot; in Latin, however, means &quot;human being&quot; more than &quot;man&quot; &amp;mdash; Latin &quot;vir&quot; means &quot;man&quot;. However, later in Latin this changed, with &quot;homo&quot; meaning &quot;man&quot;. Interestingly enough, the same is true of English. In Old English, &quot;man&quot; meant &quot;human being&quot;, with &quot;wer-man&quot; and &quot;wîf-man&quot; meaning &quot;man&quot; and &quot;woman&quot; respectively. Old English &quot;wer&quot; is directly cognate with Latin &quot;vir&quot;.

Thus, modern gender neutrality here may be more historically and etymologically correct, interestingly enough, because the matter does not even arise in the original Greek: there the word &quot;''anthropoi''&quot; (humans or human beings) is used, as opposed to &quot;''andres''&quot; (men), or &quot;''gynaikes''&quot; (women).  The issue is therefore limited only to certain ways of translating the original Greek into various languages, as the original itself has always been gender-neutral.

--&gt;

== Bibliografija ==
* A E Burn, The Council of Nicaea (1925); 
* G Forell, Understanding the Nicene Creed (1965)
* J.N.D. Kelly, Early Christian Creeds, (1982), {{ISBN|0-582-49219-X}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.fordham.edu/halsall/basis/nicea1.txt A more extensive edition and discussion of the text of the council] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127213132/http://www.fordham.edu/halsall/basis/nicea1.txt |date=27. 1. 2013 }}
* [https://web.archive.org/web/20051231212818/http://www.ccel.org/ccel/schaff/creeds2.iv.i.ii.xml Creeds of Christendom, with a History and Critical notes. (history)]
* [https://web.archive.org/web/20051231210730/http://www.ccel.org/ccel/schaff/creeds1.iv.xml Creeds of Christendom, with a History and Critical notes. (text comparisons)]
* [http://www.ccel.org/fathers2/NPNF2-04/Npnf2-04-54.htm Athanasius, De Decretis or Defence of the Nicene Definition]
{{Commonscat|Nicene Creed}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]</text>
      <sha1>7ry2wybrtfj5kbfc9cktkx6zzabj5y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Životinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13152</id>
    <revision>
      <id>3900596</id>
      <parentid>3775327</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:53:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25966" sha1="1k5zk38dpmnu61k50m0ostbm33k4ayk" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja =pink
| naziv = Životinje&lt;br&gt;
|raspon_fosila = [[Kriogen]] — Sadašnjost
| slika = Animal diversity.png
| slika_širina = 240px
| slika_opis =Ilustracija bogatog diverziteta životinja
| domena = [[Eukarioti|Eukaryota]]
| regnum = '''Animalia'''
| regnum_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
| razdioba_stepen = [[Koljeno (taksonomija)|Koljena]]
| razdioba =Tipovi
* [[Acanthocephala]]
* [[Acoelomorpha]]
* [[Annelida]]
* [[Arthropoda]]
* [[Brachiopoda]]
* [[Bryozoa]]
* [[Chaetognatha]]
* [[Chordata]]
* [[Cnidaria]]
* [[Ctenophora]]
* [[Cycliophora]]
* [[Echinodermata]]
* [[Echiura]]
* [[Entoprocta]]
* [[Gastrotricha]]
* [[Gnathostomulida]]
* [[Hemichordata]]
* [[Hyolitha]] †
* [[Kinorhyncha]]
* [[Lobopodia]] †
* [[Loricifera]]
* [[Micrognathozoa]]
* [[Mollusca]]
* [[Nematoda]]
* [[Nematomorpha]]
* [[Nemertea]]
* [[Onychophora]]
* [[Orthonectida]]
* [[Phoronida]]
* [[Placozoa]]
* [[Platyhelminthes]]
* [[Porifera]]
* [[Priapulida]]
* [[Rhombozoa]]
* [[Rotifera]]
* [[Sipuncula]]
* [[Tardigrada]]
* [[Xenoturbellida]]
* [[Vetulicolia]] †
}}
'''Životinje''' ({{la|Animalia}}) su višećelijski, ''[[eukarioti|Eukariota]]''.&lt;ref&gt;McKenna, M. C., Bell, S. K. (1997). Classification of Mammals: Above the species level. New York: Columbia University Press. {{ISBN|0-231-11013-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kavanagh, M. (1983). A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates. New York: Viking Press. p. 18. {{ISBN|0-670-43543-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Linn1758&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carolus |authorlink=Carl Linnaeus |title=Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. |edition=10. |publisher=Holmiae (Laurentii Salvii) |year=1758 |url=http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |access-date=22. 9. 2008 |language=la |archive-url=https://web.archive.org/web/20081010032456/http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |archive-date=10. 10. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; organizmi u biološkom carstvu Animalia. Uz nekoliko izuzetaka, životinje konzumiraju organski materijal, udišu kisik, imaju miocite i sposobne su da se kreću, mogu se razmnožavati seksualno i rasti iz šuplje sfere ćelija, blastule, tokom embrionalnog razvoja.

Do 2022. opisano je oko 2,16 miliona živih životinjskih vrsta - od kojih su oko 1,05 miliona [[insekti]], preko 85 000 [[Mehkušci|mekušci]] i oko 65 000 [[kičmenjaci]]. Procjenjuje se da na Zemlji postoji čak 7,77 miliona životinjskih vrsta. Dužina tijela životinja kreće se od 8,5 μm do 33,6 m. Oni imaju složenu ekologiju i interakciju jedni s drugima i svojim okruženjem, formirajući zamršene mreže hrane. Naučno proučavanje životinja je poznato kao [[zoologija]], a proučavanje ponašanja životinja poznato je kao [[etologija]].

Većina živih životinjskih vrsta pripada infrakingdomu [[Bilateralia|Bilateria]], visoko proliferativnoj kladi čiji članovi imaju bilateralno simetričan plan tijela. Postojeći bilaterijci uključuju bazalnu grupu [[Xenacoelomorpha]], ali velika većina pripada dvije velike superfile: [[protostomia]], koji uključuju tipove kao što su [[Zglavkari|člankonošci]], [[Mehkušci|mekušci]], [[pljosnati crvi]], [[Annelida|annelidi]] i [[Nematoda|nematode]], itd; i [[deuterostomia]], koji uključuju tri phyla [[Bodljokošci|bodljokožaca]], [[Poluhordati|poluhordate]] i [[Hordati|hordate]], pri čemu su potonji s kralježnjacima njegov najuspješniji podfil. [[Prekambrij]]ski oblici života koji se tumače kao rane složene životinje već su bili prisutni u edijakarskoj bioti kasnog [[proterozoik]]a, ali fosili primitivne [[spužve]] i drugih spekulativnih ranih životinja datirani su već u [[tonij]]sko razdoblje. Gotovo svi moderni životinjski tipovi postali su jasno utvrđeni u fosilnim zapisima kao morske vrste tokom [[Kambrijska eksplozija|kambrijske eksplozije]], koja je počela prije oko 539 miliona godina (Mya), a većina klasa tokom [[Veliki ordovicijski događaj biodiverzifikacije|ordovicijskog zračenja]] 485,4 miliona godina. Identificirana je 6.331 grupa gena zajedničkih za sve žive životinje; oni su možda nastali od jednog zajedničkog pretka koji je živio 650 miliona godina prije [[Kriogenij|kriogenijskog perioda]].

Historijski gledano, [[Aristotel]] je životinje podijelio na one s krvlju i one bez krvi. [[Carl von Linné|Carl von Linne]] je stvorio prvu hijerarhijsku biološku klasifikaciju za životinje 1758. svojom ''Systema Naturae'', koju je [[Jean-Baptiste Lamarck]] proširio na 14 tipova do 1809. Godine 1874. [[Ernst Haeckel]] je podijelio životinjsko carstvo na višećelijske [[Metazoa|Metazoe]] (sada sinonim za Anima) [[Protozoa|Protozoe]], jednoćelijski organizmi koji se više ne smatraju životinjama. U moderno doba, biološka klasifikacija životinja oslanja se na napredne tehnike, kao što je molekularna [[filogenetika]], koje su efikasne u demonstriranju evolucijskih odnosa između taksona.

Ljudi koriste mnoge druge životinjske vrste za hranu (uključujući [[meso]], [[Jaje|jaja]] i [[Mliječni proizvodi|mliječne proizvode]]), za materijale (kao što su [[koža]], [[krzno]] i [[vuna]]), kao [[Kućni ljubimci|kućne ljubimce]] i kao radne životinje za transport i usluge. [[Domaći pas|Pas,]] prva pripitomljena životinja, korišten je u [[lov]]u, sigurnosti i ratovanju, kao i [[konj]]i, [[golubovi]] i [[ptice grabljivice]], dok se druge kopnene i vodene životinje love radi [[sport]]a, trofeja ili zarade. Životinje koje nisu ljudi također su važan kulturni element ljudske evolucije, jer se pojavljuju u pećinskoj umjetnosti i totemima od najranijih vremena, a često su zastupljene u [[Mitologija|mitologiji]], [[Religija|religiji]], [[umjetnost]]i, [[književnost]]i, [[Heraldika|heraldici]], [[Politika|politici]] i [[sport]]u.

== Porijeklo i fosilni tragovi==
[[Datoteka:Dunkleosteus BW.jpg|thumb|desno|300px|''[[Dunkleosteus]]'' je bio prethistorijska [[riba]] dužine oko 10 m.&lt;ref&gt;[http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html Monster fish crushed opposition with strongest bite ever]&lt;/ref&gt;]]
Preovladava uvjerenje da životinje vode porijeklo od [[eukarioti|eukariotskih]] [[bičari|bičara]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Campbell|first=Niel A.|title=Biology|url=https://archive.org/details/biolog00camp|year=1990|publisher=Benjamin/Cummings Pub. Co.|isbn=978-0-8053-1800-5|edition=2nd|page=[https://archive.org/details/biolog00camp/page/560 560]}}&lt;/ref&gt; Najbliži živući srodnici tih oblika su [[Choanoflagellatea|hoanoflagelati]], čija  morfologija podsjeća na hoanocite nekih spužvi (ćelije koje im pokrivaju unutrašnju površinu). Molekulsko-biološka istraživanja svrstavaju životinje u nadgrupu živog svijeta pod nazivom ''Opisthokonta'', u koji spadaju i hoanoflagelati, [[gljive]] i nekolicina malenih [[Paraziti|parazitskih]] [[protisti|protista]]. Hoanoflagelati su dobili naziv po pozadinskoj poziciji biča (u tvorevini koja liči na kragnu), u pokretljivim ćelijama, što se također javlja i kod [[spermatozoid]]a većine sisara, dok većina ostalih eukariota ima anteriorni [[bič (biologija)|bič]].

Prvi fosili koji su vjerovatno ostaci životinja javljaju se u formaciji Trezona u [[Australija|Južnoj Australiji]].&lt;ref&gt;http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo934.html.&lt;/ref&gt; Smatra se da su to bili  rane spužve. Pronađeni su u stijenama koje su datirane na oko 665 miliona godina.

Naredni  mogući najstariji fosil životinja potiče iz kraja prekambrija, prije oko 610 miliona godina, a spada u tzv. [[ediakaran|edijakarijsku biotu]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=The annotated Origin: a facsimile of the first edition of On the origin of species |year=2009 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-03281-1 |last1=Costa |first1=James T. |last2=Darwin |first2=Charles |page=[https://archive.org/details/annotatedoriginf00darw/page/308 308] |url=https://archive.org/details/annotatedoriginf00darw/page/308 }}&lt;/ref&gt; Međutim, vrlo ih je teško dovesti u vezu sa kasnijim fosilima. Neki od njih možda predstavljaju pretke današnjih oblika životinja, ali su možda i odvojene grupe, pa, ako se to potvrdi, uopće i ne spadaju u životinje.

Osim njih, preci najpoznatijih [[Koljeno (biologija)|koljena]] životinjskog carstva javljaju se više ili manje u isto vreme tokom [[kambrij]]a, prije oko 542 miliona godina.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Milsom |first1=Clare |last2=Rigby |first2=Sue |title=Fossils at a Glance |year=2009 |publisher=John Wiley and Sons |isbn=978-1-4051-9336-8}}&lt;/ref&gt; Još uvek je predmet rasprava da li taj događaj, koji se naziva [[kambrijska eksplozija|kambrijskom eksplozijom]], predstavlja brzu divergenciju među različitim grupama ili promenu uslova u staništu zbog kojih su se njihovi ostaci lakše fosilizirali.

Neki paleontolozi smatraju da su se životinje pojavile mnogo prije kambrijske eksplozije biodiverziteta, moguće čak i prije milijardu godina.&lt;ref&gt;Campbell N. A., Reece J. B. (2005): Biology, 7th Ed. Pearson, Benjamin Cummings, {{ISBN|978-0-8053-7171-0}}.&lt;/ref&gt; Fosilizirani tragovi, poput otisaka tijela i jazbina, iz ere tonija ukazuju na prisustvo triploblastulnih crva, sličnih [[metazoa]]ma, približno iste veličine (širine oko 5&amp;nbsp;mm) i kompleksnosti kao gliste. Početkom  ovog geološkog perioda, prije oko milijardu godina, došlo je do smanjenja diverziteta [[stromatoliti|stromatolita]], što može ukazivati na pojavu životinja koje su se njima hranile, budući da im je, nakon [[permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog]] i [[ordovicijsko-silursko izumiranje|ordovicijsko-silurskog izumiranja]] diverzitet također porastao. Međutim, otkriće tragova koji su vrlo slični onima iz današnjih stijena, stvara nalaz ostataka ogromnog jednoćelijskog protista ''Gromia sphaerica'', koji  baca sumnju u njihov status dokaza rane evolucije životinja.&lt;ref&gt;http://www.biology.duke.edu/johnsenlab/pdfs/pubs/sea%20grapes%202008.pdf.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20081216211211/http://www.biology.duke.edu/johnsenlab/pdfs/pubs/sea%20grapes%202008.pdf.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.msnbc.msn.com/id/27827279/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218155637/http://www.msnbc.msn.com/id/27827279/ |date=18. 2. 2009 }}.&lt;/ref&gt;

Procjenjuje se da je izumrlo čak 99,9% svih životinja koje su ikada postojale.&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/lastchancetosee/sites/about/extinction.shtml The thing about extinction.&lt;/ref&gt;
== Osobenosti ==
Životinje su [[živo biće|živa bića]], koja svoju [[energija|energiju]] ne dobijaju [[fotosinteza|fotosintezom]] nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim [[Organizam (biologija)|organizmima]] a za [[disanje]] treba im [[kisik]]. Većina životinja je pokretna i ima [[čula]]. Prirodno-naučno gledano i [[čovjek]]a treba smatrati životinjom. [[Biologija ponašanja]] je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane [[uzorak ponašanja|uzorke ponašanja]] i određene znakove koje nazivamo i [[govor životinja]] (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti &quot;visoko razvijenu&quot; [[kultura|kulturu]]. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa [[Metazoa|višećelijskim organizmima]], međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.&lt;ref&gt;Hutchins M. (2003): Grzimek's animal life encyclopedia, 2nd ed. Gale, Detroit: Gale, {{ISBN|0787657778}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cresswell J. (2010): The Oxford dictionary of word origins, 2nd edition.  Oxford University Press, New York, {{ISBN|978-0-19-954793-7}}.&lt;/ref&gt;

== Životinje i čovjek ==
Ljudska vrsta (''Homo sapiens'') također pripada carstvu ''Animalia'', iz kojeg ga izdvajaju samo dostignuća kulture, u najširem smislu riječi.

Od najranijih vremena čovjek životinje poštuje, klanja im se, bori se s njima i drži ih kao korisne ili domaće.

Prema uzajamnom odnosu, čovjek životinje dijeli na:

* [[domaće životinje]]
* [[divlje životinje]]
* [[svete životinje]]
* [[korisne životinje]] ([[stoka]], [[životinje za vuču]], [[životinje za klanje]])
* [[štetočine]]

Prema primitvnim uvjerenjima nekih istočnih naroda, svete životinje mogu biti žive [[inkarnacija|inkarnacije]] životinja-bogova, koje su, primjerice u [[Stari Egipat|Starom Egiptu]], vjerovatno bile poštovane. Tokom [[ritual]]nih postupaka životinje mogu služiti i kao [[žrtvovanje|žrtve]].

== Klasifikacija ==
Prema savremenim shvatanjima životinje su jedan od carstava eukariota. Obično se djele na tri podcarstva: ''Mesozoa'', ''Parazoa'' i ''Eumetazoa'' koja obuhvataju 39 tipova – koljena. Najveći broj vrsta spada u zglavkare (''Arthropoda''). &lt;br&gt;Napomena: Među prvim zagradama je broj poznatih subhijerarhijskih kategorija, a među drugima: broj opisanih vrsta.&lt;ref&gt;http://globalspecies.org/ntaxa/109518 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023202721/http://globalspecies.org/ntaxa/109518 |date=23. 10. 2015 }} Global Species.&lt;/ref&gt;
*'''Koljeno [[Acanthocephala]]''' (946). 
**Razred: [[Archiacanthocephala]] (168);
**[[Eoacanthocephala]] (167);
**[[Palaeacanthocephala]] (611)
*'''Koljeno [[Annelida]]''' (13,245). Razred: 
**[[Clitellata]] (1,562); 
**[[Polychaeta]] (11,683)
*'''Koljeno [[Zglavkari|Arthropoda]]''' (883,570). Razred: 
**[[Arachnide|Arachnida]] (61,624); 
**[[Branchiopoda]] (613):
**[[Cephalocarida]] (12); 
**[[Chilopoda]] (centipede) (3,138); 
**[[Collembola]] (1); 
**[[Diplopoda]] (millipede) (9,601); 
**[[Diplura]] (1); 
**[[Entognatha]] (2,837); 
**[[Insekti|Insecta]] (776,088); 
**[[Malacostraca]] (20,962);
**[[Maxillopoda]] (5,184); 
**[[Merostomata]] (4);
**neoznačeno ([[Symphyla]]; (83); 
**[[Ostracoda]] (1,718);
**[[Pauropoda]] (415);
**[[Pycnogonida]] (1,264);
**[[Remipedia]] (25)
* '''Koljeno [[Brachiopoda]]''' (411). Razred: 
**[[Craniata]] (c) (19); 
**[[Lingulata]] (24); 
**neoznačeno (16; [[Thecideida]]); 
**[[Rhynchonellata]] (352)
*'''Koljeno [[Mahovnjaci|Bryozoa]]''' (5,673). Razred: 
**[[Gymnolaemata]] (4,929) 
**[[Phylactolaemata]] (69)
**[[Stenolaemata]] (675)
*'''Koljeno [[Chaetognatha]]''' (178). Razred: 
**neoznačeno (178), 
***red (neoznačeno 178). 
****Porodice: [[Bathybelosidae]] (1); [[Eukrohniidae]] (56); [[Krohnitelldae]] (1); [[Krohnittellidae]] (2); [[Krohnittidae]] (3); [[Pterokrohniidae]] (1); [[Pterosagittidae]] (1); [[Sagittidae]] (87); [[Spadellidae]] (25); [[Torquatoridae]] (1)
*'''Koljeno [[Hordati|Chordata]]''' (64,210). Razred:
**[[Actinopterygii]] (30,426)
**[[Vodozemci|Amphibia]] (amphibians) (6,440)
**[[Appendicularia]] () (65)
**[[Ascidiacea]] (ascidians and sessile tunicates) (2,251) 
**[[Ptice|Aves]] (birds) (9,963)  
**[[Cephalaspidomorphi]] (lampreys) (43)  
**[[Bezlobanjci|Cephalochordata]] (lancelets) (33)
**[[Elasmobranchii]] (sharks and rays) (1,128)
**[[Holocephali]] (chimaeras) (49)
**[[Sisari|Mammalia]] (mammals) (4,998) 
**[[Myxini]] (hagfishes) (77)
**[[Reptili]]a (reptiles) (8,655) 
**[[Sarcopterygii]] (lobe-finned fishes and terrestrial vertebrates) (8)  
**[[Thaliacea]] (pelagic tunicates) (74)
*'''Koljeno [[Žarnjaci|Cnidaria]]''' (9,912). Razred: 
**[[Korali|Anthozoa]] (anemones and corals) (5,936)   (28)   (1)
**[[Cubozoa]] (sea wasps or box jellyfish) (36)
**[[Hydrozoa]] (hydralike animals, hydroids, and hydrozoans) (3,698)   (3)
**[[Scyphozoa]] (cup animals and jellyfishes) (194)   (1)
**[[Staurozoa]] (48)
*'''Koljeno [[Ctenophora]]''' (166). razred:
**[[Nuda]] (23)
**[[Tentaculata]] (143)   (1)
*'''Koljeno [[Cycliophora]]''' (2). Razred:
**[[Eucycliophora]] (2)
*'''Koljeno [[Bodljokošci|Echinodermata]]''' () (4,615). Razred:
**[[Morske zvijezde|Asteroidea]] (1,913)
**[[Morski krinovi|Crinoidea]] (74)
**[[Morski ježevi|Echinoidea]] (184)
**[[Morski krastavci|Holothuroidea]] (290)
**[[Ophiuroidea]] (2,153)
**[[Somasteroidea]] (1)
*'''Koljeno [[Echiura]]''' (179). razred: 
**neoznačeno (179)
***Red. Neoznačeno (179). Porodice: [[Bonelliidae]] (78); [[Echiuridae]] (95); neoznačeno {2, rodovi [[Binoraphorus]] (1) [[Sactosoma]] (1)}; [[Urechidae]] (4)
*'''Koljeno [[Gastrotricha]]''' (716). Razred: 
**neoznačeno (716)
***Red. [[Chaetonotida]] (Gastrotrichs) (454); [[Macrodasyda]] (262)
*'''Koljeno [[Gnathostomulida]]''' (98). Razred:
**Neoznačeno (98)
***Red. [[Bursovaginoidea]] (70); [[Filospermoidea]] () (28)
*'''Koljeno [[Poluhordati|Hemichordata]]''' (106). Razred:
**[[Enteropneusta]] (81)
**[[Pterobranchia]] (25)
*'''Koljeno [[Mahovnjaci|Kamptozoa]]''' (171). Razred:  (171)
**Neoznačeno (171)
***Red: neoznačeno  (171).
****Porodice: [[Barentsiidae]] (Invert) (25); [[Loxokalypodidae]] (Invert) (2); [[Loxosomatidae]] (Invert) (124); [[Pedicellinidae]] (Invert) (20)
*'''Koljeno [[Kinorhyncha]]''' (157). 
**Razred, Neoznačeno (157)
***Red: [[Cyclorhagida]] (91); [[Homalorhagida]] (66)
*'''Koljeno [[Loricifera]]''' (22)
**Razred, neoznačeno 22
***Red: [[Nanaloricida]] (22)
****Porodcice: [[Nanaloricidae]] (6); [[Pliciloricidae]] (16)
*'''Koljeno [[Micrognathozoa]]''' (1)
**Razred, neoznačen (1)
***Red: [[Limnognathida]] (1)
****Porodica: [[Limnognathiidae]] (1)
*****Rod: [[Limnognathia]] (1)
******Vrsta: [[Limnognathia maerski]]
*'''Koljeno [[Mehkušci|Mollusca]]''' (mekušci) (14,227) 
**razred: [[Aplacophora]] (66)
**razred: [[Bivalvia]] (bivalves and clams) (2,340)   (77)   (17)
**razred: [[Glavonošci|Cephalopoda]] (octopuses and squids) (739)
**razred: [[Puževi|Gastropoda]] (gastropods, slugs, and snails) (9,630)   (79)   (11)
**razred: [[Monoplacophora]] (Molluscs) (29)
**razred: [[Mnogoljušturaši|Polyplacophora]] (Chitons/coat-of-mail snails) (907)
**razred: [[Scaphopoda]] (tusk shells) (516)
*'''Koljeno [[Myxozoa]]''' (40) 
**razred [[Myxosporea]] (40)  
***Red: [[Bipolarina]] (1); [[Bivalvulida]] (33); [[Myxosporida]] (6) 
*'''Koljeno [[Nematoda]]''' (3,457) 
**Razred: [[Adenophorea]] (2,685); [[Secernentea]] (772) 
*'''Koljeno [[Nematomorpha]]''' () (238)
*'''Koljeno [[Nemertea]]''' (Vrpčari) (1,332)
**razred: [[Anopla]] (571); [[Enopla]] () (698); neoznačeno (63; Porodica (1): [[Arhynchonemertidae]] (1); Rodovi (62): Ascaris (1); Borlasia (9); Carinella (1); Cephalonema (1); Chloraima (1); Cosmocephala (1); Eupolia (3); Fasciola (1); Gordius (8); Hallezia (1); Hyalonemertes (1); Lobilabrum (1); Loxorrhochma (1); Meckelia (4); Nareda (1); Nemertes (7); Omatoplea (1); Ommatoplea (1); Planaria (2); Polia (3); Polystemma (1); Prostoma (6); Scotia (1); Serpentaria (1); Stimpsonia (1); Vermiculus (3)
*'''Koljeno [[Onychophora]]''' () (167) 
**razred: neoznačeno (167) 
***Red: neoznačeno (167) 
****Porodica: [[Peripatidae]] (Peripatatus) (66); [[Peripatopsidae]] (Peripatatus) (101)
*'''Koljeno [[Orthonectida]]''' (24)
**Razred: neoznačeno (24)
***Red. neoznačeno (24)
****Porodica: [[Pelmatosphaeridae]] (Invert) (1); [[Rhopaluridae]] (Invert) (23)
*'''Koljeno [[Phoronida]]''' () (10)
**Razred: neoznačeno (10)
***Red. neoznačeno (10)
****Porodica: neoznačeno (10)
*****Rodovi: [[Phoronis]] (7); [[Phoronopsis]] (3)
*'''Koljeno [[Placozoa]]''' (1)
**razred: neoznačen (1)
***red: neoznačen (1)
****Porodica: [[Trichoplacidae]] (1)
*****Rod (1) [[Trihoplaks|Trichoplax]] (1)
******Vrsta: [[Trihoplaks|Trichoplax adhaerens]]
*'''Koljeno [[Pljosnati crvi|Platyhelminthes]]''' (3,322)
**Razred: [[Acoela]] (380); [[Archoophora]] (5); [[Cestoda]] (Trakavice) (52); [[Nemertodermatida]] (8); [[Neoophora]] (65); [[Trematoda]] () (1,643); [[Turbellaria]] (1,169)
*'''Koljeno [[Spužve|Porifera]]''' (8,122)
**Razred: [[Calcarea]] (669); [[Demospongiae]] () (6,889); [[Hexactinellida]] () (562); neoznačeno (2; Rodovi [[Ceratella]] 1, [[Placodictyum]], 1)
*'''Koljeno [[Priapulida]]''' (19)
**Razred: neoznačeno (19)
***Red: neoznačeno (19)
****Porodica: [[Chaetostephanidae]] (2); [[Priapulidae]] (priapulids) (9); [[Tubuluchidae]] (8)
*'''Koljeno [[Rhombozoa]]''' (89)
**Razred: neoznačeno (89)
***Red. neoznačeno (89)
****Porodica: [[Conocyemidae]] () (5); [[Dicyemidae]] () (83); [[Kantharellidae]] (1)
*'''Koljeno [[Rotifera]]''' (r) (1,994)
**Razred: [[Eurotatoria]] (1,991); [[Pararotatoria]] (3)
*'''Koljeno [[Sipuncula]]''' () (206)
**Razred: [[Phascolosomatidea]] (70); [[Sipunculidea]] (136)
*'''Koljeno [[Tardigrada]]''' () (1,018)
**Razred: [[Eutardigrada]] (628); [[Heterotardigrada]] (389); [[Mesotardigrada]] (1)
*'''Koljeno [[Xenoturbellida]]''' (2)
**Razred: neoznačeno (2)
***Red: neoznačeno (2)
****Porodica (2). [[Xenoturbellidae]] (2)
*****Rod: [[Xenoturbella]] (2)
******Vrste. [[Xenoturbella bocki]], [[Xenoturbella westbladi]].&lt;ref&gt;Campbell N. A. (1990): Biology. 2nd Ed. Benjamin/Cummings Pub. Co., {{ISBN|978-0-8053-1800-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Behringer R. R. et al., Eds(2008): Emerging model organisms: a laboratory manual, Volume 1 (illustrated Ed.). Cold Spring Harbor Laboratory Press, {{ISBN|978-0-87969-872-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hall B. K., Hallgrímsson B., Strickberger M. W. (2008): Strickberger's evolution: the integration of genes, organisms and populations. Jones &amp; Bartlett Learning, {{ISBN|978-0-7637-0066-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hamilton G.: Kingdoms of life – Animals (Enhanced eBook). Lorenz Educational Press, {{ISBN|978-1-4291-1610-7}}.&lt;/ref&gt;

==Broj postojećih vrsta ==
Životinje se mogu podijeliti u dvije široke skupine: 
*[[kičmenjaci]] (životinje sa [[Kičma|kičmom]]) i 
*[[beskičmenjaci]] (životinje bez kičme).

Polovina svih opisanih vrsta kičmenjaka su [[ribe]], a  tri četvrtine svih opisanih vrsta beskičmenjaka su [[insekti]]. U sljedećoj su tableli navedeni broj opisanih postojećih vrsta za svaku glavnu  podgrupa životinja, prema procijenama za [[IUCN Crvena lista ugroženih vrsta|Crvene liste ugroženih vrsta]], 2014.&lt;ref&gt;The World Conservation Union (2014): IUCN Crvena lista ugroženih vrsta, 2014.3. Pregled: Statistika globalno ugroženih vrsta.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://cmsdocs.s3.amazonaws.com/summarystats/2014_3_Summary_Stats_Page_Documents/2014_3_RL_Stats_Table_1.pdf Table 1: Numbers of threatened species by major groups of organisms (1996–2014)].&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AnimalsRelativeNumbers.png|thumb|600px|centar|Relativnu učešće broja vrsta na ukupnom životinjskom stablu]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! Slika
|Subgrupa
! Procjena broja opisanih vrsta
|-
! rowspan=6 |[[Kičmenjak|Kičmenjaci]]
| [[Datoteka:Carassius wild golden fish 2013 G1.jpg|140px]] 
| [[Ribe]]
| align=right | 32.900
|-
| [[Datoteka:Lithobates pipiens.jpg|140px]] 
| [[Vodozemci]]
| align=right | 7.302
|-
| [[Datoteka:Florida Box Turtle Digon3.jpg|140px]] 
| [[Gmizavci]]
| align=right | 10.038
|-
| [[Datoteka:Secretary bird (Sagittarius serpentarius) 2.jpg|140px]] 
| [[Ptice]]
| align=right | 10.425
|-
| [[Datoteka:Squirrel (PSF).png|140px]] 
| [[Sisar]]i
|align=right | 5,513
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#ddf8f8;&quot;|Ukupni broj  vrsta kičmenjaka: 66.178
|-
! rowspan=9 |[[Beskičmenjaci]]
| [[Datoteka:European wasp white bg02.jpg|140px]] 
| [[Insekti]]
| align=right | 1,000.000
|-
| [[Datoteka:Grapevinesnail 01.jpg|140px]] 
| [[Mehkušci]]
| align=right | 85.000
|-
| [[Datoteka:J J Wild Pseudocarcinus cropped.jpg|140px]]
| [[Rakovi]]
| align=right | 47.000
|-
| [[Datoteka:FFS Table bottom.jpg|140px]] 
| [[Koral]]i
| align=right | 2.000
|-
| [[Datoteka:Spider.svg|140px]]
| [[Pauci]]
| align=right | 102.248
|-
| [[Datoteka:Aysheaia.jpg|140px]] 
| [[Baršunasti crvi]]
| align=right | 165
|-
| [[Datoteka:Carcinoscorpius rotundicauda (mangrove horseshoe crab).jpg|140px]]
| [[Rakovi|Potkovičasti rakovi]]
| align=right | 4
|-
|  
| Ostale
| align=right | 68.658
|-
| colspan=3 style=&quot;text-align:left; background:#ddf8f8;&quot;|Ukupni broj vrsta beskičmenjaka: 1,305.075
|-
! colspan=4 |Ukupni broj svih vrsta životinja: 1,371.253
|}

Preko  95% opisanih životinjskih vrsta su [[beskičmenjaci]].

== Također pogledajte ==
* [[Fauna]]
* [[Zoologija]]
* [[Bioantropologija]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{eol|1}}
* [http://tolweb.org/ Tree of Life Project]
* [&lt;!-- http://animaldiversity.ummz.umich.edu/ --&gt;http://animaldiversity.org/ Animal Diversity Web] – University of Michigan's database of animals, showing taxonomic classification, images, and other information.
* [https://web.archive.org/web/20160427162729/http://www.arkive.org/ ARKive] – multimedia database of worldwide endangered/protected species and common species of UK.
* [https://web.archive.org/web/20171104170419/http://logic-law.com/index.php?title=Kingdom_Animalia%2FMetazoa The Animal Kingdom]
* [http://www.scientificamerican.com/article/getting-a-leg-up-on-land/ Getting a Leg Up on Land] Scientific American Magazine (December 2005 Issue) – About the evolution of four-limbed animals from fish.
* Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Životinje Carstvo životinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218180508/http://www.bionet-skola.com/w/%C5%BDivotinje |date=18. 2. 2010 }}, BioNet škola, 2009.
* Trifunović Snežana: [http://www.bionet-skola.com/w/Klasifikacija_životinja Klasifikacija životinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090904121334/http://www.bionet-skola.com/w/Klasifikacija_%C5%BEivotinja |date=4. 9. 2009 }}, BioNet škola, 2009.
* Holt Jack: [https://web.archive.org/web/20090105183624/http://comenius.susqu.edu/BI/202/Animals/default.htm Kingdom Animalia], Taxa of Life, 2009.

{{Život na Zemlji}}
{{Priroda}}

[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Naučna klasifikacija]]</text>
      <sha1>1k5zk38dpmnu61k50m0ostbm33k4ayk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abu Musab al-Zarqawi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13174</id>
    <revision>
      <id>3900695</id>
      <parentid>3608946</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T05:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4933" sha1="emwbdsco4w1ult0fj5s85am7lsvkvbi" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Abu Musab  El-Zarqawi
| slika              = Abu Musab al-Zarqawi portrait.jpg
| veličina_slike     = 150px
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1966|10|20}}
| mjesto_rođenja     = Zarqa, Jordan
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2006|6|7|1966|10|20}}
| mjesto_smrti       = Hibhib, Irak
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Abu Musab al-Zarqawi''' ({{jez-ar|أبو مصعب الزرقاوي}}, 20. oktobar 1966&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fbi.gov/terrorinfo/alzarqawi.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20060322010432/http://www.fbi.gov/terrorinfo/alzarqawi.htm|archive-date=22. 3. 2006|title=FBI Seeking Information - Abu Mus'ab Al-Zarqawi|date=22. 3. 2006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Interpol |url=http://www.interpol.int/Public/NoticesUN/Search/2.asp |title=Interpol: Al Khalaylen, Ahmad (alias Abu Musab Al-zarqawi) |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20060428135642/http://www.interpol.int/Public/NoticesUN/Search/2.asp |access-date=20. 9. 2021 |archive-date=28. 4. 2006 |archive-date=28. 4. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060428135642/http://www.interpol.int/Public/NoticesUN/Search/2.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rewardsforjustice.net/english/wanted_captured/index.cfm?page=Al_Zarqawi|archive-url=https://web.archive.org/web/20060206153609/http://www.rewardsforjustice.net/english/wanted_captured/index.cfm?page=Al_Zarqawi|url-status=dead|archive-date=6. 2. 2006|website=[[Rewards for Justice]]|title=Abu Mus'ab Al-Zarqawi|date=2. 2. 2006|access-date=5. 12. 2023|archive-date=6. 2. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060206153609/http://www.rewardsforjustice.net/english/wanted_captured/index.cfm?page=Al_Zarqawi}}&lt;/ref&gt; - 7. juni 2006.) lider [[Al-Kaida|Al-Kaide]] u [[Irak]]u. Postao je poznat nakon što je otišao u Irak i bio odgovoran za niz bombardovanja, odrubljivanja glava i napada tokom rata u Iraku, navodno &quot;pretvarajući pobunu protiv američkih trupa&quot; u Iraku &quot;u šiitsko-sunitski građanski rat&quot;.&lt;ref name=&quot;mystery-NYRoB&quot;&gt;{{cite journal|last1=Anonymous|title=The Mystery of ISIS|journal=New York Review of Books|date=13. 8. 2015|volume=LXII|issue=13|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2015/aug/13/mystery-isis/|access-date=29. 10. 2015|archive-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151029100936/http://www.nybooks.com/articles/archives/2015/aug/13/mystery-isis/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njegove pristalice ponekad su ga nazivale &quot;šeikom koljača&quot;.&lt;ref name=Weiss&gt;{{cite book|last1=Weiss|first1=Michael|last2=Hassan|first2=Hassan|title=ISIS: Inside the Army of Terror|date=2015|publisher=Simon and Schuster|chapter-url=https://books.google.com/books?id=-khxBgAAQBAJ&amp;q=al-Zarqawi++Sheikh+of+the+slaughterers&amp;pg=PT30|access-date=29. 10. 2015|chapter=2, Sheikh of the slaughterers|isbn=978-1941393710|archive-date=24. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230124013110/https://books.google.com/books?id=-khxBgAAQBAJ&amp;q=al-Zarqawi++Sheikh+of+the+slaughterers&amp;pg=PT30|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zarqawi je navodno na više audio kaseta priznao da je počinio brojne akte nasilja u Iraku uključujući ubijanje civila i uzimanje taoca. Osumnjičen je i za druge akte nasilja.

=== Smrt ===
Al-Zarqawi je ubijen 7. juna 2006. u preciznom zračnom napadu američkih aviona [[F-16]] na njegovo skrovište (kuća), 8&amp;nbsp;km sjeverno od iračkog grada Bakube.&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.nytimes.com/2006/06/11/world/middleeast/11scene.html?pagewanted=all | work=The New York Times | first1=Dexter | last1=Filkins | first2=John F. | last2=Burns | title=At Site of Attack on Zarqawi, All That's Left Are Questions | date=11. 6. 2006 | access-date=21. 2. 2017 | archive-date=18. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170318074509/http://www.nytimes.com/2006/06/11/world/middleeast/11scene.html?pagewanted=all | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{NYTtopic|people/z/abu_musab_al_zarqawi}}
*{{Nndb|952/000032856}}
;Članci
*[http://www.flatearthnews.net/footnotes-book/page-205-zarqawi/how-zarqawi-myth-was-made-america/ 'How the Zarqawi myth was made in America'], [[Nick Davies]]
*[https://web.archive.org/web/20090112114408/http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-22944749_ITM Zarqawi: Taking Care of Business], [[Daniel Ross (Australian philosopher and filmmaker)|Daniel Ross]], August 1, 2006
*[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/alzarqawi-a-life-drenched-in-blood-481636.html &quot;Al-Zarqawi: A life drenched in blood&quot;], Patrick Cockburn, ''[[The Independent]]'', June 9, 2006{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:al-Zarqawi, Abu Musab}}
[[Kategorija:Teroristi]]
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]</text>
      <sha1>emwbdsco4w1ult0fj5s85am7lsvkvbi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko u srednjem vijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13323</id>
    <revision>
      <id>3900677</id>
      <parentid>3895133</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:24:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pad Kraljevine */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51983" sha1="gqzmq2k35jaodrrboobwkhltu1mb9ik" xml:space="preserve">[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion.svg|mini|Širenje srednjovjekovne bosanske države|alt=|330px]]
Za današnje područje Visočkog polja se pretpostavlja da je u [[10. vijek]]u predstavljalo [[zametak]] u razvoju [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Srednjovjekovna Bosna|bosanske države]] koju spominje [[Bizantijsko Carstvo|bizantski]] car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]].{{sfn|Filipović|2002|p=203}} Proširena dolina [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] oko današnjeg [[Visoko]]g je bila središte najvećeg [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] regiona u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]], stoga je prostrano i plodno visočko polje bilo idealno za razvoj političkog centra.{{sfn|Anđelić|2004|p=270-271, 284-285.}}{{sfn|Mužić|2008|p=32-33}}

[[Naselje]] smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljao najstariji i najuži sadržaj [[Bosna (regija)|pojma Bosne]].{{sfn|Vego|1982|p=77}} Visočka dolina je imala više kraljevskih dvorova, i bila je jedno od najvažnijih političkih centara '''srednjovjekovne države Bosne'''.{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko)|Milima]] se krunisao prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] je bio politički važna [[tvrđava]]&lt;ref&gt;[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)&lt;/ref&gt;, a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] je bio jedan od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, &quot;Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Mijočević|first=Goran|date=1. 10. 2020|title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom kraljevstvu - primjer Visokoga|url=https://hrcak.srce.hr/243852|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|language=hr|issue=6|pages=191–208|doi=10.47960/2712-1844.2020.6.191|issn=2566-3429}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Srednjovjekovno naselje Bosna ===

Poznato je da je prvi poznati [[Spisak bosanskih kraljeva|vladar]] Bosne [[knez]] [[Stjepan Bosanski]] vladao današnjim područjem [[Sarajevsko polje|sarajevskog]] i visočkog polja, a za uže visočko polje [[Pavao Anđelić]] tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni [[Stari Slaveni|Slaveni]] u [[7. vijek|7.]] i [[8. vijek]]u teritorijalno širili ime Bosne.&lt;ref&gt;Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, &quot;Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne&quot;, Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34&lt;/ref&gt; Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] izvora, a [[Pavao Anđelić|Anđelić]] je tu Bosnu definisao [[Naseljeno mjesto|naseljem]] tipa teritorijalne [[Općina|općine]], koje se nalazilo na visočkom polju. Izvjestan broj [[Dokument|dokumenata]], pisanih [[Latinski jezik|latinskim]] [[Pismo (jezik)|pismom]] na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], spominje Bosnu u kontekstu užega naselja. Primjeri su povelje iz 1334. kada je [[Stjepan II Kotromanić|ban Stjepan II]] pisao povelju ''in Bossina in curia nostra'', [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralj Tvrtko I]] 1366. u svom [[Pismo (jezik)|pismu]] navodi da piše ''scripta in Bosna''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|title=Indira Sabic, Onomasticka Analiza Bosanskohercegovackih Srednjovjekovnih Administrativnih Tekstova i Stecaka, 5. Prosinca 2014 - [PDF Document]|website=vdocuments.mx|language=hr|access-date=15. 5. 2019|archive-date=15. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190515111551/https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na [[Geografija|geografskoj]] karti iz [[17. vijek]]a okolina Visokog je nazvana Podbosanje.&lt;ref&gt;Vuletić-Vukasović 1891: 274-280&lt;/ref&gt; Tu je i odluka [[Dubrovačka Republika|dubrovačkog]] Malog vijeća iz 1367. u kojoj se navodi ''conventus sancti Nicolae de Bosna (samostan svetog Nikole u Bosni)'', navođenje [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] 1601. da je bosanska vikarija dobila ime po glavnom mjestu u kojem se nalaze [[franjevci]] te naizmjenično lociranje [[Franjevci|franjevačkih]] hroničara kasnijeg doba samostana sv. Nikole u Bosnu, odnosno [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Anđelić|1973|p=231-232}}

[[Mladen Ančić]] je predstavio još jedan dokaz iz knjige [[split]]skih općinskih blagajnika u kojoj se izričito navodi ''guardianus Bosine''. Vremenom je noviji naziv Visoki, sa Podvisokim potisnuo stari naziv Bosna koji je bio središte istoimene stare bosanske [[Župa (srednji vijek)|župe]] Bosne.&lt;ref&gt;&quot;Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni&quot;, Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brković|first=Milko|date=10. 6. 2009|title=Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.|url=https://www.bib.irb.hr/413058|journal=Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar|language=hr|volume=26|issue=13|pages=225–235}}&lt;/ref&gt; Imena za Visoko koja se spominju u starim izvorima i literaturi su: Vizoka, Uisochi, Vissokium, Vissochi, Visuki, Visochium.&lt;ref&gt;dr. Julian Jelenić, ''Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole, Sarajevo, 1906''&lt;/ref&gt;

=== Bosanska Banovina ===
[[Datoteka:VisokoPolje2.jpg|mini|330px|Pogled na [[Visočko polje]] sa lokaliteta [[Vrela (Visoko)|Vrela]] |alt=|lijevo]]
Bosna je postala banovina 1154. , a njen prvi domaći bosanski [[ban]] [[Kulin Ban|Kulin]] je u današnjim [[Biskupići (Visoko)|Biskupićima]] sagradio crkvu, gdje je pronađena poznata Kulin Banova ploča. Naselje smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojma Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} To je jedan od razloga zašto se po [[Pavao Anđelić|Anđeliću]]{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i drugim&lt;ref&gt;Milko BRKOVIĆ, Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203. Prilozi: Institut za istoriju u Sarajevu, 32. (2003.) 49.-74. Petar RUNJE, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.-16. st.). &quot;Provincijalat franjevaca trećoredaca” - &quot;Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 2001.&lt;/ref&gt; [[Bilinopoljska izjava|Bilinpoljski sastanak]] desio u Visočkoj dolini, jer se u latinskom izvorniku spominje ''Bolino Poili.&lt;ref name=&quot;III. p. 24.-25&quot;&gt;CD, III, p. 24.-25.; MANDIĆ, 1962.: 454.; ŠANJEK, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.&lt;/ref&gt;'' Po tome, zbor se desio ''kraj [[Bosna (rijeka)|rijeke]] i da se taj [[samostan]] nalazi pokraj grada Bosne {{sfn|Runje|2001|p=18}}''

Srednjovjekovno naselje Bosna ''(civitas Bosna)'' u dokumentima se prvi put spominje krajem [[12. vijek]]a. u naslovu bosanskog [[biskup]]a ''(episcopus Bossenensis).''&lt;ref&gt;P. ANĐELIĆ, ''Bobovac i'', 231-234.&lt;/ref&gt; Mile se prvi put spominju 1244. kao mjesto gdje se nalazila [[crkva]] sv. Kuzme i Damjana, a iste godine ban [[Stjepan II Kotromanić]] je podigao prvi franjevački [[samostan]] svetog Nikole. Godine 1340. Mile postaju sjedište franjevačke vikarije, a samostan je igrao ulogu čuvara javnih isprava. Nakon smrti bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]], 1353. naslijedio ga je njegov brat [[Vladislav Kotromanić|Vladislav]], otac Tvrtka. On će zbog pogoršanog zdravlja već iste godine prepustiti vlast tada 15-godišnjem Tvrtku. Vladislav je umro 1354, a Tvrtkova majka [[Jelena Šubić|Jelena]] će iste godine otputovati u [[Mađarska|Ugarsko Kraljevstvo]] da od tada vrhovnog vladara Bosne [[Ludovik I, kralj Ugarske|kralja Ludovika]] traži dozvolu za njenog sina da mu se prizna vlast nad banovinom. Odmah po povratku je održala [[stanak]] u Milima tražeći od [[Plemstvo|plemstva]] da potvrdi sva prava i privilegije mladom Tvrtku, što će oni i uraditi. U povelji bana Tvrtka I knezu [[Vlatko Vukoslavić|Vlatku Vukoslaviću]] iz 1354. izričito se navodi da je izdata poslije stanka u Milima (''kda bi stank na Mili(je)h vse zemlje Bosne i [[Donji Kraji|Dolnih krai]] i [[Zagorje (župa)|Zagorija]] i [[Hum|Hlmske zemle]]).'' [[Stari grad Visoki|Grad Visoki]] na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put se spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu mladi ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegovo podgrađe Podvisoki se prvi put spominje 1363, koje će na značaju dobiti tek nakon uzdizanja Bosna na nivo [[kraljevina|kraljevine]].

=== Bosansko Kraljevstvo ===
[[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]] izdata u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]]]]
[[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|Krunisanjem]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] 26. oktobra 1377. [[Mile (Visoko)|crkvi svetog Nikole u Milama]], Bosanska banovina postala je kraljevina. Mjesto krunidbe još uvijek je predmet rasprava. Jedan dio historičara smatra da je krunisan u manastiru u Mileševi, u današnjoj Srbiji, povodom pisanja [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] u njegovom djelu [[Kraljevstvo Slavena]], dok su neki (kao što je [[Dubravko Lovrenović]]) pristalice ideje o dvostrukoj krunidbi.

Bosanski biskup [[Franjo Baličević]], Orbinijev savremenik, piše 1600. ''U Visokomu, mojoj domovini… samostan i crkva sv. Nikole, koja se zove kraljevska kapela, lijepa je, iako ne odviše velika''.&lt;ref&gt;''Mandić, 1967, 76.''&lt;/ref&gt; Fra Jakošić je u analima iz 1740. precizno ispitao genezu pojma: ''S. Nicolaus Milosevo, alias Milo, nunc Visoki''. Na ovom tragu bio je i fra [[Filip Lastrić]] (1776). Krajem 1970-tih pod rukovodstvom [[Pavao Anđelić|Pave Anđelića]] izvršeno je sistematsko reviziono iskopavanje kraljevske crkve se došlo do arheoloških dokaza koji idu u prilog tome da je Tvrtko krunisan u Milima, a kasnije tu i ukopan zajedno sa Stjepanom II.{{sfn|Anđelić|1979|p=}} U crkvištu pod velikim stećkom u grobu kralja Tvrtka I pronađeni su ostaci brokatne tkanine čijom su analizom pronađeni motivi grba sa štitom, velom, krunom, kacigom i perjanicom.

Tvrtko Kotromanić je 12. marta 1380. [[knez]]u i [[Vojvoda|vojvodi]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištrima]] pisao [[Povelja|povelju]]. Međutim, iako se u povelji izričito spominje dvor u Moštrima, njegova lokacija još uvijek nije utvrđena. U to vrijeme zabilježen je upad [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1388, a [[Priboje Masnović]] bio je zapovjednik odbrane i knez Visokog u to vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39303|title=Masnović {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=10. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Tvrtko je umro 10. marta 1391, a njega će naslijediti [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]], ali će njegova vladavina trajati samo 4 godine. Nakon njegove smrti na prijestolje će doći [[Jelena Gruba]], njegova supruga. Nju će [[Vlastela|bosanska vlastela]] smijeniti u maju 1398. i postaviti [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]] za kralja koji će ostaviti značajan trag u Visokom gdje je često stolovao.
==== Borba za vlast Ostoje i Tvrtka II ====
[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|Ostaci [[Stari grad Visoki|Starog grada Visoki]] danas|alt=]]
Stjepan Ostoja se u izvorima često veže za Visoko, gdje je pisao nekoliko povelja. Tako je 5. juna 1402. izdao povelju [[Šibenik|Šibenčanima]] kojom im potvrđuje sva prava i posjede koje su ranije uživali. Pisat će i nekoliko povelja Dubrovčanima, posebno u teškom periodu kada se za vlast borio s [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtkom II]], a obojica će često svoje glavne odluke donositi u Visokom i Milima gdje je u maju 1404. održan [[stanak]]. Tu je Ostoja izgubio povjerenje plemstva. To je bio dug i težak stanak, kojem su svjedoci bili [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]], i koji ga u pismu iz 8. augusta 1404, opisuju kao: ''od potopa svieta nie se sviet toliko smel i vrtel kao tada u Visokom''.{{sfn|Jelenić|1906|p=29}} Taj visočki stanak je prouzrokovao velike borbe za prijesol u koje će se uključiti Ugarsko Kraljevstvo koje sa svojom [[Vojska|vojskom]] sa sjevera koji ponovo postavljaju Ostoju za kralja, a on se ponovo vraća u Visoko, pri tome nagrađujući [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]].

[[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]] će već sljedeće godine promijeniti stav, i poslat će vojsku na Bosnu, ali ovaj put protiv Ostoje. Tom prilikom je 1410. [[Podvisoki]] nastradao, kada je 4. marta te godine Ugarska vojska sa [[Vranduk (Doboj)|Vranduka]] krenula u pljačkaški pohod, i pri tome zarobila neke Dubrovčane, za što će Dubrovačko vijeće 11. marta protestovati kod Sigismunda.{{sfn|Jelenić|1906|p=33}} Iako su sa dubrovačkim trgovcima njegovani dobri odnosi, poznat je slučaj iz 1412. kada je Vuk Kotromanić (nećak bosanskog kralja Stjepana Ostoje, polubrat Tvrtka I) ubio dubrovačkog trgovca i vlastelina Jakšu Bunića, ukravši svo njegovo [[srebro]] koje je nosio i tako na trenutak zategnuo odnose sa Dubrovčanima. Oni će pisati kralju Ostoji i tražiti odgovornost za počinjeni zločin, ali u pisanim izvorima nema nikakvog traga tome da je Vuk bio kažnjen za svoje djelo.
[[Datoteka:Coin of Tvrtko II.jpg|lijevo|mini|330px|Novac kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. On će 1404. imati podršku vlastele na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]], i zbaciti [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|kralja Ostoju]]. ]]

==== Smrt Ostoje i građanski rat  ====
Kralj Ostoja umro je 1418, a to je označilo početak novih previranja u kraljevstvu, koja će prerasti u [[građanski rat]] jer vlastela nije podržavala [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Stjepana Ostojića]], njegovog sina. Na povelji novog kralja od 5. marta 1419. kojom potvrđuje privilegije Dubrovniku među [[svjedoci]]ma je vojvoda [[Petar Pavlović]], ali se druga vlastela ne spominje. Početkom iste godine u kraljevom okruženju u Podvisokom bio je i knez [[Radosav Vladimirić]].

Stjepan Ostojić se na vlasti održao dvije godine, ali će pomirenje [[Pavlovići|Radosava Pavlovića]] i vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] zapečatiti njegovu sudbinu, što je išlo u prilog Tvrtku II. Tako su na stanku u Visokom početkom 1420. uz Ostojića bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Samo pola godine kasnije oni će svi podržati Tvrtka na stanku u junu 1420, koji je opet održan u Visokom. Sredinom augusta 1420. Tvrtko je Dubrovčanima potvrdio teritoriju [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele koja se okupila i početkom 1420. u Visokom. Tvrtko II je svoje drugo kraljevanje uspostavio uz [[Osmansko Carstvo na Balkanu|osmanlijsku podršku]]. Gdje se Tvrtko II. okrunio bosanskom krunom 1421. nije poznato, ali po pretpostavkama nekih historičara krunisan je u Visokom.{{sfn|Jelenić|1906|p=37}}

Dana 12. aprila 1421. u hronici Antonija Morosinijasa zabilježena je bitka kada je 17.000 osmanlijskih vojnika prešlo rijeku Bosnu i utaborilo se u blizini Visokog. Oko 10.000 vojnika bilo je namijenjeno za zauzimanje utvrde Visoki što je spriječilo oko 8.000 bosanskih vojnika koje je poslao bosanski kralj i unatoč jakom otporu porazio osmanlijsku vojsku.{{sfn|O. Filipović|2019|p=274–275}}

Na gradu Visoki 1420. razbolio se [[Batić Mirković]], a čitanjem [[Nekropole stećaka u Ilijašu|njegovog poznatog stećka]] saznajemo da je obavljao dužnost visočkog kneza kao [[kastelan]] [[Stari grad Visoki|grada Visoki.]] Značajnu ulogu u kraljevskom Visokom odigrao je [[Tvrtko Borovinić]], koji se oko 1421. spominje kao kastelan [[Stari grad Visoki|grada Visoki]], upravo u periodu velike nestabilnosti u kraljevstvu. On je 1420. ostao vjeran svrgnutom kralju Stjepanu Ostojiću i nakon što je ovaj ostao bez podrške većine gospodara i najmoćnijih bosanskih velikaša. Među okupljenim velikašima na stanku u Visokom oko novog kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. nije bilo Borovinića. Za tadašnje Borovinićevo pristajanje uz već napuštenog i svrgnutog kralja Stjepana Ostojića teško je reći u kojoj je mjeri ono stvar njegovog izbora, a u kojoj je ta činjenica da je on svojim posjedima vezan uz Visoko, tada još uporište njegovog gospodara Stjepana Ostojića.{{sfn|Ćošković|1996|p=66}}

==== Period stabilnosti i Tvrtkovo učvršćivanje vlasti ====
Sredinom februara 1421. U Visokom je održan još jedan [[stanak]], ovaj put povodom pregovora sa [[Mletačka republika|Mlečanima]], gdje se 17. augusta 1420 sastala ''Sva Bosna,'' a Mlečani su poslije toga dobili pozitivan odgovor i tom prilikom dobili sve slobode u trgovanju, koje su imali i za vrijeme prethodnih kraljeva. Mlečanima je povelja izdata 21. decembra 1422 u Visokom. Tvrtko Borovinić ponovo se pojavljuje u Visokom 20. novembra 1428. gdje, odakle je preko svog predstavnika uređivao potraživanja u Dubrovniku, te je u tu svrhu izdao [[Razrješnica|razrješnicu]] računa [[Mihoč Rastić|Mihoču Rastiću]], koji ga je kao [[prokurator]] zastupao u poslovima oko dohotka od kuće i zemalja što ih je preko žene naslijedio od [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. I tokom sljedećih godina mjesto gdje je javno djelovao i izdavao svoje isprave navodi se kraljevski grad Visoko.{{sfn|Ćošković|1996|p=71}}

Pouzdano se zna da je Tvrtko Borovinić nosio naslov [[Veliki knez bosanski|knez bosanski]] u razdoblju od 1428. do 1433, kad se nalazio u kraljevoj blizini, najčešće u Visokom i [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]]. Obzirom da je uz kralja Tvrtka II ostao i za vrijeme njegovog napuštanja Bosne krajem 1435. i na početku 1436, nameće se kao zaključak da je kralj nagradio njegovu vjernost dodijelivši mu položaj [[Vojvoda|vojvode]].{{sfn|Ćošković|1996|p=76}} On će svojom poveljom 1436. ostaviti posljednji pisani trag o gradu Visoki, i to sa [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulom]]: ''milostju božjom veliki knez bosanski.''

Međutim, Tvrtko II će do 1432. izgubiti podršku dijela vlastele, a utočište će naći opet u Visokom kada je vodio borbe sa novim pretedentom za kralja [[Radivoj Ostojić|Radivojem Ostojićem]], vanbračnim sinom kralja Ostoje. Radivoj nije uživao veliku podršku, i Tvrtko II će povratiti vlast 1435, ovaj put uz pomoć [[Mađari|Ugara]]. U ovim godinama počela je stagnacija Visokog, u [[Politika|političkom]] i [[Ekonomija|ekonomskom]] smislu, što zbog unutrašnjih previranja, što zbog miješanja [[Ugarski kraljevi|Ugarskog Kraljevstva]] i Osmanskog Carstva. Tvrtko II je uspio održati vlast do svoje smrti u novembru 1443. 
=== Pad Kraljevine ===
Osmanlije su do 1451. osnovali [[Bosansko krajište]], a najjače uporište su imali u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]] (današnje [[Sarajevo]]), tako da su kraljevi sve češće išli u sigurnije krajeve Bosne, na [[zapad]] i sjever ([[Bobovac]] i [[Ključ (stari grad)|Ključ]]) kraljevstva, jer Visoko je u tim godinama počelo stagnirati i bilo izloženo osmanlijskim upadima.{{sfn|Jelenić|1906|p=50}} U zadnjim haotičnim godinama kraljevstva, [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je počeo sa protjerivanjem pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] kako bi osigurao pomoć [[Katolička crkva|Rima]] zbog sve veće prijetnje od Osmanskog Carstva.

Ta činjenica može biti razlog zašto je 1450. srušen [[Franjevci|franjevački samostan]] u Visokom, a srušili su ga kako su ih izvori nazvali &quot;[[Bogumili|patereni]]&quot;&lt;ref name=&quot;Sarajevu&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sarajevu|first=Institut za historiju-Univerzitet u|title=Pejo Ćošković - Crkva bosanska u XV. stoljeću.|url=https://www.academia.edu/31560898/Pejo_%C4%86o%C5%A1kovi%C4%87_-_Crkva_bosanska_u_XV._stolje%C4%87u|language=en}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Franjevačka predaja zabilježena u Ljetopisu fra Bernardina Nagnanovića čuva uspomenu na nejasan događaj o stradanju visočkih franjevaca i njihovog samostana kojeg su srušili patareni, ali i brzo podizanje novog samostana, što se pripisuje Mihovilu Ostojiću.&lt;ref name=&quot;Sarajevu&quot;/&gt;&lt;ref&gt;&quot;Duo conventus Visochij fuerunt unus ante Turcas cujus adhuc rudere apparent in quo Patareni haeretice truciditas omnibus ibidem Fratribus à quo tempore saepius nocte, à fi delibus, et paganis in ipsis ruinis, quaedam candelae accensae onspiciuntur; alter conventus S. Nicolai fuit à Turcis destructus, quem aedifi cavit quidam Michael ostoides”, Jelenić, Dva ljetopisa, 123&lt;/ref&gt;

Ovim riječima je [[Franjo Varaždinski]], u svome djelu ''Pastor Bonus'' napisao: ''Neki Mihovil Ostojić — Ostoides — napravio je god. 1450. blizu prostranoga i pradavnoga Visokog samostan, koga je posvetio sv. Nikoli.'' Slično se izražavaju i drugi historičari franjevačkoga reda, kao što su: Greiderer, Virgilij, Gonsaga i drugi, koji uz tvrdnje o gradnji spomenutog samostana tvrde da je Visoko bilo vrlo prostrano, plodno i lijepo.

== Visočko polje ==
{{Glavni|Stari grad Visoki|Podvisoki|Mile (Visoko)|Biskupići (srednji vijek)|Moštre (srednji vijek)}}
'''Visočko polje''', koje se prostire niže sastava [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]] sa [[Bosna (rijeka)|Bosnom]], jedno je od najplodnijih i najpitomijih polja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].&lt;ref&gt;Iz teksta ‘NAŠI GRADOVI’ – Ćiro Truhelka: NADA 1. 10. 1903&lt;/ref&gt;

[[Stari grad Visoki]] je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koja je bila bitna utvrda za vrijeme [[srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Prvo spominjanje [[grad]]a se desilo 1. septembra 1355.

[[Podvisoki]] je naselje u [[Visoko]]m i nekadašnje srednjovjekovno podgrađe starog [[Visoki|grada Visoki]]. Bilo je jedno od [[Trgovina|trgovačkih]] središta bosanske države. Podvisoki je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne [[Urbanizam|urbane sredine]] na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. Osim kraljevskog dvora u Podvisokom se razvila kolonija [[Dubrovačka republika|dubrovačkih]] trgovaca. Tu će ostati sve do tridesetih godina 15. vijeka.

[[Mile (Visoko)|Mile]] su bile krunidbeno i grobno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Tu se nalazio [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]] [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Mile su i sjedište franjevačke [[Pokrajina|pokrajine]] - vikarije oko 1340, [[Stanak|zborno mjesto]] državnog sabora. Mile se nalaze u neposrednoj blizini [[Visoko]]g, u današnjem naselju [[Arnautovići]], na desnoj strani [[Obala|obale]] rijeke Bosne i blizu [[Ušće|ušća]] rječice Goruše.

Kuća krstjana [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] se nalazila u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]], a tu su njeni prvaci obavljali sve javne poslove vezane za [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]]. U Moštrima se povremeno nalazio kraljevski dvor odakle su pisane povelje. U [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupićima]] je pronađena ploča [[Kulin Ban|Kulina Bana]] iz 1193, kao i ostaci crkve, zatim staro [[groblje]] i temelji zgrada iz tog perioda.

=== Stećci ===
Na teritoriju današnje visočke općine historičar [[Šefik Bešlagić]] evidentirao je oko 300 [[stećak]]a, od kojih je izdvojio Gorane sa 82 stećka, Tušnjiće sa 69, Buziće sa 30, Dvor sa 25, Čifluk sa 32 i Mauroviće sa 18 stećaka. Neki stećci se nisu našli na toj listi, kao naprimjer oni u Šošnjama&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-mjestu-sosnje-i-stecci-imaju-veliko-postovanje-i-cuvaju-se-stotinama-godina/151205031|title=U mjestu Šošnje i stećci imaju veliko poštovanje i čuvaju se stotinama godina|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; i nekropola u Radovlju&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/pocela-sanacija-nekropole-stecaka-slatina-u-radovlju-kod-visokog/264457|title=Počela sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog|last=Fena|website=Radio Sarajevo|access-date=29. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;. Većina stećaka je zapuštena i prekrivena vegetacijom, iako je početkom [[2000-te|2000-tih]] godina [[Zavičajni muzej u Visokom]] preduzeo određene aktivnosti u pronalaženju novih i očuvanju postojećih nekropola.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Procesom popisivanja stećaka na području općine Visoko – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019|archive-date=29. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629162359/http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Lokalno stanovništvo je često u prošlosti koristilo dijelove stećaka koji su lomljeni za građevinski materijal. U novije vrijeme, sami stanovnici u blizini nekropola su apelirali Zavičajnom muzeju da zaštite spomenike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/zastita-stecaka-u-visokom-kamenim-spavacima-prijeti-zub-vremena-i-nemar-pojedinaca/170621012|title=Zaštita stećaka u Visokom, kamenim spavačima prijeti zub vremena i nemar pojedinaca|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Ostala mjesta ===
[[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|mini|Ploča [[Kulin ban|Kulina Bana]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] kod Visokog]]{{Glavni|Čajan-Grad (Visoko)|Bedem (Visoko)|Ploča kaznaca Nespine}}
Ostali bitni lokaliteti vezani za srednjovjekovnu Bosnu su [[Sebinjski grad]] smješten jugoistočno od sela [[Sebinje]], [[Čajan-Grad (Visoko)|Čajanski grad]] u [[Gračanica (Visoko)|Gračanici]] koji je štitio puteve između Visokog i [[Bobovac|Bobovca]] te [[Bedem (Visoko)|stari grad Bedem]] u [[Grajani]]ma. Postoji i slučajan pronalazak za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], kada su 1994 prilikom zemljanih radova među [[kula]]ma grada Visoki pronađeni izuzetno vrijedni materijali kao što su ukrašeni doprozornici, dovratnici i [[Kiparstvo|kamene plastike]]. Nalazi se čuvaju u [[Zavičajni muzej u Visokom|Visočkom muzeju]].

U selu [[Malo Čajno]], na lokalitetu Zgonovi, gdje je kasnije nastalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] groblje, nalazi se skupina od 11 [[stećak]]a u obliku sanduka, kamena lošije kvalitete i srednje obrade. Na ovoj [[Nekropola|nekropoli]] je 1946. iskopana ploča, na kojoj je plastično isklesana scena [[lov]]a čovjeka na vepra, uz učešće [[Domaći pas|pasa]], te urezan veći natpis na [[Bosančica|bosančici]] koji govori da je tu sahranjen [[Ploča kaznaca Nespine|veliki kaznac Nespina]]. Ploča se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]].{{sfn|Bešlagić|2004|p=45}}

=== Bolino Poili ===
[[Latinski jezik|Latinski]] izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. odmah do rijeke Bosne, zbio [[Bilinopoljska izjava|događaj]] u mjestu koje se zove ''Bolino Poili''.&lt;ref name=&quot;III. p. 24.-25&quot;/&gt; Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.{{sfn|Škegro|2005|p=361}} Po tome, zbor se desio ''&quot;kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”''. Mjesto zvano Bosna se spominje u više [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovnih izvora]].{{sfn|Runje|2001|p=18}} Sastavnica apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, a postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.{{sfn|Brković|2001|p=488.-492.}}Jedan od najboljih poznavatelja [[Topografija|topografije]] srednjovjekovne Bosne i Huma [[Pavao Anđelić]] Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i [[Marko Vego]], prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje [[Visoko]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]] i [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Škegro|2005|p=363}}

Kao što je poznato, [[Bosanska banovina|bosanski ban]] kao i crkveni prvaci su u to su vrijeme bili na području [[Visoko]]g.&lt;ref&gt;MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002, pass.: ISTI, 2003.: 57.&lt;/ref&gt; Na [[Zenica|zeničkom]] području nije bilo značajnog naselja.&lt;ref&gt;HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.&lt;/ref&gt; Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići gdje pronađena Kulin-banova ploča. Ime Bosna, pod kojim se podrazumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.{{sfn|Škegro|2005|p=363}}

== Privreda i trgovina ==
[[Datoteka:Silver ore.JPG|mini|U Podvisokom se često trgovalo rudom srebra. Grupa Dubrovčana je 1434. išla u Podvisoki da kupi pola tone srebra.]]
Bitnu prekretnicu u ekonomskom razvoju Bosne pridonijelo je širenje bosanske države za vrijeme Stjepana II Kotromanića koja će u potpunosti imati kontrolu nad [[Neretvanski put|Neretvanskim putem]] koji je direktno povezivao Dubrovnik i Visočko polje. Najkraće putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. vijeku trajalo je pet, a najduže 13 dana. Bosna je tada ostvarila izlaz na [[Jadransko more]], a u isto vrijeme povećala se [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarska aktivnost]]. Tako su se razvile nove župe u prije nenaseljenim teritorijama kao što su [[Nenavište]] u [[Posavina|Posavini]] i [[Trebotići|Trebotić]] u [[Podrinje|Podrinju]]. Akumulirano bogatstvo je dijelom investirano u kraljevske komplekse u Podvisokom i Milima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Mrgić|first=Jelena|date=|title=Severna Bosna: 13-16. vek|url=https://www.academia.edu/759818/Severna_Bosna_13-16._vek|journal=|language=en|page=|pages=212, 390|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt; Dubrovčani su bili sve više zainteresovani za Visoko, tako da su do 1412. imali veliku trgovačku koloniju. U Podvisokom će ostati sve do 1433. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrovčana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najjačih dubrovačkih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskog rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao što su [[Olovo (grad)|Olovo]] i [[Kreševo u srednjem vijeku|Kreševo]], te prirodni položaj Visočkog polja koje je bilo stjecište važnih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao [[Srednja Bosna|Srednju Bosnu]] sa [[Panonska nizija|Panonskom nizijom]], a drugi ušće [[Neretva|Neretve]] sa srednjim [[Podrinje]]m su od skromnog trgovišta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-tih godina pretvorili u glavno trgovačko središte srednjovjekovne Bosne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/|title=Rudnici i rudarski trgovi {{!}} Srednjovjekovna Bosna|last=1603592663238606|date=28. 3. 2019|website=Dijak|language=en-US|access-date=30. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

Visoko se postepeno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom uglavnom prodavali razne preparirane rude kao što su [[srebro]] i [[zlato]], [[vosak]], [[med]], [[Koža (materijal)|kožu]] od domaćih i divljih životinja, kao i stranu robu kao što su bili dubrovački i venecijanski [[tekstil]], južno voće, [[so]], te zanatska dobra kao što su brave.{{sfn|Vego|1982|p=81}} Jedan od najpoznatijih visočkih trgovaca iz tog vremena bio je [[Milaš Radomirić]] koji je trgovao je srebrom, kožama i voskom. On je imao kuću u Podvisokom gdje mu je sastavljen testament. Podvisoki je postao česta [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanska destinacija]]. Iz 1428. ostao je zabilježen najveći karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i [[carina]]rnica, a carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskoga kralja]]. Cijena prevoza zavisila je od vrste robe, tako se bilježi primjer iz novembra 1407. kada je ugovoren prijevoz 28 tovara do Podvisokog, pri čemu je cijena tovara tkanina iznosila četiri perpera i 8 groša, a ulja četiri perpera. U maju 1415. kada je ugovoren prevoz 130 tovara različite robe do Kreševa ili Podvisokog uz cijenu prevoza tovara tkanina od 3,5 perpera, tovara ulja i ribe po tri perpera i soli po cijeni od polovine prevožene soli.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Filozofski fakultet, Sarajevo 2014.|url=https://www.academia.edu/31875091/Esad_Kurtovi%C4%87_Konj_u_srednjovjekovnoj_Bosni_Filozofski_fakultet_Sarajevo_2014|journal=|language=en|pages=272|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

U prodavnicama u Visokom je bilo moguće kupiti tinte raznih boja. U zaostavštini jednog trgovca iz Fojnice, između ostalih predmeta, spominju se i knjige, među kojima jedna s koricama presvučenim [[baršun]]om. Izvjesni Martin Đerđašević u Podvisokom je platio za jednu knjigu 13 dukata. Podvisoki je postao važan trgovački centar iz kojeg se roba nije samo izvozila, već je porastao i uvoz robe. Podvisoki je bio i značajno potrošačko središte, jer je u prvih trideset godina 15. vijeka u Podvisoki uvezeno 58 tovara tkanina, 73 tovara tkanina i mrčarija, 635 tovara soli. Od 1430. do 1450. došlo je do naglog razvoja [[Fojnica|Fojnice]] koja se razvila zahvaljujući rudnicima srebra, i uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgovačko središte i mjesto Dubrovačkih kolonija. To su bile godine odumiranja trgovačke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi Osmanlija u Srednju Bosnu, sve do konačne propasti Bosanskog kraljevstva.

== Politika ==
[[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 1.jpg|mini|Ostaci [[Mile (Visoko)|crkve u Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]]Mile su bile jedno od mjesta gdje su se održavao često održavao [[stanak]], ili kako se drugačije zvalo: ''sva Bosna'', ''rusag'', ''[[Rusag|bosanski rusag]]'', ili jednostavno ''Bosna''. Na stanku su rješavana pitanja koja su se ticala unutrašnje i vanjske politike Bosne. Među ta pitanja spadali su: izbor i krunisanje vladara, darivanje i oduzimanje baštine, otuđivanje državne teritorije i određivanje vanjske politike.&lt;ref&gt;Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (2006), str. 46.&lt;/ref&gt; Jedan od ključnih događaja je bio stanak u Visokom 1404. kada je svrgnut kralj Ostoja, a postavljen Tvrtko II. Mlečani i Dubrovčani su često dolazili u Visoko kako bi tražili povlastice i slobode u trgovanju, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donešene na stanku gdje se sastajala najmoćnija bosanska vlastela.

Dana 9. aprila 1428. sklopljene su zaruke&lt;ref name=&quot;ML2&quot;&gt;[http://fmg.ac/Projects/MedLands/CROATIA.htm#_Toc221938355 Medieval Lands]&lt;/ref&gt; između Tvrtka II i [[Doroteja Gorjanska|Doroteje Gorjanske]], a vjenčanje kojim je Doroteja postala kraljica Bosne je održano iste godine na bosanskom kraljevskom dvoru, između [[23. juli|23. jula]], kada dubrovačko [[Veliko vijeće]] i [[Vijeće umoljenih]] određuju da će na kraljevu svadbu poslati dva svirača, i [[31. juli|31. jula]], kada Dubrovčani traže od svojih poslanika da im jave kada mlada kraljica dođe u [[Podvisoki]] kako bi joj se mogli uručiti darovi.&lt;ref name=&quot;Fine13&quot;&gt;John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans'', University of Michigan Press, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mandić2&quot;&gt;Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Živković2&quot;&gt;Pavo Živković, ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981&lt;/ref&gt; Vjenčanju iz protesta zbog nepopularne alijanse s Ugarskom nisu prisustvovali pojedini bosanski plemići, poput vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]], i [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]].&lt;ref name=&quot;Fine13&quot;/&gt; Dubrovački arhiv posjeduje dosta podataka o pripremama za svadbu, o poklonima uručenim novoj kraljici, kao i o samoj svadbi, čiji su značajan dio organizovali Dubrovčani.&lt;ref name=&quot;Živković2&quot;/&gt;

== Povelje ==
Visočko polje imalo je više kraljevskih dvora odakle su pisane povelje. Neke od značajnih su:

*1355. [[Stjepan II Kotromanić]], [[Bosanska banovina|bosanski ban]], potvrđuje Dubrovčanima 1. septembra sva prava i povlastice, ''Vizoka vocatum prima die mensis septembris.''
*1380. Povelju je izdao [[Tvrtko I Kotromanić]] 12. marta knezu i vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]].
*1398. [[Priboje Masnović]], kastelan grada primljen je za [[Dubrovačka republika|dubrovačkog]] građanina. Prema ovom [[Historija|historijskom]] izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi.
*1402. bosanki kralj [[Stjepan Ostoja]] izdaje povelju ''pod gradom Visoki''
*1404. kralj Ostoja izdaje povelju ''pod Visokim''
*1404. izdate su ''pod gradom Visoki'' dvije isprave koje su bile predmet [[Sudska vlast|sudskog]] spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine 15. vijeka podgrađe grada Visoki zove dvojako [[Podvisoki]] i &quot;pod gradom Visoki&quot; (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove).
*1409. Kralj Stjepan Ostoja po drugi poveljom potvrđuje povlastice Dubrovčanima. Na kraju povelje se nalazi datum 4. decembar ''&quot;Pisan Pod Visokim u leto rođenja Hristova hiljadu i četiristo deveto leto, meseca decembra četvrti dan. A upisa voljeni logotet kraljevstva mi Tomaš Bućaninin.&quot;'' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|title=POVELjA KRALjA OSTOJE KOJOM PONOVO POTVRĐUJE POVLASTICE DUBROVČANIMA|last=www.bitlab.rs|website=www.plemenito.com|language=Serbian|access-date=14. 5. 2019|archive-date=14. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514100500/http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*1420. [[Bolest|razbolio]] se veliki knez bosanski [[Batić Mirković]] ''na Visokom'', a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu [[Stari grad Dubrovnik|grada Dubrovnika]] (općina [[Ilijaš]])
*1420. Tvrtko II potvrđuje 16. augusta Dubrovčanima darove [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]].''{{sfn|Jelenić|1906|p=140}}''
*1422. Tvrtko II 21. decembra priznaje [[Mletačka republika|Mlečanima]] slobodu trgovanja, ''Data soto el castel nostro Visochi''
*1429. i 1436. veliki knez [[Tvrtko Borovinić]] piše isprave ''na Visokom''. Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.''{{sfn|Jelenić|1906|p=145}}''
*1450. [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] nalaže [[Radivoj Vladimirović|Radivoju Vladimiroviću]] da protjeruje [[Crkva bosanska|krivovjernike]] po [[Neretva (župa)|Neretvi]], 1. jula, ''Datum Vissokii prima die Julii.{{sfn|Jelenić|1906|p=147}}''

== Značajni lokaliteti ==
Na području teritorije današnje općine Visoko postoji 32 registrovana spomenika ili spomeničke cjeline. Dva su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]: [[Mile (Visoko)|Mile]] i [[Stari grad Visoki]].

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;
|+Značajni srednjovjekovni lokaliteti sa područja visočke općine
!Spomenik ili spomenička cjelina 
!Lokacija
!Opis
!Broj stećaka
!Kategorija
|-
|[[Stari grad Visoki|Historijsko područje Stari grad - Visoki]] 
|vrh [[Grad (brdo kod Visokog)|brda (Grad) Visočica]], na južnoj strani Visokog
|Arheološki lokalitet, višeslojan, utvrda, vršena istraživanja 1976, 2007. i 2008. 
|
|Nacionalni spomenik, Odluke br. 05.1-2- 1047/03-2; 05.2-2- 1047/03-12; 05.1-02- 106/09-2
|-
|[[Grajani]]
|[[Bedem (Visoko)|lokalitet Bedem]] - Kuline, 5&amp;nbsp;km od Visokog prema Kiseljaku, na desnoj obali rijeke Fojnice
|Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja 
|
|I kategorija
|-
|[[Malo Čajno]]
|brdo Grad-[[Čajangrad]], na desnoj obali rijeke Goruše, na putu ka nekadašnjem gradu Bobovac
|Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, u podnožju pronađena [[Ploča kaznaca Nespine|Nespina ploča]] i ostaci grobne kapelice 
|
|I kategorija
|-
|[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]]
|lokalitet Zavidovići, [[Grad (Dobrinje, Visoko)|utvrda Grad]] na desnoj obali rijeke Bosne, 7&amp;nbsp;km sjeverozapadno od Visokog 
|Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja
|
|I kategorija 
|-
|[[Kopači (Visoko)|Kopači]]
|[[Gradina (Kopači, Visoko)|lokalitet Gradina]], na desnoj obali rijeke Bosne, 2&amp;nbsp;km istočno od Visokog 
|Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja
|
|I kategorija
|-
|[[Sebinje]], općina Kakanj
|lokalitet Grad, 20&amp;nbsp;km sjeverozapadno od Visokog u blizini sela Sebinje
|Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, nepristupačan teren
|
|I kategorija
|-
|[[Klisa (Visoko)|Klisa]]
|Lokalitet Klisa, Ispod brda Grad, na njegovoj istočnoj strani
|Arheološki lokalitet – ostaci zidina srednjovjekovne građevine, nekropola, manja istraživanja 1977.
|11
|I kategorija
|-
|[[Arheološko područje Mile|Arheološko područje Mili]] – Arnautovići, krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva
|lokalitet Zidine u naselju Arnautovići neposredno uz prugu Visoko-Kakanj
|Arheološki lokalitet - višeslojan; 4 horizonta, istraživan:1909, 1910,1967,1976, 1977 i 1988. 
|
|Nacionalni spomenik, Odluke br. 06-6-894/03- 2; 05.2-2- 106/09-3
|-
|Mladeš
|lokalitet Zubača u blizini suvremenih grobalja
|Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku sanduka,
|4
|III kategorija
|-
|[[Džindići (Visoko)|Džindići]]
|brežuljak Grabošić u blizini sela Džindići
|Arheološki lokalitet, nekropola, 5 stećaka u obliku sanduka
|5
|III kategorija
|-
|[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]]
|lokalitet Dobrinjac, uz put ka Buzićima 
|Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku ploče i 4 sljemenika (jedan ukrašen) 
|4
|II kategorija
|-
|[[Poriječani|Porječani]], Brdo 
|Zaseok Brdo, u blizini seoskih kuća
|Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku ploče i 1 sljemenik
|3
|III kategorija
|-
|[[Poriječani|Porječani]], Grebac
|lokalitet Grebac, 1.5&amp;nbsp;km od Porječana prema Kaknju
|Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sljemenika i 1 sanduk
|4
|III kategorija
|-
|[[Buzići]]
|na desnoj obali rijeke Bosne, iznad sela Buzići
|Arheološki lokalitet, nekropola, 24 stećaka u obliku sanduka i 3 sljemenika
|24
|II kategorija
|-
|Buzići, Mokronozi
|lokalitet Brijest na lijevoj obali rijeke Bosne
|Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku sanduka, orjentisani Z-I
|3
|II kategorija
|-
|[[Maurovići (Visoko)|Maurovići]]
|lokalitet kraj ceste ka Slatini, u blizini starog muslimanskog greblja
|Arheološki lokalitet, nekropola, 8 stećaka u obliku sanduka, 3 ploče i 2 sljemenika
|8
|III kategorija
|-
|Maurovići, Strana 
|njiva Strane, kraj puta ka Mokronozima 
|Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka i 1 ploča
|4
|III kategorija
|-
|[[Uvorići]]
|lokalitet Kadinjača, u Polju 
|Arheološki lokalitet, nekropola, 6 stećaka u obliku sanduka
|6
|III kategorija
|-
|[[Zbilje (Visoko)|Zbilje]]
|zajedno sa pravoslavnim grobljem, na desnoj obali rijeke Fojnice
|Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka
|4
|III kategorija
|-
|[[Tušnjići]]
|šuma Junuzovića u blizini sela Tušnjići 
|Arheološki lokalitet, nekropola, 63 stećaka u obliku sanduka i 6 sljemenika
|63
|III kategorija
|-
|[[Gorani (Visoko)|Gorani]]
|na lijevoj obali rijeke Fojnice
|Arheološki lokalitet, nekropola, 19 stećaka u obliku sanduka i 2 sljemenika (82 stećka, Š. Bešlagić, 1971.)
|19
|II kategorija
|-
|[[Ginje]]
|zaseok Gorašnica, lokalitet Glavica 
|Arheološki lokalitet, nekropola,10 stećaka u obliku sanduka
|10
|III kategorija
|-
|Ginje
|lokalitet Polje 
|2 osamljena stećka u obliku sanduka
|2
|III kategorija 
|-
|[[Dvor (Visoko)|Dvor]]
|na brežuljku Gorašnica, nedaleko od sela Dvor 
|Arheološki lokalitet, nekropola, 20 stećaka u obliku sanduka
|20
|III kategorija
|-
|[[Goduša (Visoko)|Goduša]]
|lokalitet Grebljice, u zaseoku Rajčići
|Arheološki lokalitet, nekropola, 7 stećaka u obliku sanduka
|7
|III kategorija
|-
|[[Čifluk (Visoko)|Čifluk]]
|u okviru današnjeg pravoslavnog greblja
|Arheološki lokalitet, nekropola, 32 stećka u obliku sanduka
|32
|III kategorija
|-
|[[Zagorice (Visoko)|Zagorice]]
|u okviru današnjeg pravoslavnog greblja
|Arheološki lokalitet, nekropola, 1 stećak u obliku sanduka i 1 sljemenik (bilo 4, S. Perić, Arh. leksikon, 1988)
|1
|III kategorija
|-
|[[Podvinjci]]
|u okviru današnjeg muslimanskog greblja, u krugu džamije
|Arheološki lokalitet, nekropola, 18 stećaka u obliku sanduka i 4 sljemenika
|18
|III kategorija
|-
|Malo Čajno
|Lokalitet Zgonovi u okviru starog groblja
|Arheološki lokalitet, nekropola, 11 stećaka u obliku sanduka
|11
|II kategorija
|-
|[[Arnautovići]] - samostan
|Lokalitet Zidine u naselju Arnautovići, neposredno uz prugu Visoko-Kakanj
|Arheološki lokalitet – prvi franjevački samostan, 14. vijek.
|
|Privremena lista nacionalnih spomenika BiH pod br. 765
|-
|Malo Čajno
|Lokalitet Crkvište (Crkvenište)
|Arheološki lokalitet – ostaci crkve, srednji vijek
|
|II kategorija
|-
|Radovlje
|lokalni put Radovlje - Kondžilo
|Nekropola stećaka Slatina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926115436/https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|20
|
|}

== Također pogledajte ==
*[[Srednji vijek]]
*[[Historija Bosne i Hercegovine]]
**[[Bosansko kraljevstvo]]
**[[Bosanski vladari]]
*[[Bosna (regija)]]
*[[Stari grad Dubrovnik]]
*[[Bobovac]]
*[[Kraljeva Sutjeska]]

== Izvori ==
*[[Desanka Kovačević-Kojić]], Sarajevo ([[1978]]). ''Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države''
*{{Cite book|last=O. Filipović|first=Emir|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|year=2019|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556|ref=harv}}
*{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Leksikon_ste%C4%87aka.html?id=fW8MAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Leksikon stećaka|last=Bešlagić|first=Šefik|date=|year=2004|website=|publisher=Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;spid0=1&amp;spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&amp;xm0=1&amp;selectedId=556003410|title=Vjera Crkve bosanske|last=Mužić|first=Ivan|date=|year=2008|website=|publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|language=|isbn=|access-date=|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512183232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;spid0=1&amp;spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&amp;xm0=1&amp;selectedId=556003410|url-status=dead}}
* {{citation|url=|title=Fenomen &quot;Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu|last=Škegro|first=Ante|date=|year=2005|website=|publisher=Institut za istoriju u Sarajevu;Hrvatski institut za povijest, Zagreb|language=|isbn=978-9985-9642-5-5|access-date=}}
* {{citation|url=|title=Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši|last=Runje|first=Petar|date=|year=2001|website=|publisher=&quot;Provincijalat franjevaca trećoredaca” - &quot;Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,|language=|isbn=|access-date=}}
* {{citation|url=http://www.logovita.ba/povijest/2414-srednjovjekovna-bosna-i-hum-identitet-i-kontinuitet-3870149003807.html|title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.|last=Brković|first=Milko|date=|year=2002|website=|publisher=&quot;Crkva na kamenu”, Mostar|language=|isbn=|access-date=}}
* {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=Visočka nahija|last=Filipović|first=Milenko S.|date=|year=2002|website=|publisher=Mak|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1973|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1984|website=|publisher=Skupština Općine Visoko|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1979|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|last=Vego|first=Marko|date=|year=1982|website=|publisher=Svjetlost|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=|title=Veliki knez bosanski Tvrtko Borovinić,|last=Ćošković|first=Pejo|date=|year=1996|website=|publisher=Croatica Christiana Periodica XX/37, Zagreb|language=|isbn=|access-date=}}
*{{citation|url=|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|last=Jelenić|first=Julian|date=|year=1906|website=|publisher=Daniela A. Kajona, Sarajevo|language=|isbn=|access-date=}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20061110004242/http://www.most.ba/038/092.htm Tekst o Pavi Anđeliću i njegovim istraživačkim radovima]
*[https://web.archive.org/web/20061018103714/http://www.iis.unsa.ba/prilozi/33/33_dejan_zadro.htm Franjevačka crkva u Milama] - Kritički osvrt na dosadašnja arheološko-historijska istraživanja
*[https://www.academia.edu/28728394/Kraljevsko_visoko Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole]

{{Visoko}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Historija Visokog]]
[[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Srednja Bosna]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>gqzmq2k35jaodrrboobwkhltu1mb9ik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14594</id>
    <revision>
      <id>3900678</id>
      <parentid>3872571</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14734" sha1="855v9ltkxftf9wo0f53kk944t9x2ejs" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Budva
|drugo_ime                     = Будва
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Будва
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Budva_(1).jpg
| opis_slike                   = pogled na Budvu
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = Flag of Budva, Montenegro.svg
| grb                          = Budva-grb.gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = 
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 17| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 18| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 32| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 0
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 122
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 13338
| stanovništvo općina          = 19218
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Marko Carević
| gradonačelnik stranka        = [[Demokratski front|DF]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 85310
| pozivni broj                 = + 382 (033)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;BD&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [https://budva.me/ Općina Budva]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Budva city wall (2).JPG|mini|280px|Budva, zvono ispred ulaza u stari grad]]
'''Budva''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Будва'') je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

==Geografija==

Budva je dio [[Boka kotorska|Boke]]. Današnji prostor općine čine geografsko-historijska područja (stare bokeljske općine): ''Budva'' (''Donji Grbalj''), ''Brajići'', ''Maine'', ''Pobori'' i ''Paštrovići''. Područje oko grada, duž obale, poznato je i kao ''Budvanska rivijera''. Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz [[15. vijek]]a, koje okružuje budvanski Stari grad. Stari grad je bio teško oštećen u razornom [[zemljotres]]u 1979. godine, ali je potpuno obnovljen. U blizini Budve nalazi se turistički centar [[Bečići]].

==Historija==

Budva je promijenila mnoge osvajače, a najduže su se na području grada zadržali [[Mletačka Republika|Mleci]] i [[Austrija]]nci, koji su napustili grad 1918. godine.

Budva je stara oko 2.500 godina i jedan je od najstarijih gradova na [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Središte je crnogorskog [[Turizam|turizma]] i poznata je po pješčanim plažama i [[Arhitektura|arhitekturi]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Budva)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Budva imala je 19.218 stanovnika, od čega u samoj Budvi 13.338.

=== Općina Budva ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Budva)|2011]]
|-
| 3.825 || 4.364 || 4.834 || 6.106 || 8.632 || 11.717 || 15.909 || 19.218
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Budva''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Budva (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 687 || 812 || 1.349 || 2.550 || 4.684 || 7.178 || 10.918 || 13.338
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|6.847 (51,33%)
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|4.779 (35,82%)
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|132 (0,98%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|130 (0,97%)
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|72 (0,53%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|69 (0,51%)
|-
|[[Albanci]]
|align=&quot;right&quot;|65 (0,48%)
|-
|[[Bošnjaci]]
|align=&quot;right&quot;|61 (0,45%)
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|54 (0,40%)
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|50 (0,37%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|34 (0,25%)
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|34 (0,25%)
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|20 (0,14%)
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,07%)
|-
|[[Goranci]]
|align=&quot;right&quot;|9 (0,06%)
|-
|[[Nijemci]]
|align=&quot;right&quot;|9 (0,06%)
|-
|[[Italijani]]
|align=&quot;right&quot;|8 (0,05%)
|-
|[[Egipat|Egipćani]]
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|[[Turci]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|Muslimani–Bošnjaci
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|126 (0,94%)
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|43 (0,32%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|765 (5,73%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.338
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|6.791 (50,91%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|4.879 (36,57%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|376 (2,81%)
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|157 (1,17%)
|-
|Maternji
|align=&quot;right&quot;|139 (1,04%)
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|68 (0,50%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|62 (0,46%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|42 (0,31%)
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|40 (0,29%)
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|17 (0,12%)
|-
|Srpsko–Crnogorski
|align=&quot;right&quot;|15 (0,11%)
|-
|Crnogorsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|12 (0,08%)
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|align=&quot;right&quot;|11 (0,08%)
|-
|[[Engleski jezik|Engleski]]
|align=&quot;right&quot;|10 (0,07%)
|-
|Bošnjački
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rumunski jezik|Rumunski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|107 (0,80%)
|-
|Regionalni jezici
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|589 (4,41%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.338
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|11.865 (88,95%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|340 (2,54%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|304 (2,27%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|54 (0,40%)
|-
|Adventist
|align=&quot;right&quot;|26 (0,19%)
|-
|Agnostik
|align=&quot;right&quot;|15 (0,11%)
|-
|[[Protestantizam|Protestant]]
|align=&quot;right&quot;|7 (0,05%)
|-
|[[Budizam|Budisti]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,04%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|82 (0,61%)
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|236 (1,76%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|403 (3,02%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|13.338
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Budva
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 7,178
| label1 = [[Crnogorci]] 4,735
| value1 = 65.96
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 1,409
| value2 = 19.62
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 644
| value3 = 8.97
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Hrvati]] 103
| value4 = 1.43
| color4 = #4169E1
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 85
| value5 = 1.18
| color5 = #228B22
| label6 = [[Albanci]] 50
| value6 = 0.69
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Makedonci]] 9
| value7 = 0.12
| color7 = #FF7E00
| label8 = [[Mađari]] 7
| value8 = 0.09
| color8 = #665D1E
| label9 = [[Romi]] 5
| value9 = 0.06
| color9 = #91A3B0
| label10 = [[Bugari]] 4
| value10 = 0.05
| color10 = #FF9966
| label11 = [[Česi]] 4
| value11 = 0.05
| color11 = #B94E48
| label12 = [[Nijemci]] 4
| value12 = 0.05
| color12 = #BDB76B
| label13 = [[Slovenci]] 4
| value13 = 0.05
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Rusi]] 3
| value14 = 0.04
| color14 = #F400A1
| label15 = [[Slovaci]] 3
| value15 = 0.04
| color15 = #9966CC
| label16 = [[Poljaci]] 2
| value16 = 0.02
| color16 = #800020
| label17 = [[Rumuni]] 1
| value17 = 0.01
| color17 = #08E8DE
| label18 = ostali 18
| value18 = 0.25
| color18 = #FFBF00
| label19 = neopredijeljeni 5
| value19 = 0.06
| color19 = #C154C1
| label20 = region. opr. 13
| value20 = 0.18
| color20 = #66424D
| label21 = nepoznato 70
| value21 = 0.97
| color21 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 10,918
| label1 = [[Crnogorci]] 5,260
| value1 = 48.17
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 4,177
| value2 = 38.25
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 167
| value3 = 1.52
| color3 = #228B22
| label4 = [[Hrvati]] 134
| value4 = 1.22
| color4 = #4169E1
| label5 = [[Jugoslaveni]] 69
| value5 = 0.63
| color5 = #8B008B
| label6 = [[Albanci]] 43
| value6 = 0.39
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Romi]] 27
| value7 = 0.24
| color7 = #91A3B0
| label8 = [[Bošnjaci]] 24
| value8 = 0.21
| color8 = #8DB600
| label9 = [[Mađari]] 19
| value9 = 0.17
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Makedonci]] 18
| value10 = 0.16
| color10 = #FF7E00
| label11 = [[Rusi]] 13
| value11 = 0.11
| color11 = #F400A1
| label12 = [[Slovenci]] 8
| value12 = 0.07
| color12 = #FF55A3
| label13 = [[Nijemci]] 7
| value13 = 0.06
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]] 4
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| label15 = ostali 68
| value15 = 0.62
| color15 = #FFBF00
| label16 = neopredijeljeni 784
| value16 = 7.18
| color16 = #C154C1
| label17 = region. opr. 19
| value17 = 0.17
| color17 = #66424D
| label18 = nepoznato 77
| value18 = 0.70
| color18 = #A2A2D0
| label19 = -
| value19 = -
| color19 = -
| label20 = -
| value20 = -
| color20 = -
| label21 = -
| value21 = -
| color21 = -
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|6.216 (86,59%)
|-
|[[Katolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|249 (3,46%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|111 (1,54%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|15 (0,20%)
|-
|Proorijentalni kultovi
|align=&quot;right&quot;|2 (0,02%)
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|22 (0,30%)
|-
|Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|12 (0,16%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|165 (2,29%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|386 (5,37%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|7.178
|}

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Budva Kirchen 2.jpg|jedna do druge srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Sava osvećeni&quot; (lijevo) i Katolička crkva &quot;Sv. Marija in punta&quot; (desno)
Datoteka:Budva-033-p1010073.jpg|srpska pravoslavna crkva &quot;Sv. Trojica&quot;
Datoteka:Budva Holy Trinity Church Interior 04.jpg|unutrašnjost pravoslavne crkve
Datoteka:Budva, san giovanni 02.JPG|Katolička crkva &quot;Sv. Ivan krstitelj&quot;
Datoteka:Budva, san giovanni 05 interno.JPG|unutrašnjost katoličke crkve
Datoteka:Old Town of Budva - Montenegro - Southeastern Europe - 7 June 2014.jpg|stari grad
Datoteka:Budva, mura 01.JPG|gradske zidine
Datoteka:Budva Old Town - panoramio (2).jpg|stari grad, detalj
Datoteka:Будва - panoramio - Дмитрий Мозжухин (9).jpg|ulica u starom gradu
Datoteka:Budva, museo archeologico 02.JPG|arheološki muzej
Datoteka:Njegoševa, Budva, Montenegro - panoramio (3).jpg|hotel &quot;Avala&quot;
Datoteka:Old Town, Budva, Montenegro - panoramio (35).jpg|hotel &quot;Mogren&quot;
Datoteka:Royal Gardens.jpg|hotel &quot;Royal gardens&quot;
Datoteka:Slovenska plaža (Slavic beach) tourist resort 03.jpg|turistički kompleks &quot;Slovenska plaža&quot;
Datoteka:Slovenska Beach in Budva, Montenegro aa.jpg|Slovenska plaža
Datoteka:Beach in Budva (2743564191).jpg|plaža Mogren
Datoteka:Fort Mogren (Budva, Montenegro) 06.jpg|tvrđava Mogren
Datoteka:Fort Kosmač central section.jpg|tvrđava Kosmač
Datoteka:December BD.jpg|krajolik
Datoteka:Budva Marina.jpg|marina
Datoteka:Budva - panoramio (9).jpg|noć u Budvi
Datoteka:Budva (26666343520).jpg|ostrvo Sv. Nikola (&quot;Havaji&quot;)
Datoteka:Budva SRC 4.png|sportsko-rekreativni centar
Datoteka:Stadion Lugovi FK Mogren.jpg|stadion FK &quot;Mogren&quot;

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Budva. Montenegro - Черногория.jpg|905px|Budva, panorama}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}
{{Wikivoyage}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Budva}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Budva|*]]</text>
      <sha1>855v9ltkxftf9wo0f53kk944t9x2ejs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jasenovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14719</id>
    <revision>
      <id>3900679</id>
      <parentid>3874943</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:25:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Popis [[1910]]. */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7925" sha1="enb0m26po1ws8878hcndm1wj8envbvr" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Jasenovac (višeznačnica)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Jasenovac
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Općina Jasenovac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Спомен подручје Јасеновац.jpg
|opis_slike          = zgrada spomen-područja &quot;Jasenovac&quot;  
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Jasenovacz.gif
|grb                 = Jasenovacg.gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|20px|border]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 16| širina_sekundi = 15| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 54| dužina_sekundi = 41| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 95
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 168.50
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 1997
|stanovništvo grad                        = 653
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 11.85
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Marija Mačković
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 44324 Jasenovac
|pozivni broj                             = (+385) 44
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.opcina-jasenovac.hr/ Općina Jasenovac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Манастир Јасеновац.jpg|mini|280px|srpskopravoslavni [[manastir Jasenovac]] sa crkvom &quot;Rođenje Svetog Jovana Preteče&quot;]]
'''Jasenovac''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Novska]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Jasenovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Jasenovac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Jasenovac je imala 1.997 stanovnika, od čega u samom Jasenovcu 653.

=== Općina Jasenovac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 7.482 || 8.342 || 8.162 || 8.595 || 8.418 || 8.733 || 7.877 || 7.951 || 5.804 || 5.825 || 5.658 || 4.658 || 4.117 || 3.599 || 2.391 || 1.997
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Novska]].''&lt;/small&gt;

=== Jasenovac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 2.086 || 2.355 || 2.468 || 2.410 || 2.330 || 2.365 || 2.176 || 2.278 || 1.394 || 1.486 || 1.487 || 1.289 || 1.222 || 1.154 || 780 || 653
|-
|}

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Novska)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Novska)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Jasenovac je imalo 1.154 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|632|54.76}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|348|30.15}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|88|7.62}}
{{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|13|1.12}}
{{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|3|0.25}}
{{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|3|0.25}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|3|0.25}}
{{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|2|0.17}}
{{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|2|0.17}}
{{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.08}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|42|3.63}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|2|0.17}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|15|1.29}}
|caption='''ukupno''': 1.154
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Jasenovac
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,365
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 1,338
| value1 = 56.57
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srpski jezik|Srpski]] 975
| value2 = 41.22
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 33
| value3 = 1.39
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Češki jezik|Češki]] 8
| value4 = 0.33
| color4 = #B94E48
| label5 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 8
| value5 = 0.33
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 2
| value6 = 0.08
| color6 = #00416A
| label7 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1
| value7 = 0.04
| color7 = #FF55A3
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 2,365
| label1 = [[Katolička crkva|Katolici]] 1,380
| value1 = 58.35
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 979
| value2 = 41.39
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 4
| value3 = 0.16
| color3 = #FFBF00
| label4 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 2
| value4 = 0.08
| color4 = #592720
| label5 = -
| value5 = -
| color5 = -
| label6 = -
| value6 = -
| color6 = -
| label7 = -
| value7 = -
| color7 = -
}} 
|}

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;

Datoteka:KZ-Jasenovac-Denkmal-Seitenansicht.JPG|spomen-područje &quot;Jasenovac&quot;, spomenik &quot;Kameni cvijet&quot;
Datoteka:KZ-Jasenovac-ufer-1.jpg|[[Sava]] kod Jasenovca
Datoteka:Novi most u jasenovcu - panoramio.jpg|novi most na [[Sava|Savi]]
Datoteka:Jasenovac 2-2009.JPG|krajolik i spomenik
Datoteka:Voz Jasenovac.JPG|voz kojim su u logor dovožene žrtve

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Koncentracioni logor Jasenovac]]
* [[Spomen-područje Jasenovac]]
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-općina-Hrvatska}}
{{Jasenovac}}
{{Gradovi i općine u Sisačko-moslavačkoj županiji}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Jasenovcu]]
[[Kategorija:Jasenovac|*]]</text>
      <sha1>enb0m26po1ws8878hcndm1wj8envbvr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Četvrti krstaški rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14882</id>
    <revision>
      <id>3900680</id>
      <parentid>3835528</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2868" sha1="8mglz9fubl2cgsv5cr3pi9atez0siqd" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Krstaški ratovi}}
'''Četvrti krstaški rat''' (1202. - 1204.) je je bio zapadnoevropska oružana ekspedicija koja je namjeravala da osvoji [[Jerusalem]] koji je bio pod muslimanskom kontrolom putem invazije na [[Egipat]]. Niz događaja je kulminirao da križari krenu preko [[Konstantinopolj]]a, glavnom grada hrišćanskog [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]].

U januaru 1203. godine, na putu za Jerusalem, krstaško rukovodstvo je sklopilo sporazum s bizantijskim princem [[Aleksis IV Angelos|Aleksisom Angelosom]] da skrenu u [[Konstantinopolj]] i da vrate njegovog svrgnutog oca na bizantijsko prijestolje. On je obećao križarima finansijsku i vojnu pomoć prilikom osvajanja Svete zemlje. Dana 23. juna 1203. godine glavna krstaška flota stiže u Konstantinopolj. Manji kontigent je nastavio za [[Akra|Akru]].

U augustu 1203. godine, nakon borbe izvan Konstantinopolja, [[Aleksis IV Angelos|Aleksis Angelos]] se kruniše za cara uz pomoć križara. Međutim, u januaru 1204. godine, on je svrgnut od strane narodnog ustanka u Konstantinopolju. Križari više nisu bili u mogućnosti da dobiju obećanu pomoć jer je Aleksis IV ubijen 8. februara 1204. godine. Zbog toga su križari i mlećani odlučili da osvoje Konstantinopolj. U aprilu 1204. godine, oni su zarobili i brutalno opljačkali grad i uspostavili novo [[Latinsko carstvo]] a druge bizantijske teritorije podijelili.

Bizantijski otpor u neosvojenim dijelovima carstva, kao što su [[Nikejsko carstvo|Nikeja]], [[Trapezundsko carstvo|Trapezund]] i [[Despotovina Epir|Epir]], su povratili Konstantinopolj. Četvrti križarski rat se smatra jednim od konačnih djela [[Crkveni raskol|crkvenog raskola]] između [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] i [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], a ključna prekretnica je bila [[pad Bizantijskog carstva]].

== Historijska pozadina ==

Poslije propasti [[Treći krstaški rat|Trećeg krstaškog pohoda]] ([[1189]].-[[1192]].) u Evropi nije bilo puno interesovanja za jos jedan rat protiv muslimana. Tada je Jerusalem bio pod kontrolom dinastije Abajida, koja je vladala cijelom [[Sirija|Sirijom]] i Egiptom, uz izuzetak par gradova koji su i dalje pripadali krstaškom Jerusalimskom carstvu, sa prijestolnicom u Akri. U trećem pohodu, krstaši su carstvo osnovali i na Kipru.

Propovijesti [[Papa Inocent III|Pape Inocenta III]], koji je na čelo Katoličke crkve stupio [[1198]]. godine, probudila su razmišljanja o novom pohodu. Međutim, na njegov poziv su se oglušile mnoge evropske monarhije: [[Njemačka]] se snažno opirala Papskoj moći, a [[Engleska]] i [[Francuska]] su i dalje bile u međusobnom ratu.

== Također pogledajte ==
* [[Konstantinopolj]]
* [[Krstaški ratovi]]
* [[Papa Inocent III]]

{{Commonscat|Fourth Crusade}}

[[Kategorija:Krstaški ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]]</text>
      <sha1>8mglz9fubl2cgsv5cr3pi9atez0siqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Švedski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15328</id>
    <revision>
      <id>3900681</id>
      <parentid>3850225</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Historija razvoja švedskog jezika do danas */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6956" sha1="95kx5hx0s7rumrnx2vpt2dno2likzn2" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
|ime              = Švedski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici  = svenska {{Simboli jezika|sv|švedski}}
|familycolor      = lawngreen
|države           = {{ZID|Švedska}} &lt;br /&gt;{{ZID|Finska}}&lt;br /&gt;{{ZID|Estonija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Ukrajina}}
|regije           = [[Nordijska regija]]
|govornici        = oko 10 miliona
|rang             = nije u prvih 100
|jezička porodica = [[indoevropski jezici|indoevropski]]&lt;br /&gt;
:[[germanski]]
::[[Sjevernogermanski jezici]]
:::[[Istočninogermanski jezici]]
::::'''švedski'''
|država           = {{ZID|Švedska}}, &lt;br /&gt;{{ZID|Finska}}, &lt;br /&gt;{{ZID|Evropska unija}}
|ustanova         =---
|iso1             = sv
|iso2             = swe 
|iso3             = swe
|sil              = SWE
}}
[[file:Idioma sueco.png|frameless|right]]

'''Švedski jezik''' (švedski: ''svenska'') je zvanični jezik [[Švedska|Švedske]] i pripada porodici indo-evropskih jezika. 
To je sjevernogermanski jezik koji pripada grupi skandinavskih jezika.
Zajedno sa [[Danski jezik|danskim]], čini tzv. istočni krak  skandinavske grupe jezika. Švedski danas govori oko 9,3 miliona ljudi, od kojih su većina u Švedskoj, ali i u [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]] i imigrantskim zajednicama. 
Švedski je jezik sa visokim stepenom standardizacije. Standardni švedski se temelji na jeziku koji se govori u glavnom gradu [[Stockholm]]u.&lt;ref name=&quot;europe-cities.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.europe-cities.com/en/666/sweden/history/language |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130904025120/http://www.europe-cities.com/en/666/sweden/history/language/ |archive-date=4. 9. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija razvoja švedskog jezika do danas ==
[[Datoteka:Västgötalagen blad 21.jpg|thumb|right|Primjerak zakonika ''Äldre Västgötalagen'' iz [[Västergötland]]a objavljen [[1280te|1280ih]], jedan od najranijih tekstova na švedskom pisan [[Latinica|latiničnim pismom]].]]
Švedski jezik kao i svi skandinavski jezici vodi porijeklo iz starog nordijskog jezika. To je bio zajednički jezik koji su govorili svi ljudi u [[Skandinavija|Skandinaviji]] u doba [[Vikinzi|Vikinga]]. U [[9. vijek]]u stari nordijski jezik se počeo dijeliti u dvije glavne grane, istočnu i zapadnu. Švedski zajedno sa danskim, pripadao je istočnom kraku. Razlike između njih su počele u [[13. vijek]]u.

Švedski jezik koji se govorio u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je poznat kao &quot;stari švedski&quot;. Ovaj period se odnosi na uspostavljanje [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] na ovim prostorima. U to vrijeme su [[latinski]] i [[grčki]] imali snažan uticaj na ovaj jezik.

U narednom periodu, pojavljuje se tzv. &quot;novi švedski&quot; kao posljedica jakog trenda u potrazi za nacionalnim identitetom i [[Reformacija|evropske reformacije]].&lt;ref name=&quot;europe-cities.com&quot;/&gt;

Nakon preuzimanja vlasti novi monarh [[Gustav Vasa]] je naredio prevod [[Biblija|Biblije]] na švedski jezik. [[Novi zavjet]] je izašao u [[1526]]. godine, a zatim slijedi puni prevod Biblije [[1541]]. godine, koji se obično naziva Biblija Gustava Vase. I mnoge druge knjige i književna djela u to vrijeme su prevedena na švedski. Biblija Gustava Vase  se često smatra razumnim kompromisom između starog i novog švedskog.
To je bio veliki korak ka uspostavljanju stalnog švedskog pravopisa. On je uspostavio korištenje samoglasnika &quot;å&quot;, &quot;ä&quot;, i &quot;ö&quot;, a pravopis &quot; ck &quot; umjesto &quot;kk&quot; , razlikujući je jasno od danske biblije. Možda je to namjerno urađeno zbog tadašnjeg suparništva između ovih dviju zemalja.&lt;ref name=&quot;101languages.net&quot;&gt;http://www.101languages.net/swedish/history.html&lt;/ref&gt;
Pisani jezik se energično razvija kao simbol nacionalne moći, a [[1786]]. godine kralj [[Gustav III Švedski|Gustav III]] osniva [[Švedska akademija|Švedsku akademiju]]. 
Standardni jezik je počeo da se pojavljuju u [[17. vijek]]u, zasnovan prvenstveno na ''Svea'' dijalektima koji se govore u Stokholmu i oko jezera ''Malár'', ali i uz neke dijelove iz ''Göta'' dijalekata. Švedski jezik se širi na račun danskog nakon osvajanja južnih i zapadnih provincija u 17. vijeku.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;http://www.britannica.com/EBchecked/topic/576724/Swedish-language&lt;/ref&gt;

Period koji uključuje švedski kao što se govori i danas se u lingvističkoj terminologiji naziva &quot;''nusvenska''&quot;. Uz industrijalizaciju i urbanizaciju Švedske koja se uveliko odvijala tokom posljednjih decenija 19. vijeka, nova vrsta autora su ostavila svoj ​​trag na švedsku književnost. Mnogi autori, naučnici, političari i druge javne ličnosti su imali veliki uticaj na novi nacionalni jezik koji je bio u nastajanju. Najutjecajniji od svih je bio [[August Strindberg]] (1849-1912).
[[Datoteka:Gustav Vasa Bible 1541.jpg|thumb|right|175px|Naslovna strana Biblije Gustava Vase štampana u gradu [[Uppsala]] 1541. godine]]
Tokom [[20. vijek]]a zajednički, standardizirani nacionalni jezik postao je dostupan svim Šveđanima. Pravopis je konačno ustaljen, i bio je gotovo u potpunosti jedinstven, sa izuzetkom nekih manjih odstupanja, do vremena reforme pravopisa [[1906]]. godine.&lt;ref name=&quot;101languages.net&quot;/&gt;

== Karakteristike ==
Karakteristika švedske gramatike zajedno s drugim skandinavskim jezicima, je stavljanje određenog člana nakon imenica. Standardni švedski nema nastavke po [[padeži]]ma u [[imenica]]ma, osim kod [[genitiv]]a (kao u [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]), a ima samo dva roda (srednji rod i zajednički rod; švedski &quot;neuter&quot; i &quot;uter&quot;). 
U većini dijalekata i dalje možemo razlikovati tri roda (muški, ženski i srednji). 
Karakteristika ovog jezika je da ima tzv. melodijski akcent, opisan od strane mnogih govornika engleskog jezika kao &quot;monotoni ritam&quot;. Švedski jezik sadrži mnoge pozajmljene riječi, a pogotovo iz [[Niski njemački jezik|niskonjemačkog jezika]] kao i [[Visoki njemački jezici|visokih njemačkih jezika]]. U novije vrijeme dosta riječi je pozajmljeno iz [[francuski|francuskog]] i engleskog jezika.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

=== Glavni dijalekti ===
Prema ustaljenoj podjeli švedskih dijalekata, postoji šest glavnih grupa dijalekata:

*Norrland dijalekti
*Finska Švedski
*Svealand dijalekti
*Gotland dijalekti
*Götaland dijalekti
*Dijalekt iz južne Švedske (pokrajina [[Skåne]]).&lt;ref&gt;{{Harvnb|Leinonen|2011}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20140722052434/http://www.sverigeturism.se/smorgasbord/smorgasbord/culture/lifestyle/language.html

=== Gramatike ===
* sažeta [http://www.lysator.liu.se/language/Languages/Swedish/Grammar.html gramatika švedskog jezika], pripremio Leif Stensson.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Swedish language}}

{{Švedska po temama}}
{{Službeni jezici EU}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Švedski jezik| ]]
[[Kategorija:Sjevernogermanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici u Švedskoj]]
[[Kategorija:Jezici u Finskoj]]</text>
      <sha1>95kx5hx0s7rumrnx2vpt2dno2likzn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rembrandt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15370</id>
    <revision>
      <id>3900682</id>
      <parentid>3850228</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke using [[Project:AWB|AWB]]</comment>
      <origin>3900682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23748" sha1="02yp1w2wasvlmpn8l1q1g5icg3lpmg1" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Rembrandt
| slika             = Rembrandt van Rijn - Self-Portrait - Google Art Project.jpg
| opis_slike        = ''[[Autoportret sa beretkom i podignutom kragnom]]'' (1660)
| datum_rođenja     = [[15. juli]] [[1606.|1606]]&lt;ref name=&quot;BY&quot;&gt;Ili možda 1607. budući da je 10. juna 1634. lično tvrdio da ima 26 godina. Vidi [http://www.codart.nl/news/82/ Is the Rembrandt Year being celebrated one year too soon? One year too late?] (na [[engleski jezik|engleskom]]) i: J. de Jong, [http://www.nd.nl/artikelen/2006/februari/03/rembrandts-geboortejaar-een-jaar-te-vroeg-gevierd Rembrandts geboortejaar een jaar te vroeg gevierd] (na [[holandski jezik|holandskom]]) za izvore koji se tiču godine Rembrandtovog rođenja, koji naročito podupiru 1607. godinu. Međutim, većina izvora nastavlja navoditi 1606.&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja    = [[Leiden]]
| datum_smrti       = [[4. oktobar]] [[1669.]] 
| mjesto_smrti      = [[Amsterdam]]
| država za kategoriju = Holandija
| nacionalnost      = [[Holanđani]]n
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = [[Barok]]
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]], [[grafika]]
| djela             = ''[[Danaja (Rembrandt)|Danaja]]'' (1636) &lt;br&gt; ''[[Čas anatomije dr. Nicolaesa Tulpa]]'' (1632) &lt;br&gt; ''[[Noćna straža]]'' (1642)
| utjecao           = [[Francisco Goya]], [[Vincent van Gogh]]
| utjecali          = [[Caravaggio]], [[Tizian]], [[Peter Paul Rubens|Rubens]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Rembrandt Harmenszoon van Rijn''' bio je [[Holandija|holandski]] [[slikar]].

Inovativan i plodan majstor u tri umjetnička medija, on se općenito smatra jednim od najvećih slikara i grafičara u [[Zapadna umjetnost|evropskoj umjetnosti]] i najvažnijim u [[Historija Holandije|historiji Holandije]].
[[Datoteka:Rembrandt_-_Rembrandt_and_Saskia_in_the_Scene_of_the_Prodigal_Son_-_Google_Art_Project.jpg|mini| ''[[Razmetni sin u bordelu|Prometni sin u bordelu]]'', autoportret sa [[Saskia van Uylenburgh|Saskiom van Uylenburgh]] (oko 1635.)]]
[[Datoteka:Rembrandt_van_Rijn_-_Saskia_van_Uylenburgh,_the_Wife_of_the_Artist_-_Google_Art_Project.jpg|mini| Rembrandtov portret [[Saskia van Uylenburgh|Saskie van Uylenburgh]] (oko 1635.)]]
Rembrandt {{Efn|Ova verzija njegovog imena, &quot;Rembrandt&quot; sa &quot;d&quot;, prvi put se pojavila u njegovim potpisima 1633. Do tada se potpisivao kombinacijom inicijala ili monograma. Krajem 1632. počeo je da se potpisuje isključivo svojim imenom &quot;Rembrant&quot;. Dodao je &quot;d&quot; sljedeće godine i držao se ovog pravopisa do kraja života. Iako naučnici mogu samo nagađati, ova promjena je morala imati značenje za Rembrandta, što se općenito tumači kao njegova želja da bude poznat pod svojim imenom poput velikih ličnosti italijanske renesanse: Leonarda, Raphaela itd., koji se nisu potpisivali sa njihovim prezimenima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rembrandt-signature-file.com/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409172243/http://www.rembrandt-signature-file.com/|title=Rembrandt Signature Files|archive-date=9. 4. 2016|website=www.rembrandt-signature-file.com}}&lt;/ref&gt;}} Harmenszoon van Rijn rođen je 15. jula 1606. u [[Leiden]]u,  u [[Nizozemska Republika|Nizozemskoj Republici]], sadašnjoj [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Bio je deveto dijete koje su rodili Harmen Gerritszoon van Rijn i Neeltgen Willemsdochter van Zuijtbrouck.&lt;ref&gt;Bull, et al., p. 28.&lt;/ref&gt; Njegova porodica je bila prilično dobrostojeća; otac mu je bio [[Miller|mlinar]], a majka pekareva ćerka. Njegova majka je bila [[Katolička crkva|katolkinja]], a otac je pripadao [[Holandska reformirana crkva|holandskoj reformiranoj crkvi]]. Religija je središnja tema u Rembrandtovim djelima, a vjerski ispunjen period u kojem je živio čini njegovu vjeru zanimljivom.

Kao dječak pohađao je [[Latinski jezik|latinsku]] školu. Sa 13 godina upisao se na [[Univerzitet u Leidenu|Univerzitet u Lajdenu]], iako je prema riječima savremenika imao veću sklonost ka slikarstvu; ubrzo je postao šegrt kod [[Jacob van Swanenburg|Jacoba van Swanenburga]], sa kojim je proveo tri godine.&lt;ref name=&quot;Houbraken&quot;&gt;{{in lang|nl}} [https://archive.today/20120527043045/http://www.dbnl.org/tekst/houb005groo01_01/houb005groo01_01_0129.htm Rembrandt biography] in ''De groote schouburgh der Nederlantsche konstschilders en schilderessen'' (1718) by [[:en:Arnold Houbraken|Arnold Houbraken]], courtesy of the [[:en:Digital library for Dutch literature|Digital library for Dutch literature]]&lt;/ref&gt; Nakon kratkog, ali važnog šegrtovanja od šest mjeseci kod [[Slikar istorije|historijskog slikara]] [[Pieter Lastman|Pietera Lastmana]] u Amsterdamu, Rembrandt je ostao nekoliko mjeseci kod [[Jacob Pynas|Jacoba Pynasa]], a zatim je pokrenuo vlastitu radionicu, iako [[:nl:Simon van Leeuwen|je Simon van Leeuwen]] tvrdio da je [[Joris van Schooten]] predavao Rembrandta u Lajdenu.&lt;ref name=&quot;Houbraken&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=le9GAAAAcAAJ&amp;pg=PA189 Joris van Schooten as teacher of Rembrandt and Lievens] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161226043135/https://books.google.com/books?id=le9GAAAAcAAJ&amp;pg=PA189|date=26. 12. 2016}} in Simon van Leeuwen's ''Korte besgryving van het Lugdunum Batavorum nu Leyden'', Leiden, 1672&lt;/ref&gt;

Za razliku od većine [[Zlatno vrijeme holandskog slikarstva|holandskih majstora]] iz 17. vijeka, Rembrandtova djela prikazuju širok spektar stilova i predmeta, od portreta i autoportreta do pejzaža, žanrovskih scena, alegorijskih i historijskih scena, [[Biblija|biblijskih]] i mitoloških tema kao i studija životinja. Njegov doprinos [[umjetnost]]i došao je u periodu velikog bogatstva i kulturnog dostignuća koje historičari nazivaju [[zlatno doba Holandije]]. Tada je holandska umjetnost (posebno holandsko slikarstvo), iako na mnogo načina suprotna [[barok]]nom stilu koji je dominirao [[Evropa|Evropom]], bio izuzetno plodan i inovativan, i doveo do razvoja novih važnih umjetničkih žanrova. Kao i mnogi umjetnici holandskog zlatnog doba, kao što je [[Jan Vermeer]] iz Delfta, Rembrandt je bio strastveni kolekcionar umjetnosti i diler.

Rembrandt nikada nije putovao u inostranstvo, ali je bio pod značajnim utjecajem radova [[Italijanska umjetnost|italijanskih majstora]] i holandskih umjetnika koji su studirali u Italiji, kao što su [[Pieter Lastman]], [[Utrehtski karavagisti]] i [[Flamansko barokno slikarstvo|flamanski barok]]ni slikar [[Peter Paul Rubens]]. Postigavši ​​mladalački uspjeh kao portretista, Rembrandtove kasnije godine obilježile su lične tragedije i finansijske poteškoće. Pa ipak, njegovi bakropisi i slike bili su popularni tokom njegovog života, a njegov ugled kao umjetnika ostao je visok i 20 godina je podučavao mnoge važne holandske slikare.

Rembrandtovi portreti njegovih savremenika, autoportreta i ilustracija scena iz Biblije smatraju se njegovim najvećim kreativnim trijumfima. Njegovi autoportreti čine jedinstvenu i intimnu biografiju, u kojoj se umjetnik ispitivao bez sujete i sa krajnjom iskrenošću. Rembrandtov najveći doprinos u historiji [[Grafika|grafike]] bio je njegova transformacija procesa graviranja od relativno nove reproduktivne tehnike u pravu umjetničku formu, zajedno sa [[Jacques Callot|Jacquesom Callotom]]. Njegova reputacija najvećeg [[bakropis]]ca u historiji ovog medija uspostavljena je za njegova života i od tada se nikada nije dovodila u pitanje. Nekoliko njegovih slika je napustilo [[Holandska Republika|Holandsku Republiku]] za njegova života, ali su kopije njegovih djela cirkulisale širom Evrope, a njegov širi ugled u umjetničkim krugovima je u početku bio zasnovan samo na njima.&lt;ref&gt;[[Auguste Rodin|Rodin, Auguste]]: ''Art: Conversations with Paul Gsell''. (University of California Press, 1984, {{ISBN|0-520-03819-3}}), p. 85 [Prijevod Jacques de Caso i Patricia B. Sanders]. Originalno izdato kao ''L'Art: Entretiens réunis par Paul Gsell''. (Paris: [[:fr:Bernard Grasset (éditeur)|Bernard Grasset]], 1911)&lt;/ref&gt; 
U svojim djelima izlagao je znanje iz klasične [[Ikonografija|ikonografije]], koju je oblikovao kako bi odgovarao zahtjevima vlastitog iskustva; tako, prikaz biblijske scene bio je zasnovan na Rembrandtovom znanju o specifičnom tekstu, njegovoj asimilaciji klasične kompozicije i njegovim zapažanjima o jevrejskim stanovnicima u [[Amsterdam]]u.&lt;ref name=Clark_203_204&gt;{{Harvnb|Clark|1969|pp=203–204}}&lt;/ref&gt;
Zaokupljale su ga [[Biblija|biblijske]] teme i [[portret]]. U lajdenskom razdoblju likovi su smješteni u sumračne interijere s kontrastima svjetla i tame. Amsterdamsko razdoblje počinje [[naturalizam|naturalističkim]] portretom dr. Tulpa s asistentima (''[[Čas anatomije dr. Nicolaesa Tulpa]]''), a završava ''[[Noćna straža|Noćnom stražom]]'', remek-djelom grupne kompozicije. Tada nastaju i njegovi prvi [[Pejzaž u slikarstvu|pejzaži]]. Trajni model cijelog života bio mu je vlastiti lik ([[Rembrandtovi autoportreti|oko 100]] [[autoportret]]a). Otkrio je najsuptilnije nijanse i prijelaze između svjetla i tame. Bio je manje cijenjen kao slikar nego kao bakropisac sve do druge polovine 19. vijeka, kad je otkrivena sva veličina njegovog slikarskog genija.
Godine 1624. ili 1625. Rembrandt je otvorio studio u Lajdenu, koji je dijelio sa prijateljem i kolegom [[Jan Lievens|Janom Livensom]]. Godine 1627. Rembrandt je počeo primati studente, među kojima su [[Gerrit Dou]] i [[Isaac de Jouderville]].&lt;ref&gt;Slive has a comprehensive biography, pp. 55ff.&lt;/ref&gt; [[Joan Huydecoper van Maarsseveen (1599-1661)|Joan Huydecoper]] se spominje kao prvi kupac Rembrandtove slike 1628.&lt;ref&gt;Schwarz, G. (1987) Rembrandt, p. 134.&lt;/ref&gt; Godine 1629. Rembrandta je otkrio državnik [[Constantijn Huygens]] koji je za Rembrandta nabavio važne naloge sa suda u Hagu. Kao rezultat ove veze, princ [[Frederik Hendrik]] je nastavio da kupuje slike od Rembrandta.&lt;ref&gt;Slive, pp. 60, 65&lt;/ref&gt;

Poznavaoci iz ranog 20. vijeka tvrdili su da je Rembrandt naslikao preko 600 slika,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://staff.science.uva.nl/~fjseins/RembrandtCatalogue/r_stats.html|title=A Web Catalogue of Rembrandt Paintings|date=28. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120728230138/http://staff.science.uva.nl/~fjseins/RembrandtCatalogue/r_stats.html|archive-date=28. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; skoro 400 bakropisa i 2.000 crteža.&lt;ref name=&quot;Rembrandtart&quot;&gt;{{Cite web|url=https://westernciv.com/profile/login/|title=Institute Member Login – Institute for the Study of Western Civilization|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929010501/http://www.westernciv.com/courses/2004/noeuart.shtml|archive-date=29. 9. 2007}}&lt;/ref&gt; Novije stipendije, od 1960-ih do danas (predvođene [[Rembrandtov istraživački projekat|Rembrandtovim istraživačkim projektom]] ), često kontroverzno, donijele su njegov opus na blizu 300 slika.{{Efn|Koristan zbir figura iz raznih različitih kataloga opusa, često podijeljenih u klase sa sljedećim linijama: &quot;vrlo vjerovatno autentično&quot;, &quot;vjerovatno autentično&quot; i &quot;malo vjerovatno da će biti autentično&quot; date su na [http://staff.science.uva.nl/~fjseins/RembrandtCatalogue/ Online Rembrandtov katalog]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://staff.science.uva.nl/~fjseins/RembrandtCatalogue/ |title=A Web Catalogue of Rembrandt Paintings |access-date=10. 7. 2007 |archive-date=13. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120513080039/http://staff.science.uva.nl/~fjseins/RembrandtCatalogue/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}} Njegovi [[Otisak starog majstora|otisci]], koji se tradicionalno svi nazivaju bakropisima, iako su mnogi proizvedeni u cijelosti ili djelomično [[Gravura|graviranjem]], a ponekad i [[Suha igla|suhom iglom]], imaju mnogo stabilniji ukupni iznos od nešto ispod&amp;nbsp;300.{{Efn|Prije dvije stotine godina Bartsch je popisao&amp;nbsp;375. Noviji katalozi dodali su tri (dva u jedinstvenim utiscima) i isključili dovoljno da se postignu ukupni podaci kako slijedi: Schwartz, p. 6, 289; Münz 1952, 279; Boon 1963, 287 [https://web.archive.org/web/20000831232904/http://www.printcouncil.org/search.html Print Council of America] – but Schwartz's total quoted does not tally with the book.}} Vjerovatno je Rembrandt napravio mnogo više crteža u svom životu od 2000, ali oni koji su sačuvani su rjeđi nego što se pretpostavlja.{{Efn|Nije moguće dati ukupan iznos, jer je novi talas stipendija za Rembrandtove crteže još u toku&amp;nbsp;– analiza berlinske kolekcije za izložbu 2006/7. dovela je do vjerovatnog pada sa 130 listova na oko 60. [http://www.codart.nl/exhibitions/details/911/ Codart.nl]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.codart.nl/exhibitions/details/911/ |title=Rembrandt, der Zeichner |access-date=3. 10. 2007 |archive-date=27. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527001029/http://www.codart.nl/exhibitions/details/911/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Britanski muzej bi trebao objaviti novi katalog nakon sličnog istraživanja}} Dva stručnjaka tvrde da broj crteža čiji se status autograma može smatrati efektivno &quot;izvjesnim&quot; nije veći od oko&amp;nbsp;75, iako je to sporno. Lista je trebalo da bude predstavljena na naučnom skupu u februaru 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.garyschwartzarthistorian.nl/schwartzlist/?id=148|title=Schwartzlist 301 – Unos na blogu Rembrandtovog učenjaka Gary Schwartz|date=3. 1. 2010|publisher=Garyschwartzarthistorian.nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20120222115235/http://www.garyschwartzarthistorian.nl/schwartzlist/?id=148|archive-date=22. 2. 2012|url-status=live|access-date=17. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Slikarski materijali ==
[[Datoteka:Rembrandt_-_Saskia_van_Uylenburgh_in_Arcadian_Costume_-_WGA19164.jpg|mini|''Saskia kao Flora'' (1635.)]]
Tehničko istraživanje Rembrandtovih slika u posjedu [[Gemäldegalerie Alte Meister]]&lt;ref&gt;Kühn, Hermann. 'Untersuchungen zu den Pigmenten und Malgründen Rembrandts, durchgeführt an den Gemälden der Staatlichen Kunstsammlungen Dresden'(Examination of pigments and grounds used by Rembrandt, analysis carried out on paintings in the Staatlichen Kunstsammlungen Dresden), Maltechnik/Restauro, issue 4 (1977): 223–233&lt;/ref&gt; i [[Gemäldegalerie Alte Meister (Kassel)]]&lt;ref&gt;Kühn, Hermann. 'Untersuchungen zu den Pigmenten und Malgründen Rembrandts, durchgeführt an den Gemälden der Staatlichen Kunstsammlungen Kassel' (Examination of pigments and grounds used by Rembrandt, analysis carried out on paintings in the Staatlichen Kunstsammlungen Kassel), Maltechnik/Restauro, volume 82 (1976): 25–33&lt;/ref&gt; proveo je Hermann Kühn 1977. godine. Analize pigmenta na tridesetak slika pokazale su da se Rembrandtova paleta sastojala od sledećih pigmenata: [[Olovo bijelo|olovno bijelo]], razni [[Ochres|oker]], vandyke smeđa, koštana crna, [[Crni ugljen|ugljeno crna]], [[Biljni ugalj|lampa crna]], [[vermilion]], [[Madder lake|madder jezero]], [[azurit]], [[ultramarin]], [[Yellow lake|žuto jezero]] i [[Olovo-kalaj-žuta|olovo- kalaj žuto]]. Sintetički [[orpiment]] prikazan je u sjenama rukava jevrejskog mladoženje. Ova otrovna arsen žuta rijetko se koristila u slikanju ulja.&lt;ref&gt;Van Loon, A., Noble, P., Krekeler, A., van der Snickt, G., Janssens, K., Abe, Y., Nakai, I., &amp; Dik, J. 2017. &quot;Artificial orpiment, a new pigment in Rembrandt's palette&quot;. Heritage Science, 5 (26)&lt;/ref&gt; Jedna slika (Saskia van Uylenburgh kao Flora)&lt;ref&gt;[http://colourlex.com/project/rembrandt-saskia-van-uylenburgh-as-flora/ Rembrandt, Saskia as Flora] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315130325/http://colourlex.com/project/rembrandt-saskia-van-uylenburgh-as-flora/|date=15. 3. 2016}}, ColourLex&lt;/ref&gt; navodno sadrži [[gamboge]]. Rembrandt je vrlo rijetko koristio čiste plave ili zelene boje, a najizraženiji izuzetak je ''[[Valtazarova gozba (Rembrandt)|Beltazarova gozba]]''&lt;ref name=&quot;bomford&quot;&gt;Bomford, D. et al., Art in the making: Rembrandt, New edition, Yale University Press, 2006&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://colourlex.com/belshazzars-feast-pigment-analysis/ Rembrandt, Belshazzar's Feast, Pigment analysis] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407160341/http://colourlex.com/belshazzars-feast-pigment-analysis/|date=7. 4. 2016}} at ColourLex&lt;/ref&gt; u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji u Londonu]]. Knjiga Bomforda&lt;ref name=&quot;bomford&quot; /&gt; opisuje novija tehnička istraživanja i pigmentne analize Rembrandtovih slika pretežno u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Čitav niz pigmenata koje koristi Rembrandt može se naći na ColourLexu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://colourlex.com/project/resources-rembrandt/|title=Resources Rembrandt|website=ColourLex|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224022601/https://colourlex.com/project/resources-rembrandt/|archive-date=24. 2. 2021|url-status=live|access-date=23. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Najbolji izvor tehničkih informacija o Rembrandtovim slikama na webu je Rembrandtova baza podataka koja sadrži sva Rembrandtova djela sa detaljnim istraživačkim izvještajima, infracrvenim i radiografskim slikama i drugim naučnim detaljima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rembrandtdatabase.org/Rembrandt/|title=The Rembrandt Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20150823032221/http://www.rembrandtdatabase.org/Rembrandt|archive-date=23. 8. 2015|url-status=dead|access-date=6. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Rembrandt,_bue_squartato,_1655,_02.JPG|mini| ''[[Zaklani vol]]'' (1655.), sada se nalazi u [[Louvre|Musée du Louvre]] u Parizu]]

=== Kritika Rembranta ===
[[Datoteka:Rembrandt_Memorial_Marker_Westerkerk_Amsterdam.jpg|mini|Rembrandt Memorial Marker u dijelu Westerkerk u Amsterdamu]]
Rembrandt je također bio jedan od najkontroverznijih (vizuelnih) umjetnika u historiji.&lt;ref name=&quot;Slive&quot;&gt;[[Seymour Slive|Slive, Seymour]]: ''Rembrandt and his Critics, 1630–1730''. (The Hague: Martinus Nijhoff, 1953)&lt;/ref&gt;  Nekoliko istaknutih Rembrandtovih kritičara uključuje [[Constantijn Huygens|Constantijna Huygensa]], [[Joachim von Sandrart|Joachima von Sandrarta]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Sandrart|first=Joachim von|url=https://books.google.ba/books?id=FHFlDwAAQBAJ|title=Lives of Rembrandt|last2=Baldinucci|first2=Filippo|last3=Houbraken|first3=Arnold|date=2018|publisher=Getty Publications|isbn=978-1-60606-562-4|language=en}}&lt;/ref&gt;,[[:nl:Andries Pels (1631-1681)|Andriesa Pelsa]] (koji je Rembrandta nazvao &quot;prvim heretikom u umjetnosti slikarstva&quot;),&lt;ref&gt;Muller, Sheila D. (ed.): ''Dutch Art: An Encyclopedia''. (New York: Garland Pub., 1997), p. 178&lt;/ref&gt; [[Samuel van Hoogstraten|Samuela van Hoogstratena]], [[Arnold Houbraken|Arnolda Houbrakena]], [[Filippo Baldinucci]]a&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[Gerard de Lairesse]], [[Roger de Piles]], [[John Ruskin]],&lt;ref name=&quot;Ruskin&quot;&gt;Nichols, Aidan: ''All Great Art is Praise: Art and Religion in John Ruskin''. (Washington, D.C.: The Catholic University of America Press, 2016), p. 454. Po [[John Ruskin|Ruskinovim]]' riječima, &quot;Cilj je najboljih slikara da naslikaju najplemenitije stvari koje mogu vidjeti na sunčevoj svjetlosti. Rembrandtov je cilj bio da naslika najgnusnije stvari koje je mogao vidjeti – uz žmirkavu svjetlost.&quot;&lt;/ref&gt; i [[Eugène Fromentin]]. 
[[Datoteka:Leiden_Rembrandt_Statue.jpg|mini| Rembrandtova statua u [[Leiden]]u]]

== Odabrani radovi ==
{{galerija
|title=Odabrani radovi
|width=120
|height=100
|align=center
|Datoteka:Rembrandt_laughing.jpg|''[[Rembrandt Laughing|Rembrandt se smije]]'' (1628.), sada se nalazi u [[Muzej J. Paul Gettyja|muzeju J. Paul Gettyja]] ] u [[Los Angeles]]u
|Datoteka:Rembrandt_Girl_in_a_Picture_Frame.jpg|''[[Djevojka u okviru za slike|Djevojka u okviru slike]]'' (1641.), koja se sada nalazi u [[Kraljevski dvorac, Varšava|Kraljevskom dvorcu]] u [[Varšava|Varšavi]]
|Datoteka:Rembrandt_Harmensz._van_Rijn_049.jpg|''Evanđelist Matej i anđeo'' (1661.)
}}
==Iz života Rembrandta ==
{{galerija
|title=Iz života Rembrandta
|width=120
|height=100
|align=center
|Datoteka:Cornelis_Springer,_Afb_010001000785.jpg| [[Rembrandt House Museum|Rembrandtova kuća]] u [[Jodenbreestraat]] [[Cornelis Springer]] (1853); u stražnjem dijelu [[Zuiderkerk]]a gdje su sahranjena njegova djeca.
|Datoteka:Rembrandt_van_Rijn_-_Rembrandts_zoon_Titus_in_monniksdracht_(Rijksmuseum_Amsterdam).jpg|Rembrandtov sin Titus naslikan [[Tit kao monah|kao franjevački redovnik]] (1660.)
|Datoteka:Stadsarchief_Amsterdam,_Afb_ANWO00139000001.jpg|Rembrandt se preselio u Rozengracht 184, Stadsarchief Amsterdam
|Datoteka:Rembrandt_Christ_in_the_Storm_on_the_Lake_of_Galilee.jpg|Rembrantov jedini poznati [[Seascape|morski pejzaž]], ''[[Oluja na Galilejskom jezeru]]'' (1633.), još uvijek je nestao nakon [[Krađa muzeja Isabelle Stewart Gardner|pljačke muzeja Isabelle Stewart Gardner]] 1990.
|Datoteka:Rembrandt_van_Rijn_-_A_Polish_nobleman.jpg|''[[Poljski plemić]]'' (1637.)
}}

== Također pogledajte ==
* [[Rembrandtovi autoportreti]]
== Bilješke ==
{{Spisaknapomena|30em}}

== Reference ==
{{refspisak}}

=== Citirani radovi ===
{{refbegin|30em}}
* Ackley, Clifford, et al., ''Rembrandt's Journey'', Museum of Fine Arts, Boston, 2004. {{ISBN|0-87846-677-0}}
* {{Cite book|last=Adams, Laurie Schneider|title=Art Across Time. Volume II|publisher=McGraw-Hill College|year=1999|location=New York}}
* Bomford, D. et al., Art in the making: Rembrandt, New edition, Yale University Press, 2006
* Bull, Duncan, et al., ''Rembrandt-Caravaggio'', Rijksmuseum, 2006.
* Buvelot, Quentin, White, Christopher (eds), ''Rembrandt by himself'', 1999, National Gallery
* {{Cite book|last=Clark|first=Kenneth|url=https://archive.org/details/civilisationpers00kenn|title=Civilisation: a personal view|publisher=Harper &amp; Row|year=1969|isbn=978-0-06-010801-4|location=New York}}
* [[Kenneth Clark|Clark, Kenneth]], ''An Introduction to Rembrandt'', 1978, London, John Murray/Readers Union, 1978
* {{Cite book|last=Clough, Shepard B.|url=https://archive.org/details/europeanhistoryi0000clou|title=European History in a World Perspective|publisher=D.C. Heath and Company, Los Lexington, MA|year=1975|isbn=978-0-669-85555-5|url-access=registration}}
* Driessen, Christoph, ''Rembrandts vrouwen'', Bert Bakker, Amsterdam, 2012. {{ISBN|978-90-351-3690-8}}
* {{Cite book|last=Durham, John I.|url=https://archive.org/details/biblicalrembrand00durh|title=Biblical Rembrandt: Human Painter in a Landscape of Faith|publisher=Mercer University Press|year=2004|isbn=978-0-86554-886-2}}
* [[Ernst Gombrich|Gombrich, E.H.]], ''The Story of Art'', Phaidon, 1995. {{ISBN|0-7148-3355-X}}
* {{Citation|title=The God of Realism|work=The New York Review of Books|volume=53|issue=6|year=2006|surname1=Hughes|given1=Robert}}
* ''The Complete Etchings of Rembrandt Reproduced in Original Size'', Gary Schwartz (editor). New York: Dover, 1988. {{ISBN|0-486-28181-7}}
* Slive, Seymour, Dutch Painting, 1600–1800, Yale UP, 1995, {{ISBN|0-300-07451-4}}
* [[Ernst van de Wetering|van de Wetering, Ernst]] in ''Rembrandt by himself'', 1999 National Gallery, London/Mauritshuis, The Hague, {{ISBN|1-85709-270-8}}
* [[Ernst van de Wetering|van de Wetering, Ernst]], ''Rembrandt: The Painter at Work'', Amsterdam University Press, 2000. {{ISBN|0-520-22668-2}}
* White, Christopher, ''The Late Etchings of Rembrandt'', 1999, British Museum/Lund Humphries, London {{ISBN|978-90-400-9315-9}}

{{refend}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.pubhist.com/person/1/rembrandt Works and literature on Rembrandt] {{en simbol}} 
* [http://rembrandt-etchings.blogspot.com/2008/12/print.html Rembrandt, The Hundred Guilder Print] {{en simbol}}
{{Wikicitat|Rembrandt}}
{{Commonscat|Rembrandt}}
{{Barok}}
 {{Authority control (arts)}}

[[Kategorija:Rođeni 1606.]]
[[Kategorija:Umrli 1669.]]
[[Kategorija:Biografije, Leiden]]
[[Kategorija:Nizozemski slikari]]
[[Kategorija:Rembrandt]]
[[Kategorija:CS1 upotrebe (nizozemski)]]</text>
      <sha1>02yp1w2wasvlmpn8l1q1g5icg3lpmg1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adem Čejvan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17722</id>
    <revision>
      <id>3900700</id>
      <parentid>3850298</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:36:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3955" sha1="5mnhgy1in2tokjlgctpiw7lay9mid25" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Adem Čejvan
| slika                  = Adem Čejvan Federalna ba.png
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1927|3|2}}
| mjesto_rođenja         = [[Banja Luka]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1989|11|5|1927|3|2}}
| mjesto_smrti           = [[Ljubljana]], [[SFR Jugoslavija]]
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Adem Čejvan''' ([[Banja Luka]], 2. mart 1927 – [[Ljubljana]], 5. novembar 1989) bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski i pozorišni glumac. Ostvario je velik broj pozorišnih i filmskih uloga ''Lisice'', [[Krsto Papić|Krste Papića]] (1969), ''Seljačka buna'' (1973), [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]] (1975), ''Ovčar'', [[Bakir Tanović|Bakira Tanovića]] (1971) i ''Polenov prah'', [[Nikola Stojanović|Nikole Stojanovića]] (1974). Kao pozorišni glumac radio je u Banjoj Luci, [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]. U TV-dramama se pojavljuje od 1956. ostvarujući sjajne uloge markantnih likova u ostvarenjima &quot;Nepokoreni grad&quot;, &quot;Odbornici&quot;, &quot;Frontaš&quot;, &quot;Pucanj u šljiviku&quot;, &quot;Putevi i stranputice&quot;.

Adem Čejvan je bio osnivač susreta za glumce koji su se održavali u Banjoj Luci, a trajali su od 1981. do 1987.  pod nazivom &quot;Susreti za glumce u maju&quot;.

Umro je 5. novembra 1989, u Ljubljani.&lt;ref&gt;http://www.historija.ba/d/689-roden-adem-cejvan/&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Filmovi i drame ===
* Veliki talenat (1984)
* [[Idi mi, dođi mi]] (1983) 
* Pismo - Glava (1983) 
* Hoću živjeti (1982) 
* Široko je lišće (1981) 
* Osvajanje slobode (1979) 
* Skica za sliku vremena (1979)
* [[Ljubav i bijes]] (1978) 
* Pucanj u šljiviku preko rijeke (1978)
* 67. sastanak Skupštine Kneževine Srbije (1977)
* Frontaš (1976) 
* Spiritisti (1976) 
* Sve što je bilo lijepo (1976) 
* Seljačka buna 1573 (1975)
* Poznajete li Pavla Plesa? (1975) 
* Velebitske saonice ili tri švalera i jedna djevojka (1975) 
* Pijetao nije zapjevao (1974)
* Polenov prah (1974) 
* Lica (1972)  
* Lov na jelene (1972) 
* [[Slike iz života udarnika]] (1972) 
* Zvijezde su oči ratnika (1972) 
* Dan duži od godine (1971)
* Ovčar (1971) 
* Lisice (1970)
* [[Družba Pere Kvržice]] (1970) 
* [[Omer i Merima]] (1970)  
* Sedam pisara (1970)
* To (1969)
* Vražiji otok (1956)

=== TV serije ===
* [[Bolji život]] (1987) 
* &quot;Vuk Karadžić&quot; (1987)
* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; (1981)
* &quot;[[Osma ofanziva]]&quot; (1979)
* &quot;[[Povratak otpisanih]]&quot; (1976)
* &quot;Đavolje merdevine&quot; (1975)
* &quot;Kuda idu divlje svinje&quot; (1971) &lt;ref&gt;http://www.imdb.com/name/nm0147900/&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb name|id=0147900|name=Adem Čejvan}}
* [https://www.google.com/search?q=adem+%C4%8Dejvan&amp;hl=en&amp;client=firefox-a&amp;hs=R7l&amp;rls=org.mozilla:en-US:official&amp;prmd=imvnso&amp;tbm=isch&amp;tbo=u&amp;source=univ&amp;sa=X&amp;ei=XT1OT-nWJMTdsgbe74TGDw&amp;ved=0CGgQsAQ&amp;biw=1024&amp;bih=547 https://www.google.com/search adem+čejvan]
* [https://web.archive.org/web/20111009055855/http://www.bnp.ba/site/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=258&amp;Itemid=1 http://www.bnp.ba Obrazloženje dodjele Specijalne nagrade „Adem Čejvan“]
* [https://www.youtube.com/watch?v=W1fogdULI78&amp;ab_channel=StamenkoMijatovic youtube.com Adem Čejvan o Banja Luci]
* https://www.federalna.ba/svezak-sjecanja-adem-cejvan-glumac-sa-obala-voljenog-vrbasa-fibmy
* https://federalna.ba/svezak-sjecanja-adem-cejvan-sav-moj-zivot-protice-izmedu-dva-sna-sna-o-zivotu-i-sna-o-umjetnosti-dx8vm
* https://filmska.lzmk.hr/clanak/cejvan-adem
{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Čejvan, Adem}}
[[Kategorija:Jugoslavenski glumci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1989.]]</text>
      <sha1>5mnhgy1in2tokjlgctpiw7lay9mid25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2013.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18794</id>
    <revision>
      <id>3900684</id>
      <parentid>3765841</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T22:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14783" sha1="em07wpz8a8n9ximm9d86w24ec59jxrb" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2013. ([[Rimski brojevi|MMXIII]])''' je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 2013. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 13. godina 3. milenija i 21. stoljeća i četvrta godina 2010-ih.

== Događaji ==
=== Januar ===
* [[11. januar]] – Francuska vojska počinje petomjesečnu intervenciju na sjeveru [[Mali]]ja protiv islamističke grupe [[Ansar Dine]].
* [[20. januar]] – [[Barack Obama]] po drugi put izabran za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]].

=== Februar ===
* [[2. februar]] – Protesti u [[Vukovar]]u protiv uvođenja ćirilice.
* [[4. februar]] – Počelo 42. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[Austrija|austriskom]] gradu [[Schladming]]u;
* [[15. februar]] – Eksplozija meteora nad [[Čeljabinska oblast|Čeljabinskom]] u Rusiji.
* [[17. februar]] – Završeno 42. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Schladming]]u;
* [[28. februar]] – Papa Benedikt XVI se povlači sa dužnosti iz zdravstvenih razloga, i tako postaje prvi papa koji je to uradio nakon Grgura XII 1415. godine.
* [[25. februar]] – Održana [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;]];

=== Mart ===
* [[5. mart]] – Najmanje 36 ljudi je poginulo kada se srušio putnički [[avion]] pri slijetanju u gradu [[Goma]] na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Konga]];
* [[5. mart]] – Umro [[Hugo Chávez]], [[venecuela]]nski predsjednik;
* [[13. mart]] – Nakon dvodnevne [[konklava|konklave]] u [[Vatikan]]u [[Argentina|argentinski]] [[kardinal]] [[Jorge Mario Kardinal Bergoglio SJ]], papinskim imenom [[Papa Franjo|Franjo]], izabran za novog [[Papa|papu]];

=== April ===
* [[15. april]] – [[Bombaški napad na Bostonski maraton]], ubijeno troje, a povrijeđene 264 osobe.
* [[24. april]] – Srušila se zgrada velikog trgovačkog centra u [[bangladeš]]kom gradu [[Savar Upazila]], u blizini Dake. Poginulo je 1129 ljudi, a 2500 je povrijeđeno.

=== Maj ===
* [[14. maj]] – Održano prvo polufinalno veče Izbora za pjesmu Evrovizije u [[Malmö]], [[Švedska]] 
* [[16. maj]] – Održano drugo polufinalno veče Izbora za pjesmu Evrovizije u [[Malmö]], [[Švedska]]
* [[18. maj]] – Održano finalno veče Izbora za pjesmu Evrovizije u [[Malmö]], [[Švedska]]

=== Juni ===
* 6. juni - Amerikanac [[Edward Snowden]] razotkriva tajno posmatranje vlada širom svijeta od strane američke vlade, te bježi iz zemlje i privremeno dobija azil u [[Rusija|Rusiji]].

=== Juli ===
* [[1. juli]] – Ulazak [[Hrvatska|Hrvatske]] u Evropsku uniju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://daily.tportal.hr/132839/Barroso-Croatia-ready-to-join-EU-on-1-July-2013.html |title=tportal.hr |access-date=8. 7. 2012 |archive-date=7. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907012424/http://daily.tportal.hr/132839/Barroso-Croatia-ready-to-join-EU-on-1-July-2013.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=325E9BB6-CA3F-4E04-A713-0C6599EBCF1F |title=vjesnik.hr |access-date=29. 6. 2011 |archive-date=3. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203134713/http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=325E9BB6-CA3F-4E04-A713-0C6599EBCF1F |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/hrvatska-dobila--zeleno-svjetlo--za-ulazak-u-europsku-uniju--pregovori-gotovi-do-kraja-lipnja--potpisivanje-ugovora-krajem-godine/955095/ |title=jutarnji.hr |access-date=25. 6. 2011 |archive-date=27. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110627050944/http://www.jutarnji.hr/hrvatska-dobila--zeleno-svjetlo--za-ulazak-u-europsku-uniju--pregovori-gotovi-do-kraja-lipnja--potpisivanje-ugovora-krajem-godine/955095 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[3. juli]] – Masovni protesti širom [[Egipat|Egipta]], predsjednik [[Mohamad Morsi|Mohamed Morsi]] svrgnut sa vlasti od strane egipatske vojske.

=== August ===
* [[10. august]] – U [[Norveška|norveškom]] [[Tromsø]]u počeo [[Svjetski šahovski kup 2013.]];

=== Septembar ===
* [[5. septembar]] – U [[Norveška|norveškom]] [[Tromsø]]u završen [[Svjetski šahovski kup 2013.]] Na turniru je pobijedio ruski velemajstor [[Vladimir Kramnik]];
* Od [[9. septembar|9]]. do [[15. septembar|15. septembra]] održan ''[[The Sinquefield Cup]]'' najjači šahovski turnir  [[Kategorije šahovskih turnira|22 kategorije]] u historiji šaha sa prosječnim rejtingom od  2794,8 bodova. Nagradni fond bio je 170.000 [[američki dolar|$]], a pobijedio je [[Norveška|norveški]] [[velemajstor]] [[Magnus Carlsen]] sa 4,5 osvojena boda.&lt;ref name=&quot;SP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=Šahovski turnir ''The Sinquefield Cup'' u St. Louisu {{Simboli jezika{{!}}en{{!}}engleski}} |access-date=30. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[29. septembar]] – Održani [[Skupštinski izbori u Austriji 2013.]];

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – Počeo prvi [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popis stanovništva u samostalnoj Bosni i Hercegovini]];
* [[15. oktobar]] – [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] prvi put u historiji se plasirala na [[svjetsko prvenstvo u nogometu]].

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – Lansiranje [[Indian Mars probe|indijske letjelice za Mars]] ''[[Mangalyaan]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.indianexpress.com/news/indias-mars-mission-in-nov-next-year-cabinet-to-give-nod-today/982745/|title=India's Mars mission in Nov next year, Cabinet to give nod today |author=PranabDhalSamanta |date=2. 8. 2012|access-date= 4. 8. 2012|work=The Indian Express}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-india-19110039 |title=BBC News - Mars mission: Demonstrating India's technology |publisher=Bbc.co.uk |date=3. 8. 2012|access-date=25. 12. 2012}}&lt;/ref&gt;
* [[5. novembar]] – Objavljeni [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|prvi preliminarni rezultati]] [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]] od [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Prema toj publikaciji su u Bosni i Hercegovini popisane 3.791.662 osobe;
* [[6. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.]] u indijskom [[grad]]u [[Chennai]]ju.&lt;ref name=&quot;SP&quot; /&gt;
* [[22. novembar]] – Završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.]] u indijskom [[grad]]u [[Chennai]]ju. Nakon deset partija pobijedio je Carlsen sa rezultatom 6½:3½.&lt;ref name=&quot;SP&quot; /&gt;
* [[24. novembar]]- [[Iran]] pristao na obustavu razvoja [[Nuklearno oružje|nuklearnog programa]] u zamjenu za ublažavanje sankcija.

=== Decembar ===
* [[6. decembar]] – Objavljen drugi dio [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnih rezultata po općinama i naseljima]] [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]] u kojima su izneseni podaci o broju stanovnika po naseljima, broju domaćinstava i broju popisanih stanova u svim općinama Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;preliminari_6dec&quot;&gt;[http://fzs.ba/PopisNaseljenaM.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati po naseljima u općinama Federacije Bosne i Hercegovine'' Sarajevo 6. decembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141222005353/http://fzs.ba/PopisNaseljenaM.pdf |date=22. 12. 2014 }}{{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; 
* [[7. decembar]] – [[Felix Sturm]], [[Njemačka|njemački]] bokser [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] porijekla osvojio titulu prvaka svijeta po [[IBF]] verziji pobjedivši [[Engleska|engleza]] [[Darren Barker|Darrena Barkera]]
* [[14. decembar]] – Kineski rover ''Jade Rabbit'' lansiran pomoć letjelice [[Chang'e 3]] se uspješno spustio na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], čime je [[Kina]], poslije Rusije i SAD, treća država koja je uspjela poslati lunarno vozilo na površinu Mjeseca.

== Rođeni ==
* [[22. juli]] – rođen [[princ George od Cambridgea]], unuk princa [[Charles, princ od Velsa|Charlesa]], sin princa [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|Williama]] i vojvotkinje [[Catherine, vojvotkinja od Cambridgea|Catherine]].

== Umrli ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Ladislao Mazurkiewicz]], urugvajski nogometni golman
* [[23. januar]] – [[Józef Glemp]], poljski kardinal

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Vanja Albahari]], bosanskohercegovački glumac
* [[9. februar]] – [[Josif Tatić]], srbijanski Filmski i pozorišni glumac

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Hugo Chávez]], [[venecuela]]nski predsjednik
* [[23. mart]] – [[Boris Berezovski]], ruski tajkun

=== April ===
* [[7. april]]
** [[Bigas Luna]], španski režiser, arhitekt, slikar i dizajner
** [[Obrad Piljak]], bosanskohercegovački političar
* [[8. april]] – [[Margaret Thatcher]], britanska premijerka;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-22067155 Ex-Prime Minister Baroness Thatcher dies, aged 87]&lt;/ref&gt;
* [[10. april]] – [[Aleksandar Kozlina]], [[SFRJ|jugoslavenski]] nogometaš
* [[18. april]] – [[Đermano Ćićo Senjanović]], hrvatski satiričar i novinar
* [[19. april]] – [[Julius Menendez]], američki bokserski trener

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Ivan Turina]], golman nogometnog kluba [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz Zagreba
* [[5. maj]] – [[Nikola Majdak]], srbijanski filmski režiser i snimatelj
* [[6. maj]] – [[Giulio Andreotti]], italijanski premijer i političar
* [[7. maj]] – [[Mato Ergović]], hrvatski pozorišni, filmski i televizijski glumac 
* [[11. maj]] – [[Emmanuelle Claret]], francuska [[biatlon]]ka;
* [[14. maj]] – [[Čedo Kisić]], bosanskohercegovački pisac, novinar i kulturni radnik
* [[17. maj]] – [[Zlatko Marić]], bosanskohercegovački političar i osnivač [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske unije BiH]] (SDU)
* [[19. maj]] – [[Aleksej Balabanov]], ruski režiser
* [[21. maj]] – [[Ray Manzarek]], američki klavijaturist i jedan od osnivača grupe [[Doors]]

=== Juni ===
* [[9. juni]] – [[Yoram Kaniuk]], izraelski književnik
* [[16. juni]] – [[Tomo Počanić]], bosanskohercegovački sportski novinar
* [[20. juni]] – [[James Gandolfini]], američki glumac
* [[25. juni]] – [[Emilio Colombo]], italijanski premijer i političar
**[[Richard Matheson]],  američki kultni pisac

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Mara Naceva]], makedonska komunistkinja i partizanka
* [[2. juli]] – [[Douglas Engelbart]], američki [[izumitelj]]
* [[9. juli]] – [[Željko Malnar]],  hrvatski televizijski voditelj, putopisac i novinar
* [[27. juli]] – [[J.J. Cale]], američki pjevač i tekstopisac

=== August ===
* [[6. august]] – [[George Duke]], američki džez klavijaturist i producent
* [[11. august]] – [[Dejan Kosanović]], srbijanski režiser dokumentarnih filmova i historičar filma
* [[13. august]] – [[Aleksandar Soldatenkov]], konstruktor ruske kosmičke rakete Sojuz-2
* [[19. august]] – [[Mirko Kovač]], crnogorski pisac
* [[20. august]] – [[Elmore Leonard]], američki pisac
* [[30. august]] – [[Seamus Heaney]],  irski pjesnik i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]]

=== Septembar ===
* [[12. septembar]] – [[Branko Klubička]], spiker Radio Sarajeva, Radija BiH i BH Radija 1
* [[18. septembar]] – [[Ken Norton]], američki bokser&lt;ref&gt;[http://espn.go.com/boxing/story/_/id/9691147/ken-norton-former-heavyweight-champion-dies Former champ Ken Norton dies]&lt;/ref&gt;
* [[22. septembar]] – [[Richard Sarafian]], američki filmski i televizijski režiser
* [[23. septembar]] – [[Vlatko Marković]], predsjednik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – [[Tom Clancy]], američki pisac triler romana
* [[5. oktobar]] – [[Milica Mićić Dimovska]], srpska književnica
* [[8. oktobar]] – [[Patrice Chereau]], francuski pozorišni, operni i filmski režiser
* [[10. oktobar]] – [[Wilfried Martens]], belgijski premijer i lider evropskih konzervativaca
* [[13. oktobar]] – [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.
* [[15. oktobar]]
** [[Sean Edwards]], engleski profesionalni vozač
** [[Dževad Čolaković]], bosanskohercegovački snimatelj
* [[20. oktobar]] – [[Jovanka Broz]], supruga jugoslovenskog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]
* [[23. oktobar]] – [[Dolores Lambaša]], hrvatska glumica
* [[26. oktobar]] – [[Vinko Coce]], hrvatski tenor
* [[27. oktobar]] – [[Lou Reed]], američki muzičar
* [[28. oktobar]] – [[Tadeusz Mazowiecki]], poljski političar
* [[29. oktobar]] – [[Srđa Popović]], srbijanski advokat i intelektualac

=== Novembar ===
* [[2. novembar]]
** [[Zlatko Crnković]], hrvatski književnik, urednik i prevodilac
** [[Milanko Renovica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski političar
* [[13. novembar]] – [[Thierry Gerbier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[28. novembar]] – [[Mitja Ribičič]], slovenski političar i bivši premijer SFRJ
* [[30. novembar]] – [[Paul Walker]], američki [[glumac]]&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/magazin/film-tv/poginuo-paul-walker-glavni-glumac-u-fast-furious/131201002&lt;/ref&gt;

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Umberto Panini]], italijanski tvorac samoljepljivih sličica
* [[5. decembar]] – [[Nelson Mandela]], bivši južnoafrički predsjednik i borac protiv rasizma
* [[9. decembar]] – [[Jovo Kapičić]], narodni heroj [[NOB]]-a, general, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i ambasador Jugoslavije
* [[15. decembar]] – [[Joan Fontaine]], američka glumica
* [[23. decembar]] – [[Mihail Kalašnjikov]], ruski konstruktor oružja, izumitelj poznate automatske puške AK-47

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] &amp;ndash; [[François Englert]] i [[Peter Higgs]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] &amp;ndash; [[Martin Karplus]], [[Michael Levitt]] i [[Arieh Warshel]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] &amp;ndash; [[James E. Rothman]], [[Randy W. Schekman]] i [[Thomas C. Südhof]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] &amp;ndash; [[Alice Munro]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] &amp;ndash; [[Organizacija za zabranu hemijskog oružja]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] &amp;ndash; [[Eugene Fama]], [[Lars Peter Hansen]] i [[Robert J. Shiller]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|2013|2013.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>em07wpz8a8n9ximm9d86w24ec59jxrb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3900547</id>
      <parentid>3900114</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>64602</id>
      </contributor>
      <comment>/* Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki */ novi odlomak</comment>
      <origin>3900547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="241117" sha1="hl48pfaoe9nnepcxyvxpcgsmc622zcp" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance.

The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading.

Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]].

After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further.

If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org'''].

On behalf of the CEC,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''.

If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. 

On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;U4C Special Election - Call for Candidates&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024.

The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]].

In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki.

Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]].

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Wikimedia Movement Charter ratification voting results&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Hello everyone,

After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.  

As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy.

The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: 

'''Individual vote:'''

Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333).

'''Affiliates vote:'''

Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111).

'''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:'''

The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].  

With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''.

We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance.

The Charter Electoral Commission,

[[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Vote now to fill vacancies of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.

The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=26989444 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now.

'''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC.

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]]
Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]].

'''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you:

* [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. 
* [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand.

Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC)
&lt;section end=&quot;Sub-referencing&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=27309345 --&gt;

== Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC ==

Hi all,

The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page].

This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites.

Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation!

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Hello all,

The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]].

I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026:

* North America (USA and Canada)
** Ajraddatz

The following seats were not filled during this special election:

* Latin America and Caribbean
* Central and East Europe (CEE)
* Sub-Saharan Africa
* South Asia
* The four remaining Community-At-Large seats

Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community.

Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]].

On behalf of the U4C and the Elections Committee,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board.

Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]].

When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''.

To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]].

Best regards,

The Elections Committee and Board Selection Working Group&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica ==

Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve &quot;obletjeti&quot;? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST)
: Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:46, 27 septembar 2024 (CEST)
::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST)

{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET)

:Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:09, 26 januar 2025 (CET)
::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET)
::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET)
:::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET)

:Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr.  kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET)

=== Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga ===
Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET)

=== Primjeri ===
Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:01, 9 februar 2025 (CET)

:Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET)
:: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 16:24, 9 februar 2025 (CET)

=== Trenutno stanje ===

Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati.

Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali   pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima.

Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:01, 10 februar 2025 (CET)

:Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET)
:: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:16, 10 februar 2025 (CET)
:: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:17, 10 februar 2025 (CET)
:::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], &quot;Geokutija|Savezna država&quot;, &quot;Geokutija|Regija&quot;. Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je &quot;IK naselje&quot;, za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET)
::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo?
::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 13:51, 10 februar 2025 (CET)
Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET)

:Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET)

== Dozvola od IZ ==

Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST)

:Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST)

::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST)

== 'Wikidata item' link is moving. Find out where... ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;&lt;i&gt;Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.&lt;/i&gt;{{tracked|T66315}}

Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project.
The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''General''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the &lt;span style=&quot;color: #54595d;&quot;&gt;&lt;u&gt;''In Other Projects''&lt;/u&gt;&lt;/span&gt; section.

We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the   [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2.
More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].&lt;br&gt;&lt;br&gt;We welcome your feedback and questions.&lt;br&gt; [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27524260 --&gt;

== Oktobar – mjesec knjige ==

Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST)

:Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted.

The following four candidates were the most voted:

# [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]]
# [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]]
# [[User:Victoria|Victoria Doronina]]
# [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]]

While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024.

[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]]

Best regards,

The Elections Committee and Board Selection Working Group

&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27183190 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Seeking volunteers to join several of the movement’s committees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. 

Read more about the committees on their Meta-wiki pages:
* [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]]

Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have.

For the Committee Support team,
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27601062 --&gt;

== Program CEE Hub Microgrant ==

[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope.

Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR.

Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja.

Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje.

Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave!

--[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST)

== 'Wikidata item' link is moving, finally. ==

Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=27535421 --&gt;

== CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour ==

Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions.

The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]].

In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities:
* [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]].
* [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]].
* [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works.

You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=26669262 --&gt;

== Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC ==

Hello everyone,

The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone &lt;https://zonestamp.toolforge.org/1732896000&gt;). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: &lt;https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024&gt;.

This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation.

Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27746256 --&gt;

== Bosna i Hercegovina  i Mediteranske igre  ==

Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije?

* Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)-

Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.

Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET)

== [[Lech Kaczyński]] ==

&quot;Rocky&quot; se &quot;povampirio&quot; nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET)

== [[Wikipedia:Čaršija]] ==

&quot;Rocky&quot; se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET)

== Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=27746256 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;center&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/center&gt;

Dear Wiki Community,

You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia.
 
You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles.
 
Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project:
# Create a page for the contest on the local wiki.
# Set up a campaign on '''CampWiz''' tool.
# Create the local list and mention the timeline and local and international prizes.
# Request local admins for site notice.
# Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]].

This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools''']

Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance.
 
We look forward to your immense coordination.
 
Thank you and Best wishes,

'''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]'''

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Dear Wiki Community,
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=26503019 --&gt;

== Kopirajt na poštanske markice BH pošte ==

Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET)

:Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 2 februar 2025 (CET)

::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET)
:::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:00, 2 februar 2025 (CET)

::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET)

@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET)

== Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. 

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28198931 --&gt;

== Prijedlog za ujednačavanje ==

U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET)
: To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:19, 15 februar 2025 (CET)
::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET)
: Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET)
::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt; Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Hello everyone!
[[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]]
We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''.

This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba.

'''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''.

Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language &amp; Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]].

We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there!
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;/bdi&gt; 09:28, 22 februar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28217779 --&gt;

== CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round ==

'''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions).

The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR.

Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions.

You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds.

If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions!

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=28306207 --&gt;

== Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku ==

Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (&lt;code&gt;sh&lt;/code&gt;) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET)

:Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao &quot;Wikizvor&quot; i &quot;Wikivijesti&quot;, dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao &quot;Wikiteka&quot; i &quot;Wikinovosti&quot;. Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski &quot;W(j)ečnik&quot; nedavno je preimenovan u &quot;Wikirječnik&quot;, tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET)
:::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET)
::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&amp;group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET)
:::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET)
::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET)
:[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&amp;oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET)
{{raščistiti}}
Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na &quot;HR&quot; itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET)
: Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s &quot;našim&quot;, već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (&lt;code&gt;/bs&lt;/code&gt;), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET)
::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET)
:ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET)
----
Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) 

Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom:
# Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je  te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice.
# Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. 
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET)

:2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET)
::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada.   [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET)
::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST)
:Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST)
::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST)
::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST)
:::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST)
::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST)
:::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST)
::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST)
::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST)
:::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST)
::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST)

== Neprihvatljivo korisnicko ime ==

Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET)

:{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET)

== Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
My apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}.

I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes.
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28307738 --&gt;

== An improved dashboard for the Content Translation tool ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
{{Int:hello}} Wikipedians,

Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}.

The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&amp;filter-type=automatic&amp;filter-id=previous-edits&amp;active-list=suggestions&amp;from=en&amp;to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device.

With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below.
[[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the &quot;For you&quot; and &quot;...More&quot; buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups (&quot;Create new pages&quot; and &quot;Expand with new sections&quot;)-one for each activity.]]
[[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]]
We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''.
Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. 

Thank you!

On behalf of the Language and Product Localization team.
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 03:55, 13 mart 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&amp;oldid=28382282 --&gt;

== AnToni ==
Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja.  Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET)

== Kosovo ==
Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? 

Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici  srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET)

Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih.  [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET)

:I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET)
::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET)
:::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)).  – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET)
::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci &quot;xxx u yyy&quot; se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao &quot;kosovski Srbi&quot;, &quot;kosovski Turci&quot;...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:41, 16 mart 2025 (CET)
:::::Članak premestiti na &quot;Bošnjaci na Kosovu&quot; i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET)

Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje:
* Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]].
* Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak.
* Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]].
* Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]].

I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: &quot;''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''&quot;, sve se može riješiti na lijep način.

Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 05:33, 22 mart 2025 (CET)

== Teritorijalna organizacije Srbije ==
AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET)
=== Vučje ===
AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET)

=== Šablon:Korisnik Južnjak ===
Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET)

=== AnToni nastavlja ===
Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao 

;CItat
''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''...

Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija.  Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET)

== Promjena prikazivanja istaknutih članaka ==

S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na &quot;rotaciju&quot; koja ima na nekim drugim projektima već.

Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja).

Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET)

:Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET)
:: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam &quot;početni&quot; datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET)
:::Ja sam za! Tako će se glavna stranica &quot;osvježavati&quot;. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:59, 25 mart 2025 (CET)
::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET)
:Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET)
::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET)
:Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET)
:Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]]

Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST)
:: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST)

== Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon.

Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. 

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28469465 --&gt;

== Slike bez licence ==

Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST)

== Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends ==

Hi everyone, 

We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23&lt;sup&gt;rd&lt;/sup&gt; of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]).

Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them.

You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026.

'''&lt;u&gt;''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''&lt;/u&gt;'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=28546550 --&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! 

The most active contesters will receive prizes.

If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.
&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]])
&lt;/div&gt;

18:11, 16 april 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines (&quot;UCoC EG&quot;) and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28469465 --&gt;

== Sub-referencing: User testing ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]]
&lt;small&gt;''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''&lt;/small&gt;

Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further:

#'''Try it out and share your feedback'''
#:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. 
#'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs'''
#:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''.

We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well.

Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! &lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])&lt;/bdi&gt; 17:03, 28 april 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=28628657 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki.

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well.

In cooperation with the U4C -- &lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma ==

Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite.

U ime Međuprojektne saradnje, 
[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST)

== Nazivi članaka o papama ==

Da li da idemo s riječju &quot;papa&quot; kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST)

:Meni je logičnije da počinje s &quot;Papa...&quot; [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:09, 10 maj 2025 (CEST)
::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST)
:::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST)

== Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open ==

Dear all,              

The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference.

Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st.

The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here].

Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]].

Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available.

If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr].

Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process.

Best regards,       

On behalf of

'''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team'''

&lt;nowiki&gt;--~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST)

:Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST)
:@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST)
::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST)
:::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST)
::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST)

:Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST)
::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST)
:::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]].

You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC.

If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, &lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 00:06, 16 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)''

Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. 

We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation.

You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=28768453 --&gt;

== Proposal to enable the &quot;Contribute&quot; entry point in Bosnian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians,

Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}.

The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called &quot;Contribute&quot; to your Wikipedia.

The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia.

Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia.

'''Who can access it'''

Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the &quot;Contribute&quot; icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to &quot;view contributions&quot; is also available to access the list of your contributions.

[[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]]                             [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]]

For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the &quot;Contributions&quot; option unless they change it to the &quot;Contribute&quot; manually.

We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the &quot;Contributions&quot; entry point as default.          

We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025.

We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the &quot;Contribute&quot; entry point in your Wikipedia.

We look forward to your response soon.

Thank you!

On behalf of the WMF Language and Product Localization team.
[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection &amp; Call for Questions&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear all,

This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats.

The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4].

Here are the key planned dates:

* May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6]
* June 17 – July 1, 2025: Call for candidates
* July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5]
* August 2025: Campaign period
* August – September 2025: Two-week community voting period
* October – November 2025: Background check of selected candidates
* Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated

Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]].

'''Call for Questions'''

In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]]

'''Election Volunteers'''

Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]]

Thank you!

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter

[3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024

[4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles

[5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ

[6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates

Best regards,

Victoria Doronina

Board Liaison to the Elections Committee

Governance Committee&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28618011 --&gt;

== CEE Meeting 2025: call for session submissions  ==

Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]].

We hope to see you in Thessaloniki!

Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;  Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Hello everyone,  

''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)''

The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''.

This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable.

The three main features of this extension are:

* '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki.
*  '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''.
*  '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions.

'''Note''': The extension comes with a new user right called '''&quot;Event Organizer&quot;''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment.

The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]])

If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout.

Thank you! &lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&amp;oldid=28803829 --&gt;

== Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka ==

Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST)

== AnToni, Prekmurje, slike ==

Dragi korisnici i administratori!

{{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST)

:Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:24, 11 juni 2025 (CEST)

{{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST)

{{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija:
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Kipsinci5.JPG
&lt;/gallery&gt;

Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio:

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Kapela v Kupšincih.jpg
&lt;/gallery&gt;

-- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST)

Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku:

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Kapela v Bratoncih.jpg
&lt;/gallery&gt;

Iako ona ista kapela je i na mojoj: 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Bratonci7.jpg
&lt;/gallery&gt;

-- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST)
: Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST)	
:zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST)

== Vote now in the 2025 U4C Election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English.
{{Int:Please-translate}}

Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28848819 --&gt;

== „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ 	 ==

Poštovani saradnici,

obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. 

U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme.

Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom.

Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju:

• prisustvo u drugim enciklopedijama,

• međunarodne nagrade,

• prisustvo u svjetskim medijima.

To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno.

⸻

Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o:

• subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora,

• neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST)

:To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:23, 15 juni 2025 (CEST)
::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja.
::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju:
::– prisustvo u akreditovanim medijima,
::– citiranost u drugim člancima 
::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji.
::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti.
::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST)
:::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:44, 15 juni 2025 (CEST)
::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“
::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“
::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“
::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno:
::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika,
::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive,
::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“.
::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika.
::::'''Zahtjev:'''
::::Ljubazno molim:
::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike;
::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren;
::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene.
::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST)
:::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih  izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:12, 15 juni 2025 (CEST)
::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin.
::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica.
::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju.
::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice.
::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima.
::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj.
::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST)
:::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:30, 15 juni 2025 (CEST)
::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate.
::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi.
::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST)
:::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST)
::::::::::Poštovani,
::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu.
::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice:
::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.);
::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora;
::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku;
::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja.
::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO.
::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke.
::::::::::Srdačno,
::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST)
:::::::::::Po čemu su navedeni mediji &quot;etablirani&quot;? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:02, 15 juni 2025 (CEST)
::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih &quot;argumenata&quot; daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST)
:Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST)
::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali.  [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST)
: Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju (&quot;dopunjenom i tehnički i izvorima&quot;) isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST)
::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti.
::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. 
::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav.  [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;
Hello all,

The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position.

This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3]

Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election.

Best regards,

Abhishek Suryawanshi&lt;br /&gt;
Chair of the Elections Committee

On behalf of the Elections Committee and Governance Committee

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates

[2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term.

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=28866958 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;
Dear Wikimedia Community,

The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]]  of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]].

A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity.

Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact.

Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement.

Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate.

Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended.

=== Wikispore ===

The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects.

After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. 

We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future.

As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting.

Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed.

=== Wikinews ===

We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways.

Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf &lt;nowiki&gt;[1]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 &lt;nowiki&gt;[2]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F &lt;nowiki&gt;[3]&lt;/nowiki&gt;] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years.

While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews &lt;nowiki&gt;[4]&lt;/nowiki&gt;][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F &lt;nowiki&gt;[5]&lt;/nowiki&gt;, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? &lt;nowiki&gt;[6]&lt;/nowiki&gt;].

[[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews.

Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs.

SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives.

'''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to:
*Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects,
*Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace,
*Merge content into compatibly licensed external projects,
*Archive Wikinews projects.
Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels.

=== Feedback and next steps ===

We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language.

I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. 
&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&amp;oldid=28911188 --&gt;

== Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka ==
Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST)

== Industrija, en:Industry (manufacturing) ==

Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST)

:Kod nas je &quot;[[Proizvodnja]]&quot; čvor / višeznačnica, a na EN je čvor &quot;[[:en:Industry|Industry]]&quot;. :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda &quot;[[Industrija (proizvodnja)]]&quot; (jer imamo &quot;[[Industrija (ekonomija)]]&quot;? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST)

==Ažuriranje (grado)načelnika==
Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST)

:Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST)

::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-26945-92|&amp;#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Temporary accounts will be rolled out soon&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''.

Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. 

'''Why we are building temporary accounts'''

Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. 

Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users.

'''How temporary accounts work'''
[[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]]
Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: &lt;code dir=ltr&gt;~2025-12345-67&lt;/code&gt; (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it.

'''What does this mean for different groups of users?'''

'''For logged-out editors'''

* This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki.
* If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice.

'''For community members interacting with logged-out editors'''

* A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address).
* Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community.

'''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki'''

* '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.)
* '''For admins blocking logged-out editors''':
** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option.
** It will still be possible to block an IP address or IP range.
* Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this.

'''Our requests for you, and next steps'''

* If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]].
* If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in.
* Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options.
* Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses.

To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!&lt;section end=&quot;body&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]&lt;/bdi&gt; 23:35, 26 august 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&amp;oldid=29181713 --&gt;

== Godine ==
{{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&amp;diff=prev&amp;oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:33, 2 septembar 2025 (CEST)

== Centar za istraživačko novinarstvo ==

Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše &quot;Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]&quot;. U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST)

== Yahadzija i klonovi ==

{{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST)

:neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST)
::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše &quot;funkcije&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST)
:::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 17 septembar 2025 (CEST)
::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 17 septembar 2025 (CEST)
:::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST)
::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST)
::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST)
:::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST)
: čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST)

== Korisni alati ==

Pozdrav ekipa, 

{{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna &quot;alata&quot; pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate:
* SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje].
* Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje].
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST)

:Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST)
::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. 
::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. 
::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija.
::Nadam se da će ti koristiti.
::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST)
:ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Migration to Parsoid&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]&lt;/em&gt;

Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier.

If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation.

There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki.

To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]].
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]&lt;/bdi&gt;  21:49, 2 oktobar 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&amp;oldid=29381387 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Hello all,

The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board.

To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]].

Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]].

When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]].

'''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.'''

Best regards,

Abhishek Suryawanshi&lt;br /&gt;Chair, Elections Committee&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29360896 --&gt;

== Azijski mjesec 2025. ==
Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na &quot;fountain-u&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST)

:Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST)
:: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST)
:::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST)
:::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST)
:::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST)
::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na &quot;fountain-u&quot; [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST)
:::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST)
:imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST)
::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;function1&quot;/&gt;
{{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere).

There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki.
{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;section end=&quot;function1&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29432175 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Seeking volunteers to join several of the movement’s committees&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. 

Read more about the committees on their Meta-wiki pages:
* [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]]
* [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]]

Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have.

For the Committee Support team,
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

-[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29517125 --&gt;

== Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist ==

Hi everyone,

The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]!

Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you!

'''As a Program Specialist, you will:'''

* Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs,
* Strengthen regional cooperation and cross-border projects,
* Help guide campaigns and initiatives across the CEE region,
* Work closely with the CEE Hub team and community members.

This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones.

'''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025'''
➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️

If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them!
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29192870 --&gt;

== Infokutija:Paravojna organizacija ==

Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na  [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET)
:{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET)

== Preusmjerenja ==

Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. 

Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET)

: Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET)

: Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da &quot;obični&quot; čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET)

{{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati:
* [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]]
* [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]]

Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:19, 5 januar 2026 (CET)

:Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi).

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET)

== Okeanijski mjesec ==
Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: &quot;Okeanijski mjesec&quot; ili kako drugačije? Inače ima i &quot;Afrički mjesec&quot; u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti &quot;Južnoamerički&quot; i &quot;Sjevernoamerički mjesec&quot;  kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:13, 11 novembar 2025 (CET)

:Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET)

== Brisanje članaka gospodina čaraparka ==

zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET)

:Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET)

== Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia ==

'''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences].

Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]].

If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. 

Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region.

English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example).

[[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670161 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;function2&quot;/&gt;
{{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki&lt;/span&gt;. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki.
{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;section end=&quot;function2&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29583860 --&gt;

== Spiskovi GerardMa ==

Šta da radimo s ovim spiskovima: 
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]]
* [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]?
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET)

== Statistike ==

Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:54, 3 januar 2026 (CET)

:joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET)
:: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:26, 3 januar 2026 (CET)

== TOP20 user pageview pages in year 2025 ==

TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews]
&lt;pre&gt;
              538917 -
              492163 wiki.phtml
              446244 Posebno:Pretraga
              376381 Početna_strana
              169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država
               91182 Ajetul-Kursi
               55143 Posebno:Nedavne_izmjene
               54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025.
               47908 Noćni_namaz
               46529 Bosna_i_Hercegovina
               43403 Ramo_Isak
               42574 Županije_u_Hrvatskoj
               42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini
               42276 Spisak_država_Evrope_po_površini
               39423 Spisak_država_po_površini
               39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država
               37968 99_Allahovih_imena
               37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine
               35649 Evropa
               32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine
&lt;/pre&gt;
--[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET)

== Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration ==

https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET)

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 

Dear Wiki Community,

We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign 
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.

;What Can Participants Write About? 
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations  
* Folk dances, music, and traditional performances  
* Women and queer figures in folklore  
* Women in mythology and oral traditions  
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives  
* Fairy tales, folk stories, and legends  
* Folk games, sports, and cultural practices  

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;How to Sign Up as an Organizer 
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] 
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool  
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline  
#* Local and international prizes  
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]  
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign.  '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us 
We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia.

Thank you and best wishes,
  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''  
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;
[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 ==

206.347 bajtova i 238,493 bytes

Povod je greška Script error: The function &quot;hyphen2dash&quot; does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET)
: {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 06:43, 20 januar 2026 (CET)
::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

22:01, 19 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== razlika u modulima Modul:String2 ==

Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &amp;#x22;split&amp;#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET)

== Šablon:In lang ==

{{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang&lt;noinclude&gt;|{{CONTENTLANGUAGE}}&lt;/noinclude&gt;}}

Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value).

Backtrace:

# '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&amp;action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function &quot;name_from_tag&quot;
# '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&amp;action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ?
# '''(tail call)''': ?
# '''mw.lua:527''': ?
# '''[C]''': ?

[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET)

== Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 ==

Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''.

Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije.

Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak.

Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET)

:Dobar dan,
:Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi &quot;Premjesti&quot;, klikom na njega u polju &quot;Novi naslov&quot; gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET)

== CEE Women 2026 ==

Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima.  [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET)
: {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:49, 6 februar 2026 (CET)
::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET)
:::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:27, 6 februar 2026 (CET)
::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija &quot;Online edit-a-thon&quot; realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -&quot;Prizes and awards&quot;. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET)
:::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:43, 12 februar 2026 (CET)
::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na &quot;ti&quot; s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET)
:::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama.   [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET)
::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za &quot;Online edit-a-thons&quot;, pa da se u maratonu &quot;CEE Women Campaign 2026&quot; na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:41, 14 februar 2026 (CET)
:::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET)
:::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada.
:::::::Mjesto     EUR
:::::::1.     100,00
:::::::2.      75,00
:::::::3.      50,00
:::::::4.      25,00
:::::::5.      25,00
:::::::6.      25,00
:::::::7.      25,00
:::::::8.      25,00
:::::::9.      25,00
:::::::10.     25,00
:::::::Ukupno  400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET)
::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:36, 16 februar 2026 (CET)
:::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali.
:::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET)
::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:03, 16 februar 2026 (CET)
:::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, 
:::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova
:::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden
:::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx.
:::::::::::* Članak ne smije biti siroče
:::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme 
:::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
:::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.
:::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno!  [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET)
::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET)
:::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:45, 3 mart 2026 (CET)

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== De, ljudi... ==

Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST)
: Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:15, 25 april 2026 (CEST)
::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST)
::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:19, 25 april 2026 (CEST)
::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST)
:::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST)

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Potencijalno čaraparenje ==

Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST)

:Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] &quot;newcomer tasks&quot; (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST)
::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku &quot;Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST)

== Preimenovanje kategorija ==

Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST)

:To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST)
::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST)
:::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST)

== Karta za rijeke ==

{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST)

:Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST)
:Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST)
::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST)
::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST)
:::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST)
:::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST)
::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST)
:::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST)
::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST)
:::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST)
::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST)
:::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST)
::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST)
:{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST)
::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST)
:::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST)
::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja &quot;tehničar&quot;. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST)

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Bosnian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST)

== Izbor za CEE 2026. ==
Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode.  Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji.
=== Komentari ===
* Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:32, 14 maj 2026 (CEST)

=== Prijedlozi ===

====[[User:Mhare|Mhare]]====
===== Za =====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:43, 14 maj 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST)

===== Protiv =====

===== Komentari =====
* Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST)
* Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:23, 14 maj 2026 (CEST)

====[[User:Panasko|Panasko]]====
===== Za =====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:43, 14 maj 2026 (CEST)

===== Protiv =====

===== Komentari =====
Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}}

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== [[meta:User:TenWhile6/XReport]] ==

(Prebačeno s moje SZR): 

Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog &quot;korisnika&quot; Više -&gt; Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST)

:Nisam znao jer na Metu upadnem &quot;svake prestupne&quot;. :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST)
::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST)
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform 

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST)

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 19:11, 23 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;</text>
      <sha1>hl48pfaoe9nnepcxyvxpcgsmc622zcp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23934</id>
    <revision>
      <id>3900775</id>
      <parentid>3872498</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:52:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14537" sha1="c8tapvbgni7w4mgabw955jh24hb2egq" xml:space="preserve">{{Infokutija mitsko biće
| ime                   = Atena
| slika                 = Mattei Athena Louvre Ma530 n2.jpg
| veličina_slike        = 
| opis_slike            = ''Mattei Athena'' u [[Louvre]]. Rimska kopija iz 1. stoljeća p. n. e. prema grčkom originalu iz 4. stoljeća p. n. e. koji se pripisuje Kefisodotu ili [[Eufranoru]].
| grupe                 = [[Olimpski bogovi]]
| značaj                = 
| podgrupe              = 
| slična_bića           = 
| roditelji             = [[Zeus]] i [[Metida (mitologija)|Metida]]
| suprug(a)             = 
| braća                 = 
| sestre                = 
| mitologija            = [[Grčka mitologija]]
| prvi_put_prijavljeno  = 
| ostala_imena          = 
| država                = 
| stanište              = 
}}

[[Datoteka:Athena1.JPG|mini|260px|Paul Troger: Atena. Homer opisuje da Atena, uvijek naoružana, može letjeti pomoću zlatnih potplata.]]
'''Atena''' ({{jez-gr|Ἀθηνᾶ}} [''Athēnâ''] ili {{jezik|el|Ἀθήνη}} [''Athénē'']; [[dorski jezik|dorski]]: Ἀσάνα [''Asána'']) [[grčka]] je jedna od [[Olimpski bogovi|dvanaest Olimpijaca]] [[božica]] [[civilizacija|civilizacije]], mudrosti, snage, pravednog [[rat]]a, tkanja, [[Metalurgija|metalurgije]] i obrta.&lt;ref name=&quot;Merriam-Webster&quot;&gt;{{cite book |last1=Inc |first1=Merriam-Webster |title=Merriam-Webster's Encyclopedia of Literature |date=1995 |publisher=Merriam-Webster |isbn=9780877790426 |page=[https://books.google.com/books?id=eKNK1YwHcQ4C&amp;pg=PA81 81]}}&lt;/ref&gt; Posebno je važna kao božica mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. ''metis''). Atenin pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] je [[Minerva]],&lt;ref&gt;Deacy, Susan; Villing, Alexandra (2001), ''Athena in the Classical World'', Leiden, The Netherlands: Koninklijke Brill NV&lt;/ref&gt; a u [[egipatska mitologija|egipatskoj]] [[Neit]].

Atena se smatrala zaštitnicom i zaštitnicom raznih gradova širom Grčke, posebno grada [[Atina|Atine]], po kojem je najvjerovatnije dobila ime.&lt;ref&gt;Burkert, Walter (1985), ''Greek Religion'', Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, ISBN 978-0-674-36281-9&lt;/ref&gt; Njoj je posvećen [[Partenon]] na Atinskom akropolju. Njeni glavni simboli su sove, stabla masline, zmije i Gorgoneion. U umjetnosti se uglavnom prikazuje kako nosi kacigu i drži koplje.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Creation of man Prometheus Berthelemy Louvre INV20043 n2.jpg|mini|lijevo|209px|Jean-Simon Berthélemy: Prometej stvara čovjeka u prisutnosti Atine. Prometej i Atena su stvorili ljude i obdarili ih, Prometej vatrom, Atena mudrošću.]]
Atenino ime je možda [[Lidija|lidijskog]] porijekla. Moguće je da je složenica izvedena od tirenskog ''ati'' = majka i imena hurijske božice ''Hannahannah'' uobičajeno skraćivanog na ''Ana''. U [[Mikena|mikenskom]] grčkom na jednom [[linear B]] natpisu iz [[Knossos]]a piše A-ta-na-po-ti-ni-ja /Athana potniya/ = dama Atinjana. A također se nalazi i natpis A-ta-no-dju-wa-ja /Athana diwya/ pri čemu ''diwija'' znači božanska. U ''Kratilu'' je [[Platon]] izveo njeno ime od A-θεο-νόα (''A-theo-noa'') = [[bog|Božiji]] um.

== Opis ==
[[Datoteka:Domenico Beccafumi 047.jpg|mini|210px|Domenico Beccafumi: Takmičenje Atine i Posejdona. Atena i Posejdon su se takmičili zbog imena glavnog grčkog grada.]]
Atena nosi [[egid]], štit. Tako ju je prikazao i [[Fidija|Fidije]] u poznatoj statui od [[zlato|zlata]] i [[slonovača|slonovače]]. U njenom društvu su [[Nika]], božica pobjede i [[sova]], često na ramenu, kao simbol mudrosti. Nosi i kacigu te štit na kojem je glava [[Gorgona|gorgonske]] [[Meduza (mitologija)|Meduze]] koju joj je poklonio [[Perzej (mitologija)|Perzej]] kao zavjetni dar. Atena je naoružana božica ratnica koja je pomagala mnogim junacima, uključujući [[Heraklo|Herakla]], [[Jazon]]a i [[Odisej]]a. Ona je djevica - ''Athena Parthenos''. Njen [[hram]] zove se [[Partenon]]. Zaštitnica je [[Atina|grada Atine]], te je Atinjanima važna božica. Zaštitnica je obrtnika. Atinjani su je jednostavno zvali - ''he theos'' - božica. Također, božica je [[Ptice|ptica]], a [[vrana|vrani]] je podarila crno perje. Njen krilati štit možda je predstavljao ulogu božice-ptice. U trećem pjevanju ''[[Odiseja|Odiseje]]'' Atena se pretvara u [[orao|orla]]. Na staroj grčkoj lončariji prikazana je sa krilima. Atena se obično opisuje sa [[Sive oči|sivim očima]] i [[crna kosa|crnom kosom]], dok je [[Hesiod]] predstavlja sa [[plave oči|plavim očima]]. Atena je [[aseksualnost|aseksualna]].

== Rođenje ==
Atena se rodila iskočivši naoružana iz [[Zeus]]ove glave. Zeus je spavao sa svojom prvom ženom, [[Metida (mitologija)|Metidom]], božicom mudrosti i obrta, ali se odmah potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u [[Musca (rod)|muhu]] ili [[pčela|pčelu]] i progutao je odmah nakon odnosa. Ali, bilo je prekasno, Metida je već zanijela dijete, te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćerku, pri čemu je stvarala veliku buku uzrokujući [[Zeus]]u veliku bol. Zatim je [[Prometej (mitologija)|Prometej]] minojskom dvostrukom sjekirom (''labris'') rastvorio Zeusovu glavu, a Atena je iskočila u punoj ratnoj opremi.&lt;ref&gt;Kerényi, Karl (1951), ''The Gods of the Greeks'', London, England: Thames and Hudson, ISBN 978-0-500-27048-6, str. 118–122.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Deacy, Susan (2008), ''Athena'', London and New York: Routledge, ISBN 978-0-415-30066-7, str. 17–19.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hansen, William F. (2004), &quot;Athena (also Athenê and Athenaia) (Roman Minerva)&quot;, ''[https://books.google.com/books?id=a-NmaO-kM2UC&amp;q=satyr+mythology&amp;pg=PA280 Classical Mythology: A Guide to the Mythical World of the Greeks and Romans]'', Oxford, England: Oxford University Press, ISBN 978-0-19-530035-2, str. 121–123.&lt;/ref&gt; Postala je [[Zeus]]ova najdraža kćerka,&lt;ref&gt;Kerényi, Karl (1951), ''[[iarchive:godsofgreeks00kerrich|The Gods of the Greeks]]'', London, England: Thames and Hudson, ISBN 978-0-500-27048-6, str. 118–120.&lt;/ref&gt; a on joj je dao grad [[Atina|Atinu]]. Atena i [[Zeus]] uvijek imaju isto mišljenje. Prvo mjesto na koje je Atena sišla je [[rijeka]] [[Triton (mitologija)|Triton]].

== Atinjani ==
[[Datoteka:Birth Erikhthonios Staatliche Antikensammlungen 2413.jpg|mini|240px|Geja je rodila bebu Erihtonija kad je Hefest pokušao silovati Atinu.]]
Atena se takmičila s [[Posejdon]]om ko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada.&lt;ref&gt;Kerényi, Karl (1951), ''The Gods of the Greeks'', London, England: Thames and Hudson, ISBN 978-0-500-27048-6, str. 124.&lt;/ref&gt; Dogovorili su se da će svako od njih dati stanovnicima jedan dar&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kerényi, Karl (1951), ''[[iarchive:godsofgreeks00kerrich|The Gods of the Greeks]]'', London, England: Thames and Hudson, ISBN 978-0-500-27048-6, str. 124.&lt;/ref&gt; te će oni izabrati koji im je draži.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[Posejdon]] je zabio svoj trozubac u zenlju te se pojavio izvor koji im je dao mogućnost trgovine, a i vodu, ali je bila slana i nije bila za piće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Atena im je ponudila stablo [[maslina|masline]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Garland, Robert (2008), ''Ancient Greece: Everyday Life in the Birthplace of Western Civilization'', New York City, New York: Sterling, ISBN 978-1-4549-0908-8, str. 217.&lt;/ref&gt; te su stanovnici prihvatili maslinu i Atenu za zaštitnicu, jer im je stablo donosilo [[ulje]], [[Drvo (materijal)|drvo]] i [[Hrana|hranu]].&lt;ref&gt;Graves, Robert (1960) [1955], ''The Greek Myths'', London, England: Penguin, ISBN 978-0241952740, str. 62.&lt;/ref&gt; U drugoj verziji priče, [[Posejdon]] je stvorio prvog [[konj]]a, ali je ipak Atenin dar izabran. Ona je posadila prvu maslinu, prva je na [[Atika (periferija)|Atiku]] uvela plug, prva upregla konje.

== Seksualnost i Erihtonije Atinski ==
Atenina ljepota se rijetko opisuje, jer je aseksualna, ali je [[Homer]] spominje kao &quot;krasnu mladu ženu&quot;. Stari mitovi kažu da su [[Posejdon]] i [[Borej]] silovali Atenu. Ružni [[Hefest]] se oženio Atenom, ili ju je pokušao silovati. U obje verzije je ejakulirao na tlo i [[Geja (mitologija)|Geja]], [[Geja (mitologija)|Majka Zemlja]] je rodila dijete, [[zmija|zmiju]] [[Erihtonije Atinski|Erihtonija Atinskog]]. Atena je ostavila dijete trima sestrama Herzi, Pandrozi i Aglauri u maloj kutiji i upozorila ih da je nikad ne otvore. Aglaura je otvorila kutiju, pa se bacila sa [[Akropola|Akropole]]. Druga verzija priče govori da je Atena bila odsutna jer je išla da nađe planinu na koju bi stavila svoj hram, ali ju je ispustila. [[Ovidije]] u svojim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' donosi priču da se [[Hermes]] zaljubio u Herzu. Herza, Aglaura i Pandroza otišle su u hram prinijeti žrtvu Ateni. [[Hermes]] je zatražio od Aglaure pomoć da bi zaveo Herzu. Aglaura je zauzvrat tražila novac, a Atena ju je htjela kazniti zbog njene pohlepe te je zamolila Zavist da joj pokvari osjećaje. Zavist je nju poslušala te je napastvovala Herzu, a Aglaura se pretvorila u kamen.

== Arahna ==
Princeza [[Arahna]] iz Lidije bila je tako vješta u tkanju da je tvrdila da se ni sama Atena ne može mjeriti s njom.&lt;ref&gt;Powell, Barry B. (2012) [2004], &quot;[https://books.google.com/books?id=dqOSAgAAQBAJ Myths of Aphrodite, Artemis, Athena]&quot;, ''Classical Myth'' (Seventh ed.), London, England: Pearson, str. 211–235, ISBN 978-0-205-17607-6, str. 233.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Harries, Byron (1990), &quot;[https://www.cambridge.org/core/journals/cambridge-classical-journal/article/the-spinner-and-the-poet-arachne-in-ovids-metamorphoses/78383E17D16D3D6F1A8873C48D8EE369 The spinner and the poet: Arachne in Ovid's ''Metamorphoses'']&quot;, ''The Cambridge Classical Journal'', Cambridge, England: Cambridge University Press, '''36''': 64–82, doi:[[doi:10.1017/S006867350000523X|10.1017/S006867350000523X]], str. 64–82.&lt;/ref&gt; Arahna se hvalila svojom vještinom, a Atena ju je posjetila prerušena kao starica i rekla joj da se izvine zbog svoje oholosti.&lt;ref&gt;Powell, Barry B. (2012) [2004], &quot;[https://books.google.com/books?id=dqOSAgAAQBAJ Myths of Aphrodite, Artemis, Athena&quot;, ''Classical Myth''] (Seventh ed.), London, England: Pearson, str. 211–235, ISBN 978-0-205-17607-6, str. 233–234.&lt;/ref&gt; Arahna to nije učinila i izazvala je Atenu na takmičenje.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Powell, Barry B. (2012) [2004], &quot;[https://books.google.com/books?id=dqOSAgAAQBAJ Myths of Aphrodite, Artemis, Athena&quot;, ''Classical Myth''] (Seventh ed.), London, England: Pearson, str. 211–235, ISBN 978-0-205-17607-6, str. 234.&lt;/ref&gt; Atena je satkala svoju pobjedu nad [[Posejdon]]om u takmičenju za [[Atina|Atinu]]. Njena tapiserija je također prikazivala dvanaest [[Olimpski bogovi|Olimpskih bogova]] i i poraz mitskih figura koji su im se usprotivili.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;Roman, Luke; Roman, Monica (2010), ''[https://books.google.com/books?id=tOgWfjNIxoMC&amp;q=sources%20for%20the%20story%20of%20Arachne&amp;pg=PT90 Encyclopedia of Greek and Roman Mythology]'', New York City, New York: Infobase Publishing, ISBN 978-0-8160-7242-2, str. 92.&lt;/ref&gt; Arahnina tapiserija je sadržavala dvadeset i jednu epizodu nevjerstva božanstava,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;Leach, Eleanor Winsor (January 1974), &quot;[https://www.cambridge.org/core/journals/ramus/article/ekphrasis-and-the-me-of-artistic-failure-in-ovid-s-metamorphoses/C9D716ED72545FE65EE684BA28538079 Ekphrasis and the Theme of Artistic Failure in Ovid's Metamorphoses]&quot;, ''Ramus'', Cambridge, England: Cambridge University Press, '''3''' (2): 102–142, doi:[[doi:10.1017/S0048671X00004549|10.1017/S0048671X00004549]], S2CID [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:29668658 29668658], str. 102–142.&lt;/ref&gt; uključujući [[Zeus]]a koji je bio nevjeran sa [[Leda (mitologija)|Ledom]], [[Europa (mitologija)|Europom]] i [[Danaja|Danajom]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Predstavljala je nepravedno i diskreditirajuće ponašanje bogova prema smrtnicima.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Atena je priznala da je Arahnin rad bio besprijekoran,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; ali je bila ogorčena zbog Arahninog uvredljivog izbora teme, koji je pokazao propuste i prijestupe božanstava.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno, izgubivši strpljenje, Atena je uništila Arahninu tapiseriju i razboj, udarajući ga svojim štapom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Atena je zatim udarila Arahnu štapom po licu četiri puta.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Arahna se objesila u očajanju,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; ali Atena se sažalila nad njom i vratila je iz mrtvih u obliku pauka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ostali mitovi ==
[[Datoteka:Atene - Tempio di Efesto (2005).jpg|mini|190px|Partenon u Atini]]
Mit o poznatom [[Teba (Egipat)|tebanskom]] vraču [[Tiresija|Tiresiji]] govori da je naišao na Atenu dok se ona gola kupala. Atena ga je oslijepila. Njegova majka Harikla molila je Atenu da poništi kletvu, ali je to bilo Ateni nemoguće te mu je zauzvrat podala dar proroštva. Tiresija je postao poznati vrač i prorok. [[Odisej]]eva lukavost je zadivila Atenu. Pomogla mu je na njegovom putu. Dok se Odisej iskrcao na ostrvu, ušla je u Nauzikajine snove i osigurala to da će ga princeza odvesti u dvor te ga na posljetku poslati natrag na [[Itaka|Itaku]]. Atena mu je izrekla sve što mora činiti i znati da bi dobio natrag svoje kraljevstvo. Njeno milosrđe je veliko. Kad su na [[Areopag]]u stari [[Grci]] protiv nekog optuženika glasali podjednako, ona uvijek daje presudan glas da se optuženi oslobodi. Ipak, kad jednom stupi u bitku, nikad ne gubi, čak i protiv samog [[Ares]]a, jer bolje od njega poznaje strategiju i taktiku; mudre vojskovođe uvijek se njoj obraćaju za savjet. [[Ares]] je bog nepravednog rata. Atena je sa [[Prometej (mitologija)|Prometejem]] stvorila ljude od gline.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Category:Athena|Božica Atena}}
* [http://www.theoi.com/Olympios/Athena.html Atena u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20020207044426/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Athena.html Atina u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20020219155932/http://homepage.mac.com/cparada/GML/000Free/000Athena/AthenaAlbum.html Atina u umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.goddess-athena.org/ Božica Atina - informacije i umjetnički prikazi] {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{Grčka mitologija}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]
[[Kategorija:Grčka mitologija| ]]</text>
      <sha1>c8tapvbgni7w4mgabw955jh24hb2egq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Admir Vladavić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24909</id>
    <revision>
      <id>3900541</id>
      <parentid>3896041</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4486" sha1="euvekq3ibrp06obue8mr6bw3bhiir6b" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Admir Vladavić
| slika                      = Admir Vladavic.JPG
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|6|29}}
| rodnigrad                  = [[Ljubinje]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 178&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = sredina
| omladinskegodine           = 1995–2000.
| omladinskipogoni           = Iskra Stolac
| godine1                    = 2000-2005.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 30 (1)
| godine2                    = 2005-2007.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 34 (8)
| godine3                    = 2007-2009.
| klubovi3                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)3           = 66 (18)
| godine4                    = 2009-2010.
| klubovi4                   = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull]]
| nastupi(golovi)4           = 15 (1)
| godine5                    = 2010–2011.
| klubovi5                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)5           = 10 (3)
| godine6                    = 2011.
| klubovi6                   = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| nastupi(golovi)6           = 6 (2)
| godine7                    = 2012–2013.
| klubovi7                   = [[MFK Karviná|Karviná]]
| nastupi(golovi)7           = 38 (10)
| godine8                    = 2013–2014.
| klubovi8                   = → [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)8           = 15 (0)
| godine9                    = 2014.
| klubovi9                   = [[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]]
| nastupi(golovi)9           = 11 (3)
| godine10                   = 2014.
| klubovi10                  = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)10          = 8 80)
| reprezentacija            = Da
| nacionalnegodine          = 2006–2009
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 12 (0)
| trenergodine              = 2025–
| trenerklubovi             = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| zadnjiuređaj              = 25. juni 2026
}}
'''Admir Vladavić''' (rođen 29. juna, 1982. u [[Ljubinje|Ljubinju]], [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i reprezentativac, te nogometni trener. Karijeru je započeo u izbjegličkom klubu Bregava Iskra odakle je prešao u mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]]. U ljeto 2005. potpisuje četverogodišnji ugovor sa [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] gdje se vrlo brzo nametnuo kao jedan od najboljih igrača kluba, ali i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]].Trenutno je pomoćni menadžer u Veležu.

== Reprezentacija ==
Dana 28. februara 2006. je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] na utakmici sa [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanom]]. U naredne tri godine s reprezentacijom, Vladavić odigrao je još 11 utakmica, ne postižući nijedan gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16 July 2009|website=[[RSSSF]]|access-date=4 June 2021|author=Mamrud, Roberto}}&lt;/ref&gt; Njegova posljednja reprezentacija bila je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijska utakmica za Svjetsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u oktobru 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=22292|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-06-04}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=13877 Admir Vladavić na national-football-teams.com]

{{Stub-nogomet}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vladavić Admir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubinje]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>euvekq3ibrp06obue8mr6bw3bhiir6b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900542</id>
      <parentid>3900541</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:15:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4487" sha1="02rp6rw0uuj5w1h1vxtv0xughvcf7oa" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Admir Vladavić
| slika                      = Admir Vladavic.JPG
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|6|29}}
| rodnigrad                  = [[Ljubinje]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 178&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = sredina
| omladinskegodine           = 1995–2000.
| omladinskipogoni           = Iskra Stolac
| godine1                    = 2000-2005.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 30 (1)
| godine2                    = 2005-2007.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 34 (8)
| godine3                    = 2007-2009.
| klubovi3                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)3           = 66 (18)
| godine4                    = 2009-2010.
| klubovi4                   = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull]]
| nastupi(golovi)4           = 15 (1)
| godine5                    = 2010–2011.
| klubovi5                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)5           = 10 (3)
| godine6                    = 2011.
| klubovi6                   = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| nastupi(golovi)6           = 6 (2)
| godine7                    = 2012–2013.
| klubovi7                   = [[MFK Karviná|Karviná]]
| nastupi(golovi)7           = 38 (10)
| godine8                    = 2013–2014.
| klubovi8                   = → [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)8           = 15 (0)
| godine9                    = 2014.
| klubovi9                   = [[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]]
| nastupi(golovi)9           = 11 (3)
| godine10                   = 2014.
| klubovi10                  = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)10          = 8 80)
| reprezentacija            = Da
| nacionalnegodine          = 2006–2009.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 12 (0)
| trenergodine              = 2025–
| trenerklubovi             = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| zadnjiuređaj              = 25. juni 2026
}}
'''Admir Vladavić''' (rođen 29. juna, 1982. u [[Ljubinje|Ljubinju]], [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i reprezentativac, te nogometni trener. Karijeru je započeo u izbjegličkom klubu Bregava Iskra odakle je prešao u mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]]. U ljeto 2005. potpisuje četverogodišnji ugovor sa [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] gdje se vrlo brzo nametnuo kao jedan od najboljih igrača kluba, ali i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]].Trenutno je pomoćni menadžer u Veležu.

== Reprezentacija ==
Dana 28. februara 2006. je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] na utakmici sa [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanom]]. U naredne tri godine s reprezentacijom, Vladavić odigrao je još 11 utakmica, ne postižući nijedan gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16 July 2009|website=[[RSSSF]]|access-date=4 June 2021|author=Mamrud, Roberto}}&lt;/ref&gt; Njegova posljednja reprezentacija bila je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijska utakmica za Svjetsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u oktobru 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=22292|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-06-04}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=13877 Admir Vladavić na national-football-teams.com]

{{Stub-nogomet}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vladavić Admir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubinje]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>02rp6rw0uuj5w1h1vxtv0xughvcf7oa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900544</id>
      <parentid>3900542</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4532" sha1="tezvw7ocb4msh4reqtdq5jcsci30y5u" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Admir Vladavić
| slika                      = Admir Vladavic.JPG
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|6|29}}
| rodnigrad                  = [[Ljubinje]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 178&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = sredina
| omladinskegodine           = 1995–2000.
| omladinskipogoni           = Iskra Stolac
| godine1                    = 2000-2005.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 30 {{0}}(1)
| godine2                    = 2005-2007.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 34 {{0}}(8)
| godine3                    = 2007-2009.
| klubovi3                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)3           = 66 (18)
| godine4                    = 2009-2010.
| klubovi4                   = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull]]
| nastupi(golovi)4           = 15 {{0}}(1)
| godine5                    = 2010–2011.
| klubovi5                   = [[MŠK Žilina|Žilina]]
| nastupi(golovi)5           = 10 {{0}}(3)
| godine6                    = 2011.
| klubovi6                   = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
| nastupi(golovi)6           = 6 {{0}}(2)
| godine7                    = 2012–2013.
| klubovi7                   = [[MFK Karviná|Karviná]]
| nastupi(golovi)7           = 38 (10)
| godine8                    = 2013–2014.
| klubovi8                   = → [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)8           = 15 {{0}}(0)
| godine9                    = 2014.
| klubovi9                   = [[Sliema Wanderers F.C.|Sliema Wanderers]]
| nastupi(golovi)9           = 11 {{0}}(3)
| godine10                   = 2014.
| klubovi10                  = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)10          = 8 {{0}}(0)
| reprezentacija            = Da
| nacionalnegodine          = 2006–2009.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 12 {{0}}(0)
| trenergodine              = 2025–
| trenerklubovi             = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| zadnjiuređaj              = 25. juni 2026
}}
'''Admir Vladavić''' (rođen 29. juna, 1982. u [[Ljubinje|Ljubinju]], [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i reprezentativac, te nogometni trener. Karijeru je započeo u izbjegličkom klubu Bregava Iskra odakle je prešao u mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]]. U ljeto 2005. potpisuje četverogodišnji ugovor sa [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] gdje se vrlo brzo nametnuo kao jedan od najboljih igrača kluba, ali i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]].Trenutno je pomoćni menadžer u Veležu.

== Reprezentacija ==
Dana 28. februara 2006. je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] na utakmici sa [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanom]]. U naredne tri godine s reprezentacijom, Vladavić odigrao je još 11 utakmica, ne postižući nijedan gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16 July 2009|website=[[RSSSF]]|access-date=4 June 2021|author=Mamrud, Roberto}}&lt;/ref&gt; Njegova posljednja reprezentacija bila je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijska utakmica za Svjetsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u oktobru 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=22292|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-06-04}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=13877 Admir Vladavić na national-football-teams.com]

{{Stub-nogomet}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vladavić Admir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubinje]]
[[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>tezvw7ocb4msh4reqtdq5jcsci30y5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak bosanskohercegovačkih zastava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26913</id>
    <revision>
      <id>3900568</id>
      <parentid>3835691</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:11:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-36592-80</username>
        <id>182950</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zastave entiteta Bosne i Hercegovine */ samo pogledajte sto pise ispod toga u napomeni, ovo se mora ispraviti jer ako nije napisana godina kada se prestala koristiti tj kada je donesen taj zakon, to bi znacilo da se koristi tj da se smije koristiti i danas</comment>
      <origin>3900568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11439" sha1="t68w6qvhp6shxcsjjcpvtund4c56se3" xml:space="preserve">Ovo je spisak [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] zastava kroz historiju.

''Za više informacije o zastavama posjetite: [[Zastava Bosne i Hercegovine]]''

== Savremena Bosna i Hercegovina ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|100px|border]] || [[1998]]– || [[Zastava Bosne i Hercegovine]] || Plava zastava sa žutim trouglom koji predstavlja geografski izgled Bosne i Hercegovine i tri konstitutivna naroda, uz čiju hipotenuzu se proteže devet bijelih petokrakih zvijezda koje simboliziraju evropski put BiH.
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|100px|border]] || [[1992]]–[[1998]]. || [[Zastava Bosne i Hercegovine|Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] || Bijela zastava sa zlatno obrubljenim štitom plave boje koji je podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju. Što je preuzeto od prvog [[Bosna i Hercegovina|bosanskog]] kralja iz [[14. vijek]]a [[Tvrtko Kotromanić|Tvrtka Kotromanića]]
|}

== Zastave entiteta Bosne i Hercegovine ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|100px|border]] || [[1995]]–[[2007]]. || [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] || Pravougaona trobojnica sa vertikalno poredanim poljima s lijeva na desno: crvene, bijele i zelene boje, tako da je bijelo polje trostruko šire, na kome se u sredini nalazi grb Federacije Bosne i Hercegovine.
|-
| [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|100px|border]] || [[1995|1995.]]–[[2007.|2007]]. || [[Zastava Republike Srpske]] || Horizontalna crveno-plavo-bijela trobojnica.
|}
* Napomena: [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je svojom odlukom, grb i zastavu Federacije BiH, te grb i himnu Republike Srpske, proglasio neustavnim. Odluka je zvanično stupila na snagu objavom u &quot;Službenom glasniku BiH broj 45/07, od [[14. juni|14.juna]] [[2007]]. godine&quot;.

== Kantonalne zastave ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|100px|border]] || 1999– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Unsko-sanski kanton|Zastava Unsko-sanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|100px|border]] || 2000– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Zastava Posavskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|100px|border]] || 1999– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Tuzlanski kanton|Zastava Tuzlanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|100px|border]] || 2000– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Zeničko-dobojski kanton|Zastava Zeničko-dobojskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg|100px|border]] || 2001– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton|Zastava Bosansko-podrinjskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|100px|border]] || 2003– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Zastava Srednjobosanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|100px|border]] || 2004– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Hercegovačko-neretvanski kanton|Zastava Hercegovačko-neretvanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|100px|border]] || 2003–???? || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Zapadnohercegovački kanton|Zastava Zapadnohercegovačkog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Sarajevo Canton.png|100px|border]] || 1999– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Kanton Sarajevo|Zastava Kantona Sarajevo]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|100px|border]] || 1996–1998. || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Kanton 10|Zastava Kantona 10]]||
|}

* Napomena: [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je svojom odlukom od 20. novembra 1997. i 19. februara 1998, Službene novine F BiH br. 24/98, 17. juna 1998, str. 712–714, grb i zastavu Kantona 10 proglasio neustavnim. Također je i zastava Zapadnohercegovačkog kantona proglašena neustavnom.

== Zastava [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia (rotated).svg|100px|border]] || Od [[1377]]. do [[1463]]. || Zastava Kraljevine Bosne ||  Bosanska zastava koja se koristila od krunisanja prvog bosanskog kralja [[Tvrtko Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] a potom u vrijeme njegovih nasljednika, je plavi štit sa zlatnim ljiljanima na bijeloj podlozi. Na osnovu tih simbola kreirana je zastava nezavisne RBiH od [[1992]]. do [[1998]]. godine.
|}

== Zastava Zapadne Hercegovine [[1760.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Western Herzegovina 1760 flag.svg|100px|border]] || [[1760]]. || Zastavu su koristili bogati Bošnjaci u graničnim dijelovima južne i zapadne Hercegovine. Zastave se najviše koristila u borbama|| Zastava je zelena s bijelim mjesecom i zvjezdom prema špicu.
|}

== Zastava Autonomne Bosne [[1831.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1831-1832).svg|100px|border]] || [[1831]]. ||Zastava koju je koristio [[Husein-kapetan Gradaščević]] u bitkama [[1831]]. godine za Autonomiju Bosne. || Zastava korištena u to vrijeme je bila zelene boje sa žutim polumjesecom i zvijezdom u sredini.
|}

== Zastava BiH za vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka [[1875.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1875–1877).svg|100px|border]] || [[1875]]. ||Zastava BiH za vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka [[1875]]–[[1877]]. || Ustanici su uglavnom koristili zastavu vodoravno podijeljenu na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem polju zastave nalazio se i crveni polumjesec sa šestokrakom zvijezdom. Postoje indicije da se ista zastava koristila i 1878. godine.
|}

== Zastava Nezavisne Bosne [[1878.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|100px|border]] || [[1878]]. ||Zastava Nezavisne Bosne  [[1878]]. || Zastava nezavisne Bosne, koja je korištena za vrijeme otpora austrougarskoj okupaciji [[1878]]. godine, je bila zelene boje sa žutim polumjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini, a usvojena je [[28. juni|28. juna]] [[1878]]. godine, a napuštena krajem iste.
|}

== Zastave BiH za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1878-1908).svg|100px|border]] || [[1878]]–[[1908]]. || Zastava Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske okupacije || Nakon austrougarske okupacije za zastavu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] izabrana je dvobojnica sa gornjim crvenim i donjim žutim poljem, na čijoj se sredini nalazio tadašnji grb Bosne i Hercegovine. Zastava je usvojena krajem [[1878]]. godine.
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1908-1918).svg|100px|border]] || [[1908]]–[[1918]]. || Zastava Bosne i Hercegovine nakon austrougarske aneksije.|| Od [[1908]]. godine, korištena je zastava gotovo identična onoj iz 1878. godine, s tim da je sa nje uklonjen tadašnji bosanski grb.
|}

== Zastava SR BiH ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|100px|border]] || [[1945]]–[[1991]]. || [[Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji|Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] || Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine se sastojala od crvene podloge u čijem se lijevom gornjem uglu nalazila [[Zastava SFRJ|zastava Jugoslavije]], obrubljena zlatnožutom trakom.
|}

== Prijedlozi za zastavu BiH ==
=== Prijedlozi iz [[1997.]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:BiH flag proposal (three nations).svg|100px|border]] || [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine|| Trobojnica u češkom stilu, zeleno i crveno horizontalno postavljeno polje, sa plavim trouglom uz koplje.
|-
| [[Datoteka:Flag of BiH (first set of proposals 2).svg|100px|border]] || [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Maslinova grančica na svijetloplavoj podlozi. 
|-
| [[Datoteka:Flag of BiH (First set of proposal 3).svg|100px|border]] || [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine|| Bijele konture geografske karte BiH na svijetloplavoj podlozi.
|}

=== Prijedlozi Jaquesa Kleina ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:B&amp;H First Alternative Flag of Second Proposal.svg|100px|border]] || [[1997]]. ||Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Dijagonalna crveno-bijelo-plava trobojnica sa plavom mapom zemlje koja je okružena sa 10 zvijezda.
|-
| [[Datoteka:B&amp;H Second Alternative Flag of Second Proposal.svg|100px|border]]|| [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Dijagonalna trobojnica sa plavom mapom zemlje koja je okružena zvijezdama. Na ovom prijedlogu karta je plave boje obrubljena žutim i okružena s dvanaest žutih zvijezda. (Dvije zvijezde predstavljaju 2 entiteta i deset zvijezda 10 kantona u Federaciji BiH.)

|}

=== Prijedlozi [[OHR]]-a ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:First Westendorp Proposal of BiH flag.svg|100px|border]] || [[Januar]] [[1998]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Prijedlog zastave se sastoji se od svijetloplavog polja sa žutim jednakostraničnim pravougaonim trouglom čija jedna kateta se poklapa sa gornjim rubom zastave, a duž hipotenuze je u plavom polju red bijelih petokrakih zvijezda. Na osnovu ovog prijedloga usvojena je nova zastava BiH.
|-
| [[Datoteka:Second Westendorp Proposal of BiH flag.svg|100px|border]]  || [[Januar]] [[1998]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Zastava se sastoji od svjetloplavog polja s pet pruga, tri žute koje izlaze iz kopljanog ruba i ne dosežu slobodni kraj, i dvije bijele koje izlaze iz slobodnog kraja i ne dosežu do jarbola.
|-
| [[Datoteka:Flag of BiH (third Westendorp proposal).svg|100px|border]]  || [[Januar]] [[1998]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Zastava na plavoj podlozi sa ukupno deset pruga, pet žutih i pet bijelih, prve koje izlaze iz kopljenog ruba, a druge iz slobodnog kraja, a zajedno u sredini tvore oblik trougla.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]] 
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]

[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi zastava|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>t68w6qvhp6shxcsjjcpvtund4c56se3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900569</id>
      <parentid>3900568</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-36592-80|~2026-36592-80]] ([[User talk:~2026-36592-80|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3835691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11418" sha1="eenoedwn1py2g97uyp6fqj71it3mzlp" xml:space="preserve">Ovo je spisak [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] zastava kroz historiju.

''Za više informacije o zastavama posjetite: [[Zastava Bosne i Hercegovine]]''

== Savremena Bosna i Hercegovina ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|100px|border]] || [[1998]]– || [[Zastava Bosne i Hercegovine]] || Plava zastava sa žutim trouglom koji predstavlja geografski izgled Bosne i Hercegovine i tri konstitutivna naroda, uz čiju hipotenuzu se proteže devet bijelih petokrakih zvijezda koje simboliziraju evropski put BiH.
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|100px|border]] || [[1992]]–[[1998]]. || [[Zastava Bosne i Hercegovine|Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] || Bijela zastava sa zlatno obrubljenim štitom plave boje koji je podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju. Što je preuzeto od prvog [[Bosna i Hercegovina|bosanskog]] kralja iz [[14. vijek]]a [[Tvrtko Kotromanić|Tvrtka Kotromanića]]
|}

== Zastave entiteta Bosne i Hercegovine ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|100px|border]] || [[1995]]–[[2007]]. || [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] || Pravougaona trobojnica sa vertikalno poredanim poljima s lijeva na desno: crvene, bijele i zelene boje, tako da je bijelo polje trostruko šire, na kome se u sredini nalazi grb Federacije Bosne i Hercegovine.
|-
| [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|100px|border]] || [[1995]]– || [[Zastava Republike Srpske]] || Horizontalna crveno-plavo-bijela trobojnica.
|}
* Napomena: [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je svojom odlukom, grb i zastavu Federacije BiH, te grb i himnu Republike Srpske, proglasio neustavnim. Odluka je zvanično stupila na snagu objavom u &quot;Službenom glasniku BiH broj 45/07, od [[14. juni|14.juna]] [[2007]]. godine&quot;.

== Kantonalne zastave ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|100px|border]] || 1999– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Unsko-sanski kanton|Zastava Unsko-sanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|100px|border]] || 2000– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Posavski kanton|Zastava Posavskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|100px|border]] || 1999– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Tuzlanski kanton|Zastava Tuzlanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|100px|border]] || 2000– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Zeničko-dobojski kanton|Zastava Zeničko-dobojskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg|100px|border]] || 2001– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Bosansko-podrinjski kanton|Zastava Bosansko-podrinjskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|100px|border]] || 2003– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Srednjobosanski kanton|Zastava Srednjobosanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|100px|border]] || 2004– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Hercegovačko-neretvanski kanton|Zastava Hercegovačko-neretvanskog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|100px|border]] || 2003–???? || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Zapadnohercegovački kanton|Zastava Zapadnohercegovačkog kantona]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of Sarajevo Canton.png|100px|border]] || 1999– || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Kanton Sarajevo|Zastava Kantona Sarajevo]]||
|-
| [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|100px|border]] || 1996–1998. || [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine#Kanton 10|Zastava Kantona 10]]||
|}

* Napomena: [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je svojom odlukom od 20. novembra 1997. i 19. februara 1998, Službene novine F BiH br. 24/98, 17. juna 1998, str. 712–714, grb i zastavu Kantona 10 proglasio neustavnim. Također je i zastava Zapadnohercegovačkog kantona proglašena neustavnom.

== Zastava [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia (rotated).svg|100px|border]] || Od [[1377]]. do [[1463]]. || Zastava Kraljevine Bosne ||  Bosanska zastava koja se koristila od krunisanja prvog bosanskog kralja [[Tvrtko Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] a potom u vrijeme njegovih nasljednika, je plavi štit sa zlatnim ljiljanima na bijeloj podlozi. Na osnovu tih simbola kreirana je zastava nezavisne RBiH od [[1992]]. do [[1998]]. godine.
|}

== Zastava Zapadne Hercegovine [[1760.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Western Herzegovina 1760 flag.svg|100px|border]] || [[1760]]. || Zastavu su koristili bogati Bošnjaci u graničnim dijelovima južne i zapadne Hercegovine. Zastave se najviše koristila u borbama|| Zastava je zelena s bijelim mjesecom i zvjezdom prema špicu.
|}

== Zastava Autonomne Bosne [[1831.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1831-1832).svg|100px|border]] || [[1831]]. ||Zastava koju je koristio [[Husein-kapetan Gradaščević]] u bitkama [[1831]]. godine za Autonomiju Bosne. || Zastava korištena u to vrijeme je bila zelene boje sa žutim polumjesecom i zvijezdom u sredini.
|}

== Zastava BiH za vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka [[1875.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1875–1877).svg|100px|border]] || [[1875]]. ||Zastava BiH za vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka [[1875]]–[[1877]]. || Ustanici su uglavnom koristili zastavu vodoravno podijeljenu na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem polju zastave nalazio se i crveni polumjesec sa šestokrakom zvijezdom. Postoje indicije da se ista zastava koristila i 1878. godine.
|}

== Zastava Nezavisne Bosne [[1878.]] ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|100px|border]] || [[1878]]. ||Zastava Nezavisne Bosne  [[1878]]. || Zastava nezavisne Bosne, koja je korištena za vrijeme otpora austrougarskoj okupaciji [[1878]]. godine, je bila zelene boje sa žutim polumjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini, a usvojena je [[28. juni|28. juna]] [[1878]]. godine, a napuštena krajem iste.
|}

== Zastave BiH za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1878-1908).svg|100px|border]] || [[1878]]–[[1908]]. || Zastava Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske okupacije || Nakon austrougarske okupacije za zastavu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] izabrana je dvobojnica sa gornjim crvenim i donjim žutim poljem, na čijoj se sredini nalazio tadašnji grb Bosne i Hercegovine. Zastava je usvojena krajem [[1878]]. godine.
|-
| [[Datoteka:Flag of Bosnia (1908-1918).svg|100px|border]] || [[1908]]–[[1918]]. || Zastava Bosne i Hercegovine nakon austrougarske aneksije.|| Od [[1908]]. godine, korištena je zastava gotovo identična onoj iz 1878. godine, s tim da je sa nje uklonjen tadašnji bosanski grb.
|}

== Zastava SR BiH ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|100px|border]] || [[1945]]–[[1991]]. || [[Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji|Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] || Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine se sastojala od crvene podloge u čijem se lijevom gornjem uglu nalazila [[Zastava SFRJ|zastava Jugoslavije]], obrubljena zlatnožutom trakom.
|}

== Prijedlozi za zastavu BiH ==
=== Prijedlozi iz [[1997.]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:BiH flag proposal (three nations).svg|100px|border]] || [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine|| Trobojnica u češkom stilu, zeleno i crveno horizontalno postavljeno polje, sa plavim trouglom uz koplje.
|-
| [[Datoteka:Flag of BiH (first set of proposals 2).svg|100px|border]] || [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Maslinova grančica na svijetloplavoj podlozi. 
|-
| [[Datoteka:Flag of BiH (First set of proposal 3).svg|100px|border]] || [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine|| Bijele konture geografske karte BiH na svijetloplavoj podlozi.
|}

=== Prijedlozi Jaquesa Kleina ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:B&amp;H First Alternative Flag of Second Proposal.svg|100px|border]] || [[1997]]. ||Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Dijagonalna crveno-bijelo-plava trobojnica sa plavom mapom zemlje koja je okružena sa 10 zvijezda.
|-
| [[Datoteka:B&amp;H Second Alternative Flag of Second Proposal.svg|100px|border]]|| [[1997]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Dijagonalna trobojnica sa plavom mapom zemlje koja je okružena zvijezdama. Na ovom prijedlogu karta je plave boje obrubljena žutim i okružena s dvanaest žutih zvijezda. (Dvije zvijezde predstavljaju 2 entiteta i deset zvijezda 10 kantona u Federaciji BiH.)

|}

=== Prijedlozi [[OHR]]-a ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=&quot;110&quot;|Zastava!!width=&quot;100&quot;|Datum!!width=&quot;250&quot;|Upotreba!!width=&quot;250&quot;|Opis
|-
| [[Datoteka:First Westendorp Proposal of BiH flag.svg|100px|border]] || [[Januar]] [[1998]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Prijedlog zastave se sastoji se od svijetloplavog polja sa žutim jednakostraničnim pravougaonim trouglom čija jedna kateta se poklapa sa gornjim rubom zastave, a duž hipotenuze je u plavom polju red bijelih petokrakih zvijezda. Na osnovu ovog prijedloga usvojena je nova zastava BiH.
|-
| [[Datoteka:Second Westendorp Proposal of BiH flag.svg|100px|border]]  || [[Januar]] [[1998]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Zastava se sastoji od svjetloplavog polja s pet pruga, tri žute koje izlaze iz kopljanog ruba i ne dosežu slobodni kraj, i dvije bijele koje izlaze iz slobodnog kraja i ne dosežu do jarbola.
|-
| [[Datoteka:Flag of BiH (third Westendorp proposal).svg|100px|border]]  || [[Januar]] [[1998]]. || Prijedlog za zastavu Bosne i Hercegovine || Zastava na plavoj podlozi sa ukupno deset pruga, pet žutih i pet bijelih, prve koje izlaze iz kopljenog ruba, a druge iz slobodnog kraja, a zajedno u sredini tvore oblik trougla.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]] 
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]

[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi zastava|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>eenoedwn1py2g97uyp6fqj71it3mzlp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žutica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28676</id>
    <revision>
      <id>3900604</id>
      <parentid>3793275</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:15:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1217" sha1="483kia31b1i48ytv0xh9edfn530u9c4" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Jaundice08.jpg|mini|desno|200px|Osoba koja boluje od žutice]]
'''Žutica''' je vrlo opasno oboljenje [[jetra|jetre]] izazvano mikrobima i [[virus]]ima. Većinom se prenosi [[hrana|hranom]], rjeđe direktnom infekcijom [[krv]]i. Prvi znaci ove bolesti su groznica, glavobolja, mučnina. Kasnije se javlja žutilo [[koža|kože]], koje se najprije primjećuje na bjeloočnici. Bolesnik treba da miruje i da uzima hranu bogatu [[bjelančevine|bjelančevinama]] (meso, bjelance jajeta i mladi sir) i ugljičnim hidratima, a oskudnu mastima. Lijekove i dijetu propisuje ljekar.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3890 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120807091718/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3890 |date=7. 8. 2012 }}
* https://web.archive.org/web/20190822221254/http://www.osteopathicfamilyphysician.org/article/S1877-573X(12)00187-6/abstract
* http://emedicine.medscape.com/article/1104368-overview#showall
* http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1119305/
{{Normativna kontrola}}{{stub-med}}

[[Kategorija:Zarazne bolesti]]
[[Kategorija:Bolesti digestivnog trakta]]</text>
      <sha1>483kia31b1i48ytv0xh9edfn530u9c4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šehadet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28848</id>
    <revision>
      <id>3900540</id>
      <parentid>3891698</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9173" sha1="og9vop9uq01zuk8l9lbglm1lvkvlat4" xml:space="preserve">{{Islam}}
'''Šehadet''' ({{ArJ|'''شهادة'''}}, &quot;''svjedočenje&quot;'') je jedan od pet temelja [[islam]]skog vjerovanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://firdews.ba/mekteb/islamski-%C5%A1arti |title=GLAVNE ISLAMSKE DUŽNOSTI |work=firdews.ba |access-date=25. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170304115011/http://firdews.ba/mekteb/islamski-%C5%A1arti |archive-date=4. 3. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ikc-berlin.de/bosnisch/html/islamski-sarti/ISLAMSKI-SARTI.htm |title=Islamski šarti |work=ikc-berlin.de |access-date=25. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Šehadet je izjava vjere u jedinstvo ([[tevhid]]) [[Bog]]a i prihvatanje [[Muhammed|Muhameda]] kao Božijeg [[Poslanici u islamu|poslanika]]. Neki [[Šiizam|šiitski]] [[musliman]]i također uključuju izjavu o vjerovanju u namjesništvo [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]],&lt;ref name=&quot;The Later Mughals' p. 130&quot;&gt;''The Later Mughals'' by [[William Irvine (historian)|William Irvine]] p.&amp;nbsp;130&lt;/ref&gt; ali to ne smatraju obaveznim dijelom za prelazak na islam.&lt;ref&gt;{{cite web |title=When becoming a Muslim, is it essential to include 'Aliyyun waliullah' in the Kalima? |url=https://www.al-islam.org/ask/topics/8198/questions-about-Shahada |website=al-islam.org |access-date=30. 5. 2024 |archive-date=12. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240512213959/https://www.al-islam.org/ask/topics/8198/questions-about-Shahada |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Samo jedno iskreno recitovanje šehadeta je sve što je potrebno da bi osoba postala musliman prema većini tradicionalnih škola.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Illustrated Dictionary of the Muslim World |year=2011 |publisher=Marshall Cavendish |isbn=978-0-7614-7929-1 |url=https://books.google.com/books?id=8Zp_5IydPGgC&amp;q=shahada+a+person+to+become+a+Muslim+sunni+shia&amp;pg=PA38}}&lt;/ref&gt;

Šehadet je uslov za pristup u vjeru. Da bi neko bio musliman potrebno je da srcem vjeruje i jezikom posvjedoči u [[Allah]]ovo jedinstvo i [[Muhammed]]ovo poslanstvo. Da bi neka osoba bila smatrana muslimanom od strane drugih ljudi, potrebno je da izgovori šehadet u prisustvu najmanje 2 svjedoka muslimana:

* Arapski tekst:
:* &lt;big&gt;'''أَشْهَدُ أَنْ لَا إِلَٰهَ إِلَّا ٱللَّٰهُ وَأَشْهَدُ أَنَّ مُحَمَّدًا رَسُولُ ٱللَّٰهِ''' &lt;/big&gt;

* Transkript [[Arapski jezik|arapskog]] teksta:
:* ''Ešhedu en la illahe illallah ve ešhedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu.''

* Bosanski prijevodi značenja:
:* ''Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ikb-berlin.de/islamske-teme/islamski-sarti/ocitovati-pripadnost-islamu-kelime-i-sehadet/248 |title=Očitovati pripadnost Islamu - Kelime i Šehadet |work=ikb-berlin.de |access-date=25. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|mini|lijevo|200px|Zastava [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] na kojoj se nalazi ispisan šehadet.]]

== Prijevod i značaj ==
Šehadet se prevodi na bosanski kao &quot;Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik.&quot;

Imenica šehadet (شَهَادَة), od glagola šahida ( شَهِدَ), od korijena š-h-d (ش-ه-د) što znači &quot;posmatrati, svjedočiti&quot;, prevodi se kao &quot;svjedočenje u svakodnevnom životu i u pravnom smislu.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wehr|first=Hans|author2=J. Milton Cowan|title=A Dictionary of Modern Written Arabic|url=https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3|year=1976|pages=[https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3/page/488 488]–489|archive-url=https://web.archive.org/web/20151221083021/https://archive.org/details/Dict_Wehr.pdf|archive-date=21. 12. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;{{refn|group=note|The related noun {{transliteration|ar|[[Shahid|Shahīd]]}} ({{IPA|ar|ʃaˈhiːd|}} {{lang|ar|شَهِيد}}), which is used in the Quran mainly in the sense &quot;witness&quot;, has paralleled in its development the Greek {{transliteration|grc|martys}} ({{lang|grc|μάρτυς}}) in that it may mean both &quot;witness&quot; and &quot;martyr&quot;.&lt;ref&gt;David Cook, ''Martyrdom (Shahada)'' [https://web.archive.org/web/20140825110925/http://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195390155/obo-9780195390155-0124.xml Oxford Bibliographies] . {{isbn|9780195390155}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Encycle&quot;&gt;''The Encyclopaedia of Islam'', Volume IX, Klijkebrille, 1997, p.&amp;nbsp;201.&lt;/ref&gt; Similarly, {{transliteration|ar|shahāda}} may also mean &quot;martyrdom&quot; although in modern Arabic the more commonly used word for &quot;martyrdom&quot; is another derivative of the same root, {{transliteration|ar|[[w:Istishhad|istišhād]]}} ({{lang|ar|ٱسْتِشْهَاد}}).&lt;ref&gt;{{cite book|author=John Wortabet|author2=Harvey Porter|title=English-Arabic and Arabic-English Dictionary|url=https://books.google.com/books?id=Fju5UH9dO3YC&amp;pg=PA238|date=1. 9. 2003|publisher=Asian Educational Services|page=238|isbn=978-81-206-1768-1|access-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160429014317/https://books.google.com/books?id=Fju5UH9dO3YC&amp;pg=PA238|archive-date=29. 4. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} vjerovanje se također naziva, u dvojnom obliku, šehadeten (شَهَادَتَان, doslovno &quot;dva svjedočanstva&quot;). Izraz al-šahīd (ٱلْشَّهِيد, &quot;Svjedok&quot;) se koristi u Kur'anu kao jedna od &quot;božjih titula&quot;.{{sfn|Cornell|2007|p=8}}

U sunitskom islamu, šahadet ima dva dijela: 'lā ʾilāha ʾillā -llāh' (&quot;Nema boga osim Allaha&quot;) i 'muhammadun rasulu llah' (&quot;Muhamed je Božiji poslanik&quot;),{{sfn|Lindsay|2005|p=140–141}} koji se ponekad nazivaju prvim šahadetom i drugim šehadetom. Prva izjava šehadeta također je poznata kao tahlil.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Michael Anthony Sells|title=Approaching the Qur'an: The Early Revelations|url=https://books.google.com/books?id=EYCFTVDDKmkC|year=1999|publisher=White Cloud Press|page=151|isbn=978-1-883991-26-5}}&lt;/ref&gt;

U šiitskom islamu, šehadet također ima neobavezni treći dio, frazu koja se odnosi na Alija, prvog šiitskog imama i četvrtog rašidunskog halifu sunitskog islama: وَعَلِيٌّ وَلِيُّ ٱللَّٰهِ, što u prevodu znači &quot;Ali je Božji namjesnik&quot;.&lt;ref name=&quot;The Later Mughals' p. 130&quot;/&gt;

U [[Kur'an]]u, prva izjava šehadeta ima oblik lā ʾilāha ʾillā llāh dva puta (37:35, 47:19), a ʾallāhu lā ʾilāha ʾillā huwa (Bog, nema božanstva osim Njega) mnogo češće.&lt;ref name=&quot;Nasr110&quot;&gt;Nasr et al (2015). ''[[The Study Quran]]''. HarperOne. p. 110. (Footnote 255)&lt;/ref&gt; Pojavljuje se u kraćem obliku lā ʾilāha ʾillā huwa (Nema božanstva osim Njega) na mnogim mjestima.&lt;ref name=&quot;Nasr1356&quot;&gt;Nasr et al (2015). ''The Study Quran''. HarperOne. p. 1356. (Footnote 22)&lt;/ref&gt; Pojavljuje se u ovim oblicima oko 30 puta u Kur'anu. Nikada nije vezan uz drugi dio, a bilo kakvo spominjanje Alija, koji je posebno važan za šiitske muslimane, izostaje iz Kurana.&lt;ref name=&quot;Yuksel318&quot;&gt;[[Edip Yuksel]], et al (2007). ''Quran: A Reformist Translation''. Brainbrow Press. Footnote 3:18.&lt;/ref&gt;

[[Monoteizam|Monoteistička]] priroda islama ogleda se u prvoj rečenici Šehadeta, koja objavljuje vjerovanje u jedinstvo Boga i da je on jedini entitet istinski vrijedan obožavanja.{{sfn|Cornell|2007|p=9}} Druga rečenica ukazuje na sredstva pomoću kojih je Bog ponudio vodstvo ljudskim bićima.{{sfn|Cornell|2007|p=10}} [[Ajet]] podsjeća muslimane da prihvataju ne samo Muhamedovo poslanstvo već i dugu liniju [[Poslanici u islamu|poslanika]] koji su mu prethodili.{{sfn|Cornell|2007|p=10}} Dok se prvi dio smatra kosmičkom istinom, drugi je specifičan za islam, jer se podrazumijeva da pripadnici starijih [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] ne vide Muhameda kao jednog od svojih proroka.{{sfn|Cornell|2007|p=10}}

Šehadet je izjava i rituala i obožavanja. U poznatom hadisu, Muhammed definiše islam kao svjedočenje da nema drugog božanstva osim Boga i da je Muhamed Božiji poslanik, davanje milostinje ([[zekat]]a), obavljanje obredne [[namaz|molitve]], [[post]] u mjesecu [[ramazan]]u i hodočašće u [[Kaba|Kabi]]: [[Islamski šarti|Pet stubova islama]] je svojstvena ovoj vjeri.{{sfn|Cornell|2007|p=9}}{{sfn|Lindsay|2005|p=149}}

== Također pogledajte ==
* [[Islamski šarti]]

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena|group=note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book |first=Vincent J. |last=Cornell |title=Voices of Islam |publisher=[[Greenwood Publishing Group]] |year=2007 |url=https://books.google.com/books?id=y_eGWvPTtikC |pages=1400 |isbn=978-0-275-98733-6 }}
* {{cite book |first=James E. |last=Lindsay |title=Daily Life in the Medieval Islamic World |publisher=[[Greenwood Publishing Group]] |isbn=978-0-313-32270-9 |url=https://books.google.com/books?id=6J0WnWABM34C&amp;q=shahada |year=2005 }}
* {{cite book |author = Arthur J. Magida |title = Opening the Doors of Wonder: Reflections on Religious Rites of Passage |date = 18. 10. 2006 |publisher=University of California Press |isbn = 978-0-520-94171-7 |url = https://books.google.com/books?id=1-yQkXtrz9oC&amp;q=shahada}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Shahada}}
{{Portal islam}}

{{Islamske teme}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>og9vop9uq01zuk8l9lbglm1lvkvlat4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željeznica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30017</id>
    <revision>
      <id>3900586</id>
      <parentid>3846546</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3417" sha1="54469b6mxvv6a8fo20bhntbepyn426q" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Željeznica (višeznačnica)}}
'''Željeznica''' je naziv za granu kopnenog prometa čije [[promet]]no sredstvo se kreće po stalno postavljenoj [[Metal (hemija)|metalnoj]] podlozi - čeličnim tračnicama.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://ctc.chontech.ac.th/files/2206251010380459_2310110882047.pdf|title=A Teaching material on Railway Engineering}}&lt;/ref&gt; Dvije tračnice zajedno čine kolosijek, a pričvršćene su po metalnim, [[drvo|drvenim]] ili [[beton]]skim pragovima.
                                               
== Razvoj željeznica ==
[[Datoteka:Triebwagen 802.jpg|mini|240px|Uskotračna željeznica, koja je nekad vodila do [[Dubrovnik]]a (fotografija iz 1967. godine)]] 
Prve željezne vagončiće na tračnicama upotrebljavali su još u [[16. vijek]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Engleska|Engleskoj]] za prijevoz iskopane rude.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://mosaicprojects.com.au/PDF_Papers/P207_The_first_railway_projects.pdf|title=The First Railway Projects}}&lt;/ref&gt; Vagončiće su vukli konji. Engleski inženjer [[George Stephenson]] izumio je prvu parnu lokomotivu. Mogla je brzinom pješaka vući nekoliko rudničkih vagona. Gradnjom udobnijih vagona, počeo je teretni i putnički razvoj željeznica. Prva javna željeznička prometna veza uspostavljena je [[1825]]. između engleskih gradova [[Stockton]]a i [[Darlington]]a. Najstarija pruga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] puštena u promet [[1872.]] između Banje Luke i [[Dobrljin]]a. Željeznički promet vrlo je značajan, premda u zadnje vrijeme opada zbog [[automobil]]a, kamiona i [[autobus]]a. Poslije spore parne željeznice nastale su dizelske, pa moderne električne željeznice.

== Vrste željeznica ==
Opažamo gradske podzemne željeznice, gradske nadzemne željeznice, željeznica za uspon zupčanicima, uspinjače, viseće željeznice, šumske željeznice... Najduža željeznica je [[Transsibirska željeznica]].

== Podzemna željeznica ==
U velegradovima je velik problem prijevoz putnika ujutro na posao i popodne s posla jer za kratko vrijeme treba prevesti desetke i stotine hiljada ljudi od središta [[grad]]a, do udaljenih dijelova grada. U tu su svrhu izgrađene željeznice pod zemljom, najčešće električne, s kojima se izbjegava nadzemna gužva. Najprometnija je [[New York|njujorška]] podzemna željeznica. U Hrvatskoj se planira izgradnja [[zagreb]]ačke podzemne željeznice.

== Također pogledajte ==
* [[Željeznice Bosne i Hercegovine]]
* [[Cargo 10]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20101011093930/http://www.railwatch.org.uk/backtrack/rw94/rw094p06.pdf
* https://web.archive.org/web/20110721083013/http://www.sciencenews.gr/docs/diolkos.pdf
* https://web.archive.org/web/20090514095717/http://www.die-tagespost.de/Archiv/titel_anzeige.asp?ID=8916 (na njemačkom)
* https://web.archive.org/web/20050402153156/http://www.seas.upenn.edu/~morlok/morlokpage/transp_data.html
* http://books.google.com/?id=TZp_GT7PscIC&amp;lpg=PP1&amp;dq=ambrose%20nothing%20like%20it&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q=
* https://web.archive.org/web/20110415125004/http://www.museumwales.ac.uk/en/rhagor/article/trevithic_loco
* http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/24/content_3397297.htm
* http://www.progressiverailroading.com/news/article.asp?id=16740
{{Javna infrastruktura}}
{{Commonscat|Rail transport}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Željeznica]]</text>
      <sha1>54469b6mxvv6a8fo20bhntbepyn426q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pacifička divizija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30807</id>
    <revision>
      <id>3900592</id>
      <parentid>2488134</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:19:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3900592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2961" sha1="q3fkyuw04zamicvq2cwghmo8r342cik" xml:space="preserve">'''Pacifička divizija''' jest divizija [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]] [[NBA]] lige. Sastoji se od pet klubova. Ovaj oblik dobila je proširenjem lige na 30 klubova i reorganizacijom takmičenja pred početak sezone [[NBA 2004/2005.|2004/05.]]

Od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] pobjednik Pacifičke divizije dobija '''Trofej &quot;Chuck Cooper&quot;''', nazvan po članu [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chucku Cooperu]].&lt;ref name=&quot;trophy&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/news/nba-division-trophies|title=NBA unveils new trophies for division winners named after 6 NBA legends|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|date=11. 4. 2022|access-date=28. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Klubovi ==
* [[Golden State Warriors]]
* [[Los Angeles Clippers]]
* [[Los Angeles Lakers]]
* [[Phoenix Suns]]
* [[Sacramento Kings]]

== Bivši klubovi ==
* [[Seattle SuperSonics]]
* [[Portland Trail Blazers]]
* [[Houston Rockets]]
 
== Prvaci divizije ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* 1971: [[Los Angeles Lakers]]
* 1972: [[Los Angeles Lakers]]
* 1973: [[Los Angeles Lakers]]
* 1974: [[Los Angeles Lakers]]
* 1975: [[Golden State Warriors]]
* 1976: [[Golden State Warriors]]
* 1977: [[Los Angeles Lakers]]
* 1978: [[Portland Trail Blazers]]
* 1979: [[Seattle SuperSonics]]
* 1980: [[Los Angeles Lakers]]
* 1981: [[Phoenix Suns]]
* 1982: [[Los Angeles Lakers]]
* 1983: [[Los Angeles Lakers]]
* 1984: [[Los Angeles Lakers]]
* 1985: [[Los Angeles Lakers]]
* 1986: [[Los Angeles Lakers]]
* 1987: [[Los Angeles Lakers]]
* 1988: [[Los Angeles Lakers]]
* 1989: [[Los Angeles Lakers]]
* 1990: [[Los Angeles Lakers]]
* 1991: [[Portland Trail Blazers]]
* 1992: [[Portland Trail Blazers]]
* 1993: [[Phoenix Suns]]
* 1994: [[Seattle SuperSonics]]
* 1995: [[Phoenix Suns]]
* 1996: [[Seattle SuperSonics]]
* 1997: [[Seattle SuperSonics]]
* 1998: [[Seattle SuperSonics]]
* 1999: [[Portland Trail Blazers]]
* 2000: [[Los Angeles Lakers]]
{{col-break}}
* 2001: [[Los Angeles Lakers]]
* 2002: [[Sacramento Kings]]
* 2003: [[Sacramento Kings]]
* 2004: [[Los Angeles Lakers]]
* 2005: [[Phoenix Suns]]
* 2006: [[Phoenix Suns]]
* 2007: [[Phoenix Suns]]
* 2008: [[Los Angeles Lakers]]
* 2009: [[Los Angeles Lakers]]
* 2010: [[Los Angeles Lakers]]
* 2011: [[Los Angeles Lakers]]
* 2012: [[Los Angeles Lakers]]
* 2013: [[Los Angeles Clippers]]
* 2014: [[Los Angeles Clippers]]
* 2015: [[Golden State Warriors]]
* 2016: [[Golden State Warriors]]
* 2017: [[Golden State Warriors]]
* 2018: [[Golden State Warriors]]
* 2019: [[Golden State Warriors]]
* 2020: [[Los Angeles Lakers]]
* 2021: [[Phoenix Suns]]
* 2022: [[Phoenix Suns]]
* 2023: [[Sacramento Kings]]
* 2024: [[Los Angeles Clippers]]
* 2025: [[Los Angeles Lakers]]
* 2026: [[Los Angeles Lakers]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nba.com/teams/ Indeks timova] na ''NBA.com''

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>q3fkyuw04zamicvq2cwghmo8r342cik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjeverozapadna divizija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30843</id>
    <revision>
      <id>3900563</id>
      <parentid>3807630</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T14:48:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3900563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1804" sha1="tt6ghr13pvcbw0g7kk7dowl0918rzgk" xml:space="preserve">'''Sjeverozapadna divizija''' jest divizija [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]] [[NBA]] lige. Sastoji se od pet klubova. Formirana je na početku sezone [[NBA 2004/2005.|2004/05.]] nakon proširenja lige na 30 klubova i reorganizacije takmičenja.

Od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] pobjednik Sjeverozapadne divizije dobija '''Trofej &quot;Sam Jones&quot;''', nazvan po članu [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Sam Jones (košarkaš, 1933)|Samu Jonesu]].&lt;ref name=&quot;trophy&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/news/nba-division-trophies|title=NBA unveils new trophies for division winners named after 6 NBA legends|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|date=11. 4. 2022|access-date=28. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Klubovi ==
* [[Denver Nuggets]]
* [[Minnesota Timberwolves]]
* [[Oklahoma City Thunder]] / [[Seattle SuperSonics]]
* [[Portland Trail Blazers]]
* [[Utah Jazz]]

== Prvaci divizije ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* 2005: [[Seattle SuperSonics]]
* 2006: [[Denver Nuggets]]
* 2007: [[Utah Jazz]]
* 2008: [[Utah Jazz]]
* 2009: [[Denver Nuggets]]
* 2010: [[Denver Nuggets]]
* 2011: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2012: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2013: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2014: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2015: [[Portland Trail Blazers]]
{{col-break}}
* 2016: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2017: [[Utah Jazz]]
* 2018: [[Portland Trail Blazers]]
* 2019: [[Denver Nuggets]]
* 2020: [[Denver Nuggets]]
* 2021: [[Utah Jazz]]
* 2022: [[Utah Jazz]]
* 2023: [[Denver Nuggets]]
* 2024: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2025: [[Oklahoma City Thunder]]
* 2026: [[Oklahoma City Thunder]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nba.com/teams/ Indeks timova] na ''NBA.com''

{{Normativna kontrola}}
{{NBA}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>tt6ghr13pvcbw0g7kk7dowl0918rzgk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugozapadna divizija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30883</id>
    <revision>
      <id>3900566</id>
      <parentid>3807628</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:01:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3900566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1908" sha1="m3g12ctvboqnt9126y4m9pgwbkr8i8o" xml:space="preserve">'''Jugozapadna divizija''' jest divizija [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]] [[NBA]] lige. Sastoji se od pet klubova. Formirana je na početku sezone [[NBA 2004/2005.|2004/05.]] nakon proširenja lige na 30 klubova i reorganizacije takmičenja.

Od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] pobjednik Sjeverozapadne divizije dobija '''Trofej &quot;Willis Reed&quot;''', nazvan po članu [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Willis Reed|Willisu Reedu]].&lt;ref name=&quot;trophy&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/news/nba-division-trophies|title=NBA unveils new trophies for division winners named after 6 NBA legends|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|date=11. 4. 2022|access-date=28. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Zanimljivo, Reed nije nastupao ni za jedan od trenutnih članova divizije niti ih je trenirao.

== Klubovi ==
* [[Dallas Mavericks]]
* [[Houston Rockets]]
* [[Memphis Grizzlies]]
* [[New Orleans Pelicans|New Orleans Pelicans / Hornets]]
* [[San Antonio Spurs]]

== Prvaci divizije ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* 2005: [[San Antonio Spurs]]
* 2006: [[San Antonio Spurs]]
* 2007: [[Dallas Mavericks]]
* 2008: [[New Orleans Pelicans|New Orleans Hornets]]
* 2009: [[San Antonio Spurs]]
* 2010: [[Dallas Mavericks]]
* 2011: [[San Antonio Spurs]]
* 2012: [[San Antonio Spurs]]
* 2013: [[San Antonio Spurs]]
* 2014: [[San Antonio Spurs]]
* 2015: [[Houston Rockets]]
{{col-break}}
* 2016: [[San Antonio Spurs]]
* 2017: [[San Antonio Spurs]]
* 2018: [[Houston Rockets]]
* 2018: [[Houston Rockets]]
* 2020: [[Houston Rockets]]
* 2021: [[Dallas Mavericks]]
* 2022: [[Memphis Grizzlies]]
* 2023: [[Memphis Grizzlies]]
* 2024: [[Dallas Mavericks]]
* 2025: [[Houston Rockets]]
* 2026: [[San Antonio Spurs]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nba.com/teams/ Indeks timova] na ''NBA.com''

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>m3g12ctvboqnt9126y4m9pgwbkr8i8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoistočna divizija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30886</id>
    <revision>
      <id>3900543</id>
      <parentid>3822389</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:17:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3900543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2513" sha1="00gizj8cpnw265rtyftdnznoeoqs9iz" xml:space="preserve">{{OSM Location map|coord={{coord|32.339|-80.708}}|zoom=4|width=280|height=300|caption=Lokacija timova jugoistočne divizije|mark1=Red pog.svg|label1=Hawks|mark-coord1={{coord|33.75733|-84.39640}}|label-pos1=top|label-color1=black|mark2=Black pog.svg|label2=Heat|mark-coord2={{coord|25.78144|-80.18791}}|label-pos2=top|label-color2=black|mark3=Cyan pog.svg|label3=Hornets|mark-coord3={{coord|35.22522|-80.83935}}|label-pos3=top|label-color3=black|mark4=Blue pog.svg|label4=Magic|mark-coord4={{coord|28.53927|-81.38392}}|label-pos4=top|label-color4=black|mark5=Red pog.svg|label5=Wizards|mark-coord5={{coord|38.89817|-77.02086}}|label-pos5=top|label-color5=black}}

'''Jugoistočna divizija''' jest divizija [[Istočna konferencija (NBA)|Istočne konferencije]] [[NBA]] lige. Sastoji se od pet klubova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=1664103|title=Expansion Bobcats prompt change|last=Press|first=Associated|date=17. 11. 2003|website=ESPN.com|language=en|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Formirana je na početku sezone [[NBA 2004/2005.|2004/05.]] nakon proširenja lige na 30 klubova i reorganizacije takmičenja.

Od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] pobjednik Jugoistočne divizije dobija '''Trofej &quot;Earl Lloyd&quot;''', nazvan po članu [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Earl Lloyd|Earlu Lloydu]].&lt;ref name=&quot;trophy&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/news/nba-division-trophies|title=NBA unveils new trophies for division winners named after 6 NBA legends|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|date=11. 4. 2022|access-date=28. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Klubovi ==
* [[Atlanta Hawks]]
* [[Charlotte Hornets]]
* [[Miami Heat]]
* [[Orlando Magic]]
* [[Washington Wizards]]

== Prvaci divizije ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* 2005: [[Miami Heat]]
* 2006: [[Miami Heat]]
* 2007: [[Miami Heat]]
* 2008: [[Orlando Magic]]
* 2009: [[Orlando Magic]]
* 2010: [[Orlando Magic]]
* 2011: [[Miami Heat]]
* 2012: [[Miami Heat]]
* 2013: [[Miami Heat]]
* 2014: [[Miami Heat]]
* 2015: [[Atlanta Hawks]]
{{col-break}}
* 2016: [[Miami Heat]]
* 2017: [[Washington Wizards]]
* 2018: [[Miami Heat]]
* 2019: [[Orlando Magic]]
* 2020: [[Miami Heat]]
* 2021: [[Atlanta Hawks]]
* 2022: [[Miami Heat]]
* 2023: [[Miami Heat]]
* 2024: [[Orlando Magic]]
* 2025: [[Orlando Magic]]
* 2026: [[Atlanta Hawks]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nba.com/teams/ Indeks timova] na ''NBA.com''

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>00gizj8cpnw265rtyftdnznoeoqs9iz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Britaniju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37751</id>
    <revision>
      <id>3900603</id>
      <parentid>3841683</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:11:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3900603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6385" sha1="kt6jpsjdfk7t9ftaudb9jq0405ne36o" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          =  Bitka za Britaniju
| dio           = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
| slika         = 
| datum         = juli 1940 – oktobar 1940.
| mjesto        = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| rezultat      = Pobjeda Britanaca
| strana1       = {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| strana2       = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|20p|Njemačka]] [[Nacistička Njemačka|Njemačka]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20p|Italija]] [[Italija]]
| komandant1    = {{ZD|UK}} [[Hugh Dowding]]
| komandant2    = [[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|20p|Njemačka]] [[Hermann Göring]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20p|Italija]] [[Albert Kesselring]]
| snaga1        = 700–1.000 aviona
| snaga2        = oko 2.700 aviona
| žrtve1        = '''Srušenih aviona:'''&lt;br /&gt;902&lt;br /&gt;'''Poginulih civila:'''&lt;br /&gt;27.450&lt;br /&gt;'''Ranjenih:'''&lt;br /&gt;32.138
| žrtve2        = '''Srušenih aviona:'''&lt;br /&gt;2.698
}}
'''Bitka za Britaniju''' je naziv za koji se koristi za seriju zračnih sukoba koji se u ljeto 1940, tokom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], vodio nad nebom Velike Britanije između njemačke [[Luftwaffe]] i britanskog [[Royal Air Force|RAF]]-a.

Početkom ljeta je, nakon kapitulacije [[Francuska|Francuske]], [[Nacistička Njemačka|Hitlerova Njemačka]] postala gospodarom evropskog kontinenta, a Britanija i njeni dominioni ostali bez saveznika. Mnogi u svijetu su držali da je Njemačka time stekla tako povoljnu poziciju da dalji rat nema smisla, odnosno da je jedina alternativa prihvatiti njemačku ponudu za mir i tako sačuvati onoliko Britanskog kraljevstva koliko se može očuvati. Kada je [[Winston Churchill|Churchillova]] vlada sve te ponude odbila, Hitler je zapovijedio da se započne planiranje invazije koja je dobila kodno ime [[Operacija Morski Lav]].

Nijemci nimalo nisu skrivali pripreme za invaziju, smatrajući kako će time Britanija biti stavljena pod psihološki pritisak, koje će bombardiranje od strane Luftwaffe učiniti neizdržljivim. No, planiranje i pripreme za invaziju su također pokazali velike organizacijske i logističke slabosti njemačkih oružanih snaga - nedostatak mornaričkih i ambifijskih resursa nužnih za tako složenu i ambicioznu operaciju kao što je masovno iskrcavanje na [[Britanska Ostrva]]. Planeri [[Operacija Morski Lav|Operacije Morski Lav]] (Unternehmen Seelöwe) su došli do zaključka kako šanse za uspjeh imaju jedino ako desantnim snagama prije toga niko ne bude u stanju pružiti otpor. To se pogotovo odnosilo na britansku Kraljevsku mornaricu čije su snage prijetile masakrom njemačke invazijske flotile, odnosno konvoja koje su poslije trebali snabdijevati uspostavljene mostobrane.

[[Hermann Göring]], zapovjednik Luftwaffe, je Hitlera uvjerio kako su njegove snage - koje su se bile iskazale u kampanjama u [[Poljska|Poljskoj]], [[Norveška|Norveškoj]] i Francuskoj - više nego sposobne zračnim udarima slomiti  britanski otpor prije samog iskrcavanja. Jedina prepreka tim planovima bio je RAF, pa je njegovo uništenje navedeno kao ključan preduvjet za izdavanje zapovijedi za invaziju.

Njemačka strategija u bitki, koja je u manjem obimu otpočela već u julu, bili su napadi na RAF-ove instalacije u južnoj [[Engleska|Engleskoj]], odnosno uvlačenje RAF-ovih jedinica u iscrpljujući okršaj u kojem bi do izražaja došla njemačka tehnička i brojčana premoć.

Ono što planeri Luftwaffe nisu imali u vidu bio je niz prednosti na strani RAF-a - postojanje [[radar]]a, veliki broj savremenih lovačkih aviona tipa [[Hurricane]] i [[Supermarine Spitfire|Spitfire]] sposobnih da se nose s njemačkim [[Me-109]], mogućnost ponovnog korištenja pilota oborenih nad vlastitim tlom kao i izvrsna organizacija britanske industrije koja je nove lovačke avione proizvodila brže od njemačke.

Kako se bitka intenzivirala tokom augusta, tako su do izražaja počele dolaziti i neke velike slabosti Luftwaffe. Ispostavilo se da Me-109 ima prekratak dolet, pa su njemački bombarderi van područja južne Engleske bili lahak plijen britanskih lovaca, a ta područja za RAF-ove snage bile relativno sigurna baza.

Iako je RAF povremeno bio u krizi - više zbog nedostatka iskusnih pilota, nego aviona - uspjele su svo vrijeme očuvati svoju borbenu sposobnost. Do [[15. septembar|15. septembra]] - dana koji je postavljen kao početak invazije - postalo je više nego jasno da Luftwaffe nije ispunila svoj zadatak.

S približavanjem jeseni i kvarenjem vremena u Kanalu La Manche, kod Hitlera su nestale sve iluzije o izvedivosti iskrcavanja, pa je ono otkazano. Taj poraz - prvi u ratu - Nijemci su nastojali sakriti nastavkom žestokog bombardiranja britanskih gradova i industrijskih resursa. To, kao i početak nesmiljenog podmorničkog rata, trebao je umjesto invazije baciti Britaniju na koljena.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Battle of Britain}}
* [https://web.archive.org/web/20080825064837/http://www.battleofbritain.net/ Battle Of Britain]
* [https://web.archive.org/web/20031201065135/http://www.raf.mod.uk/bob1940/bobhome.html Royal Air Force history]
* [http://www.pillboxesuk.co.uk British Invasion Defences]
* [https://web.archive.org/web/20060427172401/http://www.javaskill.co.uk/ukairfields.html Map of UK Airfields and squadrons.]
* [https://web.archive.org/web/20111012142152/http://www.raf.mod.uk/bob1940/roll.html RAF Battle of Britain Roll of Honour]
* [https://web.archive.org/web/20080608203313/http://www.battle-of-britain.com/ Battle-Of-Britain Website.]
* [https://web.archive.org/web/20061010011809/http://www.battleofbritain.be/ Battle-Of-Britain Website in Dutch.]
* [https://web.archive.org/web/20090503114041/http://www.remuseum.org.uk/corpshistory/rem_corps_part16.htm Royal Engineers Museum] Royal Engineers and Second World War (airfield repair)
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu|Britanija]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:1940. u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Bitke u 1940.]]
[[Kategorija:Vojna historija Njemačke]]
[[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Vojna historija Italije]]
[[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanske bitke]]</text>
      <sha1>kt6jpsjdfk7t9ftaudb9jq0405ne36o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Crvena zvezda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38236</id>
    <revision>
      <id>3900771</id>
      <parentid>3850951</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:28:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3900771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5611" sha1="mh88tbai5qy55wbpxcb77j46na9zfnk" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #FFFFFF
| Boja2                       = #FF0000
| Ime kluba                   = '''Crvena zvezda'''
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Crvena zvezda
| Grb                         = 
| Nadimak                     = Crveno-bijeli
| Osnovan                     = {{Start date and age|1945|3|4}}
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Beograd]]&lt;br&gt;[[Srbija]]
| Boje                        = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Srbije|FSS]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Superliga Srbije|Superliga]]
| Stadion                     = [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/stadioncrvenazvezda/ |title=Stadion Rajko Mitić |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 55.538
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = 
| Trener                      = 
| Uspjesi                     = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto
| Prethodna sezona            = 2025/26.
| Webstranica                 = [http://www.crvenazvezdafk.com/ crvenazvezdafk.com]
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = _redstripes
| uzorak_dr1                  = 
| lijeva ruka1                = FF0000
| tijelo1                     = FFFFFF
| desna ruka1                 = FF0000
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = FF0000
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = 
| uzorak_dr2                  = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = FFFFFF
| čarape2                     = FFFFFF
}}
'''FK Crvena Zvezda''' je profesionalni nogometni klub iz [[Beograd]]a, [[Srbija]]. Takmiči se u [[Superliga Srbije|Superligi Srbije]], prvom rangu srbijanskog nogometa.

== Historija ==
Klub je osnovan 4. marta 1945. godine. Jedan je od najznačajnihi nogometnih kluba iz Srbije. Također je igrao bitnu ulogu u jugoslovenskom nogometu. Najveći uspjeh klub postiže 1991. godine osvajajući [[UEFA Liga Prvaka|Kup evropskih prvaka]] u [[Bari]]ju, te [[Interkontinentalni kup]] u [[Tokio|Tokiju]] iste godine. U finalu [[Kup UEFA|UEFA kupa]] 1979. godine gubi od [[Borussia Mönchengladbach|Borussije Mönchengladbach]].

Crvena zvezda imala je sporednu ulogu u najvećoj nogometnoj tragediji. Godine 1958. avion koji je prevozio igrače [[Manchester United]]a s njihovog susreta s Crvenom zvezdom u Beogradu, se srušio ubrzo nakon što je poletio s aerodroma u Münchenu gdje je punio gorivo. Smrtno je stradalo 8 Unitedovih igrača. Trener [[Matt Busby]] i još nekoliko igrača bilo je ozlijeđeno. Nesreća je ostala upamćena kao minhenska avionska nesreća.

Najveći protivnik Crvene zvezde je [[FK Partizan Beograd]] i utakmice između ova dva kluba su obično veliki fudbalski događaji. Susreti su poznati u Srbiji pod nazivom vječiti derbi, a klubovi kao vječiti rivali.

== Uspjesi ==
*'''[[Prvenstvo NR Srbije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1945/46.
*'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (19):''' 1951, 1952/53, 1955/56, 1956/57, 1958/59, 1959/60, 1963/64, 1967/68, 1968/69, 1969/70, 1972/73, 1976/77, 1979/80, 1980/81, 1983/84, 1987/88, 1989/90, 1990/91, 1991/92.
*'''[[Prva nogometna liga Srbije i Crne Gore|Prva liga Srbije i Crne Gore]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 1994/95, 1999/00, 2000/01, 2003/04, 2005/06.
*'''[[Superliga Srbije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8):''' 2006/07, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21., 2021/22.
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (12):''' 1948, 1949, 1950, 1957/58, 1958/59, 1963/64, 1967/68, 1969/70, 1970/71, 1981/82, 1984/85, 1989/90.
*'''[[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup Srbije i Crne Gore]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9):''' 1992/93, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 1998/99, 1999/00, 2001/02, 2003/04, 2005/06.
*'''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4):''' 2006/07, 2009/10, 2011/12, 2020/21, 2021/22.
*'''[[Superkup Jugoslavije u nogometu|Superkup Jugoslavije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1969, 1971.
*'''[[Liga kup Jugoslavije u nogometu|Liga kup Jugoslavije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1973.
*'''[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1990/91.
*'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1991.

==Bosanskohercegovački nogometaši==
*[[Husref Musemić]] ''(1985-1989)''
*[[Elvir Bolić]] ''(1991-1992)''
*[[Vladan Grujić]] ''(2002)''
*[[Ognjen Vranješ]] ''(2009-2011)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.crvenazvezdafk.com/ Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50069/profile/index.html Crvena zvezda] na zvaničnoj stranici UEFA-e

{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}

{{DEFAULTSORT:Crvena Zvezda}}
[[Kategorija:Sport u Beogradu]]
[[Kategorija:Nogomet u Srbiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.]]
[[Kategorija:FK Crvena zvezda]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]]</text>
      <sha1>mh88tbai5qy55wbpxcb77j46na9zfnk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak nogometnih stadiona po kapacitetu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45740</id>
    <revision>
      <id>3900756</id>
      <parentid>3673873</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16401" sha1="m6l2yq12nj4ohcxfjbug89fwbv10yuy" xml:space="preserve">{{Starost}}
{{Tačnost}}
=== Stadioni s kapacitetom za 80.000 gledalaca ili više ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv!!Kapacitet!!Lokacija!!Klub/Tim
|-
|[[Rungnado May Day]] ||150.000|| [[Pjongjang]], [[Sjeverna Koreja]]|| [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]]
|-
|[[Stadion &quot;Azteca&quot;|&quot;Azteca&quot;]] ||126.260|| [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] ||[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]], [[Club América|América]] i [[CF Atlante|Atlante]] 
|-
|[[Stadion &quot;Maracanã&quot;]]||125.302|| [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]||[[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]], [[CR Flamengo|Flamengo]], [[Nogometni klub Fluminense|Fluminense]]
|-
|[[Melbourne Cricket Ground]]||100.108|| [[Melbourne]], [[Australija]]||[[Collingwood Magpies|Collingwood]], [[Hawthorn Hawks|Hawthorn]], [[Melbourne Demons|Melbourne]] i [[Richmond Tigers|Richmond]] [[Australijska nogometna liga|AFL]] klubovi, kao i univerzalna upotreba
|-
|[[Stadion &quot;Bukit Jalil&quot;]]||100.000|| [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]]||[[Malezijska nogometna reprezentacija|Malezija]]
|-
|[[Gelora Bung Karno]]||100.000|| [[Jakarta]], [[Indonezija]]||[[Indonezijska nogometna reprezentacija|Indonezija]]
|-
| [[Stadion &quot;Kim Il-Sung&quot;]] ||100.000|| [[Pjongjang]], [[Sjeverna Koreja]] || [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]]
|-
|[[Stadion &quot;Azadi&quot;]]||100.000|| [[Teheran]], [[Iran]] || [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]], [[Esteghlal FC|Esteghlal (Teheran)]] i [[Persepolis FC|Persepolis]]
|-
|[[Nacionalni stadion Peking]]||100.000|| [[Peking]], [[Kina]]||Otvoren 2007/08. Prva upotreba ovog stadiona bila je na [[OI 2008]].
|-
|[[Camp Nou|Nou Camp]]||98.787|| [[Barcelona]], [[Španija]]||[[FC Barcelona]]
|-
|[[Stadion FNB]]||94.700|| [[Johannesburg]], [[Južnoafrička Republika]]||[[Nogometna asocijacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]
|-
|[[Stadion &quot;Punjab&quot;]]||90.000|| [[Lahore]], [[Pakistan]]||[[Pakistanska nogometna reprezentacija|Pakistan]]; također u upotrebi za [[kriket]].
|-
|[[Stadion &quot;Wembley&quot;|&quot;Wembley&quot;]]||90.000|| [[London]], [[Engleska]]||[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|-
|[[Stadion &quot;Isidro Romero Carbo&quot;]]||90.000|| [[Guayaquil]], [[Ekvador]] || [[Barcelona Sporting Club]]
|-
|[[San Siro|Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot;]]/[[San Siro]]||85.700|| [[Milano]], [[Italija]] || [[AC Milan]] i [[FC Inter Milano|Inter]]
|-
|[[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;]]||84.745|| [[Moskva]], [[Rusija]] || [[Torpedo Moskva]] i [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]

|-
|[[Stadion &quot;Telstra&quot;]] ||83.500|| [[Sydney]], [[Australija]] || [[Canterbury Bulldogs|Canterbury]], [[South Sydney Rabbitohs|Souths]], [[Wests Tigers]] [[Nacionalna ragbi liga|NRL]] klubovi, [[Sydney Swans|Sydney]] [[Australian Football League|AFL]] klub, kao i univerzalna upotreba

|-
|[[Olimpijski stadion (Kijev)|Olimpijski stadion]] ||83.160|| [[Kijev]], [[Ukrajina]]||[[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] (isključivo glavni evropski mečevi), [[Arsenal Kijev]]

|-
|[[Westfalenstadion]]||82.700|| [[Dortmund]], [[Njemačka]] || [[Borussia Dortmund]]

|-
|[[Croke Park]]||82.500|| [[Dublin]], [[Irska]] || [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]

|-
|[[Stadion &quot;Olimpico&quot;]]||82.000|| [[Rim]], [[Italija]] || [[AS Roma]] i [[SS Lazio|Lazio]]

|-
|[[Olimpijski stadion &quot;Atatürk&quot;]]||80.600|| [[Istanbul]], [[Turska]] || [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]

|-
|[[Stadion &quot;Santiago Bernabéu&quot;|&quot;Santiago Bernabéu&quot;]]||80.354|| [[Madrid]], [[Španija]] || [[Real Madrid CF|Real Madrid]]

|-
|[[Stadion &quot;Monumental&quot; (Peru)|&quot;Monumental&quot;]]||80.093|| [[Lima]], [[Peru]] || [[Universitario de Deportes]]

|-
|[[Stadion &quot;Borg El Arab&quot;]] ||80.000|| [[Aleksandrija]], [[Egipat]] || [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]

|-
|[[Stade de France]] ||80.000|| [[Saint-Denis]], [[Francuska]] || [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]

|-
|[[Stadion &quot;Centenario&quot;]]||80.000|| [[Montevideo]], [[Urugvaj]] || [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]
|}

== Stadioni razvrstani po nazivima država ==
{{Proširiti sekciju}}

==[[Argentina]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Estadio Monumental Antonio V. Liberti]] (''&quot;El Monumental&quot;'') ||65.645||[[Club Atlético River Plate|River Plate]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Estadio Alberto J. Armando]] (''&quot;La Bombonera&quot;'')||57.250||[[Boca Juniors]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Estadio Independiente]] (''&quot;La Doble Visera&quot;'')||50.100||[[Club Atlético Independiente|Independiente]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Estadio Juan Domingo Perón]] (''&quot;El Cilindro&quot;'')||50.000||[[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Estadio Ciudad de La Plata]]||50.000||''Trenutačno nema redovitog korisnika''
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Estadio José Amalfitani]]||49.747||[[Vélez Sársfield]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Estadio Olímpico de Córdoba]] (''Chateau Carreras'')||48.878||[[Talleres de Córdoba|Talleres]] , [[Instituto Central Córdoba|Instituto]], [[Belgrano de Córdoba|Belgrano]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Estadio Tomás Adolfo Ducó]]||48.314||[[Club Atlético Huracán|Huracán]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Estadio José María Minella]]||43.542||''Trenutačno nema redovitog korisnika''
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Estadio Rosario Central]] (''El Gigante de Arroyito'')||41.654|| [[Rosario Central]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Estadio Lanús]]||40.320||[[Club Atlético Lanús|Lanús]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Estadio Newell's Old Boys]] ( ''El Coloso del Parque'')||39.557||[[Newell's Old Boys]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Estadio Pedro Bidegain]]||35.000||[[Club Atlético San Lorenzo de Almagro|San Lorenzo]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[Estadio Malvinas Argentinas]]||34.875||[[Godoy Cruz]], [[San Martín de Mendoza|San Martín]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.||[[Estadio Ricardo Etcheverry]]||34.268||[[Ferro Carril Oeste]] 
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16.||[[Estadio León Kolbovskyi]]||34.000||[[Club Atlético Atlanta|Atlanta]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.||[[Estadio Eduardo Gallardón]]||33.542||[[Club Atlético Los Andes|Los Andes]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|18.||[[Estadio Florencio Solá]]||33.351||[[Club Atlético Banfield|Banfield]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|19.||[[Estadio Juan Carlos Zerrillo]]||33.000||[[Gimnasia y Esgrima de La Plata]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|20.||[[Estadio José Luis Meiszner]] (''Centenario'')||33.000||[[Quilmes Atlético Club]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|21.||[[Estadio Brigadier Estanislao López]] (''El Cementerio de los Elefantes'')||32.500||[[Colón de Santa Fe]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|22.||[[Estadio Nueva España]]||32.000||[[Club Social Español|Español]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|23.||[[Estadio Ciudad de Vicente López]]||31.000||[[Club Atlético Platense|Platense]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|24.||[[Estadio Monumental de Victoria]]||30.000||[[Club Atlético Tigre|Tigre]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|25.||[[Estadio Presidente Perón]]||30.000||[[Instituto]]
|-
|}

==[[Australija]]==

Većina stadiona na ovoj listi je za različite upotrebe i na njima se može organizirati nekoliko sportova, kao što su fudbal po australijskim pravilima, ragbi, [[kriket]]...

{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Melbourne Cricket Ground]] ||100.108||[[Collingwood Magpies|Collingwood]], [[Hawthorn Hawks|Hawthorn]], [[Melbourne Demons|Melbourne]] &amp; [[Richmond Tigers|Richmond]] [[Australian Football League|Australian rules football]] klubovi, također različite upotrebe
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Telstra Stadium]] ||83.500||[[Canterbury Bulldogs|Canterbury]], [[South Sydney Rabbitohs|Souths]], [[Wests Tigers]] [[National Rugby League|NRL]] klubovi, [[Sydney Swans|Sydney]] [[Australian Football League|AFL]] klubovi, također različite upotrebe
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Telstra Dome]] ||55.000||[[St Kilda Football Club|St Kilda]], [[Carlton Football Club|Carlton]], [[Essendon Football Club|Essendon]], [[Kangaroos Football Club|North Melbourne]] &amp; [[Western Bulldogs]] klubovi za fudbal po australijskim pravilima
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Suncorp Stadium]] ||52.000|| [[Brisbane Broncos]], [[Queensland Reds]] i [[Queensland Roar FC|Queensland Roar]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Subiaco Oval]]   ||45.000 ||   [[West Coast Eagles]] i [[Fremantle Football Club]]  
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Brisbane Cricket Ground|Gabba]] ||    44,000 ||   [[Brisbane Lions Australian Football Club]]
|-   
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Sydney Cricket Ground]] ||  43.000 ||  [[Sydney Swans]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Aussie Stadium]] ||41.159||[[Sydney FC]], [[Sydney Roosters]], [[New South Wales Waratahs|NSW Waratahs]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Skilled Stadium]] ||28.300||[[Geelong Football Club]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Energy Australia Stadium]] ||28.000||[[Newcastle United Jets|Newcastle Jets]], [[Newcastle Knights]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Canberra Stadium]] ||25.000||[[Canberra Raiders]], [[Brumbies Rugby]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Gold Coast Stadium]]  ||25.000||[[Gold Coast Titans]] (budući; otvaranje najavljeno 2008.)
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Bluetongue Central Coast Stadium]] ||20.059||[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[Olympic Park, Melbourne|Olympic Park]] ||18.500||[[Melbourne Victory]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.||[[Members Equity Stadium]] ||17.288||[[Perth Glory]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16.||[[Hindmarsh Stadium]] ||16.500||[[Adelaide United FC|Adelaide United]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.||[[Bob Jane Stadium]] ||15.000||[[South Melbourne FC]]
|}

==[[Austrija]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]||48.844||[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Linzer Stadion]]||21.328||[[LASK Linz|Linzer ASK]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Wals Siezenheim Stadium]]||18.686||[[SV Austria Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Gerhard Hanappi Stadium]]||18.516||[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Pappelstadion]]||18.000||[[SV Mattersburg]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Tivoli (Stadion)]]||17.400||[[FC Wacker Innsbruck]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Stadion Graz-Liebenau|UPC Arena]]||15.400||[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Grazer AK]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Bundesstadion Südstadt]]||12,000||[[Admira-Wacker Mödling|VfB Admira/Wacker Mödling]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Franz Fekete Stadium]]||12.000||[[Kapfenberger SV]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Casino Stadium]]||11.112||[[SW Bregenz]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Franz Horr Stadium]]||11.608||[[FK Austria Wien]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Wörtherseestadion]]||11.259||[[FC Kärnten]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Reichshofstadion]]||10.500||[[SC Austria Lustenau]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[Sportklub Stadium]]||8.700||[[Wiener Sportklub]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|15.||[[Waldstadion (Pasching)]]||7.870||[[SV Pasching]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|16.||[[Home Life Arena]]||7.600||[[SV Ried]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|17.||[[Donawitz Stadium]]||6.000||[[DSV Leoben]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|18.||[[Vorwärts Stadium]]||6.000||[[SK Vorwärts Steyr]]
|}

== [[Bahrein]] ==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Bahrain National Stadium]] ||30.000||[[Fudbalska reprezentacija Bahreina|Bahrein]]
|}

== [[Bjelorusija]] ==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Dinamo Stadium (Minsk)|Dinamo Stadium]] ||41.000||[[FK Dinamo Minsk]], [[Nogometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Traktor Stadium]] ||17.600||[[FC MTZ-RIPO|FC MTZ-RIPO Minsk]]
|}

==[[Belgija]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[King Baudouin Stadium]] ||50.024||[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Stade Maurice Dufrasne]] ||30.200||[[Standard de Liège|Standard]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Jan Breydelstadion]] ||29.042||[[Club Brugge KV|Club Brugge]] i [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Constant Vanden Stock Stadium]] ||28.361||[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Stade du Pays de Charleroi]] ||25.149||[[Royal Charleroi Sporting Club|Sporting Charleroi]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Fenix Stadion]]||24.604||[[K.R.C. Genk|Genk]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Bosuilstadion]]||16.649||[[R. Antwerp F.C.|Antwerp FC]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Stade Edmond Machtens]]||15.266||[[F.C. Molenbeek Brussels Strombeek|FC Brussels]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Herman Vanderpoortenstadion]]||14.538||[[Lierse S.K.|Lierse]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Achter de Kazerne Stadion]]||13.847||[[Y.R. K.V. Mechelen|Mechelen]]
|}

==[[Bolivija]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Estadio Hernando Siles]]||42.000||[[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]], [[Club Bolivar]], [[The Strongest]], [[Mariscal Braun]], 
|}

==[[Bosna i Hercegovina]]==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]||35.500||[[FK Sarajevo]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]||18.000 ||[[NK Čelik]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Stadion pod Bijelim brijegom]]||18.000||[[HŠK Zrinjski|NK Zrinjski]] i [[FK Velež Mostar|FK Velež]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Gradski stadion Banja Luka]] ||12.000|| [[FK Borac Banja Luka|FK Borac Banja Luka]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Stadion Grbavica]] ||12.000||[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Gradski stadion Tušanj|Stadion Tušanj]]||8.500||[[FK Sloboda Tuzla]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Stadion pod Borićima|Stadion Pod Borićima]]||7.500||[[NK Jedinstvo Bihać]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Stadion Pecara|Pecara]]||6.000||[[NK Široki Brijeg]]
|}

== [[Brazil]] ==
{|
! !!Stadion!!Kapacitet!!Klub/Ekipa
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|1.||[[Stadion &quot;Maracanã&quot;|Maracanã]]||103.022||[[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]], [[CR Flamengo|Flamengo]] i [[Fluminense FC|Fluminense]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|2.||[[Mineirão]]||76.500||[[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]] i [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|3.||[[Estádio Cícero Pompeu de Toledo|Morumbi]]||75.000||[[São Paulo FC]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|4.||[[Fonte Nova]]||68.000||[[Esporte Clube Bahia|EC Bahia]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|5.||[[Estádio José do Rego Maciel|Estádio do Arruda]]||66.040||[[Santa Cruz Futebol Clube|Santa Cruz FC]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|6.||[[Castelão|Castelão]]||60.000||[[Ceará Sporting Club|Ceará]] i [[Fortaleza Esporte Clube|Fortaleza]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|7.||[[Estádio Santa Cruz]]||60.000||[[Botafogo Futebol Clube (SP)|Botafogo-SP]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|8.||[[Beira-Rio]]||56.000||[[Sport Club Internacional|Internacional]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|9.||[[Mangueirão]]||54.600||[[Paysandu Sport Club|Paysandu SC]] i [[Clube do Remo|Remo]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|10.||[[Olímpico Monumental]]||51.081||[[Grêmio Foot-Ball Porto Alegrense|Grêmio]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|11.||[[Estádio do Pacaembu|Pacaembu]]||37.500||[[SC Corinthians Paulista|Corinthians]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|12.||[[Parque Antártica]]||35.000||[[Sociedade Esportiva Palmeiras|Palmeiras]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|13.||[[Kyocera Arena]]||32.864||[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]]
|-
|style=&quot;text-align:right;&quot;|14.||[[São Januário]]||31.000||[[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco da Gama]]
|}

Napomena: Određeni kapaciteti koji su gore navedeni odnose se na stojeća mjesta, a ne mjesta za sjedenje.

[[Kategorija:Nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Spiskovi]]</text>
      <sha1>m6l2yq12nj4ohcxfjbug89fwbv10yuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Grahovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64697</id>
    <revision>
      <id>3900588</id>
      <parentid>3892718</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4319" sha1="pf2kcgr2drijmxok27cxfjkecniac99" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime                      = Željko Grahovac
| slika                    = 
| opis_slike               = 
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja|1955|07|19}}
| mjesto_rođenja           = [[Zenica]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti              = {{Datum smrti i godine|2023|02|15|1955|07|10}} 
| mjesto_smrti             = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| obrazovanje              = Profesor književnosti i filozofije
| zanimanje                = [[Književnik]], književni kritičar, urednik
| poznat_po                = Poezija, esejistika, urednički rad
| nagrade                  = Nagrada za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2008)
}}
'''Željko Grahovac''' ([[Zenica]], 10. juli 1955 – Zenica 15. februar 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biblioze.ba/index.php/2023/02/16/preminuo-pjesnik-zeljko-grahovac/|title=NAPUSTIO NAS JE PJESNIK ŽELJKO GRAHOVAC|last=Mehmedović|first=Mašo|date=16. 2. 2023|access-date=19. 9. 2024|archive-date=26. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241226160759/https://www.biblioze.ba/index.php/2023/02/16/preminuo-pjesnik-zeljko-grahovac/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stav.ba/vijest/bjelinom-u-zagrljaj-preminuo-zeljko-grahovac/15194|title=Bjelinom u zagrljaj: Preminuo Željko Grahovac|website=stav.ba|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 10. jula 1955. u Zenici, gdje je završio osnovu školu i [[Prva gimnazija Zenica|gimnaziju]], a 1979. diplomirao na katedri za filozofiju i sociologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu.]] Svoje stručne radove i pjesničke tekstove objavljivao je u dvadesetak književnih časopisa u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i okruženju, čime se bavio pune četiri decenije.

Objavio je zbirke poezije, monografske knjiživnokritičke studije, knjige eseja i kriitka, panoramu najnovnije bh. poezije, antalogije sa studijama, tekstove poezija, kritičkih ostvrta, a njegova djela su predevena na [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Makedonski jezik|makedonski]] i [[njemački jezik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/preminuo-profesor-zeljko-grahovac/484188|title=Preminuo profesor Željko Grahovac|date=16. 2. 2023|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa &quot;[[Život (časopis)|Život]]&quot;, a od kraja 2009. uređuje &quot;[[Bosanska vila|Bosansku vilu]]&quot;. Radio u Općoj biblioteci u Zenici. Dobitnik je nagrade za najbolju knjigu objavljenu u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] u 2008.

== Objavljena djela ==
=== Poezija ===
* ''Sveto rastrojstvo'' (1986), Sarajevo: Veselin Masleša
* ''Kamen krcat je suncima'' (1997), Pilot izdanje autora
* ''Bol, boja Božje milosti'' (2008), Sarajevo: IK &quot;Zalihica&quot;
* ''U oba roda'' (2014), Zenica: Opća biblioteke Zenica
* ''Dva lica jednine'' (2018), Tešanj: Planjax komerc
* ''Brod u planini'' (Pjesničke razglednice iz Zenice) (2021), Zenica: Opća biblioteke Zenica 
* ''Amfora u snijegu'' (2022), Opatija: ShuraPublikacije

=== Eseji ===
* ''Anđelko Vuletić, Pjesnik žeđi i poruge'', monografska književno-kritička studija, &quot;Grafex&quot;, Mostar, 1998.
* ''Sricanje i nicanje'', eseji i kritike, &quot;Sarajevo-Pablishing&quot;, Sarajevo, 1999.
* ''Staništa i prominuća svjetlosti'', monografska književnokritička stugija o Vitomiru Lukiću, HKD &quot;Napredak&quot;, Sarajevo 2000.

=== Antologije ===
* ''Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju 20. stoljeća'', HKD &quot;Napredak&quot;, Travnik, 1996.
* ''Ponestaje prostora'', panorama novijeg bh pjesništva, &quot;Delta&quot;, Bihać, 2000.
* ''Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju 20. stoljeća'', drugo prošireno izdanje, CKO Tešanj, &quot;Dom štampe&quot;, Zenica, 2000.
* ''Zmanjkuje prostora'', panorama novejše bosanskohercegovske poezije, Založba Pivec, Maribor, Slovenija, 2009. (integralni prevod na slovenski)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Grahovac, Željko}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]</text>
      <sha1>pf2kcgr2drijmxok27cxfjkecniac99</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adolf Eichmann</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80939</id>
    <revision>
      <id>3900716</id>
      <parentid>3852331</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:08:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25724" sha1="ttrefte7fsymhlexrza3tvdsus1tv0l" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Adolf Eichmann
| slika              = Adolf Eichmann at Trial1961.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = Adolf Eichmann tokom suđenja u [[Jerusalem]]u 1961.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1906|3|19}}
| mjesto_rođenja     = Solingen, Njemačka
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1962|6|1|1906|3|19}}
| mjesto_smrti       = Ramla, Izrael
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Adolf Eichmann''' bio je visoki njemački&lt;ref name=&quot;Die Presse&quot;&gt;[http://diepresse.com/home/politik/zeitgeschichte/711960/Wie-Eichmann-vom-Oesterreicher-zum-Deutschen-wurde?from=suche.intern.portal Članak u austrijskom dnevniku Die Presse:''Wie Eichmann vom Österreicher zum Deutschen wurde'' 27. novembra 2011. godine] {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; oficir i ratni zločinac ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Obersturmbannführer'' - odgovaralo bi činu [[pukovnik]]a) [[nacizam|nacističke]] njemačke organizacije [[SS]]. Bio je vođa Organizacije za protjerivanje i deportaciju [[Židovi|Židova]] za vrijeme vladavine [[NSDAP]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Smatra se odgovornim za smrt oko 6 miliona Židova. Osuđen je na smrt 1962. godine u procesu na Okružnom sudu u [[Jeruzalem]]u i obješen u zatvoru [[Ramla]] u [[Izrael]]u.

== Biografija ==

Rođen u [[Solingen]]u u Njemačkoj, seli se sa porodicom 1914. godine u [[Linz]], gdje mu se otac Karl Adolf zapošljava kao knjigovođa. Nedugo nakon toga, umire mu majka Maria (rođ. Schefferling). Nakon neuspješnog apsolviranja gimnazije, upisuje se u zanatsku školu za elektrotehniku, mašinstvo i visokogradnju kao mehaničar. Za vrijeme školovanja u Linzu upoznaje [[Ernst Kaltenbrunner|Ernsta Kaltenbrunnera]], koji kasnije postaje šef sigurnosne policije [[Sigurnosna služba SS (SD)|SD]], te Eichmannov nadređeni oficir. 1921. godine Eichmann napušta zanatsku školu i zapošljava se u rudniku, firme vlasnika njegovog oca. Od 1925. do 1927. godine radi kao trgovac u gornjoaustrijskoj elektrogradnji, te 1933. godine postaje zastupnik firme Vacuum Oil Company, njemačke podružnice američke kompanije [[Standard Oil]]. 1935. godine ženi se sa Verom Leibl, sa kojom je imao četiri sina: Klausa, rođenog u [[Berlin]]u 1936, Horst Adolfa, 1940. godine u [[Beč]]u, Dieter Helmut, 1942. godine u [[Prag]]u i [[Ricardo Francisco Eichmann|Ricarda Francisca]] 1955. godine u [[Buenos Aires]]u.

== Članstvo u NSDAP i SS ==

1927. godine Eichmann se učlanjuje u njemačko-austrijsku organizaciju [[Frontkämpferbund]], savez desnice u Austriji. U aprilu 1932. godine postaje član Njemačke nacionalno socijalističke radničke parije [[NSDAP]] sa članskim brojem 889895 i član SS-a s brojem 45326. Nakon zabrane NSDAP u Austriji 1933. godine odlazi u [[Bavarska|Bavarsku]], gdje se učlanjuje u [[Austrijska legija|Austrijsku legiju]] ([[Njemački jezik|njemački]]:''Österreichische Legion''), paramilitarnu organizaciju austrijskih nacionalsocijalista u Njemačkoj. U [[Klosterlechfeld]]u i kasnije u [[Dachau]]u završava četrnaestomjesečnu vojnu obuku koju apsolvira u [[SS]]-u. Dobrovoljno se javlja u Sigurnosnu službu [[Sigurnosna služba SS (SD)|SD]], te radi kao referent za razradu tzv. masonske kartoteke. U junu 1935. godine premješten je kao referent za tzv. židovska pitanja, te u saradnji sa njemačkom tajnom policijom [[Gestapo]] radi na planiranju protjerivanja Židova iz Njemačke. Nakon pripajanja Austrije 1938. godine, kao zapovjednik SD raspoređen je u Beč, gdje zajedno sa svojim zamjenikom [[Alois Brunner]]om osniva Centralni ured za iseljavanje Židova. Ured ima za cilj nasilno iseljavanje židovskog stanovništva iz Austrije. Po tom modelu osniva ured u Pragu sa istim ciljevima i zadacima. Početkom 1940. godine preuzima Centralni ured u Berlinu od [[Reinhard Heydrich]]a, te postaje šef Referata IV D 4 centralne sigurnosne službe [[RSHA]]. 9. oktobra 1942. godine Brunner izvještava Eichmanna sa oduševljenjem: ''Beč je očišćen od Židova!'' Za vrijeme boravka u Beču protjerano je 180.000 Židova. U julu 1941. godine Eichmann preuzima novu dužnost, te je zadužen za cjelokupno iseljavanje i protjerivanje Židova iz Njemačke i okupiranih područja, kao i njihov transport u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]]. Pod njegovom upravom je koordinacija svih transporta obično željeznicom, organizacija i stvaranje [[geto|geta]], te oduzimanja židovske imovine i upravljanja istom. Time je odgovoran za smrt preko 6 miliona Židova, koji su pogubljeni ili u getima ili u koncentracionim logorima. 1941. godine sastaje se sa [[Mohammed Amin al-Husseini]]em &lt;ref&gt;[http://www.ns-archiv.de/verfolgung/antisemitismus/mufti/in_berlin.php Zapisnik razgovora Hitler-Mohammed Amin al-Husseini 28. janura 1941.,] {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;, jednim od začetnika [[Antisemitizam|antisemitizma]] u arapskim zemljama, te sa njim planira istrebljenje Židova na prostorima [[Arabija|Arabije]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]]. 1942. godine na [[Wannsee konferencija|Konferenciji u Wannsee]] koordinira i vodi protokol &lt;ref&gt;[http://www.ghwk.de/deut/proto.htm Protokol Wansse konferencije 20. januara 1942.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629084926/http://www.ghwk.de/deut/proto.htm |date=29 Juni 2007 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; o tzv. ''Konačnom rješenju židovskog pitanja''. Nakon posjete koncentracionom logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz|Auschwitz]], surađuje sa mađarskim fašistima na zajedničkim transportima Židova prema Auschwitzu. Okupacijom Mađarske od strane njemačke oružane sile (''Wehrmacht'') Eichmann osniva tzv. ''Eichmann-Kommando'', specijalnu jedinicu SS pod vodstvom Eichmanna, koja je zadužena zajedno sa lokalnom upravom za deportaciju desetine hiljada Židova iz Mađarske &lt;ref&gt;[http://www.basis-wien.at/avdt/pdf/105/00063081.pdf Prisilni rad i marš smrti u Mađarskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926235543/http://www.basis-wien.at/avdt/pdf/105/00063081.pdf |date=26. 9. 2007 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; Jedinica se sastojala od 150 osoba. Posjeta u Auschwitzu omogućuje mu logističko organiziranje industrijskog ubijanja te radi na poboljšanju i usklađivanju transporta željeznicom. U zapisnicima sa suđenja potvrđena je gotovo bolesna perfekcija i težnja da nijedan transport ljudi zbog nikakvog razloga ne izostane. Postoje podaci po kojima je osobno Eichmann davao prvenstvo transportima Židova prema logorima u odnosu na logističku potporu njemačkoj oružanoj sili na frontu.

== Bijeg iz Njemačke ==
[[Datoteka:WP Eichmann Passport.jpg|desno|150p|mini|Kopija isprave Crvenog križa, sa kojom je Eichmann 1950. godine otputovao u Argentinu.]]
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Eichmann bježi 1945. godine iz američkog logora vojnih zarobljenika Oberdachstetten, te sa lažnim dokumentima pod imenom ''Otto Henninger'' živi u malom selu Aletnsalzkoch, gdje radi kao šumski radnik. U isto vrijeme lovac na naciste, Simon Wisennthal, pokušava naći Eichmanna te organizira pretres u kući Eichmannovih roditelja u Linzu i pokušava se susresti sa Eichmanovom suprugom.&lt;ref&gt;[http://www.labournet.de/branchen/auto/dc/ar/eichmann.pdf ODESSA Pomoćnici u bijegu nacista, Uki Geni, 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100215145041/http://www.labournet.de/branchen/auto/dc/ar/eichmann.pdf |date=15 Februar 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; U augustu 1947. godine mogao je biti uhapšen po nalogu Simona Wisennthala, koji je naredio pretres stana u Fischerdorfu, dijelu [[Altaussee]] na kućnom broju 8. Umjesto pretresa tog stana, austrijski su se žandari zadržali na kućnom broju 38, gdje su tražili nekog drugog nacističkog oficira. Nakon toga, žandari su ipak došli na broj 8, gdje im je vrata otvorila Eichmanova supruga Veronika Liebl-Eichmann, koja je tvrdila da je od marta 1945. godine razvedena od Eichmanna i da ga od tada nije više vidjela.&lt;ref&gt;[http://diepresse.com/home/politik/zeitgeschichte/592129/index.do?from=suche.intern.portal „Eichmann ist meine Leidenschaft“, članak u austrijskom dnevniku ''Die Presse'', 6. septembra 2010. godine {{Simboli jezika|de|njemački}}]&lt;/ref&gt; Zbog propasti firme u kojoj je radio, smješta se u iznajmljenom dijelu prostora firme, te živi od povremenih poslova sve do 1950. godine. Tada uz pomoć austrijskog [[biskup]]a [[Alois Hudal]]a iz [[Vatikan]]a, te njemačke organizacije za izbjeglištvo ''[[Stille Hilfe]]'' preko [[Italija|Italije]] se iseljava već organiziranim kanalima tzv. [[Linija pacova|linijom pacova]] u [[Argentina|Argentinu]]. Pod imenom ''Riccardo Klement'' dobija izbjeglički pasoš [[Crveni krst|Crvenog križa]] i nakon izvjesnog vremena sastaje sa svojom porodicom. Relativno skromno živi u Argentini u mjestu Calle Chacabuco. 1957. godine tužilac u Auschwitz procesu [[Fritz Bauer]] dobija pismo od svog prijatelja i bivšeg logoraša [[Lothara Hermann]]a iz [[Buenos Aires]]a, u kom piše da je njegova kćerka Sylvia upoznala najstarijeg sina Adolfa Eichmanna, koji je zbog svojih antisemitističkih izjava lahko pao u sumnju. Fritz Bauer obavještava izraelsku vladu, koja u saradnji sa izraelskom tajnom službom [[Mossad]] organizira praćenje i istragu o Eichmannu. Izjavom agenta Mossada, nakon posjete u stanu, da jedan tako visoko rangirani nacistički SS oficir živi u skromnim uvjetima, istraga se gotovo prekida sve do marta 1960. godine kada Lothar Hermann u saradnji sa njemačko-židovskom zajednicom u Buenos Airesu sastavlja pismo izraelskim vlastima u kojem tvrdi: &quot;...kako izgleda Izrael nema interesa za hapšenjem Eichmanna...&quot;. Do tada Eichmann je zaposlen u firmi [[Daimler Benz]] u mjestu [[González Catán]], predgrađu Buenos Airesa.

== Hapšenje i proces ==
[[Datoteka:1961-04-13_Tale_Of_Century_-_Eichmann_Tried_For_War_Crimes.ogv|desno|300px|mini|Snimak sa suđenja i donošenja presude Adolfu Eichmannu 1961.{{Simboli jezika|en|engleski}}]]

11. maja 1960. godine Eichmann je otet i prebačen avionom u Izrael. Podaci o operaciji hapšenja i prebacivanja Eichmanna u Izrael do sada nisu službeno objavljeni i potvrđeni, te postoji nekoliko verzija, koje su opisane u knjigama engleskih i izraelskih autora. Zbog nemogućnosti izručenja i nepostojanja konvencije o izručenju između Brazila i Izraela, postoji verzija da je tajno otet u akciji Mossad-a pod tajnim imenom [[Operacija Garibaldi]], te pod imenom ''Atila'', među kojima je bio agent Mossada [[Peter Zvi Malkin]]. Po drugoj verziji prebačen je uz pomoć generalnog direktora Daimler Benza u Argentini [[William Mosetti]]ja, kao i mnogih dobrovoljaca, u [[Urugvaj]] u mjesto [[Punta del Este]], odakle je letom izraelske kompanije [[El Al]]a prebačen za Izrael. 27. maja 1960. godine [[Ben Gurion]] obznanio je hapšenje Eichmanna pred izraelskim parlamentom, dok se istovremeno u njemačkim diplomatskim krugovima pokušavala naći mogućnost Eichmanovog izručenja Njemačkoj. Smatra se da nije, osim zvanične informacije, uopće pokušano da se Eichmann izruči. Pravdano je to time da ne postoje diplomatski odnosi na liniji Izrael-Njemačka, te tvrdnjom da Eichmann nije njemački državljanin, zbog iseljenja u Austriju i sl.

U dokumentima objavljenim 2006. godine od strane američke obavještajne organizacije [[CIA]]-e, dokazano je da je mjesto boravka bilo poznato njemačkoj obavještajnoj službi, pa tako i vladi Njemačke, dvije godine prije hapšenja Eichmanna&lt;ref&gt;Scott Shane: [http://www.nytimes.com/2006/06/07/world/americas/07nazi.html?ex=1307332800&amp;en=a02770c9b542715e&amp;ei=5090&amp;partner=rssuserland&amp;emc=rss „C.I.A. Knew Where Eichmann Was Hiding, Documents Show.] [[The New York Times|New York Times]], 7. Juni 2006. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;. Informacija nije iskorištena niti proslijeđena Izraelu vjerovatno iz razloga zaštite visokih vladinih predstavnika, kao npr. [[Hans Globke]]a, jednog od autora mnogobrojnih zakona u nacističkoj Njemačkoj i kasnijem saradniku u vladi njemačkog predsjednika vlade [[Konrad Adenauer|Konrada Adenauera]]. Također je 1954. godine Dokumentacioni centar [[Simon Wiesenthal|Simona Wiesenthala]] već 1954. godine imao informacije o boravku Eichmanna u Argentini, ali ni [[Svjetski židovski kongres]] (WJC) niti [[Mossad]] nisu pokazali interes za hapšenje Eichmanna.

U intervjuu njemačkog dnevnika ''[[Junge Welt]]'' sa novinarkom Gaby Weber pojavljuje se nova verzija o hapšenju Eichmanna. Ona tvrdi da u otmicu nije bio umiješan Mossad nego vojna obavještajna služba ''[[LAKAN]]'', koja je u Argentini ispitivala mogućnosti transfera nuklearne tehnologije iz Argentine u Izrael, te izradu izraelske atomske bombe. Eichmannova umiješanost u poslove i u razmjenu tehnologije, te njegovi intervjui sa [[Willem Sassen]]om, doveli su do odluke i saradnje argentinskih te brazilskih vlasti na deportaciji Eichmanna.&lt;ref&gt;[http://www.jungewelt.de/2008/10-11/001.php Intervju sa novinarkom Gaby Weber, dnevne novine ''Junge Welt''] 11.10.2008, {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;.

=== Pitanje državljanstva ===
Nakon hapšenja Eichmanna, austrijskoj politici nije odgovaralo, tvrdnja o austrijskom državljanstvu Eichmanna, te je na zahjev tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Austrije, [[Josef Afritsch|Josefa Afritscha]], nađen način pravnog oduzimanja austrijskog državljanstva Adolfu Eichmannu. Kako je Eichmann rođen u Njemačkoj, ali se kao dijete sa roditeljima preselio u Austriju 1914. godine, te je po austrijskom Zakonu o državljanstvu iz 1918 godine, bilo dovoljno stalno mjesto boravka za dobijanje državljanstva. Samim tim je Eichmannov otac dobio austrijsko državljanstvo, dok ga je Adolf dobio po automatizmu. Službenik austrijske kriminalističke policije Leo Maier (kasnije: Leo Frank), pronašao je rješenje u zakonskoj odredbi o oduzimanju državljanstva Austrijancima, koji su bili pripadnici u stranim vojnim jedinicama, a zbog Eichmannovog članstva u [[Austrijska legija|Austrijskoj legiji]], ministar Afritsch, odobrio je retroaktivnu primjenu ove odredbe, te je time de facto, Eichmannu oduzeto austrijsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;Die Presse&quot;/&gt;

=== Proces ===
Čitanjem i predavanjem optužnice Eichmannu, 1. februara 1961. godine, istovremeno je pripremljen protokol odbrane na preko 3.000 strana sa 1.300 dokumenata (kasnije oko 1.600), te je sastavljena lista od tridesetdevet svjedoka. Pod službenim brojem 40/61 11. aprila 1961. godine počinje proces protiv Adolfa Eichmanna na Okružnom sudu u Jerusalemu. Devetomjesečnom pripremom i istragom sastavljena je optužnica u 15 tačaka pod predsjedavajućim sucima [[Moshe Landau]], [[Benjamin Halevi]] i [[Yitzhak Raveh]]. Glavni tužilac je bio [[Gideon Hausner]], a njegov zamjenik [[Gabriel Bach]]. Osnovica za optužnicu&lt;ref&gt;[http://www.shoa.de/content/view/111/184/ Suđenje Adolfu Eichmannu]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; je sastavljena na osnovu preko 1.500 dokumenata i saslušanja 100 svjedoka, od kojih su 90 bili bivši logoraši koncentracionih logora. Njegov advokat je bio Nijemac [[Robert Servatius]], što je omogućeno donošenjem posebnog zakona da jedan strani advokat može zastupati optuženog na izraelskom sudu, jer se nije mogao naći nijedan izraelski advokat koji bi zastupao Eichmanna. Odbrana je pozvala slijedeće svjedoke: [[Erich von dem Bach-Zelewski]], [[Richard Baer]], [[Kurt Becher]], [[Theodor Horst Grell]], [[Wilhelm Höttl]], [[Walter Huppenkothen]], [[Hans Jüttner]], [[Herbert Kappler]], [[Hermann Krumey]], [[Max Merten]], [[Franz Novak]], [[Franz Alfred Six]], [[Alfred Slawik]], [[Eberhard von Thadden]], [[Edmund Veesenmayer]] i [[Otto Winkelmann]].

=== Optužnica ===

Petnaest tačaka optužnice mogu se podijeliti u četiri grupe:

* '''I kategorija''' - Zločini protiv židovskog naroda.
** '''1.''' Uzrokovanje smrti miliona Židova kroz logore za uništavanje, djelovanjem sigurnosne policije, osnivanjem radnih logora, osnivanjem koncentracionih logora i masovnom deportacijom Židova.
** '''2.''' Stvaranje životnih uslova pod kojima su milioni Židova trebali biti fizički uništeni.
** '''3.''' Uzrokovanje teških tjelesnih i duševnih šteta milionima Židova u Evropi.
** '''4.''' Priprema mjera za sterilizaciju Židova, čime bi se onemogućilo rađanje.
* '''II kategorija''' - Zločini protiv čovječnosti
** '''5.''' Uzrokovanje ubistava, uništavanja, porobljavanja i deportacije židovskog stanovništva.
** '''6.''' Proganjanje Židova iz nacionalnih, rasnih, vjerskih i političkih razloga.
** '''7.''' Provođenje pljačkanja židovske imovine kroz nehumane mjere, uključivši krađu, prisilu, teror i mučenje.
** '''9.''' Deportacija 500.000 pripadnika poljskog naroda iz mjesta stanovanja sa ciljem naseljavanja tih teritorija Nijemcima.
** '''10.''' Deportacija 14.000 Slovenaca sa ciljem naseljavanja tih područja Nijemcima. 
** '''11.''' Deportacija desetine hiljada [[Sinti]], [[Romi|Roma]] i njihovo transportovanje u logore za uništavanje.
** '''12.''' Deportacija otprilike stotinu djece iz češkog sela [[Lidice]] u Poljsku sa ciljem njihovog uništavanja.
* '''III kategorija''' - Ratni zločini
** '''8.''' Zlostavljanje, deportacija i ubistvo Židova.
* '''IV kategorija''' - Članstvo u zločinačkim organizacijama.
** '''13.''' Članstvo u ''SS''.
** '''14.''' Članstvo u ''Sigurnosnoj službi SS''.
** '''15.''' Članstvo u tajnoj policiji ''Gestapo''.

=== Odbrana ===
Njemački [[advokat]] [[Robert Servatius]] vodio je odbranu Eichmanna pod tezom da on nije bio direktno uključen u [[holokaust]], nego da je izvršavao naređenja, što mu je kao vojniku bila obaveza, te samim tim ne postoji osnova za presudu. Naređenja je samo dalje provodio i bio je &quot;točkić u sistemu&quot;. Izrael je finansirao odbranu sa neznatnih 20.000 [[Američki dolar|$]], dok je porodica Eichmann dodatno platila 15.000 njemačkih maraka. Dio novca koji je Willem Sassen dobio za tantijeme od prodaje intervjua sa Eichmanom od američkog časopisa ''Time'' iskorišten je za odbranu Eichmanna, ali je američka obavještajna agencija [[CIA]] prije objavljivanja, sve dijelove razgovora koji su se ticali njemačkog pravnika Globkea izbrisala i cenzurirala.&lt;ref&gt;[http://www.freitag.de/2006/24/06240601.php Članak ''Eichmann, Globke, Adenauer'' u časopisu ''Freitag'' 16. juni 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080919125243/http://www.freitag.de/2006/24/06240601.php |date=19 Septembar 2008 }} {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; Još jedan problem odbrane je bio u tome da gotovo nije postojala mogućnost saslušanja svjedoka odbrane, koji bi po izraelskim zakonima mogli biti uhapšeni zbog sličnih optužbi kao i Eichmann. Izjasnio se kao nedužan i ulaganjem žalbe u prvoj instanci poveo je raspravu o pravu izraelskog suda i legitimnosti procesa prema njemu. Suđenje je Eichmann proveo u kabini od neprobojnog stakla i u trajanju suđenja nije pokazao kajanje niti osjećaje krivnje. Priznao je da je ubistvo 6 miliona Židova jedan od najvećih zločina u historiji čovječanstva, ali je naglasio da je samo izvršavao naređenja drugih, ali i da je dobio naređenje da sam ubije, izvršio bi i to naređenje bez razmišljanja. Njegovu ravnodušnost prema holokaustu može se ogledati u dijalogu saslušanja sa izraelskim policijskim oficirom Avner Lessom:

:::'''Less:''' ''&quot; Vi ste službeno znali za gasne komore i ubijanja u njima? &quot;''

:::'''Eichmann:''' ''&quot; Da to znao sam, to je sasvim jasno.&quot;''

:::'''Eichmann:''' ''&quot;(...) bio sam sve te godine zadovoljan da sa tim nemam ništa. Ja sa uništavanjem nisam imao ništa . &quot;''

:::'''Less:''' ''&quot; Zar deportacija nije bila povezana sa uništavanjem? &quot;''

:::'''Eichmann:''' ''&quot;Gospodine Avner, rekao sam vam već, nisam bio zadužen da znam ko je, a ko ne bio u radnom procesu za šta obavezan. Ja sam imao naređenje deportirati. (...).&quot;''

:::'''Less:''' ''&quot; I to znači, da niste bili protiv zločina?&quot;''

:::'''Eichmann:''' ''&quot; Ja sam slušao zapovijedi. Svejedno kakve. Ja sam slušao zapovijedi i izvršavao ih. Iz moje kože ne mogu napolje. &quot;''

U razgovorima Eichmnanna sa [[Willem Sassen]]om, pripadnikom SS jedinice iz Holandije, vođenih 50-tih godina u Argentini, koji su objavljivani u časopisima u SAD i u Njemačkoj, Sassen navodi rečenicu u kojoj Eichmann kaže:

:::'' &quot;Da smo ubili 10,5 miliona Židova, bio bih zadovoljan i mogao bi reći, u redu, uništili smo neprijatelja... Ja nisam bio obični izvršilac naređenja, kao takav bio bi budala, radio sam na tome iz idealizma..&quot; ''.

Slične izjave i razmišljanja, mada ne u ovako otvorenom tonu, mogu se naći u njegovom testamentu i dnevniku (&quot;Götzen&quot;) &quot;Idoli&quot; koje je napisao za vrijeme suđenja u zatvoru u Ramli:

:::'' &quot;...Ja ću vam prikazati život tog vremena kako je bilo, kako sam ga ja preživio i vidio. Neću pokušati ništa uljepšati. Ne pišem za ničiju čast i slavu; kakve su to samo lažne i lažljive riječi. Ono u što sam jučer morao vjerovati i obožavati, danas leži u prahu poraženosti. Opisat ću vam genocid nad Židovima, onako kako se desio i daću vam moja razmišljanja od jučer i od danas. Ne samo da sam polja smrti vlastitim očima gledao, polja kao klaonice na kojima život nestaje, vidio sam još strašnije stvari. Vidio sam kako sa malo riječi, kroz kratke riječi i zapovijedi pojedinca, kome je državno vođstvo dalo vlast, stvaraju se mjesta za uništavanje života. Vidio sam i neugodu toka mašinerije smrti. Točkić koji pokreće točkić, kao satni mehanizam. I vidio sam one koji paze na satni mehanizam, održavaju ga, poboljšavaju ga. Vidio sam i one koji mehanizam ponovo zapinju i posmatraju kazaljku koja sekunde pokazuje, koja žuri i žuri kao život prema smrti. Vidio sam najveći i najnasilniji ples smrti svih vremena. To sam vidio..&lt;ref&gt;[http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm &quot;Idoli&quot; (&quot;Götzen&quot;) Eichmanove bilješke iz zatvora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131006060724/http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm |date=6. 10. 2013 }}''&lt;/ref&gt;&quot; ''

Eichmann je u svim tačkama optužnice proglašen krivim.

=== Presuda ===
Suđenje je završeno 15. decembra 1961. godine presudom: smrt vješanjem. Žalbom Eichmanna i njegovog advokata presuda je potvrđena 29. maja 1962. godine i izvršena 1. juna 1962. godine. Eichmann je ostao jedina osoba kojoj je jedan izraelski sud donio i izvršio smrtnu presudu. Kremiran je i njegov je pepeo raspršen u [[Sredozemno more]], da ne bi mogao biti sahranjen ni u jednoj drugoj državi.

=== Legitimnost procesa ===
Već na početku sudenja Eichmann je izjavio da izraelski sud nema legitimnost koja njemu, kao optuženom, može osigurati nepristrasno suđenje. Kritičari procesa, ali i [[Revizionizam|revizionisti]] nacizma, smatraju ovo suđenje pristrasnim, jer izraelsko pravo zastupa samo poglede i zahtjeve židovskog naroda. Sud se pozivao na međunarodni pravni princip, tzv. [[Univerzalna jurisdikcija|univerzalnu jurisdikciju]], po kojoj povrede ovih odredbi omogućavaju suđenje i van područja na kojem je krivično djelo počinjeno. Osnovica za donošenje optužnice je u Izraelu 1960. godine donesena zakonska odredba pod nazivom ''&quot;Nazi and Nazi Collaborators (Punishment) Law&quot; (NNCL)'', koja je zasnovana na [[Londonski statut|Londonskom statutu]] iz 1945. godine, osnovnom pravu za suđenja nacista u Njemačkoj kao i za [[Nürnberški proces|Nürnberške]] procese.

=== Suđenje u medijima ===
Proces protiv Eichmanna praćen je u 38 zemalja, a posebno u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Izrael]]u. Suđenje se moglo pratiti uživo, pomoću sakrivenih kamera, kojima je zabilježen cijeli tok suđenja. Dnevne izvještaje izrađivala je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[filmska kompanija]] Capital Cities Broadcasting Corporation. Postoji nekoliko dokumentarnih filmova u kojima je prikazan tok procesa.

U knjizi ''[[Eichmann u Jerusalemu]]'', američka književnica njemačko-židovskog porijekla [[Hannah Arendt]] govori o Eichmannu, kao i većini nacionalsocijalista, kao sasvim normalnim ljudima, koji su težući karijeri izvršavali za pisaćim stolom i najveće zločine, bez griže savjesti. Sam podnaslov knjige, ''Banalnost zla'', u revizionističkim krugovima zloupotrebljava se kao teza da je svaki čovjek u određenim okolnostima sklon zločinu. Te je teze Arendt pobijala i smatrala nepravilnim tumačenjem svoga djela.

== Knjige o Eichmannu ==
* Eichmann u Jeruzalemu, [[Hannah Arendt]]
* Kako sam lovio Eichmanna, [[Peter Zvi Malkin]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://motlc.specialcol.wiesenthal.com Dokumenti Centra Simon Wisenthala.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219040725/http://motlc.specialcol.wiesenthal.com/ |date=19. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|de|njemački}}
* [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB150/index.htm Dokumenti CIA ] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm &quot;Idoli&quot; (&quot;Götzen&quot;) Eichmanove bilješke iz zatvora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131006060724/http://www.mazal.org/various/Eichmann.htm |date=6. 10. 2013 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}

{{DEFAULTSORT:Eichmann, Adolf}}
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Holokaust]]
[[Kategorija:Članovi SS]]
[[Kategorija:Članovi NSDAP-a]]
[[Kategorija:Biografije, Solingen]]
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1962.]]</text>
      <sha1>ttrefte7fsymhlexrza3tvdsus1tv0l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aare</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89582</id>
    <revision>
      <id>3900692</id>
      <parentid>3844109</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T04:54:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3944" sha1="7m40a8fqdmvw3l5aqkpaw7y5422uwwv" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Aare&lt;br /&gt;Aar
| slika                      = Bern Untertorbrücke 05.jpg
| opis                       = Rijeka Aare u blizini [[Bern]]a
| dužina                     = 295
| mapframe                   = yes
| mapframe-line              = on
| mapframe-shape             = none
| mapframe-point             = none
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 17.779 
| izvor                      = Aar glečeri
| ušće                       = [[Rajna]]
| pritoke                    = Limmat, [[Reuss (rijeka)|Reuss]], Suhre, Emme, Saane, Kander
| države kroz koje protiče   = {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = Sjeverno more
| plovna                     = 
}}
'''Aare''' ili '''Aar''', je najduža [[rijeka]] koja i izvire i završava svoj tok u [[Švicarska|Švicarskoj]].&lt;ref name=&quot;bridge&quot; /&gt; Ulijeva se u rijeku [[Rajna|Rajnu]]. Rimski naziv za ovu rijeku je ''Obringa''. Ovaj naziv spominje [[Ptolomej]], kao pritoku Rajne, ali do danas nije sa sigurnošću utvrđeno da li je to Aar ili [[Mosel]].&lt;ref name=&quot;forbiger&quot; /&gt;

Njena ukupna dužina od izvora do ušća u Rajnu iznosi 295&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;berg&quot; /&gt; U svom toku, njen ukupni pad iznosi 1565 metara, a površina sliva joj je 17.779&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, gotovo cijelim dijelom unutar Švicarske, što je gotovo polovina površine zemlje, uključujući cijelu centralnu Švicarsku.&lt;ref name=&quot;berg&quot; /&gt; Na njoj je izgrađeno više od 40 hidrocentrala.&lt;ref name=&quot;cohen&quot; /&gt;

== Protok ==
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Brugg
| datum               = 2008
| izvor               = 
| max protok          = 500
| glavna razmjera     = 100
| sekundarna razmjera = 50
| jan1                = 290
| feb1                = 183
| mar1                = 263
| apr1                = 462
| maj1                = 362
| jun1                = 375
| jul1                = 366
| aug1                = 351
| sep1                = 334
| okt1                = 206
| nov1                = 262
| dec1                = 208
}}

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Brienzwiler
| datum               = podaci izračunati
| izvor               = Savezni ured za okoliš, [http://www.hydrodaten.admin.ch/lhg/sdi/jahrestabellen/2019Q_08.pdf Protok rijeke Aare kod Brienzwilera 2008.]
| max protok          = 100
| glavna razmjera     = 20
| sekundarna razmjera = 10
| jan1                = 12.7
| feb1                = 17.0
| mar1                = 19.7
| apr1                = 24.0
| maj1                = 54.1
| jun1                = 65.8
| jul1                = 71.2
| aug1                = 65.8
| sep1                = 55.7
| okt1                = 21.9
| nov1                = 22.0
| dec1                = 15.6
}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.aareschlucht.ch/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200520005412/https://www.aareschlucht.ch/ |date=20. 5. 2020 }}

{{Commons|Category:Aar}}

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;bridge&quot;&gt;Bridgwater, W.; Aldrich, Beatrice, ur. (1968). &quot;Aare&quot;. ''The Columbia-Viking Desk Encyclopedia'' (3. izd.). New York, NY: Columbia University Press. str. 11. {{ISBN|978-0670230709}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;berg&quot;&gt;Hoiberg, Dale H., ur. (2010). &quot;Aare River&quot;. ''Encyclopædia Britannica'' (15. izd.). Chicago, IL: Encyclopædia Britannica, Inc. str. 4. {{ISBN|0-85229-961-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cohen&quot;&gt;Cohen, Saul B., ur. (1998). &quot;Aare&quot;. ''The Columbia Gazetteer of the World''. New York, NY: Columbia University Press. str. 1. {{ISBN|0-231-11040-5}}&lt;/ref&gt;,
&lt;ref name=&quot;forbiger&quot;&gt;Forbiger, Albert (1848). ''[http://books.google.ch/books?id=AvwoAAAAYAAJ&amp;pg=PA127 Handbuch Der Alten Geographie]'', '''3''' Leipzig, Njemačka: izdavač Gustav Mayer.&lt;/ref&gt;
}}
{{Commonscat|Aar}}

[[Kategorija:Rijeke u Švicarskoj]]</text>
      <sha1>7m40a8fqdmvw3l5aqkpaw7y5422uwwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Waterlooa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91455</id>
    <revision>
      <id>3900597</id>
      <parentid>3830704</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:57:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3900597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3532" sha1="ho1x7bphlir181vlfsrdb5qy97sahxx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Waterlooa
| dio            = Napoleonovi ratovi
| slika          = [[Datoteka:Wellington at Waterloo Hillingford.jpg|300px]]
| datum          = [[18. juni]] [[1815.]]
| mjesto         = [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]], [[Belgija]]
| rezultat       = Pobjeda Koalicije
| strana1        = {{ZD|FRA}} Prvo francusko carstvo
| strana2        = '''Koalicija'''&lt;br&gt; [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|20px]] [[Pruska]] &lt;br&gt; {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} &lt;br&gt; [[Datoteka:Prinsenvlag.svg|20px]] [[Kraljevina Holandija]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flagge Preußen - Provinz Hannover.svg|20px]] [[Hannover]]
| komandant1     = [[Napolon Bonaparte]] &lt;br&gt; [[Michel Ney]]
| komandant2     = [[Vojvoda od Wellingtona]] &lt;br&gt; [[Gebhard von Blücher]]
| snaga1         = 72.000 
| snaga2         = 68.000 Britanaca i ostalih saveznika &lt;br&gt; 50.000 Prusa
| žrtve1         = 25.000 ubijenih ili ranjenih &lt;br&gt; 7000 zarobljenih &lt;br&gt; 15.000 nestalih
| žrtve2         = 22.000 ranjenih i ubijenih
}}
'''Bitka kod Waterloo''' (18. juna 1815) posljednja je [[Napoléon Bonaparte|Napoleonova]] bitka u kojoj su britanska i [[pruska]] vojska porazile [[Francuska|Francusku]] u blizini [[Belgija|belgijskog]] sela [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]], što je dovelo do abdikacije Napoleona.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Booth|first=John|url=https://books.google.ba/books?id=9IIBAAAAYAAJ&amp;redir_esc=y|title=The Battle of Waterloo: Containing the Accounts Published by Authority, British and Foreign, and Other Relative Documents, with Circumstantial Details, Previous and After the Battle, from a Variety of Authentic and Original Sources : to which is Added an Alphabetical List of the Officers Killed and Wounded, from 15th to 26th June, 1815, and the Total Loss of Each Regiment|date=1815|publisher=J. Booth|language=en}}&lt;/ref&gt;

Napoleon je nastojeći se vratiti na vlast pobjegao s [[Laba|Elbe]] u februara 1815. Relativno brzo je skupio vojsku u nadi da će pobijediti združene [[Velika Britanija|britanske]], [[Nizozemska|nizozemske]], [[Belgija|belgijske]] i [[Njemačka|njemačke]] snage pod zapovjedništvom vojvode od [[Wellington]]a, te prusku vojsku generala Blüchera. Napoleon je 16. juna napao i porazio pruse kod [[Ligny]]ja, a Britanci su se odgovorili odbijanjem Francuza kod Quarte Brasa prije nego što su se povukli prema [[Bruxelles]]u. Napoleon je 18. juna sa snagama od 72.000 vojnika napao Wellingtonovih 68.000 vojnika. Britanci su se uspješno odupirali sve dok nije došla 61.000 Prusa, koji su napali sa strana te su tako Francuzi bili potučeni. 22. juna Napoleon je potpisao drugu i konačnu [[Abdikacija|abdikaciju]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Waterloo|first=Battle of|url=https://books.google.ba/books?id=SDwIAAAAQAAJ&amp;pg=PR6&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=A short detail of the battle of Waterloo|date=1815|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jomini|first=Antoine Henri baron de|url=https://books.google.ba/books?id=FVdEAAAAIAAJ&amp;redir_esc=y|title=Political and Military History of the Campaign of Waterloo|date=1864|publisher=Van Nostrand|language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Commonscat|Battle of Waterloo}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Belgije]]
[[Kategorija:Historija Francuske]]
[[Kategorija:Bitke]]
[[Kategorija:Britanske bitke|Waterloo]]
[[Kategorija:Francuske bitke|Waterloo]]
[[Kategorija:Vojna historija Njemačke|Waterloo]]
[[Kategorija:Sukobi u 1815.]]
[[Kategorija:1815. u Belgiji]]</text>
      <sha1>ho1x7bphlir181vlfsrdb5qy97sahxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija košarkaški klub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>94582</id>
    <revision>
      <id>3900615</id>
      <parentid>3661209</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T18:27:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6493" sha1="mrj3g0iqtwu0h545775911kntvh6p17" xml:space="preserve">{{infobox
| bodyclass = vcard

| abovestyle = {{#if:{{{ugašen|}}}| |{{#if:{{{boja1|}}}{{{boja2|}}}{{{boja3|}}}
 |color:{{if empty|{{{boja1|}}}|black}}; background-color:{{if empty|{{{boja2|}}}|transparent}}; border: 3px solid {{if empty|{{{boja3|}}}|transparent}}
 }}}}
| above = {{if empty|{{{ime|}}}|{{{ime_kluba|}}}|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAMEBASE}}&lt;/includeonly&gt;}}
| aboveclass = fn org

| headerstyle = background-color:#EEEEEE;

| subheader = {{#if:{{{trenutna_sezona|}}}
 | &lt;table width=&quot;100%&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td width=&quot;40px&quot;&gt;[[Datoteka:Basketball current event.svg|30px|alt=|link=]]&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center; vertical-align:middle; border:0;&quot;&gt;''[[{{{trenutna_sezona}}}]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt; }}

| image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{logo|{{{slika|}}}}}}|size={{{logo_veličina|{{{slika_veličina|{{{slikaveličina|}}}}}}}}}|sizedefault=frameless|title={{{ime}}} logo}}

| label1 = Nadimak
| data1 = {{{nadimak|}}}

| label2 = {{#if:{{{liga|}}}|Liga|Lige}}
| data2 = {{#if:{{{liga|}}}|{{{liga}}}|{{{lige|}}}}}

| label3 = Konferencija
| data3 = {{{konferencija|}}}

| label4 = Divizija
| data4 = {{{divizija|}}}

| label5 = Osnovan
| data5 = {{{osnovan|}}}

| label6 = Ugašen
| data6 = {{{ugašen|}}}

| label7 = Historija
| data7 = {{{historija|}}}

| label8 = Dvorana
| data8 = {{{dvorana|}}}

| label9 = Kapacitet
| data9 = {{{kapacitet|}}}

| label10 = Lokacija
| data10 = {{{lokacija|{{{grad|}}}}}}

| label11 = Boje
| data11 = {{{boje|}}}

| label12 = Glavni sponzor
| data12 = {{{sponzor|}}}

| label13 = Izvršni direktor
| data13 = {{{izvršni_direktor|}}}

| label14 = Predsjednik
| data14 = {{{predsjednik|}}}

| label15 = Zamjenik predsjednika
| data15 = {{{zamjenik_predjsednika|}}}

| label16 = Generalni menadžer
| data16 = {{{generalni_menadžer|}}}

| label17 = Menadžer
| data17 = {{{menadžer|}}}

| label18 = Glavni trener
| data18 = {{{trener|}}}

| label19 = Asistent(i)
| data19 = {{{asistenti|}}}

| label20 = Kapiten
| data20 = {{{kapiten|}}}

| label21 = Vlasnik
| data21 = {{{vlasnik|}}}

| label22 = Pripojen
| data22 = {{{pripojen|}}}

| label23 = {{#if:{{{sezona|}}}|Pozicija u sez. {{{sezona}}}|Pozicija u posljednjoj sezoni}}
| data23 = {{{pozicija|}}}

| label24 = Prvaci
| data24 = {{{prvaci|{{{ligaški_prvaci|}}}}}}

| label25 = Divizijske/Konferencijske titule
| data25 = {{{divkonf_prvaci|}}}

| label26 = {{nowrap|Konferencijske titule}}
| data26 = {{{konferencijski_prvaci|}}}

| label27 = {{#if:{{{takmičenje1|}}}|Titule {{{takmičenje1}}}}}
| data27 = {{{takmičenje1_prvaci|}}}

| label28 = {{#if:{{{takmičenje2|}}}|Titule {{{takmičenje2}}}}}
| data28 = {{{takmičenje2_prvaci|}}}

| label29 = {{#if:{{{takmičenje3|}}}|Titule {{{takmičenje3}}}}}
| data29 = {{{takmičenje3_prvaci|}}}

| label30 = {{#if:{{{takmičenje4|}}}|Titule {{{takmičenje4}}}}}
| data30 = {{{takmičenje4_prvaci|}}}

| label31 = Divizijske titule
| data31 = {{{divizijski_prvaci|}}}

| label32 = Nastupi u playoffu
| data32 = {{{playoff_nastupi|}}}

| label33 = Penzionisani brojevi
| data33 = {{{penzionisani_brojevi|}}}

| label34 = Veb-sajt
| data34 = {{{veb-sajt|}}}

| data36 = {{#if:{{{1_naslov|}}}{{{1_tijelo|}}}{{{1_uzorak_t|}}}{{{1_šorc|}}}{{{1_uzorak_š|}}} {{{2_naslov|}}}{{{2_tijelo|}}}{{{2_uzorak_t|}}}{{{2_šorc|}}}{{{2_uzorak_š|}}} {{{3_naslov|}}}{{{3_tijelo|}}}{{{3_uzorak_t|}}}{{{3_šorc|}}}{{{3_uzorak_š|}}} {{{4_naslov|}}}{{{4_tijelo|}}}{{{4_uzorak_t|}}}{{{4_šorc|}}}{{{4_uzorak_š|}}} {{{5_naslov|}}}{{{5_tijelo|}}}{{{5_uzorak_t|}}}{{{5_šorc|}}}{{{5_uzorak_š|}}} {{{6_naslov|}}}{{{6_tijelo|}}}{{{6_uzorak_t|}}}{{{6_šorc|}}}{{{6_uzorak_š|}}}{{{dom_tijelo|}}}{{{dom_uzorak_t|}}}{{{dom_šorc|}}}{{{dom_uzorak_š|}}}{{{gost_tijelo|}}}{{{gost_uzorak_t|}}}{{{gost_šorc|}}}{{{gost_uzorak_š|}}}
 |&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;padding: 0; background: #ffffff; text-align: center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;
&lt;table style=&quot;width:100%; text-align:center;&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
{{#if:{{{dom_tijelo|}}}{{{dom_uzorak_t|}}}{{{dom_šorc|}}}{{{dom_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{dom_naslov|[[Košarkaški dres|Domaći]]}}}
 | tijelo = {{{dom_tijelo|ffffff}}}
 | uzorak_t = {{{dom_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{dom_šorc|ffffff}}}
 | uzorak_š =  {{{dom_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{gost_tijelo|}}}{{{gost_uzorak_t|}}}{{{gost_šorc|}}}{{{gost_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{gost_naslov|[[Košarkaški dres|Gostujući]]}}}
 | tijelo = {{{gost_tijelo|ffffff}}}
 | uzorak_t = {{{gost_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{gost_šorc|ffffff}}}
 | uzorak_š =  {{{gost_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{1_tijelo|}}}{{{1_uzorak_t|}}}{{{1_šorc|}}}{{{1_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{1_naslov|[[Košarkaški dres|Domaći]]}}}
 | tijelo = {{{1_tijelo|ffffff}}}
 | uzorak_t = {{{1_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{1_šorc|ffffff}}}
 | uzorak_š =  {{{1_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{2_tijelo|}}}{{{2_uzorak_t|}}}{{{2_šorc|}}}{{{2_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{2_naslov|[[Košarkaški dres|Gostujući]]}}}
 | tijelo = {{{2_tijelo|eeeeee}}} 
 | uzorak_t = {{{2_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{2_šorc|eeeeee}}} 
 | uzorak_š = {{{2_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{3_naslov|}}}{{{3_tijelo|}}}{{{3_uzorak_t|}}}{{{3_šorc|}}}{{{3_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{3_naslov|Rezervni}}}
 | tijelo = {{{3_tijelo|}}}
 | uzorak_t = {{{3_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{3_šorc|}}}
 | uzorak_š = {{{3_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{3_naslov|}}}{{{3_tijelo|}}}{{{3_uzorak_t|}}}{{{3_šorc|}}}{{{3_uzorak_š|}}}|
&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;
}}{{#if:{{{4_naslov|}}}{{{4_tijelo|}}}{{{4_uzorak_t|}}}{{{4_šorc|}}}{{{4_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{4_naslov|Rezervni}}}
 | tijelo = {{{4_tijelo|}}}
 | uzorak_t = {{{4_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{4_šorc|}}}
 | uzorak_š = {{{4_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{5_naslov|}}}{{{5_tijelo|}}}{{{5_uzorak_t|}}}{{{5_šorc|}}}{{{5_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{5_naslov|Rezervni}}}
 | tijelo = {{{5_tijelo|}}}
 | uzorak_t = {{{5_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{5_šorc|}}}
 | uzorak_š = {{{5_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}{{#if:{{{6_naslov|}}}{{{6_tijelo|}}}{{{6_uzorak_t|}}}{{{6_šorc|}}}{{{6_uzorak_š|}}}|
&lt;td&gt;{{Košarkaški dres
 | naslov = {{{6_naslov|Rezervni}}}
 | tijelo = {{{6_tijelo|}}}
 | uzorak_t = {{{6_uzorak_t|_unknown}}}
 | šorc = {{{6_šorc|}}}
 | uzorak_š = {{{6_uzorak_š|}}}
}}&lt;/td&gt;
}}&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}

}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mrj3g0iqtwu0h545775911kntvh6p17</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blatuša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95888</id>
    <revision>
      <id>3900751</id>
      <parentid>3736145</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="328" sha1="jsf80ylcryhq3oxy14whq6kyiq39a5t" xml:space="preserve">{{mson|Blatuša}}

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]:

* [[Blatuša (Zenica)]], naselje u općini [[Zenica]]
* [[Stadion &quot;Blatuša&quot;]], stadion u istoimenom naselju

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]]:

* [[Blatuša (Gvozd)]], naselje u općini [[Gvozd (Hrvatska)|Gvozd]], [[Sisačko-moslavačka županija]]

{{višeznačnica}}</text>
      <sha1>jsf80ylcryhq3oxy14whq6kyiq39a5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ermin Zec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97270</id>
    <revision>
      <id>3900728</id>
      <parentid>3896653</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T08:50:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12449" sha1="3wqnq4hhskd4lrlliryhvdq5ah40eu3" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Ermin Zec
| slika                      = Ermin zec'14.JPG
| veličinaslike              = 100px
| punoime                    = Ermin Zec
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1988|3|28}}
| rodnigrad                  = [[Bugojno]]
| rodnadržava                = [[SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 177&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = {{0|0000}}–2005.
| omladinskipogoni           = [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]
| godine1                    = 2005–2007.
| klubovi1                   = [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]
| nastupi(golovi)1           = 27 (11)
| godine2                    = 2007–2010.
| klubovi2                   = [[HNK Šibenik|Šibenik]]
| nastupi(golovi)2           = 79 (32)
| godine3                    = 2010–2014.
| klubovi3                   = [[Gençlerbirliği]]
| nastupi(golovi)3           = 107 (19)
| godine4                    = 2014.
| klubovi4                   = [[HNK Rijeka|Rijeka]]
| nastupi(golovi)4           = 3 (1)
| godine5                    = 2015.
| klubovi5                   = [[Balıkesirspor]]
| nastupi(golovi)5           = 16 (7)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = [[Gabala FK|Gabala]]
| nastupi(golovi)6           = 23 (7)
| godine7                    = 2016–2017.
| klubovi7                   = [[Karabükspor]]
| nastupi(golovi)7           = 20 (6)
| godine8                    = 2017–2018.
| klubovi8                   = [[Gazişehir]]
| nastupi(golovi)8           = 13 (1)
| godine9                    = 2019–2022.
| klubovi9                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)9           = 54 (11)
| nacionalnegodine1          = 2007–2010.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2008–2015.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 10 (1)
| zadnjiuređaj               = 26. juni 2026
}}
'''Ermin Zec''' (rođen 28. marta 1988) jest [[Bosanci|bosanskohercegovački]] bivši [[nogomet]]aš.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ermin-zec/profil/spieler/51350|title=Ermin Zec - player profile  {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Fudbalsku karijeru započeo je u [[NK Iskra Bugojno|NK Iskri]] iz rodnog [[Bugojno|Bugojna]]. Prešao je u [[Hrvatska|hrvatski]] klub [[HNK Šibenik]] 2007, te ubrzo postaje neizostavan član prvog sastava.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U sezoni 2008/09. bio je treći strijelac [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatske lige]]. U 2009. godini proglašen je za najboljeg igrača BIH od strane sportskih novinara u [[Bosna i Hercegovina|Bosni Hercegovini]]. Također, u glasanju kapitena svih prvoligaških klubova prve Hrvatske lige, Zec biva proglašen za najboljeg igrača za sezonu 2008/09.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/ermin-zec-najbolji-igrac-hnl-a/28533|title=Ermin Zec najbolji igrač HNL-a|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Gençlerbirliği ===
U junu 2010, Zec prelazi u [[Turska|turski]] klub [[Gençlerbirliği S.K.]] za oko 2,2 miliona eura i potpisuje ugovor na četiri godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Zec-u-Turskoj-Dudic-u-Splitu/61435|title=Zec u Turskoj, Dudić u Splitu|last=N.N.|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi meč za turski klub odigrava u augustu 2010. protiv ekipe [[Eskisehirspor]]a, koji završava remijem 0-0. Zec svoj prvi gol za turski klub postiže u oktobru 2010. protiv ekipe [[Antalyaspora]], a meč završava porazom Genclerbirligija rezultatom 3-2.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ermin-zec/leistungsdaten/spieler/51350|title=Ermin Zec - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== HNK Rijeka ===
Nakon četiri godine provedene u turskoj ekipi Genclerbirligija, Zec u septembru 2014. kao slobodan igrač prelazi u [[Hrvatska|hrvatski]] klub [[HNK Rijeka]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U oktobru iste godine, Zec bilježi prvi nastup za Rijeku te postiže i svoj dva gola protiv ekipe [[Lekenika]] u sklopu kupa Hrvatske, a meč završava rezultatom 4-2 za Rijeku. Prvi gol za Rijeku u prvoj ligi Hrvatske postiže par dana kasnije u meču protiv ekipe [[Istra 1961|Istre]], a meč završava pobijedom Rijeke 3-1.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Balıkesirspor ===
U januaru 2015 godine, Zec se kao slobodan igrač ponovo vraća u tursku ligu, odnosno u klub [[Balıkesirspor]] sa kojim potpisuje troipogodišnji ugovor.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://faktor.ba/vraca-se-u-tursku-ermin-zec-u-balikesirsporu/|title=Vraća se u Tursku: Ermin Zec u Balikesirsporu - Faktor.ba|date=29. 1. 2015|language=bs-BA|access-date=20. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Par dana nakon potpisa za novi klub, Zec ostvaruje i svoj debi protiv ekipe [[Akhisarspora]], a meč završava remijem 2-2. Polovinom februara 2015.godine, Zec postiže prvi gol za [[Balıkesirspor]] protiv ekipe [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] u porazu njegovog tima rezultatom 3-1.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== FK Gabala ===
U julu 2015, Zec kao slobodan igrač prelazi u [[azerbejdžan]]ski klub [[FK Gabala]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/ermin-zec-novi-igrac-gabale/167917|title=Ermin Zec novi igrač Gabale|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Krajem jula 2015, Zec bilježi prvi nastup za Gabalu u remiju protiv ekipe [[Apollon Limassol]] u sklopu kvalifikacija za [[Uefa liga evrope|Evropsku ligu]]. U augustu 2015, Zec postiže svoj prvi gol za Gabalu u pobijedi protiv ekipe [[Kapaz Ganje]] u sklopu prve lige Azerbejdžana.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Krajem maja 2016, Gabala objavljuje da će Zec od jula mjeseca napustiti klub i postati slobodan igrač.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gabalafc.az/?mod=news&amp;id=2617&amp;lang=en|title=Zec leaving Gabala|last=I.Isgandarov(ilkin@isgandarov.info)|website=www.gabalafc.az|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Kardemir Karabukspor ===
Dana 26. augusta 2016, Zec stavlja potpis na jednogodišnji ugovor sa [[Turska|turskim]] klubom [[Kardemir Karabukspor]]om.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/ermin-zec-potpisao-za-karabukspor/160826078|title=Ermin Zec potpisao za Karabukspor|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Za taj klub je imao 20 nastupa u kojima je postigao šest golova, te upisao jednu asistenciju.

=== Gazisehir Gaziantep ===
Nakon jedne provedene sezone u Kardemir Karabuksporu, Ermin prelazi u [[Gazişehir Gaziantep FK]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gazisehirgaziantepfk.org/tr/haberler/transfer-ermin-zec-gazisehirde|title=TRANSFER|3=ERMİN ZEC GAZİŞEHİR'DE !|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180411180517/http://www.gazisehirgaziantepfk.org/tr/haberler/transfer-ermin-zec-gazisehirde|archive-date=11. 4. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao i u prethodnom klubu, i ovdje će se zadržati samo jednu sezonu. Za Gazisehir je ubiježio 14 nastupa i postigao samo jedan pogodak. Na ljeto 2018, Ermin raskida ugovor sa ovim turskim drugoligašem.

=== Željezničar ===
Nakon pola godine bez kluba, Ermin Zec potpisuje za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/ermin-zec-novi-fudbaler-zeljeznicara/34277/|title=Ermin Zec novi fudbaler Željezničara|last=|first=|date=21. 1. 2019|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; gdje je po prvi put u svojoj karijeri imao priliku igrati sa svojim mlađim bratom, [[Asim Zec|Asimom]].

== Reprezentativna karijera ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A selekcije]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|bosanskohercegovačka mladu U-21]] reprezentaciju.Dobrom igrom u dresu [[HNK Šibenik]]a privukao je pažnju tadašnjeg selektora [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Miroslav Blažević|Miroslava &quot;Ćire&quot; Blaževića]] koji ga je pozvao za prijateljski susret protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|reprezentacije Slovenije]] gdje je i debitovao ulaskom sa klupe u 77. minuti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/live-slovenia--bih-34/9477|title=LIVE! Slovenija – BiH 3:4|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol za reprezentaciju postigao je u prijateljskoj utakmici protvi [[Nogometna reprezentacija Švedske|reprezentacije Švedske]], 29. maja 2010, u meču koji je BIH izgubila rezultatom 4-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/zmajevi-porazeni-u-svedskoj/100529078|title=Prijateljska utakmica / &quot;Zmajevi&quot; poraženi u Švedskoj (VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 26. oktobar 2019.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=2|Klub
!rowspan=2|Sezona
!colspan=3|Liga
!colspan=2|Kup
!colspan=2|Ostalo
!colspan=2|UEFA
!colspan=2|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=4|[[HNK Šibenik]]
|2007/08.
|[[Hrvatska nogometna liga|Prva HNL]]
|30||7||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||30||7
|-
|2008/09.
|Prva HNL
|27||14||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||27||14
|-
|2009/10.
|Prva HNL
|22||11||6||4||colspan=2|–||colspan=2|–||28||15
|-
!colspan=2|Ukupno
!79!!32!!6!!4!!colspan=2|–!!colspan=2|–!!85!!36
|-
|rowspan=5|[[Gençlerbirliği]]
|2010/11.
|[[Süper Lig]]
|24||4||8||4||colspan=2|–||colspan=2|–||32||8
|-
|2011/12.
|Süper Lig
|27||3||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||28||3
|-
|2012/13.
|Süper Lig
|29||6||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||30||6
|-
|2013/14.
|Süper Lig
|27||6||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||28||6
|-
!colspan=2|Ukupno
!107!!19!!11!!4!!colspan=2|–!!colspan=2|–!!118!!23
|-
|[[HNK Rijeka]]
|2014/15.
|Prva HNL
|3||1||2||2||colspan=2|–||colspan=2|–||5||3
|-
|[[Balıkesirspor]]
|2014/15.
|Süper Lig
|16||7||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||16||7
|-
|[[Gabala FK]]
|2015/16.
|[[APL]]
|23||7||4||3||colspan=2|–||9||0||36||10
|-
|[[Karabükspor]]
|2016/17.
|Süper Lig
|20||6||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||20||6
|-
|[[Gazişehir]]
|2017/18.
|1. Lig
|13||1||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||14||1
|-
|rowspan=3|[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2018/19.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|BHT Premijer liga]]
|6||4||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||6||4
|-
|2019/20.
|BHT Premijer liga
|11||1||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||11||1
|-
!colspan=2|Ukupno
!17!!5!!0!!0!!colspan=2|–!!colspan=2|–!!17!!5
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Karijera ukupno
!278!!78!!28!!16!!colspan=2|–!!9!!0!!316!!94
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 20. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ermin-zec/nationalmannschaft/spieler/51350|title=Ermin Zec - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;10&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2008.||1||0
|-
|2009.||0||0
|-
|2010.||6||1
|-
|2011.||2||0
|-
|2012.||0||0
|-
|2013.||0||0
|-
|2014.||0||0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||10||1
|}

'''Golovi za reprezentaciju'''
{|class=&quot;wikitable&quot;
!!!Datum!!Lokacija!!Protivnik!!Gol!!Rezultat!!Takmičenje
|-
|1.
|29. maj 2010.
|[[Råsunda]], [[Solna]], [[Švedska]]
|{{ZID|Švedska}}
|&lt;center&gt;'''1'''–1
|&lt;center&gt;2–4
|Prijateljska utakmica
|-
|}

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
=== Rijeka ===
*[[Hrvatski nogometni superkup]]: 2014

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zec, Ermin}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bugojno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Rijeke]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>3wqnq4hhskd4lrlliryhvdq5ah40eu3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Partizan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110065</id>
    <revision>
      <id>3900749</id>
      <parentid>3852904</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3900749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18130" sha1="gdpt6624pki8g3e5kcp1t05075qx4xy" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub 
| Boja1  = #FFFFFF  |Boja2 = #000000
| Ime kluba        = FK Partizan 
| Puno ime         = Fudbalski klub Partizan Beograd 
| Grb              = Logo Partizan 1958.png
| Nadimak          = Crno-bijeli, Grobari 
| Datum osnivanja  = [[4. oktobar]] [[1945]] 
| Stadion          = [[Stadion Partizan]], [[Beograd]] 
| Kapacitet        = 32 720 
| Predsjednik kluba = {{ZD|SRB}} [[Milorad Vučelić]] 
| Trener           = {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] 
| Adresa           = Humska 1 &lt;br /&gt;11 000 Beograd 
| Liga             = [[Superliga Srbije|Superliga]] 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2025-26, 3. mjesto 
| uzorak_lr1=          |uzorak_t1=_blackstripes |uzorak_dr1=
| lijeva ruka1=FFFFFF  |tijelo1=FFFFFF        |desna ruka1=FFFFFF  |šorc1=FFFFFF   |čarape1=000000
| uzorak_lr2=          |uzorak_t2=            |uzorak_dr2=
| lijeva ruka2=FFFFFF  |tijelo2=FFFFFF        |desna ruka2=FFFFFF  |šorc2=FFFFFF   |čarape2=FFFFFF
}}
'''Fudbalski klub Partizan''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Beograd]]a koji je osnovan [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1945]]. godine kao dio [[Jugoslovensko sportsko društvo Partizan|Jugoslovenskog sportskog društva Partizan]]. Danas je ovo Sportsko društvo asocijacija 25 klubova u isto toliko sportova, čiji je član i dalje i Fudbalski klub, ali ima potpunu samostalnost u organizovanju, rukovođenju, finansijama, materijalnim dobrima i objektima.Osnivači Fudbalskog Kluba Partizan su jugoslovenska vojna lica Peko Dapčević , Svetozar Vukmanović - &quot;Tempo&quot; , Otmar Kreačić - &quot;Kultura&quot; , Vlada Mađarić , Ratko Pejić , Vujica Gajinović , Ratko Vujović - &quot;Čoče&quot; , Koča Popović  , Mijailko Todorović - &quot;Plavi&quot; i Pavle Jovićević . Prvu utakmicu Fudbalski Klub Partizan odigrao je 06. oktobra . 1945. u Zemunu, a strijelac prvoga gola za Partizan u historiji bio je Florijan Matekalo. Uz Fudbalski klub radi i nekoliko preduzeća kao deo poslovnog sistema Partizana. FK Partizan, uz svog najljućeg rivala, [[FK Crvena Zvezda|Crvenu Zvezdu]], predstavlja najznačajniju srpsku ekipu i tim koji, u zadnjih nekoliko godina, održava Srbiju na [[UEFA]] rang listi evropskih ligaških takmičenja u blizini pozicije koja omogućava dva predstavnika u [[UEFA Liga prvaka|Ligi šampiona]].

== Historija ==
Godine 1966. Partizan je bio vicešampion [[Evropa|Evrope]], [[1978]]. pobjednik Srednjoevropskog kupa, kao i pobjednik UHREN kupa 1989. Prvi je srbijanski klub koji se plasirao u grupnu fazu Lige šampiona (2003, 2010) i prvi koji se plasirao u osminu finala završnice Kupa UEFA (2005).
Momčilo Vukotić je rekorder Partizana po broju nastupa - odigrao je 752 utakmice, a rekorder u broju golova postignutih za &quot;crno-bijele&quot; je [[Stjepan Bobek]] sa 403 pogotka.
Za reprezentaciju Jugoslavije nastupilo je preko 130 Partizanovih fudbalera, a više od pedeset utakmica odigrali su Bobek, Zebec, Čajkovski, Jusufi, Galić, Šoškić, Jokanović, Mijatović i Milošević.

Crno-bijeli su u dosadašnjim ligaškim takmičenjima postigli šest pobeda sa deset i više datih golova, u dva prvenstva su postigli po više od stotinu golova i drže rekord jugoslavenske prve lige sa 111 pogodaka u jednom prvenstvu.

== Trofeji ==
* Fudbalski klub Partizan je 27 puta bio prvak države : [[1947]], [[1949]], [[1961]], [[1962]], [[1963]], [[1965]], [[1976]], [[1978]], [[1983]], [[1986]], [[1987]], [[1993]], [[1994]], [[1996]], [[1997]], [[1999]], [[2002]], [[2003]], [[2005]], [[2008]], [[2009]], [[2010]], [[2011]], [[2012]], [[2013]], [[2015]], [[2017]]
* Pobjednik nacionalnog kupa bio je 16 puta : [[1947]], [[1952]], [[1954]], [[1957]], [[1989]], [[1992]], [[1994]], [[1998]], [[2001]], [[2008]], [[2009]], [[2011]], [[2016]], [[2017]], [[2018]], [[2019]]
* Pobjednik nacionalnog superkupa : [[1989]]
* Pobjednik Ljetne lige prvaka Jugoslavije : [[1969]]
* Vicešampion Evrope : [[1966]]
* Pobjednik srednjoevropskog kupa : [[1978]] 
* Pobjednik UHREN kupa : [[1989]]

== Stadion JNA&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.partizan.rs/klub-info/stadion/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 2. 2012 |archive-date=11. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211010926/http://www.partizan.rs/klub-info/stadion/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ==
* Teren: 105 x 68
* Kapacitet: 32.710 mjesta za sjedenje, 30 redova
* Broj ulaza i izlaza za publiku: 30
* Najviša kota: 21 m.
* Najudaljenije kote gledališta:
:- po dužini (sever - jug): 236 m.
:- po širini (istok - zapad): 150 m.
* Svjetlo: 1.200 luksa (oprema Philips)

Stadion Partizana je objekat sa najdužom sportskom tradicijom u Jugoslaviji. Nalazi se na mjestu koje je oduvijek bilo središte najvažnijih fudbalskih zbivanja u zemlji. Tu je prije Drugog svetskog rata bilo igralište i dom slavnog šampiona BSK-a - Beogradskog Sportskog Kluba.

Neposredno po završetku velikog rata, a poštujući sportsku tradiciju, započeta je izgradnja novog stadiona baš na tom mjestu. [[9. oktobar|9. oktobra]] 1949. godine je na njemu odigrana prva utakmica, megdan su podijelile Jugoslavija i Francuska (1:1) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Do danas, Stadion Partizana je ugostio desetine najvećih klubova svijeta i najjačih reprezentacija. On je dio [[Evropa|evropske]] i [[Zemlja|svjetske]] [[Historija nogometa|historije fudbala]].

Stadion Partizana je u prvom periodu primao 55.000 gledalaca.

== Partizan u evropskim takmičenjima ==
{| {{prettytable}}
! Sezona
! Takmičenje
! Rang
! Zemlja
! Klub
! Rezultat
! Detalji
|-
|[[UEFA Liga šampiona 1955/56.|1955/56]]
|[[Liga šampiona]]
| osmina finala
|{{ZD|POR}}
|[[FK Sporting Lisabon]]
|3-3, 5-2
|-
|
|
|četvrtfinale
|[[Datoteka:Flag_of_Spain_1945_1977.svg|24px]]
|[[FK Real Madrid]]
|0-4, 3-0
|-
|[[Mitropa kup 1956.|1956]]
|[[Mitropa kup]]
|četvrtfinale
|{{ZD|AUT}}
|[[FK Vaker Beč]]
|1-1, 1-1, 4-0 
|-
|
|
|Polufinale
|[[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|24px]]
|[[FK Vašaš]]
|1-0, 1-6 
|-
|[[Mitropa kup 1958.|1958]]
|[[Mitropa kup|Dunav kup]]
|1 kolo
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Tatran Prešov]]
|4-2, 1-4 
|-
|[[Mitropa kup 1959.|1959]]
|Mitropa kup
|četvrtfinale
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Banjik Ostrava]]
|1-1, 3-2 
|-
|
|
|polufinale
|{{ZD|MAĐ}}
|[[FK Honved]]
|3-3, 2-2 
|-
|[[Mitropa kup 1960.|1960]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Slovan Bratislava]]
|2-1, 1-4 
|-
|[[Liga Šampiona 1961/62.|1961/62]]
| Liga Šampiona 
| kv.
|{{ZD|POR}}
|[[FK Sporting Lisabon]]
|1-1, 2-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Juventus]]
|1-2, 0-5
|-
|[[Mitropa kup 1962.|1962]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Atalanta Bergamo]]
|3-3, 2-2
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|MAĐ}}
|[[MTK|FK MTK]]
|2-1, 1-4
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Banjik Ostrava]]
|2-2, 1-1
|-
|[[Liga šampiona 1962/63.|1962/63]]
|Liga šampiona
| kv.
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|24px]]
|[[CSKA Sofija]]
|1-2, 1-4
|-
|[[Liga šampiona 1963/64.|1963/64]]
|Liga šampiona
|kv.
|{{ZD|KIP}}
|[[Anortozis Famagusta]]
|3-0, 3-1
|-
|
|
|osmina finala
||[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|24px]]
|[[Jeunesse d'Esch]]
|1-2, 6-2
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Inter]]
|0-2, 1-2
|-
|[[Liga šampiona 1965/66.|1965/66]]
|Liga šampiona
| kv.
|{{ZD|FRA}}
|[[FK NANT]]
|2-0, 2-2
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|NJE}}
|[[FK Verder Bremen]]
|3-0, 0-1
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Sparta Prag]]
|1-4, 5-0
|-
|
|
|polufinale
|{{ZD|ENG}}
|[[Mančester junajted]]
|2-0, 0-1
|-
|
|
|finale
|[[Datoteka:Flag_of_Spain_1945_1977.svg|24px]]
|[[FK Real Madrid]]
|1-2
|-
|[[Kup sajamskih gradova 1967/68.|1967/68]]
|[[Kup sajamskih gradova]]
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|24px]]
|[[FK Lokomotiva Plovdiv]]
|5-1, 1-1
|-
|
|
|2. kolo
|{{ZD|ENG}}
|[[FK Lids Junajted]]
|1-2, 1-1
|-
|[[Kup sajamskih gradova 1969/70.|1969/70]]
|Kupa sajamskih gradova
|1. kolo
|{{ZD|MAĐ}}
|[[FK Ujpešt Doža]]
|2-1, 0-2
|-
|[[Kup sajamskih gradova 1970/71.|1970/71]]
|Kup sajamskih gradova
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|24px]]
|[[FK Dinamo Drezden]]
|0-0, 0-6
|-
|[[Mitropa kup 1972.|1972]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Fiorentina]]
|0-3, 2-1
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|AUT}}
|[[First Vienna FC]]
|3-0, 4-1
|-
|[[UEFA kup 1974/75.|1974/75]]
|[[UEFA kup]]
|1. kolo
|{{ZD|POL}}
|[[Gornik Zabrzje]]
|2-2, 3-0
|-
|
|
|2. kolo
|[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|24px]]
|[[FK Portdaun]]
|5-0, 1-1
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|NJE}}
|[[1. FK Keln]]
|1-0, 1-5
|-
|[[Liga šampiona 1976/77.|1976/77]]
|Liga šampiona
|1.kolo
|{{ZD|SSSR}}
|[[FK Dinamo Kijev]]
|0-3, 0-2
|-
|[[Mitropa kup 1978.|1978]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Peruđa]]
|1-2, 4-0
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Zbrojovka Brno]]
|5-1, 4-1
|-
|
|
|'''Pobednik'''
|{{ZD|MAĐ}}
|[[FK Honved]]
|1-0
|-
|[[Liga šampiona 1978/79.|1978/79]]
|Liga šampiona
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|20px]]
|[[FK Dinamo Drezden]]
|2-0, 0-2 (4-5 пен.)
|-
|[[Liga šampiona 1983/84.|1983/84]]
|Liga šampiona
|1. коло
|{{ZD|NOR}}
|[[FK Viking Stavanger]]
|5-1, 0-0
|-
|
|
|osmina finala
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|24px]]
|[[FK Dinamo Berlin]]
|0-2, 1-0 
|-
|[[UEFA kup 1984/85.|1984/85]]
|UEFA kup
|1.kolo
|{{ZD|MLT}}
|[[FK Rabat Ajaks]]
|2-0, 2-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{ZD|ENG}}
|[[Kvins Park Rendžers]]
|2-6, 4-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|MAĐ}}
|[[FK Videoton]]
|0-5, 2-0
|-
|[[UEFA kup 1985/86.|1985/86]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|POR}}
|[[FK Portimonense]]
|0-1, 4-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{ZD|FRA}}
|[[FK Nant]]
|1-1, 0-4
|-
|[[UEFA kup 1986/87|1986/87]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|NJE}}
|[[Borusija Menšengladbah]]
|0-1, 1-3
|-
|[[UEFA kup 1987/88.|1987/88]]
|UEFA kup
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of Albania 1946.svg|24px]]
|[[FK Fljamurtari]]
|0-2, 2-1
|-
|
|
|1.kolo
|
|[[FK Slavija Sofija]]
|5-0, 5-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Roma]]
|4-2, 0-2
|-
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu 1989/90.|1989/90]]
|Kup pobednika kupova
|1. kolo
|{{ZD|ŠKO}}
|[[FK Seltik]]
|2-1, 4-5
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|HOL}}
|[[FK Groningen]]
|3-4, 3-1
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{ZD|RUM}}
|[[FK Dinamo Bukurešt]]
|1-2, 0-2
|-
|[[UEFA kup 1990/91.|1990/91]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|MLT}}
|[[FK Hibernian]]
|3-0, 2-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{ZD|ŠPA}}
|[[FK Real Sosijedad]]
|0-1, 1-0 (5-4 pen.)
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Inter]]
|0-3, 1-1
|-
|[[UEFA kup 1991/92.|1991/92]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|ŠPA}}
|[[FK Sporting Hihon]]
|0-2, 2-0 (2-3 pen.)
|-
|[[UEFA kup 1996/97.|1996/97]]
|UEFA kup
|1 kv.
|{{ZD|IZR}}
|[[FK Makabi Haifa]]
|1-0, 3-1
|-
|
|
|2. kolo kv.
|{{ZD|RUM}}
|[[FK Nacional Bukurešt]]
|0-0, 0-1
|-
|[[Liga šampiona 1997/98.|1997/98]]
|[[Liga šampiona]]
|1 kv.
|{{ZD|HRV}}
|[[NK Dinamo Zagreb|Kroacija]]
|1-0, 0-5
|-
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu 1998/99.|1998/99]]
|Kup pobednika kupova
|kv.
|{{ZD|GRU}}
|[[FK Dinamo Batumi]]
|2-0, 0-1
|-
|
|
|1. kolo
|{{ZD|ENG}}
|[[FK Njukasl junajted]]
|1-2, 1-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Lacio]]
|0-0, 2-3
|-
|[[Liga šampiona 1999/00.|1999/00]]
|Liga šampiona
|1 kolo kv.
|{{ZD|EST}}
|[[FK Flora Talin]]
|6-0, 4-1
|-
|
|
|2 kolo kv.
|{{ZD|HRV}}
|[[HNK Rijeka]]
|3-1, 3-0
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{ZD|RUS}}
|[[FK Spartak Moskva]]
|0-2, 1-3
|-
|[[UEFA kup 1999/00.|1999/00]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|ENG}}
|[[FK Lids Junajted]]
|1-3, 0-1
|-
|[[UEFA kup 2000/01.|2000/01]]
|UEFA kup
| kv.
|{{ZD|MLT}}
|[[Slijema Vonderers]]
|1-2, 4-1
|-
|
|
|1. kolo
|{{ZD|POR}}
|[[FK Porto]]
|1-1, 0-1
|-
|[[UEFA kup 2001/02.|2001/02]]
|UEFA kup
| kv.
|{{ZD|AND}}
|[[FK Santa Koloma]]
|7-1, 1-0
|-
|
|
|1. kolo
|{{ZD|AUT}}
|[[FK RAPID Beč]]
|1-0, 1-5
|-
|[[Liga šampiona 2002/03|2002/03]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{ZD|ŠVE}}
|[[FK Hamarbi]]
|1-1, 4-0
|-
|
|
|3. kolo kv.
|{{ZD|NJE}}
|[[Bajern Minhen]]
|0-3, 1-3
|-
|[[UEFA kup 2002/03.|2002/03]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|POR}}
|[[FK Sporting Lisabon]]
|3-1, 3-3 nv
|-
|
|
|2. kolo
|{{ZD|ČEŠ}}
|[[FK Salvija Prag]]
|3-1, 1-5 nv
|-
|[[Liga šampiona 2003/04.|2003/04]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{ZD|ŠVE}}
|[[FK Djurgarden]]
|1-1, 2-2
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{ZD|ENG}}
|[[FK Njukasl Junajted]]
|0-1, 1-0 (4-3 pen.)
|-
|
|
|grupa 
|{{ZD|POR}}
|[[FK Porto]]
|1-1, 1-2
|-
|
|
|grupa 
|{{ZD|FRA}}
|[[FK Olimpik Marsej]]
|0-3, 1-1
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ŠPA}}
|[[FK Real Madrid]]
|0-1, 0-0
|-
|[[UEFA kup 2004/05.|2004/05]]
|UEFA kup
|2 kolo kv.
|{{ZD|RUM}}
|[[FK Ocelul Galaci]]
|0-0, 1-0
|-
|
|
|1. kolo
|{{ZD|RUM}}
|[[FK Dinamo Bukurešt]]
|0-0, 3-1
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|GRČ}}
|[[FK Egaleo]]
|4-0
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Lacio]]
|2-2
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ŠPA}}
|[[FK Viljareal]]
|1-1
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ENG}}
|[[FK Midlsboro]]
|0-3
|-
|
|
|3. kolo
|{{ZD|UKR}}
|[[FK Dnjepro Dnjepropetrovsk]]
|2-2, 1-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{ZD|RUS}}
|[[FK CSKA Moskva]]
|1-1, 0-2
|-
|[[Liga šampiona 2005/06.|2005/06]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{ZD|MOL}}
|[[FK Šerif Tiraspol]]
|1-0, 1-0
|-
|
|
|3. kolo kv.
|{{ZD|SVK}}
|[[FK Artmedia Bratislava]]
|0-0, 0-0 (3-4 pen.)
|-
|[[UEFA kup 2005/06.|2005/06]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{ZD|IZR}}
|[[FK Makabi Petah Tikva]]
|2-0, 2-5
|-
|[[UEFA kup 2006/07.|2006/07]]
|UEFA kup
|2 kolo kv.
|{{ZD|SLO}}
|[[NK Maribor]]
|2-1, 1-1
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2363/match=84563/index.html][http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2363/match=84564/index.html]
|-
|
|
|1. kolo
|{{ZD|HOL}}
|[[FK Groningen]]
|4-2, 0-1
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2364/match=84903/index.html]
[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2364/match=84904/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ITA}}
|[[FK Livorno]]
|1-1
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85007/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|IZR}}
|[[FK Makabi Haifa]]
|0-1
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85023/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|FRA}}
|[[FK Okser]]
|1-4
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85038/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{ZD|ŠKO}}
|[[FK Rendžers]]
|0-1
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85055/index.html]
|-
|[[UEFA kup 2007/08|2007/08]]
|UEFA kup
|1 kolo kv.
|{{ZD|BIH}}
|[[NK Zrinjski]]
| 6-1, 5-0 '''*'''
|[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2008/round=15116/match=300948/index.html][http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2008/round=15116/match=300985/index.html]
|-
|[[Liga šampiona 2008/09.|2008/09]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{ZD|AZE}}
|[[FK Inter Baku]]
| 1-1, 2-0 
|[http://www.uefa.com/competitions/ucl/fixturesresults/round=15274/match=303498/report=lu.html]
[http://www.uefa.com/competitions/ucl/fixturesresults/round=15274/match=303512/report=rp.html]
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{ZD|TUR}}
|[[FK Fenerbahče]]
|2-2, 1-2 
|}

* '''*''' zbog nereda koje su pravili Partizanovi navijači u [[Mostar]]u Odlukom UEFA FK partizan je eliminisan iz daljeg takmičenja za [[UEFA kup]] u sezoni 2007/08.

== Trenutni sastav ==
''Od 2. 9. 2021.''&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://partizan.rs/igraci |title=ИГРАЧИ |publisher=partizan.rs}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Siniša Saničanin]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=MNE|ime=[[Igor Vujačić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=IZR|ime=[[Bibras Natkho]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HUN|ime=[[Filip Holender]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NED|ime=[[Queensy Menig]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=SRB|ime=[[Lazar Pavlović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ZEL|ime=[[Ricardo Gomes]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=SRB|ime=[[Samed Baždar]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=SRB|ime=Mateja Đorđević|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=SRB|ime=[[Saša Zdjelar]]|poz=MF|ostalo=zamenik kapetana}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=SRB|ime=[[Milan Lukač]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=SRB|ime=[[Aleksandar Miljković]]|poz=DF}}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=SRB|ime=[[Nikola Štulić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=SRB|ime=Marko Milovabrvić|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=SRB|ime=[[Nikola Terzić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=SRB|ime=[[Ivan Obradović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=SRB|ime=[[Miloš Jojić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=SRB|ime=[[Aleksandar Popović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50|nac=SRB|ime=[[Lazar Marković]]|poz=FW|ostalo=kapetan}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=51|nac=SRB|ime=Vanja Vlahović|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=SRB|ime=[[Danilo Pantić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=72|nac=SRB|ime=[[Slobodan Urošević]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=73|nac=SRB|ime=[[Nemanja Miletić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=SRB|ime=[[Nemanja Jović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=85|nac=SRB|ime=[[Nemanja Stevabrvić]]|poz=GK}} 
{{Nogometna ekipa igrač|br=87|nac=SRB|ime=[[Nikola Lakčević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=90|poz=FW|nac=SRB|ime=Mihajlo Petković}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=97|nac=SRB|ime=[[Aleksandar Lutovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Milan Smiljanić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati treneri ==
* Ljubiša Tumbaković
* Lothar  Matthäus
* Abdulah Gegić
* Ivan &quot;Ivica&quot; Osim
* Jürgen Röber 
* Miodrag Ješić
* Stjepan Bobek
* Milovan Ćirić
* Kiril Simonovski - Džina
* Vladimir Vermezović
* Aleksandar Stanojević
* Miroslav Đukić
* Avram Grant
* Goran Stevanović
* Slaviša Jokanović
* Marko Nikolić
* Ljubinko Drulović
* Nenad Bjeković
* Radomir Antić

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FK Partizan}}
* [http://www.partizan.rs FK Partizan]
* [http://www.uefa.com/footballeurope/club=50162/domestic.html UEFA profil]
* [http://www.paokpartizan.co.nr GraveDigger Official Site] (in [[English]] and [[Serbian language]] )

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srbiji|Partizan]]
[[Kategorija:Sport u Beogradu|Partizan]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.|Partizan]]
[[Kategorija:FK Partizan]]</text>
      <sha1>gdpt6624pki8g3e5kcp1t05075qx4xy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Žižović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137625</id>
    <revision>
      <id>3900750</id>
      <parentid>3782095</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:06:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5563" sha1="phx8ga0k7fopbb3f2d7xlml17oc2tqe" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Mladen Žižović
| slika                      = Mladen Zizovic 01 (cropped).jpg
| opis_slike                 = 
| punoime                    = 
| nadimak                    =
| datumrođenja               = {{Datum rođenja|1980|12|27}}
| rodnigrad                  = [[Rogatica]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2025|11|3|1980|12|27}}
| gradsmrti                  = [[Lučani]], [[Srbija]]
| državasmrti                = 
| visina                     = 184&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = Vezni igrač
| omladinskegodine           = {{0|0000}}–1997.
| omladinskipogoni           = [[FK Mladost Rogatica|Mladost]]
| godine                     = 1997–1998.&lt;br&gt;1998–2002.&lt;br&gt;2002–2005.&lt;br&gt;2005–2010.&lt;br&gt;2010–2011.&lt;br&gt;2011.&lt;br&gt;2012–2014.&lt;br&gt;2015–2016.
| klubovi                    = [[FK Mladost Rogatica|Mladost]]&lt;br&gt;[[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]&lt;br&gt;[[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]]&lt;br&gt;[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br&gt;[[KF Tirana|Tirana]]&lt;br&gt;[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br&gt;[[FK Borac Banja Luka|Borac]]&lt;br&gt;[[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]
| nastupi(golovi)            = 22 {{0}}(0)&lt;br&gt;75 (17)&lt;br&gt;80 (15)&lt;br&gt;122 (34)&lt;br&gt;14 {{0}}(1)&lt;br&gt;7 {{0}}(0)&lt;br&gt;76 {{0}}(3)&lt;br&gt;22 {{0}}(2)
| godine u reprezentaciji    = 
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine           = 2008.
| nacionalneekipe            = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)  = 2 {{0}}(0)
| trenergodine               = 2017–2019.&lt;br&gt;2019–2020.&lt;br&gt;2021–2022.&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;2023–2024.&lt;br&gt;2024–2025.&lt;br&gt;2025.
| trenerklubovi              = [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]&lt;br&gt;[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br&gt;[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]&lt;br&gt;[[Al-Kholood Club|Al-Kholood]]&lt;br&gt;[[KF Shkupi|Shkupi]]&lt;br&gt;[[FK Borac Banja Luka|Borac]]&lt;br&gt;[[FK Radnički 1923|Radnički 1923]]
}}
'''Mladen Žižović''' (27. decembar 1980 – 3. novembar 2025) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohecegovački]] nogometaš i trener.

== Klubska karijera ==
Kao junior, igrao je za ekipu Mladost iz Rogatice. Godine 1998. prelazi u [[FK Radnik Bijeljina|bijeljinski Radnik]] za kojeg je u ligi nastupio 75 puta, te pritom postigao 17 pogodaka. Godine 2002. potpisuje za [[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] u kojem se zadržao do 2005. kada prelazi u [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]. Sa Zrinjskim osvaja [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu]] u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] te [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] 2008. U završnici ljetnog prijelaznog roka 2010. iskoristio je klauzulu u ugovoru i prešao u [[Albanija|albansku]] Tiranu. Nakon godinu dana, vratio se u [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]. Karijeru završava 2016. godine u Radniku.

== Reprezentativna karijera ==
Žižović je upisao dva nastupa za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Za reprezentaciju je debitovao 30. januara 2008. protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] gdje je igrao do 83. minute utakmice. Drugu utakmicu Žižović je odigrao protiv [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]] 1. juna 2008. u [[Zenica|Zenici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=25773|title=Player Database|website=eu-football.info|access-date=6. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezultat !! Na terenu !! Takmičenje
|-
| 1. || 30. januar 2008 || [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]], [[Tokio]] || {{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] || &lt;center&gt;0–3 || 83 min. || Prijateljska
|-
| 2. || 1. juni 2008 || [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || {{ZD|AZE}} [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] || &lt;center&gt;1–0 || 57 min. || Prijateljska
|}

== Smrt ==
Žižović je preminuo 3. novembra 2025. u [[Lučani]]ma, u [[Srbija|Srbiji]], nakon što je pretrpio [[Infarkt miokarda|srčani udar]] dok je vodio Radnički 1923 tokom utakmice [[Superliga Srbije|Superlige Srbije]] protiv Mladosti iz Lučana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mladen-zizovic-preminuo-nakon-sto-se-srusio-pored-klupe-tokom-utakmice/251103191|title=Mladen Žižović preminuo nakon što se srušio pored klupe tokom utakmice&quot;|date=3. 11. 2025|access-date=3. 11. 2025|language=bs|author=H.H.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Uspjesi ==
=== Igrački ===
'''Zrinjski Mostar'''
*[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]: [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008–09]]
*[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]: 2007–08

'''Radnik Bijeljina'''
*Kup BiH: [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015–16]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{NFT player|pid=24764}}
*{{Soccerway|mladen-zizovic/40471}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Žižović, Mladen}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Radnika (Bijeljina)]]
[[Kategorija:Nogometaši Rudara (Ugljevik)]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]]
[[Kategorija:Nogometaši KF Tirane]]
[[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>phx8ga0k7fopbb3f2d7xlml17oc2tqe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Vojvodina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137993</id>
    <revision>
      <id>3900754</id>
      <parentid>3887070</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3900754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7589" sha1="597zg3087xuiyh07vioirolrcr8eckx" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
|Boja1                       = white
|Boja2                       = red
|Ime kluba                   = Vojvodina Novi Sad
|Puno ime                    = Fudbalski Klub Vojvodina Novi Sad
|Grb                         = FK Vojvodina logo.png
|Nadimak                     = ''Voša''&lt;br&gt;''Lale''&lt;br&gt;''Stara dama''&lt;br&gt;''Crveno-beli'' 
|Osnovan                     = 6. maj 1914
|Liga                        = [[Superliga Srbije]]
|Stadion                     = [[Stadion Karađorđe]], [[Novi Sad]]
|Kapacitet                   = 15.000&lt;ref&gt;[http://www.superliga.rs/klubovi/vojvodina]&lt;/ref&gt;
|Predsjednik kluba           = {{ZD|SRB}} Zoran Šćepanović
|Trener                      = {{ZD|BUG}} [[Zlatomir Zagorčić]]
|Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
|Prethodna sezona            = 2025/2026.
|Webstranica                 = http://www.fkvojvodina.rs/
|Trenutna sezona             = 
|uzorak_lr1                  = _whitelower
|uzorak_t1                   = _vojvodina1112h
|uzorak_dr1                  = _redlower
|uzorak_š1                   = 
|uzorak_č1                   = 
|lijeva ruka1                = FFFFFF
|tijelo1                     = FFFFFF
|desna ruka1                 = FF0000
|šorc1                       = FFFFFF
|čarape1                     = FFFFFF
|uzorak_lr2                  = 
|uzorak_t2                   = _whitehorizontal_pectoral
|uzorak_dr2                  = 
|uzorak_š2                   = 
|uzorak_č2                   = 
|lijeva ruka2                = 0070FF
|tijelo2                     = 0070FF
|desna ruka2                 = 0070FF
|šorc2                       = 0070FF
|čarape2                     = 0070FF
}}
'''Fudbalski klub Vojvodina''' ([[ćirilica]]: Фудбалски клуб Војводина), poznatiji kao '''Vojvodina Novi Sad''' ili jednostavno '''Vojvodina''', je profesionalni srpski [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Vojvodina]], drugom najvećem gradu u [[Srbija|Srbiji]], i jedan je od najpopularnijih klubova u državi.

==Uspjesi==

===Domaći===

'''Nacionalno prvenstvo - 2'''

*'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965/1966.|1966]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989]]

'''Nacionalni kup - 1'''

*'''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' [[Kup Srbije u nogometu 2013/2014.|2014]]

===Međunarodni===

*'''[[Evropski kup]]/[[UEFA Liga prvaka]]'''
**''' Četvrtfinale (1):''' [[Evropski kup 1966/1967.|1967]]
*'''[[Kup velesajamskih gradova]]/[[Kup UEFA]]/[[UEFA Evropska liga]]'''
**''' Četvrtfinale (2):''' [[Kup velesajamskih gradova 1961/1962.|1962]], [[Kup velesajamskih gradova 1967/1968.|1968]]
*'''[[Mitropa kup]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1977
*'''[[UEFA Intertoto kup]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' [[Intertoto kup 1976.|1976]]

== Evropski rekordi ==

{{glavni|FK Vojvodina u Evropi}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Takmičenje!!OU!!P!!N!!I!!DG!!PG!!GR
|-
|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup / Liga prvaka]]||9||5||1||3||10||9||+1
|-
|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]||36||15||8||13||57||53||+4
|-
|[[UEFA Intertoto kup]]||10||6||1||3||18||9||+9
|-
|[[Mitropa kup]]||37||13||11||13||||||
|-
|[[Kup velesajamskih gradova]]||23||9||6||7||27||22||+5
|}

====UEFA ranking====

Na dan 2. maj 2014&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club//index.html Club coefficients 2013/14]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! # !! Ekipa !! Poeni
|-
|225||align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Netanya FC]]||6.875
|-
|226||align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Baník Ostrava]]||6.870
|-
|'''227'''||align=left|{{ZD|SRB}} '''Vojvodina Novi Sad'''||'''6.825'''
|-
|228||align=left|{{ZD|DAN}} [[FC Midtjylland]]||6.760
|-
|229||align=left|{{ZD|BJE}} [[FK Dinamo Minsk]]||6.725
|}

====Najbolji rezultati u evropskim takmičenjima====

{| class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;left&quot; style=&quot;margin:0.5em;&quot;
|- bgcolor=#CADCFB
! Sezona
! Uspjeh
! Napomene
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[UEFA Liga prvaka|Evropski kup / UEFA Liga prvaka]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Evropski kup 1966/1967.|1967]]
| align=&quot;center&quot; | '''Četvrtfinale'''
| align=&quot;left&quot; | eliminisani od strane {{ZD|Škotska}} [[Celtic FC|Celtic]] 1–0 u Novom Sadu, 0–2 u Glasgowu
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Mitropa kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Mitropa kup|1977]]
| align=&quot;center&quot; | '''Pobjednik'''
| align=&quot;left&quot; | Prvi u grupi sa {{ZD|Mađarska}} [[Vasas SC|Vasas]], {{ZD|Italija}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] i {{ZD|Češka}} [[Sparta Prag]]
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[UEFA Intertoto kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1976.|1976]]
| align=&quot;center&quot; | '''Pobjednik'''
| align=&quot;left&quot; | Prvi u grupi sa {{ZD|Poljska}} [[Zagłębie Sosnowiec|Zagłębie]], {{ZD|Austrija}} [[LASK Linz]] i {{ZD|Švedska}} [[Örebro SK]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[UEFA Intertoto kup|1998]]
| align=&quot;center&quot; | '''Finalist'''
| align=&quot;left&quot; | lost to {{ZD|Njemačka}} [[Werder Bremen]] 0–1 u Bremenu, 1–1 u Novom Sadu
|}
{{clear}}
'''''Najveće pobjede u UEFA takmičenjima:'''''

{| class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;left&quot; style=&quot;margin:0.5em;&quot;
|- bgcolor=#CADCFB
! Sezona
!
! Utakmica
!
! Rezultat
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Kup UEFA|Kup UEFA / UEFA Evropska liga]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Kup UEFA 2007/2008.|2007–08]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Malta}} [[Hibernians FC]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–1'''
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Kup velesajamskih gradova]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Kup velesajamskih gradova 1961/1962.|1961–62]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Grčka}} [[Iraklis Thessaloniki FC|Iraklis]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''9–1'''
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Mitropa kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Mitropa kup 1957.|1956–57]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Slovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''6–0'''
|-
| align=&quot;center&quot; | 1959–60
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Austrija}} [[FC Admira Wacker Mödling|Wacker Beč]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–0'''
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[UEFA Intertoto kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1988.|1987–88]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Mađarska}} [[MTK Budapest FC|MTK Budapest]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–0'''
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1978.|1977–78]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Norveška}} [[IK Start]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–1'''
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1964/1965.|1964–65]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Austrija}} [[First Vienna FC|First Vienna]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–2'''
|-
|}
{{clear}}

==Reference==
{{refspisak|colwidth=30em}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|FK Vojvodina}}

; Službeni
* [https://web.archive.org/web/20141219124150/http://www.fkvojvodina.rs/ Službena web stranica]
* [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2012/clubs/club=52810/profile/index.html FK Vojvodina] na [[UEFA]]

; Neslužbeni
* [http://www.fkvojvodina.com/ fkvojvodina.com]

{{DEFAULTSORT:Vojvodina}}
[[Kategorija:FK Vojvodina| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Novom Sadu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1914.]]</text>
      <sha1>597zg3087xuiyh07vioirolrcr8eckx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900755</id>
      <parentid>3900754</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:31:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <comment>/* UEFA ranking */ Na dan 2. maj 2014</comment>
      <origin>3900755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7049" sha1="7rryz6x0nexlargjtfq501nc9s1iscl" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
|Boja1                       = white
|Boja2                       = red
|Ime kluba                   = Vojvodina Novi Sad
|Puno ime                    = Fudbalski Klub Vojvodina Novi Sad
|Grb                         = FK Vojvodina logo.png
|Nadimak                     = ''Voša''&lt;br&gt;''Lale''&lt;br&gt;''Stara dama''&lt;br&gt;''Crveno-beli'' 
|Osnovan                     = 6. maj 1914
|Liga                        = [[Superliga Srbije]]
|Stadion                     = [[Stadion Karađorđe]], [[Novi Sad]]
|Kapacitet                   = 15.000&lt;ref&gt;[http://www.superliga.rs/klubovi/vojvodina]&lt;/ref&gt;
|Predsjednik kluba           = {{ZD|SRB}} Zoran Šćepanović
|Trener                      = {{ZD|BUG}} [[Zlatomir Zagorčić]]
|Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
|Prethodna sezona            = 2025/2026.
|Webstranica                 = http://www.fkvojvodina.rs/
|Trenutna sezona             = 
|uzorak_lr1                  = _whitelower
|uzorak_t1                   = _vojvodina1112h
|uzorak_dr1                  = _redlower
|uzorak_š1                   = 
|uzorak_č1                   = 
|lijeva ruka1                = FFFFFF
|tijelo1                     = FFFFFF
|desna ruka1                 = FF0000
|šorc1                       = FFFFFF
|čarape1                     = FFFFFF
|uzorak_lr2                  = 
|uzorak_t2                   = _whitehorizontal_pectoral
|uzorak_dr2                  = 
|uzorak_š2                   = 
|uzorak_č2                   = 
|lijeva ruka2                = 0070FF
|tijelo2                     = 0070FF
|desna ruka2                 = 0070FF
|šorc2                       = 0070FF
|čarape2                     = 0070FF
}}
'''Fudbalski klub Vojvodina''' ([[ćirilica]]: Фудбалски клуб Војводина), poznatiji kao '''Vojvodina Novi Sad''' ili jednostavno '''Vojvodina''', je profesionalni srpski [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Vojvodina]], drugom najvećem gradu u [[Srbija|Srbiji]], i jedan je od najpopularnijih klubova u državi.

==Uspjesi==

===Domaći===

'''Nacionalno prvenstvo - 2'''

*'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965/1966.|1966]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989]]

'''Nacionalni kup - 1'''

*'''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' [[Kup Srbije u nogometu 2013/2014.|2014]]

===Međunarodni===

*'''[[Evropski kup]]/[[UEFA Liga prvaka]]'''
**''' Četvrtfinale (1):''' [[Evropski kup 1966/1967.|1967]]
*'''[[Kup velesajamskih gradova]]/[[Kup UEFA]]/[[UEFA Evropska liga]]'''
**''' Četvrtfinale (2):''' [[Kup velesajamskih gradova 1961/1962.|1962]], [[Kup velesajamskih gradova 1967/1968.|1968]]
*'''[[Mitropa kup]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1977
*'''[[UEFA Intertoto kup]]'''
**''' [[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' [[Intertoto kup 1976.|1976]]

== Evropski rekordi ==

{{glavni|FK Vojvodina u Evropi}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Takmičenje!!OU!!P!!N!!I!!DG!!PG!!GR
|-
|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup / Liga prvaka]]||9||5||1||3||10||9||+1
|-
|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]||36||15||8||13||57||53||+4
|-
|[[UEFA Intertoto kup]]||10||6||1||3||18||9||+9
|-
|[[Mitropa kup]]||37||13||11||13||||||
|-
|[[Kup velesajamskih gradova]]||23||9||6||7||27||22||+5
|}

====Najbolji rezultati u evropskim takmičenjima====

{| class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;left&quot; style=&quot;margin:0.5em;&quot;
|- bgcolor=#CADCFB
! Sezona
! Uspjeh
! Napomene
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[UEFA Liga prvaka|Evropski kup / UEFA Liga prvaka]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Evropski kup 1966/1967.|1967]]
| align=&quot;center&quot; | '''Četvrtfinale'''
| align=&quot;left&quot; | eliminisani od strane {{ZD|Škotska}} [[Celtic FC|Celtic]] 1–0 u Novom Sadu, 0–2 u Glasgowu
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Mitropa kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Mitropa kup|1977]]
| align=&quot;center&quot; | '''Pobjednik'''
| align=&quot;left&quot; | Prvi u grupi sa {{ZD|Mađarska}} [[Vasas SC|Vasas]], {{ZD|Italija}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] i {{ZD|Češka}} [[Sparta Prag]]
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[UEFA Intertoto kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1976.|1976]]
| align=&quot;center&quot; | '''Pobjednik'''
| align=&quot;left&quot; | Prvi u grupi sa {{ZD|Poljska}} [[Zagłębie Sosnowiec|Zagłębie]], {{ZD|Austrija}} [[LASK Linz]] i {{ZD|Švedska}} [[Örebro SK]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[UEFA Intertoto kup|1998]]
| align=&quot;center&quot; | '''Finalist'''
| align=&quot;left&quot; | lost to {{ZD|Njemačka}} [[Werder Bremen]] 0–1 u Bremenu, 1–1 u Novom Sadu
|}
{{clear}}
'''''Najveće pobjede u UEFA takmičenjima:'''''

{| class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;left&quot; style=&quot;margin:0.5em;&quot;
|- bgcolor=#CADCFB
! Sezona
!
! Utakmica
!
! Rezultat
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Kup UEFA|Kup UEFA / UEFA Evropska liga]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Kup UEFA 2007/2008.|2007–08]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Malta}} [[Hibernians FC]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–1'''
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Kup velesajamskih gradova]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Kup velesajamskih gradova 1961/1962.|1961–62]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Grčka}} [[Iraklis Thessaloniki FC|Iraklis]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''9–1'''
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[Mitropa kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Mitropa kup 1957.|1956–57]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Slovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''6–0'''
|-
| align=&quot;center&quot; | 1959–60
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Austrija}} [[FC Admira Wacker Mödling|Wacker Beč]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–0'''
|-
!colspan=&quot;5&quot; bgcolor=#EFEFEF | [[UEFA Intertoto kup]]
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1988.|1987–88]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Mađarska}} [[MTK Budapest FC|MTK Budapest]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–0'''
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1978.|1977–78]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Norveška}} [[IK Start]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–1'''
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Intertoto kup 1964/1965.|1964–65]]
|
| align=&quot;left&quot; | '''Vojvodina''' – {{ZD|Austrija}} [[First Vienna FC|First Vienna]]
|
| align=&quot;center&quot; | '''5–2'''
|-
|}
{{clear}}

==Reference==
{{refspisak|colwidth=30em}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|FK Vojvodina}}

; Službeni
* [https://web.archive.org/web/20141219124150/http://www.fkvojvodina.rs/ Službena web stranica]
* [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2012/clubs/club=52810/profile/index.html FK Vojvodina] na [[UEFA]]

; Neslužbeni
* [http://www.fkvojvodina.com/ fkvojvodina.com]

{{DEFAULTSORT:Vojvodina}}
[[Kategorija:FK Vojvodina| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Novom Sadu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1914.]]</text>
      <sha1>7rryz6x0nexlargjtfq501nc9s1iscl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živinice Gornje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140677</id>
    <revision>
      <id>3900595</id>
      <parentid>3853207</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:47:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9243" sha1="ceqzyz0nlvgixo6nzhfsxqyz1zfqlsd" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Živinice Gornje
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Dom Živinice Gornje.jpeg 
| opis_slike                   = Sjedište Mjesne zajednice Živinice Gornje - septembar 2017. 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| grad                         = [[Živinice]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.440329
| dužina_stepeni               = 18.614633
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| stanovništvo grad            = 2672
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               =75 270 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 164283&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11215
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Živinice Gornje na karti Bosne i Hercegovine
| web stranice                 =
| bilješka                     = 
}}
'''Živinice Gornje''', nekad '''Gornje Živinice''', odnosno '''Muslimanske Živinice''',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 122) |work=SL. L. NRBIH, 17/55 |access-date= 20. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; su [[naseljeno mjesto]] u zapadnom dijelu grada [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina]].

Mjesnu zajednicu čini ukupno 13 naseljenih mjesta; [[Glavni put]], [[Siočići]], [[Kopjevići]], [[Rasadište]], [[Kudići – Aljići]], [[Tadići]], [[Atlić Mahala]], [[Brezik]], [[Hrvatske Barice]], [[Novo Naselje]], [[Grabik (višeznačnica)|Grabik]], [[Petrovići]] i [[Omerovići]].

== Historija ==
'''Mjesna zajednica Živinice Gornje''' formirana je 1967. godine.

Vodovod su izgradili građani Mjesne zajednice '''Gornje Živinice''', Skupština Općine Živinice i radne organizacije Općine Živinice. Realizacija ove aktivnosti uspješno je sprovedena 27.07.1974. godine.

Put je izgrađen 27.07.1977. godine u čast 27. jula, Dana ustanka naroda i narodnosti SR BiH. U izgradnji su učestvovali građani tadašnje Mjesne zajednice '''Gornje Živinice'''.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Živinice Gornje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 164283
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 129) |work=fzs.ba |access-date= 20. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2672
| g2013_bosnjaci           = 2312
| g2013_srbi               = 1
| g2013_hrvati             = 306
| g2013_bosanci            = 17
| g2013_romi               = 3
| g2013_muslimani          = 28
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 3719
| g1991_muslimani          = 3001
| g1991_srbi               = 13
| g1991_hrvati             = 503
| g1991_jugosloveni        = 121
| g1981_ukupno             = 2858
| g1981_muslimani          = 2384
| g1981_srbi               = 15
| g1981_hrvati             = 369
| g1981_jugosloveni        = 83
| g1981_albanci            = 1
| g1971_ukupno             = 2538
| g1971_muslimani          = 2089
| g1971_srbi               = 16
| g1971_hrvati             = 410
| g1971_jugosloveni        = 6
| g1971_romi               = 2
| g1961_ukupno             = 1744
| g1961_muslimani          = 1389
| g1961_srbi               = 7
| g1961_hrvati             = 338
| g1961_jugosloveni        = 8
}}

== Kultura ==
[[Datoteka:Spomen-obilježje Živinice Gornje.jpeg|mini|240px|Spomen-obilježje u Živinicama Gornjim - septembar 2017.]]

=== Spomenici ===
*Spomen-obilježje - Živinice Gornje (nedaleko od centra Mjesne zajednice)

=== Školstvo ===
*JU Osnovna škola &quot;Živinice Gornje&quot; u Živinicama Gornjim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pztz.ba/Page.aspx?id1=60 |title=Osnovne škole sa područja općine Živinice |work=pztz.ba |access-date= 24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravstvo ===
*PM Tim 21 Živinice Gornje&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dz-zivinice.ba/organizacione-jedinice/sluzba-porodicne-medicine/tim-21-g-zivinice |title=Tim 21 - G.Živinice |work=dz-zivinice.ba |access-date=24. 1. 2019 |archive-date=20. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190120082529/http://dz-zivinice.ba/organizacione-jedinice/sluzba-porodicne-medicine/tim-21-g-zivinice |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
*NK &quot;Mladost&quot; Gornje Živinice&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sportdc.net/club/9222-mladost/card |title=FK Mladost - Gornje Živinice - Lična karta |work=sportdc.net |access-date= 24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Udruženje za razvoj i podršku poljoprivrede &quot;PČELICA&quot; sa sjedištem u [[Kopjevići]]ma daje vjerovatno najveći doprinos na ovom području kada je u pitanju agrokultura i apikultura. Osnovano je 25.09.2017. godine. U toku [[2018.|2018. godine]] Udruženje je sprovelo čak 22 aktivnosti na poboljšanju ne samo privrednog sektora, već i općenito uslova u zajednici za stvaranje i valorizaciju novog turističkog proizvoda u ukupnoj ponudi Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, odnosno [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

== Udruženja i organizacije ==
*Savjet Mjesne zajednice Živinice Gornje
*Lokalna grupa za razvoj Živinice Gornje - MAZ Tuzla&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fondacijatz.org/page/41/1393 |title=Odobreno 10.247,00 KM iz Fonda za aktivne zajednice |work=fondacijatz.org |access-date=24. 1. 2019 |archive-date=22. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161222164301/http://fondacijatz.org/page/41/1393 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*Udruženje za razvoj i podršku poljoprivrede &quot;PČELICA&quot;
*Udruženje žena &quot;NADA&quot; Živinice Gornje
*Mladi Živinice Gornje
*Ekološko Udruženje &quot;SASTAVCI&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fondacijatz.org/page/1334/7489 |title=Ekološko udruženje &quot;Sastavci&quot; |work=fondacijatz.org |access-date=24. 1. 2019 |archive-date=3. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103142356/http://www.fondacijatz.org/page/1334/7489 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*U.G. korisnika vodovoda Kopjevići&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://nasigurno.com/nekategorizovane-firme/u-g-korisnika-vodovoda-kopjevici-zivinice |title=U.G. KORISNIKA VODOVODA KOPJEVICI ŽIVINICE |work=nasigurno.com |access-date=24. 1. 2019 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*U.G. vodovod Palinovac&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://nasigurno.com/nekategorizovane-firme/u-g-vodovod-palinovac-aljici-tadici-zivinice |title=U.G. VODOVOD PALINOVAC - ALJICI - TADICI ŽIVINICE |work=nasigurno.com |access-date=24. 1. 2019 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*U.G. vodovod Pješinac&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.akta.ba/Firma/udruzenje-gra-ana-vodovod-pjesinac-zivinice-gornje/314344 |title=UDRUŽENJE GRA ANA VODOVOD PJEŠINAC ŽIVINICE GORNJE |work=akta.ba |access-date= 24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[https://opcinazivinice.ba/ Zvanični sajt grada Živinicama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220031832/https://opcinazivinice.ba/ |date=20. 12. 2018 }}
*[https://pcelica-gzivinice.weebly.com/ Zvanična stranica Udruženja za razvoj i podršku poljoprivrede &quot;PČELICA&quot;]

{{Grad Živinice}}</text>
      <sha1>ceqzyz0nlvgixo6nzhfsxqyz1zfqlsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adnan Zahirović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150062</id>
    <revision>
      <id>3900726</id>
      <parentid>3760496</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T08:41:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9114" sha1="kjtos8e8gxsr7lxd82gftoi6t7vd9vi" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Adnan Zahirović
| slika                     = Adnan Zahirović 2012.jpg
| punoime                   = Adnan Zahirović
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1990|4|23|}}
| rodnigrad                 = [[Banja Luka]]
| rodnadržava               = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 178&amp;nbsp;cm
| pozicija                  = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub              = [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]]
| brojnadresu               = 5
| datumimjestodebija        = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2009–2011.
| klubovi1                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)1           = 27 (0)
| godine2                    = 2011-2013.
| klubovi2                   = [[PFK Spartak Nalčik|Spartak Nalčik]]
| nastupi(golovi)2           = 46 (4)
| godine3                    = 2013.
| klubovi3                   = → [[FK Dinamo Minsk|Minsk]]
| nastupi(golovi)3           = 7 (0)
| godine4                    = 2013–2015.
| klubovi4                   = [[VfL Bochum|Bochum]]
| nastupi(golovi)4           = 22 (1)
| godine5                    = 2014.
| klubovi5                   = [[VfL Bochum II]]
| nastupi(golovi)5           = 1 (0)
| godine6                    = 2015-2016.
| klubovi6                   = [[Hapoel Acre FC|Hapoel Acre]]
| nastupi(golovi)6           = 20 (0)
| godine7                    = 2016.
| klubovi7                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)7           = 12 (0)
| godine8                    = 2016.
| klubovi8                   = [[RNK Split|Split]]
| nastupi(golovi)8           = 2 (0)
| godine9                    = 2017-2018.
| klubovi9                   = [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]]
| nastupi(golovi)9           = 15 (1)
| godine10                   = 2019.
| klubovi10                  = [[Royal Excelsior Virton|Excelsior Virton]]
| nastupi(golovi)10          = 9 (0)
| godine11                   = 2019–2020.
| klubovi11                  = [[SV Neresheim|Neresheim]]
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 2020–2023.
| klubovi12                  = [[AC Milan Heidenheim|Milan Heidenheim]]
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 2023–
| klubovi13                  = [[SV Neresheim|Neresheim]]
| nastupi(golovi)13          = 
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2010-2012.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1)
| nacionalnegodine2          = 2010-2013.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 20 (0)
| trenergodine              = 
| trenerklubovi             = 
| zadnjeuređivanje          = 26. juni 2026
}}
'''Adnan Zahirović''' (rođen 23. marta 1990. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] [[fudbal]]er i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. Trenutno igra za [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://sportske.ba/dva-bivsa-igraca-zelje-pojacala-mladost-doboj-kakanj/|title=Adnan Zahirović potpisao za Mladost Doboj Kakanj|access-date=28. 9. 2017|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201131804/http://sportske.ba/dva-bivsa-igraca-zelje-pojacala-mladost-doboj-kakanj/|url-status=dead|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201131804/http://sportske.ba/dva-bivsa-igraca-zelje-pojacala-mladost-doboj-kakanj/}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Fudbalsku karijeru počeo je omladinskom pogonu [[NK Čelik|Čelika]] iz [[Zenica|Zenice]]. Svoj debi za prvi tim Čelika u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi BiH]] imao je 2. augusta 2008. protiv [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]]. Od tada je bio standardni prvotimac Čelika sve do januara 2011. kada prelazi u ruski [[PFK Spartak Nalčik|Spartak Nalčik]] sa kojim potpisuje troipogodišnji ugovor. Svoj debi za Spartak u [[Premijer liga Rusije|ruskoj Premijer ligi]] imao je 12. marta 2011. protiv [[PFK Krylja Sovjetov Samara|Krylja Sovjetova]], a svoj prvi gol postiže u trećem kolu protv [[FK Zenit Sankt Peterburg|FK Zenita]].

Od 2013. do 2015. je igrao za njemački Bochum. Sezonu 2015-16. provodi u izraelskoj ekipi Hapoel Acre. U Bosnu i Hercegovinu se vraća 2016, te potpisuje za Željezničar. Iste godine raskida ugovor, te prelazi u Split. Od 2017. je član Mladosti Doboj Kakanj.

== Reprezentacija ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A selekcije]] nastupao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|bosanskohercegovačku U-21]] reprezentaciju gdje je u tri nastupa postigao jedan gol. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A selekciju]] je debitovao 10. decembra 2010. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentacije Poljske]] u [[Antalya|Antalyji]]. Za reprezentaciju je odigrao ukupno dvadeset utakmica.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezultat !! Na terenu !! Takmičenje
|-
| 1. || 10. decembar 2010. || [[Stadion Merdan]], [[Antalya|Antalyja]]|| {{NOG|POLJ}} || &lt;center&gt;2–2 || 45 min. || Prijateljska
|-
| 2. || 10. august 2011. || [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || {{NOG|GRČ}}  || &lt;center&gt;0–0 || 90 min. || Prijateljska
|-
| 3. || 2. septembar 2011. || [[Borisov-Arena]], [[Borisov]] || {{NOG|BJE}} || &lt;center&gt;2–0 || 90 min. || Kvalifikacije
|-
| 4. || 6. septembar 2011. || [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino Polje]], [[Zenica]] || {{NOG|BJE}}  || &lt;center&gt;1–0 || 90 min. || Kvalifikacije
|-
| 5. || 7. oktobar 2011. || Bilino Polje, Zenica || {{NOG|LUX}} || &lt;center&gt;5–0 || 31 min. || Kvalifikacije
|-
| 6. || 11. oktobar 2011. || [[Stade de France]], [[Pariz]] || {{NOG|FRA}}  || &lt;center&gt;1–1 || 19 min. || Kvalifikacije
|-
| 7. || 11. novembar 2011. || Bilino Polje, Zenica || {{NOG|POR}} || &lt;center&gt;0–0 || 90 min. || Baraž
|-
| 8. || 15. novembar 2011. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]] || {{NOG|POR}}  || &lt;center&gt;2–6 || 90 min. || Baraž
|-
| 9. || 28. februar 2012. || [[Kybunpark]], [[St. Gallen]] || {{NOG|BRA}} || &lt;center&gt;1–2 || 11 min. || Prijateljska
|-
| 10. || 26. maj 2012. || [[Stadion Aviva]], [[Dublin]] || {{NOG|IRS}}  || &lt;center&gt;0–1 || 34 min. || Prijateljska
|-
| 11. || 15. august 2012. || [[Parc y Scarlets]], [[Llanelli]] || {{NOG|WAL}}  || &lt;center&gt;2–0 || 87 min. || Prijateljska
|-
| 12. || 7. septembar 2012. || [[Rheinpark Stadion]], [[Vaduz]] || {{NOG|LIH}}  || &lt;center&gt;8–1 || 78 min. || Kvalifikacije
|-
| 13. || 11. septembar 2012. || Bilino Polje, Zenica || {{NOG|LAT}}  || &lt;center&gt;4–1 || 90 min. || Kvalifikacije
|-
| 14. || 12. oktobar 2012. || [[Stadion Karaiskakis]], [[Atina]] || {{NOG|GRČ}}  || &lt;center&gt;0–0 || 90 min. || Kvalifikacije
|-
| 15. || 16. oktobar 2012. || Bilino Polje, Zenica || {{NOG|LIT}}  || &lt;center&gt;3–0 || 90 min. || Kvalifikacije
|-
| 16. || 6. februar 2013. || [[Stadion Stožice|Stožice]], [[Ljubljana]] || {{NOG|SLO}}  || &lt;center&gt;3–0 || 90 min. || Prijateljska
|-
| 17. || 6. februar 2013. || Bilino Polje, Zenica || {{NOG|GRČ}}  || &lt;center&gt;3–1 || 90 min. || Kvalifikacije
|-
| 18. || 14. august 2013. || Koševo, Sarajevo || {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] || &lt;center&gt;3–4 || 45 min. || Prijateljska
|-
| 19. || 10. oktobar 2013. || [[Stadion pod Dubnom]], [[Žilina]] || {{NOG|SLK}}  || &lt;center&gt;2–1 || 43 min. || Kvalifikacije
|-
| 20. || 15. oktobar 2013. || [[Stadion Darius i Girėnas|Darius i Girėnas]], [[Kaunas]] || {{NOG|LIT}}  || &lt;center&gt;1–0 || 19 min. || Kvalifikacije
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
* Sa [[NK Čelik|Čelikom]] osvojio juniorsko prvenstvo Bosne i Hercegovine u sezoni 2006/2007.
* Izabran za drugog najboljeg igrača juniorskog prvenstva Bosne i Hercegovine u sezoni 2006/2007.
* Izabran za najboljeg igrača juniorskog prvenstva Bosne i Hercegovine u sezoni 2007/2008.

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [https://www.transfermarkt.com/adnan-zahirovic/profil/spieler/78947 Adnan Zahirović] na transfermarkt.com
* {{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zahirović, Adnan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Nogometaši Čelika]]
[[Kategorija:Nogometaši Spartak Nalčika]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Minska]]
[[Kategorija:Nogometaši Bochuma]]
[[Kategorija:Nogometaši Hapoel Acre]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Splita]]
[[Kategorija:Nogometaši Mladosti Doboj Kakanj]]</text>
      <sha1>kjtos8e8gxsr7lxd82gftoi6t7vd9vi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>A Kind of Magic</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178133</id>
    <revision>
      <id>3900691</id>
      <parentid>3854151</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T04:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7741" sha1="5heyjsej15ynfblc3bqnc8h1sau8bhn" xml:space="preserve">{{Infokutija album |
| naziv           = A Kind of Magic
| vrsta           =Album
| izvođač_gen     = Queen
| slika           = Queen A Kind Of Magic.png
| pozadina        = studio
| objavljen       =  2. juni 1986.
| Produciran     = 
| žanr            =  [[Rock muzika|Rock]]
| trajanje        =
| izdavač         =[[Hollywood Records]]
| producent       = [[Queen]]&lt;br&gt;[[Mack]]&lt;br&gt;[[David Richards]]
| Ton majstor    =
| snimljen        =  novembar 1985. - april 1986.
| Fotografija    = 
| Dizajn         =
| Kritike        = 
| prethodni_album = [[The Works (album, Queen)|The Works]]&lt;br/&gt;(1984)
| ovaj_album      =  ''''' A Kind of Magic '''''&lt;br/&gt;(1986)
| sljedeći_album  =  [[The Miracle (Queen)]]&lt;br/&gt;(1989)
}}

'''A Kind Of Magic''' je 12. studijski [[album]] [[Velika Britanija|britanske]] [[Rock muzika|rock]] grupe &quot;[[Queen]]&quot; izdan [[2]]. juna [[1986]]. godine. Prvi je album koji je snimljen u digitalnoj tehnici a istovremeno i prvi album grupe Queen koji je dobio naziv po pjesmi s albuma. U [[UK]] je proveo 63 sedmica na top-listi albuma a dostigao je 1. mjesto pri čemu je prodat u 100.000 primjeraka u prvoj sedmici nakon izlaska u prodaju.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20121021212029/http://www.chartstats.com/release.php?release=42961 A Kind Of Magic] Chart Stats. Retrieved 15 August 2011&lt;/ref&gt; Singl je dostigao u prvih deset u brojnim evropskim zemljama i 42. mjesto na američkoj Billboard Hot 100.&lt;ref&gt;{{cite book |title=  Joel Whitburn's Top Pop Singles, 14th Edition: 1955-2012 |last=Whitburn |first=Joel |authorlink=Joel Whitburn |year=2013 |publisher=Record Research |page=684}}&lt;/ref&gt; Pjesme su korištene u [[film]]u [[Highlander (film)|Highlander]]. Pjesma &quot;One Vision&quot; korištena je u filmu [[Čelični orao (film)|Čelični orao]]. 
Na albumu se nalazi i istoimena pjesma koja je snimljena između [[1985.]] i [[1986.]] Pjesma je izrazito prožeta bas-gitarom [[John Deacon]]a.

== Popis pjesama ==

# &quot;[[One Vision]]&quot; (Queen) - 5:10
# &quot;[[A Kind of Magic (singl)|A Kind of Magic]]&quot; (Taylor) - 4:24
# &quot;[[One Year of Love]]&quot; (Deacon) - 4:26
# &quot;[[Pain Is So Close to Pleasure]]&quot; (Deacon - Mercury) - 4:21
# &quot;[[Friends Will Be Friends]]&quot; (Deacon - Mercury) - 4:07
# &quot;[[Who Wants to Live Forever]]&quot; (May) - 5:15
# &quot;Gimme The Prize (Kurgan's Theme)&quot; (May) - 4:34
# &quot;Don't Lose Your Head&quot; (Taylor) - 4:38
# &quot;[[Princes of the Universe]]&quot; (Mercury) - 3:32
# &quot;A Kind Of 'A Kind Of Magic'&quot;(Taylor) - 3:38 *
# &quot;Friends Will Be Friends Will Be Friends&quot; (Deacon - Mercury) - 5:58 *
# &quot;Forever&quot; (May) - 3:20 *

* Pjesme 10-12 se nalaze samo na [[Compact disc|CD]] izdanju

== Pjesme ==
# One Vision (Mercury - May - Taylor - Deacon) - Objavljena je kao [[singl]] [[4]]. novembra [[1985]]. godine. Pjesma je posebni doprinis grupe koncertu [[Live Aid]] iz [[1985]]. godine. Pjesma se, za razliku od ostalih s albuma, ne pojavljuje u [[film]]u &quot;[[Highlander]]&quot;, ali se pojavljuje u filmu &quot;[[Čelični orao]]&quot;. Queen je sve koncerte na turneji &quot;[[Magic Tour]]&quot; [[1986]]. godine započinjao upravo ovom pjesmom. Pjesmu je počeo pisati [[Roger Taylor|Taylor]] i govorila je o [[Martin Luther King, Jr.|Martinu Lutheru Kingu, Jr.]] (čijim poznatim riječima &quot;I Have a Dream&quot; i započinje pjesma), ali su ostali članovi grupe promijenili njegov tekst. [[Engleska|Engleski]] [[Nogomet]]ni klub &quot;Rotherham United F.C.&quot; odabrao ju je kao službenu pjesmu u sezoni [[2008]]./[[2009]]. Muzički spot je snimljen u studiju &quot;Musicland&quot; u [[München]]u , [[Njemačka]]. U spotu su prikazani članovi grupe kako se odmaraju, zabavljaju i vježbaju. Ponovljena je scena iz spota &quot;[[Bohemian Rhapsody]]&quot; na kojoj se primjećuju razlike u starosti članova grupe. [[John Deacon]] je snimljen kako svira [[Bubanj|bubnjeve]], ali nije poznato da li je zaista svirao bubnjeve za ovu pjesmu ili je to samo zbog potrebe snimanja spota. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine.
# A Kind Of Magic (Taylor) - Objavljena je kao singl [[17]]. marta [[1986]]. godine. Taylor je pjesmu nazvao frazom &quot;A Kind of Magic&quot; koju izgovara glavni [[glumac]] [[Christopher Lambert]] u [[film]]u [[Highlander]]. Taylor je bio toliko impresioniran frazom da se neprestano ponavlja tokom pjesme. Muzički spot snimljen je u jednom napuštenom skladištu u [[London]]u , [[Engleska]]. [[Freddie Mercury]] glumi mađioničara koji ostale članove grupe iz usnulih beskućnika pretvara u [[rock]] muzičare. Tokom spota [[Animacija|animirani]] likovi [[Ples|plešu]] u ritmu pjesme. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine. Glavnu [[bas-gitara|bas]] dionicu za pjesmu je smislio Freddie Mercury, koji je u velikoj mjeri promijenio Taylorov aranžman dok je Taylor bio na odmoru.
# One Year Of Love (Deacon) - Objavljena je kao singl [[1986]]. godine za [[Francuska|francusko]] i [[Španija|špansko]] tržište. U pjesmi svira orkestar [[violina]].
# Pain Is So Close To Pleasure (Deacon - Mercury) - Objavljena kao singl u [[avgust]]u [[1986]]. godine za [[Evropa|evropsko]] i [[Amerika|američko]] tržište. Pjesma je napisana u [[Motown]] stilu. [[Gitara|Gitaru]] je odsvirao John Deacon.
# Friends Will Be Friends (Deacon - Mercury) - Pjesma je objavljena kao singl [[9]]. juna [[1986]]. godine. Muzički spot snimljen je dok grupa na pozornici izvodi pjesmu, u publici su isključivo obožavaoci grupe. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine.
# Who Wants To Live Forever (May) - Objavljena kao singl [[15]]. septembra [[1986]]. godine. U pjesmi sviraju muzičari [[London]]ske filharmonije pod dirigovanjem [[Michael Kamen|Michaela Kamena]]. Brian May je otpjevao uvod pjesme, a ostatak Freddie Mercury. U muzičkom spotu pojavljuju se isječci iz filma Highlander. Brojni muzičari su snimili obradu pjesme. Objavljena je na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greates Hits II]] iz [[1991]]. godine.
# Gimme The Prize (Kurgan's Theme) (May) - Jedna od najtežih pjesama sa repertoara grupe Queen. Brian May je u jednom [[japan]]skom [[časopis]]u [[1986]]. godine izjavio da su Mercury i Deacon mrzili ovu pjesmu. U pjesmi možemo čuti riječi [[Glumac|glumca]] [[Clancy Brown|Clancyja Browna]] : &quot;I have something to say: It's better to burn out than to fade away&quot; i odgovor glumca Christophera Lamberta : &quot;There can be only one&quot;.
# Don't Lose Your Head (Taylor) - Taylor je pjesmu nazvao po riječima iz filma &quot;Highlander&quot;. U filmu se pjesma nastavlja nakon nekoliko stihova obrade pjesme &quot;New York, New York&quot; [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] u trajanju 36 [[Sekunda|sekundi]]. Instrumentalna verzija pjesme nazvana je &quot;A Dozen Red Roses For My Darling&quot; koja je objavljena [[17]]. marta [[1986]]. godine na &quot;B&quot; strani singla &quot;A Kind of Magic&quot;.
# Princes Of The Universe (Mercury) - Objavljena je kao singl u martu [[1986]]. godine za [[Amerika|američko]], [[Kanada|kanadsko]], [[Australija|australsko]], [[Novi Zeland|novo zelandsko]] i [[japan]]sko tržište. U muzičkom spotu prikazana je borba mačevima između Freddija Mercuryja i Christophera Lamberta koji su okruženi snenografijom iz filma &quot;Highlander&quot;. Mercury je pjesmu napisao isprepličući nekoliko različitih stilova; [[Hard rock]] , [[Heavy Metal]] i sl. Pjesma se pojavljuje u [[TV]] seriji &quot;Highlander&quot;. Trebala je biti objavljena na kompilaciji [[Greatest Hits II (Queen)|Greatest Hits II]] iz [[1991]]. godine ali je zbog nedostatka prostora izbačena s albuma , te je [[1999]]. godine objavljena na kompilaciji [[Greatest Hits III (Queen)|Greatest Hits III]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Queen}}
{{Queen}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Albumi Queena]]
[[Kategorija:Albumi iz 1986.]]</text>
      <sha1>5heyjsej15ynfblc3bqnc8h1sau8bhn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đoko Mazalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180951</id>
    <revision>
      <id>3900552</id>
      <parentid>3834321</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:45:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3372" sha1="lci7rp56605h82bys6loqkoo8pqg705" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]], 1888. - [[Sarajevo]], 1975.) je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;

Studirao je slikarstvo u Visokoj školi za likovne umjetnosti u [[Budimpešta|Budimpešti]] (1910-1914). Izlagao je 1912. s Bijelićem i Tiješićem u Sarajevu. Radio je kao profesor crtanja u Sarajevu i [[Travnik]]u, te u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosna i Hercegovine. Između dva rata učestvovao u formiranju i radu umjetničkih grupa &quot;Četvorice&quot; od 1929. do 1930. i &quot;Kruga&quot; od 1935. do 1937. godine.
== Naučni radnik ==
Đoko Mazalić je proučavao slikarsku umjetnost u Bosni i Hercegovini u doba [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Osmanlija]]; utjecaje, škole, majstore, a naročito materijale starih slikara i tehnologiju njihova rada. Njegova je zasluga da se kulturna javnost upoznala s imenima i djelima niza starih umjetnika, a stvarali su od [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]] pa nadalje.&lt;ref&gt;[https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/016.pdf Jubilej Đoke Mazalića]&lt;/ref&gt; Za ovaj sektor Mazalićevog rada karakteristične su studije: 
* Slikarski materijali starih ikonopisaca 
* Kritska škola i njeni primjerci u Sarajevu
* Slikarska umjetnost u BiH u tursko vrijeme
* Hrišćanski nišani u okolini [[Travnik]]a&lt;ref name=&quot;Mazalić&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1957/6-1957.pdf |title= Đoko Mazalić: Hrišćanski nišani u okolini Travnika |work= |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Djela  ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Osuđeni'', 1920.
* ''Bijeg u Egi''pat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927., [[Uljane boje|ulje]] na platnu
* ''Stari jablanovi''
* ''Stari grad''

== Literatura ==
* ''Umjetnost Bosne i Hercegovine 1894 - 1923'', katalog, Sarajevo&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/54724009/Umjetnost-BiH-1894-1923#download Scribd - Umjetnost BIH 1894 - 1923]&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]</text>
      <sha1>lci7rp56605h82bys6loqkoo8pqg705</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900572</id>
      <parentid>3900552</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4486" sha1="djdpce36lilozb27i9vr90gckuxzh5a" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je istaknuti [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898. godine, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909. godine.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. godine. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930. godine.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. Godine 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. godine objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* '''Prva faza (1913–1922):''' Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* '''Druga faza (1925–1930):''' Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* '''Treća faza (Poetski realizam):''' Fokus na boju i mekše forme.
* '''Četvrta faza (Poslijeratna):''' Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>djdpce36lilozb27i9vr90gckuxzh5a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900574</id>
      <parentid>3900572</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:37:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4476" sha1="5rc57xbast4ohbicyzsdq4hba1y4ro0" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898. godine, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909. godine.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. godine. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930. godine.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. Godine 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. godine objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* '''Prva faza (1913–1922):''' Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* '''Druga faza (1925–1930):''' Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* '''Treća faza (Poetski realizam):''' Fokus na boju i mekše forme.
* '''Četvrta faza (Poslijeratna):''' Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>5rc57xbast4ohbicyzsdq4hba1y4ro0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900575</id>
      <parentid>3900574</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:38:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4427" sha1="mz1462ui5p9p12oztrke686k3es2t2i" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898., a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912..&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912.. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* '''Prva faza (1913–1922):''' Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* '''Druga faza (1925–1930):''' Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* '''Treća faza (Poetski realizam):''' Fokus na boju i mekše forme.
* '''Četvrta faza (Poslijeratna):''' Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>mz1462ui5p9p12oztrke686k3es2t2i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900576</id>
      <parentid>3900575</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:38:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umjetničke faze */</comment>
      <origin>3900576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4403" sha1="3ltwd7byj1dyivjp1yx4ifcs2g1sglv" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898., a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912..&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912.. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>3ltwd7byj1dyivjp1yx4ifcs2g1sglv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900577</id>
      <parentid>3900576</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:40:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4575" sha1="a4s020qh5t3qc2dca7o4rtn5ufytgsh" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898., a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912..&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912.. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]</text>
      <sha1>a4s020qh5t3qc2dca7o4rtn5ufytgsh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900578</id>
      <parentid>3900577</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:40:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4612" sha1="lnmgenx1bv015n2hc8viywnrriy2ncw" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = [[23. april]] [[1888]]
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = [[1975]]
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898., a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912..&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912.. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]</text>
      <sha1>lnmgenx1bv015n2hc8viywnrriy2ncw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900579</id>
      <parentid>3900578</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:43:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4653" sha1="8rlayrsztadbvaeilbc2tsxg1x8brb9" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|||1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898., a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912..&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912.. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]</text>
      <sha1>8rlayrsztadbvaeilbc2tsxg1x8brb9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900580</id>
      <parentid>3900579</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:43:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4701" sha1="p7cxr8i7aa4ydda8limacdh21vulgzl" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|||1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor|Prijedoru]] 1898., a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč|Beču]], izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd|Beogradu]] 1912..&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912.. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930..&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:

* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==

=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>p7cxr8i7aa4ydda8limacdh21vulgzl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900582</id>
      <parentid>3900580</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4694" sha1="4y7ualap03s7lfwxep9vt31obvjdpiu" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|02|28|1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar, jedan od pionira moderne umjetnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor]]u 1898, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je [[Ferdinand Velc]], češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč]]u, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd]]u 1912.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:
* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==
=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>4y7ualap03s7lfwxep9vt31obvjdpiu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900583</id>
      <parentid>3900582</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:52:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5117" sha1="cksn4kpc31n08vmojgljjam4oa4ny02" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|02|28|1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975.) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor]]u 1898, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je [[Ferdinand Velc]], češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč]]u, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd]]u 1912.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:
* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==
=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>cksn4kpc31n08vmojgljjam4oa4ny02</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900585</id>
      <parentid>3900583</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5148" sha1="2scllo1rualmsh5ssdfz5q9530nq20w" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|02|28|1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = Srbin
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975.) bio je jugoslavenski, srpski&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor]]u 1898, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je [[Ferdinand Velc]], češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč]]u, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd]]u 1912.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:
* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==
=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>2scllo1rualmsh5ssdfz5q9530nq20w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900587</id>
      <parentid>3900585</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5179" sha1="rqn6m9cznpb2q0kqyxq5bz5oqgnxjv9" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|02|28|1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = Srbin
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975.) bio je jugoslavenski, srpski&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;/&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor]]u 1898, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je [[Ferdinand Velc]], češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč]]u, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd]]u 1912.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:
* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==
=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Srpski slikari]]</text>
      <sha1>rqn6m9cznpb2q0kqyxq5bz5oqgnxjv9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900602</id>
      <parentid>3900587</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:10:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5151" sha1="kouospronfw3db0nbaupthrut9eb83f" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|02|28|1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975.) bio je jugoslavenski, srpski&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;/&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor]]u 1898, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je [[Ferdinand Velc]], češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč]]u, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd]]u 1912.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:
* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==
=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Srpski slikari]]</text>
      <sha1>kouospronfw3db0nbaupthrut9eb83f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900612</id>
      <parentid>3900602</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T18:18:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Akir-toj|Akir-toj]] ([[User talk:Akir-toj|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3900587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5179" sha1="rqn6m9cznpb2q0kqyxq5bz5oqgnxjv9" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Đoko Mazalić
| slika             = Đoko Mazalić.jpg
| opis_slike        = Đoko Mazalić, autoportret 1939,
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1888|04|23}}
| mjesto_rođenja    = [[Bosanska Kostajnica]] [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1975|02|28|1888|04|23}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = Srbin
| obrazovanje       = 
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = 
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Đoko Mazalić''' ([[Bosanska Kostajnica]] 5. maj 1888 – [[Sarajevo]] 28. februar 1975.) bio je jugoslavenski, srpski&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;/&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], osnovnu školu završio je u [[Prijedor]]u 1898, a kasnije se preselio u [[Sarajevo]], gdje je maturirao u &quot;[[Prva gimnazija (Sarajevo)|Velikoj gimnaziji]]&quot; 1909.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot;&gt;{{cite web |title=Ђорђе Ђоко Мазалић |url=https://web.archive.org/web/20220402215335/http://www.riznicasrpska.net/likovnaumetnost/index.php?PHPSESSID=tf5p09hat52ho02mu3ldq7ldr2&amp;topic=254.msg1204#msg1204 |access-date=2026-06-25 |website=Ризница српска}}&lt;/ref&gt; Njegov rani talenat njegovao je [[Ferdinand Velc]], češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u [[Beč]]u, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u [[Beograd]]u 1912.&lt;ref name=&quot;Srna2&quot;&gt;{{cite web |title=Мазалић и Михајловић - први српски сликари |url=https://web.archive.org/web/20130714054853/http://www.srna.rs/novosti1/121507/mazalic-i-mihajlovic---prvi-srpski-slikari-.htm |access-date=2026-06-25 |website=СРНА}}&lt;/ref&gt;

Upisao je [[Mađarski univerzitet likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je [[Prvi svjetski rat]], tokom kojeg je služio kao poručnik na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|italijanskom frontu]], gdje je nastavio slikati.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt; Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 1930.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa &quot;Četvorica&quot; (1929–1930) i &quot;Krug&quot; (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu ''Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba''. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Riznica2&quot; /&gt;

== Umjetničke faze ==
Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze:
* Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. ''Kopači'', 1918; ''Putnici'', 1922).
* Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. ''Bijeg u Egipat'', 1926).
* Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme.
* Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. ''Razgovor s cvijećem'', 1965).

== Kontroverze ==
=== Krađa umjetničkih djela ===
Slika ''Magdalena'' postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Klix2&quot;&gt;{{cite web |date=2017-08-05 |title=Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjani-platili-dug-i-sprijecili-prekopavanje-groba-cuvenog-slikara-djoke-mazalica-u-sarajevu/211107111 |access-date=2026-06-25 |publisher=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''Kopači'', 1918.
* ''Bijeg u Egipat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927.
* ''Razgovor s cvijećem'', 1965.

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Kostajnica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Srpski slikari]]</text>
      <sha1>rqn6m9cznpb2q0kqyxq5bz5oqgnxjv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263617</id>
    <revision>
      <id>3900701</id>
      <parentid>3840878</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:46:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Utakmice */</comment>
      <origin>3900701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7686" sha1="n2obqlljk815c115kflo41325txlule" xml:space="preserve">[[Datoteka:20150331 2025 AUT BIH 2159 Edin Džeko.jpg |mini|desno|150px|[[Edin Džeko]], strijelac dva gola u prijateljskoj utakmica BiH - SAD 3:4.]]
Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine odigrale su 14. augusta 2013. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Golom [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u 8. minuti Bosna i Hercegovina je povela na utakmici da bi u 30. minuti [[Vedad Ibišević]] udvostručio prednost te postavio i konačan rezultat prvog poluvremena. Međutim, u drugom poluvremenu Sjedinjene Američke Države postižu četiri gola te ostvaruju visoku prednost na utakmici. Golove su postigli [[Eddie Johnson (nogometaš)|Eddie Johnson]] u 55. i [[Jozy Altidore]] u 59, 84. i 86. minuti utakmice. Utješni gol za Bosnu i Hercegovinu u posljednjim trenutcima utakmice postigao je Edin Džeko.

Sljedeću utakmicu Sjedinjene Američke Države i Bosna i Hercegovina odigrale su u [[Los Angeles]]u u [[StubHub Center]]u 28. januara 2018. u 18:30 po lokalnom vremenu. Utakmica je bila prijateljska a debitantski nastup na klupi Bosne i Hercegovine zabilježio je novi selektor Bosne i Hercegovine [[Robert Prosinečki]]. Utakmica je završila bez postignutih golova. Najbolju priliku na utakmici imao je kapiten Bosne i Hercegovine [[Haris Medunjanin]] promašivši jedanaesterac u 53. minuti utakmice. Debitantski nastup za Bosnu i Hercegovinu zabilježilo je čak 12 nogometaša: [[Darko Todorović]], [[Dino Beširović]], [[Elvir Koljić]], [[Elvis Ibišević]], [[Elvis Sarić]], [[Luka Menalo]], [[Marijan Ćavar]], [[Marko Mihojević]], [[Mersudin Ahmetović]], [[Nemanja Bilbija]], [[Ognjen Todorović]] i [[Tomislav Tomić]].

== Statistika ==
{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|BIH|veličina=210px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|SAD|veličina=200px}}
|Broj utakmica              = 3
|Broj pobjeda ekipe 1       = 0
|Broj neriješenih rezultata = 1
|Broj pobjeda ekipe 2       = 2
|Broj datih golova ekipe 1  = 3
|Broj datih golova ekipe 2  = 5
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 14. august 2013.
| Lokacija      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 3–4
| Gost          = {{NOG|SAD}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-USA {{!}} International Friendly |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2012849--bosnia-and-herzegovina-vs-usa/ |website=UEFA.com |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 28. januar 2018.
| Lokacija      = [[Los Angeles]], [[SAD]]
| Domaćin       = {{NOG-D|SAD}}
| Rezultat      = 0–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/usa-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Sjedinjene Američke Države - Bosna i Hercegovina 0–0 (Prijateljska utakmica 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 18. decembar 2021.
| Lokacija      = Los Angeles, SAD
| Domaćin       = {{NOG-D|SAD}}
| Rezultat      = 1–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=USA-Bosnia and Herzegovina {{!}} International Friendly |url=https://www.fifa.com/de/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/m1cpiectqfks4egahjhqbdas/3povv0izwiudujtp41dtd8d90/b8m1e07rrj0l5iiw7mblq2i38?date=2021-12-19 |website=www.fifa.com |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 1. juli 2026.
| Lokacija      = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], SAD
| Domaćin       = {{NOG-D|SAD}}
| Rezultat      = 
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=USA-Bosnia and Herzegovina {{!}} FIFA World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/de/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 |website=www.fifa.com |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

==Detalji utakmica==
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Prijateljska
| datum     = 14. august 2013.
| vrijeme   = 20:40 [[UTC+02:00|UTC+2]]
| tim1      = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat  = 3–4
| izvještaj = https://www.worldfootball.net/match-report/co571/fifa-friendlies/ma1769345/bosnia-herzegovina_usa/lineup/
| tim2      = {{NOG|USA}}
| golovi1   = 
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|8||90}}
*[[Vedad Ibišević|Ibišević]] {{gol|30}}
| golovi2   = 
*[[Jozy Altidore|Altidore]] {{gol|59||84||87}}
*[[Eddie Johnson (American soccer)|Johnson]] {{gol|55}}
| stadion   = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| lokacija  = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 24.000
| sudac     = [[Damir Skomina]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Prijateljska
| datum     = 28. januar 2018.
| vrijeme   = 18:00 [[UTC−08:00|UTC−8]]
| tim1      = {{NOG-D|USA}}
| rezultat  = 0–0
| izvještaj = https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/usa-bosna-i-hercegovina
| tim2      = {{NOG|BIH}}
| golovi1   = 
| golovi2   = 
| stadion   = [[StubHub Center]]
| lokacija  = [[Carson]], Sjedinjene Američke Države
| gledalaca = 11.161
| sudac     = [[Hector Martinez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Prijateljska
| datum     = 18. decembar 2021.
| vrijeme   = {{UTZ|17:00|-8}}
| tim1      = {{NOG-D|USA}}
| rezultat  = 1–0
| izvještaj = https://globalsportsarchive.com/match/soccer/2021-12-19/united-states-vs-bosnia-herzegovina/2513240/
| tim2      = {{NOG|BIH}}
| golovi1   =
*[[Cole Bassett|Bassett]] {{gol|89}}
| golovi2   =
| stadion   = [[Dignity Health Sports Park]]
| lokacija  = [[Carson (Kalifornija)|Carson]], Sjedinjene Američke Države
| gledalaca = 11.044
| sudac     = [[Keylor Herrera]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 1. juli 2026.
| vrijeme    = {{UTZ|17:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|USA}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524
| golovi1    =
| golovi2    = 
| lokacija   = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Levi's Stadium]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=211 Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/200/Bosnia_Herzegovina_vs_Usa.html Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|SAD]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>n2obqlljk815c115kflo41325txlule</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900702</id>
      <parentid>3900701</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistika */</comment>
      <origin>3900702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7688" sha1="2dmf9a3k0eq6tsneu09jlrhnhhftkz1" xml:space="preserve">[[Datoteka:20150331 2025 AUT BIH 2159 Edin Džeko.jpg |mini|desno|150px|[[Edin Džeko]], strijelac dva gola u prijateljskoj utakmica BiH - SAD 3:4.]]
Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine odigrale su 14. augusta 2013. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Golom [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u 8. minuti Bosna i Hercegovina je povela na utakmici da bi u 30. minuti [[Vedad Ibišević]] udvostručio prednost te postavio i konačan rezultat prvog poluvremena. Međutim, u drugom poluvremenu Sjedinjene Američke Države postižu četiri gola te ostvaruju visoku prednost na utakmici. Golove su postigli [[Eddie Johnson (nogometaš)|Eddie Johnson]] u 55. i [[Jozy Altidore]] u 59, 84. i 86. minuti utakmice. Utješni gol za Bosnu i Hercegovinu u posljednjim trenutcima utakmice postigao je Edin Džeko.

Sljedeću utakmicu Sjedinjene Američke Države i Bosna i Hercegovina odigrale su u [[Los Angeles]]u u [[StubHub Center]]u 28. januara 2018. u 18:30 po lokalnom vremenu. Utakmica je bila prijateljska a debitantski nastup na klupi Bosne i Hercegovine zabilježio je novi selektor Bosne i Hercegovine [[Robert Prosinečki]]. Utakmica je završila bez postignutih golova. Najbolju priliku na utakmici imao je kapiten Bosne i Hercegovine [[Haris Medunjanin]] promašivši jedanaesterac u 53. minuti utakmice. Debitantski nastup za Bosnu i Hercegovinu zabilježilo je čak 12 nogometaša: [[Darko Todorović]], [[Dino Beširović]], [[Elvir Koljić]], [[Elvis Ibišević]], [[Elvis Sarić]], [[Luka Menalo]], [[Marijan Ćavar]], [[Marko Mihojević]], [[Mersudin Ahmetović]], [[Nemanja Bilbija]], [[Ognjen Todorović]] i [[Tomislav Tomić]].

== Statistika ==
{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|BIH|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|SAD|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 3
|Broj pobjeda ekipe 1       = 0
|Broj neriješenih rezultata = 1
|Broj pobjeda ekipe 2       = 2
|Broj datih golova ekipe 1  = 3
|Broj datih golova ekipe 2  = 5
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 14. august 2013.
| Lokacija      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 3–4
| Gost          = {{NOG|SAD}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-USA {{!}} International Friendly |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2012849--bosnia-and-herzegovina-vs-usa/ |website=UEFA.com |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 28. januar 2018.
| Lokacija      = [[Los Angeles]], [[SAD]]
| Domaćin       = {{NOG-D|SAD}}
| Rezultat      = 0–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/usa-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Sjedinjene Američke Države - Bosna i Hercegovina 0–0 (Prijateljska utakmica 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 18. decembar 2021.
| Lokacija      = Los Angeles, SAD
| Domaćin       = {{NOG-D|SAD}}
| Rezultat      = 1–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=USA-Bosnia and Herzegovina {{!}} International Friendly |url=https://www.fifa.com/de/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/m1cpiectqfks4egahjhqbdas/3povv0izwiudujtp41dtd8d90/b8m1e07rrj0l5iiw7mblq2i38?date=2021-12-19 |website=www.fifa.com |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 1. juli 2026.
| Lokacija      = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], SAD
| Domaćin       = {{NOG-D|SAD}}
| Rezultat      = 
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=USA-Bosnia and Herzegovina {{!}} FIFA World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/de/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 |website=www.fifa.com |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

==Detalji utakmica==
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Prijateljska
| datum     = 14. august 2013.
| vrijeme   = 20:40 [[UTC+02:00|UTC+2]]
| tim1      = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat  = 3–4
| izvještaj = https://www.worldfootball.net/match-report/co571/fifa-friendlies/ma1769345/bosnia-herzegovina_usa/lineup/
| tim2      = {{NOG|USA}}
| golovi1   = 
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|8||90}}
*[[Vedad Ibišević|Ibišević]] {{gol|30}}
| golovi2   = 
*[[Jozy Altidore|Altidore]] {{gol|59||84||87}}
*[[Eddie Johnson (American soccer)|Johnson]] {{gol|55}}
| stadion   = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| lokacija  = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 24.000
| sudac     = [[Damir Skomina]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Prijateljska
| datum     = 28. januar 2018.
| vrijeme   = 18:00 [[UTC−08:00|UTC−8]]
| tim1      = {{NOG-D|USA}}
| rezultat  = 0–0
| izvještaj = https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/usa-bosna-i-hercegovina
| tim2      = {{NOG|BIH}}
| golovi1   = 
| golovi2   = 
| stadion   = [[StubHub Center]]
| lokacija  = [[Carson]], Sjedinjene Američke Države
| gledalaca = 11.161
| sudac     = [[Hector Martinez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Prijateljska
| datum     = 18. decembar 2021.
| vrijeme   = {{UTZ|17:00|-8}}
| tim1      = {{NOG-D|USA}}
| rezultat  = 1–0
| izvještaj = https://globalsportsarchive.com/match/soccer/2021-12-19/united-states-vs-bosnia-herzegovina/2513240/
| tim2      = {{NOG|BIH}}
| golovi1   =
*[[Cole Bassett|Bassett]] {{gol|89}}
| golovi2   =
| stadion   = [[Dignity Health Sports Park]]
| lokacija  = [[Carson (Kalifornija)|Carson]], Sjedinjene Američke Države
| gledalaca = 11.044
| sudac     = [[Keylor Herrera]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 1. juli 2026.
| vrijeme    = {{UTZ|17:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|USA}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524
| golovi1    =
| golovi2    = 
| lokacija   = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Levi's Stadium]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=211 Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/200/Bosnia_Herzegovina_vs_Usa.html Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|SAD]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>2dmf9a3k0eq6tsneu09jlrhnhhftkz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ervin Zukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265300</id>
    <revision>
      <id>3900740</id>
      <parentid>3896658</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:20:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14793" sha1="r6duut28j4fu2byjorhfriybiexdtgo" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ervin Zukanović
| nadimak                    = Zuka 
| slika                      = 20150331 2025 AUT BIH 2143.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1987|2|11}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 190&amp;nbsp;cm
| težina                     = 
| pozicija                   = Štoper&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.com/en/ervin-zukanovic/profil/spieler_44059.html |title=Ervin Zukanović |work=transfermarkt.de |access-date= 2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = Bubamara Sarajevo
| trenutniklub               = [[Genoa CFC|Genoa]]
| brojnadresu                = 87
| godine1                    = 2005–2006.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 7 (0)
| godine2                    = 2006–2007.
| klubovi2                   = [[Austria Lustenau|Lustenau]]
| nastupi(golovi)2           = 20 (0)
| godine3                    = 2007–2008.
| klubovi3                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| godine4                    = 2008.
| klubovi4                   = Sulzberg
| nastupi(golovi)4           = 5 (0)
| godine5                    = 2008.
| klubovi5                   = [[KFC Uerdingen 05|Uerdingen]]
| nastupi(golovi)5           = 9 (0)
| godine6                    = 2009–2010.
| klubovi6                   = [[FCV Dender EH|Dender]]
| nastupi(golovi)6           = 53 (2)
| godine7                    = 2010–2011.
| klubovi7                   = [[KAS Eupen|Eupen]]
| nastupi(golovi)7           = 36 (3)
| godine8                    = 2011–2012.
| klubovi8                   = [[KV Kortrijk|Kortrijk]]
| nastupi(golovi)8           = 56 (8)
| godine9                    = 2013–2014.
| klubovi9                   = [[KAA Gent|Gent]]
| nastupi(golovi)9           = 34 (2)
| godine10                   = 2014–2015.
| klubovi10                  = → [[AC ChievoVerona|Chievo]]
| nastupi(golovi)10          = 29 (2)
| godine11                   = 2015.
| klubovi11                  = [[UC Sampdoria|Sampdoria]]
| nastupi(golovi)11          = 16 (3)
| godine12                   = 2016.
| klubovi12                  = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)12          = 9 (0)
|godine13                    = 2016-2017.
|klubovi13                   = → [[Atalanta BC|Atalanta]]
|nastupi(golovi)13           = 19 (0)
|godine14                    = 2017-2018.
|klubovi14                   = → [[Genoa CFC|Genoa]]
|nastupi(golovi)14           = 31 (0)
|godine15                    = 2018–2019.&lt;br /&gt;2019–2020.&lt;br /&gt;2020.&lt;br /&gt;2020–2022.&lt;br /&gt;2022–2024.
|klubovi15                   = [[Genoa CFC|Genoa]]&lt;br /&gt;[[Al-Ahli Saudi FC|Al-Ahli]]&lt;br /&gt;[[SPAL]]&lt;br /&gt;[[Fatih Karagümrük S.K.|Karagümrük]]&lt;br /&gt;[[Asteras Tripoli FC|Asteras Tripoli]]
|nastupi(golovi)15           = 25 (0)&lt;br /&gt;3 (0)&lt;br /&gt;3 (0)&lt;br /&gt;38 (3)&lt;br /&gt;39 (4)
| nacionalnegodine1          = 2012–2019.
| nacionalneekipe1           = {{NOG|BiH|ime=BiH}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 38 (0)
| zadnjiuređaj               = 26. juni 2026
}}
'''Ervin Zukanović''' (rođen 11. februara 1987. godine) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|član reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/tim |title=Reprezentacija BiH 2015 |work=reprezentacija.ba |access-date=2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[italija]]nski klub [[Atalanta BC|Atalantu BC]] na posudbi iz [[AS Roma|AS Rome]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji centralnog beka i lijevog beka.

== Klupska karijera ==
=== Početak karijere ===
Zukanović svoju profesionalnu fudbalsku karijeru započinje u [[Škola fudbala Bubamara|školi fudbala Bubamara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a već kao [[pionir]] prelazi u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Seniorski debi imao je na utakmici Željezničara protiv ekipe [[FK Leotar]]a, 29. aprila 2006. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fkzeljeznicar.ba/zukanovic-zeljo-ce-uvijek-biti-moj-klub/2437/ |title=Zukanović: Željo će uvijek biti moj klub |work=fkzeljeznicar.ba |access-date =2. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Već na jesen 2006. Zukanović odlazi u [[Austrija|Austriju]], gdje se takmiči u nekoliko drugoligaških klubova. Godine 2007., Zukanović se ponovo vraća u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]], i to u [[mostar]]ski klub [[FK Velež Mostar|Velež]]. Prije odlaska u [[Belgija|Belgiju]] promijenio je nekoliko [[Austrija|austrijskih]] i [[Njemačka|njemačkih]] niželigaških klubova, poput [[Sulzberga]] i [[Uerdingena]]. Godine 2009. kreće uspon u njegovoj profesionalnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U [[Jupiler Pro Liga|Belgijskoj ligi]] Zukanović je nastupao za klubove [[FCV Dender EH]], [[AS Eupen]] i [[KV Kortrijk]] u kojem skreće pažnju na sebe nakon čega dolazi do transfera u belgijski [[KAA Gent]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Chievo ===
Nakon odlične sezone u Gentu, biva posuđen [[italija]]nskom klubu [[AC ChievoVerona|Chievu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|title=Ufficiale: Zukanovic al ChievoVerona a titolo definitivo {{!}} AC ChievoVerona|access-date=19. 8. 2016|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613023954/http://www.chievoverona.it/it/news/ufficiale-zukanovic-al-chievoverona-titolo-definitivo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegove dobre igre u prvoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]], navele su čelnike Chieva da otkupe njegov ugovor od Genta po ranije dogovorenoj cijeni od oko milion [[Euro|eura]]. U jednoj sezoni za Chievo, Zukanović postaje standardni prvotimac i bilježi 29 nastupa te postiže 2 gola.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/leistungsdaten/spieler/44059|title=Ervin Zukanovic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon dobrih partija u dresu Chieva, mnogi klubovi u Seriji A pokazuju interes za dovođenjem Zukanovića.

=== UC Sampdoria ===
U julu 2015, Zukanović za oko 3,5 miliona eura prelazi u [[UC Sampdoria|UC Sampdoriu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.football-italia.net/69251/zukanovic-joins-sampdoria|title=Zukanovic joins Sampdoria {{!}} Football Italia|website=www.football-italia.net|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po dolasku u Sampdoriu, Zukanović za mediji izjavljuje da je imao i ponudu za prelazak u [[FC Inter Milano|Inter]] iz [[Milano|Milana]], ali da smatra da više može napredovati u ekipi Sampdorie.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; U Sampdoriji Zukanović nastavlja pružati dobre partije te nakon pola sezone potpisuje za [[AS Roma|AS Romu]].

=== AS Roma ===
U januaru 2016, Zukanović biva posuđen ekipi [[AS Roma|AS Rome]] za 1,8 miliona [[Euro|eura]], sa mogućnošću otkupa njegovog ugovora na kraju sezone za dodatnih 2,8 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|title=AS Roma complete Ervin Zukanovic signing|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=31. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131234011/http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-ervin-zukanovic-signing|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Svega mjesec dana kasnije, Roma se odlučuje da otkupi Zukanovićev ugovor za pomenutu cifru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|title=L’AS Roma riscatta Perotti e Zukanovic a titolo definitivo|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305132210/http://www.asroma.com/it/notizie/2016/02/l-as-roma-riscatta-perotti-e-zukanovic-a-titolo-definitivo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Međutim, u Romi, Zukanović ne uspijeva izboriti mjesto u prvom sastavu, te polusezonu završava sa samo 10 odigranih utakmica.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Atalanta BC ===
U julu 2016, Zukanović biva posuđen ekipi [[Atalanta BC|Atalante]] do juna 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|title=Ervin Zukanovic joins Atalanta on loan|website=www.asroma.com|access-date=19. 8. 2016|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817085447/http://www.asroma.com/en/news/2016/7/ervin-zukanovic-joins-atalanta-on-loan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fokus.ba/sport/fudbal/ervin-zukanovic-prelazi-u-atalantu/404949/|title=Ervin Zukanović prelazi u Atalantu|last=Fokus.ba|date=20. 7. 2016|language=bs-BA|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija Bosne i Hercegovine ==
Za reprezentaciju je debitovao 16. oktobra 2012. protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Iako je pružao odlične partije i svojom igrom vratio stabilnost lijevoj strani odbrane, koja je nedostajala još od odlaska [[Saša Papac|Saše Papca]], tadašnji selektor BIH, [[Safet Sušić]], ga neočekivano izostavlja sa spiska igrača koji će nastupati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|title=Selektor Sušić ne računa na Zukanovića|access-date=19. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305225054/http://www.nfsbih.ba/bih/vijest.php?id=10162|archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zukanović je i nakon Svjetskog prvenstva, uprkos dobrim partijama u svojim klubovima, bio ignorisan od strane selektora Sušića. Nakon katastrofalnog starta kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u Francuskoj]], 2015. , Safet Sušić dobiva otkaz, a njegov nasljednik [[Mehmed Baždarević]] u tim vraća Zukanovića koji postaje standardni reprezentativac.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/21886-ervin-zukanovic-osjecam-se-dobro-sto-sam-ponovo-u-reprezentaciji|title=Ervin Zukanović: Osjećam se dobro što sam ponovo u reprezentaciji|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 19. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2005/06.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|7||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||0
|-
|[[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau II]]
|2006/07.
|Regionalliga
|20||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||0
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[F.C. Verbroedering Dender Eendracht Hekelgem|Dender]]
|2008/09.
|[[Jupiler Pro Liga]]
|20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||1
|-
|2009/10.
|Belgijska druga liga
|33||1||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||35||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!80!!2!!2!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!82!!2
|-
|[[K.A.S. Eupen|Eupen]]
|2010/11.
|Jupiler Pro Liga
|36||3||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||37||3
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[KV Kortrijk|Kortrijk]]
|2011/12.
|Jupiler Pro Liga
|35||3||7||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||42||4
|-
|2012/13.
|Jupiler Pro Liga
|21||5||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||23||5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!92!!11!!10!!1!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!102!!12
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[KAA Gent|Gent]]
|2012/13.
|Jupiler Pro Liga
|15||0||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||0
|-
|2013/14.
|Belgijska Pro liga
|19||2||3||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||22||2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!34!!2!!4!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!! colspan=&quot;2&quot; |–!!38!!2
|-
|[[AC ChievoVerona|Chievo]]
|2014/15.
|[[Serie A]]
|29||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||29||2
|-
|[[UC Sampdoria|Sampdoria]]
|2015/16.
|Serie A
|16||3||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||19||3
|-
|[[AS Roma|Roma]]
|2015/16.
|Serie A
|9||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||10||0
|-
|[[Atalanta BC|Atalanta]]
|2016/17.
|Serie A
| 19
| 0
| 0
| 0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
| -
| -
|-
|
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!73
!5
!1
!0
!
!
!3
!0
!58
!5
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!260!!20!!17!!1!! colspan=&quot;2&quot; |–!!3!!0!!280!!21
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 26. juni 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=27974|title=Ervin Zukanović|website=eu-football.info|access-date=8 September 2019}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2012.
|2
|0
|-
|2013.
|4
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.
|6
|0
|-
|2016.
|3
|0
|-
|2017.
|5
|0
|-
|2018.
|9
|0
|-
|2019.
|6
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!38
!0
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ervin Zukanović}}
* [http://www.transfermarkt.co.uk/ervin-zukanovic/profil/spieler/44059 Ervin Zukanović] na transfermarkt.co.uk
* {{FIFA igrač|362806|Ervin Zukanović}}
* {{UEFA igrač|250024182|Ervin Zukanović}}
* {{NFT player|pid=49079}}
* [http://www.sampdoria.it/en/player/201516-ervin-zukanovic-2/ Ervin Zukanović] na sampdoria.it
* [http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika Ervin Zukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150712021227/http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/02/12/8860182/ba%C5%BEdarevi%C4%87-vra%C4%87a-%C4%8Detvoricu-su%C5%A1i%C4%87evih-odmetnika |date=12. 7. 2015 }} na goal.com
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zukanović, Ervin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Austrije Lustenau]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši KSC Uerdingena 05]]
[[Kategorija:Nogometaši FCV Dendera]]
[[Kategorija:Nogometaši KAS Eupena]]
[[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]]
[[Kategorija:Nogometaši KAA Genta]]
[[Kategorija:Nogometaši ChievoVerone]]
[[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Nogometaši Genoe]]</text>
      <sha1>r6duut28j4fu2byjorhfriybiexdtgo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avdija Vršajević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265305</id>
    <revision>
      <id>3900555</id>
      <parentid>3772600</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9191" sha1="kccgqce69257lt780wxw2ilajjr5wbo" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Avdija Vršajević
| nadimak                   = Vršo
| slika                     = 20150331 2026 AUT BIH 2166 Avdija Vršajević.jpg
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1986|3|6}}
| rodnigrad                 = [[Tešanj]]
| rodnadržava               = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| visina                    = 182&amp;nbsp;cm
| težina                    = 73&amp;nbsp;kg
| pozicija                  = Odbrana&lt;ref&gt;[http://www.transfermarkt.com/en/avdija-vrsajevic/profil/spieler_28481.html Avdija Vršajević, transfermarkt.de info]&lt;/ref&gt;
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| godine1                    = 2003–2004.
| klubovi1                   = [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK]]
| nastupi(golovi)1           = 0 (0)
| godine2                    = 2004–2005.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 24 (1)
| godine3                    = 2005–2007.
| klubovi3                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)3           = 18 (3)
| godine4                    = 2007–2009.
| klubovi4                   = [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| nastupi(golovi)4           = 0 (0)
| godine5                    = 2008.
| klubovi5                   = → [[SK Kladno|Kladno]]
| nastupi(golovi)5           = 11 (0)
| godine6                    = 2008.
| klubovi6                   = → [[1. FC Tatran Prešov|Tatran]]
| nastupi(golovi)6           = 10 (1)
| godine7                    = 2009–2011.
| klubovi7                   = [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]]
| nastupi(golovi)7           = 60 (3)
| godine8                    = 2011–2012.
| klubovi8                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)8           = 21 (3)
| godine9                    = 2012–2015.
| klubovi9                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
| nastupi(golovi)9           = 74 (4)
| godine10                   = 2015–2018.
| klubovi10                  = [[Osmanlıspor]]
| nastupi(golovi)10          = 65 (0)
| godine11                   = 2018–2021.
| klubovi11                  = [[Akhisarspor]]
| nastupi(golovi)11          = 63 (1)
| godine12                   = 2021–2022.
| klubovi12                  = [[Ümraniyespor]]
| nastupi(golovi)12          = 43 (1)
| godine13                   = 2022–2023.
| klubovi13                  = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)13          = 5 (0)
| godine14                   = 2024.
| klubovi14                  = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)14          = 0 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2005–2006.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (1)
| nacionalnegodine2          = 2012–2017.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 17 (2)
| zadnjeuređivanje           = 25. juni 2026
}}
'''Avdija Vršajević''' nekadašnji je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]].

== Karijera ==
Počeo u [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK-u]] iz Tešnja, za koji je nastupa do 2004, kada prelazi u sarajevski [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]. Nakon toga je igrao za zenički [[NK Čelik|Čelik]], iz kojeg 2007. odlazi u [[AC Sparta Prag|Spartu]] iz [[Prag]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/avdija-vrsajevic/profil/spieler/28481 |title= Avdija Vrsajevic – player profile 16/17  |work= Transfermarkt |access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Za [[AC Sparta Prag|Spartu]] nije nastupao u prvenstvenim utakmicama, pa odlazi na dvije posudbe, prvo u [[SK Kladno|Kladno]], a zatim u [[1. FC Tatran Prešov|Tatran]] iz [[Prešov]]a, u kojem je i ostao nakon isteka posudbe. Zaigrao je u 60 prvenstvenih utakmica i postigao tri pogotka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Prije početka sezone 2011/12. vraća se u Čelik, za koji je nastupio u 21 prvenstvenoj utakmici. U ljeto 2012. priključuje se [[HNK Hajduk Split|Hajduku]] iz [[Split]]a. Debitirao je u prvom prvenstvenom kolu protiv Istre, u [[Pula|Puli]], dok je prvi pogodak postigao u gradskom derbiju protiv [[NK Split|Splita]] za pobjedu Hajduka 0:1&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/103018/Split--Hajduk-01-UZIVO-Vrsajevic-zabio-za-vodstvo-bijelih.aspx |title=Vršajević odlučio gradski derbi (FOTO) |work= Dalmacija news |date= 28. 10. 2012 |access-date= 13. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202230535/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/103018/Split--Hajduk-01-UZIVO-Vrsajevic-zabio-za-vodstvo-bijelih.aspx |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U julu 2015. prelazi u turski klub [[Osmanlıspor]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/27296-avdija-vrsajevic-na-oprostaju-iz-splita-hajduk-me-ucinio-reprezentativcem-bih|title=Avdija Vršajević na oproštaju iz Splita: Hajduk me učinio reprezentativcem BiH|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Godine 2006. dobija pozivnicu da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine U-21]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/avdija-vrsajevic-najcesce-osporavani-bh-reprezentativac/131010|title=Avdija Vršajević: Najčešće osporavani bh. reprezentativac|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Za seniorsku [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]] debitirao je 2012. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], koju je Bosna i Hercegovina dobila 3-0.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.scsport.ba/vijesti/kraj-slovenija-bosna-i-hercegovina-03/50066|title=Sport Centar - KRAJ: Slovenija - Bosna i Hercegovina 0:3|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar -|access-date=17. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2014. pozvan je u seniorsku reprezentaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U trećem kolu grupne faze Svjetskog prvenstva u Brazilu postigao je svoj prvi gol u pobjedi protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]] 3-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 29. 3. 2017.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/avdija-vrsajevic/nationalmannschaft/spieler/28481|title=Avdija Vrsajevic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2012.
| align=center |4
| align=center |0
|-
|2013.
| align=center |7
| align=center |0
|-
|2014.
| align=center |4
| align=center |1
|-
|2015.
| align=center |1
| align=center |0
|-
|2016.
| align=center |0
| align=center |0
|-
|2017.
| align=center |1
| align=center |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!17
!2
|}

'''Golovi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Datum
!Lokacija
!Protivnik
!Gol
!Rezultat
!Takmičenje
|-
|1.
|25. juni 2014.
|[[Itaipava Arena Fonte Nova|Arena Fonte Nova]], [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]]
|{{NOG|IRN}}
| align=center |'''3'''–1
| align=center |3–1
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]]
|-
|2.
|25. mart 2017.
|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|&quot;Bilino polje&quot;]], [[Zenica]]
|{{NOG|GIB}}
| align=center |'''3'''–0
| align=center |5–0
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Avdija Vršajević}}
* {{službeni website|http://avdijavrsajevic.com}}
* {{Soccerway|avdija-vrsajevic/17170}}
* [http://www.transfermarkt.co.uk/en/avdija-vrsajevic/profil/spieler_28481.html Avdija Vršajević] na ''transfermarkt.co.uk''

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vršajević, Avdija}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Doboj]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Čelika]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Sparte Prag]]
[[Kategorija:Nogometaši Kladna]]
[[Kategorija:Nogometaši Tatran Prešova]]
[[Kategorija:Nogometaši Osmanlıspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Akhisarspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Ümraniyespora]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]</text>
      <sha1>kccgqce69257lt780wxw2ilajjr5wbo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900719</id>
      <parentid>3900555</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:24:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9213" sha1="ni0mm8ovr0qbm50ct7qv5m41nvvn4u4" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Avdija Vršajević
| nadimak                   = Vršo
| slika                     = 20150331 2026 AUT BIH 2166 Avdija Vršajević.jpg
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1986|3|6}}
| rodnigrad                 = [[Tešanj]]
| rodnadržava               = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| visina                    = 182&amp;nbsp;cm
| težina                    = 73&amp;nbsp;kg
| pozicija                  = Odbrana&lt;ref&gt;[http://www.transfermarkt.com/en/avdija-vrsajevic/profil/spieler_28481.html Avdija Vršajević, transfermarkt.de info]&lt;/ref&gt;
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| godine1                    = 2003–2004.
| klubovi1                   = [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK]]
| nastupi(golovi)1           = 0 (0)
| godine2                    = 2004–2005.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 24 (1)
| godine3                    = 2005–2007.
| klubovi3                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)3           = 18 (3)
| godine4                    = 2007–2009.
| klubovi4                   = [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
| nastupi(golovi)4           = 0 (0)
| godine5                    = 2008.
| klubovi5                   = → [[SK Kladno|Kladno]]
| nastupi(golovi)5           = 11 (0)
| godine6                    = 2008.
| klubovi6                   = → [[1. FC Tatran Prešov|Tatran]]
| nastupi(golovi)6           = 10 (1)
| godine7                    = 2009–2011.
| klubovi7                   = [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]]
| nastupi(golovi)7           = 60 (3)
| godine8                    = 2011–2012.
| klubovi8                   = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)8           = 21 (3)
| godine9                    = 2012–2015.
| klubovi9                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
| nastupi(golovi)9           = 74 (4)
| godine10                   = 2015–2018.
| klubovi10                  = [[Ankaraspor|Osmanlıspor]]
| nastupi(golovi)10          = 65 (0)
| godine11                   = 2018–2021.
| klubovi11                  = [[Akhisarspor]]
| nastupi(golovi)11          = 63 (1)
| godine12                   = 2021–2022.
| klubovi12                  = [[Ümraniyespor]]
| nastupi(golovi)12          = 43 (1)
| godine13                   = 2022–2023.
| klubovi13                  = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)13          = 5 (0)
| godine14                   = 2024.
| klubovi14                  = [[NK Čelik|Čelik]]
| nastupi(golovi)14          = 0 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2005–2006.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (1)
| nacionalnegodine2          = 2012–2017.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 17 (2)
| zadnjeuređivanje           = 25. juni 2026
}}
'''Avdija Vršajević''' nekadašnji je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]].

== Karijera ==
Počeo u [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK-u]] iz Tešnja, za koji je nastupa do 2004, kada prelazi u sarajevski [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]. Nakon toga je igrao za zenički [[NK Čelik|Čelik]], iz kojeg 2007. odlazi u [[AC Sparta Prag|Spartu]] iz [[Prag]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/avdija-vrsajevic/profil/spieler/28481 |title= Avdija Vrsajevic – player profile 16/17  |work= Transfermarkt |access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Za [[AC Sparta Prag|Spartu]] nije nastupao u prvenstvenim utakmicama, pa odlazi na dvije posudbe, prvo u [[SK Kladno|Kladno]], a zatim u [[1. FC Tatran Prešov|Tatran]] iz [[Prešov]]a, u kojem je i ostao nakon isteka posudbe. Zaigrao je u 60 prvenstvenih utakmica i postigao tri pogotka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Prije početka sezone 2011/12. vraća se u Čelik, za koji je nastupio u 21 prvenstvenoj utakmici. U ljeto 2012. priključuje se [[HNK Hajduk Split|Hajduku]] iz [[Split]]a. Debitirao je u prvom prvenstvenom kolu protiv Istre, u [[Pula|Puli]], dok je prvi pogodak postigao u gradskom derbiju protiv [[NK Split|Splita]] za pobjedu Hajduka 0:1&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/103018/Split--Hajduk-01-UZIVO-Vrsajevic-zabio-za-vodstvo-bijelih.aspx |title=Vršajević odlučio gradski derbi (FOTO) |work= Dalmacija news |date= 28. 10. 2012 |access-date= 13. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202230535/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/103018/Split--Hajduk-01-UZIVO-Vrsajevic-zabio-za-vodstvo-bijelih.aspx |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U julu 2015. prelazi u turski klub [[Ankaraspor|Osmanlıspor]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/27296-avdija-vrsajevic-na-oprostaju-iz-splita-hajduk-me-ucinio-reprezentativcem-bih|title=Avdija Vršajević na oproštaju iz Splita: Hajduk me učinio reprezentativcem BiH|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Godine 2006. dobija pozivnicu da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine U-21]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/avdija-vrsajevic-najcesce-osporavani-bh-reprezentativac/131010|title=Avdija Vršajević: Najčešće osporavani bh. reprezentativac|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Za seniorsku [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]] debitirao je 2012. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], koju je Bosna i Hercegovina dobila 3-0.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.scsport.ba/vijesti/kraj-slovenija-bosna-i-hercegovina-03/50066|title=Sport Centar - KRAJ: Slovenija - Bosna i Hercegovina 0:3|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar -|access-date=17. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2014. pozvan je u seniorsku reprezentaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U trećem kolu grupne faze Svjetskog prvenstva u Brazilu postigao je svoj prvi gol u pobjedi protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]] 3-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 29. 3. 2017.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/avdija-vrsajevic/nationalmannschaft/spieler/28481|title=Avdija Vrsajevic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=17. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2012.
| align=center |4
| align=center |0
|-
|2013.
| align=center |7
| align=center |0
|-
|2014.
| align=center |4
| align=center |1
|-
|2015.
| align=center |1
| align=center |0
|-
|2016.
| align=center |0
| align=center |0
|-
|2017.
| align=center |1
| align=center |1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!17
!2
|}

'''Golovi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Datum
!Lokacija
!Protivnik
!Gol
!Rezultat
!Takmičenje
|-
|1.
|25. juni 2014.
|[[Itaipava Arena Fonte Nova|Arena Fonte Nova]], [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]]
|{{NOG|IRN}}
| align=center |'''3'''–1
| align=center |3–1
|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]]
|-
|2.
|25. mart 2017.
|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|&quot;Bilino polje&quot;]], [[Zenica]]
|{{NOG|GIB}}
| align=center |'''3'''–0
| align=center |5–0
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Avdija Vršajević}}
* {{službeni website|http://avdijavrsajevic.com}}
* {{Soccerway|avdija-vrsajevic/17170}}
* [http://www.transfermarkt.co.uk/en/avdija-vrsajevic/profil/spieler_28481.html Avdija Vršajević] na ''transfermarkt.co.uk''

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vršajević, Avdija}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Doboj]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Čelika]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Sparte Prag]]
[[Kategorija:Nogometaši Kladna]]
[[Kategorija:Nogometaši Tatran Prešova]]
[[Kategorija:Nogometaši Osmanlıspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Akhisarspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Ümraniyespora]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]</text>
      <sha1>ni0mm8ovr0qbm50ct7qv5m41nvvn4u4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Školjka (pjesma)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360485</id>
    <revision>
      <id>3900562</id>
      <parentid>3776654</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T14:19:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4267" sha1="j1wyimh1mdnth9qc1icu2rr9sgyhchj" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime               = Školjka
| omot              =
| opis              =
| ime_muzičara_genitiv      = [[Dino Merlin|Dine Merlina]]
| album             = [[Hotel Nacional (Dino Merlin)|Hotel Nacional]]
| A-strana          =
| B-strana          =
| izdat             = 15. juni 2014.
| format            = 
| snimljen          = 2013.
| žanr              = 
| dužina            = 4:27
| izdavač           = [[Croatia Records]], [[Magaza]]
| pisac             = [[Džemaludin Latić]]
| producent         = [[David Vurdelja]] 
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = [[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)|Ruža]] &lt;br&gt; (2014)
| ovaj_singl        = Školjka &lt;br&gt; (2014)
| sljedeći_singl    = [[Sunce (pjesma)|Sunce]] &lt;br&gt; (2014)
}}

'''Školjka''' je pjesma [[Sarajevo|sarajevskog]] [[kompozitor]]a i pjevača [[Dino Merlin|Edina Dervišhalidovića]] poznatijeg po estradnom imenu Dino Merlin.
Uvrštena je na njegovom devetom solističkom albumu [[Hotel Nacional (Dino Merlin)|Hotel Nacional]]. Muziku potpisuje [[Dino Merlin]] na tekst [[Džemaludin Latić|Džemaludina Latića]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://nap.ba/new/vijest.php?id=2551|title= ''Latić: Moj ahbab Dino Merlin dao je život stihovima koje sam napisao''|website= Novinska agencija Patria|access-date= 5. 1. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; dok je za aranžman bio zadužen [[David Vurdelja]] ([[Baby Dooks]]). Pjesma je snimana tokom 2013. u studiju Longplay u Sarajevu, dok je završna produkcija urađena u [[London]]u zajedno sa poznatim londonskim producentom [[Yoad Nevo|Yoadom Nevom]]. Obavile su je izdavačke kuće [[Croatia Records]] i [[Magaza]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/66400-Yoad-Nevo?query=merlin|title= ''Yoad Nevo''|website= Discogs|access-date= 5. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/label/275508-Nevo-Sound-Studios|title=Nevo Sound Studios|website=Discogs|access-date=5. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

Video spot za ovu pjesmu snimljen je u septembru 2013. u Sarajevu, [[Mostar]]u, [[Počitelj]]u, [[Neum]]u, [[Hutovo blato|Hutovom blatu]] i [[Marina Frapa|Marini Frapa]]. Režiser video spota bio je [[Aladin Hasić]] iz [[Švicarska|Švicarske]], koji je već i prije sarađivao sa Dinom Merlinom pri negovom snimanju za pjesmu &quot;[[Deset mlađa]]&quot; s albuma &quot;[[Ispočetka]]&quot; još 2008.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.scorproduction.ch/PRODUCTIONS/MUSIC.html|title= ''Music Clip Productions''|last=GmbH|first=Scorproduction|website=www.scorproduction.ch|access-date= 5. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715021037/http://scorproduction.ch/PRODUCTIONS/MUSIC.html|archive-date=15. 7. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Scenarij su napisali Aladin Hasić i [[Zlatan Sulejmanagić]] iz [[Mostar]]a u ljeto 2013. Naknadna produkcija video spota obuhvatala je animacije koje je uradio [[Ivan Ramadan]] iz Sarajeva uz pomoć [[Damir Nikšić|Damira Nikšića]] koji potpisuje ilustracije i dijaloge.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://niksicblog.wordpress.com/2015/11/27/skoljka/|title=Školjka|date=27. 11. 2015|access-date=5. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Pjesma je objavljenja 15. juna 2014. na zvaničnoj web stranici Dine Merlina kao i na državnoj televiziji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHT]]-u pred sami početak nogometne utakmice [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] protiv [[Argentina|Argentine]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]  održanom 2014. u [[Brazil]]u.

Iako je prva pjesma koju je publika čula sa Merlinovog novog albuma bila &quot;[[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)]]&quot;, &quot;Školjka&quot; je bila prvobitno planirana kao najavni [[Muzički singl|singl ploča]] za novi studijski album. Međutim, upravo je &quot;Ruža&quot; bila izabrana kako bi potaknula mnogobrojnu publiku Dine Merlina u regiji da se uključi u akciju pružanja humanitarne pomoći ugroženima od [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu]], Hrvatsku i Srbiju u maju 2014.

== Izvori ==
{{Refspisak|}}

{{Dino Merlin}}

[[Kategorija:Pjesme Dine Merlina]]
[[Kategorija:Pjesme iz 2014.]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Croatia Recordsa]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Magaze]]</text>
      <sha1>j1wyimh1mdnth9qc1icu2rr9sgyhchj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AFC Azijski kup 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>375387</id>
    <revision>
      <id>3900689</id>
      <parentid>3844975</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T03:34:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77781" sha1="durk28mvha0jvznimt3dc6zaemkj3pk" xml:space="preserve">{{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje
| naziv_turnira          = AFC Azijski kup
| godina                 = 2015.
| ostali_nazivi          = 2015 AFC Asian Cup
| slika                  = AFC 2015 (grb).png
| veličina               = 190px
| tekst                  = 
| država                 = Australija
| država2                = 
| datumi                 = 9–31. januar
| br_ekipa               = [[#Učesnici prvenstva|16]]
| konfederacije          = 1
| stadioni               = [[#Lokacija stadiona|5]]
| gradovi                = 5
| šampion_drugo          = {{NOG|AUS}}
| broj                   = 1
| drugi_drugo            = {{NOG|JKO}}
| treći_drugo            = {{NOG|UAE}}
| četvrti_drugo          = {{NOG|IRK}}
| utakmice               = 32
| golovi                 = 85
| posjećenost            = {{#expr: &lt;!--GRUPA A--&gt;25231 + 12552 + 8795 + 50276 + 48513 + 7499 + &lt;!--GRUPA B--&gt;12078 + 12557 + 12349 + 13674 + 10871 + 18457 + &lt;!--GRUPA C--&gt;5513 + 17712 + 7925 + 22672 + 11394 + 4841 + &lt;!--GRUPA D--&gt; 17147 + 6840 + 10808 + 22941 + 25016 + 10235 + &lt;!--Četvrtfinale--&gt;23381 + 46067 + 18921 + 19094 + &lt;!--Polufinale--&gt; 36053 + 21079 + &lt;!--Utakmica za treće mjesto--&gt; 12829 + &lt;!--Finale--&gt; 76385}}
| najbolji_strijelac       = {{ZD|UAE}} [[Ali Mabkhout]]&lt;br /&gt;(5 golova)
| najbolji_igrač           = {{ZD|AUS}} [[Massimo Luongo]]
| najbolji_mladi_nogometaš = 
| najbolji_golman          = {{ZD|AUS}} [[Mathew Ryan]]
| fair_play                = {{NOG|AUS}}
| prethodnasezona          = [[AFC Azijski kup 2011.|2011]].
| sljedećasezona           = [[AFC Azijski kup 2019.|2019]].
| ažurirano                = 31. januar 2015.
}}
[[Datoteka:2015_AFC_Asian_Cup.png|desno|mini|260px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Ekipe učesnice i njihove pozicije na AFC Azijskom kupu 2015.&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;{{legenda|#2b42a3|Prvak}}{{legenda|#34c0be|Viceprvak}}{{legenda|#269c5a|Treće mjesto}}{{legenda|#81c846|Četvrto mjesto}}{{legenda|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legenda|#b94954|Ekipe učesnice grupne faze}}]]
'''AFC Azijski kup 2015.''' ({{jez-en|2015 AFC Asian Cup}}) je bilo 16. kontinentalno [[nogomet]]no prvenstvo [[Azija|Azije]], koje se održalo u [[Australija|Australiji]] od. 9. do 31. januara 2015. godine. Takmičenje je organizirala [[Azijska nogometna konfederacija]].&lt;ref&gt;[http://www.the-afc.com/media-releases/afc-asian-cup-2015-venues-and-schedule-unveiled ''AFC ASIAN CUP 2015 VENUES AND SCHEDULE UNVEILED, the-afc.com'']; prostupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Domaćin [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] je pobjedom u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] prvi put osvojila [[AFC Azijski kup]]. Treće mjesto na prvenstvu su osvojili [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedninjeni Arapski Emirati]]. Na prvenstvu je odigrano 32 utakmice te postignuto 85 golova što je iznosilo 2.66 datih golova po utakmici. Najbolji strijelac je bio [[Ali Mabkhout]] sa pet postignutih golova. Najboljim igračem prvenstva je proglašen [[Massimo Luongo]].

== Domaćinstvo ==
Australija je bila jedini kandidat za organizaciju prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.footballaustralia.com.au/article/australias-bid-to-host-2015-afc-asian-cup/1dycpy337r16q1oop27e6qcu55 ''Australia's bid to host 2015 AFC Asian Cup, footballaustralia.com.au''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102064251/http://www.footballaustralia.com.au/article/australias-bid-to-host-2015-afc-asian-cup/1dycpy337r16q1oop27e6qcu55 |date=2. 1. 2015 }}; pristupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Zvanično su izabrani za domaćina 5. januara 2011. godine.&lt;ref&gt;[http://www.fifa.com/world-match-centre/news/newsid/135/950/4/index.html ''Australia to host 2015 AFC Asian Cup, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102081556/http://www.fifa.com/world-match-centre/news/newsid/135/950/4/index.html |date=2. 1. 2015 }}; pristupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==
[[Datoteka:2015 AFC Asian Cup Qualification.png|mini|desno|260px|{{legenda|#0000cc|Kvalificirali se na Azijski kup}} {{legenda|#cc0000|Nisu se kvalificirali}}]]
{{Glavni|Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.}}

Ukupno se 16 ekipa kvalificiralo na AFC Azijski kup 2015. Proces zvaničnih kvalifikacija je započeo u februaru 2013. a završen u martu 2014. godine. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] je kao organizator prvenstva imala obezbjeđeno učešće na prvenstvu bez kvalifikacija. Prve tri ekipe sa prošlog [[AFC Azijski kup 2011.|prvenstva]] su također imale obezbjeđeno učešće na AFC Azijskom kupu 2015. Australija kao domaćin je već imala obezbjeđeno učešće na Azijskom kupu 2015. a to pravo je stekla i osvajanjem drugog mjesta na prethodnom prvenstvu te su zbog toga kvalifikacije doživjele promjene. Najbolja trećeplasirana ekipa iz svih grupa je zbog tih promjena stekla pravo učešća na prvenstvu. Na prvenstvo su obezbjedila i posljednja dva pobjednika [[AFC Challenge kup]]a 2012. i 2014. godine. Ekipe koje su učestvovale na [[AFC Challenge kup]]u nisu mogle učestvovati u kvalifikacijama za AFC Azijski kup 2015. godine. U kvalifikacijama je učestovalo 20 reprezentacija te je 11 ekipa obezbjedilo učešće na prvenstvu. Ekipe su bile podijeljene u 5 grupa po 4 reprezentacije. Prvoplasirane i drugoplasirane ekipe iz svake grupe su se kvalificirale na prvenstvo. Na kontinentalni šampionat se kvalificirala i najbolja trećeplasirana ekipa iz svih grupa.

=== Učesnici prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=20% | Reprezentacija
! width=25% | Kvalificirali se kao:
! width=15% | Datum kvalificiranja
! width=40% | Prethodna učešća na Azijskom kupu&lt;sup&gt;'''[[#1|1]]'''&lt;/sup&gt;
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! 
|-
| align=left| {{NOG|AUS}} || Domaćin || 5. januar 2011. || '''2''' ([[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|JPN}} || Pobjednik [[AFC Azijski kup 2011.|Azijskog kupa 2011]]. || 25. januar 2011. || '''7''' ([[AFC Azijski kup 1988.|1988]], '''[[AFC Azijski kup 1992.|1992]]''', [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], '''[[AFC Azijski kup 2000.|2000]]''', '''[[AFC Azijski kup 2004.|2004]]''', [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], '''[[AFC Azijski kup 2011.|2011]]''')
|-
| align=left| {{NOG|JKO}} || Trećeplasirani [[AFC Azijski kup 2011.|Azijskog kupa 2011]]. || 28. januar 2011. || '''12''' ('''[[AFC Azijski kup 1956.|1956]]''', '''[[AFC Azijski kup 1960.|1960]]''', [[AFC Azijski kup 1964.|1964]], [[AFC Azijski kup 1972.|1972]], [[AFC Azijski kup 1980.|1980]], [[AFC Azijski kup 1984.|1984]], [[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|SJKOR}} || Pobjednik [[AFC Challenge kup 2012.|AFC Challenge kupa 2012]]. || 19. mart 2012. || '''3''' ([[AFC Azijski kup 1980.|1980]], [[AFC Azijski kup 1992.|1992]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|BHR}} || Pobjednik grupe D || 15. novembar 2013. || '''4''' ([[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|UAE}} || Pobjednik grupe E || 15. novembar 2013. || '''8''' ([[AFC Azijski kup 1980.|1980]], [[AFC Azijski kup 1984.|1984]], [[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 1992.|1992]], [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|SAU}} || Pobjednik grupe C || 15. novembar 2013. || '''8''' ('''[[AFC Azijski kup 1984.|1984]]''', '''[[AFC Azijski kup 1988.|1988]]''', [[AFC Azijski kup 1992.|1992]], '''[[AFC Azijski kup 1996.|1996]]''', [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|OMA}} || Pobjednik grupe A || 19. novembar 2013. || '''2''' ([[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]])
|-
| align=left| {{NOG|UZB}} || Drugoplasirani grupe E || 19. novembar 2013. || '''5''' ([[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|KAT}} || Drugoplasirani grupe D || 19. novembar 2013. || '''8''' ([[AFC Azijski kup 1980.|1980]], [[AFC Azijski kup 1984.|1984]], [[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 1992.|1992]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|IRN}} || Pobjednik grupe B || 19. novembar 2013. || '''12''' ('''[[AFC Azijski kup 1968.|1968]]''', '''[[AFC Azijski kup 1972.|1972]]''', '''[[AFC Azijski kup 1976.|1976]]''', [[AFC Azijski kup 1980.|1980]], [[AFC Azijski kup 1984.|1984]], [[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 1992.|1992]], [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|KUV}} || Drugoplasirani grupe B || 19. novembar 2013. || '''9''' ([[AFC Azijski kup 1972.|1972]], [[AFC Azijski kup 1976.|1976]], '''[[AFC Azijski kup 1980.|1980]]''', [[AFC Azijski kup 1984.|1984]], [[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|JOR}} || Drugoplasirani grupe A || 4. februar 2014. || '''2''' ([[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|IRK}} || Drugoplasirani grupe C || 5. mart 2014. || '''7''' ([[AFC Azijski kup 1972.|1972]], [[AFC Azijski kup 1976.|1976]], [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], '''[[AFC Azijski kup 2007.|2007]]''', [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|KIN}} || Najbolja trećeplasirana ekipa u kvalifikacijama || 5. mart 2014. || '''10''' ([[AFC Azijski kup 1976.|1976]], [[AFC Azijski kup 1980.|1980]], [[AFC Azijski kup 1984.|1984]], [[AFC Azijski kup 1988.|1988]], [[AFC Azijski kup 1992.|1992]], [[AFC Azijski kup 1996.|1996]], [[AFC Azijski kup 2000.|2000]], [[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]], [[AFC Azijski kup 2011.|2011]])
|-
| align=left| {{NOG|PAL}} || Pobjednik [[AFC Challenge kup 2014.|AFC Challenge kupa 2014]]. || 30. maj 2014. || '''0''' (debitant)
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; '''Bold''' prikazuje prvaka za tu godinu.&lt;/div&gt;
{{raščistiti}}

== Lokacija stadiona ==
&lt;center&gt;
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! [[Sydney]]
! [[Newcastle, Australija|Newcastle]]
! [[Brisbane]]
|-
| [[Stadion Australija]]
| Stadion [[Internationalni sportski centar Newcastle|Newcastle]]
| [[Lang Park]]
|-
| Kapacitet: '''84.000'''
| Kapacitet: '''33.000'''
| Kapacitet: '''52.500'''
|-
| [[Datoteka:Sydney-Galaxy-homebush.jpg|200px]]
| [[Datoteka:Ausgrid Stadium.jpg|200px]]
| [[Datoteka:Suncorpstadium071006a.JPG|200px]]
|-
! [[Canberra]]
!rowspan=8 colspan=2|{{Lokacijska karta+ |float=middle|Australija |width=400 |caption= |places=
{{Lokacijska karta~ |Australija |lat=-27.28 |long=153.01 |label=[[Brisbane]] |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Australija |lat=-32.55 |long=151.45 |label=[[Newcastle, Australija|Newcastle]] |position=top }}
{{Lokacijska karta~ |Australija |lat=-33.51 |long=151.12 |label=[[Sydney]] |position=left }}
{{Lokacijska karta~ |Australija |lat=-35.18 |long=149.07 |label=[[Canberra]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta~ |Australija |lat=-37.48 |long=144.57 |label=[[Melbourne]] |position=left }}
}}
|-
| [[Stadion Canberra]]
|-
| Kapacitet: '''25.011'''
|-
| [[Datoteka:BruceStadium19032005.JPG|200px]]
|-
! [[Melbourne]]
|-
| [[Stadion Melbourne Rectangular]]
|-
| Kapacitet: '''30.050'''
|-
| [[Datoteka:Melbourne Rectangular Stadium interior 2.jpg|200px]]
|}&lt;/center&gt;{{raščistiti}}

== Ostale informacije ==
=== Ulaznice ===
Ulaznice za utakmice su prodavane na zvaničnoj web-stranici [[Azijska nogometna konfederacija|AFC-a]] ili su distribuirani preko nogometnih saveza učesnica prvenstva. 500.000 ulaznica je bilo dostupno za 31 utakmicu.&lt;ref name=&quot;PUBLICITY BLITZ SET TO BOOST ASIAN CUP ATTENDANCES, theworldgame.sbs.com.au&quot;&gt;[http://theworldgame.sbs.com.au/article/2014/11/25/publicity-blitz-set-boost-asian-cup-attendances ''PUBLICITY BLITZ SET TO BOOST ASIAN CUP ATTENDANCES, theworldgame.sbs.com.au'']; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je više od 45.000 stranih gostiju posjetilo Australiju tokom turnira.&lt;ref&gt;[http://www.footballaustralia.com.au/news-display/qualifying-for-afc-asian-cup-australia-2015-begins/60164 ''Qualifying for AFC Asian Cup Australia 2015 begins, footballaustralia.com.au''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214072904/http://www.footballaustralia.com.au/news-display/qualifying-for-afc-asian-cup-australia-2015-begins/60164 |date=14. 12. 2014 }}; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Cijene ulaznica su se kretale od 15 $ (za mjesta iza gola u grupoj fazi takmičenja) do 150 $ (za sjedišta u finalu).&lt;ref&gt;[http://www.afcasiancup.com/ticketshome/en/ ''TICKETS, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112021828/http://www.afcasiancup.com/ticketshome/en |date=12. 1. 2015 }}; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

=== Bazni kampovi reprezentacija ===
Svaki tim je imao &quot;bazni kamp&quot; za boravak između utakmica. Početna lista se sastojala od 27 potencijalnih lokacija.&lt;ref&gt;[http://www.footballaustralia.com.au/news-display/27-more-cities-keen-to-join-Asian-Cup-party/79143 ''27 more cities keen to join Asian Cup party, footballaustralia.com.au''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129061217/http://www.footballaustralia.com.au/news-display/27-more-cities-keen-to-join-Asian-Cup-party/79143 |date=29. 11. 2014 }}; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nswtaxi.org.au/sites/default/files/20141109%20-%20MED%20-%20Stakeholder%20update.pdf ''Asian Cup News -November 2014, nswtaxi.org.au''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150930080823/http://www.nswtaxi.org.au/sites/default/files/20141109%20-%20MED%20-%20Stakeholder%20update.pdf |date=30 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
!Reprezentacija !!Dolazak !!Posljednja utakmica !!Bazni kamp !!Gradovi grupne faze !!1/4 !!1/2 !!Finale
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !!
|-
|align=left|{{NOG|AUS}}|| 29. dec. 2014.||31. jan. 2015.||[[Melbourne]]||Melbourne, Sydney &amp; Brisbane||Brisbane||Newcastle||Sydney
|-
|align=left|{{NOG|BHR}}|| 22. dec. 2014.||19. jan. 2015.||[[Ballarat]]||Melbourne, Canberra &amp; Sydney||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|KIN}}|| 29. dec. 2014.||22. jan. 2015.||[[Sydney]]||Brisbane &amp; Canberra||Brisbane||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|IRN}}||31. dec. 2014.||23. jan. 2015.||[[Sydney]]||Melbourne, Sydney &amp; Brisbane||Canberra||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|IRK}}||1. jan. 2015.||30. jan. 2015.||[[Canberra]]||Brisbane &amp; Canberra||Canberra||Sydney||Newcastle
|-
|align=left|{{NOG|JPN}}||3. jan. 2015.||23. jan. 2015.||[[Cessnock, Novi Južni Vels|Cessnock]]||Newcastle, Brisbane &amp; Melbourne||Sydney||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|JOR}}||23. dec. 2014.||20. jan. 2015.||[[Newcastle, Novi Južni Vels|Newcastle]]||Brisbane &amp; Melbourne||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|KUV}}||18. dec. 2014.||17. jan. 2015.||[[Queanbeyan]]||Melbourne, Canberra &amp; Newcastle||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|SJKOR}}||15. dec. 2014.||18. jan. 2015.||[[Canberra]]||Sydney, Melbourne &amp; Canberra||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|OMA}}||28. dec. 2014.||17. jan. 2015.||[[Sydney]]||Canberra, Sydney &amp; Newcastle||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|PAL}}||2. jan. 2015.||20. jan. 2015.||[[Brisbane]]||Newcastle, Melbourne &amp; Canberra||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|KAT}}||28. dec. 2014.||19. jan. 2015.||[[Canberra]]||Canberra &amp; Sydney||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|SAU}}||26. dec. 2014.||18. jan. 2015.||[[Brisbane]]||Brisbane &amp; Melbourne||{{N/a}}||{{N/a}}||{{N/a}}
|-
|align=left|{{NOG|JKO}}||27. dec. 2014.||31. jan. 2015.||[[Brisbane]]||Canberra &amp; Brisbane||Melbourne||Sydney||Sydney
|-
|align=left|{{NOG|UAE}}||26. dec. 2014.||30. jan. 2015.||[[Gold Coast, Queensland|Gold Coast]]||Canberra &amp; Brisbane||Sydney||Newcastle||Newcastle
|-
|align=left|{{NOG|UZB}}||3. jan. 2015.||22. jan. 2015.||[[Melbourne]]||Sydney, Brisbane &amp; Melbourne||Melbourne||{{N/a}}||{{N/a}}
|}

== Jakosne grupe ==
[[Datoteka:Sydney Opera House, botanic gardens 1.jpg|mini|desno|260px|[[Sidnejska &quot;Opera&quot;|Sidnejska Opera]], mjesto održavanja finalnog izvlačenja.]]
Žrijeb za završni turnir je održan u [[Sidnejska &quot;Opera&quot;|Sydneyskoj operi]] u [[Sydney]]u 26. marta 2014. godine. Šesnaest kvalificiranih reprezentacija je bilo raspoređeno u četiri jakosne grupe. Ekipe su raspoređene u četiri šešira pomoću [[FIFA]]-ine rang liste, Australija kao domaćin automatski je zauzela A1 poziciju u prvom šeširu. Pošto u vrijeme žrijebovanja nije bio poznat pobjednik AFC Challenge kupa 2014. godine automatski je postavljen u četvrti šešir.

{| class=wikitable style=&quot;width:100%;&quot;
!width=25%|Šešir 1
!width=25%|Šešir 2
!width=25%|Šešir 3
!width=25%|Šešir 4
|- valign=top
|
{{NOG|AUS}} &lt;small&gt;(63) (domaćin)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|IRN}} &lt;small&gt;(42)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|JAP}} &lt;small&gt;(48)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|UZB}} &lt;small&gt;(55)&lt;/small&gt;
|
{{NOG|JKO}} &lt;small&gt;(60)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|UAE}} &lt;small&gt;(61)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|JOR}} &lt;small&gt;(66)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|SAU}} &lt;small&gt;(75)&lt;/small&gt;
|
{{NOG|OMA}} &lt;small&gt;(81)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|KIN}} &lt;small&gt;(98)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|KAT}} &lt;small&gt;(101)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|IRK}} &lt;small&gt;(103)&lt;/small&gt;
|
{{NOG|BHR}} &lt;small&gt;(106)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|KUV}} &lt;small&gt;(110)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|SJKOR}} &lt;small&gt;(133)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
{{NOG|PAL}} &lt;small&gt;(167)&lt;/small&gt;
|}

== Televizijski prijenosi ==
Utakmice AFC Azijskog kupa 2015. je prenosilo oko 80 [[TV]] programa u svijetu.&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot;&gt;[http://www.afcasiancup.com/about/en/272h8qys4k7f1xd17dphsiujc ''OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141205180634/http://www.afcasiancup.com/about/en/272h8qys4k7f1xd17dphsiujc |date=5. 12. 2014 }}; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je oko 800.000 ljudi pratilo prvenstvo.&lt;ref name=&quot;PUBLICITY BLITZ SET TO BOOST ASIAN CUP ATTENDANCES, theworldgame.sbs.com.au&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Teritorija
!TV program
!Ref.
|-
|{{ZID|Arapska liga}} 
|[[beIN Sports]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|[[Azija Pacifik]]
|[[Fox International Channels]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Australija}}
|[[Fox Sports (Australija)|Fox Sports]], [[Australian Broadcasting Corporation|ABC]]
|&lt;ref&gt;[http://about.abc.net.au/press-releases/abc-fox-sports-asian-cup-loc-and-ffa-announce-deal-for-free-to-air-broadcast-of-asian-cup-football/ ''ABC, FOX SPORTS, Asian Cup LOC and FFA announce deal for free to air broadcast of Asian Cup Football, abc.net.au'']; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZID|Brazil}}
|[[SporTV]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Kina}}
|[[China Central Television|CCTV]]
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot;&gt;[http://www.tsmplay.com/football/tv-channels-broadcasting-asian-cup/ ''Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129070239/http://www.tsmplay.com/football/tv-channels-broadcasting-asian-cup/ |date=29 Novembar 2014 }}; pristupljeno: 12. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Evropa]]
|[[Eurosport]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Hong Kong}}
|[[Now TV]]
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Indonezija}}
|[[RCTI]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Iran}}
|[[IRIB]] programi: IRIB-TV3 &amp; IRIB Varzesh &amp; IRIB HD
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Japan}}
|[[TV Asahi]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Malezija}}
|[[TV3 (Malezija)|TV3]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Novi Zeland}}
|[[Sky Sport (Novi Zeland)|Sky Sport]]
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot; /&gt;
|-
|[[Sjeverna Amerika]]
|[[ONE World Sports]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Južnoafrička Republika}}
|[[SABC]]
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Južna Koreja}}
|[[Korean Broadcasting System|KBS]] &amp; [[Seoul Broadcasting System|SBS]] &amp; [[Munhwa Broadcasting Corporation|MBC]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Tajland}}
|[[Channel 7 (Thailand)|Channel 7]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Filipini}}
|[[ABS-CBN Sports+Action]]
|&lt;ref name=&quot;OFFICIAL BROADCASTERS, afcasiancup.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Uzbekistan}}
|SPORT-UZ
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot; /&gt;
|-
|{{ZID|Indija}}
|SIX Sony
|&lt;ref name=&quot;Channels Telecasting Asian Cup 2015, tsmplay.com&quot; /&gt;
|}

== Lopta ==
{{Glavni|Nike Ordem}}
Nike Ordem 2 je 1. oktobra 2014. najavljena kao zvanična lopta Azijskog kupa 2015. Lopta ima tradicionalne boje turnira. Lopta je uglavnom bijela sa prepoznatljivim dizajnom koji sadrži crvene i žute linije za bolju vidljivost. Boja na lopti ujedno pokazuje i zvanični logo prvenstva. Na lopti se također nalazi i crni [[Swoosh]]. Dizajnirana je da ima što bolji pravac, preciznost i kontrolu a dizajnirao ju je Nike RaDaR (Rapid Decision and Response).&lt;ref&gt;[http://www.footyheadlines.com/2014/11/nike-2015-afc-asian-cup-ball.html ''Nike 2015 AFC Asian Cup Ball Unveiled, footyheadlines.com'']; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

== Sudije ==
1. januara 2015. godine AFC je imenovao 43 sudije koji će se koristiti na turniru, uključujući i pomoćne sudije, te tri rezervna glavna i četiri rezervna asistent suca. Svaki sudijski tim (kojih ima jedanaest) se sastoji od tri sudije iz iste zemlje: jednog glavnog i dva pomoćna suca.&lt;ref&gt;[http://refereesfifa.blogspot.com.au/2015/01/2015-afc-asian-cup-australia-selected.html ''2015 AFC Asian Cup (Australia) - selected officials, refereesfifa.blogspot.com.au'']; pristupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=62%
|-
! with=7%| Država
! with=15%| Glavni suci
! with=15%| Sudije asistenti
! with=25%| Utakmice
|-
|rowspan=2| {{ZD|AUS}}
| [[Ben Williams (nogometni sudija)|Ben Williams]]
| [[Matthew Cream]]&lt;br /&gt;Paul Cetrangolo
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa C#Iran - Bahrein|Iran – Bahrein]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|Grupa C]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa B#Uzbekistan - Saudijska Arabija|Uzbekistan - Saudijska Arabija]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|Grupa B]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Iran - Irak|Iran - Irak]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Četvrtfinale|Četvrtfinale]])
|-
| [[Chris Beath]]
| {{ZD|UZB}} [[Jakhongir Saidov]]&lt;br /&gt;{{ZD|HK}} [[Chow Chun Kit]]
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa C#Bahrein - Ujedinjeni Arapski Emirati|Bahrein - UAE]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|Grupa C]])
|-
| {{ZD|BHR}}
| [[Nawaf Shukralla]] 
| Yaser Tulefat&lt;br /&gt;Ebrahim Saleh
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B#Uzbekistan - Sjeverna Koreja|Uzbekistan - Sjeverna Koreja]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|Grupa B]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa A#Australija - Južna Koreja|Australija - Južna Koreja]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|Grupa A]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Irak - Ujedinjeni Arapski Emirati|Irak - Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]])
|-
| {{ZD|IRN}}
| [[Alireza Faghani]]
| Reza Sokhandan&lt;br /&gt;Mohammad Reza Abolfazli
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B#Saudijska Arabija - Kina|Saudijska Arabija - Kina]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|Grupa B]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa A#Kuvajt - Južna Koreja|Kuvajt - Južna Koreja]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|Grupa A]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa D#Irak - Japan|Irak - Japan]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|Grupa D]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Japan - Ujedinjeni Arapski Emirati|Japan - Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Četvrtfinale|Četvrtfinale]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Južna Koreja - Australija|Južna Koreja - Australija]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Finale|Finale]])
|-
| {{ZD|JPN}}
| [[Ryuji Sato]]&lt;br /&gt;Yudai Yamamoto
| Toru Sagara&lt;br /&gt;Toshiyuki Nagi
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa A#Oman - Australija|Oman - Australija]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|Grupa A]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa C#Iran - Ujedinjeni Arapski Emirati|Iran - Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|Grupa C]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Južna Koreja - Irak|Južna Koreja - Irak]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Polufinale|Polufinale]])
|-
| {{ZD|JKO}}
| [[Kim Jong-hyeok]]
| Jeong Hae-Sang&lt;br /&gt;Yang Byoung-Eun
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa C#Ujedinjeni Arapski Emirati - Katar|UAE - Katar]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|Grupa C]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa D#Palestina - Jordan|Palestina - Jordan]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|Grupa D]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Kina - Australija|Kina - Australija]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Četvrtfinale|Četvrtfinale]])
|-
| {{ZD|NZL}}
| [[Peter O'Leary (nogometni sudija)|Peter O'Leary]]
| Jan Hendrik Hintz&lt;br /&gt;Mark Rule
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa A#Južna Koreja - Oman|Južna Koreja – Oman]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|Grupa A]])
|-
| {{ZD|OMA}}
| [[Abdullah Al Hilali]]
| Hamad Al-Mayahi&lt;br /&gt;Abu Bakar Al Amri
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B#Sjeverna Koreja - Saudijska Arabija|Sjeverna Koreja - Saudijska Arabija]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|Grupa B]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa C#Katar - Bahrein|Katar - Bahrein]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|Grupa C]])
|-
| {{ZD|KAT}}
| [[Abdulrahman Abdou]]
| Taleb Al-Marri&lt;br /&gt;Ramzan Al-Naemi
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D#Japan - Palestina|Japan - Palestina]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|Grupa D]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa B#Kina - Sjeverna Koreja|Kina - Sjeverna Koreja]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|Grupa B]])
|-
| {{ZD|SAU}}
| Fahad Al-Mirdasi
| Badr Al-Shumrani&lt;br /&gt;Abdulla Al Shalwai
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D#Jordan - Irak|Jordan - Irak]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|Grupa D]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa A#Oman - Kuvajt|Oman - Kuvajt]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|Grupa A]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Južna Koreja - Uzbekistan|Južna Koreja - Uzbekistan]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Četvrtfinale|Četvrtfinale]])
|-
| {{ZD|UAE}}
| Abdulla Hassan Mohamed
| Mohamed Al Hammadi&lt;br /&gt;Hasan Al Mahri
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B#Kina - Uzbekistan|Kina - Uzbekistan]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|Grupa B]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa D#Irak - Palestina|Irak - Palestina]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|Grupa D]])
|-
| {{ZD|UZB}}
| [[Ravshan Irmatov]]
| [[Abdukhamidullo Rasulov]]&lt;br /&gt;Jakhongir Saidov
| [[AFC Azijski kup 2015 – grupa A#Australija - Kuvajt|Australija – Kuvajt]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|Grupa A]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa C#Katar - Iran|Katar - Iran]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|Grupa C]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – grupa D#Japan - Jordan|Japan - Jordan]] ([[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|Grupa D]])&lt;br /&gt;[[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Australija - Ujedinjeni Arapski Emirati|Australija - Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Polufinale|Polufinale]])
|}

Rezervni suci:

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=37%
|-
! with=7%| Država
! with=15%| Rezervni glavni sudci
! with=15%| Rezervne sudije asistenti
|-
| {{ZD|IRK}}
|
| Najah Raham Rashid
|-
| {{ZD|JPN}}
| Yudai Yamamoto
| Akane Yagi
|-
| {{ZD|MALE}}
| Mohd Amirul Izwan
| Mohd Yusri Muhamad&lt;br /&gt;Azman Ismail
|-
| {{ZD|SIN}}
| Muhammad Taqi Al-Jaafari
| Lee Tzu Liang&lt;br /&gt;Jeffrey Goh
|-
| {{ZD|ŠRI}}
| Hettikamkanamge Perera
| Palitha Hemathunga
|-
| {{ZD|UAE}}
| Ammar Al-Jeneibi
|
|-
|}

== Igrači ==
Svaka ekipa učesnica je za Azijski kup mogla prijaviti 23 nogometaša za učešće na prvenstvu od kojih su tri morala biti golmani. Spisak nogometaša je morao biti dostavljen do 30. decembra 2014. godine.&lt;ref name=&quot;COMPETITION REGULATIONS AFC ASIAN CUP AUSTRALIA 2015TM, afcasiancup.com&quot;&gt;[http://www.afcasiancup.com/i/AsianCup/img/pdfs/2015_Competition_Regulations.pdf ''COMPETITION REGULATIONS AFC ASIAN CUP AUSTRALIA 2015TM, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418040731/http://www.afcasiancup.com/i/AsianCup/img/pdfs/2015_Competition_Regulations.pdf |date=18. 4. 2015 }}; pristupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
{{Glavni|Igrači AFC Azijskog kupa 2015.}}

== Format takmičenja ==
Raspored utakmica Azijskog kupa 2015. je određen 27. marta 2013. godine.&lt;ref&gt;[http://www.footballaustralia.com.au/site/_content/document/00001214-source.pdf ''Venues and Match Schedule AFC Asian Cup 2015, footballaustralia.com.au'']; pristupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://mediachannel.the-afc.net/asian-cup-2015/ac2015-match-schedule.html ''AC2015: MATCH SCHEDULE, the-afc.net''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150114043814/http://mediachannel.the-afc.net/asian-cup-2015/ac2015-match-schedule.html |date=14 Januar 2015 }}; pristupljeno: 10. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

Ekipe učesnice su bile podijeljene u četiri grupe po četiri reprezentacije. Prvoplasirana, kao i drugoplasirana ekipa iz svih grupa su se kvalificirale u četvrtfinale. Ekipa iz jedne grupe je igrala protiv svih ostalih ekipa iz iste grupe.

Ekipe na tabeli su rangirane po broju osvojenih bodova. U slučaju da više ekipa ima isti broj bodova primjenjuju se sljedeći kriteriji:
#Broj osvojenih bodova između ekipa koje su u pitanju,
#Gol-razlika u grupi između ekipa koje su u pitanju,
#Najveći broj postignutih golova ekipa koje su u pitanju,
#Gol-razlika uključujući sve utakmice u grupi,
#Veći broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi,
#Jedanaesterci, samo u slučaju da se dvije ekipe sastaju u posljednjem kolu grupne faze a imaju neriješene prethodne kriterije koji su navedeni,
#Broj žutih i crvenih kartona,
#Izvlačenje organizacijskog odbora.&lt;ref name=&quot;COMPETITION REGULATIONS AFC ASIAN CUP AUSTRALIA 2015TM, afcasiancup.com&quot; /&gt;

== Grupna faza ==
{{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u četvrtfinale|border=#000000}}

=== Grupa A ===
{{Glavni|AFC Azijski kup 2015 – grupa A}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|colspan=10 | '''AFC Azijski kup 2015 – grupa A'''
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
! style=&quot;width:225px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}}
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|1.
| align=left | {{NOG|JKO}}
|3||3||0||0||3||0||+3||'''9'''
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|2.
| align=left | {{NOG|AUS}}
|3||2||0||1||8||2||+6||'''6'''
|-
|3.
| align=left | {{NOG|OMA}}
|3||1||0||2||1||5||-4||'''3'''
|-
|4.
| align=left | {{NOG|KUV}}
|3||0||0||3||1||6||-5||'''0'''
|}

{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Australija - Kuvajt|Australija - Kuvajt]]
| nobars      = 1
| datum       = 9. januar 2015.
| vrijeme    = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1       = {{NOG-D|AUS}}
| rezultat   = 4&amp;ndash;1
| izvještaj  = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8239&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2       = {{NOG|KUV}}
| golovi1    = [[Tim Cahill|Cahill]] {{gol|33}}&lt;br /&gt;[[Massimo Luongo|Luongo]] {{gol|45}}&lt;br /&gt;[[Mile Jedinak|Jedinak]] {{gol|62|pen.}}&lt;br /&gt;[[James Troisi|Troisi]] {{gol|90+2}} 
| golovi2    = [[Hussain Fadhel|Fadhel]] {{gol|8}}
| stadion    = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]]
| lokacija   = [[Melbourne]]
| gledalaca = 25.231
| sudac      = {{ZD|UZB}} [[Ravshan Irmatov]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Južna Koreja - Oman|Južna Koreja - Oman]]
| nobars      = 1
| datum       = 10. januar 2015.
| vrijeme    = 16:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1       = {{NOG-D|JKO}}
| rezultat   = 1&amp;ndash;0
| izvještaj  = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8240&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2       = {{NOG|OMA}}
| golovi1    = [[Cho Young-cheol]] {{gol|45+1}}
| stadion    = [[Stadion Canberra|Canberra]]
| lokacija   = [[Canberra]]
| gledalaca = 12.552
| sudac      = {{ZD|NZL}} [[Peter O'Leary (nogometni sudija)|Peter O'Leary]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Kuvajt - Južna Koreja|Kuvajt - Južna Koreja]]
| nobars      = 1
| datum       = 13. januar 2015.
| vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|KUV}}
| rezultat    = 0&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8241&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|JKO}}
| golovi2     = [[Nam Tae-hee]] {{gol|36}}
| stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]]
| lokacija    = [[Canberra]]
| gledalaca  = 8.795
| sudac       = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Oman - Australija|Oman - Australija]]
| nobars      = 1
| datum       = 13. januar 2015.
| vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|OMA}}
| rezultat    = 0&amp;ndash;4
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8242&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|AUS}}
| golovi2     = [[Matt McKay|McKay]] {{gol|27}}&lt;br /&gt;[[Robbie Kruse|Kruse]] {{gol|30}}&lt;br /&gt;[[Mark Milligan|Milligan]] {{gol|45+2|pen.}}&lt;br /&gt;[[Tomi Juric|Jurić]] {{gol|70}}
| stadion     = [[Stadion Australija|Australija]]
| lokacija    = [[Sydney]]
| gledalaca  = 50.276
| sudac       = {{ZD|JAP}} [[Ryuji Sato]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Australija - Južna Koreja|Australija - Južna Koreja]]
| nobars      = 1
| datum       = 17. januar 2015.
| vrijeme     = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
| tim1        = {{NOG-D|AUS}}
| rezultat    = 0&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8243&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|JKO}}
| golovi2     = [[Lee Jung-hyup]] {{gol|33}}
| stadion     = [[Lang Park]]
| lokacija    = [[Brisbane]]
| gledalaca  = 48.513
| sudac       = {{ZD|BHR}} [[Nawaf Shukralla]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Oman - Kuvajt|Oman - Kuvajt]]
| nobars      = 1
| datum       = 17. januar 2015.
| vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|OMA}}
| rezultat    = 1&amp;ndash;0
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8244&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|KUV}}
| golovi1     = [[Abdulaziz Al-Muqbali|Al-Muqbali]] {{gol|69}}
| stadion     = [[Internacionalni sportski centar Newcastle|ISC Newcastle]] 
| lokacija    = [[Newcastle, Australija|Newcastle]]
| gledalaca  = 7.499
| sudac       = {{ZD|SAU}} [[Fahad Al-Mirdasi]]
}}

=== Grupa B ===
{{Glavni|AFC Azijski kup 2015 – grupa B}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|colspan=10 | '''AFC Azijski kup 2015 – grupa B'''
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
! style=&quot;width:225px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}}
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|1.
| align=left | {{NOG|KIN}}
|3||3||0||0||5||2||+3||'''9'''
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|2.
| align=left | {{NOG|UZB}}
|3||2||0||1||5||3||+2||'''6'''
|-
|3.
| align=left | {{NOG|SAU}}
|3||1||0||2||5||5||0||'''3'''
|-
|4.
| align=left | {{NOG|SJKOR}}
|3||0||0||3||2||7||-5||'''0'''
|}

{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Uzbekistan - Sjeverna Koreja|Uzbekistan - Sjeverna Koreja]]
| nobars      = 1
| datum       = 10. januar 2015.
| vrijeme    = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1       = {{NOG-D|UZB}}
| rezultat   = 1&amp;ndash;0
| izvještaj  = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8245&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2       = {{NOG|SJKOR}}
| golovi1    = [[Igor Sergeev|Sergeev]] {{gol|62}}
| stadion    = [[Stadion Australija|Australija]]
| lokacija   = [[Sydney]]
| gledalaca = 12.078
| sudac      = {{ZD|BHR}} [[Nawaf Shukralla]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Saudijska Arabija - Kina|Saudijska Arabija - Kina]]
| nobars      = 1
| datum       = 10. januar 2015.
| vrijeme    = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
| tim1       = {{NOG-D|SAU}}
| rezultat   = 0&amp;ndash;1
| izvještaj  = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8246&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2       = {{NOG|KIN}}
| golovi2    = [[Yu Hai]] {{gol|81}}
| stadion    = [[Lang Park]]
| lokacija   = [[Brisbane]]
| gledalaca = 12.557
| sudac      = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Sjeverna Koreja - Saudijska Arabija|Sjeverna Koreja - Saudijska Arabija]]
| nobars      = 1
| datum       = 14. januar 2015.
| vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|SJKOR}}
| rezultat    = 1&amp;ndash;4
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8247&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|SAU}}
| golovi1     = [[Ryang Yong-gi]] {{gol|12}}
| golovi2     = [[Naif Hazazi|Hazazi]] {{gol|37}}&lt;br /&gt;[[Mohammad Al-Sahlawi|Al-Sahlawi]] {{gol|52||54}}&lt;br /&gt;[[Nawaf Al Abed|Al Abed]] {{gol|76}}
| stadion     = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]]
| lokacija    = [[Melbourne]]
| gledalaca  = 12.349
| sudac       = {{ZD|OMA}} [[Abdullah Al Hilali]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Kina - Uzbekistan|Kina - Uzbekistan]]
| nobars      = 1
| datum       = 14. januar 2015.
| vrijeme     = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
| tim1        = {{NOG-D|KIN}}
| rezultat    = 2&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8248&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|UZB}}
| golovi1     = [[Wu Xi]] {{gol|54}}&lt;br /&gt;[[Sun Ke]] {{gol|68}}
| golovi2     = [[Odil Ahmedov|Ahmedov]] {{gol|23}}
| stadion     = [[Lang Park]]
| lokacija    = [[Brisbane]]
| gledalaca  = 13.674
| sudac       = {{ZD|UAE}} [[Abdullah Hassan Mohamed]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Uzbekistan - Saudijska Arabija|Uzbekistan - Saudijska Arabija]]
| nobars      = 1
| datum       = 18. januar 2015.
| vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|UZB}}
| rezultat    = 3&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8249&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|SAU}}
| golovi1     = [[Sardor Rashidov|Rashidov]] {{gol|2||78}}&lt;br /&gt;[[Vokhid Shodiev|Shodiev]] {{gol|71}}
| golovi2     = [[Mohammad Al-Sahlawi|Al-Sahlawi]] {{gol|60|pen.}}
| stadion     = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]]
| lokacija    = [[Melbourne]]
| gledalaca  = 10.871
| sudac       = {{ZD|AUS}} [[Ben Williams (nogometni sudija)|Ben Williams]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Kina - Sjeverna Koreja|Kina - Sjeverna Koreja]]
| nobars      = 1
| datum       = 18. januar 2015.
| vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|KIN}}
| rezultat    = 2&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8250&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|SJKOR}}
| golovi1     = [[Sun Ke]] {{gol|1||42}}
| golovi2     = [[Gao Lin]] {{gol|57|a.g.}}
| stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]]
| lokacija    = [[Canberra]]
| gledalaca  = 18.457
| sudac       = {{ZD|KAT}} [[Abdulrahman Abdou]]
}}

=== Grupa C ===
{{Glavni|AFC Azijski kup 2015 – grupa C}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|colspan=10 | '''AFC Azijski kup 2015 – grupa C'''
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
! style=&quot;width:225px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}}
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|1.
| align=left | {{NOG|IRN}}
|3||3||0||0||4||0||+4||'''9'''
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|2.
| align=left | {{NOG|UAE}}
|3||2||0||1||6||3||+3||'''6'''
|-
|3.
| align=left | {{NOG|BHR}}
|3||1||0||2||3||5||-2||'''3'''
|-
|4.
| align=left | {{NOG|KAT}}
|3||0||0||3||2||7||-5||'''0'''
|}

{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 11. januar 2015.
|vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Ujedinjeni Arapski Emirati - Katar|UAE - Katar]]
|tim1        = {{NOG-D|UAE}}
|golovi1     = [[Ahmed Khalil|Khalil]] {{gol|37||52}}&lt;br /&gt;[[Ali Mabkhout|Mabkhout]] {{gol|56||90}}
|rezultat    = 4&amp;ndash;1
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8252&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|KAT}}
|golovi2     = [[Khalfan Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|23}}
|stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]] 
|lokacija    = [[Canberra]]
|gledalaca  = 5.513
|sudac       = {{ZD|JKO}} [[Kim Jong-hyeok]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 11. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Iran - Bahrein|Iran - Bahrein]]
|tim1        = {{NOG-D|IRN}}
|golovi1     = [[Ehsan Hajsafi|Hajsafi]] {{gol|45+1}}&lt;br /&gt;[[Masoud Shojaei|Shojaei]] {{gol|71}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8251&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|BHR}}
|stadion     = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]] 
|lokacija    = [[Melbourne]]
|gledalaca  = 17.712
|sudac       = {{ZD|AUS}} [[Ben Williams (nogometni sudija)|Ben Williams]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 15. januar 2015.
|vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Bahrein - Ujedinjeni Arapski Emirati|Bahrein - UAE]]
|tim1        = {{NOG-D|BHR}}
|golovi1     = [[Jaycee John Okwunwanne|Okwunwanne]] {{gol|26}}
|rezultat    = 1&amp;ndash;2
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8253&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|UAE}}
|golovi2     = [[Ali Mabkhout|Mabkhout]] {{gol|1}}&lt;br /&gt;[[Mohamed Husain|Husain]] {{gol|74|a.g.}}
|stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]] 
|lokacija    = [[Canberra]]
|gledalaca  = 7.925
|sudac       = {{ZD|AUS}} [[Christopher Beath]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 15. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Katar - Iran|Katar - Iran]]
|tim1        = {{NOG-D|KAT}}
|rezultat    = 0&amp;ndash;1
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8254&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|IRN}}
|golovi2     = [[Sardar Azmoun|Azmoun]] {{gol|52}}
|stadion     = [[Stadion Australija|Australija]] 
|lokacija    = [[Sydney]]
|gledalaca  = 22.672
|sudac       = {{ZD|UZB}} [[Ravshan Irmatov]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 19. januar 2015.
|vrijeme     = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Iran - Ujedinjeni Arapski Emirati|Iran - UAE]]
|tim1        = {{NOG-D|IRN}}
|golovi1     = [[Reza Ghoochannejhad|Ghoochannejhad]] {{gol|90+1}}
|rezultat    = 1&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8255&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|UAE}}
|stadion     = [[Lang Park]] 
|lokacija    = [[Brisbane]]
|gledalaca  = 11.394
|sudac       = {{ZD|JAP}} [[Ryuji Sato]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 19. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Katar - Bahrein|Katar - Bahrein]]
|tim1        = {{NOG-D|KAT}}
|golovi1     = [[Hassan Al Haidos|Al Haidos]] {{gol|68}}
|rezultat    = 1&amp;ndash;2
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8256&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|BHR}}
|golovi2     = [[Sayed Saeed|Saeed]] {{gol|34}}&lt;br /&gt;[[Sayed Jaafar Ahmed|Ahmed]] {{gol|82}}
|stadion     = [[Stadion Australija|Australija]] 
|lokacija    = [[Sydney]]
|gledalaca  = 4.841
|sudac       = {{ZD|OMA}} [[Abdullah Al Hilali]]
}}

=== Grupa D ===
{{Glavni|AFC Azijski kup 2015 – grupa D}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|colspan=10 | '''AFC Azijski kup 2015 – grupa D'''
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
! style=&quot;width:225px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}}
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|1.
| align=left | {{NOG|JAP}}
|3||3||0||0||7||0||+7||'''9'''
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|2.
| align=left | {{NOG|IRK}}
|3||2||0||1||3||1||+2||'''6'''
|-
|3.
| align=left | {{NOG|JOR}}
|3||1||0||2||5||4||+1||'''3'''
|-
|4.
| align=left | {{NOG|PAL}}
|3||0||0||3||1||11||-10||'''0'''
|}

{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 12. januar 2015.
|vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Japan - Palestina|Japan - Palestina]]
|tim1        = {{NOG-D|JAP}}
|golovi1     = [[Yasuhito Endo|Endo]] {{gol|8}}&lt;br /&gt;[[Shinji Okazaki|Okazaki]] {{gol|25}}&lt;br /&gt;[[Keisuke Honda|Honda]] {{gol|43|pen.}}&lt;br /&gt;[[Maya Yoshida|Yoshida]] {{gol|50}}
|rezultat    = 4&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8257&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|PAL}}
|stadion     = [[Internacionalni sportski centar Newcastle|ISC Newcastle]] 
|lokacija    = [[Newcastle, Australija|Newcastle]]
|gledalaca  = 17.147
|sudac       = {{ZD|KAT}} [[Abdulrahman Abdou]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 12. januar 2015.
|vrijeme     = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Jordan - Irak|Jordan - Irak]]
|tim1        = {{NOG-D|JOR}}
|rezultat    = 0&amp;ndash;1
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8258&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|IRK}}
|golovi2     = [[Yaser Kasim|Kasim]] {{gol|77}}
|stadion     = [[Lang Park]] 
|lokacija    = [[Brisbane]]
|gledalaca  = 6.840
|sudac       = {{ZD|SAU}} [[Fahad Al-Mirdasi]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 16. januar 2015.
|vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Palestina - Jordan|Palestina - Jordan]]
|tim1        = {{NOG-D|PAL}}
|golovi1     = [[Jaka Ihbeisheh|Ihbeisheh]] {{gol|84}}
|rezultat    = 1&amp;ndash;5
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8259&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|JOR}}
|golovi2     = [[Yousef Al-Rawashdeh|Al-Rawashdeh]] {{gol|32}}&lt;br /&gt;[[Hamza Al-Dardour|Al-Dardour]] {{gol|34||45+2||75||79}}
|stadion     = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]] 
|lokacija    = [[Melbourne]]
|gledalaca  = 10.808
|sudac       = {{ZD|JKO}} [[Kim Jong-hyeok]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 16. januar 2015.
|vrijeme     = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Irak - Japan|Irak - Japan]]
|tim1        = {{NOG-D|IRK}}
|rezultat    = 0&amp;ndash;1
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8260&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|JAP}}
|golovi2     = [[Keisuke Honda|Honda]] {{gol|23|pen.}}
|stadion     = [[Lang Park]] 
|lokacija    = [[Brisbane]]
|gledalaca  = 22.941
|sudac       = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 20. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Japan - Jordan|Japan - Jordan]]
|tim1        = {{NOG-D|JAP}}
|golovi1     = [[Keisuke Honda|Honda]] {{gol|24}}&lt;br /&gt;[[Shinji Kagawa|Kagawa]] {{gol|82}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8261&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|JOR}}
|stadion     = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]] 
|lokacija    = [[Melbourne]]
|gledalaca  = 25.016
|sudac       = {{ZD|UZB}} [[Ravshan Irmatov]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 20. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Irak - Palestina|Irak - Palestina]]
|tim1        = {{NOG-D|IRK}}
|golovi1     = [[Younis Mahmoud|Mahmoud]] {{gol|48}}&lt;br /&gt;[[Ahmed Yasin Ghani|Yasin]] {{gol|88}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8262&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|PAL}}
|stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]] 
|lokacija    = [[Canberra]]
|gledalaca  = 10.235
|sudac       = {{ZD|UAE}} [[Abdulla Hassan Mohamed]]
}}

== Nokaut faza ==
{{Glavni|AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza}}
{{Četvrtfinale sa trećim mjestom
&lt;!--Datum-Mjesto/Tim 1/Rezultat 1/Tim 2/Rezultat 2 --&gt;
&lt;!-- četvrtfinale --&gt;
|22. januar – [[Melbourne]] |'''{{NOG|JKO}}''' &lt;small&gt;([[Produžeci (sport)|prod.]])&lt;/small&gt;|'''2'''|{{NOG|UZB}}|0
|23. januar – [[Canberra]] |{{NOG|IRN}}|3 (6)|'''{{NOG|IRK}}''' &lt;small&gt;(pen.)&lt;/small&gt;|'''3''' '''(7)'''
|22. januar – [[Brisbane]] |{{NOG|KIN}}|0|'''{{NOG|AUS}}'''|'''2'''
|23. januar – [[Sydney]] |{{NOG|JAP}}|1 (4)|'''{{NOG|UAE}} &lt;small&gt;(pen.)&lt;/small&gt;|'''1''' '''(5)'''
&lt;!--polufinale --&gt;
|26. januar – [[Sydney]] |'''{{NOG|JKO}}'''|'''2'''|{{NOG|IRK}}|0
|27. januar – [[Newcastle, Australija|Newcastle]] |'''{{NOG|AUS}}'''|'''2'''|{{NOG|UAE}}|0
&lt;!--finale --&gt;
|31. januar – [[Sydney]] |{{NOG|JKO}}|1|'''{{NOG|AUS}}''' &lt;small&gt;''([[Produžeci (sport)|prod.]])''&lt;/small&gt;|'''2''' 
&lt;!--utakmica za treće mjesto --&gt;
|30. januar – [[Newcastle, Australija|Newcastle]] |{{NOG|IRK}}|2|'''{{NOG|UAE}}'''|'''3'''
}}

=== Četvrtfinale ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 22. januar 2015.
|vrijeme     = 18:30 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Južna Koreja - Uzbekistan|Južna Koreja - Uzbekistan]]
|tim1        = {{NOG-D|JKO}}
|golovi1     = [[Son Heung-min]] {{gol|104||120}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;0&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''([[Produžeci (sport)|produžeci]])''&lt;/small&gt;
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8263&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|UZB}}
|stadion     = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]] 
|lokacija    = [[Melbourne]]
|gledalaca  = 23.381
|sudac       = {{ZD|SAU}} [[Fahad Al-Mirdasi]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 22. januar 2015.
|vrijeme     = 20:30 [[UTC+10:00|UTC+10]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Kina - Australija|Kina - Australija]]
|tim1        = {{NOG-D|KIN}}
|rezultat    = 0&amp;ndash;2
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8264&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|AUS}}
|golovi2     = [[Tim Cahill|Cahill]] {{gol|49||65}}
|stadion     = [[Lang Park]] 
|lokacija    = [[Brisbane]]
|gledalaca  = 46.067
|sudac       = {{ZD|JKO}} [[Kim Jong-hyeok]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 23. januar 2015.
|vrijeme     = 17:30 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Iran - Irak|Iran - Irak]]
|tim1        = {{NOG-D|IRN}}
|golovi1     = [[Sardar Azmoun|Azmoun]] {{gol|24}}&lt;br /&gt;[[Morteza Pouraliganji|Pouraliganji]] {{gol|103}}&lt;br /&gt;[[Reza Ghoochannejhad|Ghoochannejhad]] {{gol|118}}
|rezultat    = 3&amp;ndash;3&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''([[Produžeci (sport)|produžeci]])''&lt;/small&gt;
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8265&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|IRK}}
|golovi2     = [[Ahmed Yasin Ghani|Yasin]] {{gol|56}}&lt;br /&gt;[[Younis Mahmoud|Mahmoud]] {{gol|93}}&lt;br /&gt;[[Dhurgham Ismail|Ismail]] {{gol|116|pen.}}
|stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]] 
|lokacija    = [[Canberra]]
|gledalaca  = 18.921
|sudac       = {{ZD|AUS}} [[Ben Williams (nogometni sudija)|Ben Williams]]
|jedanaesterci1 =[[Ehsan Hajsafi|Hajsafi]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[Morteza Pouraliganji|Pouraliganji]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Javad Nekounam|Nekounam]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Jalal Hosseini|Hosseini]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Vouria Ghafouri|Ghafouri]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Alireza Jahanbakhsh|Jahanbakhsh]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Andranik Teymourian|Teymourian]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Vahid Amiri|Amiri]] {{penpromašaj}}
|jedanaesterci  =6–7
|jedanaesterci2 ={{penpromašaj}} [[Saad Abdul-Amir|Abdul-Amir]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Waleed Salem Al-Lami|Salem]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Dhurgham Ismail|Ismail]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Ali Adnan Kadhim|Adnan]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Younis Mahmoud|Mahmoud]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Yaser Kasim|Kasim]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Marwan Hussein|Hussein]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Salam Shaker|Shaker]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 23. januar 2015.
|vrijeme     = 20:30 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Japan - Ujedinjeni Arapski Emirati|Japan - UAE]]
|tim1        = {{NOG-D|JAP}}
|golovi1     = [[Gaku Shibasaki|Shibasaki]] {{gol|81}}
|rezultat    = 1&amp;ndash;1&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''([[Produžeci (sport)|produžeci]])''&lt;/small&gt;
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8266&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|UAE}}
|golovi2     = [[Ali Mabkhout|Mabkhout]] {{gol|7}}
|stadion     = [[Stadion Australija|Australija]] 
|lokacija    = [[Sydney]]
|gledalaca  = 19.094
|sudac       = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
|jedanaesterci1 =[[Keisuke Honda|Honda]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[Makoto Hasebe|Hasebe]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Gaku Shibasaki|Shibasaki]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Yohei Toyoda|Toyoda]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Masato Morishige|Morishige]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Shinji Kagawa|Kagawa]] {{penpromašaj}}
|jedanaesterci  = 4–5
|jedanaesterci2 ={{pengol}} [[Omar Abdulrahman|O. Abdulrahman]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Ali Mabkhout|Mabkhout]]&lt;br /&gt;{{penpromašaj}} [[Khamis Esmaeel|Esmaeel]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Majed Hassan|Hassan]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Habib Fardan|Fardan]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Mohamed Ismail Ahmed Ismail|I. Ahmed]]
}}

=== Polufinale ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 26. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Južna Koreja - Irak|Južna Koreja - Irak]]
|tim1        = {{NOG-D|JKO}}
|golovi1     = [[Lee Jung-hyup]] {{gol|20}}&lt;br&gt;[[Kim Young-gwon]] {{gol|50}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8267&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|IRK}}
|stadion     = [[Stadion Australija|Australija]] 
|lokacija    = [[Sydney]]
|gledalaca  = 36.053
|sudac       = {{ZD|JAP}} [[Ryuji Sato]]
}}
----
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 27. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Australija - Ujedinjeni Arapski Emirati|Australija - UAE]]
|tim1        = {{NOG-D|AUS}}
|golovi1     = [[Trent Sainsbury|Sainsbury]] {{gol|3}} &lt;br&gt; [[Jason Davidson|Davidson]] {{gol|14}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;0
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8268&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|UAE}}
|stadion     = [[Internacionalni sportski centar Newcastle|ISC Newcastle]] 
|lokacija    = [[Newcastle, Australija|Newcastle]]
|gledalaca  = 21.079
|sudac       = {{ZD|UZB}} [[Ravshan Irmatov]]
}}

=== Utakmica za treće mjesto ===
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 30. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Irak - Ujedinjeni Arapski Emirati|Irak - UAE]]
|tim1        = {{NOG-D|IRK}}
|golovi1     = [[Waleed Salem Al-Lami|Salem]] {{gol|28}} &lt;br&gt; [[Amjad Kalaf|Kalaf]] {{gol|42}}
|rezultat    = 2&amp;ndash;3
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8269&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|UAE}}
|golovi2     = [[Ahmed Khalil|Khalil]] {{gol|16||51}} &lt;br&gt; [[Ali Mabkhout|Mabkhout]] {{gol|57|pen.}}
|stadion     = [[Internacionalni sportski centar Newcastle|ISC Newcastle]] 
|lokacija    = [[Newcastle, Australija|Newcastle]]
|gledalaca  = 12.829
|sudac       = {{ZD|BHR}} [[Nawaf Shukralla]]
}}

=== Finale ===
{{Glavni|Finale AFC Azijskog kupa 2015.}}
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars      = 1
|datum       = 31. januar 2015.
|vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
|historija   = [[Nogometne utakmice Južna Koreja - Australija|Južna Koreja - Australija]]
|tim1        = {{NOG-D|JKO}}
|golovi1     = [[Son Heung-min]] {{gol|90+1}}
|rezultat    = 1&amp;ndash;2 &lt;br /&gt;&lt;small&gt;''([[Produžeci (sport)|produžeci]])''&lt;/small&gt;
|izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8270&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
|tim2        = {{NOG|AUS}}
|golovi2     = [[Massimo Luongo|Luongo]] {{gol|45}} &lt;br&gt; [[James Troisi|Troisi]] {{gol|105}}
|stadion     = [[Stadion Australija|Australija]] 
|lokacija    = [[Sydney]]
|gledalaca  = 76.385
|sudac       = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
}}

== Rezultat ==
{{Pobjednici|NOG|Pobjednik AFC Azijskog kupa 2015.|Australija|1.}}

== Tabela ==
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|colspan=11 | '''AFC Azijski kup 2015.'''
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na prvenstvu}}
! style=&quot;width:250px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova na prvenstvu}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| % |Postotak uspješnosti ekipe}}
|-
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|[[Datoteka:Gold medal icon.svg|20px]]|| align=left | {{NOG|AUS}}
|6||5||0||1||14||3||+11||'''15'''|| 83.34%
|- bgcolor=silver
|[[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]]|| align=left | {{NOG|JKO}}
|6||5||0||1||8||2||+6||'''15'''|| 83.34%
|- bgcolor=cc9966
|[[Datoteka:Bronze medal icon.svg|20px]]|| align=left | {{NOG|UAE}}
|6||3||1||2||10||8||+2||'''10'''|| 55.56%
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|4.|| align=left | {{NOG|IRK}}
|6||2||1||3||8||9||-1||'''7'''|| 38.89%
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
| colspan=11|Ekipe eliminisane u četvrtfinalu
|-
|5.
| align=left | {{NOG|JAP}}
|4||3||1||0||8||1||+7||'''10'''|| 83.34%
|-
|6.
| align=left | {{NOG|IRN}}
|4||3||1||0||7||3||+4||'''10'''|| 83.34%
|-
|7.
| align=left | {{NOG|KIN}}
|4||3||0||1||5||4||+1||'''9'''||75% 
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|8.
| align=left |  {{NOG|UZB}}
|4||2||0||2||5||5||0||'''6'''||50%
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
| colspan=11|Ekipe eliminisane u grupnoj fazi
|-
|9.
| align=left | {{NOG|JOR}}
|3||1||0||2||5||4||+1||'''3'''||33.34%
|-
|10.
| align=left | {{NOG|SAU}}
|3||1||0||2||5||5||0||'''3'''||33.34%
|-
|11.
| align=left | {{NOG|BHR}}
|3||1||0||2||3||5||-2||'''3'''||33.34%
|-
|12.
| align=left | {{NOG|OMA}}
|3||1||0||2||1||5||-4||'''3'''||33.34%
|-
|13.
| align=left | {{NOG|KAT}}
|3||0||0||3||2||7||-5||'''0'''||0%
|-
|13.
| align=left | {{NOG|SJKOR}}
|3||0||0||3||2||7||-5||'''0'''||0%
|-
|15.
| align=left | {{NOG|KUV}}
|3||0||0||3||1||6||-5||'''0'''||0%
|-
|16.
| align=left | {{NOG|PAL}}
|3||0||0||3||1||11||-10||'''0'''||0%
|}

== Statistika ==
{{Glavni|Statistika AFC Azijskog kupa 2015.}}

=== Lista strijelaca ===
;5 golova
{{Div col|3}}
*{{ZD|UAE}} [[Ali Mabkhout]]
{{Div col end}}

;4 gola
{{Div col|3}}
*{{ZD|UAE}} [[Ali Mabkhout]]
*{{ZD|UAE}} [[Ahmed Khalil]]
{{Div col end}}

;3 gola
{{Div col|3}}
*{{ZD|JPN}} [[Keisuke Honda]]
*{{ZD|KIN}} [[Sun Ke]]
*{{ZD|SAU}} [[Mohammad Al-Sahlawi]]
*{{ZD|AUS}} [[Tim Cahill]]
*{{ZD|JKO}} [[Son Heung-min]]
{{Div col end}}

;2 gola
{{Div col|3}}
*{{ZD|AUS}} [[Massimo Luongo]]
*{{ZD|AUS}} [[James Troisi]]
*{{ZD|IRN}} [[Sardar Azmoun]]
*{{ZD|IRN}} [[Reza Ghoochannejhad]]
*{{ZD|IRK}} [[Ahmed Yasin Ghani]]
*{{ZD|IRK}} [[Younis Mahmoud]]
*{{ZD|UZB}} [[Sardor Rashidov]]
*{{ZD|JKO}} [[Lee Jung-hyup]]
{{Div col end}}

;1 gol
{{Div col|3}}
*{{ZD|AUS}} [[Mile Jedinak]]
*{{ZD|AUS}} [[Tomi Juric]]
*{{ZD|AUS}} [[Robbie Kruse]]
*{{ZD|AUS}} [[Matt McKay]]
*{{ZD|AUS}} [[Mark Milligan]]
*{{ZD|AUS}} [[Trent Sainsbury|Sainsbury]]
*{{ZD|AUS}} [[Jason Davidson|Davidson]]
*{{ZD|BHR}} [[Sayed Jaafar Ahmed]]
*{{ZD|BHR}} [[Jaycee John Okwunwanne]]
*{{ZD|BHR}} [[Sayed Saeed]]
*{{ZD|KIN}} [[Wu Xi]]
*{{ZD|KIN}} [[Yu Hai]]
*{{ZD|IRN}} [[Ehsan Hajsafi]]
*{{ZD|IRN}} [[Masoud Shojaei]]
*{{ZD|IRN}} [[Morteza Pouraliganji]]
*{{ZD|IRK}} [[Yaser Kasim]]
*{{ZD|IRK}} [[Dhurgham Ismail]]
*{{ZD|IRK}} [[Waleed Salem Al-Lami|Waleed Salem]]
*{{ZD|IRK}} [[Amjad Kalaf]]
*{{ZD|JPN}} [[Yasuhito Endō]]
*{{ZD|JPN}} [[Shinji Kagawa]]
*{{ZD|JPN}} [[Shinji Okazaki]]
*{{ZD|JPN}} [[Gaku Shibasaki]]
*{{ZD|JPN}} [[Maya Yoshida]]
*{{ZD|JOR}} [[Yousef Al-Rawashdeh]]	
*{{ZD|KUV}} [[Hussain Fadhel]]
*{{ZD|SJKOR}} [[Ryang Yong-gi]]
*{{ZD|PAL}} [[Jaka Ihbeisheh]]
*{{ZD|OMA}} [[Abdulaziz Al-Muqbali]]
*{{ZD|KAT}} [[Khalfan Ibrahim]]
*{{ZD|KAT}} [[Hassan Al Haidos]]
*{{ZD|SAU}} [[Nawaf Al Abed]]
*{{ZD|SAU}} [[Naif Hazazi]]
*{{ZD|JKO}} [[Cho Young-cheol]]
*{{ZD|JKO}} [[Kim Young-gwon]]
*{{ZD|JKO}} [[Nam Tae-hee]]
*{{ZD|UZB}} [[Odil Ahmedov]]
*{{ZD|UZB}} [[Igor Sergeev]]
*{{ZD|UZB}} [[Vokhid Shodiev]]
{{Div col end}}

;1 autogol
*{{ZD|BHR}} [[Mohamed Husain]] (igrajući protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata)
*{{ZD|KIN}} [[Gao Lin]] (igrajući protiv Sjeverne Koreje)

=== Najbolji asistenti ===
;4 asistencije
{{Div col|3}}
*{{ZD|AUS}} [[Massimo Luongo]]
*{{ZD|UAE}} [[Omar Abdulrahman]]
{{Div col end}}

;3 asistencije
{{Div col|3}}
*{{ZD|BHR}} [[Faouzi Aaish]]
*{{ZD|IRN}} [[Andranik Teymourian]]
{{Div col end}}

;2 asistencije
{{Div col|3}}
*{{ZD|AUS}} [[Ivan Franjic]]
*{{ZD|IRK}} [[Alaa Abdul-Zahra]]
*{{ZD|JPN}} [[Shinji Kagawa]]
*{{ZD|JOR}} [[Abdallah Deeb]]
*{{ZD|JKO}} [[Cha Du-ri]]
*{{ZD|JKO}} [[Kim Jin-su]]
*{{ZD|UAE}} [[Amer Abdulrahman]]
{{Div col end}}

;1 asistencija
{{Div col|3}}
*{{ZD|AUS}} [[Jason Davidson]]
*{{ZD|AUS}} [[Matthew Leckie]]
*{{ZD|AUS}} [[Trent Sainsbury]]
*{{ZD|AUS}} [[Tomi Juric]]
*{{ZD|KIN}} [[Gao Lin]]
*{{ZD|KIN}} [[Zheng Zhi]]
*{{ZD|KIN}} [[Jiang Zhipeng]]
*{{ZD|IRN}} [[Ashkan Dejagah]]
*{{ZD|IRN}} [[Vouria Ghafouri]]
*{{ZD|IRK}} [[Ali Adnan Kadhim|Ali Adnan]]
*{{ZD|IRK}} [[Dhurgham Ismail]]
*{{ZD|IRK}} [[Amjad Kalaf]]
*{{ZD|IRK}} [[Waleed Salem Al-Lami|Waleed Salem]]
*{{ZD|IRK}} [[Ahmed Yasin Ghani|Ahmed Yasin]]
*{{ZD|JPN}} [[Keisuke Honda]]
*{{ZD|JPN}} [[Takashi Inui]]
*{{ZD|JPN}} [[Yoshinori Muto]]
*{{ZD|JOR}} [[Hamza Al-Dardour]]
*{{ZD|JOR}} [[Saeed Murjan]]
*{{ZD|JOR}} [[Oday Zahran]]
*{{ZD|KUV}} [[Aziz Mashaan|Abdulaziz Al Misha'an]]
*{{ZD|OMA}} [[Mohammed Al-Siyabi]]
*{{ZD|SAU}} [[Nawaf Al Abed]]
*{{ZD|SAU}} [[Abdullah Al-Zori]]
*{{ZD|JKO}} [[Ki Sung-yueng]] 
*{{ZD|JKO}} [[Lee Jung-hyup]]
*{{ZD|JKO}} [[Lee Keun-ho]]
*{{ZD|UZB}} [[Server Djeparov]]
*{{ZD|UZB}} [[Jasur Hasanov]]
*{{ZD|UZB}} [[Timur Kapadze]]
*{{ZD|UZB}} [[Shavkat Mullajanov]]
{{Div col end}}

=== Nagrade ===
;Zlatna kopačka
*{{ZD|UAE}} [[Ali Mabkhout]] 
;Zlatna rukavica
*{{ZD|AUS}} [[Mathew Ryan]] 
;Najbolji igrač turnira
*{{ZD|AUS}} [[Massimo Luongo]] 
;Nagrada Fair-play
*{{NOG|AUS}}

=== Disciplina ===
Na prvenstvu, nogometaš koji dobije crveni karton ili dobije dva žuta kartona u dvije različite utakmice je suspendiran za narednu utakmicu. U slučaju dobijanja crvenog kartona postoji mogućnost da se kazna od jedne utakmice neigranja poveća. Ako nogometaš tokom grupne faze takmičenja i četvrtfinala ima samo jedan žuti karton on će se poništiti na kraju četvrtfinala tako da će u polufinalu moći nastupiti svi nogometaši kao i u finalu osim onih nogometaša koji dobiju crveni karton u polufinalu. Sljedeći igrači su suspendovani na prvenstvu kao rezultat dobijenih crvenih ili žutih kartona:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Nogometaš
! Kazna
! Suspenzija
|-
| {{ZD|KUV}} [[Fahad Awadh]]
| {{Žuti karton}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]
| Utakmica u grupi A protiv [[Nogometna reprezentacija Australije|Australije]]&lt;ref&gt;[http://www.heraldsun.com.au/sport/football/asian-cup-2015-kuwait-coach-nabil-maaloul-throws-pressure-on-socceroos-for-opener/story-fni2wcjl-1227178833838l ''Asian Cup 2015: Kuwait coach Nabil Maaloul throws pressure on Socceroos for opener, heraldsun.com.au'']; pristupljeno: 31. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|UZB}} [[Islom Tukhtakhodjaev]]
| {{Crveni karton|2}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]
| Utakmica u grupi B protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverne Koreje]]&lt;ref&gt;[http://news.uzreport.uz/news_10_e_127206.html ''Defender of Uzbekistan Football team disqualified for 4 games, news.uzreport.uz''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150116082602/http://news.uzreport.uz/news_10_e_127206.html |date=16 Januar 2015 }}; pristupljeno: 31. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|SJKOR}} [[Ri Sang-chol]]
| Nesportsko ponašanje prema službenom licu
| Utakmice u grupi B protiv [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistana]], [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]], [[Nogometna reprezentacija Kine|Kine]]&lt;ref&gt;[http://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/01/10/asian-cup-uzbekistan-opens-with-1-0-win-over-north-korea/21547391/ ''Asian Cup: Uzbekistan opens with 1-0 win over North Korea, usatoday.com'']; pristupljeno: 31. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|SAU}} [[Fahad Al-Muwallad]]
| {{Žuti karton}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Kine|Kine]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indonezije]]
| Utakmica u grupi B protiv [[Nogometna reprezentacija Kine|Kine]]&lt;ref&gt;[http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8246&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary ''Izvještaj utakmice Saudijska Arabija - Kina 0:1, the-afc.com'']; pristupljeno: 31. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|KIN}} [[Sun Ke]]
| {{Žuti karton}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Iraka|Iraka]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.|kvalifikacijama]] protiv [[Nogometna reprezentacija Iraka|Iraka]]
| Utakmica u grupi B protiv [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]]
|-
| {{ZD|PAL}} [[Ahmed Harbi]]
| {{Crveni karton|2}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|grupi D]] protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]]
| Utakmica u grupi D protiv [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordana]]
|-
| {{ZD|JOR}} [[Anas Bani Yaseen]]
| {{Crveni karton|2}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|grupi D]] protiv [[Nogometna reprezentacija Iraka|Iraka]]
| Utakmica u grupi D protiv [[Nogometna reprezentacija Palestine|Palestine]]
|-
| {{ZD|SJKOR}} [[Ri Yong-jik]]
| {{Crveni karton|0}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|grupi B]] protiv [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]]
| Utakmica u grupi B protiv [[Nogometna reprezentacija Kine|Kine]]
|-
| {{ZD|KIN}} [[Ren Hang]]
| {{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|grupi B]] protiv [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa B|grupi B]] protiv [[Nogometna reprezentacija Uzbeksitana|Uzbekistana]]
| Utakmica u grupi B protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverne Koreje]]
|-
| {{ZD|IRK}} [[Alaa Abdul-Zahra]]
| {{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|grupi D]] protiv [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordana]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|grupi D]] protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]]
| Utakmica u grupi D protiv [[Nogometna reprezentacija Palestine|Palestine]]
|-
| {{ZD|AUS}} [[Matthew Spiranovic]]
| {{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|grupi A]] protiv [[Nogometna reprezentacija Omana|Omana]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa A|grupi A]] protiv [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]]
| Četvrtfinale protiv [[Nogometna reprezentacija Kine|Kine]]
|-
| {{ZD|UAE}} [[Walid Abbas]]
| {{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|grupi C]] protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa C|grupi C]] protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]
| Četvrtfinale protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]]
|-
| {{ZD|IRN}} [[Mehrdad Pooladi]]
| {{Crveni karton|2}} u [[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#četvrtfinale|četvrtfinalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Iraka|Iraka]]
| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|-
| {{ZD|IRK}} [[Yaser Kasim]]
| {{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – grupa D|grupi D]] protiv [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordana]]&lt;br /&gt;{{Žuti karton}} u [[AFC Azijski kup 2015 – nokaut faza#Iran - Irak|četvrtfinalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]
| U polufinalu protiv [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]]
|-
| {{ZD|IRK}} [[Ahmad Ibrahim Khalaf|Ahmad Ibrahim]]
| {{Crveni karton}} u utakmici za treće mjesto protiv [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]
| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]]
|}

== Marketing ==
[[Datoteka:AFC Asian Cup Australia 2015.jpg|mini|desno|250px|&lt;center&gt;Detalj sa ceremonije otvaranja.&lt;/center&gt;]]
=== Trofejni put ===
Trofejni put je započet u [[Kina|Kini]] u septembru 2014. godine, a zatim je otputovao u [[Katar]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapke Emirate]], [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] i [[Japan]] prije dolaska u zemlju domaćina [[Australija|Australiju]] u decembru gdje je odveden u svih pet gradova domaćina.&lt;ref&gt;[http://www.socceroos.com.au/article/afc-asian-cup-trophy-set-for-host-city-tour/1xpipq6hk5hmp1wi0ys8w8faf9 ''AFC Asian Cup trophy set for host city tour, socceroos.com.au'']; pristupljeno: 14. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

=== Ceremonija otvaranja ===
Ceremonija otvaranja AFC Azijskog kupa 2015. je održana 9. januara na stadionu [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]] pred početak prve utakmice na turniru između domaćina [[Nogometna reprezentacija Australije|Australije]] i [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajta]]. Svečanost otvaranja je režirao [[Chong Lim]] gdje su nastupili izvođači poput [[Havana Brown|Havane Brown]], pop band [[Sheppard (band)|Sheppard]], [[Geoffrey Gurrumul Yunupingu|Geoffrey Yunupinga]].&lt;ref&gt;[http://l-fresh.com/events/asia-cup/ ''ASIA CUP 2015 OPENING CEREMONY, l-fresh.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150103033146/http://l-fresh.com/events/asia-cup/ |date=3. 1. 2015 }}; pristupljeno: 17. 1. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sbs.com.au/yourlanguage/punjabi/highlight/page/id/382079/t/Sukhdeep-Singh-L-Fresh-The-Lion-will-perform-at-the-Opening-Ceremony-The-2015-AFC-Asian-Cup/in/english ''Sukhdeep Singh L- Fresh The Lion will perform at the Opening Ceremony The 2015 AFC Asian Cup, sbs.com.au''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150103042450/http://www.sbs.com.au/yourlanguage/punjabi/highlight/page/id/382079/t/Sukhdeep-Singh-L-Fresh-The-Lion-will-perform-at-the-Opening-Ceremony-The-2015-AFC-Asian-Cup/in/english |date=3. 1. 2015 }}; pristupljeno: 17. 1. 2015.&lt;/ref&gt; Otvorenju je prisustvovalo i 80 djece koja su predstavljala juniorske lokalne klubove te oko 120 australijskih plesača, [[Aboridžini|autohtonih]] i nogometnih izvođača.&lt;ref&gt;[http://www.heraldsun.com.au/news/victoria/asian-cup-to-kick-start-melbourne-sporting-feast/story-fni0fit3-1227163742459?nk=59f201c5666554b2f762681009f31044 ''Asian Cup to kick-start Melbourne sporting feast, heraldsun.com.au'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 17. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

=== Logo i maskota ===
[[Datoteka:Nutmeg the Mascot.JPG|mini|desno|250px|&lt;center&gt;''Nutmeg the Wombat'', maskota prvenstva.&lt;/center&gt;]]
Zvanični logo za prvenstvo je predstavljen u oktobru 2012. godine kojeg je dizajnirala [[Australija|australijska]] agencija ''WiteKite''.&lt;ref&gt;[http://www.designstation.com.au/blog/2015-afc-asian-cup-logo/ ''2015 AFC Asian Cup logo, designstation.com.au'']; pristupljeno: 18. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

Logo prikazuje stiliziranog igrača koji igra od istočne obale Australije širom zemlje idući prema Aziji. Lopta također predstavlja Australijsko ljetno sunce koje sija od Australije do Azije. Četiri zlatna benda koji formiraju kartu Australije predstavljaju četiri grada domaćina.&lt;ref&gt;[http://www.footballnsw.com.au/index.php?id=149&amp;tx_ttnews%5Byear%5D=2012&amp;tx_ttnews%5Bmonth%5D=10&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=7143&amp;cHash=8110ebfef450a3281fe22f4cb3875bec ''AFC Asian Cup Australia 2015 Preliminary Draw Conducted and Competition Logo Launched, footballnsw.com.au'']; pristupljeno: 18. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

Maskota prvenstva je '''''Nutmeg the Wombat'''''. Ime je dobio po nogometašu koji dribla loptu kroz noge protivničkih igrača.&lt;ref&gt;[http://www.afcasiancup.com/news/en/nutmeg/1gn9ryfcr8mpu1m418ywqn6khb ''NUTMEG THE WOMBAT NAMED CUP MASCOT, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150118033709/http://www.afcasiancup.com/news/en/nutmeg/1gn9ryfcr8mpu1m418ywqn6khb |date=18. 1. 2015 }}; pristupljeno: 18. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

=== Sponzori ===
[[Azijska nogometna konfederacija]] je objavila deset zvaničnih sponzora i šest službenih pristalica prvenstva:&lt;ref&gt;[http://www.afcasiancup.com/about/en/ ''ABOUT ASIAN CUP, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120062637/http://www.afcasiancup.com/about/en |date=20. 1. 2015 }}; pristupljeno: 18. 1. 2015.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Zvanični sponzori
!Zvanične pristalice
|-
|
{{col-start}}
{{col-2}}
* [[Continental AG|Continental]]
* [[Emirates|Fly Emirates]]
* [[Epson]]
* [[Kirin Company, Limited|Kirin]]
* [[Konica Minolta]]
{{col-2}}
* [[Qatar Petroleum]]
* [[Saison Card]]
* [[Samsung]]
* [[Toshiba]]
* [[Toyota]]
{{col-end}}
|
* [[Asahi Breweries]]
* [[FamilyMart]]
* [[Hyundai Heavy Industries]]
* [[Makita]]
* [[Nike, Inc.|Nike]]
* [[Nikon|Nikon Corporation]]
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|AFC Asian Cup 2015}}
* [http://www.afcasiancup.com/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720071028/http://www.afcasiancup.com/ |date=20. 7. 2006 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}
* [http://www.the-afc.com/competition/afc-asian-cup AFC Azijski kup na zvaničnoj stranici AFC-a] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}

{{AFC Azijski kup 2015}}
{{AFC Azijski kup}}

[[Kategorija:AFC Azijski kup 2015.|*]]
[[Kategorija:Takmičenja AFC Azijskog kupa|2015]]
[[Kategorija:2015. u Australiji]]
[[Kategorija:2015. u nogometu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Australiji]]</text>
      <sha1>durk28mvha0jvznimt3dc6zaemkj3pk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AFC Azijski kup 2015 – grupa A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376733</id>
    <revision>
      <id>3900690</id>
      <parentid>3711692</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T03:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28047" sha1="4jxkh9ikc0o2rslhxdlyerv7pmhq87i" xml:space="preserve">[[Datoteka:AFC Asian Cup Australia 2015 Australia v Kuwait 2.jpg|mini|desno|260px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Detalj sa utakmice Australija - Kuvajt.&lt;/small&gt;]]
'''AFC Azijski kup 2015 – grupa A''' je bila jedna od četiri grupe grupne faze [[nogomet]]nog takmičenja u sklopu igranja [[AFC Azijski kup 2015.|AFC Azijskog kupa 2015]]. u [[Australija|Australiji]]. Takmičenje u grupi je održano od 9. do 17. januara 2015. Grupu je sačinjavalo četiri reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] kao prvoplasirana i [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] kao drugoplasirana ekipa su se kvalificirali u četvrtfinale, dok su [[Nogometna reprezentacija Omana|Oman]] i [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]] završili takmičenje u grupnoj fazi. Utakmice grupe A su se igrale u pet gradova: [[Melbourne]]u na stadionu [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]], [[Canberra|Canberri]] na stadionu [[Stadion Canberra|Canberra]], [[Brisbane]] na stadionu [[Lang Park]], [[Newcastle, Australija|Newcastleu]] na stadionu [[Internacionalni sportski centar Newcastle|ISC Newcastle]] i [[Sydney]]u na stadionu [[Stadion Australija|Australija]].&lt;ref&gt;[http://www.afcasiancup.com/match-schedule ''MATCH SCHEDULE, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150118031347/http://www.afcasiancup.com/match-schedule |date=18. 1. 2015 }}; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

== Ekipe ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
!rowspan=2| {{Tooltip|#|Pozicija na izvlačenju kvalifikacijskih grupa}}
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Metod &lt;br /&gt;kvalificiranja
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalificiranja
!rowspan=2| Učešće na&lt;br /&gt;prvenstvu
!rowspan=2| Posljednje&lt;br /&gt;učešće
!rowspan=2| Prijašnji najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| Pozicija na &lt;br /&gt;FIFA ljestvici
|-
! mart 2014.{{Napomena|FIFA rang lista za mart 2014. godine koristila se za određivanje nosilaca pri izvlačenju grupa}}
! Na početku&lt;br /&gt;prvenstva
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !!
|-
| A1 || align=left |  {{NOG|AUS}} || Domaćin || 5. januar 2011. || 3. || [[AFC Azijski kup 2011.|2011]]. || Finale ([[AFC Azijski kup 2011.|2011]]) || 63. || 100.
|-
| A2 || align=left |  {{NOG|JKO}} || Treće mjesto [[AFC Azijski kup 2011.|2011]]. || 28. januar 2011. || 13. || [[AFC Azijski kup 2011.|2011]]. || '''Prvak''' ([[AFC Azijski kup 1956.|1956]], [[AFC Azijski kup 1960.|1960]]) || 60. || 69.
|-
| A3 || align=left |  {{NOG|OMA}} || Pobjednik [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.#Grupa A|grupe A]] || 19. novembar 2013. || 3. || [[AFC Azijski kup 2007.|2007]]. || Grupna faza ([[AFC Azijski kup 2004.|2004]], [[AFC Azijski kup 2007.|2007]]) || 81. || 93.
|-
| A4 || align=left |  {{NOG|KUV}} || Drugoplasirani [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2015.#Grupa B|grupe B]] || 19. novembar 2013. || 10. || [[AFC Azijski kup 2011.|2011]]. || '''Prvak''' ([[AFC Azijski kup 1980.|1980]]) || 110. || 125.
|}

;Napomena
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Tabela ==
{{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u četvrtfinale|border=#000000}}

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
|colspan=10 | '''AFC Azijski kup 2015 – grupa A'''
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
! style=&quot;width:225px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}}
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|1.
| align=left | {{NOG|JKO}}
|3||3||0||0||3||0||+3||'''9'''
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|2.
| align=left | {{NOG|AUS}}
|3||2||0||1||8||2||+6||'''6'''
|-
|3.
| align=left | {{NOG|OMA}}
|3||1||0||2||1||5||-4||'''3'''
|-
|4.
| align=left | {{NOG|KUV}}
|3||0||0||3||1||6||-5||'''0'''
|}

== Utakmice ==
=== Australija - Kuvajt ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Australija - Kuvajt|Australija - Kuvajt]]
| nobars      = 1
| datum       = 9. januar 2015.
| vrijeme    = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1       = {{NOG-D|AUS}}
| rezultat   = 4&amp;ndash;1
| izvještaj  = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8239&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2       = {{NOG|KUV}}
| golovi1    = [[Tim Cahill|Cahill]] {{gol|33}}&lt;br /&gt;[[Massimo Luongo|Luongo]] {{gol|45}}&lt;br /&gt;[[Mile Jedinak|Jedinak]] {{gol|62|pen.}}&lt;br /&gt;[[James Troisi|Troisi]] {{gol|90+2}} 
| golovi2    = [[Hussain Fadhel|Fadhel]] {{gol|8}}
| stadion    = [[Stadion Melbourne Rectangular|Melbourne Rectangular]]
| lokacija   = [[Melbourne]]
| gledalaca = 25.231
| sudac      = {{ZD|UZB}} [[Ravshan Irmatov]]
}}
{| style=&quot;width:92%;&quot;
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _aus14h
 |uzorak_t  = _aus14h
 |uzorak_dr = _aus14h
 |uzorak_š = 
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FFBB00
 |tijelo       = FFBB00
 |desna ruka   = FFBB00
 |šorc     = 004044
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Australija
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _whiteborder
 |uzorak_t  = _kuwait15h
 |uzorak_dr = _whiteborder
 |uzorak_š = _kuwait15h
 |lijeva ruka    = 0000FF
 |tijelo       = 0000FF
 |desna ruka   = 0000FF
 |šorc     = 0000FF
 |čarape      = 0000FF
 |opis      = Kuvajt
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mathew Ryan]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Ivan Franjic|Ivan Franjić]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Trent Sainsbury]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Matthew Spiranovic]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Aziz Behich]]
|-
|DM ||'''15'''||[[Mile Jedinak]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|CM ||'''21'''||[[Massimo Luongo]] || || {{zamiz|84}}
|-
|CM ||'''14'''||[[James Troisi]]
|-
|RW ||'''7''' ||[[Mathew Leckie]]
|-
|LW ||'''10'''||[[Robbie Kruse]] || || {{zamiz|72}}
|-
|CF ||'''4''' ||[[Tim Cahill]] || || {{zamiz|65}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Tomi Juric|Tomi Jurić]] || || {{zamul|65}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Nathan Burns]] || || {{zamul|72}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Mark Bresciano]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|[[Ange Postecoglou]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:AUS-KUW-2015-01-09.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Hameed Youssef]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Fahed Al Hajri]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Hussain Fadhel]] || {{žuti karton|19}} || {{zamiz|57}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Musaed Neda]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Khaled Al Qahtani]] || || {{zamiz|75}}
|-
|DM ||'''21'''||[[Ali Maqseed]]
|-
|RM ||'''8''' ||[[Saleh Al Sheikh]]
|-
|CM ||'''11'''||[[Fahad Al Ansari]]
|-
|CM ||'''12'''||[[Sultan Al Enezi]]
|-
|LM ||'''16'''||[[Faisal Zaid]] || {{žuti karton|47}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Aziz Mashaan|Abdulaziz Al Misha'an]] || || {{zamiz|64}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''2''' ||[[Amer Al Fadhel]] || || {{zamul|57}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Yousef Nasser]] || || {{zamul|64}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Bader Al-Mutawa]] || || {{zamul|75}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|TUN}} [[Nabil Maâloul]]
|}
|}

{| style=&quot;width:50%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Massimo Luongo]] (Australija)&lt;ref&gt;[http://www.dpa-international.com/news/sports2/australia-survive-early-scare-to-defeat-kuwait-in-asian-cup-opener-a-43782988.html ''Australia survive early scare to defeat Kuwait in Asian Cup opener, dpa-international.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109134133/http://www.dpa-international.com/news/sports2/australia-survive-early-scare-to-defeat-kuwait-in-asian-cup-opener-a-43782988.html |date=9 Januar 2015 }}; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|UZB}} [[Abdukhamidullo Rasulov]] 
&lt;br /&gt;{{ZD|KIR}} Bakhadyr Kochkarov 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}} Mohd Amirul Izwan Yaacob 
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}} Mohd Yusri Muhamad 
|}

=== Južna Koreja - Oman ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Južna Koreja - Oman|Južna Koreja - Oman]]
| nobars      = 1
| datum       = 10. januar 2015.
| vrijeme    = 16:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1       = {{NOG-D|JKO}}
| rezultat   = 1&amp;ndash;0
| izvještaj  = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8240&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2       = {{NOG|OMA}}
| golovi1    = [[Cho Young-cheol]] {{gol|45+1}}
| stadion    = [[Stadion Canberra|Canberra]]
| lokacija   = [[Canberra]]
| gledalaca = 12.552
| sudac      = {{ZD|NZL}} [[Peter O'Leary (nogometni sudija)|Peter O'Leary]]
}}
{| style=&quot;width:92%;&quot;
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _southkorea1415h
 |uzorak_t  = _southkorea1415home
 |uzorak_dr = _southkorea1415h
 |uzorak_š = 
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = EE1111
 |tijelo       = EE1111
 |desna ruka   = EE1111
 |šorc     = 122DA7
 |čarape      = F9041D
 |opis      = Južna Koreja
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _oma15a
 |uzorak_t  = _oma15a
 |uzorak_dr = _oma15a
 |uzorak_š = _oma15a
 |lijeva ruka    = FFFFF
 |tijelo       = ffffff
 |desna ruka   = ffffff
 |šorc     = ffffff
 |čarape      = ffffff
 |opis      = Oman
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''23'''||[[Kim Jin-hyeon]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Kim Chang-soo]] || || {{zamiz|19}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Ju-young]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Jang Hyun-soo]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Kim Jin-su]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Park Joo-ho]] 
|-
|CM ||'''16'''||[[Ki Sung-yueng]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|AM ||'''13'''||[[Koo Ja-cheol]]
|-
|RW ||'''17'''||[[Lee Chung-yong]] || || {{zamiz|78}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] 
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cho Young-cheol]] || || {{zamiz|71}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''22'''||[[Cha Du-ri]] || || {{zamul|19}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Lee Jung-hyup]] || || {{zamul|71}}
|-
|MF ||'''12'''||[[Han Kyo-won]] || || {{zamul|78}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|NJE}} [[Uli Stielike]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:KOR-OMA-2015-01-10.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ali Al-Habsi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|RB ||'''6''' ||[[Raed Ibrahim Saleh]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Abdul Salam Al-Mukhaini|Abdul Al-Mukhaini]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Jaber Al-Owaisi]] || || {{zamiz|73}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Mohammed Al-Musalami]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Ali Al-Busaidi]]
|-
|RM ||'''7''' ||[[Mohammed Al-Siyabi]] || || {{zamiz|86}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Ahmed Mubarak Al-Mahaijri]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Eid Al-Farsi]] 
|-
|LM ||'''10'''||[[Qasim Said]] || || {{zamiz|61}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Abdulaziz Al-Muqbali]] || {{žuti karton|32}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Amad Al-Hosni]] || || {{zamul|61}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Mohsin Al-Khaldi]] || || {{zamul|73}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Said Al-Ruzaiqi]] || || {{zamul|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|FRA}} [[Paul Le Guen]]
|}
|}

{| style=&quot;width:50%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Koo Ja-cheol]] (Južna Koreja)&lt;ref&gt;[http://www.dnaindia.com/sport/report-south-korea-aim-to-bank-on-former-skipper-koo-ja-cheol-to-win-first-asian-cup-title-in-55-years-2051371 ''South Korea aim to bank on former skipper Koo Ja-cheol to win first Asian Cup title in 55 years, dnaindia.com'']; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|NZL}} Jan-Hendrik Hintz 
&lt;br /&gt;{{ZD|NZL}} Mark Rule 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}} Yudai Yamamoto 
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|IRK}} Najah Raham Alhamaidah 
|}

=== Kuvajt - Južna Koreja ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Kuvajt - Južna Koreja|Kuvajt - Južna Koreja]]
| nobars      = 1
| datum       = 13. januar 2015.
| vrijeme     = 18:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|KUV}}
| rezultat    = 0&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8241&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|JKO}}
| golovi2     = [[Nam Tae-hee]] {{gol|36}}
| stadion     = [[Stadion Canberra|Canberra]]
| lokacija    = [[Canberra]]
| gledalaca  = 8.795
| sudac       = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
}}
{| style=&quot;width:92%;&quot;
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _whiteborder
 |uzorak_t  = _kuwait15h
 |uzorak_dr = _whiteborder
 |uzorak_š = _kuwait15h
 |lijeva ruka    = 0000FF
 |tijelo       = 0000FF
 |desna ruka   = 0000FF
 |šorc     = 0000FF
 |čarape      = 0000FF
 |opis      = Kuvajt
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _southkorea1415a
 |uzorak_t  = _southkorea1415away
 |uzorak_dr = _southkorea1415a
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Južna Koreja
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''23'''||[[Hameed Youssef]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Amer Al Fadhel]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Fahed Al Hajri]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Musaed Neda]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Fahad Awadh]] || {{žuti karton|35}}
|-
|RM ||'''9''' ||[[Abdullah Al Buraiki]] || || {{zamiz|75}}
|-
|CM ||'''11'''||[[Fahad Al Ansari]]
|-
|LM ||'''12'''||[[Sultan Al Enezi]] || || {{zamiz|64}}
|-
|SS ||'''21'''||[[Ali Maqseed]]
|-
|SS ||'''10'''||[[Aziz Mashaan|Abdulaziz Al Misha'an]]
|-
|CF ||'''20'''||[[Yousef Nasser]] || || {{zamiz|76}} 
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''17'''||[[Bader Al-Mutawa]] || || {{zamul|64}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Faisal Zaid]] || || {{zamul|75}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Faisal Al Enezi]] || || {{zamul|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|TUN}} [[Nabil Maâloul]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:KUW-KOR-2015-01-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''21'''||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|RB ||'''22'''||[[Cha Du-ri]] || {{žuti karton|70}}
|-
|CB ||'''20'''||[[Jang Hyun-soo]] || {{žuti karton|19}}
|-
|CB ||'''19'''||[[Kim Young-gwon]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Kim Jin-su]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Lee Myung-joo]] || || {{zamiz|46}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Ki Sung-yueng]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|LM ||'''6''' ||[[Park Joo-ho]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Nam Tae-hee]] || {{žuti karton|42}}&amp;nbsp; || {{zamiz|86}}
|-
|LW ||'''8''' ||[[Kim Min-woo]] || || {{zamiz|76}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Lee Keun-ho]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cho Young-cheol]] || || {{zamul|46}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Lee Jung-hyup]] || || {{zamul|76}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Han Kook-young]] || || {{zamul|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|NJE}} [[Uli Stielike]]
|}
|}

{| width=50% style=&quot;font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Aziz Mashaan|Abdulaziz Al Misha'an]] (Kuvajt)&lt;ref&gt;[http://www.channelnewsasia.com/news/sport/football-south-korea/1587582.html ''South Korea 'lucky' to edge Kuwait 1–0, channelnewsasia.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150113165635/http://www.channelnewsasia.com/news/sport/football-south-korea/1587582.html |date=13. 1. 2015 }}; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|IRN}} Reza Sokhandan 
&lt;br /&gt;{{ZD|IRN}} Mohammad Reza Abolfazli 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}} Yudai Yamamoto 
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|IRK}} Najah Alhamaidah 
|}

=== Oman - Australija ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Oman - Australija|Oman - Australija]]
| nobars      = 1
| datum       = 13. januar 2015.
| vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|OMA}}
| rezultat    = 0&amp;ndash;4
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8242&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|AUS}}
| golovi2     = [[Matt McKay|McKay]] {{gol|27}}&lt;br /&gt;[[Robbie Kruse|Kruse]] {{gol|30}}&lt;br /&gt;[[Mark Milligan|Milligan]] {{gol|45+2|pen.}}&lt;br /&gt;[[Tomi Juric|Jurić]] {{gol|70}}
| stadion     = [[Stadion Australija|Australija]]
| lokacija    = [[Sydney]]
| gledalaca  = 50.276
| sudac       = {{ZD|JAP}} [[Ryuji Sato]]
}}
{| style=&quot;width:92%;&quot;
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _oma15h
 |uzorak_t  = _oma15h
 |uzorak_dr = _oma15h
 |uzorak_š = _oma15h
 |lijeva ruka    = FF0000
 |tijelo       = FF0000
 |desna ruka   = FF0000
 |šorc     = FF0000
 |čarape      = FF0000
 |opis      = Oman
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _aus14h
 |uzorak_t  = _aus14h
 |uzorak_dr = _aus14h
 |uzorak_š = 
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FFBB00
 |tijelo       = FFBB00
 |desna ruka   = FFBB00
 |šorc     = 004044
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Australija
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ali Al-Habsi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Abdul Salam Al-Mukhaini|Abdul Al-Mukhaini]] || {{žuti karton|45+1}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Jaber Al-Owaisi]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Mohammed Al-Musalami]]
|-
|RWB&amp;nbsp; ||'''6''' ||[[Raed Ibrahim Saleh]] || || {{zamiz|88}}
|-
|LWB&amp;nbsp; ||'''16'''||[[Ali Al-Busaidi]] || || {{zamiz|46}}
|-
|RM ||'''12'''||[[Ahmed Mubarak Al-Mahaijri]]&amp;nbsp; || {{žuti karton|36}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Eid Al-Farsi]] 
|-
|LM ||'''21'''||[[Mohsin Al-Khaldi]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Abdulaziz Al-Muqbali]]
|-
|CF ||'''20'''||[[Amad Al-Hosni]] || || {{zamiz|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''4''' ||[[Ali Al-Jabri]] || || {{zamul|46}}
|-
|DF ||'''11'''||[[Amer Said Al-Shatri]] || || {{zamul|46}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Ali Salim Al-Nahar]] || || {{zamul|88}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|FRA}} [[Paul Le Guen]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:OMA-AUS-2015-01-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mathew Ryan]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Ivan Franjic|Ivan Franjić]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Trent Sainsbury]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Matthew Spiranovic]]&amp;nbsp; || {{žuti karton|73}}
|-
|LB ||'''3''' ||[[Jason Davidson]] || {{žuti karton|87}}
|-
|RM ||'''21'''||[[Massimo Luongo]] || || {{zamiz|51}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Mark Milligan]]
|-
|LM ||'''17'''||[[Matt McKay]]
|-
|RW ||'''7'''||[[Mathew Leckie]] || || {{zamiz|77}}
|-
|LW ||'''10'''||[[Robbie Kruse]]
|-
|CF ||'''4''' ||[[Tim Cahill]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || || {{zamiz|51}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Tomi Juric|Tomi Jurić]] || || {{zamul|51}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Mark Bresciano]] || || {{zamul|51}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Tommy Oar]] || || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|[[Ange Postecoglou]]
|}
|}

{| width=50% style=&quot;font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Robbie Kruse]] (Australija)&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/news/2015-01-13/outstanding-socceroos-beat-oman-4-0-to-secure-quarter-final-spot/6015456 ''Outstanding Australia beats Oman 4–0 to secure quarter-final place, abc.net.au'']; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}} Toru Sagara 
&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}} Toshiyuki Nagi 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}} Muhammad Taqi Al-Jaafari 
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}} Jeffrey Goh 
|}

=== Australija - Južna Koreja ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Australija - Južna Koreja|Australija - Južna Koreja]]
| nobars      = 1
| datum       = 17. januar 2015.
| vrijeme     = 19:00 [[UTC+10:00|UTC+10]]
| tim1        = {{NOG-D|AUS}}
| rezultat    = 0&amp;ndash;1
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8243&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|JKO}}
| golovi2     = [[Lee Jung-hyup]] {{gol|33}}
| stadion     = [[Lang Park]]
| lokacija    = [[Brisbane]]
| gledalaca  = 48.513
| sudac       = {{ZD|BHR}} [[Nawaf Shukralla]]
}}
{| style=&quot;width:92%;&quot;
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _aus14a
 |uzorak_t  = _aus14a
 |uzorak_dr = _aus14a
 |uzorak_š = 
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = 000040
 |tijelo       = 000040
 |desna ruka   = 000040
 |šorc     = 000040
 |čarape      = 000040
 |opis      = Australija
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _southkorea1415a
 |uzorak_t  = _southkorea1415away
 |uzorak_dr = _southkorea1415a
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Južna Koreja
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mathew Ryan]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Ivan Franjic]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Trent Sainsbury]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Matthew Spiranovic]]&amp;nbsp; || {{žuti karton|79}}
|-
|LB ||'''13'''||[[Aziz Behich]]
|-
|RM ||'''21'''||[[Massimo Luongo]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Mark Milligan]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|LM ||'''17'''||[[Matt McKay]] || || {{zamiz|71}}
|-
|RW ||'''16'''||[[Nathan Burns]] || {{žuti karton|29}} || {{zamiz|71}}
|-
|LW ||'''14'''||[[James Troisi]] || || {{zamiz|60}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Tomi Juric]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Mathew Leckie]] || || {{zamul|60}}
|-
|FW ||'''4''' ||[[Tim Cahill]] || {{žuti karton|90+1}} || {{zamul|71}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Robbie Kruse]] || || {{zamul|71}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|[[Ange Postecoglou]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:AUS-KOR-2015-01-17.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Kim Jin-hyeon]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Kim Chang-soo]] || {{žuti karton|61}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Kwak Tae-hwi]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Kim Young-gwon]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Kim Jin-su]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Park Joo-ho]] || || {{zamiz|41}}
|-
|CM ||'''16'''||[[Ki Sung-yueng]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Han Kyo-won]] || {{žuti karton|58}}&amp;nbsp; || {{zamiz|76}}
|-
|AM ||'''13'''||[[Koo Ja-cheol]] || || {{zamiz|49}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Lee Keun-ho]]
|-
|CF ||'''18'''||[[Lee Jung-hyup]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Han Kook-young]] || || {{zamul|41}}
|-
|MF ||'''7'''||[[Son Heung-min]] || || {{zamul|49}}
|-
|DF ||'''20'''||[[Jang Hyun-soo]] || || {{zamul|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|NJE}} [[Uli Stielike]]
|}
|}

{| width=50% style=&quot;font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ki Sung-yueng]] (Južna Koreja)&lt;ref&gt;[http://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/01/17/south-korea-edges-australia-1-0-to-top-group-a-at-asian-cup/21910679/ ''South Korea edges Australia 1–0 to top Group A at Asian Cup, usatoday.com'']; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}} Yaser Tulefat 
&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}} Ebrahim Saleh 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}} Muhammad Taqi Al-Jaafari 
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}} Jeffrey Goh 
|}

=== Oman - Kuvajt ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija   = [[Nogometne utakmice Oman - Kuvajt|Oman - Kuvajt]]
| nobars      = 1
| datum       = 17. januar 2015.
| vrijeme     = 20:00 [[UTC+11:00|UTC+11]]
| tim1        = {{NOG-D|OMA}}
| rezultat    = 1&amp;ndash;0
| izvještaj   = [http://www.the-afc.com/afcasfeeds?fixtureid=8244&amp;stageid=327&amp;tMode=C&amp;view=ajax&amp;show=matchsummary Izvještaj]
| tim2        = {{NOG|KUV}}
| golovi1     = [[Abdulaziz Al-Muqbali|Al-Muqbali]] {{gol|69}}
| stadion     = [[Internacionalni sportski centar Newcastle|ISC Newcastle]] 
| lokacija    = [[Newcastle, Australija|Newcastle]]
| gledalaca  = 7.499
| sudac       = {{ZD|SAU}} [[Fahad Al-Mirdasi]]
}}
{| style=&quot;width:92%;&quot;
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _oma15h
 |uzorak_t  = _oma15h
 |uzorak_dr = _oma15h
 |uzorak_š = _oma15h
 |lijeva ruka    = FF0000
 |tijelo       = FF0000
 |desna ruka   = FF0000
 |šorc     = FF0000
 |čarape      = FF0000
 |opis      = Oman
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _whiteborder
 |uzorak_t  = _kuwait15h
 |uzorak_dr = _whiteborder
 |uzorak_š = _kuwait15h
 |lijeva ruka    = 0000FF
 |tijelo       = 0000FF
 |desna ruka   = 0000FF
 |šorc     = 0000FF
 |čarape      = 0000FF
 |opis      = Kuvajt
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ali Al-Habsi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Ali Salim Al-Nahar]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Abdul Salam Al-Mukhaini]] || {{žuti karton|66}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Jaber Al-Owaisi]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Ali Al-Busaidi]]
|-
|CM ||'''12'''||[[Ahmed Mubarak Al-Mahaijri]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Eid Al-Farsi]]
|-
|RW ||'''6''' ||[[Raed Ibrahim Saleh]] || || {{zamiz|90+2}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Said Al-Ruzaiqi]] || || {{zamiz|58}}
|-
|LW ||'''10'''||[[Qasim Said]] || || {{zamiz|82}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Abdulaziz Al-Muqbali]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Mohammed Al-Siyabi]] || || {{zamul|58}}
|-
|MF ||'''4''' ||[[Ali Al-Jabri]] || || {{zamul|82}}
|-
|DF ||'''5''' ||[[Nasser Al-Shimli]] || || {{zamul|90+2}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|FRA}} [[Paul Le Guen]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:OMA-KUW-2015-01-17.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''22'''||[[Sulaiman Abdulghafour]] 
|-
|RB ||'''2''' ||[[Amer Al Fadhel]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Fahed Al Hajri]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Musaed Neda]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Fahad Awadh]]
|-
|RM ||'''9''' ||[[Abdullah Al Buraiki]]
|-
|CM ||'''11'''||[[Fahad Al Ansari]] || {{žuti karton|24}} || {{zamiz|74}}
|-
|LM ||'''21'''||[[Ali Maqseed]]
|-
|AM ||'''16'''||[[Faisal Zaid]] || || {{zamiz|68}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Aziz Mashaan|Abdulaziz Al Misha'an]]&amp;nbsp; || {{žuti karton|60}}&amp;nbsp; || {{zamiz|74}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Yousef Nasser]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''17'''||[[Bader Al-Mutawa]] || || {{zamul|68}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Talal Al Amer]] || || {{zamul|74}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Faisal Al Enezi]] || || {{zamul|74}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=4|{{ZD|TUN}} [[Nabil Maâloul]]
|}
|}

{| width=50% style=&quot;font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Abdulaziz Al-Muqbali]] (Oman)&lt;ref&gt;[http://www.timesofoman.com/News/45896/Article-Football-Le-Guen-delighted-with-Oman’s-victory-over-Kuwait ''Le Guen delighted with Oman’s victory over Kuwait, timesofoman.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200414051353/https://timesofoman.com/News/45896/Article-Football-Le-Guen-delighted-with-Oman%E2%80%99s-victory-over-Kuwait |date=14. 4. 2020 }}; pristupljeno: 19. 1. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SAU}} Badr Al-Shumrani 
&lt;br /&gt;{{ZD|SAU}} Abdulla Al Shalwai 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}} Yudai Yamamoto 
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}} Azman Ismail
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|AFC Asian Cup 2015}}
* [http://www.afcasiancup.com/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720071028/http://www.afcasiancup.com/ |date=20. 7. 2006 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}
* [http://www.the-afc.com/competition/afc-asian-cup AFC Azijski kup na zvaničnoj stranici AFC-a] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}

{{AFC Azijski kup 2015}}

[[Kategorija:AFC Azijski kup 2015.|A]]</text>
      <sha1>4jxkh9ikc0o2rslhxdlyerv7pmhq87i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Čukarički</title>
    <ns>0</ns>
    <id>389147</id>
    <revision>
      <id>3900727</id>
      <parentid>3887248</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T08:49:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>98619</id>
      </contributor>
      <origin>3900727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7104" sha1="kzjh7m6itcr3ox4jdvwne2ubvu6hg0o" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
|Boja1                       = white
|Boja2                       = black
|Ime kluba                   = FK Čukarički 
|Puno ime                    = Фудбалски клуб Чукарички&lt;br&gt;Fudbalski klub Čukarički
|Grb                         = FK_Čukarički_logo.png
|Nadimak                     = Брђани/''Brđani''
|Osnovan                     = 4. juli 1926 kao ''Čukarički SK''
|Liga                        = [[Superliga Srbije]]
|Stadion                     = [[Stadion Čukarički]]
|Kapacitet                   = 4.070 
|Predsjednik kluba           = {{ZD|SRB}} Dragan Obradović {{small|(vlasnik)}}
|Trener                      = {{ZD|SRB}} [[Vladan Milojević]]
|Plasman u prethodnoj sezoni = 8. mjesto
|Prethodna sezona            = 2025/26.
|Webstranica                 = 
|Trenutna sezona             = 
|uzorak_lr1                  = 
|uzorak_t1                   = _terek11a
|uzorak_dr1                  = 
|uzorak_š1                   = _cesena1011a 
|uzorak_č1                   = _color 3 stripes black
|lijeva ruka1                = FFFFFF
|tijelo1                     = FFFFFF
|desna ruka1                 = FFFFFF
|šorc1                       = FFFFFF
|čarape1                     = FFFFFF
|uzorak_lr2                  = _maccles1112a 
|uzorak_t2                   = _partizan1112a
|uzorak_dr2                  = _maccles1112a 
|uzorak_š2                   = _adidaswhite
|uzorak_č2                   = _color 3 stripes white
|lijeva ruka2                = 000000
|tijelo2                     = 000000 
|desna ruka2                 = 000000
|šorc2                       = 000000 
|čarape2                     = 000000 
}}
'''Fudbalski klub Čukarički''' ([[Ćirilica]]: Фудбалски клуб Чукарички), poznat kao '''Čukarički''' ili '''Čuka''', također i '''Čukarički Beograd''', je [[Srbija|srpski]] profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Beograd]]a, preciznije iz općine [[Čukarica]]. Klub trenutno igra u [[Superliga Srbije|Superligi Srbije]], najvećoj diviziji u srpskom nogometu.

Klub je osnovan 1926. godine i prvu godinu postojanja je proveo na ameterskim terenima.&lt;ref name=&quot;Istorijat kluba&quot;&gt;Official club side of Čukarički Belgrade:[http://www.fkcukaricki.rs/klub/istorijat Istorijat kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150704034437/http://www.fkcukaricki.rs/klub/istorijat |date=4. 7. 2015 }}&lt;/ref&gt; U danima [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Čukarički Beograd je najčešće igrao u nižim divizijama države.&lt;ref name=&quot;Istorijat kluba&quot; /&gt; Prvu pometnju, klub je izazvao u sezonama 1971/72 i 1993/94, kada su dostigli [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Drugu ligu Jugoslavije]], a kasnije ušli i u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvu ligu Jugoslavije]], a zatim su se [[UEFA Intertoto kup 1996.|1996.]] i [[UEFA Intertoto kup 1997.|1997.]] godine kvalifikovali za [[UEFA Intertoto kup]].&lt;ref name=&quot;Istorijat kluba&quot; /&gt;

17. aprila 2012, klub je kupio Dragan Obradović, vlasnik Srpske gradnje i veleprodajne kompanije ADOC.&lt;ref name=&quot;Čukarička Bajka&quot; &gt;[http://www.mozzartsport.com/vesti/cukaricka-bajka-od-rusevina-do-jedinog-srpskog-kluba-bez-dugovanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617051639/http://www.mozzartsport.com/vesti/cukaricka-bajka-od-rusevina-do-jedinog-srpskog-kluba-bez-dugovanja |date=17 Juni 2013 }} Mozzart Sport (Serbian): ČUKARIČKA BAJKA: Od ruševina do jedinog srpskog kluba bez dugovanja - June 15, 2013&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Čukarička Bajka1&quot; &gt;[[Politika]]:[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/fudbal/Uz-rame-prvaku-s-platama-od-200-do-2_000-evra.lt.html Posle privatizacije Čukarički uz rame prvaku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415123924/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/fudbal/Uz-rame-prvaku-s-platama-od-200-do-2_000-evra.lt.html |date=15. 4. 2014 }}&lt;/ref&gt; Od tada je Čukarički Beograd prvi ikad profesionalni nogometni klub u Srbiji koji je [[Privatizacija|privatizovan]], i također je jedan od prvih ikad kupljenih klubova u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]].&lt;ref name=&quot;Čukarička Bajka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Čukarička Bajka1&quot; /&gt;

==Uspjesi==
* '''[[Prva liga Srbije u nogometu|Prva liga Srbije]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2):''' [[Prva liga Srbije u nogometu 2006/2007.|2006–07]], [[Prva liga Srbije u nogometu 2012/2013.|2012–13]]
* '''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' [[Kup Srbije u nogometu 2014/2015.|2015]]

==Evropski rekordi==

===Utakmice===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| [[UEFA Intertoto kup 1996.|1996]]
| rowspan=&quot;4&quot;| [[UEFA Intertoto kup]]
| rowspan=&quot;4&quot;| [[UEFA Intertoto kup 1996.#Grupa 9|Grupa 9]]
| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;| '''5.'''
|-
|{{ZD|LAT}} [[FK Daugava Rīga|FK Daugava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
|-
| {{ZD|NJE}} [[Karlsruher SC]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
|-
| {{ZD|RUM}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| [[UEFA Intertoto kup 1997.|1997]]
| rowspan=&quot;4&quot;| [[UEFA Intertoto kup]]
| rowspan=&quot;4&quot;| [[UEFA Intertoto kup 1997.#Grupa 10|Grupa 10]]
| {{ZD|HOL}} [[FC Groningen|Groningen]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;| '''3.'''
|-
| {{ZD|RUM}} [[ACF Gloria 1922 Bistrița|Gloria Bistrița]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
|-
| {{ZD|FRA}} [[Montpellier HSC|Montpellier]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
|-
|{{ZD|BUG}} [[PFC Spartak Varna|Spartak Varna]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–0
| style=&quot;text-align:center;&quot; {{n/a}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga]]
| [[UEFA Evropska liga 2014/2015.#Prva kvalifikacijska runda|1Q]]
| {{ZD|AND}} [[UE Sant Julià|Sant Julià]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–0
|-
| [[UEFA Evropska liga 2014/2015.#Druga kvalifikacijska runda|2Q]]
|{{ZD|AUT}} [[SV Grödig|Grödig]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2–5
|-
| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.#Prva kvalifikacijska runda|1Q]]
| 
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
|}

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
* {{Službeni sajt|http://www.fkcukaricki.rs/}}

{{DEFAULTSORT:ČukariČki, FK}}
[[Kategorija:FK Čukarički| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.]]
[[Kategorija:Sport u Beogradu]]</text>
      <sha1>kzjh7m6itcr3ox4jdvwne2ubvu6hg0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šugine Bare</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399382</id>
    <revision>
      <id>3900567</id>
      <parentid>3861338</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3619" sha1="nic9jlvnhb2dsnoo68pdkdqk0bfhtid" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Šugine Bare
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9344
| dužina_stepeni               = 17.5158
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119962&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Šugine Bare u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Šugine Bare''' su naselje u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šugine Bare
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119962
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 0
| g1981_ukupno             = 8
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_hrvati             = 7
| g1971_ukupno             = 76
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_hrvati             = 72
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>nic9jlvnhb2dsnoo68pdkdqk0bfhtid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ždrimci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399397</id>
    <revision>
      <id>3900581</id>
      <parentid>3861349</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4004" sha1="a10g32arvitqkw9xadh4gcyomxbprzl" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Ždrimci
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Pogled na Ždrimce, Uskoplje.JPG
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9233
| dužina_stepeni               = 17.6256
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 677
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120073&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Ždrimci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Ždrimci''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ždrimci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120073
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 677
| g2013_bosnjaci           = 145
| g2013_srbi               = 1
| g2013_hrvati             = 523
| g2013_muslimani          = 7
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g1991_ukupno             = 1139
| g1991_muslimani          = 362
| g1991_srbi               = 2
| g1991_hrvati             = 759
| g1981_ukupno             = 1007
| g1981_muslimani          = 300
| g1981_srbi               = 1
| g1981_hrvati             = 700
| g1981_jugosloveni        = 6
| g1971_ukupno             = 912
| g1971_muslimani          = 259
| g1971_hrvati             = 644
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ždrimci}}
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>a10g32arvitqkw9xadh4gcyomxbprzl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Italijansko osvajanje Britanskog Somalilanda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412641</id>
    <revision>
      <id>3900605</id>
      <parentid>3897082</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:23:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <origin>3900605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3005" sha1="svbjwp9g0x5q7y294ifxlxidj6wydft" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Italijansko osvajanje Britanskog Somalilanda
| dio            = [[Drugi svjetski rat]] - [[Istočnoafrička kampanja]]
| slika          = [[Datoteka:Somaliland Italian invasion.png|300px]]
| opis_slike     = Mapa italijanskog osvajanja Somalilanda
| datum          = [[3. august]]-[[19. august]] [[1940]].
| mjesto         = [[Britanski Somaliland]] 
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda [[Kraljevina Italija|Italije]]
| posjed         = 
| strana1        = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[Britansko carstvo]] 
* {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
* [[Datoteka:British Raj Red Ensign.svg|20px]] [[Britanska Indija]] 
* [[Datoteka:Flag of British Somaliland (1903–1950).svg|20px]] [[Britanski Somaliland]]  
* [[Datoteka:Flag of Northern Rhodesia (1939–1964).svg|20px]] [[Sjeverna Rodezija]]  
* [[Datoteka:Flag of Southern Rhodesia (1924–1964).svg|20px]] [[Južna Rodezija]]  
* [[Datoteka:Flag of Nyasaland (1919–1925).svg|20px]] [[Njasalend]]
* [[Datoteka:Flag of Kenya (1921–1963).svg|20px]] [[Britanska Kenija]]
[[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Australija]] (mornarica)
[[Datoteka:Flag of South Africa (1928-1994).svg|20px]] [[Južnoafrička unija]] (ratno vazduhoplovstvo)
[[Datoteka:Flag of Ethiopia (1897-1936; 1941-1974).svg|20px]] [[Etiopsko carstvo]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Kraljevina Italija|Italija]]
* [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Italijanska istočna Afrika]]
| strana3        = 
| komandant1     = {{ZD|UK}} [[Alfred Reade Godwin-Austen]] &lt;br&gt; {{ZD|UK}} [[Arthur Reginald Chater|Arthur Chater]] 
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Guglielmo Nasi]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Carlo De Simone]]
| komandant3     = 
| snage1         = 5.000 regularnih trupa
| snage2         = 24.000 kolonijalnih trupa
| snage3         =
| žrtve1         = 50 ubijenih &lt;br&gt; 105 ranjenih &lt;br&gt; 120 nestalih &lt;br&gt; 7 letjelica uništeno &lt;br&gt; 10 letjelica oštećeno &lt;br&gt; 2 broda oštećena 
| žrtve2         = 465 ubijenih &lt;br&gt; 1.530 ranjenih &lt;br&gt; 4 letjelice uništene
| žrtve3         = | karta_država   = 
| karta_lat      = 
| karta_long     = 
| napomena       = 2.000 Somalijaca ubijeno boreći se u italijanskoj vojsci protiv britanske vlasti &lt;br&gt; Oko 1.000 Somalijaca poginulo boreći se protiv italijanske invazije
}}
'''Italijansko osvajanje Britanskog Somalilanda''' bila je vojna kampanja, koja se odigrala u augustu 1940. između [[Kraljevina Italija|italijanskih]] i [[Britansko carstvo|britanskih]] snaga.

==Reference==
{{refspisak}}

{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Indija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Vojna historija Italije|Somaliland]]
[[Kategorija:Sukobi u 1940.]]
[[Kategorija:Britanske bitke]]</text>
      <sha1>svbjwp9g0x5q7y294ifxlxidj6wydft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željezara Zenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413717</id>
    <revision>
      <id>3900584</id>
      <parentid>3898772</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17388" sha1="jr6mnc9b071u50cwtkngsvhljl7jt4d" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
|grupa=
|ime=Željezara Zenica
|slika=Zeljezara Zenica.jpg
|vrsta=[[Dioničko društvo]]
|osnivanje=1892
|osnivači=Martin von Schmidt&lt;br /&gt;Hans Johann III von Pengg&lt;br /&gt;Leo Bondy
|sjedište=[[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
|predsjednik=
|ključneosobe=Lakshimi Mittal (generalni direktor ArcelorMittal-a)&lt;br /&gt;Marinko Bošnjak (Željezara Zenica)&lt;br /&gt;Biju Nair (ArcelorMittal Zenica)
|industrija=Metalna industrija
|proizvodi=
|zaposleni=2400 (ArcelorMittal Zenica)&lt;br /&gt;750 (Željezara Zenica)
|holding=
|slogan=
|web=[http://corporate.arcelormittal.com/ Službeni sajt]
|pod_posluženo=
|usluge=
|prihod=659,9 miliona  [[Konvertibilna marka|KM]] (ArcelorMittal Zenica 2014)
|operativni_prihod=
|neto_dobit=22,5 miliona KM (Arcelor Mittal Zenica 2014)&lt;br /&gt;{{gubitak}} −3,2 miliona [[Konvertibilna marka|KM]] (Željezara Zenica 2014)
|divizije=
|podruž=
|vlasnik=ArcelorMittal i Vlada FBiH
|prestala_postojati=
|dodatak=
}}
'''Željezara Zenica''' jest [[željezara]] u [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkom]] gradu [[Zenica]].

Željezara Zenica bila je u državnom vlasništvu i djelovala pod imenom BH Steel d.o.o. Zenica do decembra 2004, kada ju je kupio holandski [[Mittal Steel Company]], koji je bio jedan od najvećih proizvođača [[čelik]]a na svijetu. Međutim, jedan manjinski dio željezare u Zenici ostao je u državnom vlasništvu i od tada počeo poslovati kao Željezara Zenica d.o.o.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/a/serijal-privatizacijske-pljacke---zenicka-zeljezara-od-radnickog-raja-do-strajkova/25279640.html|title=Serijal Privatizacijske pljačke - Zenička Željezara: Od radničkog raja do štrajkova|website=Radio Slobodna Evropa|access-date=18. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;

Mittal Steel Company i [[Arcelor]], najveći proizvođač čelika, ujedinili su se u [[ArcelorMittal]] 2007. Tako je željezara u Zenici od tada počela poslovati pod imenom ArcelorMittal Zenica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.com/hr/nastaje-najve%25C4%2587i-proizvo%25C4%2591a%25C4%258D-%25C4%258Delika-na-planetu/a-2280881-1|title=Nastaje najveći proizvođač čelika na planetu {{!}} Gospodarstvo {{!}} DW.COM {{!}} 29.06.2006|last=(www.dw.com)|first=Deutsche Welle|website=DW.COM|access-date=18. 6. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Željezara Zenica najveća je željezara u Bosni i Hercegovini i najveći izvoznik u Bosni i Hercegovini (2014),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/saznajte-ko-su-top-10-uvoznika-i-izvoznika-u-bih-u-2014-godini/48097|title=Saznajte ko su: Top 10 uvoznika i izvoznika u BiH u 2014. godini|last=Akta.ba|website=Akta.ba|access-date=18. 6. 2016|archive-date=26. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026212537/http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/saznajte-ko-su-top-10-uvoznika-i-izvoznika-u-bih-u-2014-godini/48097|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; dok je među željezarama u državama bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]] također jedna od najvećih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://novovrijeme.ba/zenicka-zeljezara-prica-o-privrednom-divu-koji-je-nadzivio-cetiri-sistema-dvije-privatizacije-i-tri-rata/|title=Zenička željezara: Priča o privrednom divu koji je nadživio četiri sistema, dvije privatizacije i tri rata|website=novovrijeme.ba|access-date=18. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140624204948/http://novovrijeme.ba/zenicka-zeljezara-prica-o-privrednom-divu-koji-je-nadzivio-cetiri-sistema-dvije-privatizacije-i-tri-rata/|archive-date=24. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Izgradnja željezare u Zenici je završena na jesen 1892. godine u vrijeme okupacije [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] nad Bosnom i Hercegovinom. Tada je vođena pod nazivom &quot;Eisenwerk Zenica&quot;.&lt;ref name=&quot;Harv|Ademović,|str. 13&quot;&gt;{{Harv|Ademović,|str. 13}}&lt;/ref&gt; Željezara je trebala raditi na bazi sirovog željeza iz [[Vareš]]a ,te je osnovana je kao zadruga kapitala od strane industrijalaca Martin von Schmidta iz [[Willhelmsburg]]a u [[Austrija|Austriji]], Hans Johann III von Pengga iz [[Thörl]]a u Austriji, te [[Češka|češkog]] industrijalca Leo Bondya iz [[Prag]]a, koji su u nju uložili 2,6 miliona austrijskih kruna. Zenica je izabrana radi željezničke pruge, koja prolazi kroz taj grad, zbog značajnih količina [[Ugalj|uglja]] i zbog najnižeg iznosa poreza među tadašnjim zemljama austrougarske, koji je na dobit u tadašnjoj Bosni i Hercegovini iznosio samo 3%.

Sedam godina kasnije, 1897. godine željezara Zenica počela je djelovati kao [[dioničko društvo]].

1900. godine dioničko društvo željezare u Zenici je emitovalo 900.000 kruna.

Do kraja 1905. godine željezara Zenica je imala dvije primitivne [[SM peći]] za proizvodnju čelika, od kojih je prva podignuta 1899. godine, a druga 1901. godine.

Gorivi plin potreban za postrojenja proizvodio je se u gasnim generatorima, koji su radili metodom nepotpunog sagorjevanja uglja, tako da je [[plin]] pretežno sadržavao ugljenmonoksid (poznatiji kao CO²). Ti gasni generatori su radili do 1966. godine, kada je željezara modernizovana.

1913. godine izgrađena je i jedna treća SM peći sa kapacitetom 50.000 tona čelika.

===Prvi svjetski rat=== 
{{Glavni|Prvi svjetski rat}}
Željezara je za investitore bila veoma profitabilna, prije svega, zbog masovnog naoružavanja i predstojećih rata sa Srbijom. Dok je profit u 1900. iznosio 132.602 krune, u 1908. povećava se na 1.300.000 kruna. U sljedećih 8 godina ukupna dobit je iznosila 3,8 miliona kruna što je značilo 25% više nego što je uloženo u Željezaru. Pred početak Prvog svjetskog rata u 1912. tadašnji maksimum proizvodnje je dostigao 38.583 tona sirovog čelika odnosno 33.008 tona valjanih proizvoda. Isti nivo proizvodnje ostvaren je tek ponovo u 1938.Zbog ,izbijanja rata i nedostatka sirovina, znatno je smanjena proizvodnja u toku sljedeće 3 godine te je Željezara poslovala s deficitom. Većina čelika je dostavljana u regije: [[Bosna i Hercegovina]] 23,9%; Austrija 6,25%; [[Mađarska]] 61,3%; te [[Bugarska]] i [[Rumunija]] 8,55%. U početku nije postojao visok stepen mehanizacije. U 1912. radilo je 737 radnika od toga 506 iz Bosne i Hercegovine, 146 iz [[Austrija|Austrije]], 75 iz Mađarske i 10 iz ostalih regiona.&lt;ref name=&quot;Harv|Ademović,|str. 13&quot;/&gt;
18 godina kasnije, pred kraj [[Austro-Ugarska|Austrougarskog castva]], 1918. godine je željezari Zenica emitovano 1,5 miliona kruna, tako da je to dioničko društvo tada imalo kapital u iznosu od 5 miliona austrijskih kruna.
===Period između dva svjetska rata=== 
{{Glavni|Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS}}
[[Datoteka:Zeljezara Zenica 1895.jpg|mini|309x309piksel|Željezara Zenica 1895. godine]]
Nakon pada austrougarskog carstva, osnivanja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] privreda u Zenici i čitavoj Bosni i Hercegovini je od 1918. do 1941. godine stagnirala. Međutim, pred početak drugog svjetskog rata uložena je određena količina novca u željezaru zenica, koja time sa oko 4000 radnika postaje najveće preduzeće u Bosni i Hercegovini&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zenica.ba/fakta/o-gradu/historija-zenice/|title=Historija Zenice|website=www.zenica.ba|access-date=18. 6. 2016|archive-date=21. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190721040550/http://www.zenica.ba/fakta/o-gradu/historija-zenice/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Nakon prvog svjetskog rata Željezara je pripalala kraljevini Jugoslavije. Ukupni kapital željezare iznosio je 1.250.000 dinara, koji su bili raspodijeljeni na 25.000 dionica. Većina dionica je pripaladala Jadranskoj banci. Dominantna pozicija stranih ulagača prisila je jugoslavensku vladu da se formira jugoslavenski željezni kartel. U 1927. godini kartel je obuhvatao 3 željezare (Zenica, [[Željezara Jesenice|Jesenice]], i [[Željezara Štore|Štore]]). U 1935. proširena je proizvodnja na žicu i eksere. Uvedene su 4 mašine za vučenje žice, 15 mašina za kovanje eksera, mašina za proizvodnju bodljikave žice kao i mašina za galvanizaciju. U 1939. godini jugoslavenska vlada je izvršila dokapitalizaciju u visini od 45 miliona dinara. Prva značajnija investicija izvršena je izgradnjom valjaonice prečnika 800&amp;nbsp;mm. Izgradnju je izvršila njemačka kompanija ''Krupp-Grusonwerk A.G.Magedburg-Buckau''. Sljedeći korak ostvaren je izgradnjom [[Termoelektrana|termocentrale]] u sklopu željezare u junu  1937. U 1941. osnovan je ''Jugoslovenski čelik a.d.'' koje su činili pored željezare Zenica, željezara i [[rudnik željeza u Varešu]], [[rudnik željezne rude u Ljubiji]] i [[Rudnik Raspotočje|rudnici uglja Zenica]] i [[Rudnik uglja Breza|Breza]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

===Drugi svjetski rat===
{{Glavni|Drugi svjetski rat}}
Tokom rata naziv željezare je glasio ''HRUTAD'' (Hrvatski rudnici i talionice akcionarsko društvo). Zbog velike važnosti njemački okupator je povećao prozvodnju. Stalni napadi [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačke vojske]] (NOVJ) koji su doveli i do djelimičnog uništenja postrojenja te je proizvodnja u 1944. iznosila oko 6520 tone. NOVJ je u 11. junu 1945. ušla u Zenicu, zahvaljujući naporima radnika mnoga postrojenja su sačuvana od potpunog uništenja. Samo nekoliko dana nakon kasnije ponovo se pokreće proizvodnja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Harv|Ademović,|str. 14}}&lt;/ref&gt;

===Poslijeratni period===
[[Petogodišnji plan (SFRJ)|Prvi petogodišnji plan]] u bivšoj Jugoslaviji proglašen je u ljeto 1947. Predviđeno je proširivanje proizvodnje čelika i željeza. Prema tom planu postojeće željezare i čeličane su trebale biti obnovljene i modernizovane. U prethodnoj verziji nova fabrika je željeza je trebala biti napravljena kod Doboja. Odluka je međutim donesena da se proizvodnja u Zenici proširi. Planirane su valjaonice i visoki peći s kapacitetom od 300.000 tona čelika godišnje. U 1948. su došle poteškoće u razvoju ekonomije na području Jugoslavije. U to vrijeme donesena je [[Informbiro|rezolucija Informbiroa]] koja je otežavala robnu razmjenu s inostranstvom. Planirano je da se do 1955. godišnja proizvodnja poveća na 585.000 tona čelika.&lt;ref&gt;{{Harv|Ademović,|str. 12}}&lt;/ref&gt;

Dogradnja željezare u Zenici, koja je završena [[12. oktobar|12. oktobra]] 1958. godine svečanim otvaranjem, na kojem je sudjelovao i predsjednik Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ) [[Josip Broz Tito]].&lt;ref&gt;{{Harv|Ademović,|str. 47}}&lt;/ref&gt; Tada je izgrađena treća visoka peći i kapacitet povećan sa 70.000 (1945) na 600.000 tona čelika godišnje.

U narednim decenijma ponovo su modernizovani pogona i izgrađeni nove peći. Tako je 1977. godine željezara u Zenici imala 17.000 zaposlenih, dok je taj iznos prije početka drugog svjetskog rata još iznosio 4000. 
[[Datoteka:Arcelor Mittal.svg|mini|Logo ArcelorMittal Zenica-e]]
1987. godina bila je dosada najbolja godina u istoriji željezare u Zenici po proizvodnji. Željezara Zenica je tada imala oko 24.000 zaposlenih i imala obim proizvodnje u iznosu od 1,87 miliona tona čelika. Željezara Zenica je tada bila jedna od najvećih željezara u [[Evropa|Evropi]].

Nakon početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. godine, svi pogoni zeničke željezare su ugašeni i obustavili proizvodnju, a i nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini željezara nije odmah počela ponovo sa proizvodnjom.

1998. godine je nastalo zajedničko državno preduzeće između Željezare Zenica i [[Kuvajtski investicioni fond|Kuvajtskog investicionog fonda]] (KIA) pod imenom BH Steel d.o.o. Zenica sa oko 1000 zaposlenih.

Šest godina kasnije, u decembru 2004. godine je po preporuci Harisa Silajdžića izvršena je privatizacija željezare u Zenici sa Mittal Steel Company-om po prodanoj cijeni u iznosu jednog [[Dolar|US$-Dollara]]. Mittal Steel je se obavezao povećati broj zaposlenih na 4150 i investirati 135 miliona američkih dollara. Međutim, jedan manjinski dio željezare je ostao je u državnom vlasništvu i posluje kao Željezara Zenica d.o.o., dok privatizovani počinje poslovati kao Mittal Steel d.o.o. Zenica.
[[Datoteka:ArcelorMittal Zenica building.JPG|mini|313x313piksel|Upravna zgrada Željezare Zenica]]
Nakon pregovora između Mittal Steel i Arcelor-a 2006. godine, osnovano je 2007. godine između tih dvoje metalskih giganta zajedničko preduzeće pod imenom ArcelorMittal, nakon kojeg je željezara postala članica ArcelorMittal Group-e i počinje poslovati kao ArcelorMittal Zenica.

2008. godine završena je modernizacija pogona ženičke željezare i ponovo je, nakon 17-godišnje pauze, se počelo sa proizvodnjom toplo valjanih proizvoda.

== Proizvodnja ==
Željezara u Zenici proizvodi toplo valjane proizvode za tržište [[Balkan]]a, [[Evropska unija|Evropsku uniju]] i [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://corporate.arcelormittal.com/sustainability/local-picture/bosnia|title=Bosnia|website=corporate.arcelormittal.com|access-date=18. 6. 2016|archive-date=29. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160629181327/http://corporate.arcelormittal.com/sustainability/local-picture/bosnia|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Željezo i ugalj za željeznicu se dobiva iz obilježnih rudnika, dok se koks dobiva iz [[Global Ispat Koksna Industrija Lukavac|Global Ispat Koksna Industrija Lukavac-a]] (GIKIL)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bportal.ba/kinezi-preuzeli-zeljezaru-smederevo-evo-sta-to-znaci-za-1-000-radnika-lukavackog-gikil-a/|title=Kinezi preuzeli željezaru Smederevo: Evo šta to znači za 1.000 radnika lukavačkog GIKIL-a|date=21. 5. 2016|website=Bportal|access-date=18. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160524054153/http://bportal.ba/kinezi-preuzeli-zeljezaru-smederevo-evo-sta-to-znaci-za-1-000-radnika-lukavackog-gikil-a/|archive-date=24. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

== Kritika ==

=== Zagađenje ===
I ako se od strane ArcelorMittal-a navodi kako su oni uložili dosta napora u smanjenje iznosa štitnih emisionih gasova koji dolazi iz Željezare Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/198225/arcelormittal-zagadenje-u-zenici-uzrokuju-kucna-lozista-ogroman-broj-vozila-i-druga-industrijska-postrojenja|title=ARCELORMITTAL &quot;Zagađenje u Zenici uzrokuju kućna ložišta, ogroman broj vozila i druga industrijska postrojenja&quot;|website=www.avaz.ba|access-date=18. 6. 2016|archive-date=14. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160614114418/http://www.avaz.ba/clanak/198225/arcelormittal-zagadenje-u-zenici-uzrokuju-kucna-lozista-ogroman-broj-vozila-i-druga-industrijska-postrojenja|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, brojna zdravstvena, ekološka i građanska udruženja i institucije tvrdi kako je zenička željezara glavni krivac za zagađenje u Zenici i okolini&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bilten.org/?p=3899|title=Zenica na pragu ekološke katastrofe|website=Bilten|access-date=18. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;.

U decembru 2012. godine u Zenici je održan protest od oko 3000 građana Zenice, koji su tražili da se promijeni stanje u Zenici. 
[[Datoteka:Mittal Steel Company logo.svg|mini|Logo priješnje Mittal Steel Company Zenica-e]]
Dvije godine kasnije, u decembru 2014. godine [[ljekarska komora Federacije Bosne i Hercegovine]] je poručila kako se zdravlje građana Zenice mora hitno zaštiti ili se, po njihovim riječima, čak mora i razmišljati o njihovom iseljenju.

U augustu 2015. godine potpisan je ugovor o izgradnji filtera sa danskom kompanijom [[FLSmidth]] u vrijednosti od oko više od 6 miliona KM. 

Direktor ArcelorMittal Zenica-e je tada rekao kako je cilj tog projekta smanjenje emisije prašine za sinter mašine broj 5 u željezari na ispod 50&amp;nbsp;mg/Nm³, što je i zakonski dozvoljenja granica, dok je prema svojim rječima i postoji potencijal smanjenja na 30&amp;nbsp;mg/Nm³.

U oktobru 2015. godine ArcelorMittal dao je i saopštenje za javnost, u kojim se navodi kako zagađenje uzrokuju sami građani Zenice kućnim ložištima, ogromnim broju vozila, te druga industrijska postrojenja.

=== Privatizacija ===
Mnogi mediji u Bosni i Hercegovini, kao npr. &quot;[[Slobodna Evropa]]&quot;, izvještavaju kako je loša privatizacija željezare u Zenici. Oni izvještavaju kako su hiljade ljudi ostalo bez posla, loši uslovi rada, te da se nisu ispoštovali uslovi za privatizaciju zeničke željezare. Osim toga, oni i izvještavaju kako se željezara nije smijela prodavati za toliko nisku cijenu.

Drugi mediji u Bosni i Hercegovini, npr. [[TV1 (BiH)|TV1]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=X0FGTCiS1hI|title=Istina o Željezari Zenica:Investirano preko 127 miliona maraka i zapošljava 2500 radnika|last=|first=|date=|website=|publisher=TV1|access-date=18. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; ili &quot;Novo Vrijeme&quot; međutim navode, kako je Željezara Zenica uspješno privatizovana, te je pokretač razvoja i značajan dio izvoza Bosne i Hercegovine, te da su uslovi privatizacije većinom ispoštovani i uloženi značajna sredstva. Novo Vrijeme izvještava, kako je razlog puno manjeg broja radnika i modernizacija pogona, što uzrokuje manjim potrebama radnika.

==Literatura==
* {{cite book|last1=Ademović|first1=Fadil|title=Monografija - Željezara Zenica|date=1965|publisher=Željezara Zenica|location=Zenica|language=en|ref=harv}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Industrija u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>jr6mnc9b071u50cwtkngsvhljl7jt4d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šibice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414707</id>
    <revision>
      <id>3900549</id>
      <parentid>3568852</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4637" sha1="rwj60c3er4ppcheu9l798sduk2rdcbg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
[[Datoteka:Streichholz.jpg|thumb|Zapaljena šibica]]
'''Šibice''' su sredstvo za potpaljivanje vatre. Suvremene šibice su tipski napravljene od kraćeg tankog drvceta ili krutog [[papir]]a. Jedan kraj (glava) je obložen tvarima koje se palie [[trenje]]m koje proizvodi toplotu, pri udaru protiv prikladne neravne površine.&lt;ref name=oxford&gt;{{cite book|year=1999|title=Concise Oxford Dictionary|url=https://archive.org/details/conciseoxforddic0010unse|edition=10|publisher=Oxford University Press|place=London}}&lt;/ref&gt;

Drvene šibice su obično upakirane u kutijice, a papirne su djelomično potavljene u retke i spojene u tanke papirne kutije. Obloženi vrh šibice, poznat kao &quot;glava&quot;, sastoji se od perlastih aktivnih ([[vatra|zapaljivih]]) sastojaka. Često se boji radi lakšeg uočavanja . Postoje dvije glavne vrste ovih potpaljivača : '''sigurnosne šibice''', koje se mogu paliti samo kresanjem o specijalno pripremljene površine, i šibice tipa '''udari bilo gdje''', kod kojih se za paljenje može koristiti bilo koja prikladna površina za izazivanje trenja. Neke šibicolike kompozicije, poznate kao [[električna šibica]], pale se električno i ne koristite toplinu trenja.&lt;ref name=crass1&gt;{{cite journal|title=A history of the match industry. Part 1|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_1941-03_18_3/page/116|author=Crass, M. F., Jr.|year=1941|pages=116–120|journal=Journal of Chemical Education|volume=18|doi=10.1021/ed018p116|issue=3|bibcode = 1941JChEd..18..116C }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.archive.org/stream/archaeologiaaeli06sociuoft#page/n23/mode/1up/|title=Curator's Report for 1909 |year=1909|page=xviii-xix|journal=Archaeologia Aeliana |series=Third Series|volume=6|author=Brewis, W, Parke}}&lt;/ref&gt; Da bi se drvce (papir) zapalilo, često su bile tretirane [[sumpor]]om, a miris je poboljšana dodavanjem [[kamfor]]a.&lt;ref name=crass1/&gt;

==Princip paljenja==
Palidrvca se prave obično od drveta četinara, a smatra se da je [[jasika]] najbolji materijal za tu proizvodnju. Nakon industrijskog oblikovanja, štapići se prožimaju [[amonij-fosfat]]om koji sprečava tinjanje. Nakon sušenja, jedan od krajeva se umače u rastopljeni [[parafin]] i u zapaljivu masu. To je najčešće smjesa zapaljive supstance, [[oksidans|oksidanasa]] i [[ljepilo|ljepila]]. Od zapaljivih spojeva obično se upotrebljava [[sumpor]] ili [[antimon-sulfid]], a od oksidanasa [[kalij-hlorat]]. Podloga koja služi za paljenje šibice dobije se prevučenjem dijela smjesom crvenoh fosfora, ljepila i staklene prašine. Udaranje (kresanje) glavicom o tu podlogu, dio crvenoga fosfora prelazi na premazanu glavicu i pali se u dodiru s oksidansom, pa se iskra pretvara u plamen i, preko parafina, prenosi na drveni/papirni štapić.

== Također pogledajte==
[[Datoteka:Matches.jpg|thumb|right|Kućne sigurnosne šibice]]
*[[Hendrick Lucifer]]
*[[Upaljač]]
*[[Bijeli fosfor]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska litaratura==
*Threlfall, Richard E. (1951). ''The Story of 100 Years of Phosphorus Making: 1851–1951''. Oldbury: Albright &amp; Wilson Ltd.
*Beaver, Patrick (1985). ''The Match Makers: The Story of Bryant &amp; May''. London: Henry Melland Limited. {{ISBN|0-907929-11-7}}
*Emsley, John (2000). ''The Shocking History of Phosphorus: A Biography of the Devil's Element''. Basingstoke: Macmillan Publishing. {{ISBN|0-333-76638-5}}
*Steele, H. Thomas (1987). ''Close Cover Before Striking: The Golden Age of Matchbook Art''. Abeville Press

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Matches}}
*[http://chemistry.about.com/od/everydaychemistry/a/matches.htm|title=History{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} of Chemical Matches|work=Chemistry.about.com}}
*[http://inventors.about.com/library/inventors/blmatch.htm|title=The History of Matches|work=Inventors.about.com}}
*[http://books.google.com/books?id=LiEDAAAAMBAJ&amp;pg=RA2-PA105&amp;dq=Popular+Science+1946+motor+gun+boat&amp;hl=en&amp;ei=qHPrTIP_CemQnwforuySAg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=true &quot;Making 125,000 Matches An Hour&quot;, August 1946, Popular Science]{{Mrtav link}} article on the modern mass production of wooden stem matches
*http://richannel.org/tales-from-the-prep-room-lighting-a-match {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310030259/http://richannel.org/tales-from-the-prep-room-lighting-a-match |date=10. 3. 2012 }}
[[Kategorija:Upaljači]]{{Mrtav link}}
[[Kategorija:Pribor za kampiranje]]
[[Kategorija:Engleski izumi]]
[[Kategorija:Kineski izumi]]
[[Kategorija:Mađarski izumi]]
[[Kategorija:Njemački izumi]]
[[Kategorija:Škotski izumi]]</text>
      <sha1>rwj60c3er4ppcheu9l798sduk2rdcbg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stojan Vranješ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414958</id>
    <revision>
      <id>3900548</id>
      <parentid>3768003</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:29:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10794" sha1="dslwcj1cnxpmyyfdbv0cdmyu121h0fw" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Stojan Vranješ
| slika                      = Stojan Vranješ FK Borac Banjaluka (cropped).jpg
| opis_slike                 = Vranješ u dresu [[FK Borac Banja Luka|Borca]] 2020. godine
| punoime                    = Stojan Vranješ
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|10|11}}
| rodnigrad                  = [[Banja Luka]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 183&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = {{0|0000}}–2005.
| omladinskipogoni           = [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| godine1                    = 2005–2010.
| klubovi1                   = [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| nastupi(golovi)1           = 120 (30)
| godine2                    = 2010–2012.
| klubovi2                   = [[CS Pandurii Târgu Jiu|Pandurii]]
| nastupi(golovi)2           = 47 (12)
| godine3                    = 2012.
| klubovi3                   = → [[CFR Cluj]]
| nastupi(golovi)3           = 14 (2)
| godine4                    = 2013–2014.
| klubovi4                   = [[FK Vojvodina|Vojvodina]]
| nastupi(golovi)4           = 42 (8)
| godine5                    = 2014–2015.
| klubovi5                   = [[Lechia Gdańsk]]
| nastupi(golovi)5           = 52 (16)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = [[Legia Varšava]] 
| nastupi(golovi)6           = 28 (5)
| godine7                    = 2017–2018.
| klubovi7                   = [[Piast Gliwice]]
| nastupi(golovi)7           = 20 (1)
| godine8                    = 2018–2019.
| klubovi8                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] 
| nastupi(golovi)8           = 24 (3)
| godine9                    = 2019–2021.
| klubovi9                   = [[FK Borac Banja Luka|Borac]] 
| nastupi(golovi)9           = 82 (45)
| godine10                   = 2021–2022.
| klubovi10                  = [[Bashundhara Kings]]
| nastupi(golovi)10          = 12 (4)
| godine11                   = 2022–2023.
| klubovi11                  = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)11          = 22 (6)
| godine12                   = 2023–
| klubovi12                  = [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| nastupi(golovi)12          = 57 (6)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine           = 2002.
| nacionalneekipe            = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)  = 3 (0)
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalnegodine2          = 2007.
| nacionalninastupi(golovi)2 = 1 (0)
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BIH]]
| nacionalnegodine3          = 2009–2012.
| nacionalninastupi(golovi)3 = 3 (0)
| zadnjiuređaj               = 25. juni 2026
}}
'''Stojan Vranješ''' (rođen [[11. oktobar|11. oktobra]] [[1986.|1986]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] koji nastupa na poziciji veznog igrača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/stojan-vranjes/profil/spieler/46346|title=Stojan Vranjes - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
=== Početak karijere ===
Vranješ je svoju profesionalnu karijeru započeo u [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. U Borcu je proveo ukupno pet sezona, a u januaru 2010. odlučuje se na prelazak u [[Rumunija|rumunski]] klub [[Pandurii]] za oko 75 hiljada [[Euro|eura]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U februaru 2012, Vranješ biva posuđen ekipi [[CFR Cluj]] do kraja sezone.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U julu 2012, Vranješ raskida ugovor sa ekipom Panduriia i postaje slobodan igrač, te ne uspijeva pronaći angažman sve do februara 2013. Dana 6. februara 2013, Vranješ potpisuje dvogodišnji ugovor sa [[srbija]]nskim klubom [[FK Vojvodina|FK Vojvodinom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:418574-Vranjes-u-Vojvodini|title=Vranješ u Vojvodini|website=www.novosti.rs|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Lechia Gdansk ===
Već u februaru 2014, Vranješ kao slobodan igrač napušta ekipu Vojdvodine i prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lechia Gdansk]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/stojan-vranjes-iz-vojvodine-presao-u-lechiju-gdanjsk/125594|title=Stojan Vranješ iz Vojvodine prešao u Lechiju Gdanjsk|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi zastup za Lechiu bilježi u remiju 0–0 protiv ekipe [[Wisla Krakow]] krajem februara 2014. godine u sklopu [[Ekstraklasa|prve lige Poljske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330233|title=Lechia Gdansk - Wisla Kraków, Feb 28, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polovinom marta iste godine, Vranješ postiže dva gola za Lechiu protiv ekipe [[Wdziew]]a u pobjedi rezultatom 2–0 u sklopu prvenstva Poljske.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330298|title=Lechia Gdansk - Widzew Lodz, Mar 15, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Do kraja sezone upisuje 16 nastupa i bilježi sedam golova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/stojan-vranjes/leistungsdaten/spieler/46346/plus/0?saison=2013|title=Stojan Vranjes - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Legia Varšava ===
Krajem augusta 2015, Vranješ za oko 300 hiljada [[Euro|eura]] prelazi u drugi po redu [[Poljska|poljski]] klub [[Legia Varšava|Legiu]] iz [[Varšava|Varšave]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/stojan-vranjes-pojacao-legiju/170355|title=Stojan Vranješ pojačao Legiju|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polovinom septembra 2015, Vranješ upisuje svoj prvi nastup za Legiu u remiju 2–2 protiv ekipe [[Zaglebie Lubin]] u sklopu prvenstva Poljske.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2577179|title=Legia Warszawa - Zaglebie Lubin, Sep 11, 2015 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u narednom kolu prvenstva, Vranješ postiže i svoj prvi gol za novi tim u pobjedi 4–1 protiv ekipe [[Ruch Chorzowa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2577188|title=Ruch Chorzow - Legia Warszawa, Sep 20, 2015 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Vranješ je upisao tri nastupa za U-17 reprezentaciju BIH, te jedan nastup za U-21 reprezentaciju BIH. U junu 2009, Vranješ ostvaruje svoj prvi nastup za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju BIH]] u prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Uzbekistan]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/bih-i-uzbekistan-podijelili-bodove/18240|title=BiH i Uzbekistan „podijelili bodove“|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U maju 2012, Vranješ nailazi na niz kritika sportskih novinara, ali i javnosti zbog defanzivne greške u posljednjoj minuti prijateljske utakmice odigrane u [[Chicago|Chicagu]] protiv [[Meksiko|Meksika]], koju je meksička reprezentacija iskoristila da zabije gol i pobijedi rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cazin.net/mobile/sport/23266-stojan-vranjes-u-hiljadu-pokusaja-ne-bih-ponovio-onu-gresku.html|title=Stojan Vranješ: U hiljadu pokušaja ne bih ponovio onu grešku!|last=bella|access-date=28. 8. 2016|archive-date=3. 7. 2013|archive-url=https://archive.today/20130703045336/http://www.cazin.net/mobile/sport/23266-stojan-vranjes-u-hiljadu-pokusaja-ne-bih-ponovio-onu-gresku.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon izbivanja iz reprezentacije više od 4 godine, trenutni selektor reprezentacije, [[Mehmed Baždarević]], ponovo je uvrstio Vranješa na spisak igrača za utakmicu kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. protiv [[Estonija|Estonije]], koja se odigrala 6. septembra 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/bazdarevic-objavio-spisak-za-estoniju-pozvano-26-igraca/160825012|title=Baždarević objavio spisak za Estoniju: Pozvano 26 igrača|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 14. 12. 2016.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.com/stojan-vranjes/nationalmannschaft/spieler/46346|title=Stojan Vranjes - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=28. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2009.
|1
|0
|-
|2012.
|2
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!3
!0
|}

== Trofeji ==
[[FK Borac Banja Luka]]:
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
** '''Prvaci (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2009/10.|2009/10.]]

[[CFR Cluj]]:
* '''[[Liga I]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2011/12.

[[FK Vojvodina]]:
* '''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]'''
** '''Prvaci (1)''': [[Kup Srbije u nogometu 2013/2014.|2014]].

[[Legia Varšava]]:
* '''[[Ekstraklasa]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2015/16.
* '''[[Poljski Kup]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2015/16.

[[FK Željezničar Sarajevo]]:
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
** '''Prvaci (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017/18.]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20160720130644/http://www.90minut.pl/kariera.php?id=26892 Stojan Vranješ] (90minut.pl)
* [http://national-football-teams.com/player/31713/Stojan_Vranjes.html Stojan Vranješ] (national-football-teams.com)
* [http://www.transfermarkt.pl/stojan-vranjes/profil/spieler/46346 Stojan Vranješ] (transfermarkt.pl)

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vranješ, Stojan}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Srbijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]]
[[Kategorija:Nogometaši Pandurii Târgu Jiu]]
[[Kategorija:Nogometaši CFR Cluj]]
[[Kategorija:Nogometaši Vojvodine]]
[[Kategorija:Nogometaši Lechia Gdańsk]]
[[Kategorija:Nogometaši Legia Varšava]]
[[Kategorija:Nogometaši Piast Gliwice]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]</text>
      <sha1>dslwcj1cnxpmyyfdbv0cdmyu121h0fw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva gimnazija (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>426609</id>
    <revision>
      <id>3900564</id>
      <parentid>3900115</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T14:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4197" sha1="jh1qo2dx7j9mtch5hd33jfzzbuniftv" xml:space="preserve">'''Prva gimnazija''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] najstarija je [[srednja škola|srednjoškolska]] ustanova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je 1879. ukazom [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]], a odlukom austrijskog cara i ugarskog kralja [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]]. Dan škole se proslavlja 6. aprila.

== Historija ==
[[File:Sarajevo First-Gymnasium.jpg|thumb|left|Ispred ulaza škole oko 1930.]]
[[Datoteka:Godišnje izvješće realne gimnasije u Sarajevu 1881-82.png|175px|mini|desno|Godišnji izvještaj Realne gimnazije 1881/82. školske godine]]
Prvi direktor škole bio je [[Ivan Branislav Zoch]]. Prve školske godine škola imala je 42 učenika. Do [[1919.]] gimnazija je bila muška škola. Prva zgrada u kojoj se škola nalazi bila je zgrada Ruždije u Halilbašićevoj ulici, poslije koje se škola seli u Salomovu zgradu na uglu Jefićeve ulice kod [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevske katedrale]]. U današnju zgradu škola se preselila 1889.

Škola je 1883. u [[Trst]]u osvojila drugu nagradu na austrougarskoj školskoj izložbi, ispred škola iz [[Beč]]a i [[Budimpešta|Budimpešte]].

Nastavni jezik škole bio je &quot;balkanski zemaljski jezik sa latinskim i ćiriličnim pismom&quot;. Škola je bila veoma dobro opremljena, a kabineti, učila i udžbenici bili su uređeni po najvišim didatičkim mjerilima i dostignućima tadašnjeg vremena.

== Nazivi ==
{{columns-list|3|
* Carska-kraljevska realna gimnazija
* Klasična (humanistička) gimnazija (1883–1884)
* Velika gimnazija (1884–1922)
* Prva gimnazija (1922–1925)
* Prva muška realna gimnazija (1925–1953)
* Državna klasična gimnazija – Prva muška gimnazija (1953–1954)
* Državna klasična gimnazija (1954–1960)
* Prva klasična gimnazija (1960–1961)
* Prva gimnazija (1961–1982)
* Revolucionari i narodni heroji Prve gimnazije (1982–1991)
* Javna ustanova Prva gimnazija (1991)
}}

== Učenici ==
Za 140 godina postojanja kroz školu je prošlo skoro 40.000 učenika. Najpoznatiji učenici su:
* književnici: [[Safvet-beg Bašagić]], [[Isak Samokovlija]], [[Tugomir Alaupović]], [[Miljenko Jergović]] i [[Petar Kočić]]
* slikari: [[Vojo Dimitrijević]], [[Branko Šotra]], [[Jovan Bijelić]], [[Mario Mikulić]], [[Pero Popović]] i [[Đoko Mazalić]]
* nobelovci: [[Ivo Andrić]], [[Vladimir Prelog]]
* narodni heroji: [[Slobodan Princip]]
* političari: [[Vojislav Šešelj]]
* sportisti: Ivan Sokolov
* muzičari: [[Saša Lošić]], [[Goran Bregović]]
* matematičarka: [[Vera Šnajder|Vera Popović Šnajder]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bhfuturesfoundation.org/vera-snajder-tribute-en|title=Vera Šnajder Award|website=Bosnia &amp; Herzegovina Futures Foundation|language=en-US|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Direktori ==
Tokom postojanja gimnazije, škola je imala 21. direktora:

{{columns-list|3|
* Ivan Branislav Zoch
* Gustav Johan Jili (1882–1884)
* Davorin Nemanić (1884–1890)
* Martin Bedjanić (1900–1910)
* Dragan Kudlih (1910–1915)
* Ivan Kovačić (1916–1918)
* Milan Čuović (1918–1926)
* Vladimir Perinović (1926–1928)
* Lazar Kondić (1931–1940)
* Milenko Vidković (1945–1950)
* Obren Vukomanović (1950–1951)
* Ivan Barbalić (1951–1956)
* Momčilo Jovanović (1959–1965)
* Blanka Popović (1965–1973)
* Adila Muhamedagić (1974–1982)
* Amir Avdagić (1983–1987)
* Zlata Bukvić (1987–2000)
* Ešrefa Gačanin (2000–2009)
* Jasmina Hadžimurtezić (2009–2013)
* Kenan Novalija (2013–2016)
* Jasmina Melkić (2016–2017)
* Lejla Tuzlak (2017-2022)
* Velida Tinjak (od 2022)
}}

== Također pogledajte ==
* [[Druga gimnazija (Sarajevo)]]

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web|title=Prva gimnazija - Sarajevo|url=http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|work=Sarajevo (1878-1918)|access-date=11. 1. 2017|archive-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170314080811/http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|url-status=dead}}
* {{cite web|title=Prva gimnazija Sarajevo|url=https://www.youtube.com/watch?v=1LySIp1b2tM&amp;feature=youtu.be|access-date=11. 1. 2017}}

[[Kategorija:Srednje škole u Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]]</text>
      <sha1>jh1qo2dx7j9mtch5hd33jfzzbuniftv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900565</id>
      <parentid>3900564</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T14:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4265" sha1="nrmv9f8a4amwlvct11czw87oxru73ju" xml:space="preserve">[[Datoteka:Prva gimnazija Sarajevo.jpg|mini|Zgrada Prve Gimnazije]]
'''Prva gimnazija''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] najstarija je [[srednja škola|srednjoškolska]] ustanova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je 1879. ukazom [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]], a odlukom austrijskog cara i ugarskog kralja [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]]. Dan škole se proslavlja 6. aprila.

== Historija ==
[[File:Sarajevo First-Gymnasium.jpg|thumb|left|Ispred ulaza škole oko 1930.]]
[[Datoteka:Godišnje izvješće realne gimnasije u Sarajevu 1881-82.png|175px|mini|desno|Godišnji izvještaj Realne gimnazije 1881/82. školske godine]]
Prvi direktor škole bio je [[Ivan Branislav Zoch]]. Prve školske godine škola imala je 42 učenika. Do [[1919.]] gimnazija je bila muška škola. Prva zgrada u kojoj se škola nalazi bila je zgrada Ruždije u Halilbašićevoj ulici, poslije koje se škola seli u Salomovu zgradu na uglu Jefićeve ulice kod [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevske katedrale]]. U današnju zgradu škola se preselila 1889.

Škola je 1883. u [[Trst]]u osvojila drugu nagradu na austrougarskoj školskoj izložbi, ispred škola iz [[Beč]]a i [[Budimpešta|Budimpešte]].

Nastavni jezik škole bio je &quot;balkanski zemaljski jezik sa latinskim i ćiriličnim pismom&quot;. Škola je bila veoma dobro opremljena, a kabineti, učila i udžbenici bili su uređeni po najvišim didatičkim mjerilima i dostignućima tadašnjeg vremena.

== Nazivi ==
{{columns-list|3|
* Carska-kraljevska realna gimnazija
* Klasična (humanistička) gimnazija (1883–1884)
* Velika gimnazija (1884–1922)
* Prva gimnazija (1922–1925)
* Prva muška realna gimnazija (1925–1953)
* Državna klasična gimnazija – Prva muška gimnazija (1953–1954)
* Državna klasična gimnazija (1954–1960)
* Prva klasična gimnazija (1960–1961)
* Prva gimnazija (1961–1982)
* Revolucionari i narodni heroji Prve gimnazije (1982–1991)
* Javna ustanova Prva gimnazija (1991)
}}

== Učenici ==
Za 140 godina postojanja kroz školu je prošlo skoro 40.000 učenika. Najpoznatiji učenici su:
* književnici: [[Safvet-beg Bašagić]], [[Isak Samokovlija]], [[Tugomir Alaupović]], [[Miljenko Jergović]] i [[Petar Kočić]]
* slikari: [[Vojo Dimitrijević]], [[Branko Šotra]], [[Jovan Bijelić]], [[Mario Mikulić]], [[Pero Popović]] i [[Đoko Mazalić]]
* nobelovci: [[Ivo Andrić]], [[Vladimir Prelog]]
* narodni heroji: [[Slobodan Princip]]
* političari: [[Vojislav Šešelj]]
* sportisti: Ivan Sokolov
* muzičari: [[Saša Lošić]], [[Goran Bregović]]
* matematičarka: [[Vera Šnajder|Vera Popović Šnajder]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bhfuturesfoundation.org/vera-snajder-tribute-en|title=Vera Šnajder Award|website=Bosnia &amp; Herzegovina Futures Foundation|language=en-US|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Direktori ==
Tokom postojanja gimnazije, škola je imala 21. direktora:

{{columns-list|3|
* Ivan Branislav Zoch
* Gustav Johan Jili (1882–1884)
* Davorin Nemanić (1884–1890)
* Martin Bedjanić (1900–1910)
* Dragan Kudlih (1910–1915)
* Ivan Kovačić (1916–1918)
* Milan Čuović (1918–1926)
* Vladimir Perinović (1926–1928)
* Lazar Kondić (1931–1940)
* Milenko Vidković (1945–1950)
* Obren Vukomanović (1950–1951)
* Ivan Barbalić (1951–1956)
* Momčilo Jovanović (1959–1965)
* Blanka Popović (1965–1973)
* Adila Muhamedagić (1974–1982)
* Amir Avdagić (1983–1987)
* Zlata Bukvić (1987–2000)
* Ešrefa Gačanin (2000–2009)
* Jasmina Hadžimurtezić (2009–2013)
* Kenan Novalija (2013–2016)
* Jasmina Melkić (2016–2017)
* Lejla Tuzlak (2017-2022)
* Velida Tinjak (od 2022)
}}

== Također pogledajte ==
* [[Druga gimnazija (Sarajevo)]]

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web|title=Prva gimnazija - Sarajevo|url=http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|work=Sarajevo (1878-1918)|access-date=11. 1. 2017|archive-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170314080811/http://sarajevo18781918.blogger.ba/arhiva/2005/05/11/38370|url-status=dead}}
* {{cite web|title=Prva gimnazija Sarajevo|url=https://www.youtube.com/watch?v=1LySIp1b2tM&amp;feature=youtu.be|access-date=11. 1. 2017}}

[[Kategorija:Srednje škole u Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]]</text>
      <sha1>nrmv9f8a4amwlvct11czw87oxru73ju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion &quot;Lužnjiki&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447064</id>
    <revision>
      <id>3900593</id>
      <parentid>3829041</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:25:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-36795-44</username>
        <id>182952</id>
      </contributor>
      <comment>a bilo je krivo sorrry zdica to su moja dica</comment>
      <origin>3900593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8972" sha1="g0mlacbfvikrcc9cnq5espujfmwk1ww" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Stadion Lužnjiki
| nadimak              = 
| slika                = [[Datoteka:Стадион Лужники (29 марта 2017) · 30.jpg|250px]]
| tekst                = Stadion Lužnjiki u [[Moskva|Moskvi]]
| puni_naziv           =  
| bivši_nazivi         = Centralni Lenjinov stadion (1956–1992)
| lokacija             = Lužneckaja naberežnaja 24, [[Moskva]], [[Rusija]]
| koordinate           = 
| početak_izgradnje    = 1955.
| izgrađen             = 
| otvoren              = 31. juli 1956.
| renoviran            = 1996–1997; 2001–2004; 2013–2017.
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = 
| operator             = 
| površina             = 
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 350 miliona [[Euro|eura]] (2013–2017)&lt;ref name=&quot;f&quot;&gt;{{cite web |url=http://special.tass.ru/en/sport/807434 |title=Reconstruction of World Cup 2018 opening match stadium to cost 350 mln euros |date=2. 7. 2018 |website=[[ITAR-TASS]] |access-date=26. 12. 2013 |archive-date=5. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201005144043/http://special.tass.ru/en/sport/807434 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| arhitekt             = PA Arena, Gmp Architekten and Mosproject-4
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 81.000&lt;br&gt;78.011 (svjetsko prvenstvo)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|title=Luzhniki Stadium|work=FIFA|language=en|access-date=2. 7. 2018|archive-date=16. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171116193913/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 102.538 (Sovjetski Savez – Italija, 13. 10. 1963)
| dimenzije            = 105 × 68 m
| korisnici            = 
}}
'''Stadion Lužnjiki''' ({{jez-ru|Cтадион Лужники}}) jest olimpijski i nacionalni [[stadion]] [[Rusija|Rusije]] koji se nalazi u njenom [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Moskva|Moskvi]]. Sa kapacitetom od 81.000 gledalaca, najveći je stadion u državi i jedan od najvećih u [[Evropa|Evropi]]. Stadion je dio Olimpijskog kompleksa Lužnjiki a nalazi se u rejonu Hamovniki, Centralnom administrativnom okrugu grada Moskve. Naziv stadiona potiče od močvarnog područja na kojem se nalazi kompleks, a koji bi u prijevodu na [[bosanski jezik]] značilo &quot;potopljena livada&quot;.

Stadion je bio centralni objekat i domaćin ceremonije otvaranja i zatvaranja [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijskih igara 1980.]] Na ovom stadionu su se odigravale neke važne nogometne utakmice kao što su [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|finalne utakmice Kupa UEFA (1999)]] ili [[Spisak finala Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|UEFA Lige prvaka (2008)]].

Tokom prošlosti Lužnjiki su za domaće utakmice koristili moskovski nogometni klubovi [[PFK CSKA Moskva|CSKA]], [[FK Spartak Moskva|Spartak]] i [[FK Torpedo Moskva|Torpedo]] dok danas stadion koristi uglavnom [[Nogometna reprezentacija Rusije]]. Stadion se koristi također i za razne druge sportske događaje kao kao što je finale nogometnog kupa Rusije.

== Svjetsko prvenstvo 2018. ==

Tokom prvenstva na ovom stadionu je planirano odigravanje sedam utakmica, četiri u grupnoj fazi i po jedna u osminifinala, polufinalu i finalu. Na ovom stadionu je održana i prva utakmica prvenstva između domaće i [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|reprezentacije Saudiijske Arabije]].

Raspored utakmica dat je u sljedećoj tabeli.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width:100%;&quot;
|-
!Datum
!Vrijeme
!Reprezentacija #1
!Rezultat
!Reprezentacija #2
!Runda takmičenja
!Posjetioci
|-
|14. juni 2018.||18:00 || {{NOG|RUS}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;|  5–0|| {{NOG|SAU}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|Grupa A]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|45.888
|-
|17. juni 2018.||18:00 || {{NOG|NJE}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1 || {{NOG|MEX}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|Grupa F]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-11-0617-ger-mex-fulltime-pdf-2959718.pdf?cloudid=vdedmcpen3hfh1sym6yb |title=Match report – Group F – Germany - Mexico |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=17. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624153455/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-11-0617-ger-mex-fulltime-pdf-2959718.pdf?cloudid=vdedmcpen3hfh1sym6yb |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|20. juni 2018.||15:00 || {{NOG|POR}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0 || {{NOG|MAR}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|Grupa B]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-19-0620-por-mar-fulltime-pdf-2962768.pdf?cloudid=mii2jztnh9q1ysjpmwrv |title=Match report – Group B – Portugal - Morocco |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=20. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624153457/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-19-0620-por-mar-fulltime-pdf-2962768.pdf?cloudid=mii2jztnh9q1ysjpmwrv |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|26. juni 2018.||17:00 || {{NOG|DAN}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0 || {{NOG|FRA}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|Grupa C]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-37-0626-den-fra-fulltime-pdf-2970066.pdf?cloudid=zqrivlhq0vm1zrz9c8zd |title=Match report – Group C – Denmark - France |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=26. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=8. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708142455/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-37-0626-den-fra-fulltime-pdf-2970066.pdf?cloudid=zqrivlhq0vm1zrz9c8zd |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|1. juli 2018.||17:00 || {{NOG|ŠPA}}||style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1 (3–4 pen.) || {{NOG|RUS}}||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Nokaut faza]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;| 78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-51-0701-esp-rus-fulltime-pdf-2979634.pdf?cloudid=rix0h2ufiablhohc1hsj |title=Match report – Round of 16 – Spain - Russia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=1. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=8. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708142631/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-51-0701-esp-rus-fulltime-pdf-2979634.pdf?cloudid=rix0h2ufiablhohc1hsj |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|11. juli 2018.||21:00 || {{NOG|HRV}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1 ([[Produžeci|prod.]]) || {{NOG|ENG}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Polufinale]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-62-0711-cro-eng-fulltime-pdf-2984965.pdf?cloudid=wokewexwh4sfkhzk8qwz |title=Match report – Semi-final – Croatia - England |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=11. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=12. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712025032/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-62-0711-cro-eng-fulltime-pdf-2984965.pdf?cloudid=wokewexwh4sfkhzk8qwz |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|15. juli 2018.|| 18:00 || {{NOG|FRA}}||style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–2  || {{NOG|HRV}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Finale]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-fulltime-pdf-2986102.pdf?cloudid=ahrvofztw0aucrsywr2c |title=Match report – Final – France - Croatia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=15. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715211046/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-fulltime-pdf-2986102.pdf?cloudid=ahrvofztw0aucrsywr2c |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;	
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luzhniki Stadium}}
* [https://www.luzhniki.ru/ Službeni sajt stadiona]

{{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}

[[Kategorija:Nogometni stadioni u Rusiji|Stadion ''Lužnjiki'']]
[[Kategorija:Sport u Moskvi]]
[[Kategorija:Sportski objekti završeni 1956.]]
[[Kategorija:Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Građevine i strukture u Moskvi]]</text>
      <sha1>g0mlacbfvikrcc9cnq5espujfmwk1ww</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900594</id>
      <parentid>3900593</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:28:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-36795-44</username>
        <id>182952</id>
      </contributor>
      <comment>podaci su bili krivo napisani i kao punoljetna osoba zelim ih promijeniti kako nebi varali ljude</comment>
      <origin>3900594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8972" sha1="lnbcv79jx1fs5d8exugurmmbn8erc7s" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Stadion Lužnjiki
| nadimak              = 
| slika                = [[Datoteka:Стадион Лужники (29 марта 2017) · 30.jpg|250px]]
| tekst                = Stadion Lužnjiki u [[Moskva|Moskvi]]
| puni_naziv           =  
| bivši_nazivi         = Centralni Lenjinov stadion (1956–1992)
| lokacija             = Lužneckaja naberežnaja 24, [[Moskva]], [[Rusija]]
| koordinate           = 
| početak_izgradnje    = 1955.
| izgrađen             = 
| otvoren              = 31. juli 1956.
| renoviran            = 1996–1997; 2001–2004; 2013–2017.
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = 
| operator             = 
| površina             = 
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 350 miliona [[Euro|eura]] (2013–2017)&lt;ref name=&quot;f&quot;&gt;{{cite web |url=http://special.tass.ru/en/sport/807434 |title=Reconstruction of World Cup 2018 opening match stadium to cost 350 mln euros |date=2. 7. 2018 |website=[[ITAR-TASS]] |access-date=26. 12. 2013 |archive-date=5. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201005144043/http://special.tass.ru/en/sport/807434 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| arhitekt             = PA Arena, Gmp Architekten and Mosproject-4
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 81.000&lt;br&gt;78.011 (svjetsko prvenstvo)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|title=Luzhniki Stadium|work=FIFA|language=en|access-date=2. 7. 2018|archive-date=16. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171116193913/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 102.538 (Sovjetski Savez – Italija, 13. 10. 1963)
| dimenzije            = 105 × 68 m
| korisnici            = 
}}
'''Stadion Lužnjiki''' ({{jez-ru|Cтадион Лужники}}) jest olimpijski i nacionalni [[stadion]] [[Rusija|Rusije]] koji se nalazi u njenom [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Moskva|Moskvi]]. Sa kapacitetom od 81.000 gledalaca, najveći je stadion u državi i jedan od najvećih u [[Evropa|Evropi]]. Stadion je dio Olimpijskog kompleksa Lužnjiki a nalazi se u rejonu Hamovniki, Centralnom administrativnom okrugu grada Moskve. Naziv stadiona potiče od močvarnog područja na kojem se nalazi kompleks, a koji bi u prijevodu na [[bosanski jezik]] značilo &quot;potopljena livada&quot;.

Stadion je bio centralni objekat i domaćin ceremonije otvaranja i zatvaranja [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijskih igara 1980.]] Na ovom stadionu su se odigravale neke važne nogometne utakmice kao što su [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|finalne utakmice Kupa UEFA (1999)]] ili [[Spisak finala Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|UEFA Lige prvaka (2008)]].

Tokom prošlosti Lužnjiki su za domaće utakmice koristili moskovski nogometni klubovi [[PFK CSKA Moskva|CSKA]], [[FK Spartak Moskva|Spartak]] i [[FK Torpedo Moskva|Torpedo]] dok danas stadion koristi uglavnom [[Nogometna reprezentacija Rusije]]. Stadion se koristi također i za razne druge sportske događaje kao kao što je finale nogometnog kupa Rusije.

== Svjetsko prvenstvo 2018. ==

Tokom prvenstva na ovom stadionu je planirano odigravanje sedam utakmica, četiri u grupnoj fazi i po jedna u osminifinala, polufinalu i finalu. Na ovom stadionu je održana i prva utakmica prvenstva između domaće i [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|reprezentacije Saudiijske Arabije]].

Raspored utakmica dat je u sljedećoj tabeli.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width:100%;&quot;
|-
!Datum
!Vrijeme
!Reprezentacija #1
!Rezultat
!Reprezentacija #2
!Runda takmičenja
!Posjetioci
|-
|14. juni 2018.||18:00 || {{NOG|RUS}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;|  5–0|| {{NOG|SAU}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|Grupa A]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.010
|-
|17. juni 2018.||18:00 || {{NOG|NJE}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1 || {{NOG|MEX}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|Grupa F]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-11-0617-ger-mex-fulltime-pdf-2959718.pdf?cloudid=vdedmcpen3hfh1sym6yb |title=Match report – Group F – Germany - Mexico |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=17. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624153455/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-11-0617-ger-mex-fulltime-pdf-2959718.pdf?cloudid=vdedmcpen3hfh1sym6yb |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|20. juni 2018.||15:00 || {{NOG|POR}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0 || {{NOG|MAR}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|Grupa B]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-19-0620-por-mar-fulltime-pdf-2962768.pdf?cloudid=mii2jztnh9q1ysjpmwrv |title=Match report – Group B – Portugal - Morocco |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=20. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624153457/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-19-0620-por-mar-fulltime-pdf-2962768.pdf?cloudid=mii2jztnh9q1ysjpmwrv |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|26. juni 2018.||17:00 || {{NOG|DAN}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0 || {{NOG|FRA}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|Grupa C]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-37-0626-den-fra-fulltime-pdf-2970066.pdf?cloudid=zqrivlhq0vm1zrz9c8zd |title=Match report – Group C – Denmark - France |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=26. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=8. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708142455/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-37-0626-den-fra-fulltime-pdf-2970066.pdf?cloudid=zqrivlhq0vm1zrz9c8zd |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|1. juli 2018.||17:00 || {{NOG|ŠPA}}||style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1 (3–4 pen.) || {{NOG|RUS}}||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Nokaut faza]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;| 78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-51-0701-esp-rus-fulltime-pdf-2979634.pdf?cloudid=rix0h2ufiablhohc1hsj |title=Match report – Round of 16 – Spain - Russia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=1. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=8. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708142631/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-51-0701-esp-rus-fulltime-pdf-2979634.pdf?cloudid=rix0h2ufiablhohc1hsj |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|11. juli 2018.||21:00 || {{NOG|HRV}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1 ([[Produžeci|prod.]]) || {{NOG|ENG}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Polufinale]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-62-0711-cro-eng-fulltime-pdf-2984965.pdf?cloudid=wokewexwh4sfkhzk8qwz |title=Match report – Semi-final – Croatia - England |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=11. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=12. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712025032/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-62-0711-cro-eng-fulltime-pdf-2984965.pdf?cloudid=wokewexwh4sfkhzk8qwz |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|15. juli 2018.|| 18:00 || {{NOG|FRA}}||style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–2  || {{NOG|HRV}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Finale]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-fulltime-pdf-2986102.pdf?cloudid=ahrvofztw0aucrsywr2c |title=Match report – Final – France - Croatia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=15. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715211046/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-fulltime-pdf-2986102.pdf?cloudid=ahrvofztw0aucrsywr2c |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;	
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luzhniki Stadium}}
* [https://www.luzhniki.ru/ Službeni sajt stadiona]

{{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}

[[Kategorija:Nogometni stadioni u Rusiji|Stadion ''Lužnjiki'']]
[[Kategorija:Sport u Moskvi]]
[[Kategorija:Sportski objekti završeni 1956.]]
[[Kategorija:Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Građevine i strukture u Moskvi]]</text>
      <sha1>lnbcv79jx1fs5d8exugurmmbn8erc7s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900599</id>
      <parentid>3900594</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-36795-44|~2026-36795-44]] ([[User talk:~2026-36795-44|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semso98|Semso98]]</comment>
      <origin>3829041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9532" sha1="dxwwkpgqwh48hck8po2d8a8aophffsb" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Stadion Lužnjiki
| nadimak              = 
| slika                = [[Datoteka:Стадион Лужники (29 марта 2017) · 30.jpg|250px]]
| tekst                = Stadion Lužnjiki u [[Moskva|Moskvi]]
| puni_naziv           =  
| bivši_nazivi         = Centralni Lenjinov stadion (1956–1992)
| lokacija             = Lužneckaja naberežnaja 24, [[Moskva]], [[Rusija]]
| koordinate           = 
| početak_izgradnje    = 1955.
| izgrađen             = 
| otvoren              = 31. juli 1956.
| renoviran            = 1996–1997; 2001–2004; 2013–2017.
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = 
| operator             = 
| površina             = 
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 350 miliona [[Euro|eura]] (2013–2017)&lt;ref name=&quot;f&quot;&gt;{{cite web |url=http://special.tass.ru/en/sport/807434 |title=Reconstruction of World Cup 2018 opening match stadium to cost 350 mln euros |date=2. 7. 2018 |website=[[ITAR-TASS]] |access-date=26. 12. 2013 |archive-date=5. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201005144043/http://special.tass.ru/en/sport/807434 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| arhitekt             = PA Arena, Gmp Architekten and Mosproject-4
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 81.000&lt;br&gt;78.011 (svjetsko prvenstvo)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|title=Luzhniki Stadium|work=FIFA|language=en|access-date=2. 7. 2018|archive-date=16. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171116193913/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 102.538 (Sovjetski Savez – Italija, 13. 10. 1963)
| dimenzije            = 105 × 68 m
| korisnici            = 
}}
'''Stadion Lužnjiki''' ({{jez-ru|Cтадион Лужники}}) jest olimpijski i nacionalni [[stadion]] [[Rusija|Rusije]] koji se nalazi u njenom [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Moskva|Moskvi]]. Sa kapacitetom od 81.000 gledalaca, najveći je stadion u državi i jedan od najvećih u [[Evropa|Evropi]]. Stadion je dio Olimpijskog kompleksa Lužnjiki a nalazi se u rejonu Hamovniki, Centralnom administrativnom okrugu grada Moskve. Naziv stadiona potiče od močvarnog područja na kojem se nalazi kompleks, a koji bi u prijevodu na [[bosanski jezik]] značilo &quot;potopljena livada&quot;.

Stadion je bio centralni objekat i domaćin ceremonije otvaranja i zatvaranja [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijskih igara 1980.]] Na ovom stadionu su se odigravale neke važne nogometne utakmice kao što su [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|finalne utakmice Kupa UEFA (1999)]] ili [[Spisak finala Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|UEFA Lige prvaka (2008)]].

Tokom prošlosti Lužnjiki su za domaće utakmice koristili moskovski nogometni klubovi [[PFK CSKA Moskva|CSKA]], [[FK Spartak Moskva|Spartak]] i [[FK Torpedo Moskva|Torpedo]] dok danas stadion koristi uglavnom [[Nogometna reprezentacija Rusije]]. Stadion se koristi također i za razne druge sportske događaje kao kao što je finale nogometnog kupa Rusije.

== Svjetsko prvenstvo 2018. ==

Tokom prvenstva na ovom stadionu je planirano odigravanje sedam utakmica, četiri u grupnoj fazi i po jedna u osminifinala, polufinalu i finalu. Na ovom stadionu je održana i prva utakmica prvenstva između domaće i [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|reprezentacije Saudiijske Arabije]].

Raspored utakmica dat je u sljedećoj tabeli.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; width:100%;&quot;
|-
!Datum
!Vrijeme
!Reprezentacija #1
!Rezultat
!Reprezentacija #2
!Runda takmičenja
!Posjetioci
|-
|14. juni 2018.||18:00 || {{NOG|RUS}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;|  5–0|| {{NOG|SAU}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|Grupa A]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.0111&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-01-0614-rus-ksa-fulltime-pdf-2956344.pdf?cloudid=pu4pxs0jv3ldwtjexj9f |title=Match report – Group A – Russia - Saudi Arabia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=14. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915085222/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-01-0614-rus-ksa-fulltime-pdf-2956344.pdf?cloudid=pu4pxs0jv3ldwtjexj9f |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|17. juni 2018.||18:00 || {{NOG|NJE}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1 || {{NOG|MEX}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|Grupa F]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-11-0617-ger-mex-fulltime-pdf-2959718.pdf?cloudid=vdedmcpen3hfh1sym6yb |title=Match report – Group F – Germany - Mexico |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=17. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624153455/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-11-0617-ger-mex-fulltime-pdf-2959718.pdf?cloudid=vdedmcpen3hfh1sym6yb |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|20. juni 2018.||15:00 || {{NOG|POR}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0 || {{NOG|MAR}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|Grupa B]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-19-0620-por-mar-fulltime-pdf-2962768.pdf?cloudid=mii2jztnh9q1ysjpmwrv |title=Match report – Group B – Portugal - Morocco |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=20. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180624153457/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-19-0620-por-mar-fulltime-pdf-2962768.pdf?cloudid=mii2jztnh9q1ysjpmwrv |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|26. juni 2018.||17:00 || {{NOG|DAN}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0 || {{NOG|FRA}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|Grupa C]]||style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-37-0626-den-fra-fulltime-pdf-2970066.pdf?cloudid=zqrivlhq0vm1zrz9c8zd |title=Match report – Group C – Denmark - France |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=26. 6. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=8. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708142455/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-37-0626-den-fra-fulltime-pdf-2970066.pdf?cloudid=zqrivlhq0vm1zrz9c8zd |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|1. juli 2018.||17:00 || {{NOG|ŠPA}}||style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1 (3–4 pen.) || {{NOG|RUS}}||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Nokaut faza]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;| 78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-51-0701-esp-rus-fulltime-pdf-2979634.pdf?cloudid=rix0h2ufiablhohc1hsj |title=Match report – Round of 16 – Spain - Russia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=1. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=8. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708142631/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-51-0701-esp-rus-fulltime-pdf-2979634.pdf?cloudid=rix0h2ufiablhohc1hsj |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|11. juli 2018.||21:00 || {{NOG|HRV}} ||style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1 ([[Produžeci|prod.]]) || {{NOG|ENG}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Polufinale]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-62-0711-cro-eng-fulltime-pdf-2984965.pdf?cloudid=wokewexwh4sfkhzk8qwz |title=Match report – Semi-final – Croatia - England |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=11. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=12. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712025032/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-62-0711-cro-eng-fulltime-pdf-2984965.pdf?cloudid=wokewexwh4sfkhzk8qwz |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|15. juli 2018.|| 18:00 || {{NOG|FRA}}||style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–2  || {{NOG|HRV}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|Finale]]|| style=&quot;text-align:center;&quot;|78.011&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-fulltime-pdf-2986102.pdf?cloudid=ahrvofztw0aucrsywr2c |title=Match report – Final – France - Croatia |website=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |format=PDF |date=15. 7. 2018 |access-date=19. 7. 2018 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715211046/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-fulltime-pdf-2986102.pdf?cloudid=ahrvofztw0aucrsywr2c |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;	
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luzhniki Stadium}}
* [https://www.luzhniki.ru/ Službeni sajt stadiona]

{{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}

[[Kategorija:Nogometni stadioni u Rusiji|Stadion ''Lužnjiki'']]
[[Kategorija:Sport u Moskvi]]
[[Kategorija:Sportski objekti završeni 1956.]]
[[Kategorija:Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Građevine i strukture u Moskvi]]</text>
      <sha1>dxwwkpgqwh48hck8po2d8a8aophffsb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šeranića kuća u Banjoj Luci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448001</id>
    <revision>
      <id>3900545</id>
      <parentid>3837362</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5615" sha1="a31hwpsbw5ml8xtmco1scgrajzw9m5q" xml:space="preserve">[[Datoteka:Шеранића кућа.jpg|desno|mini|Šeranića kuća u Banjoj Luci, 2010.]]
[[Datoteka:Banja Luka – Šeranića kuća (2026).jpg|desno|mini|Šeranića kuća, 2026.]]

'''Šeranića kuća u Banjoj Luci''' nalazi se u mahali Ilidža u [[Srpske Toplice|Gornjem Šeheru]], [[Banja Luka]]. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]], na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003, donijela je odluku da se Šeranića kuća proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1825 |title=Šeranića kuća |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=22. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122034441/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1825 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. Nacionalni spomenik čini stambeni objekat, avlija i prateći objekti.

== Historija ==
Mahala Ilidža dobila je naziv po toplim, ljekovitim izvorima između kojih je išao potok tople vode, spuštajući se u [[Vrbas]]. U osmanskom periodu su izgrađeni natkriveni bazeni (hauzi – arapski bazen) i dva mala mlina, koja su mogla raditi i za vrijeme velikih zima.
Šeranići su bili bogati zemljoposjedom i najbrojnija porodica Gornjeg Šehera. Početkom 20. vijeka kuća je podijeljena između dvije porodice, dograđen je novi ulaz na muški dio kuće, podijeljena je divanhana i izgrađeno još jedno unutrašnje stepenište.
 
Kuća Šeranića je bila u lošem građevinskom stanju i srušila se sredinom decembra 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nap.ba/news/101110|title=NACIONALNI SPOMENIK BiH Srušila se Šeranića kuća u Banja Luci|date=24. 12. 2022|website=nap.ba|access-date=26. 12. 2022|archive-date=24. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221224185255/https://nap.ba/news/101110|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Šeranića kuća izgrađena je krajem 18. vijeka, što bi se moglo zaključiti po vrsti građe i načinu zidanja, te sačuvanoj asimetričnoj dispoziciji objekta. Po svojoj arhitekturi pripada [[Gradska bosanska kuća osmanskog doba|gradskoj stambenoj kući osmanskog doba]]. Ima prizemlje i kat, koji je doksatno izvučen. Dimenzije prizemlja su 8,95 X 11,59 m, a dimenzije sprata su 9,25 X 12,65 m.

U muškom dijelu kuće su dvije sobe – jedna za poslugu i druga, “muška soba” (halvat) sa prozorima na “mihrab”. Ova soba je na jednom zidu (prema ostavi) imala musandru (okolicu), kroz koju je bilo omogućeno primanje hrane iz drugog dijela kuće. U toj sobi je bio i “kahveodžak” (ognjište za spremanje kafe), a konstrukcija autentičnog dimnjaka još postoji.

Avlija je iz dva dijela. Kroz kapiju se ulazilo u mušku avliju u koju je imao pristup svako i u kojoj su bile štale za krave i konje, hambari za žito, magaza za drva i alat i hudžera-ostava. U magazi su na jednom zidu dva mala otvora u obliku puškarnica koje su služile za odbranu u slučaju napada. Iz muške avlije kroz malu kapiju ulazilo se u žensku avliju koja je bila obogaćena voćnjakom i cvjetnjakom, te ilidžom, banjom.

Muška soba sa sećijama, musandrom i kahveodžakom, svojevrsna je osobitost ovih kuća. U ovom dijelu prizemlja izgrađeno je još jedno stepenište početkom 20. vijeka, prilikom podjele objekta na dva suvlasnika. Glavna ulazna vrata su iz ženske avlije, okrenuta ulici, jednostavne obrade u drvetu. Iz hajata popločanog kamenim pločama ulazi se u magazu, koja je služila za ostavljanje alatki i drva. U magazi su na jednom zidu dva mala otvora u obliku puškarnica koje su služile za odbranu u slučaju napada.

Prostorija sa ognjištem, «kuća» ili kuhinja, imala je badžu u krovu kroz koju je dim izlazio napolje. Ognjište je srušeno, iako njegovo mjesto još postoji. Pod je popločan opekom.

Na katu je divanhana, dvije sobe i mala odžaklija. Sobe su imale hamamdžik (banjicu), čiji ostaci još postoje, te musandru sa dušeklukom, sećije i rafe. Odžaklija je mala kamerija sa kahveodžakom.&lt;ref name=&quot;PašićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/266532263/Islamic-Architecture-in-Bosnia-and-Hercegovina-Amir-Pasic|title= Amir Pašić: Islamic Arhitecture in Bosnia und Hercegovine |work=Istanbul, 1994 |access-date= 10. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Drugi dio kata, danas odijeljen, bio je ranije dostupan iz divanhane. Tu su dvije sobe, mali sobadžik, i velika soba za posjete. Velika soba je još uvijek sačuvana, iako smanjena, sa sećijama, musandrom, hamamdžikom (banjicom). Vrata musandre i svi zidovi sobe su ukrašeni drvenim letvicama, sistemom «riblje kosti» i muhlijama. Mali sobadžik i velika soba zajednički su koristile banjicu.

== Literatura ==
* [[Alija Bejtić]] - Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod Turskom vladavinom, III-IV, 1952-53, Veselin Masleša, Sarajevo
* [[Dušan Grabrijan]] i [[Juraj Neidhardt]] - Arhitektura Bosne i Hercegovine i put u savremeno, Ljudska pravica, Ljubljana, 1957.
* Džemal Čelić - Drvorezba u Bosni i Hercegovini, Most, br. 11, str 115-119, 1976.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* {{commonscat-inline|Šeranića kuća}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]]</text>
      <sha1>a31hwpsbw5ml8xtmco1scgrajzw9m5q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaviša Vukićević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453387</id>
    <revision>
      <id>3900720</id>
      <parentid>3803466</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8594" sha1="oylc5x1k3atwjh2tyk5tkucni9m2pmc" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Slaviša Vukićević
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1962|4|30}}
| rodnigrad                  = [[Visoko]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1976–1980.
| omladinskipogoni           = [[NK Bosna Visoko|Bosna]]
| godine1                    = 1980–1989.
| klubovi1                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)1           = 326 (34)
| godine2                    = 1989–1996.
| klubovi2                   = [[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]]
| nastupi(golovi)2           = 196 (21)
| godine3                    = 1996–1998.
| klubovi3                   = [[US Ivry]]
| nastupi(golovi)3           = 27 {{0}}(2)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1992–1995.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               = 1993–1996.&lt;br /&gt;1996–1998.&lt;br /&gt;1998–2000.&lt;br /&gt;2000–2001.&lt;br /&gt;2001–2003.&lt;br /&gt;2003–2005.
| trenerklubovi              = [[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]] (mladi)&lt;br /&gt;[[US Ivry]] (mladi)&lt;br /&gt;[[AS Arménienne]]&lt;br /&gt;[[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]] (sportski direktor)&lt;br /&gt;[[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]]&lt;br /&gt;[[Union Sportive Créteil Football|US Créteil]] (sportski direktor)
| zadnjeuređivanje           = 26. juni 2026
}}
'''Slaviša''' &quot;'''Slavko'''&quot; '''Vukičević'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zerodic.com/autor/fudbal_1945-1992/igraci/igraci_v.htm |title=Igrači 1945-1992 |access-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305094148/http://www.zerodic.com/autor/fudbal_1945-1992/igraci/igraci_v.htm |archive-date=5. 3. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (30. april 1962, [[Visoko]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) je bivši jugoslovenski i bosanskohercegovački profesionalni [[Nogomet|fudbaler]], bivši nogometni agent i sportski radnik.

== Karijera ==
Nakon što je prošao sve omladinske sekcije [[NK Bosna Visoko|visočke Bosne]], prešao je u [[FK Sarajevo]] 1980.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://visoko.co.ba/slavisa-vukicevic-mi-iz-visokog-smo-uvijek-donosili-srecu-fk-sarajevo/8715/ |title=Slaviša Vukičević: “Mi iz Visokog smo uvijek donosili sreću FK Sarajevo” |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506105928/https://visoko.co.ba/slavisa-vukicevic-mi-iz-visokog-smo-uvijek-donosili-srecu-fk-sarajevo/8715/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako se smatrao talentom, nije puno igrao u prve dvije godine u klubu.&lt;ref name=&quot;Intervju: Slaviša Vukičević&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fksinfo.com/intervju/slavisa-vukicevic/617 |title=Intervju: Slaviša Vukičević |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=12. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011837/http://fksinfo.com/intervju/slavisa-vukicevic/617 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Odlaskom velikog broja igrača nakon sezone 1982-1983, uključujući klupske legende [[Safet Sušić|Safeta Sušića]], [[Srebrenko Repčić|Srebrenka Repčića]] i Ante Rajkovića, klub je odlučio da izgradi novi tim sastavljen od mladih igrača.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fksinfo.com/bordo-vremeplov/bordo-vremeplov-viii-1980---1985/1702 |title=Kako je Sarajevo po drugi put stiglo do titule prvaka Jugoslavije |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=1. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401020440/http://fksinfo.com/bordo-vremeplov/bordo-vremeplov-viii-1980---1985/1702 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Između ostalog tu su bili [[Husref Musemić]], [[Dragan Jakovljević]], [[Boban Božović]], [[Faruk Hadžibegić]], [[Mehmed Janjoš]], [[Predrag Pašić]] i [[Zijad Švrakić]]. To je je bila okosnica tima koji će osvojiti Jugoslovensku Prvu ligu u sezoni 1984 -1985.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/vrhunac-karijere-je-naslov-sa-sarajevom-85/100323150|title=INTERVJU / &quot;Vrhunac karijere je naslov sa Sarajevom '85&quot;|website=Klix.ba|access-date=2026-06-26}}&lt;/ref&gt;

Njegov gol u posljednjoj minuti protiv [[FK Vojvodina|FK Vojvodine]], tri meča prije kraja prvenstva bio je odlučujući za titulu i kasnije je proglašen golom sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sportprimus.ba/clan-sampionske-generacije-sarajeva-slavisa-vukicevic-moje-sarajevo-napokon-vodi-pozitivnu-politiku/ |title=Slaviša Vukičević: Moje Sarajevo napokon vodi pozitivnu politiku! |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506105935/http://sportprimus.ba/clan-sampionske-generacije-sarajeva-slavisa-vukicevic-moje-sarajevo-napokon-vodi-pozitivnu-politiku/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 1989. napušta Jugoslaviju i pridružuje se [[Francuska|francuskom]] klubu [[US Créteil]], za koji će igrati šest sezona.&lt;ref name=&quot;Intervju: Slaviša Vukičević&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=CRETEIL: LA PRECARITE|url=https://www.humanite.fr/node/41730|newspaper=L'Humanité|date=1992-10-16|access-date=2026-06-26|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.footballenfrance.fr/page2.php?club=Creteil&amp;annee=1992-1993&amp;Envoi=Effectifs |title=Creteil 1992-1993 |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=12. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190212011408/http://www.footballenfrance.fr/page2.php?club=Creteil&amp;annee=1992-1993&amp;Envoi=Effectifs |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Povukao se iz profesionalnog fudbala 1998, nakon što je odigrao dvije sezone za [[US Ivry]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.footballdatabase.eu/en/player/details/72212-slavisa-vukicevic|title=Slavisa Vukicevic - Stats and titles won|website=footballdatabase.eu|language=en|access-date=2026-06-26}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Između 1992. i 1996, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], predstavljao je [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnom nivou,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/14441/provedimo-vikend-zajedno |title=Jasho vs. Slaviša |access-date=6. 5. 2019 |archive-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506105922/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/14441/provedimo-vikend-zajedno |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; iako [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] nije bio zvanično priznat, a tim je samo igrao humanitarne utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/|title=Dnevni avaz - Najnovije vijesti iz BiH i svijeta|website=Dnevni avaz|access-date=2026-06-26}}&lt;/ref&gt; Zbog svoje odluke da predstavlja Bosnu i Hercegovinu, primio je brojne prijetnje od srpskih nacionalista tokom rata.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fksinfo.com/rp-617-Slavisa_Vukicevic.htm |title=Slaviša Vukičević |access-date=6. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120603220849/http://fksinfo.com/rp-617-Slavisa_Vukicevic.htm |archive-date=3. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. organizovao je [[Real Madrid CF|Real Madridov]] nogometni kamp u Visokom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/|title=Avaz - Najtiražniji i najutjecajniji printani i internet medij u BiH|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=10. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/realov-nogometni-kamp-u-bih|title=Realov nogometni kamp u BiH|date=25. 3. 2016|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=10. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20120603220849/http://fksinfo.com/rp-617-Slavisa_Vukicevic.htm Intervju]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vukićević, Slaviša}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1962.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>oylc5x1k3atwjh2tyk5tkucni9m2pmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goran Čengić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456984</id>
    <revision>
      <id>3900698</id>
      <parentid>3896853</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:13:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4631" sha1="7ue6tn39hws7urlbytlu1v49epzl2r9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji Ferid (''Fićo'') i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. [[Ivan Goran Kovačić]] je osoba po kojoj su mu roditelji dali ime. Odgojen je u duhu antiašističkih ideala, prije svega slobode i jednakosti za sve ljude bez obzira na vjeru i naciju. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, sa 17 godina je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim Partizanom osvojili prestižnu titulu u finalu Kupa Jugoslavije.{{sfn|Dnevni avaz|8 March 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]] nakon što je pokušao zaštiti svog komšiju, starog i bolesnog profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode komšiju, povikao je na njih. Stari Husnija drhtao je od straha na stepeništu, bio je samo u pidžami. Ubica, poznatiji kao ''Monstrum s Grbavice'', koji služi kaznu od 42 godine zatvora za najteže zločine nad civilima, poveo je Gorana na put bez povratka. Upucao ih je obojicu i bacio na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se ubica, posumnjavši da je Goran živ, vratio i dokrajčio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>7ue6tn39hws7urlbytlu1v49epzl2r9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900722</id>
      <parentid>3900698</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:49:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrt */</comment>
      <origin>3900722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4404" sha1="ag49sndm5nh8uh4ouz8130yws6f3oq0" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji Ferid (''Fićo'') i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. [[Ivan Goran Kovačić]] je osoba po kojoj su mu roditelji dali ime. Odgojen je u duhu antiašističkih ideala, prije svega slobode i jednakosti za sve ljude bez obzira na vjeru i naciju. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, sa 17 godina je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim Partizanom osvojili prestižnu titulu u finalu Kupa Jugoslavije.{{sfn|Dnevni avaz|8 March 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode komšiju, povikao je na njih. lahović je pucao na obojicu i bacio na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i dokrajčio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>ag49sndm5nh8uh4ouz8130yws6f3oq0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900724</id>
      <parentid>3900722</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:55:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrt */</comment>
      <origin>3900724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4408" sha1="hyfp1r6e5ew5ubqvk48y11fa55ysk8x" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji Ferid (''Fićo'') i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. [[Ivan Goran Kovačić]] je osoba po kojoj su mu roditelji dali ime. Odgojen je u duhu antiašističkih ideala, prije svega slobode i jednakosti za sve ljude bez obzira na vjeru i naciju. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, sa 17 godina je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim Partizanom osvojili prestižnu titulu u finalu Kupa Jugoslavije.{{sfn|Dnevni avaz|8 March 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode komšiju, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i dokrajčio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>hyfp1r6e5ew5ubqvk48y11fa55ysk8x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900761</id>
      <parentid>3900724</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:06:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4449" sha1="13e1fij6kfva1ly1kb6dmetqhzm92o3" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji Ferid (''Fićo'') i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. [[Ivan Goran Kovačić]] je osoba po kojoj su mu roditelji dali ime. Odgojen je u duhu antiašističkih ideala, prije svega slobode i jednakosti za sve ljude bez obzira na vjeru i naciju. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, sa 17 godina je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim Partizanom osvojili prestižnu titulu u finalu Kupa Jugoslavije.{{sfn|Dnevni avaz|8 March 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode komšiju, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i dokrajčio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>13e1fij6kfva1ly1kb6dmetqhzm92o3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900762</id>
      <parentid>3900761</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4322" sha1="tc4zay39i3bl1c07hpp8gt5mzscrr5l" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji Ferid (''Fićo'') i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], mitropolit [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. [[Ivan Goran Kovačić]] je osoba po kojoj su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, sa 17 godina je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim RK Partizanom osvojili titulu u finalu Kupa Jugoslavije.{{sfn|Dnevni avaz|8 March 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8 March 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode komšiju, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i dokrajčio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>tc4zay39i3bl1c07hpp8gt5mzscrr5l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900763</id>
      <parentid>3900762</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:12:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rani život */</comment>
      <origin>3900763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4410" sha1="i4xdbwkru6tcixqemqcmzwtas9mfzd9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Likovna akademija u Sarajevu|Likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode komšiju, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i dokrajčio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>i4xdbwkru6tcixqemqcmzwtas9mfzd9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900764</id>
      <parentid>3900763</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrt */</comment>
      <origin>3900764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4408" sha1="l6xem3iemqddmbgwf8qr9kaf7s0552p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Likovna akademija u Sarajevu|Likovnoj akademiji, smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>l6xem3iemqddmbgwf8qr9kaf7s0552p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900765</id>
      <parentid>3900764</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:16:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4422" sha1="qjc09q9rwjxj3ed3k1kma7179gqmhcv" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>qjc09q9rwjxj3ed3k1kma7179gqmhcv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900766</id>
      <parentid>3900765</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:18:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3900766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4901" sha1="0ngpsvfdkk9i45wzpo6ryxyip40v0fg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
* {{cite news
 |title=Goran Čengić ubijen jer je spašavao komšiju Husniju
 |newspaper=Dnevni avaz
 |language=
 |date=8. 3. 2013
 |url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |ref={{harvid|Dnevni avaz|8. 3. 2013}}
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514070428/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |archive-date=14. 3. 2013
}}
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>0ngpsvfdkk9i45wzpo6ryxyip40v0fg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900767</id>
      <parentid>3900766</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:19:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3900767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4919" sha1="noa1ok1eku8xi9xg9z295pnm9bjld6m" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{cite news
 |title=Goran Čengić ubijen jer je spašavao komšiju Husniju
 |newspaper=Dnevni avaz
 |language=
 |date=8. 3. 2013
 |url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |ref={{harvid|Dnevni avaz|8. 3. 2013}}
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514070428/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |archive-date=14. 3. 2013
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>noa1ok1eku8xi9xg9z295pnm9bjld6m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900768</id>
      <parentid>3900767</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:20:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>3900768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5183" sha1="0j1oaqo03bb12xcuxw22r1adt5qw7jk" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{cite news
 |title=Goran Čengić ubijen jer je spašavao komšiju Husniju
 |newspaper=Dnevni avaz
 |language=
 |date=8. 3. 2013
 |url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |ref={{harvid|Dnevni avaz|8. 3. 2013}}
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514070428/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |archive-date=14. 3. 2013
}}
{{cite news
  | title = Počast heroju Goranu Čengiću
  | newspaper = Slobodna Bosna
  | language = 
  | date = 8. 3. 2013
  | url = http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/5829/pochast_heroju_goranu_chengicu.html
  | ref = {{harvid|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}}
  }}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>0j1oaqo03bb12xcuxw22r1adt5qw7jk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900769</id>
      <parentid>3900768</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:21:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>3900769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5185" sha1="jsg6uh50v7ewt741fhu2xyota9syfq0" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo]], [[RK Mlada Bosna]], [[RK Crvena zvezda]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{cite news
 |title=Goran Čengić ubijen jer je spašavao komšiju Husniju
 |newspaper=Dnevni avaz
 |language=
 |date=8. 3. 2013
 |url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |ref={{harvid|Dnevni avaz|8. 3. 2013}}
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514070428/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |archive-date=14. 3. 2013
}}
* {{cite news
  | title = Počast heroju Goranu Čengiću
  | newspaper = Slobodna Bosna
  | language = 
  | date = 8. 3. 2013
  | url = http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/5829/pochast_heroju_goranu_chengicu.html
  | ref = {{harvid|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}}
  }}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>jsg6uh50v7ewt741fhu2xyota9syfq0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900770</id>
      <parentid>3900769</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Najbolje da ukinemo padeže!</comment>
      <origin>3900770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5226" sha1="k46tva119doq9nb56ml43625v662dxt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo|RK Bosnu]], [[RK Mlada Bosna|RK Mladu Bosnu]], [[RK Crvena zvezda|RK Crvenu Zvezdu]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometnu reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi gradonačelnik Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godinja proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod Trebevića i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58.-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{cite news
 |title=Goran Čengić ubijen jer je spašavao komšiju Husniju
 |newspaper=Dnevni avaz
 |language=
 |date=8. 3. 2013
 |url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |ref={{harvid|Dnevni avaz|8. 3. 2013}}
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514070428/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |archive-date=14. 3. 2013
}}
* {{cite news
  | title = Počast heroju Goranu Čengiću
  | newspaper = Slobodna Bosna
  | language = 
  | date = 8. 3. 2013
  | url = http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/5829/pochast_heroju_goranu_chengicu.html
  | ref = {{harvid|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}}
  }}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>k46tva119doq9nb56ml43625v662dxt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900772</id>
      <parentid>3900770</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:32:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5283" sha1="7fyi2swf9j9zqlf680uwqnpk6nk8a3m" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Goran Čengić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1946|4|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|6|14|1946|4|21}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[rukometaš]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Goran Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. april 1946 – [[Sarajevo]], 14. juni 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš koji je igrao za [[RK Bosna Sarajevo|RK Bosnu]], [[RK Mlada Bosna|RK Mladu Bosnu]], [[RK Crvena zvezda|RK Crvenu Zvezdu]] i [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometnu reprezentaciju Jugoslavije]].

== Rani život ==
Roditelji [[Ferid Čengić|Ferid]] i Nataša (djevojački Zimonjić) su bili partizani u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Otac mu je bio prvi [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]] nakon Drugog svjetskog rata,{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} a kasnije je sedam godina proveo na [[Goli otok|Golom otoku]], jer je odbio naređenje partije da uhapsi svoje prijatelje. Natašin pradjed je bio srpski pravoslavni pop i vojvoda gatački [[Bogdan Zimonjić]], a brat od njenog djeda je bio [[Petar Zimonjić]], [[mitropolit]] [[Dabrobosanska mitropolija|dabrobosanski]], kojeg su ubile [[ustaše]] 1941. Po [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]] su mu roditelji dali ime. Bio je najstariji od trojice braće, a mlađa braća su mu bili Rodoljub (1947.) i najmlađi Igor (1958). Živjeli su u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] u Sarajevu.

Godine 1963, je igrao za ekipu RK Bosna Sarajevo, kada su nakon pobjede nad bjelovarskim [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizanom]] osvojili titulu u finalu [[Kup Jugoslavije u rukometu|Kupa Jugoslavije]].{{sfn|Dnevni avaz|8. 3. 2013}} Završio je studije na [[Univerzitet u Sarajevu|sarajevskoj]] [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnoj akademiji]], smjer Industrijski dizajn.{{sfn|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}} Oženio se Goranom i imao dva sina, Vladimira i Srđana.

== Smrt ==
Ubio ga je 14. juna 1992. [[Veselin Vlahović]], nakon što je Čengić pokušao zaštiti svog komšiju, profesora Husniju Ćerimagića, nosioca Karađorđeve zvijezde. Stan mu je bio u naselju Grbavica, u dijelu koji su držale srpske snage. Supruga je sa sinovima već otišla u [[Beograd]], a i on je to planirao. Prijatelji su mu savjetovali da sa ulaznih vrata skine pločicu s natpisom Čengić i da stavi majčino djevojčako prezime Zimonjić. Čuvši da se nešto dešava na stepeništu zgrade, otvorio je svoja vrata i vidjevši naoružane muškarce kako odvode Ćerimagića, povikao je na njih. Vlahović je pucao na obojicu i bacio ih na smetlište. Goran je umirao dva dana, a onda se Vlahović, posumnjavši da je Goran živ, vratio i ubio ga. Goranovo tijelo je pronađeno nakon devet godina u jami ispod [[Trebević]]a i pokopano.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279, октобар 2019., Дјеца светог Петра дабробосанског|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=58-61.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Goranova majka Nataša je ustanovila da su u istoj ćeliji zatvora u Sarajevu bili i njen muž, i ranije, Petar Zimonjić (mitropolit) - brat od njenog djeda, a njeni preci (Zimonjići) i preci njenog muža (Čengići, potomci [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]]) su bili smrtni neprijatelji. Nataša je bila u krvnom srodstvu s [[Karađorđevići]]ma i crnogorskim Petrovićima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Светигора, број 279., октобар 2019. Наташини крстови|year=2019|url= |publisher=Светигора|pages=62.-67.|location=Цетиње|id= }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{cite news
 |title=Goran Čengić ubijen jer je spašavao komšiju Husniju
 |newspaper=Dnevni avaz
 |language=
 |date=8. 3. 2013
 |url=http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |ref={{harvid|Dnevni avaz|8. 3. 2013}}
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514070428/http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/goran-cengic-ubijen-jer-je-spasavao-komsiju-husniju
 |archive-date=14. 3. 2013
}}
* {{cite news
  | title = Počast heroju Goranu Čengiću
  | newspaper = Slobodna Bosna
  | language = 
  | date = 8. 3. 2013
  | url = http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/5829/pochast_heroju_goranu_chengicu.html
  | ref = {{harvid|Slobodna Bosna|8. 3. 2013}}
  }}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čengić, Goran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>7fyi2swf9j9zqlf680uwqnpk6nk8a3m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abdulah Skaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475074</id>
    <revision>
      <id>3900693</id>
      <parentid>3764451</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T05:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12624" sha1="7di7u8se6brmzq7s5p9970jrskjn677" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Abdulah Skaka
| slika                 = Abdulah Skaka (cropped).jpg
| redoslijed            = 38. [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]]
| vrijeme_na_vlasti     = 6. februar 2017 – 8. april 2021.
| prethodnik            = [[Ivo Komšić]]
| nasljednik            = [[Benjamina Karić]]
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1983|12|05}}
| mjesto_rođenja        = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| politička_stranka     = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| supruga               = Majda Skaka
| djeca                 = 2
| obrazovanje           = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet u Travniku]]
| vjera                 = 
| potpis                = 
| veb-sajt              = 
}}
'''Abdulah Skaka''' ([[Sarajevo]], 5. decembra 1983) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], 38. [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]] od 2017. do 2021. Član je [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) od 2013.

==Rani i lični život==
Skaka je rođen 5. decembra 1983. u Sarajevu, [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], najstarije od šestero djece dr. Uzeira Skake (umro 2015) i Amre.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a136371/Ko-je-Abdulah-Skaka-novi-gradonacelnik-Sarajeva.html|title=Ko je Abdulah Skaka, novi gradonačelnik Sarajeva|date=6. 2. 2017|publisher=BA N1|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4434-sjecanje-na-abdulaha-skaku|title=Sjećanje na Abdulaha Skaku|date=15. 7. 2015|publisher=Preporod|access-date=17. 8. 2019|archive-date=17. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190817012527/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4434-sjecanje-na-abdulaha-skaku|url-status=dead|archive-date=17. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190817012527/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4434-sjecanje-na-abdulaha-skaku}}&lt;/ref&gt; Njegov djed po ocu, također zvan Abdulah, bio je suosnivač [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] 1990.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hayat.ba/vijest.php?id=56821|title=BEĆIREVIĆ I SKAKA U UTRCI ZA GRADONAČELNIKA SARAJEVA|date=5. 1. 2017|publisher=Hayat|access-date=17. 8. 2019|archive-date=20. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420030801/https://hayat.ba/neodoljiva-princes-krofna-veliki-izazov-za-aidu-mevlidju-i-amelu-ko-ce-slatko-zaciniti-takmicenje/56800/cetvrtak-super-recept16/|url-status=dead|archive-date=20. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420030801/https://hayat.ba/neodoljiva-princes-krofna-veliki-izazov-za-aidu-mevlidju-i-amelu-ko-ce-slatko-zaciniti-takmicenje/56800/cetvrtak-super-recept16/}}&lt;/ref&gt;

Porodica Skaka prvi je put stigla u Sarajevo prije tri i po vijeka,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1625/chovjek_chijeg_se_prezimena_svi_plase.html|title=Čovjek čijeg se prezimena svi plaše|date=17. 7. 2012|publisher=Slobodna Bosna|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; kada je njegov predak otvorio prvu brijačnicu u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/skake-vise-od-300-godina-njeguju-porodicnu-tradiciju/120714048|title=Skake više od 300 godina njeguju porodičnu tradiciju|date=14. 7. 2012|publisher=Klix|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

Od 2009. radio je kao generalni direktor firme SKY Media u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2018/05/14/abdulah-skaka-biografija/|title=Abdulah Skaka|date=14. 5. 2018|publisher=Hamdocamo|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Skaka živi u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]] sa suprugom&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=202#!biography.php?id=202|title=Abdulah Skaka biografija|date=2017|publisher=Imovina Politicara|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/imovina-gradonacelnika-sarajeva-koliko-je-tezak-abdulah-skaka-239188|title=Imovina gradonačelnika Sarajeva: Koliko je &quot;težak&quot; Abdulah Skaka|date=8. 3. 2017|publisher=Faktor|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; i troje djece.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/cestitamo-abdulah-skaka-i-njegova-supruga-dobili-kcerku-605826|title=Oslobođenje - ČESTITAMO: Abdulah Skaka i njegova supruga dobili kćerku|date=17. 11. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=26. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Politička karijera==
Skaka se pridružio [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] 2013, a 16 od 28 članova Gradskog vijeća [[Sarajevo|Sarajeva]] izabralo ga je za 38. [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnika grada]] 6. februara 2017, kada je zamijenio [[Ivo Komšić|Ivu Komšića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/abdulah-skaka-novi-gradonacelnik-sarajeva|title=Abdulah Skaka novi gradonačelnik Sarajeva|date=6. 2. 2017|publisher=Al Jazeera Balkans|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

U julu 2019. dodijelio je američkom senatoru [[Bob Dole|Bobu Doleu]] ključ od grada Sarajeva za njegov 96. rođendan, pozvavši ga da ponovo posjeti grad za njegov 97. rođendan 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/kljuc-sarajeva-bobu-dolu/|title=Ključ Sarajeva Bobu Dolu|date=22. 7. 2019|publisher=Danas|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri godine i nakon [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020]], 8. aprila 2021, Skaku je naslijedila [[Benjamina Karić]] kao gradonačelnica Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/benjamina-karic-je-zvanicno-nova-gradonacelnica-sarajeva/210408032|title=Benjamina Karić je zvanično nova gradonačelnica Sarajeva|last=R.D.|date=8. 4. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Od jula 2022. do sredine 2023. Skaka je bio ambasador Bosne i Hercegovine u [[Katar]]u, ali je smijenjen nakon što je uhapšen i optužen za visoku korupciju, odnosno zloupotrebu položaj i pribavljanja nezakonite imovinske koristi sebi i drugima tokom svog mandata na funkciji gradonačelnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/abdulah-skaka-imenovan-za-ambasadora-bosne-i-hercegovine-u-kataru/|title=Abdulah Skaka novi ambasador Bosne i Hercegovine u Kataru|last=|first=|date=26. 7. 2021|website=n1info.ba|publisher=N1 BiH|language=bs-BA|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vijesti.ba/clanak/603404/smijenjen-ambasador-skaka-imenovan-halilovic|title=Smijenjen ambasador Skaka, imenovan Halilović|website=vijesti.ba|language=bs|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://cin.ba/uhapsen-bivsi-gradonacelnik-sarajeva-abdulah-skaka/|title=Uhapšen bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka|last=|first=|date=23. 5. 2023|website=CIN.ba|publisher=Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Kontroverze==
Skaka je tvrdio da je 2011. završio [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomski fakultet]] na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], iako je u oktobru 2018. utvrđeno da je zapravo pohađao [[Univerzitet u Travniku|Univerzitet]] u [[Travnik]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/420157/sda-ov-gradonacelnik-sarajeva-abdulah-skaka-lazirao-biografiju|title=SDA-ov gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka lažirao biografiju|date=5. 10. 2018|publisher=Avaz|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Kritiziran je i zbog nedostatka znanja o regionalnoj politici i političarima, kao što je jednom prilikom na televiziji tvrdio da je bosanskohercegovački političar [[Stjepan Kljuić]] bio predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/zivot/zanimljivosti/svi-gafovi-gradonacelnika-sidrana-pardon-skake|title=Svi gafovi gradonačelnika Sidrana, pardon Skake|date=2. 3. 2018|publisher=Oslobodjenje|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Njegove gafove često su upoređivali s [[Bušizam|bušizmima]].

Dana 28. februara 2020, objavljen je snimak [[Facebook]]u u kome se tvrdi da su za Skakin izbor za gradonačelnika Sarajeva kupljeni odlučujući glasovi vijećnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pShOdOmPSQI|title=Afera u vrhu SDA: Objavljen kompromitirajući videosnimak|date=29. 2. 2020|website=youtube.com|publisher=[[Al Jazeera Balkans]]|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/kako-je-skaka-postao-gradonacelnik-i-jeo-te-i-abdulaha-smo-mi-odigrali/|title=Kako je Skaka postao gradonačelnik? 'I je*o te i Abdulaha smo mi odigrali'|last=|date=28. 2. 2020|website=Raport.ba|publisher=Raport|language=|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje snimka rezultiralo je nizom poziva na njegovu ostavku ili suspenziju, uključujući peticiju građana,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onlinepeticija.com/traimo_ostavku_nelegitimno_izabranog_gradonaelnika_sarajeva|title=Tražimo ostavku nelegitimnog izabranog gradonačelnika Sarajeva|last=Salihagić|first=Dino|date=1. 3. 2020|website=onlinepeticija.com|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; nekoliko poziva na ostavku ili suspenziju od političara ili političkih stranaka prisutnih u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/denis-stojnic-trazi-da-gradsko-vijece-raspravlja-o-smjeni-skake/369888|title=Denis Stojnić traži da Gradsko vijeće raspravlja o smjeni Skake|date=11. 3. 2020|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://banjalukain.com/clanak/199260/nasa-stranka-pokrece-postupak-protiv-abdulaha-skake-trazimo-da-se-ispita-kako-je-izabran-za-gradonacelnika|title=Naša stranka pokreće postupak protiv Abdulaha Skake: Tražimo da se ispita kako je izabran za gradonačelnika!|date=3. 3. 2020|website=banjalukain.com|publisher=Banjaluka IN|access-date=9. 3. 2024|archive-date=9. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309035153/https://banjalukain.com/clanak/199260/nasa-stranka-pokrece-postupak-protiv-abdulaha-skake-trazimo-da-se-ispita-kako-je-izabran-za-gradonacelnika|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kao i od intelektualaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://normala.ba/2020/03/03/zubcevic-afera-asim/|title=Zubčević: Afera “Asim”|last=|date=3. 3. 2020|website=normala.ba|publisher=Normala|language=bs-BA|access-date=9. 3. 2024|archive-date=9. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309035157/https://normala.ba/2020/03/03/zubcevic-afera-asim/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon svih ovih optužbi, međutim, Gradsko vijeće je odbilo da ga razriješi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/gradsko-vijece-odbacilo-inicijativu-za-smjenu-gradonacelnika-skake/369972|title=Gradsko vijeće odbacilo inicijativu za smjenu gradonačelnika Skake|date=11. 3. 2020|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. maja 2023, priveden je radi ispitivanja, a zatim uhapšen zbog sumnje da je zloupotrebio položaj tokom svog mandata na funkciji gradonačelnika.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://istraga.ba/otkrivamo-zbog-cega-je-tacno-uhapsen-abdulah-skaka-udruzenjima-gdje-su-bili-angazovani-clanovi-njegove-porodice-uplatio-38-hiljada-km-budzetskim-novcem-pomogao-opstini-trnovo-rs-da-dovede-rasvjet/|title=Otkrivamo zbog čega je tačno uhapšen Abdulah Skaka|last=|date=23. 5. 2023|website=Istraga.ba|publisher=Istraga|access-date=9. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Abdulah Skaka}}

{{startna kutija}}
{{s-off}}
{{s-bef|prije=[[Ivo Komšić]]}}
{{s-ttl|naslov=[[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnik Sarajeva]]|godine=2017–2021.}}
{{s-aft|poslije=[[Benjamina Karić]]}}
{{s-end}}

{{Gradonačelnici Sarajeva}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Skaka, Abdulah}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Sarajeva]]
[[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]]
[[Kategorija:Političari iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>7di7u8se6brmzq7s5p9970jrskjn677</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475162</id>
    <revision>
      <id>3900526</id>
      <parentid>3817710</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:04:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članovi Predsjedništva */</comment>
      <origin>3900526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18401" sha1="n1s8j17hmuf9qdcv76ubkfyxl2hr992" xml:space="preserve">Ovo je spisak članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] otkako je država proglasila [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnost]] 3. marta 1992, rangirana prema dužini zajedničkog mandata.

Do danas, ukupno '''41''' pojedinac obnašao je dužnost člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], koje se od 1996. sastoji od tri člana (jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaka]], jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbina]] i jednog [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvata]]). Od 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]], Predsjedništvo je imalo sedam članova (po dva za [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] i jedan član za [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostale&quot;]]); pored toga što su zbog rata koji se odvijao od 1992. do 1995, a time i postojanja stanja neposredne opasnosti za naciju, u članstvo Predsjedništva bila su uključena još tri dodatna člana: predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]], premijer i Zapovjednik Generalštaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TORBiH; kasnije zapovjednik Štaba TORBiH), odnosno načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH; kasnije zapovjednik Štaba Vrhovne komande ARBiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|date=22. 5. 2017|publisher=faktor.ba|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Pet pojedinaca služilo je uzastopne mandate kao članovi Predsjedništva: [[Stjepan Kljuić]] (oba puta kao jedan od dva hrvatska člana), [[Momčilo Krajišnik]] (prvo kao dodatni član, predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]], a kasnije kao srpski član), [[Haris Silajdžić]] (prvo kao dodatni član, premijer, a kasnije kao bošnjački član), [[Dragan Čović]] (oba puta kao hrvatski član) i [[Željko Komšić]] (oba puta kao hrvatski član).

== Članovi Predsjedništva ==
[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|mini|150px|[[Željko Komšić]] je najdugovječniji član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] sa stažom od preko 13 godina.]]
[[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|mini|150px|[[Nenad Kecmanović]] je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa najkraćim stažom od samo 19 dana.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Portret
!Ime i prezime
!Stranka
! width=&quot;110&quot; |Trajanje mandata
!Period
!Etnička grupa
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''1.&lt;br&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|85px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Komšić|[[Željko Komšić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} {{Small|(do 2012)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |8 godina, 11 dana&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; + &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;{{ayd|2018|11|20}}
| rowspan=&quot;2&quot; |2006–2014,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2018–
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;'''}}
|{{Izborni dijagram/Partija|DF|link|BS}} {{Small|(od 2013)}}
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''2.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Izetbegovic.jpg|85px]]
|{{Sort|Izetbegović|[[Alija Izetbegović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|8 godina, 227 dana
|1992–2000.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''3.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|85px]]
|{{Sort|Radmanović|[[Nebojša Radmanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|8 godina, 11 dana
|2006–2014.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''4.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Bakir Izetbegović 2025.jpg|85px]]
|{{Sort|Izetbegović|[[Bakir Izetbegović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|8 godina, 10 dana
|2010–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''5.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|85px]]
|{{Sort|Čović|[[Dragan Čović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|6 godina, 196 dana
|2002–2005,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2014–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''6.&lt;br&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|85px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Silajdžić|[[Haris Silajdžić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} {{Small|(do 1996)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |6 godina, 62 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |1993–1995,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2006–2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Predsjednik vlade|Premijer]] (dodatni član)
[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;'''}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} {{Small|(od 1996)}}
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''7.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Ganić|[[Ejup Ganić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|4 godine, 218 dana
|1992–1996.
|[[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
(izabran kao [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostali&quot;]])
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''8.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pejanović|[[Mirko Pejanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|4 godine, 110 dana
|1992–1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''9.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Radišić|[[Živko Radišić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SP|link|BS}}
|4 godine, 15 dana
|1998–2002.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''10.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|85px]]
|{{Sort|Tihić|[[Sulejman Tihić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|4 godine, 9 dana
|2002–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''11.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Ivanić|[[Mladen Ivanić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|PDP|link|BS}}
|4 godine, 3 dana
|2014–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''12.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|85px]]
|{{Sort|Džaferović|[[Šefik Džaferović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|3 godine, 361 dan
|2018–2022.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''13.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|85px]]
|{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|3 godine, 360 dana
|2018–2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''14.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Ljujić-Mijatović|[[Tatjana Ljujić-Mijatović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|3 godine, 286 dana
|1992–1996.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''15.&lt;br&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Kljuić|[[Stjepan Kljuić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} {{Small|(do 1994)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3 godine, 238 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |1992,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1993–1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;'''}}
|{{Izborni dijagram/Partija|RS|link|BS}} {{Small|(od 1994)}}
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(16.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Bećirović|[[Denis Bećirović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|{{ayd|2022|11|16}}
|2022–
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(16.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|{{ayd|2022|11|16}}
|2022–
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''17.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|85px]]
|{{Sort|Paravac|[[Borislav Paravac]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|3 godine, 210 dana
|2003–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''18.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Miro Lazović.jpg|85px]]
|{{Sort|Lazović|[[Miro Lazović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|2 godine, 362 dana
|1992–1995.
|Predsjedavajući [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(19.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nijaz Duraković.jpg|85px]]
|{{Sort|Duraković|[[Nijaz Duraković]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|2 godine, 351 dan
|1993–1996.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(19.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ivo Komsic Sarajevo 1353 (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Komšić|[[Ivo Komšić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|link|BS}}
|2 godine, 351 dan
|1993–1996.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''20.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Rasim delic.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Delić|[[Rasim Delić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|2 godine, 197 dana
|1993–1995.
|Komandant Štaba Vrhovne komande
[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] (dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''21.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Krajišnik|[[Momčilo Krajišnik]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|2 godine, 167 dana
|1992,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; 1996–1998.
|Predsjedavajući [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] (dodatni član)
[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''22.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jelavić|[[Ante Jelavić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|2 godine, 112 dana
|1998–2001.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''23.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Zubak|[[Krešimir Zubak]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|2 godine, 41 dana
|1996–1998.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''24.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Križanović|[[Jozo Križanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|1 godina, 235 dana
|2001–2002.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(25.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Abdić|[[Fikret Abdić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|1 godina, 233 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(25.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Boras|[[Franjo Boras]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|1 godina, 233 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''26.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Belkić|[[Beriz Belkić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}}
|1 godina, 212 dana
|2001–2002.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''27.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ivo Miro Jović (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Jović|[[Ivo Miro Jović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|1 godina, 181 dan
|2005–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''28.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Halilović|[[Sefer Halilović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|1 godina, 14 dana
|1992–1993.
|Zapovjednik Štaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]]
Načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''29.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mile Akmadžić.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Akmadžić|[[Mile Akmadžić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|350 dana
|1992–1993.
|[[Predsjednik vlade|Premijer]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''30.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Lasić|[[Miro Lasić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|300 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''31.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Jure Pelivan.jpg|bez okvira|110x110piksel]]
|{{Sort|Pelivan|[[Jure Pelivan]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|215 dana
|1992.
|[[Predsjednik vlade|Premijer]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''32.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Genjac|[[Halid Genjac]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|167 dana
|2000–2001.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''33.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|156 dana
|2002–2003.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''34.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Ljubić|[[Mariofil Ljubić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|102 dana
|1992.
|Potpredsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''35.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Efendić|[[Hasan Efendić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|47 dana
|1992.
|Zapovjednik Generalštaba
[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]] (dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(36.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|39 dana
|1992.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}&quot; |{{color|white|'''(36.)&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}}
|39 dana
|1992.
|-
| style=&quot;background: #{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}&quot; |{{color|black|'''37.&lt;br&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|bez okvira|85px]]
|{{Sort|Kecmanović|[[Nenad Kecmanović]]}}
|{{Izborni dijagram/Partija|SRSBiH|link|BS}}
|19 dana
|1992.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]

== Bibliografija ==
* Šimić, Tomo (2006) Dokumenti predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. – 1994. ''Nacionalna sigurnost i budućnost'', 8 (3): 9-227

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>n1s8j17hmuf9qdcv76ubkfyxl2hr992</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đura Jakšić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477804</id>
    <revision>
      <id>3900528</id>
      <parentid>3887842</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9994" sha1="5iqbr777uw5ezyd7nuyew3o9olyruk7" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Georgije &quot;Đura&quot; Jakšić
| obrazovanje     = 
| potpis          = 
| nagrade         = 
| djeca           = 
| supružnik       = 
| poznata_djela   = 
| žanr            = [[Romantizam]]
| period          = 
| nacionalnost    = [[Srbi]]n
| slika           = Đura Jakšić.jpg
| jezik           = 
| zanimanje       = Pjesnik, slikar, književnik i dramaturg
| mjesto_smrti    = [[Beograd]], [[Kneževina Srbija]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1878|11|16|1832|06|27|}}
| mjesto_rođenja  = Srpska Crnja, [[Austrijsko Carstvo]]
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1832|6|27}}
| puno_ime        = Georgije Jakšić
| opis_slike      = 
| web_stranica    = 
}}

'''Georgije Đura Jakšić''' (27. juli 1832 – 16. novembar 1878) bio je srpski [[Poezija|pjesnik]], [[Slikarstvo|slikar]], [[Književnost|književnik]], [[dramaturg]] i boem.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;V. Mišić, Snežana (2017). ''[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:17559/bdef:Content/get Slikarstvo Đure Jakšića]''. Beogradski univerzitet.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Đura Jakšić rođen je kao Georgije Jakšić u [[Srpska Crnja|Srpskoj Crnji]], [[Austrijsko carstvo|Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Srbija]]). Otac mu je bio [[Pravoslavlje|pravoslavni]] sveštenik.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Georgije se školovao u [[Temišvar]]u i [[Segedin]]u.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Jedno vrijeme živio je u [[Zrenjanin]]u, gdje je studirao [[slikarstvo]] kod [[Konstantin Danil|Konstantina Danila]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kasnije je nastavio studirati likovnu umjetnost u [[Beč]]u i [[München]]u, ali revolucija 1848. u kojoj je ranjen,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Tasić, J: &quot;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-revolucionarnog-doba/ Umetnik revolucionarnog doba]&quot;. ''Dnevni list Danas''&lt;/ref&gt; prekinula je njegovo [[obrazovanje]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon [[Revolucija|revolucije]] preselio se u [[Beograd]] gdje je radio kao učitelj, te kao lektor u [[Država|državnoj]] [[Štamparstvo|štampariji]].&lt;ref&gt;&quot;Beogradske priče: [https://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:627204-Beogradske-price-Oprostaj-od-velikog-Djure-Jaksica Oproštaj od velikog Đure Jakšića]&quot;. ''www.novosti.rs''&lt;/ref&gt; Iako je često bio nezaposlen, radio je i na raznim drugim poslovima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Jakšić je živio u Skadarskoj ulici gdje su živjeli istaknuti beogradski [[Umjetnost|umjetnici]], književnici, [[muzičar]]i i [[Glumac|glumci]]. [[Vlast]]i su ga progonile zbog njegovih [[Liberalizam|liberalnih političkih stavova]].&lt;ref&gt;&quot;[https://www.prva.rs/zivot/zivotne-price/47732/djura-jaksic-lutalica-buntovnik-revolucionar Đura Jakšić: Lutalica, buntovnik, revolucionar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519192418/https://www.prva.rs/zivot/zivotne-price/47732/djura-jaksic-lutalica-buntovnik-revolucionar |date=19. 5. 2021 }}&quot;. ''prva.rs''&lt;/ref&gt; Umro je 1878. godine u ustanku protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Jakšić je jedan od najpoznatijih predstavnika srpskog [[Romantizam|romantizma]]. Prema srpskom književnom kritičaru [[Jovan Skerlić|Jovanu Skerliću]], na Jakšića su uglavnom uticali [[Sándor Petőfi]] i poezija [[George Gordon Byron|lorda Byrona]].

== Književna djela ==
Đura Jakšić napisao je četrdesetak kratkih priča, te tri cjelovečernje [[Drama|drame]] u stihovima čije teme su historijske:
* ''[[Stanoje Glavaš]]'' (1878),
* ''Seoba Srbalja'' (1864),
* ''Jelisaveta kneginja crnogorska'' (1868), te nedovršeni roman ''Ratnici''.
Također je pisao pjesme. Neke njegove pjesme smatraju se za najbolje pjesme srpske poezije iz 19. vijeka: ''Na Liparu'',&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;&quot;[https://www.kcns.org.rs/agora/djura-jaksic-umetnik-i-buntovnik/ ЂУРА ЈАКШИЋ – УМЕТНИК И БУНТОВНИК]&quot;. ''Културни центар Новог Сада''&lt;/ref&gt; ''Put u Gornjak'' i ''Mila'', koja je posećena njegovoj prvoj ljubavi Mili, koju je namjeravao oženiti, ali nikad nije smogao hrabrosti da joj to saopšti.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;&quot;[http://politikin-zabavnik.co.rs/pz/tekstovi/bo%D1%98e-ljubavi Сликари и модели | Politikin Zabavnik]&quot;. ''politikin-zabavnik.co.rs''.&lt;/ref&gt; Crtao je skice Mile, a jedna od tih skica je i njegova poznata slika ''Devojka u plavom''.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Ostale značajne pjesme su ''Otadžbina'', ''Veče'' i ''Ponoć''. Jakšić je objavio kratke priče (''Pripovetke''), koje su objavljene posthumno u dva izdanja (1882-1883. i 1902) u Beogradu.&lt;ref&gt;Марибор, IZUM-Институт информацијских знаности. &quot;[https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/76468748 Приповетке. Књ. 1 :: COBISS+] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519192415/https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/76468748 |date=19. 5. 2021 }}&quot;. ''plus.sr.cobiss.net''&lt;/ref&gt; Kroz njih je izrazio vlastiti pesimizam i gorčinu zbog teških životnih udaraca i ljudi. Popularni motivi u Jakšićevim djelima su [[Kosovska bitka]], mit o Kosovu, [[Orao|orlovi]] i srpska epska poezija.&lt;ref&gt;&quot;[https://scindeks.ceon.rs/Error.aspx?aspxerrorpath=/article.aspx Kosovski mit u poeziji Đure Jakšića]&quot;. ''scindeks.ceon.rs''.&lt;/ref&gt;

== Slikarska djela ==
Jakšić je naslikao oko 200 slika.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Na njega su ponajviše uticali [[Rembrandt]], [[Diego Velázquez]] i [[Peter Paul Rubens]]. Jakšićeva djela variraju u kvaliteti, od remek-djela do poluprofesionalnih slika.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;Vrbaski, Milena. &quot;[https://www.academia.edu/32025709 Tumačenje ličnosti i dela Đure Jakšića, diplomski rad M. Vrbaški.doc]&quot;.&lt;/ref&gt; Prema Novaku Radoniću, najveći problem sa njegovim slikarstvom je nepravilna upotreba [[Anatomija|anatomije]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Njegova najcjenjenija slika je ''Devojka u plavom'',&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; koja je korištena u promociji ponovnog otvaranja [[Narodni muzej Srbije|Narodnog muzeja Srbije]].&lt;ref&gt;Radio-televizija Srbije: &quot;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/16/kultura/3572094/izlozba-djura-jaksic-izmedju-mita-i-stvarnosti-u-narodnom-muzeju-.html Izložba &quot;Đura Jakšić između mita i stvarnosti&quot; u Narodnom muzeju]&quot;. ''www.rts.rs''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milojković, M. &quot;&quot;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/devojka-u-plavom-koja-hoda-manekenka-ozivela-cuveni-portret-djure-jaksica/kmkv9sf DEVOJKA U PLAVOM&quot; KOJA HODA Manekenka oživela čuveni portret Đure Jakšića]&quot;. ''Blic.rs''&lt;/ref&gt;

Sljedeće Jakšićeve slike dio su zbirke Narodnog muzeja Srbije u Beogradu:

* ''Autoportret''
* ''Kosovo''
* ''Na straži''
* ''Ubistvo Karađorđa''
* ''Strahinja Ban''
* ''Knez Lazar Hrebeljanović''
* ''Devojka u plavom''
* ''Portret direktora Ćirića''
* ''Knjaz Milan Obrenović IV''
* ''Car Dušan''
* ''Nevesta Baja Pivljanina''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nasljeđe ==
Đura Jakšić uvršten je među 100 najznamenitijih Srba.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Grupa autora|first=|title=100 najznamenitijih Srba|publisher=SANU|isbn=86-82273-08-X}}&lt;/ref&gt; Njegova rodna kuća u Srpskoj Crnji koristi se kao Memorijalni muzej, te se u njoj održavaju večeri poezije.&lt;ref&gt;Ђукић, Ђуро. &quot;[http://www.politika.rs/scc/clanak/356666/Poezija-pod-lipama Поезија под липама]&quot;. ''Politika Online''&lt;/ref&gt;

Jakšić je bio jedan od vođa srpskog romantizma, te ponajveći romantistički slikar u Srbiji, zajedno sa Novakom Radonićem.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Iako je napisao niz romantičnih drama, uglavnom je poznat po slikama i poeziji. Pisao je sonete, tekstove, rodoljubive pjesme, kao i cjelovite epove. Omiljeni motivi su mu priroda i patriotizam.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.danas.rs/kultura/djura-jaksic-portret-razocaranog-romantika-i-dozivotnog-rodoljuba/ Đura Jakšić: Portret razočaranog romantika i doživotnog rodoljuba]&quot;. ''Dnevni list Danas''&lt;/ref&gt;

Nagrada za najbolju knjigu poezije na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] nosi njegovo ime.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.danas.rs/kultura/dragan-jovanovic-danilov-dobitnik-nagrade-nb-djura-jaksic-iz-srpske-crnje/ Dragan Jovanović Danilov, dobitnik nagrade NB &quot;Đura Jakšić]&quot; iz Srpske Crnje&quot;. ''Dnevni list Danas''&lt;/ref&gt;

Jakšić je bio i učitelj i profesor. [[Škola|Škole]] i [[fakultet]]i širom Srbije nose njegovo ime.&lt;ref&gt;&quot;[http://osdjurajaksicrakovica.nasaskola.rs/ ОШ &quot;Ђура Јакшић&quot; - Раковица]{{Mrtav link}}&quot;. ''osdjurajaksicrakovica.nasaskola.rs''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://www.osdjurajaksic.edu.rs/ ОШ&quot;Ђура Јакшић&quot; | Зрењанин]&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.os-djurajaksic.edu.rs/ &quot;ОШ &quot;Ђура Јакшић&quot;. ''ОШ „Ђура Јакшић&quot; Ковин'']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://www.osdjurajaksiczajecar.edu.rs/home OS Djura Jaksic]{{Mrtav link}}&quot;. ''www.osdjurajaksiczajecar.edu.rs''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://djurajaksic-paracin.edu.rs/ Osnovna skola &quot;Djura Jaksic&quot;, Paracin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519192416/http://djurajaksic-paracin.edu.rs/ |date=19. 5. 2021 }}&quot;. ''djurajaksic-paracin.edu.rs''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://www.osdjurajaksickg.edu.rs/ Насловна - My website]&quot;. ''www.osdjurajaksickg.edu.rs''.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Đura Jakšić - Knez Lazar, 1857‒1859, Narodni muzej.jpg|''Knez Lazar Hrebeljanović'', 1857‒1859
Datoteka:Đura Jakšić - Devojka u plavom, 1856, Narodni muzej u Beogradu, Zbirka Joce Vujića.jpg|''Devojka u plavom'', 1856
Datoteka:Đura Jakšić - Odmor posle boja (Karaula), 1876, Narodni muzej.jpg|''Odmor posle boja'', 1876
Datoteka:Đura Jakšić - Autoportret, 1857‒1858, Narodni muzej.jpg|''Autoportret'', 1857‒1858
Datoteka:Đura Jakšić - Takovski ustanak, 1876‒1878, Narodni muzej.jpg|''Takovački ustanak'', 1876‒1878
Datoteka:Đura Jakšić - Crnogorac, 1875, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje.jpg|''Crnogorac'', 1875
Datoteka:Đura Jakšić - Ustanak Crnogoraca, 1862, Galerija Matice srpske.jpg|''Ustanak Crnogoraca'', 1862
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Srpska književnost}}

{{DEFAULTSORT:Jakšić, Đura}}
[[Kategorija:Rođeni 1832.]]
[[Kategorija:Umrli 1878.]]
[[Kategorija:Biografije, Srpska Crnja]]
[[Kategorija:Srbijanski pjesnici]]</text>
      <sha1>5iqbr777uw5ezyd7nuyew3o9olyruk7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ACVR1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483566</id>
    <revision>
      <id>3900688</id>
      <parentid>3888348</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T03:15:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13494" sha1="3b6ok45ths2i39tnnz80nj5u2jicwzz" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
''' Tip I receptora [[aktivin]]a A''' ('''ACVR1''')  jest [[protein]]/[[enzim]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om ''ACVR1'' /'''ALK-2''' ([[engleski|eng.]] skr. od'''A'''ctivin receptor-'''l'''ike '''k'''inase-'''2''') sa [[hromosom 4|hromosoma 4]].&lt;ref name=&quot;pmid8397373&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = ten Dijke P, Ichijo H, Franzén P, Schulz P, Saras J, Toyoshima H, Heldin CH, Miyazono K | title = Activin receptor-like kinases: a novel subclass of cell-surface receptors with predicted serine/threonine kinase activity | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-10_8_10/page/2879 | journal = Oncogene | volume = 8 | issue = 10 | pages = 2879–87 | date = oktobar 1993 | pmid = 8397373 }}&lt;/ref&gt;  ACVR1 je vezan za  [[hromosom 2|2q23-24]] regju [[genom]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Pignolo|first=Robert J.|date=juni 2013|title=Fibrodysplasia Ossificans Progressiva: Diagnosis, Management, and Therapeutic Horizons|journal=Pediatr Endocrinol Rev.|volume=10 Suppl 2|pages=437–48|pmid=23858627|pmc=3995352}}&lt;/ref&gt; Ovaj protein je važan na putu [[koštano-morfogeni protein|koštano-morfogenog proteina]] (BMP) koji je odgovoran za razvoj i popravak koštanog sistema. Dok su modeli s izbacivanjem s ovim genom u toku, gen ACVR1 povezan je s [[progresivna fibrodysplasia ossificans|progresivnom ''fibrodysplasia ossificans'']], bolešću koju karakterizira stvaranje heterotopne kosti u cijelom tijelu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je [[koštani morfogenetski proteinski receptor tip 1]].

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  509 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  57.153 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q04771#sequences |title=UniProt, Q04771 |language=en |access-date=21. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MVDGVMILPV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIMIALPSPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MEDEKPKVNP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLYMCVCEGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SCGNEDHCEG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QQCFSSLSIN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DGFHVYQKGC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FQVYEQGKMT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CKTPPSPGQA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VECCQGDWCN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RNITAQLPTK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GKSFPGTQNF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HLEVGLIILS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VVFAVCLLAC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLGVALRKFK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RRNQERLNPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DVEYGTIEGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ITTNVGDSTL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADLLDHSCTS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSGSGLPFLV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QRTVARQITL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LECVGKGRYG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVWRGSWQGE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NVAVKIFSSR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DEKSWFRETE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LYNTVMLRHE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NILGFIASDM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSRHSSTQLW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LITHYHEMGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LYDYLQLTTL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DTVSCLRIVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SIASGLAHLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IEIFGTQGKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AIAHRDLKSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NILVKKNGQC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CIADLGLAVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HSQSTNQLDV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GNNPRVGTKR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YMAPEVLDET&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IQVDCFDSYK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RVDIWAFGLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LWEVARRMVS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NGIVEDYKPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FYDVVPNDPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FEDMRKVVCV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DQQRPNIPNR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WFSDPTLTSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKLMKECWYQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NPSARLTALR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKKTLTKIDN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SLDKLKTDC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Funkcija ==

[[Aktivin]]i su dimerni [[faktor rasta|faktori rasta]] i [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]] koji pripadaju transformirajućim faktorima rasta-beta ([[TGF-beta]]), [[proteinska natporodica|natporodici]] strukturno povezanih signalnih proteina. Aktivini signaliziraju preko [[heteromer]]nog kompleksa receptora [[serin-kinaza]] koji uključuju najmanje dva tipa I (I i IB) i dva tipa II (II i IIB) receptora. Svi ovi receptori su [[transmembranski protein]]i, sastavljeni od [[ligand]]-vezujućeg vančelijskog domenasa regijom bogatom [[cistein]]om, [[transmembranski domen]] i [[Citoplazma|citoplazmatski domen]] sa predviđenom specifičnošću [[serin]]a / [[treonin]]a. Receptori tipa I neophodni su za signalizaciju, a tipa II za vezivanje [[ligand]]a i za ekspresiju receptora tipa I. Nakon vezivanja liganda, receptori tipa I i II formiraju stabilan kompleks, što rezultira [[fosforilacija]]ma receptora tipa I  II. Ovaj gen kodira receptor aktivin A tipa I koji signalizira određeni transkripcijski odgovor zajedno s receptorima aktivina tipa II.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: ACVR1 (activin A receptor, type I) | url =https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=90}}&lt;/ref&gt;

== Signalizacija ==

ACVR1 prenosi signale [[Morfogenetski protein kostiju|BMP)]]. BMP se vežu za ili [[ACVR2A]] / [[ACVR2B]] ili za [[BMPR2]], a zatim tvore kompleks s ACVR1. Nastavljaju regrutiranje [[R-SMAD]]  [[SMAD1]], [[SMAD2]], [[SMAD3]] ili [[SMAD6]].&lt;ref name=&quot;pmid12065756&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Inman GJ, Nicolás FJ, Callahan JF, Harling JD, Gaster LM, Reith AD, Laping NJ, Hill CS | title = SB-431542 is a potent and specific inhibitor of transforming growth factor-beta superfamily type I activin receptor-like kinase (ALK) receptors ALK4, ALK5, and ALK7 | journal = Molecular Pharmacology | volume = 62 | issue = 1 | pages = 65–74 | date = juli 2002 | pmid = 12065756 | doi = 10.1124/mol.62.1.65 }}&lt;/ref&gt;

== Klinički značaj ==

[[Mutacije]] pojačanja funkcije u genu ACVR1/ALK2 odgovorne su za nasljednu bolest [[progresivna fibrodisplasia ossificans]].&lt;ref name=&quot;ACVR1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Shore EM, Xu M, Feldman GJ, Fenstermacher DA, Cho TJ, Choi IH, Connor JM, Delai P, Glaser DL, LeMerrer M, Morhart R, Rogers JG, Smith R, Triffitt JT, Urtizberea JA, Zasloff M, Brown MA, Kaplan FS | title = A recurrent mutation in the BMP type I receptor ACVR1 causes inherited and sporadic fibrodysplasia ossificans progressiva | journal = Nature Genetics | volume = 38 | issue = 5 | pages = 525–7 | date = maj 2006 | pmid = 16642017 | doi = 10.1038/ng1783 | s2cid = 41579747 }}&lt;/ref&gt; Pacijenti sa tipskim  FOP imau zamjenu [[aminokiseline]] [[arginin]] [[histidin]]nom na proteinskoj  poziciji 206 ([[tačkasta mutacija]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Shore|first1=Eileen M.|last2=Xu|first2=Meiqi|last3=Feldman|first3=George J.|last4=Fenstermacher|first4=David A.|last5=Cho|first5=Tae-Joon|last6=Choi|first6=In Ho|last7=Connor|first7=J. Michael|last8=Delai|first8=Patricia|last9=Glaser|first9=David L.|last10=LeMerrer|first10=Martine|last11=Morhart|first11=Rolf|date=maj 2006|title=A recurrent mutation in the BMP type I receptor ACVR1 causes inherited and sporadic fibrodysplasia ossificans progressiva|journal=Nature Genetics|language=en|volume=38|issue=5|pages=525–527|doi=10.1038/ng1783|pmid=16642017|s2cid=41579747|issn=1546-1718}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uphs.upenn.edu/news/News_Releases/apr06/FOP.htm |title=News Release of FOP's Cause |access-date=29. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113213418/http://www.uphs.upenn.edu/news/News_Releases/apr06/FOP.htm |archive-date=13. 1. 2012 |url-status=dead |archive-date=13. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113213418/http://www.uphs.upenn.edu/news/News_Releases/apr06/FOP.htm }}&lt;/ref&gt; Ovo izaziva promjenu u kritičnom glicin-serin aktivacijskom domenu proteina, što će uzrokovati da se protein manje čvrsto veže za svoj inhibitorni ligand (FKBP12) i na taj način pretjerano aktivira BMP/SMAD-ni put.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Posljedica ove prekomjerne aktivacije je da se [[endotel|endotelne ćelije]] transformiraju u [[mezenhimne matične ćelije]], a zatim u kost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van Dinther M, Visser N, de Gorter DJ, Doorn J, Goumans MJ, de Boer J, ten Dijke P | title = ALK2 R206H mutation linked to fibrodysplasia ossificans progressiva confers constitutive activity to the BMP type I receptor and sensitizes mesenchymal cells to BMP-induced osteoblast differentiation and bone formation | journal = Journal of Bone and Mineral Research | volume = 25 | issue = 6 | pages = 1208–15 | date = juni 2010 | pmid = 19929436 | doi = 10.1359/jbmr.091110 | s2cid = 207269687 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Atipske mutacije koje uključuju druge ostatke djeluju slično – uzrokujući da se protein zaglavi u svojoj aktivnoj konformaciji, unatoč tome što nema BMP-a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Petrie |first1=KA |last2=Lee |first2=WH |last3=Bullock |first3=AN |last4=Pointon |first4=JJ |last5=Smith |first5=R |last6=Russell |first6=RG |last7=Brown |first7=MA |last8=Wordsworth |first8=BP |last9=Triffitt |first9=JT |title=Novel mutations in ACVR1 result in atypical features in two fibrodysplasia ossificans progressiva patients. |journal=PLOS ONE |date=2009 |volume=4 |issue=3 |pages=e5005 |doi=10.1371/journal.pone.0005005 |pmid=19330033|pmc=2658887 |bibcode=2009PLoSO...4.5005P |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Mutacije u genu ACVR1 također su povezane s rakom, što s posebno odnosi na [[difuzni unutrašnji pontinski gliom]] (DIPG).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taylor KR, Mackay A, Truffaux N, Butterfield YS, Morozova O, Philippe C, Castel D, Grasso CS, Vinci M, Carvalho D, Carcaboso AM, de Torres C, Cruz O, Mora J, Entz-Werle N, Ingram WJ, Monje M, Hargrave D, Bullock AN, Puget S, Yip S, Jones C, Grill J | title = Recurrent activating ACVR1 mutations in diffuse intrinsic pontine glioma | journal = Nature Genetics | volume = 46 | issue = 5 | pages = 457–61 | date = maj 2014 | pmid = 24705252 | pmc = 4018681 | doi = 10.1038/ng.2925 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlCure Brain Cancer - News - Multiple Breakthroughs in Childhood Brain Cancer DIPG&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.curebraincancer.org.au/news/1044/multiple-breakthroughs-in-childhood-brain-cancer | title = Cure Brain Cancer - News - Multiple Breakthroughs in Childhood Brain Cancer DIPG | publisher = Cure Brain Cancer Foundation | access-date = 21. 10. 2021 | archive-date = 12. 8. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200812124610/https://www.curebraincancer.org.au/news/1044/multiple-breakthroughs-in-childhood-brain-cancer | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid24705254&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Buczkowicz P, Hoeman C, Rakopoulos P, Pajovic S, Letourneau L, Dzamba M, Morrison A, Lewis P, Bouffet E, Bartels U, Zuccaro J, Agnihotri S, Ryall S, Barszczyk M, Chornenkyy Y, Bourgey M, Bourque G, Montpetit A, Cordero F, Castelo-Branco P, Mangerel J, Tabori U, Ho KC, Huang A, Taylor KR, Mackay A, Bendel AE, Nazarian J, Fangusaro JR, Karajannis MA, Zagzag D, Foreman NK, Donson A, Hegert JV, Smith A, Chan J, Lafay-Cousin L, Dunn S, Hukin J, Dunham C, Scheinemann K, Michaud J, Zelcer S, Ramsay D, Cain J, Brennan C, Souweidane MM, Jones C, Allis CD, Brudno M, Becher O, Hawkins C | display-authors = 6 | title = Genomic analysis of diffuse intrinsic pontine gliomas identifies three molecular subgroups and recurrent activating ACVR1 mutations | journal = Nature Genetics | volume = 46 | issue = 5 | pages = 451–6 | date = maj 2014 | pmid = 24705254 | pmc = 3997489 | doi = 10.1038/ng.2936 }}&lt;/ref&gt;
{{Clear}}

== Reference ==
{{refspisak|33em}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|ACVR1}}
* {{PDBe-KB2|Q04771|Human Activin receptor type-1}}
{{Signalizacija TGF beta }}
{{Serin/treonin specifične protein-kinaze}}
{{Enzimi}}
{{Modulatori natporodičnih receptora}}
{{Portal|Biologija|border=no}}
{{NLM content}}

{{DEFAULTSORT:Acvr1}}
[[Kategorija:Domen GS]]
[[Kategorija:Domen TS]]
[[Kategorija:Domen S/T]]
[[Kategorija:Enzimi]]
[[Kategorija:EC 2.7.11]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 4]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>3b6ok45ths2i39tnnz80nj5u2jicwzz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oreade</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498345</id>
    <revision>
      <id>3900774</id>
      <parentid>3513572</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9735" sha1="2f5ndccrckuh8ul03kv1efhro4jchit" xml:space="preserve">{{Infokutija mitsko biće
| ime                   = Oreade
| slika                 = William-Adolphe Bouguereau - Les Oréades.jpg
| veličina_slike        = 
| opis_slike            = &quot;Les Oréades&quot; (1902) od [[William-Adolphe Bouguereau]]
| grupe                 = [[Nimfa]]
| značaj                = 
| podgrupe              = 
| slična_bića           = 
| roditelji             = 
| suprug(a)             = 
| braća                 = 
| sestre                = 
| mitologija            = [[Grčka mitologija]]
| prvi_put_prijavljeno  = 
| ostala_imena          = 
| država                = 
| stanište              = 
}}
'''Odearde''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: &lt;span lang=&quot;grc&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Ὀρειάς&lt;/span&gt;, korijen &lt;span lang=&quot;grc&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Ὀρειάδ&lt;/span&gt;-, [[Latinski jezik|latinski]]: &lt;span lang=&quot;latinski&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Oreas/Oread&lt;/span&gt;) su u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bile planinske [[Nimfa|nimfe]]. Oreade se međusobno razlikuju po obitavanju: [[Ideaje (nimfe)|Ideaje]] su bile sa planine [[Ida (planina)|Ide]], [[Pelijade (nimfe)|Pelijade]] sa planine [[Pelion (planina)|Pelion]] itd. Mitovi su Oreade povezivali sa [[Artemida|Artemidom]], budući da je boginja, kada je izlazila u lov, preferirala planine i stjenovite provalije.

Čini se da je sam generički izraz &quot;oread&quot; [[Helenizam|helenistički]] (prvi put posvjedočen u [[Adonis]]ovom epitafu (grčki: &lt;span lang=&quot;grc&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Ἐπιτάφιος Ἀδώνιδος&lt;/span&gt;) [[Bion od Smirne|Biona od Smirne]], 100. g. p.n.e.) i stoga postklasičnog perioda.&lt;ref&gt;Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'' ''s.v.'' [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Do)reia%2Fs text at Perseus project]&lt;/ref&gt;

== Spisak Oreada ==
Oreade uključuju, ali nisu ograničeni na:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Lokacija
!Relations and Notes
|-
|[[Britomartida (nimfa)|Britomartida]]
|[[Dikti (planina)|Planina Dikti]], [[Kreta]]
|Kći [[Zeus]]a i [[Karme (mitologija)|Karme]]&lt;ref name=&quot;5.76.3&quot;&gt;[[Diodorus Siculus]], [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/5D*.html#76 5.76.3]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Helona (nimfa)|Helona]]
|[[Heldoreja (planina)|Planina Heldoreja]], [[Arkadija (Grčka)|Arkadija]]
|pretvorena u kornjaču od [[Hermes]]a&lt;ref&gt;[[Maurus Servius Honoratus|Servius]] ad [[Virgilije]], ''[[Eneida]]'' 1.509&lt;/ref&gt;
|-
|[[Klaeja (nimfa)|Klaeja]]
|[[Kalation (planina)|Planina Kalation]], [[Mesenija )Grčka)|Mesenija]]&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&lt;ref&gt;[[Pausanias (geographer)|Pausanias]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-eng1:3.26.11 3.26.11]&lt;/ref&gt;
|
|-
|[[Kilena (nimfa)|Kilena]]
|[[Kilena (planina)|Planina Kilena]], [[Arkadija (Grčka)|Arkadija]]&lt;ref&gt;[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Apolodor]], 3.8.1&lt;/ref&gt;
|
|-
|[[Dafnis (nimfa)|Dafnis]]
|[[Parnas (planina)|Planina Parnas]]&lt;ref&gt;Pausanias, [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-eng1:10.5.5 10.5.5]&lt;/ref&gt;
|
|-
|[[Eho (mitologija)|Eho]]
|[[Kiteron (planina)|Planina Kiteron]], [[Prefektura Beotija|Beotija]]
|voljela [[Narcis (mitologija)|Narcisa]]&lt;ref&gt;[[Aristophanes]], ''Thesmophoriazusae'' 970&lt;/ref&gt; i bila voljena od [[Pan (mitologija)|Pan]]&lt;ref&gt;[[Britannica, The Editors of Encyclopaedia]], &quot;Echo&quot;&lt;/ref&gt;
|-
|[[Eidoteja (nimfa)|Eidoteja]]
|[[Otris (planina)|Planina Otris]], [[Malis (Grčka)|Malis]]
|majka [[Kerambus (mitologija)|Kerambusa]] sa [[Eusiros (mitologija)|Eusirosem]]&lt;ref&gt;[[Antoninus Liberalis]], [https://topostext.org/work/216#22 22]; [[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'' 7.353–356&lt;/ref&gt;
|-
|[[Ideaje (nimfa)|Ideaje]]
|[[Ida (planina)|Planina Ida]], [[Kreta]]&lt;ref&gt;Apolodor, 1.4.5; [[Higin]], ''[[De Astronomica]]'' 2.2&lt;/ref&gt;
|
|-
|• [[Adrasteja (nimfa)|Adrasteja]]
|
|
|-
|• [[Kinosura (nimfa)|Kinosura]]
|
|
|-
|• [[Helike (nimfa)|Helike]]
|
|
|-
|• [[Ida (nimfa)|Ida]]
|
|
|-
|[[Nomija (nimfa)|Nomija]]
|[[Nomija (planina)|Planina Nomija]], [[Arkadija (Grčka)|Arkadija]]
|prijateljica [[Kalisto (mitologija)|Kalista]]&lt;ref&gt;Pausanias, 8.38.0&lt;/ref&gt;
|-
|[[Enona (nimfa)|Enona]]
|[[Ida (planina)|Planina Ida]], [[Troada (Grčka)|Troada]]
|kći riječnog boga [[Kebren (mitologija)|Kebren]] i prva žena [[Paris (mitologija)|Parisa]]&lt;ref&gt;Apollodorus, 3.12.6&lt;/ref&gt;
|-
|[[Otris (nimfa)|Otris]]
|[[Otris (planina)|Planina Otris]], [[Malis (Grčka)|Malis]]
|majka [[Melitej (mitologija)|Meliteja]] sa [[Zeus]]om i [[Fager (mitologija)|Fagera]] sa [[Apolon]]om&lt;ref&gt;Antoninus Liberalis, [https://topostext.org/work/216#13 13]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Penelopa (nimfa)|Penelopa]]
|[[Kilena (planina)|Planina Kilena]], [[Arkadija (Grčka)|Arkadija]]
|majka [[Pan (mitologija)|Pana]] sa [[Hermes]]om&lt;ref&gt;''The Homeric Hymns: Hymn to Pan''; [[Non]], 24.87 ff.; [[Higin]], [https://topostext.org/work/206#244 224]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Figalija (nimfa)|Figalija]]
|[[Figalija (Grčka)|Figalija]], [[Arkadija (Grčka)|Arkadija]]
|eponym of the town of Phigalia
|-
|[[Pitis (nimfa)|Pitis]]
|
|voljena od Pana&lt;ref&gt;[[Propertius]], ''Elegies'' 1.18&lt;/ref&gt;
|-
|[[Sinoa (nimfa)|Sinoa]]
|[[Sinoa (planina)|Planina Sinoe]], [[Arkadija (Grčka)|Arkadija]]
|njegovateljica [[Pan (mitologija)|Pana]]&lt;ref&gt;Pausanias, [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-eng1:8.30.2 8.30.2]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Sose (nimfa)|Sose]]
|
|voljena od [[Hermes]]a
|-
|[[Sfragitidi (nimfe)|Sfragitidi]]
|[[Kiteron (planina)|Planina Kiteron]], [[Prefektura Beotija|Beotija]]&lt;ref&gt;[[Plutarch]], ''Life of Aristides'' 11. 3; Pausanias, [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-eng1:9.3.9 9.3.9]&lt;/ref&gt;
|
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Antoninus Liberalis, ''The Metamorphoses of Antoninus Liberalis'' translated by Francis Celoria (Routledge 1992). [https://topostext.org/work/216 Online verzija na Topos Text Project.]
* Apollodorus, ''The Library'' with an English Translation by Sir James George Frazer, F.B.A., F.R.S. in 2 Volumes, Cambridge, MA, Harvard University Press; London, William Heinemann Ltd. 1921. ISBN 0-674-99135-4. [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0022 Online verzija na Perseus Digital Library.] [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0021 Grčki tekst dostupan sa istog web site].
* Aristophanes, ''Thesmophoriazusae'' in ''The Complete Greek Drama, vol. 2.'' Eugene O'Neill, Jr. New York. Random House. 1938. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-eng1:1-51 Online verzija na Perseus Digital Library].
* Britannica, The Editors of Encyclopaedia, &quot;Echo.&quot; Encyclopedia Britannica. [https://www.britannica.com/topic/Echo-Greek-mythology] Accessed 18 May 2022.
* Diodorus Siculus, ''The Library of History'' translated by Charles Henry Oldfather. Twelve volumes. Loeb Classical Library. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press; London: William Heinemann, Ltd. 1989. Vol. 3. Books 4.59–8. [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/home.html Online verzija na Bill Thayer's Web Site]
* Diodorus Siculus, ''Bibliotheca Historica. Vol 1-2''. Immanel Bekker. Ludwig Dindorf. Friedrich Vogel. in aedibus B. G. Teubneri. Leipzig. 1888-1890. [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:2008.01.0540 Grčki tekst dostupan na Perseus Digital Library].
* Higin, ''Astronomica from The Myths of Hyginus'' translated and edited by Mary Grant. University of Kansas Publications in Humanistic Studies. [https://topostext.org/work/207 Online verzija na Topos Text Project.]
* Liddell, Henry George, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', revised and augmented throughout by Sir Henry Stuart Jones with the assistance of Roderick McKenzie, Clarendon Press Oxford, 1940. [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=E61EDD48E4F1A22F839AA4DC149C0955?doc=Perseus%3atext%3a1999.04.0057 Online verzija na Perseus Digital Library].
* Maurus Servius Honoratus, ''In Vergilii carmina comentarii. Servii Grammatici qui feruntur in Vergilii carmina commentarii;'' recensuerunt Georgius Thilo et Hermannus Hagen. Georgius Thilo. Leipzig. B. G. Teubner. 1881. [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.02.0053 Online verzija na Perseus Digital Library].
* Pausanias, ''Description of Greece'' with an English Translation by W.H.S. Jones, Litt.D., and H.A. Ormerod, M.A., in 4 Volumes. Cambridge, MA, Harvard University Press; London, William Heinemann Ltd. 1918. {{ISBN|0-674-99328-4}}. [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0160 Online verzija na Perseus Digital Library]
* Pausanias, ''Graeciae Descriptio.'' ''3 vols''. Leipzig, Teubner. 1903.  [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0159 Grčki tekst dostupan na Perseus Digital Library].
* Plutarch. ''Lives, Volume II: Themistocles and Camillus. Aristides and Cato Major. Cimon and Lucullus.'' Translated by Bernadotte Perrin. Loeb Classical Library No. 47. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, 1914. {{ISBN|978-0-674-99053-1}}. [https://www-loebclassics-com.wikipedialibrary.idm.oclc.org/view/LCL047/1914/volume.xml Online verzija na Harvard University Press]. [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A2008.01.0009%3Achapter%3D1%3Asection%3D1 ''Aristides'' na  Perseus Digital Library].
* Propertius, ''Elegies'' Edited and translated by G. P. Goold. Loeb Classical Library 18. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, 1990.  [https://www-loebclassics-com.wikipedialibrary.idm.oclc.org/view/LCL018/1990/volume.xml Online verzija dostupna na Harvard University Press].

{{Grčka mitologija}}
{{Nimfe}}

[[Kategorija:Grčka mitologija]]
[[Kategorija:Oreade]]</text>
      <sha1>2f5ndccrckuh8ul03kv1efhro4jchit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eidoteja (nimfa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498456</id>
    <revision>
      <id>3900773</id>
      <parentid>3823589</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:45:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2041" sha1="arkkqr7jze708qc0x0tney5121pr019" xml:space="preserve">{{Infokutija mitsko biće
| ime                   = Eidoteja
| slika                 = 
| veličina_slike        = 
| opis_slike            = 
| grupe                 = [[Nimfa]]
| značaj                = 
| podgrupe              = [[Oreade]]
| slična_bića           = 
| roditelji             = [[Protej (mitologija)|Protej]] i [[Psamata]]
| suprug(a)             = 
| braća                 = 
| sestre                = 
| mitologija            = [[Grčka mitologija]]
| prvi_put_prijavljeno  = 
| ostala_imena          = Eido, Tonoja&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| država                = 
| stanište              = 
}}
'''Eidoteja''' (starogrčki: Ειδοθεα)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theoi.com/Nymphe/NympheEidothea.html|title=EIDOTHEA|website=www.theoi.com|access-date=20. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je bila proročka morska [[nimfa]], jedna od [[Oreade|oreada]]. Ona je majka Kerambusa  (sa [[Eusiros]]om), kojeg su nimfe pretvorile u bubu zbog njegove drskosti.&lt;ref&gt;[[Antoninus Liberalis]], [https://topostext.org/work/216#22 22]&lt;/ref&gt; U nekim mitovima, njenog sina su nimfe odnijele u zrak na krilima kako bi pobjegle od poplave Deukaliona.&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'' 7.353–356&lt;/ref&gt;

== Mitologija ==
=== Euripid ===
&lt;blockquote&gt;&quot;Protej je, dok je bio živ, bio ovdje kralj, vladajući cijelim Egiptom iz svoje palate na ostrvu Faros. Sada se Proteus oženio Psamatom, jednom od morskih nimfi, a ranije ženom [[Eak]]ovom. Rodila je Proteju dvoje djece: sina [[Teoklimen]]a - ime koje je u suprotnosti sa njegovim bezbožničkim životom - i kćer, zjenicu oka njene majke, zvana Eido kada je bila dijete; kada je odrasla i bila je zrela za brak, zvali su je Teonoja [tj. Eidoteja], jer je imala božansko znanje o svemu sadašnjem i budućem - dar naslijeđen od svog djeda [[Nerej]]a.&quot;
- Euripid, Helen - Grčka tragedija 5 vijek p. n. e.
&lt;/blockquote&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Grčka mitologija}}
{{Nimfe}}

[[Kategorija:Grčka mitologija]]
[[Kategorija:Oreade]]</text>
      <sha1>arkkqr7jze708qc0x0tney5121pr019</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Samardžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506898</id>
    <revision>
      <id>3900589</id>
      <parentid>3846706</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6377" sha1="mgy4g1o81s0cu5su0y3a0ddl00lsj4t" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Željko Samardžić
| počasni_sufiks       = 
| slika                = Zeljko Samardzic.jpg
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_na_maternjem     = 
| ime_na_maternjem_jezik = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1955|10|03}}
| mjesto_rođenja       = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Narodna muzika]]
| zanimanje            = Pjevač
| instrument           = 
| karijera             = 
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Željko Samardžić''' (3. oktobar 1955) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[srbija]]nski pop-folk pjevač.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/234424/Zeljko-Samardzic--8-marta-u-Areni Željko Samardžić 8. marta u &quot;Areni&quot;]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 3. oktobra 1955. u Mostaru. Njegov otac Milivoje je bio iz [[Crna Gora|Crne Gore]], a majka Nada je bila Hrvatica iz mostarskog naselja [[Ilići]]. Samardžićev otac bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], što je značilo da se porodica mnogo selila. Nakon što je prvih sedam godina života proveo u Mostaru, mladi Željko je živio i pohađao školu u [[Nikšić]]u, [[Igalo|Igalu]] i [[Zadar|Zadru]] prije nego što se u tinejdžerskim godinama vratio u Mostar.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|last=|first=|date=14. 5. 2010|title=Rođen sam pod sretnom zvijezdom|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/roden-sam-pod-sretnom-zvijezdom-5072885|archive-url=|archive-date=|access-date=18. 1. 2021|website=Gloria|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Željko Samardžić - Žiri - Nikad nije kasno|url=https://grand.online/nikad-nije-kasno/jury/zeljko-samardzic|access-date=18. 1. 2021|website=Grand Online|date=8. 3. 2018 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|last=|first=|date=8. 6. 2017|title=Željko Samardžić: Otac mi je Crnogorac, a majka Hrvatica... kad sam u Međugorju za nju zapalim svijeću|url=https://www.grude.com/clanak/?i=27755&amp;zeljko-samardzic-otac-mi-je-crnogorac-a-majka-hrvatica-kad-sam-u-medjugorju-za-nju-zapalim-svijecu|archive-url=https://web.archive.org/web/20210425214217/https://www.grude.com/clanak/?i=27755&amp;zeljko-samardzic-otac-mi-je-crnogorac-a-majka-hrvatica-kad-sam-u-medjugorju-za-nju-zapalim-svijecu|archive-date=25. 4. 2021|access-date=18. 1. 2021|website=Grude.com|language=hr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prvi put je počeo da pjeva u srednjoj školi, a ubrzo je postao poznat u Mostaru kao dobar imitator [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Samardžićeva muzička aktivnost u tom periodu bila je u suštini nešto više od hobija, jer nije izdavao pjesme, a uglavnom je pjevao po kafanama i restoranima uz povremeno učešće na festivalima. Najbliže širokom uspehu bio je šlager &quot;Moja Marija je drugačija&quot; koji je postao hit u Bosni tokom 1970-ih nakon što ju je izveo na ''Prvom aplauzu,'' festivalu u Banjoj Luci, ali je najviše zarađivao držeći kafić u Mostaru, nalazi se u blizini poznatog [[Stari most|Starog mosta]].

Kada je izbio [[rat u Bosni i Hercegovini]] 1992, ranjen je u svom stanu od zalutalog metka. Sa suprugom i njihovom kćerkom, napustio je grad prolazeći kroz zapadni dio Hercegovine pod kontrolom Hrvata i na kraju došao do Srbije nakon što je prošao [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. U Srbiji je živio u beogradskom predgrađu Borča, te je ubrzo počeo da dobija slabo plaćene svirke u raznim diskotekama i kafićima, stvarajući prilično posvećenu publiku. Sa skoro 40 godina, njegov veliki proboj došao je neočekivano kada su ga neki biznismeni (koji su uživali u njegovim nastupima u noćnom klubu) doveli u elitni klub Ambassador i finansirali ga sa 30.000 [[Njemačka marka|DM]] da snimi album uz pratnju orkestra [[Aleksandar Radulović|Aleksandra &quot;Fute&quot; Radulovića]]. Tekstove za njegov debitantski album napisala je [[Marina Tucaković]]. Godine 1995. pojavio se i na festivalu Pjesma Mediterana u Budvi, gdje je ostavio odličan utisak pjevajući &quot;Sipajte mi još jedan viski&quot;, što mu je dodatno pomoglo u karijeri.

== Privatni život ==
Oženjen je Majom Džaferović, sa kojom ima tri kćerke Sanju, Danijelu i Minju i troje unučadi Luku, Aleksu i Ninu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=V. Đurić Đura|date=6. 1. 2015|title=Željko Samardžić: Supruga mi sprema najbolje sarmice|url=https://www.blic.rs/zabava/vesti/zeljko-samardzic-supruga-mi-sprema-najbolje-sarmice/1sq84t7|archive-url=|archive-date=|access-date=18. 1. 2021|website=Blic|language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* 1974 Moja Marija
* 1975 Tužna je bila Ana
* 2009 Zato kradem (Duet sa [[Miligram (muzički sastav)|Miligramom]])
* 2010 Ima nade (Duet sa [[Jelena Rozga|Jelenom Rozgom]])
* 2010 Stavila se noć na njenu stranu (Oči boje dima)
* 2011 U ime ljubavi
* 2011 Sarajevo meni putuje (Duet sa [[Jasna Gospić|Jasnom Gospić]])
* 2012 Ljubav na papiru
* 2012 Zaustavite januar
* 2013 Kameleon
* 2013 Kompas za ljubav
* 2013 Sve što imam nemam
* 2013 Marija (Duet sa [[Igor Garnier|Igorom Garnierom]])
* 2014 Duša
* 2014 Jesenja balada (Duet sa [[Tamburaškim orkestrom Ringišpil]])
* 2015 Ko da ženu nikad nisam video
* 2016 Nisi ti za male stvari
* 2016 Laganini (Duet sa Zoranom Dragovićem)

=== Albumi ===
* 1987 Jednom kad nam dođu sijede
* 1990 Želja
* 1993 Oko tvoje neverno
* 1995 Sudbina
* 1996 Sećanje na ljubav
* 1997 Zveket srca
* 1999 Sve je moje tvoje
* 2001 Sentimentalan čovek
* 2004 Pokaži mi šta znaš
* 2006 Lice ljubavi
* 2009 Kojim dobrom mila moja
* 2017 Mila

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Discogs artist|Željko Samardžić}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Samardžić, Željko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>mgy4g1o81s0cu5su0y3a0ddl00lsj4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507760</id>
    <revision>
      <id>3900606</id>
      <parentid>3843636</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:26:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14249" sha1="qsod9vhvbpmghlxa5u68pz8hm5463pf" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa        = &quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini
| izvorno_ime  = 
| ukupno       = 130.054 (2013)&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| regija1      = {{ZID|Kanton Sarajevo}}
| pop1         = 36.198 (8,74%)
| ref1         = 
| regija2      = {{ZID|Republika Srpska}}
| pop2         = 25.640 (2,09%)
| ref2         = 
| regija3      = {{ZID|Tuzlanski kanton}}
| pop3         = 22.022 (4,95%)
| ref3         = 
| regija4      = {{ZID|Unsko-sanski kanton}}
| pop4         = 13.724 (5,02%)
| ref4         = 
| regija5      = {{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
| pop5         = 15.619 (4,29%)
| ref5         = 
| regija6      = {{ZID|Srednjobosanski kanton}}
| pop6         = 7.362 (2,90%)
| ref6         = 
| regija7      = {{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}
| pop7         = 5.272 (2,37%)
| ref7         = 
| regija8      = 
| pop8         = 
| ref8         = 
| regija9      = 
| pop9         = 
| ref9         = 
| regija10     = 
| pop10        = 
| ref10        = 
| regija11     = 
| pop11        = 
| ref11        = 
| regija12     = 
| pop12        = 
| ref12        = 
| regija13     = 
| pop13        = 
| ref13        = 
| regija14     = 
| pop14        = 
| ref14        = 
| regija15     = 
| pop15        = 
| ref15        = 
| regija16     = 
| pop16        = 
| ref16        = 
| jezici       = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Jezici Bosne i Hercegovine|ostali jezici]]
| vjera        = [[Sunitski islam|sunitski]] [[islam]], [[katoličanstvo]], [[pravoslavlje]], [[ateizam]], [[Religija u Bosni i Hercegovini|ostale religije]]
| vezano       = {{Br separated entries|[[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]] u BiH}}
}}

'''&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini''' jest termin koji se koristi za opisivanje svih etničkih i nacionalnih grupa i pojedinaca koji žive u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a nisu dio tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]: [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]]. Ova kategorija obuhvata širok spektar etničkih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih identiteta. U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]], izraz &quot;Ostali&quot; koristi se za označavanje svih građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, te imaju specifična prava i ograničenja unutar političkog i pravnog sistema države.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustav Bosne i Hercegovine]]|access-date=27. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Trenutno Bosna i Hercegovina ima 18 priznatih nacionalnih manjina, najveća od kojih je [[Romi u Bosni i Hercegovini|romska nacionalna manjina]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|posljednjem popisu stanovništva]], Ostali čine 130.054 (3,68%) stanovništva BiH, od kojih je 62.959 [[Muškarac|muškaraca]] i 67.095 [[žena]]. Od tog broja, 102.415 žive u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], 25.640 u Republici Srpskoj, te 1999 u [[Brčko distrikt]]u.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;

== Pozadina ==
[[Bosna i Hercegovina]] je kroz svoju historiju bila dom mnogim narodima i kulturama. Tokom [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog]] i [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarskog perioda]], zemlja je bila poznata po svojoj [[multietničnost]]&lt;nowiki/&gt;i i [[multikonfesionalnost]]&lt;nowiki/&gt;i. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], po [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima, definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija. Nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjenica postojanja bosanske teritorije, definisana je kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]''. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri [[Južni Slaveni|južnoslavenska naroda]] i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito]] je često naglašavao da je BiH nedjeljiva, te je jednom izjavio:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TV4YdlXnotQ|title=Bosna će bit Bosna!&quot; Josip Broz Tito|date=29. 3. 2015|website=youtube.com|access-date=15. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;{{Citat3|Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: “Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna”. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla.

''Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo.''

''Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu.''}}[[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]], [[Republika Bosna i Hercegovina]], poslije [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], također proglašava svoju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnost]]. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike Bosne i Hercegovine]] država je definisana kao građanska država Srba, Hrvata, Muslimana i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine|date=14. 3. 1993|website=orbus.be|publisher=[[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]|access-date=27. 7. 2024|archive-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Nedugo nakon nezavisnosti, počinje [[rat u Bosni i Hercegovini]], u kojem su mnoge etničke zajednice pretrpjele teške gubitke, [[Etničko čišćenje|etnička čišćenja]], raseljavanja i ostale [[Ratni zločin|ratne zločine]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]], koji je označio kraj rata, novim Ustavom, Bosna i Hercegovina definisana je kao država konstitutivnih naroda u zajednici s ostalim građanima BiH.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|Etnički sastav Bosne i Hercegovine po naseljima 2013.]]
{{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.#Rezultati}}Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013]], kategorija &quot;Ostali&quot; uključivala je mnoge manjinske grupe kao što su: [[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanci]], [[Austrijanci u Bosni i Hercegovini|Austrijanci]], [[Crnogorci u Bosni i Hercegovini|Crnogorci]], [[Česi u Bosni i Hercegovini|Česi]], [[Italijani u Bosni i Hercegovini|Italijani]], [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]], [[Kinezi u Bosni i Hercegovini|Kinezi]], [[Mađari u Bosni i Hercegovini|Mađari]], [[Makedonci u Bosni i Hercegovini|Makedonci]], [[Nijemci u Bosni i Hercegovini|Nijemci]], [[Poljaci u Bosni i Hercegovini|Poljaci]], [[Romi u Bosni i Hercegovini|Romi]], [[Rumuni u Bosni i Hercegovini|Rumuni]], [[Rusi u Bosni i Hercegovini|Rusi]], [[Rusini u Bosni i Hercegovini|Rusini]], [[Slovaci u Bosni i Hercegovini|Slovaci]], [[Slovenci u Bosni i Hercegovini|Slovenci]], [[Turci u Bosni i Hercegovini|Turci]], [[Ukrajinci u Bosni i Hercegovini|Ukrajinci]] i drugi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/56.pdf|title=ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA|date=1. 4. 2003|website=mhrr.gov.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rm.coe.int/bosnia-and-herzegovina-pr4/1680b5994a|title=Fourth periodical report presented to the Secretary General of the Council of Europe in accordance with Article 15 of the Charter - BOSNIA AND HERZEGOVINA|date=29. 4. 2025|website=rm.coe.int|publisher=[[Vijeće Evrope]]|access-date=23. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Također, ovu kategoriju čine i građani koji se izjašnjavaju kao [[Bosanci]] ili [[Hercegovci]], [[Jugoslaveni u Bosni i Hercegovini|Jugoslaveni]], [[Muslimani u Bosni i Hercegovini|Muslimani]] i oni koji se ne identifikuju s bilo kojim od konstitutivnih naroda. Mjesta gdje se najviše osoba izjasnilo kao &quot;Ostali&quot; su: [[Tuzla]] (11.431 ili 10,3%), [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]] (9.466 ili 8%), [[Novo Sarajevo]] (8.585 ili 13,2%), [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] (7.960 ili 14,4%), [[Velika Kladuša]] (7.076 ili 17,5%), [[Zenica]] (6.987 ili 6,3%) i [[Banja Luka]] (6.507 ili 3,5%).

== Status ==

=== Diskriminacija ===
Nakon proglašenja nezavisnosti jugoslavenskih republika, samo [[Republika Bosna i Hercegovina]] je imala više od jednog konstitutivnog naroda. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike]] naglašavao je da je ''&quot;Republika Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive&quot;,''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; te iako su postojali konstitutivni narodi, predstavnike su imali i ostali narodi Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj. Na primjer, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]] se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz [[Muslimani (narod)|muslimanskog]] ([[Bošnjaci|bošnjačkog]]), [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] naroda, te jednog člana iz reda ostalih, dok danas [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] se sastoji od tri člana, po jednog iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]], bez predstavnika ostalih naroda. Također pripadnici nacionalnih manjina u BiH ne mogu se kandidovati niti biti birani na izborima za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], jer kandidati moraju biti iz jednog od tri konstitutivna naroda.

Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava mnoge tužbe su stigle na adresu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] (ECHR) u [[Strasbourg]]&lt;nowiki/&gt;u. Poznate presude uključuju:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&amp;langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|title=Odluke i presude u odnosu na BiH|website=www.mhrr.gov.ba|access-date=7. 9. 2023|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926030033/http://mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&amp;langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* [[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Azra Zornić]], koja se izjašnjava kao &quot;građanka BiH&quot; tužila je državu 2005.
* [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Dervo Sejdić]] ([[Romi u Bosni i Hercegovini|Rom]]) i [[Jakob Finci]] ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) tužili su državu 2006.
* [[Šlaku protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Samir Šlaku]] ([[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanac]]) tužio je državu 2012.

Evropski sud presudio je da [[Ustav Bosne i Hercegovine]] diskriminira &quot;Ostale&quot; time što im onemogućava kandidiranje za određene državne funkcije, te je obavezao Bosnu i Hercegovinu da izmijeni ustav kako bi ukinula tu diskriminaciju, što do danas to nije urađeno.

=== Zloupotreba izbornog zakona ===
&quot;Ostali&quot; su diskriminisani čak i onda kada im se, naočigled, pogoduje. Prema [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine]] garantuje se minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama (općinska/gradska vijeća ili skupštine) u kojima &quot;Ostali&quot; čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Međutim, često se dešava da pripadnici [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] ([[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]]) lažno prijavljuju sebe kao pripadnike &quot;Ostalih&quot; kako bi dobili dodatna mjesta u lokalnim zajednicama. Ova praksa narušava prava stvarnih nacionalnih manjina, koje su ionako sistemski diskriminisane. Zloupotreba garantovanih mjesta za manjine često rezultira time da izabrani predstavnici ne rade ništa za manjinsku zajednicu, već služe vlastitim ili stranačkim interesima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
* [[Konstitutivni narod]]
* [[Bošnjaci]]
* [[Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
* [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]]

== Literatura ==

* Bose, Sumantra. ''Bosnia after Dayton: Nationalist Partition and International Intervention''. Oxford University Press, 2002.
* Bougarel, Xavier. ''Bosnia and Herzegovina: State and Communitarianism''. Routledge, 2017.
* Bieber, Florian. “Institutionalizing Ethnicity in the Western Balkans: Managing Change in Deeply Divided Societies.” ''Ethnopolitics'', vol. 8, no. 3-4, 2009, pp.&amp;nbsp;337–360.
* Mujkić, Asim. “We, the Citizens of Ethnopolis.” ''Constellations'', vol. 14, no. 1, 2007, pp.&amp;nbsp;112–128.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Bosna i Hercegovina po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|Ostali]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>qsod9vhvbpmghlxa5u68pz8hm5463pf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3900685</id>
      <parentid>3900351</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T22:38:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10874" sha1="h1ephafvjc8uvexpet66te62y0078fz" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026|archive-date=5. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105103103/https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener
* [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš
* [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist
* [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]]

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener
* [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator
* [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica
* [[22. juni]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>h1ephafvjc8uvexpet66te62y0078fz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adolphe Sax</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526138</id>
    <revision>
      <id>3900717</id>
      <parentid>3896044</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:12:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12163" sha1="9p7p810d7sxn76bnqgm5o103top47av" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Adolphe Sax
| slika                  = Adolphe Sax.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1814|11|06}}
| mjesto_rođenja         = [[Dinant]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1894|02|07|1814|11|06}}
| mjesto_smrti           = [[Pariz]]
| zanimanje              = Muzičar, dizajner muzičkih instrumenata
| značajna_djela         = Izumitelj saksofona
}}
'''Antoine-Joseph &quot;Adolphe&quot; Sax''' (6. novembar 1814 – 7. februar 1894) bio je [[Belgija|belgijski]] pronalazač i [[muzičar]] koji je početkom 1840-ih izumio saksofon, a patentirao ga 1846. Također je izumio sakstromb, sakshorn i sakstubu, te redizajnirao [[Klarinet|bas-klarinet]] na način koji se i danas koristi u 21. stoljeću.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Rice|first=Albert R.|date=2016|title=The bass clarinets of Adolphe Sax: his influence and legacy|url=https://www.jstor.org/stable/26623035|journal=Revue belge de Musicologie / Belgisch Tijdschrift voor Muziekwetenschap|volume=70|pages=91–105|issn=0771-6788|jstor=26623035}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=von Steiger|first=Adrian|date=2016|title=Sax figures: can we deduce details of Adolphe Sax's instrument production from the sources?|url=https://www.jstor.org/stable/26623037|journal=Revue belge de Musicologie / Belgisch Tijdschrift voor Muziekwetenschap|volume=70|pages=129–148|issn=0771-6788|jstor=26623037}}&lt;/ref&gt; Svirao je [[Flauta|flautu]] i [[klarinet]].

== Rani život ==
Sax je rođen u Dinantu, na području koje je danas Belgija, kao sin Charles-Josepha Saxa i njegove supruge Marie-Joseph (Masson).&lt;ref&gt;[https://www.metmuseum.org/blogs/of-note/2014/ivory-clarinet Fit for a King: An Ivory Clarinet by Charles Joseph Sax].&lt;/ref&gt; Iako mu je dato ime bilo Antoine-Joseph, od djetinjstva su ga zvali Adolphe.&lt;ref name=&quot;hubbard-encycl&quot;&gt;{{Cite book|last=Hubbard|first=W. L.|url=https://books.google.com/books?id=ISBN1417902000|title=The American History and Encyclopedia of Music|publisher=Squire Cooley|year=1910|isbn=1-4179-0200-0|location=Toledo, Ohio|page=454}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ingham1998&quot;&gt;{{cite book|author=Richard Ingham|url=https://archive.org/details/cambridgecompani00ingh/page/1|title=The Cambridge companion to the saxophone|publisher=Cambridge University Press|year=1998|isbn=978-0-521-59666-4|series=[[Cambridge Companions to Music]]|pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani00ingh/page/1 1–2]}}&lt;/ref&gt; Njegov otac i majka bili su sami dizajneri [[Muzički instrument|instrumenata]], koji su napravili nekoliko izmjena u konstrukciji [[Rog (instrument)|francuskog roga]]. Vrlo rano je  počeo izrađivati vlastite instrumente, a već sa 15 godina prijavio je dva svoja dizajna flaute i jedan dizajn klarineta na takmičenje. Nakon toga je studirao izvođenje na ta dva instrumenta, kao i [[pjevanje]], na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu.&lt;ref name=&quot;hubbard-encycl&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ingham1998&quot; /&gt;

Sax je više puta bio na ivici [[smrt]]i. Kao dijete, jednom je pao s visine od tri sprata, udario glavom o kamen i smatralo se da je mrtav. U dobi od tri godine popio je zdjelu punu [[Kiseline|kisele]] vode, zamijenivši je za [[mlijeko]],&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Kochnitzky|first1=L.|url=https://books.google.com/books?id=RdMGAwAAQBAJ|title=Adolphe Sax and his Saxophone|publisher=Рипол Классик|year=1949|isbn=978-5-87233-344-9|language=en}}&lt;/ref&gt; a kasnije je progutao iglu. Zadobio je teške opekotine u eksploziji [[barut]]a i jednom je pao na usijanu tavu od lijevanog [[Željezo|željeza]], opečavši bok. Nekoliko puta je izbjegao slučajno trovanje i gušenje spavajući u prostoriji u kojoj se sušio lakirani namještaj. U drugoj prilici, mladi Sax je pogođen kamenom u glavu i pao je u rijeku, gotovo se utopivši.&lt;ref name=&quot;Dinant&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dinant.be/en/inheritance/adolphe-sax|title=Adolphe Sax|last=Rémy|first=Albert|website=Ville de Dinant|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117230219/http://www.dinant.be/en/inheritance/adolphe-sax|archive-date=17. 11. 2015|url-status=dead|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegova majka je jednom rekla: „On je dijete osuđeno na nesreću; neće doživjeti da odraste“. Komšije su ga zvale „mali Sax, duh“.&lt;ref name=&quot;Dinant&quot; /&gt;

== Karijera i kasniji život ==
Nakon što je napustio Kraljevski konzervatorij u [[Bruxelles]]u, Sax je počeo eksperimentirati s novim dizajnima instrumenata, dok su njegovi roditelji nastavili svoj posao izrade konvencionalnih instrumenata. Njegov prvi značajan izum bilo je poboljšanje konstrukcije bas-klarineta, koje je patentirao sa 24 godine. Godine 1842. trajno se preselio u [[Pariz]], gdje je počeo raditi na novoj seriji limenih instrumenata s ventilima. Iako nije izumio taj instrument, njegovi primjerci bili su daleko uspješniji od onih njegovih rivala i postali su poznati kao '''sakshorni'''. [[Hector Berlioz]] bio je toliko oduševljen ovim instrumentima da je u februaru 1844. organizirao izvođenje jedne svoje skladbe u potpunosti na sakshornima. Proizvodili su se u sedam različitih veličina i postavili temelje za nastanak krilnog roga (''flugelhorn''). Danas se sakshorni ponekad koriste u koncertnim, limenim i orkestarskim sastavima. Također su bili osnova za razvoj modernog eufonija.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.pri.org/stories/2013-12-03/meet-dangerous-belgian-who-invented-sax|title=Meet the 'dangerous Belgian' who invented the sax|last=Boyd|first=Clark|date=3. 12. 2013|work=The World|publisher=Public Radio International|access-date=3. 2. 2018|language=en-US}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Sax je 1845. razvio i porodicu instrumenata '''sakstrombi''', limene instrumente s ventilima užeg provrta od sakshorna, iako su se zadržali samo kratko vrijeme.&lt;ref name=&quot;hubbard-encycl&quot; /&gt;

Upotreba sakshorna brzo se proširila. Njihovi ventili smatrani su vrhunskim dostignućem tog vremena i u osnovi su ostali nepromijenjeni do danas. Napredak koji je donio Adolphe Sax uskoro je usvojio britanski pokret limenih [[orkestar]]a, koji je isključivo prihvatio porodicu sakshorna.&lt;ref name=&quot;Herbert2000&quot;&gt;T. Herbert, ''The British Brass Band: a Musical and Social History'' (Oxford: Oxford University Press, 2000), pp. 4–5.&lt;/ref&gt; Već deceniju nakon što su se pojavili, u [[Škotska|Škotskoj]] su osnovani bendovi poput Jedforest Instrumental Band (1854)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jedforestinstrumentalband.org.uk/band-time-line|title=Band Time Line}}&lt;/ref&gt; i The Hawick Saxhorn Band (1855)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hawicksaxhornband.com/history/|title=Hawick Saxhorn Band - Welcome to Hawick Saxhorn Band; our band was formed in 1855 and we are based in Hawick in the Scottish Borders. We are part of a tradition of music making dating back to 1809 wh - History}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

Oko 1840. Sax je izumio i '''clarinette-bourdon''', rani, neuspješni dizajn kontrabas-klarineta. Dana 28. juna 1846. patentirao je '''saksofon''', namijenjen za upotrebu u orkestrima i vojnim orkestrima.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.wired.com/thisdayintech/2010/06/0628saxophone-patent|title=June 28, 1846: Parisian Inventor Patents Saxophone|last=Hart|first=Hugh|date=28. 6. 2010|magazine=Wired|access-date=15. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Do 1846. dizajnirao je saksofone u rasponu od [[sopran]]ina do subkontrabas varijante, iako nisu svi bili izrađeni. Kompozitor Hector Berlioz je još 1842. pisao pohvalno o novom instrumentu, ali uprkos njegovoj podršci, saksofoni nisu postali standardni dio orkestra. Njihova sposobnost da sviraju tehnički zahtjevne dionice poput drvenih duvačkih instrumenata, a istovremeno zvuče glasno poput limenih, dovela je do njihove široke upotrebe u vojnim orkestrima u [[Francuska|Francuskoj]] i drugdje.&lt;ref name=&quot;hemke&quot;&gt;[[Frederick Hemke|Fred L. Hemke]], ''The Early History of the Saxophone'', ([[Doctor of Musical Arts|DMA]] dissertation), [[University of Wisconsin]], 1975, 249–250. {{OCLC|19033726|show=all}}, {{OCLC|65652818|show=all}}.&lt;/ref&gt;

Tokom [[Krimski rat|Krimskog rata (1853–1856)]], Sax je zamislio još dva izuma, iako nijedan nije realiziran: prvi je bio '''Saxotonnerre''', masivna [[Orgulje|orgulja]] pokretana lokomotivom, koja je trebala biti toliko glasna da se čuje širom Pariza. Drugi je bio odgovor na opsadu Sevastopolja, gdje su francuske trupe i saveznici vodili iscrpljujuće borbe. Kao potencijalno rješenje dugih opsada, Sax je osmislio '''Saxocannon''', ogromni top čije bi polutonovske granate bile dovoljno snažne da unište „prosječno veliki grad“.

Njegova reputacija mu je na kraju osigurala mjesto [[profesor]]a na Pariškom konzervatoriju 1857. godine.&lt;ref name=&quot;hemke&quot; /&gt; Nastavio je izrađivati instrumente i kasnije u životu, te je predvodio novi kurs saksofona na Konzervatoriju. Ipak, pravne borbe oko [[Patent|patenata]] trajale su više od 20 godina: rivali su osporavali legitimnost njegovih patenata, dok ih je on tužio za kršenje. Tri puta je bankrotirao: 1852., 1873. i 1877. godine.&lt;ref name=&quot;Dinant&quot; /&gt;

Sax je između 1853. i 1858. bolovao od raka [[Usna|usne]], ali se u potpunosti oporavio. Umro je 1894. u Parizu od [[Upala pluća|upale pluća]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Adolphe Sax Obituary|url=https://www.newspapers.com/clip/3568998/adolphe_sax_obituary/|access-date=6. 11. 2015|work=New-York Tribune|date=10. 2. 1894|page=12|via=[[Newspapers.com]]}} {{Open access}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery class=&quot;center&quot; classes=&quot;center&quot; caption=&quot;Drugi izumljeni instrumenti&quot;&gt;
Datoteka:Saxtromba_sopran.jpg|alt=Saxotromba| Saksotromba
Datoteka:MHS_Saxhorn.jpg| Saxhorn
Datoteka:Saxtuba1867.jpg| Saxtuba
Datoteka:Trombone_a_six_pistons-IMG_0853-black.jpg|alt=6-piston trombone| Trombon sa 6 klipova
Datoteka:Bass_saxhorn,_1863.jpg|alt=A bass saxhorn, 1863| Bas saksofon, 1863.
&lt;/gallery&gt;

== Priznanja i nagrade ==
U njegovom rodnom gradu Dinantu u Belgiji, ''Kuća gospodina Saxa'' posvećena je njegovom životu i saksofonima.

* '''1849.''': Odlikovan titulom viteza ''Legije časti'' (Chevalier de la Légion d'honneur).
* '''1867.''': Dobitnik ''1er Grand Prix de la Facture Instrumentale'' na Pariškoj međunarodnoj izložbi 1867. godine.
* '''1995.''': Njegov lik prikazan je na prednjoj strani belgijske novčanice od 200 franaka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldbanknotescoins.com/2015/04/200-belgian-francs-banknote-1995-adolphe-sax.html|title=200 Belgian Francs banknote 1995 Adolphe Sax}}&lt;/ref&gt;
* '''2015.''': Google Doodle obilježio je njegov 201. rođendan.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doodles.google/doodle/adolphe-saxs-201st-birthday/|title=Adolphe Sax's 201st Birthday}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==
* Leon Kochnitzky, ''[https://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp43075 Adolphe Sax and His Saxophone]''. New York: Belgian Government Information Center, 1949.
* José-Modesto Diago (dir. and prod.), ''[https://www.saxrevolutions.com/ Sax Revolutions: Adolphe Sax’s life]''. Spain: EnFin Producciones, 2014, 64 min., zvuk, boja.
* Malou Haine (ed.), ''Adolphe Sax''. Bruxelles: Université Libre de Bruxelles, 1980.
* Jean-Pierre Thiollet, ''Sax, Mule &amp; Co''. Paris: H &amp; D, 2004. &lt;nowiki&gt;ISBN 2-914266-03-0&lt;/nowiki&gt;.
* Wally Horwood (ed.), ''Adolphe Sax 1814–1894 — His Life and Legacy''. Egon Publishers Ltd., 1983. &lt;nowiki&gt;ISBN 0-905858-18-2&lt;/nowiki&gt;.
* Richard Ingham (ed.), ''The Cambridge Companion to the Saxophone''. Cambridge: Cambridge University Press, 1998. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0-521-59666-4&lt;/nowiki&gt;.
* Stephen Cottrell, ''The Saxophone''. New Haven: Yale University Press, 2013, p.&amp;nbsp;33. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0-300-19095-3&lt;/nowiki&gt;.
* Gavin Williams, “Introduction: Sound Unmade,” in ''Hearing the Crimean War: Wartime Sound and the Unmaking of Sense'', G. Williams (ed.). Oxford: Oxford University Press, 2019, pp. xv–1. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0190916756&lt;/nowiki&gt;.

== Vanjski linkovi ==
* [https://emuseum.nmmusd.org/search/adolphe Slike limenih instrumenata koje su napravili Adolphe i Adolphe Edouard Sax]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Umrli 1894.]]
[[Kategorija:Rođeni 1814.]]
[[Kategorija:Biografije, Dinant]]
[[Kategorija:Belgijski muzičari]]
[[Kategorija:Belgijski izumitelji]]</text>
      <sha1>9p7p810d7sxn76bnqgm5o103top47av</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nintendo Switch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528474</id>
    <revision>
      <id>3900746</id>
      <parentid>3874570</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2364" sha1="itaz1twfbgee31b3x2d9u6r2b9qs1yc" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Switch Dock.jpg|250px|thumb|Nintendo Switch konzola u priključnoj stanici s Joy-Con kontrolerima]]
'''Nintendo Switch''' je [[igraća konzola]] koju je razvila i izdala japanska kompanija [[Nintendo]]. Prvi put je predstavljena u martu 2017. godine. Konzola je hibridnog tipa, što znači da se može koristiti na tri načina: kao kućna konzola priključena na [[televizor]], kao prenosiva ručna konzola, ili u &quot;Stolni režim&quot; (Tabletop Mode) za dijeljenje ekrana i kontrolera.

== Hardver i dizajn ==
Glavna inovacija Nintendo Switcha je njegov fleksibilan dizajn. Sastoji se od glavne jedinice (ekrana) i dva odvojiva bežična kontrolera poznata kao '''Joy-Coni'''.

=== Joy-Con kontroleri ===
Joy-Coni se mogu priključiti na obje strane glavnog ekrana za igranje u ručnom režimu, ili se mogu koristiti bežično u obje ruke dok je konzola priključena na televizor. Ovi kontroleri sadrže napredne funkcije uključujući HD tutnjavu (HD Rumble) i infracrvenu (IR) senzorsku kameru.

=== Modeli ===
Nintendo je kasnije izdao i druge verzije konzole:
* '''Nintendo Switch Lite''' (2019.): Isključivo ručna verzija bez mogućnosti povezivanja na televizor.
* '''Nintendo Switch – OLED Model''' (2021.): Ažurirana verzija glavne konzole s većim OLED ekranom, poboljšanim zvučnicima i boljim postoljem.
* '''Nasljednik:''' Nintendo je zvanično najavio da radi na nasljedniku ove konzole, koji se u medijima često naziva **Nintendo Switch 2**.

== Igre ==
Kao i kod prethodnih Nintendo konzola, glavna snaga Switcha leži u ekskluzivnim igrama koje je razvio sam Nintendo, ali i u sve većem broju igara trećih izdavača. Neke od najpoznatijih igara su:

* ''The Legend of Zelda: Breath of the Wild''
* ''Mario Kart 8 Deluxe''
* ''Super Mario Odyssey''
* ''Animal Crossing: New Horizons''
* ''Pokémon Scarlet i Violet''

== Prijem ==
Kritičari su hvalili Nintendo Switch zbog njegove hibridne funkcionalnosti, što je omogućilo igračima da uživaju u velikim konzolnim igrama u pokretu. Konzola je postigla veliki komercijalni uspjeh i jedna je od najprodavanijih konzola svih vremena.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjske veze ==
* [Zvanična web stranica Nintendo Switcha](https://www.nintendo.com/switch/)

{{DEFAULTSORT:Nintendo Switch}}
[[Kategorija:Igraće konzole]]
[[Kategorija:Nintendo]]
[[Kategorija:Nintendo Switch]]</text>
      <sha1>itaz1twfbgee31b3x2d9u6r2b9qs1yc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900747</id>
      <parentid>3900746</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:45:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2288" sha1="2urysti4i44n839r35dh3y4koen8f4q" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Switch Dock.jpg|250px|thumb|Nintendo Switch konzola u priključnoj stanici s Joy-Con kontrolerima]]
'''Nintendo Switch''' je [[igraća konzola]] koju je razvila i izdala japanska kompanija [[Nintendo]]. Prvi put je predstavljena u martu 2017. godine. Konzola je hibridnog tipa, što znači da se može koristiti na tri načina: kao kućna konzola priključena na [[televizor]], kao prenosiva ručna konzola, ili u &quot;Stolni režim&quot; (Tabletop Mode) za dijeljenje ekrana i kontrolera.

== Hardver i dizajn ==
Glavna inovacija Nintendo Switcha je njegov fleksibilan dizajn. Sastoji se od glavne jedinice (ekrana) i dva odvojiva bežična kontrolera poznata kao '''Joy-Coni'''.

=== Joy-Con kontroleri ===
Joy-Coni se mogu priključiti na obje strane glavnog ekrana za igranje u ručnom režimu, ili se mogu koristiti bežično u obje ruke dok je konzola priključena na televizor. Ovi kontroleri sadrže napredne funkcije uključujući HD tutnjavu (HD Rumble) i infracrvenu (IR) senzorsku kameru.

=== Modeli ===
Nintendo je kasnije izdao i druge verzije konzole:
* '''Nintendo Switch Lite''' (2019.): Isključivo ručna verzija bez mogućnosti povezivanja na televizor.
* '''Nintendo Switch – OLED Model''' (2021.): Ažurirana verzija glavne konzole s većim OLED ekranom, poboljšanim zvučnicima i boljim postoljem.
* '''Nasljednik:''' [[Nintendo Switch 2]] je izašao 2025 godine.

== Igre ==
Kao i kod prethodnih Nintendo konzola, glavna snaga Switcha leži u ekskluzivnim igrama koje je razvio sam Nintendo, ali i u sve većem broju igara trećih izdavača. Neke od najpoznatijih igara su:

* ''The Legend of Zelda: Breath of the Wild''
* ''Mario Kart 8 Deluxe''
* ''Super Mario Odyssey''
* ''Animal Crossing: New Horizons''
* ''Pokémon Scarlet i Violet''

== Prijem ==
Kritičari su hvalili Nintendo Switch zbog njegove hibridne funkcionalnosti, što je omogućilo igračima da uživaju u velikim konzolnim igrama u pokretu. Konzola je postigla veliki komercijalni uspjeh i jedna je od najprodavanijih konzola svih vremena.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjske veze ==
* [Zvanična web stranica Nintendo Switcha](https://www.nintendo.com/switch/)

{{DEFAULTSORT:Nintendo Switch}}
[[Kategorija:Igraće konzole]]
[[Kategorija:Nintendo]]
[[Kategorija:Nintendo Switch]]</text>
      <sha1>2urysti4i44n839r35dh3y4koen8f4q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žene spomenute u Kur'anu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531207</id>
    <revision>
      <id>3900590</id>
      <parentid>3823652</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23353" sha1="2ckiovf7hcerhbqw5st8peysv1jwv9f" xml:space="preserve">{{Kur'an}}

'''Žene u Kuranu''' su važni likovi i teme diskusija uključene u priče i moral koji se podučavaju u [[islam]]u. Većina žena u [[Kur'an]]u predstavljena je kao majke ili supruge vođa ili poslanika. U nekim aspektima zadržale su određenu autonomiju od muškaraca; na primjer, Kur'an opisuje žene koje su prešle na islam prije svojih muževa ili žene koje su položile nezavisnu zakletvu vjernosti Muhamedu.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510?_hi=6&amp;_pos=2 |title=From the article on Women and Islam in Oxford Islamic Studies Online |doi=10.1093/0198297688.003.0006 |publisher=Oxfordislamicstudies.com |date=6. 5. 2008 |access-date=22. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140525233720/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510?_hi=6&amp;_pos=2 |archive-date=25. 5. 2014 |url-status=dead |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Iako Kur'an ne imenuje nijednu ženu osim direktno [[Djevica Marija|Djevice Marije]], žene igraju ulogu u mnogim njegovim pričama. Ove priče su bile predmet manipulacije i krutog tumačenja i u klasičnim komentarima i u popularnoj literaturi patrijarhalnih društava.&lt;ref name=&quot;EoQ&quot;&gt;Encyclopaedia of the Quran. Leiden: [[Brill Publishers|Brill]], 2001. Print.&lt;/ref&gt; Kulturne norme koje su postojale unutar patrijarhata oblikovale su način na koji su ta društva pristupala tekstu i stvorile sveprisutni narativ koji je diktirao način na koji su buduće generacije bile postavljene da tumače ove priče i ulogu žena u Kur'anu. Kroz historiju, različiti islamski tumači svetih spisa i zakonodavci stalno su reinterpretirali žene predstavljene u Kur'anu kao rezultat dominantne ideologije i historijskog konteksta tog vremena. U svjetlu modernosti i porasta islamskog feminizma, mnogi naučnici se osvrću na originalni tekst, preispitujući prihvaćena klasična tumačenja žena i redefinišući ulogu žena u Kur'anu.&lt;ref name=EoQ/&gt;

== Hava ==
[[Hava]] (Eva), [[Adem]]ova supruga, spominje se u Q2:30-39; 7:11-25; 15:26–42; 17:61–65; 18:50–51; 20:110–124; i u ajetima 38:71–85, ali ime &quot;Eva&quot; ({{Jez-ar|حواء}}, Ḥawwā') nikada nije otkriveno niti korišteno u Kur'anu. Hava se spominje po imenu samo u [[hadis]]u.&lt;ref&gt;Beyond The Exotic: Women's Histories In Islamic Societies – Page 9, Amira El Azhary Sonbol – 2005&lt;/ref&gt; Kur'anska naracija o stvaranju i padu Adema i Have tematski se razlikuje od detaljnije priče u jevrejskoj i kršćanskoj tradiciji. Slično kršćanskoj i jevrejskoj priči, [[Allah]] je stvorio [[Adam i Eva|Adema i Havu]] i mjesto za njihov život, [[Džennet]]. Međutim, u Kur'anu je Havina uloga minimalna, jer je ona saučesnik u ljudskom grijehu, a ne podstrekač. Adem je taj kojeg je Allah unaprijed upozorio da je [[Iblis]], Sotona, njihov prirodni neprijatelj i prijetnja njihovom uklanjanju iz raja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Stowasser |first=Barbara Freyer |url=https://books.google.com/books?id=3YhpAgAAQBAJ&amp;q=Women+in+the+Quran |title=Women in the Qur'an, Traditions, and Interpretation |date=22. 8. 1996 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-976183-8 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|&quot;O Ademe&quot; – rekli smo – &quot;ovaj je doista neprijatelj tebi i tvojoj ženi, zato nikako ne dozvoli da on bude uzrok vašem izlasku iz Dženneta, pa da se onda mučiš.

Kuran, Sura [[Ta-ha]], ajet 117{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/20-9 Kur'an, 20:117]}}}}

Doslovni Kur'anski tekst na mnogo načina uklanja krivnju koja se često pripisuje Evi. Umjesto da bude prikazana kao uzrok Ademovog pada, Hava je jednostavno predstavljena kao podjednako popustljiva u grijehu, a kasnije, podjednako popustljiva u kazni i iskupljenju.&lt;ref&gt;Chand, M. (1991). Adam, Eve, &amp; Satan in the Garden of Eden. The University of Singh Arts Research Journal, 30(1), 25–35.&lt;/ref&gt; Međutim, rana kritička tumačenja koja okružuju priču o stvaranju i padu bila su pod jakim utjecajem sveprisutnih kršćanskih i jevrejskih pojmova o Evi.&lt;ref&gt;Pregill, M. (2008). Isra'iliyyat, myth and pseudepigraphy: Wabb b. Munabbih and the early Islamic versions of the fall of Adam and Eve. ''[[Jerusalem Studies in Arabic and Islam]]'',&lt;/ref&gt; Stoga se rana srednjovjekovna tumačenja fokusiraju na prikazivanje Have kao moralno i mentalno kompromitovane. Kao i u kršćanskoj i jevrejskoj tradiciji, Hava se smatra onom koja iskušava proroka Adema na grijeh. Rani rad učenjaka al-Tabarija, zasnovanog na hadisima, posebno ističe mnoge odlomke koji tvrde da su ženske menstruacije i nevolje s rađanjem djece direktna posljedica Havine ludosti.&lt;ref name=&quot;BFS&quot;&gt;Stowasser, B. F. (1994). Women in the Quran, Traditions, and Interpretation. New York: [[Oxford University Press]]&lt;/ref&gt;

{{Citat|&quot;Da nije bilo nesreće koja je pogodila Havu, žene ovog svijeta ne bi imale menstruaciju, bile bi mudre i rađale bi djecu s lakoćom.&quot;

— al-Tabari (I:529)&lt;ref&gt;Ṭabarī, Cooper, J., Madelung, W., &amp; Jones, A. (1987). The commentary on the Quran [Jāmiʻ al-bayān ʻan taʼ wīl āy al-Qurʼān.English]. London; New York: Oxford University Press.&lt;/ref&gt;}}

Međutim, u moderno doba objašnjenje i opće razumijevanje Have su se promijenili i duboko se raspravljaju. Njen status prve žene na svijetu je relevantan jer se smatra modelom svog spola i Allahovog arhetipa žene.&lt;ref name=BFS/&gt; Danas se i tradicionalni i modernistički mislioci oslanjaju na Havu ili da podrže ili poreknu svoj argument o jednakosti žena u religiji. Konkretno, oni s tradicionalističkim stavom vjeruju u hadis i tumačenje da je Hava stvorena od jednog od Ademovih rebara. I stoga, kada je Poslanik objasnio da su žene stvorene od krivog dijela rebra, &quot;On nije krivio ženu, već je definisao žensku prirodnu dispoziciju i prevlast emocija nad racionalnošću.&quot;&lt;ref&gt;Muhammad Mutawalli al-Sha'rawi, Qadaya al-mar'a al-muslima (Cairo: Dar al-Muslim, 1982), pp. 32–33 ''qtd''. Stowasser, B. F. (1994). Women in the Quran, traditions, and interpretation. New York: [[Oxford University Press]].&lt;/ref&gt; Kao odgovor, liberalnija tumačenja ne navode nikakvu direktnu i nepobitnu istinu da je Hava stvorena od &quot;krivog rebra&quot;; tvrde da takvi prijedlozi ne proizlaze iz provjerljivih izvora. Umjesto toga, nastoje naglasiti svrhu same priče o stvaranju i padu. Ovo nije bilo da se omalovaži ljudska priroda bilo kojeg spola, već da se djeluje kao primjer Allahovog vodstva, kazne i konačnog oprosta.&lt;ref name=BFS/&gt;

== Nuhove i Lutove supruge ==
Često se imena ovih žena miješaju, međutim, opći naučni konsenzus je da je [[Nuh]]ova supruga bila Amzura, dok je [[Lut]]ova supruga bila Vaila.&lt;ref name=EoQ/&gt; Ovo kontinuirano zamjenjivanje dva imena naglašava kako su obje žene u konačnici služile istoj svrsi u islamskom tumačenju svetih pisama. U slučaju Nuhove supruge, mnogi teoretičari pretpostavljaju da je ona umrla u potopu i da joj nije bilo dozvoljeno da uđe u arku zbog njenih stalnih insinuacija da je njen muž lud.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Maḥallī,Jalāl al-Dīn Muḥammad ibn Aḥmad, Suyūṭī, &amp; Hamza, F. (2008). Tafsīr al-jalālayn. Louisville, Ky.: Fons Vitae.&lt;/ref&gt; Zauzvrat, smatra se da je Lutova supruga umrla zajedno sa stanovnicima [[Sodoma i Gomora|Sodome]] jer je izdala svoju dužnost supruge i kovala zavjeru zajedno sa korumpiranim narodom.&lt;ref name=EoQ/&gt; U oba primjera, supruge Allahovih poslanika bile su jedine kažnjene zbog nevjerovanja i izdaje svojih muževa. Ovo je važna razlika, jer islamski teoretičari ističu da ovo uspostavlja duhovnu individualnost žena.&lt;ref name=EoQ/&gt; One su te koje imaju slobodu da biraju svoju religioznost i one su te koje zauzvrat plaćaju cijenu. U konačnici, svrha njihovog spominjanja u Kur'anu je da se postavi primjer posljedica aktivnog nevjerovanja u Allaha i njegove poslanike.

Tri ajeta u Kur'anu koji spominju žene Nuha i Luta su spojeni zapis koji prikazuje posljedice i Allahov odgovor na nevjernike.

{{Citat|&quot;Allah navodi kao pouku onima koji ne vjeruju ženu Nuhovu i ženu Lutovu: bile su udate za dva čestita roba Naša, ali su prema njima licemjerne bile – i njih dvojica im neće ništa moći kod Allaha pomoći, i reći će se: &quot;Ulazite vas dvije u vatru, sa onima koji ulaze!&quot;&quot;

—Kur'an, Sura [[Et-Tahrim]], ajet 10{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/66-2 Kur'an, 66:10]}}
}}

== Lutove kćeri ==
Uloga koju Lutove kćeri igraju u ovim tumačenjima je uglavnom pasivna i pokušaj da se pokaže njegova odanost Bogu. Međutim, pored tog jednostavnog objašnjenja, one također djeluju kao kontrast svojoj majci koja je skovala zavjeru sa stanovnicima Sodome upozoravajući ih na Lutove goste. Dok je njihova majka stoga bila osuđena na istu sudbinu kao i grešnici u Sodomi, Lutove kćeri su pošteđene i izbjegle su zahvaljujući svom ličnom iskupljenju.&lt;ref name=EoQ/&gt;

{{Citat|I narod njegov pohrli njemu – a i prije su radili sramotna djela. &quot;O narode moj&quot; – reče on – &quot;eto mojih kćeri, one su vam čistije! Bojte se Allaha i pred gostima mojim me ne sramotite! Zar među vama nema razumna čovjeka?&quot;

&quot;Ti znaš da nam nisu potrebne tvoje kćeri&quot; – rekoše oni – &quot;ti doista znaš šta mi hoćemo.&quot;

— Kuran, Sura [[Hud (sura)|Hud]], ajeti 78 i 79{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/11-10 Kur'an, 11:78 i 79]}}
}}

Međutim, stanovnici Sodome odbijaju Lutovu žrtvu i nastavljaju svoja grešna djela. Prilikom sljedećeg spominjanja u Suri 15 (el-Hidžr) Lut ponovo nudi svoje kćeri. Međutim, ovaj put, njegove akcije su poduzete kako bi spriječio stanovnike Sodome da čine gnusobe protiv gostiju u njegovoj kući.&lt;ref name=EoQ/&gt;

{{Citat|&quot;Ako već hoćete nešto činiti, eto kćeri mojih!&quot; – reče on.

— Kuran, Sura [[El-Hidžr]], ajet 71{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/15-4 Kur'an, 15:71]}}
}}

== Sara, Ibrahimova supruga ==
Za razliku od [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] i [[Tora|Tore]], [[Sara]], supruga poslanika [[Ibrahim]]a, igra znatno manju ulogu u Kur'anu. I u kršćanskoj i u jevrejskoj tradiciji ona je majka izabranog sina, [[Ishak]]a, i stoga važnija osoba.&lt;ref name=EoQ/&gt;

U hadisu Sara se ne spominje direktno, već se na nju aludira u proširenoj Hagarinoj priči.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;Trible, P., &amp; Russell, L. M. (2006). Hagar, Sarah, and Their Children :Jewish, Christian, and Muslim Perspectives (1st ed.). Louisville, Ky.: [[Westminster John Knox Press]].&lt;/ref&gt; Hagarine borbe, opširno obrađene u [[Buharijin &quot;Sahih&quot;|Buharijinom Sahihu]], važne su za islamsku tradiciju jer je mnogi muslimani prikazuju kao majku svih Arapa i jednu od predislamskih pionira.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Iako se ovo može činiti kao kritika Sare kao negativke u Hagarinoj priči, ona se u islamskim spisima ne vidi niti prikazuje kao povod za Hagarino progonstvo. Za razliku od tradicionalnijih jevrejskih i kršćanskih objašnjenja koja prikazuju sporan odnos između Hagare i Sare, islamska tumačenja uglavnom su lišena komentara o Sari, već se radije fokusiraju na Hagarine teškoće i uspjehe.&lt;ref name=BFS/&gt;

{{Citat|A žena njegova stajaše tu, i Mi je obradovasmo Ishakom, a poslije Ishaka [[Jakub]]om, i ona se osmjehnu.

Kur'an, Sura [[Hud (sura)|Hud]], ajet 71{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/11-10 Kur'an, 15:71]}}
}}
Drugi put se Sara spominje u suri Ez-Zarijat, ajet 29.

== Zulejha (Azizova žena) i dame ==
Priča o [[Jusuf]]u i Zulejhi, ženi Jusufovog gospodara Aziza, jedan je od najopsežnijih prikaza žena u Kur'anu.&lt;ref name=EoQ/&gt; Ona se pojavljuje u Suri 12 ([[Jusuf (sura)|Jusuf]]) kao dio Jusufove hronološke naracije ubrzo nakon što je prodan u ropstvo u Egipat. U ovoj naraciji Zulejha pokušava zavesti Jusufa, prvo direktno, a zatim lukavstvom i duhovitošću.

{{Citat|I poče da ga na grijeh navodi ona u čijoj je kući bio, pa pozaključa sva vrata i reče: &quot;Hodi!&quot; – &quot;Sačuvaj Bože!&quot; – uzviknu on – &quot;vlasnik me moj lijepo pazi; a oni koji dobro uzvrate zlim neće nikad uspjeti.&quot;

—Kur'an, Sura [[Jusuf (sura)|Jusuf]], ajet 23{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/12-3 Kur'an, 12:23]}}
}}
Kada je Jusuf odbio njene ponude, brzo je pokušao otići. Međutim, Zulejha je pojurila za njim i njih dvoje su pronašli Al-Aziza na vratima. Ona je zatim optužila Jusufa da je pokušava silovati, ali se brzo ispostavilo da nije u pravu kada je vidio da je Jusufova odjeća pocijepana s leđa (što znači da ga je progonila i vukla prema sebi dok mu nije pocijepala košulju). Nakon ovog incidenta, žene iz visokog društva počele su ogovarati Zulejhinu naklonost prema Jusufu. Ona je, zauzvrat, priredila banket u čast ovih žena. Na ovom banketu, kada se Jusufpojavio, žene su bile toliko očarane njegovom ljepotom da su slučajno posjekle ruke noževima koje su koristile.&lt;ref&gt;Kur'an, sura 12 (Jusuf), ajet 31&lt;/ref&gt; Priča se nastavlja sa Zulejhinim obećanjem da će ga, ako Jusuf ne prihvati njena udvaranja, zatvoriti. Čuvši to, Jusuf se pomolio Bogu da radije ode u zatvor nego da ostane u Al-Azizovoj kući. I zaista, Jusuf je poslan u zatvor. Mnogo godina kasnije, kada je kralj upitao žene i Zulejhu o njihovoj ulozi, one su odgovorile:

{{Citat|&quot;&quot;Šta se dogodilo kad ste Jusufa na grijeh navraćale?&quot; – upita vladar. – &quot;Bože sačuvaj!&quot; – rekoše one – &quot;mi o njemu ništa ružno ne znamo!&quot; – &quot;Sad će istina na vidjelo izaći&quot; – reče upravnikova žena – &quot;ja sam njega na grijeh navraćala, on je istinu rekao.&quot;

— Kur'an, Sura [[Jusuf (sura)|Jusuf]], ajet 51{{efn|[http://tanzil.net/#12:51 Kur'an, 12:51]}}
}}

Prikazi ove priče izvan Kur'ana historijski su se fokusirali na i nastojali utvrditi prirodnu dvoličnu i lukavu prirodu žena.&lt;ref name=BFS/&gt;  Posebno u djelima ranih tumača, Zulejha i žene nisu prikazane kao višestruki likovi kako Kur'an sugeriše, već se smatraju samo zbog &quot;njihove neobuzdane seksualnosti i lukavosti&quot;.&lt;ref name=EoQ/&gt; Ovaj prikaz se koristi kao još jedan konzervativan primjer inherentne prijetnje koju ženski spol predstavlja muškarcima i njihovoj pobožnosti. [[Kadi Bejdavi|El-Bejdavijeva]] interpretacija posebno ističe inherentni kontrast između poslanikove odanosti Bogu i lukave prirode žena.&lt;ref&gt;al-Bayḍāwī, ʻ. A. i. ʻ.Baiḍāwī's Commentary on Sūrah 12 of the Quran. Oxford: [[Clarendon Press]].&lt;/ref&gt; Međutim, nedavno se kritičko objašnjenje oko Zulejhe proširilo kako bi predstavilo različite moguće interpretacije. U mnogim slučajevima ova priča se sada koristi kao alegorija koja prikazuje sposobnost pobožnih ljudi, u ovom slučaju poslanika, da savladaju iskušenja svijeta i nedaće.&lt;ref name=EoQ/&gt; U ovim slučajevima, tumači tvrde da Zulejhino prisustvo u Kur'anu ne implicira zlu prirodu svih žena, već različite moguće smetnje koje društvo općenito može predstavljati i potrebu da se one odbiju.&lt;ref name=BFS/&gt;

== Majka i sestra Muse ==
[[Musa]]ina majka je jedina žena u Kur'anu koja je primila božansku inspiraciju.[14] [[Bog]] ju je nadahnuo da doji dijete dok se nije uplašila za njegov život, a zatim da ga baci u rijeku bez tuge ili straha jer će joj ga Bog na kraju vratiti i učiniti ga jednim od poslanika.[14]

{{Citat|I Mi nadahnusmo Musaovu majku: &quot;Doji ga, a kad se uplašiš za njegov život, baci ga u rijeku, i ne strahuj i ne tuguj, Mi ćemo ti ga, doista, vratiti i poslanikom ga učiniti.&quot;

—Kur'an, Sura [[El-Kasas]], ajet 7.{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/28-2 Kur'an, 28:7]}}
}}
Kada je faraonova žena pronašla Musu na obali, Bog je morao ojačati srce Musaine majke da bi je učinio čvrstom vjernicom.&lt;ref name=BFS57/&gt;

{{Citat|&quot;I srce Musaove majke ostade prazno, umalo ga ne prokaza, da Mi srce njeno nismo učvrstili i vjernicom je učinili.
&quot;

— Kur'an, Sura [[El-Kasas]], ajet 10.{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/28-2 Kur'an, 28:10]}}
}}

Zatim, nakon što Musaova sestra vidi da on odbija dojiti sa svojom novom dadiljom, predloži Musaovu majku da postane njegova dadilja. U određenom smislu, ponovo su se ujedinili.

{{Citat|A Mi smo mu već bili zabranili dojilje, pa ona reče: &quot;Hoćete li da vam ja pokažem porodicu koja će vam se o njemu brinuti i koja će mu dobro željeti?&quot; I vratismo ga majci njegovoj da se raduje i da ne tuguje, i da se uvjeri da je Allahovo obećanje istinito; ali većina njih ne zna.

— Kur'an, Sura [[El-Kasas]], ajeti 12–13{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/28-3 Kur'an, 28:12–13]}}
}}

== Žena Muse ==
Musaina žena po imenu Safura bila je kćerka midjanskog pastira kojeg je Musa upoznao prije nego što je postao poslanik. Midjanski pastir je dozvolio Musau i njegovoj kćeri da se vjenčaju u zamjenu za Mojsijevo osam do deset godina rada.&lt;ref name=BFS57/&gt;

{{Citat|&quot;O oče moj&quot; – reče jedna od njih – &quot;uzmi ga u najam, najbolje je da unajmiš snažna i pouzdana. Ja želim da te oženim jednom od ove dvije kćeri moje&quot; – reče on – &quot;ali trebaš me osam godina služiti; a ako deset napuniš, biće dobra volja tvoja, a ja ne želim da te na to silim; ti ćeš vidjeti, ako Bog da, da sam dobar.&quot;

— Kur'an, Sura [[El-Kasas]], ajet 26–27{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/28-4 Kur'an, 28:26–27]}}
}}

Ona se ne spominje po imenu u Kur'anu, ali neki kisas al-anbiya' je identificiraju kao Ziporu.&lt;ref name=BFS57/&gt; Mnogi detalji o Musaovoj ženi su kroz historiju dopunjeni. Savremeni muslimani je vide kao pravednu muslimanku zbog njenog poštovanja prema različitim rodnim sferama. Kada je prvi put srela Musaa, javno je uzimala vodu, ali se bojala jer je to obično muška domena.&lt;ref name=BFS60&gt;Stowasser, B. F. (1994). Women in the Quran, traditions, and interpretation. New York: Oxford University Press. 60&lt;/ref&gt;

{{Citat|A kad stiže do vode medjenske, zateče oko nje mnoge ljude kako napajaju stoku, a malo podalje od njih ugleda dvije žene koje su je od vode odbijale. &quot;Šta vi radite?&quot; – upita on. &quot;Mi ne napajamo dok čobani ne odu&quot; – odgovoriše one – &quot;a otac nam je veoma star.&quot;

— Kur'an, Sura [[El-Kasas]], ajet 23{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/28-4 Kur'an, 28:23]}}
}}

== Asija, faraonova žena ==
[[Faraon]]ova žena, poznata u nekim tradicijama kao [[Asija bint Muzahim|Asija]], igrala je veliku ulogu u Musaovom životu jer je postala njegova hraniteljica. Spasila mu je život kada ga je primila i odgajala ga od djetinjstva u domaćinstvu nevjernika dok ga je Bog čuvao.&lt;ref name=BFS57/&gt;

[[File:Edinburgh Oriental Manuscript 20 fol 9r.jpg|thumb|300px|[[Asija bint Muzahim|Asija]] i njene sluge nalaze Musaa u [[Nil]]u, ''[[Jami' al-tawarikh]]''; moguće [[pobožna fikcija]]&lt;ref name=&quot;Ox1&quot;&gt;{{cite web |title=Moses |url=http://www.oxfordbiblicalstudies.com/article/opr/t94/e1284 |website=Oxford Biblical Studies Online |access-date=20. 2. 2026 |archive-date=24. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220424145528/http://www.oxfordbiblicalstudies.com/article/opr/t94/e1284 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji slijedi izvještaj&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Coogan|first1=Michael David|url=https://books.google.com/books?id=4DVHJRFW3mYC&amp;q=michael+d+coogan&amp;pg=PR5|title=The Oxford History of the Biblical World|last2=Coogan|first2=Michael D.|date=2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-513937-2|quote=Many of these forms are not, and should not be considered, historically based; Moses’ birth narrative, for example, is built on folkloric motifs found throughout the ancient world.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Text, Artifact, and Image: Revealing Ancient Israelite Religion |last=Rendsburg |first=Gary A. |publisher=Brown Judaic Studies |year=2006 |isbn=978-1-930675-28-5 |page=204 |editor-last=Beckman |editor-first=Gary M. |chapter=Moses as Equal to Pharaoh |editor-last2=Lewis |editor-first2=Theodore J. |chapter-url=https://jewishstudies.rutgers.edu/docman/rendsburg/118-moses-as-equal-to-pharaoh/file |access-date=20. 2. 2026 |archive-date=1. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101135455/https://jewishstudies.rutgers.edu/docman/rendsburg/118-moses-as-equal-to-pharaoh/file |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Sargon Akadski|Sargona Akadskog]]{{efn|Moja majka, visoka svećenica, zače; u tajnosti me je rodila, Stavila me je u korpu od rogoza, asfaltom je zatvorila moj poklopac, Bacila me je u rijeku koja se natapala nada mnom.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Timothy D. |last=Finlay |url=https://books.google.com/books?id=pOigG8qtC8oC&amp;pg=PA236 |title=The Birth Report Genre in the Hebrew Bible |series=Forschungen zum Alten Testament |volume=12 |publisher=Mohr Siebeck |year=2005 |page=236 |isbn= 978-3-16-148745-3}}&lt;/ref&gt;}}. To je dio osnivačkih mitova Izraelaca, koji su [[Musa|široko obrađeni u Kur'anu.]]]]

Od svih žena u Musaovom životu, faraonova žena je predmet najveće količine interpretativne literature. Veliki naglasak se stavlja na nju kao primjer za vjernike.&lt;ref&gt;Encyclopaedia of the Quran. Leidan: [[Brill Publishers|Brill]], 2001. Print.; Stowasser, B. F. (1994). Women in the Quran, Traditions, and Interpretation. New York: [[Oxford University Press]]. 58&lt;/ref&gt; Mnogi je smatraju pravednicom zbog njene uloge u održavanju Musaa u životu,&lt;ref name=&quot;Ox1&quot;/&gt; kao što je prikazano u ajetu 28:9.

{{Citat|I žena faraonova reče: &quot;On će biti radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, možda će nam od koristi biti, a možemo ga i posiniti.&quot; A oni ništa ne predosjetiše.

— Kuran, Sura [[El-Kasas]], ajet 9{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/28-2 Kur'an, 28:9]}}
}}

Osim toga, Asija je hvaljena jer se u ajetu 66:11, koji datira iz kasnog medinskog perioda, molila Bogu da joj sagradi kuću u raju i spasi je od njenog zlog muža, faraona.&lt;ref name=EoQ/&gt;

{{Citat|A onima koji vjeruju – Allah kao pouku navodi ženu faraonovu, kad je rekla: &quot;Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu i spasi me od faraona i mučenja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog!&quot;

— Kur'an, Sura [[Et-Tahrim]], ajet 11{{efn|[https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/66-2 Kur'an, 66:11]}}
}}

Asija predstavlja ideal vrline kao jedna od četiri najistaknutije žene svijeta i jedna od četiri &quot;dame neba&quot; koje uključuju: [[Merjem bint Imran|Mejrem]] (Mariju), [[Isa]]ovu (Isus) majku; [[Hatidža bint Huvejlid|Hatidžu]], Muhammedovu suprugu; i [[Fatima bint Muhammed|Fatimu]], Muhammedovu kćerku.&lt;ref name=EoQ/&gt; Asija se udala za faraona kao žrtvu za svoj narod, ali je nikada nije konzumirala.&lt;ref name=EoQ/&gt; Umrla je mučeničkom smrću nakon što je tiranski faraon ubio mnoge vjernike u palači, a ona je pokušala osvetiti njihovu smrt.&lt;ref name=&quot;BFS59&quot;&gt;Stowasser, B. F. (1994). Women in the Quran, Traditions, and Interpretation. New York: [[Oxford University Press]]. 59&lt;/ref&gt;

[[Ibn-Kesir]], dio srednjovjekovne tradicije, govori o faraonovoj ženi kao jednoj od poslanikovih &quot;nebeskih supruga&quot;. Ovo je najviša čast koja se dijeli sa... zemaljskim ženama poslanika i Mejrem.&lt;ref name=BFS59/&gt; Asija se slavi u islamskoj vjeri jer je ostala vjerna Bogu iako je njen muž, faraon, sebe smatrao Bogom. Ona pokazuje da žena ima sposobnost da iskazuje vjeru i vjeruje u Boga, čak i protiv želja oštrog muža.&lt;ref name=BFS60/&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Ljudi Kur'ana]]
[[Kategorija:Prava žena u Islamu]]
[[Kategorija:Islam i žene]]</text>
      <sha1>2ckiovf7hcerhbqw5st8peysv1jwv9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žene u islamu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531878</id>
    <revision>
      <id>3900591</id>
      <parentid>3848797</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T16:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25614" sha1="8fcr7udavq9xn4epj9jzzbs6uahasqp" xml:space="preserve">{{Islam i druge religije}}
'''Iskustva muslimanskih žena''' ({{Jez-ar|مسلمات Muslimāt}}, jednina {{Jez-ar|مسلمة}}, Muslimah) uveliko se razlikuju između i unutar različitih društava zbog [[Kultura|kulture]] i vrijednosti koje su često prethodile uvođenju [[islam]]a u određene regije svijeta.&lt;ref name=&quot;Siraj 2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Siraj |first=Asifa |date=oktobar 2011 |title=Meanings of modesty and the hijab amongst Muslim women in Glasgow, Scotland |journal=[[Gender, Place &amp; Culture|Gender, Place &amp; Culture: A Journal of Feminist Geography]] |publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |volume=18 |issue=6 |pages=716–731 |doi=10.1080/0966369X.2011.617907 |issn=1360-0524 |s2cid=144326780 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodman&gt;{{cite book|title=Women in Muslim Societies: Diversity Within Unity|editor=Herbert L. Bodman |editor2=Nayereh Esfahlani Tohidi|url=https://books.google.com/books?id=PFzdA2Hini4C&amp;pg=PA2|pages=2–3|publisher=Lynne Rienner Publishers|year=1998|isbn=978-1-55587-578-7 }}&lt;/ref&gt; Istovremeno, njihova pripadnost islamu je zajednički faktor koji u različitoj mjeri utiče na njihove živote i daje im zajednički identitet koji može poslužiti za premošćivanje širokih kulturnih, društvenih i ekonomskih razlika između muslimanki.&lt;ref name=&quot;Siraj 2011&quot;/&gt;&lt;ref name=bodman /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Ibrahim|first1=I. A.|url=https://books.google.com/books?id=MgbVSWaX8KEC|title=A Brief Illustrated Guide to Understanding Islam|last2=Abu-Harb|first2=Ibrahim Ali Ibrahim|date=1997|publisher=Darussalam|isbn=978-9960-34-011-1|language=en}}&lt;/ref&gt;

Među utjecajima koji su odigrali važnu ulogu u definisanju društvenog, pravnog, duhovnog i kosmološkog statusa žena tokom islamske historije su sveti spisi islama: [[Kur'an]];&lt;ref name=&quot;Bouhdiba 2008&quot;&gt;{{cite book |author-last=Bouhdiba |author-first=Abdelwahab |author-link=Abdelwahab Bouhdiba |year=2008 |chapter=The eternal and Islamic feminine |chapter-url=https://books.google.com/books?id=sIRsgQ5639oC&amp;pg=PA19 |title=Sexuality in Islam |location=London and New York  |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=19–30 |isbn=9780415439152}}&lt;/ref&gt; [[hadis]], koji su tradicije koje se odnose na djela i aforizme pripisane islamskom [[Poslanici u islamu|poslaniku]] [[Muhammed]]u i njegovim [[ashabi]]ma;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London|pages=141–143}}&lt;/ref&gt; [[idžma]], što je naučni konsenzus, izričit ili prećutan, o pravnom pitanju;&lt;ref name=&quot;Glassé 1989 182&quot;&gt;{{cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London|page=182}}&lt;/ref&gt; [[kijas]], princip po kojem se zakoni Kur'ana i [[sunnet]]a ili poslanikovog običaja primjenjuju na situacije koje nisu eksplicitno obuhvaćene s ova dva izvora zakonodavstva;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London|page=325}}&lt;/ref&gt; i [[fetva]], neobavezujuća objavljena mišljenja ili odluke u vezi s vjerskom doktrinom ili pravnim pitanjima. U islamskom shvatanju, [[Dijete|djeca]] se ne smatraju odgovornima; rodne uloge, obaveze ili ograničenja postaju jasne kada osoba dostigne zrelost.

Islam smatra [[Muškarac|muškarce]] i [[Žena|žene]] inherentno različitim (iako jednakim na duhovnom nivou), te stoga imaju različite odgovornosti; ispunjavanje ovih odgovornosti je glavni dio islamskog koncepta [[Pravda|pravde]].&lt;ref&gt;&quot;The West considered the political, social and economic rights as the meticulous standard that would determine the comprehensive equality between men and women as human beings. On the contrary Islam declares that all human beings are equal considering the status, preferment and dignity but determine the different responsibilities of male and female. Because the responsibilities must take into consideration of varying natural inclinations and affinity of individuals, so that Islam determine and prefer the concept of ‘justice’ rather than ‘equality’.&quot; {{Cite web|title=Concept of Gender equality in Islam|url=https://www.researchgate.net/publication/331303711|access-date=10. 2. 2022|website=ResearchGate|language=en|archive-date=1. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221101082136/https://www.researchgate.net/publication/331303711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Žene su dužne obavljati sve dužnosti muslimanskog vjernika, uključujući i ispunjavanje vjerskih tradicija, posebno [[Hadž|hodočašća u Meku]], osim nekih vjerskih dužnosti poput [[Džuma-namaz|molitve petkom]]. Islamska kultura označila je pokret ka oslobođenju i jednakosti žena, budući da prethodne arapske kulture nisu omogućavale ženama takve slobode. Muhammed je tražio savjet od žena i uzimao u obzir njihova mišljenja, posebno u vezi s Kur'anom. Ženama je bilo dozvoljeno da se mole s muškarcima, učestvuju u komercijalnim interakcijama i igraju ulogu u obrazovanju. Jedna od Muhammedovih žena, [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiša]], igrala je značajnu ulogu u medicini, historiji i retorici. Međutim, žene nisu imale vjerske titule, ali su neke imale političku moć sa svojim muževima ili samostalno. Historijska uloga žena u islamu povezana je s društvenim [[Patrijarhat|patrijarhalnim]] idealima, a ne sa stvarnim vezama s Kur'anom. Pitanje žena u islamu postaje sve češća tema rasprave u modernom društvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510|archive-url=https://web.archive.org/web/20100622060604/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510|url-status=dead|archive-date=22. 6. 2010|title=Women and Islam – Oxford Islamic Studies Online|website=www.oxfordislamicstudies.com}}&lt;/ref&gt;

Dodatni utjecaji uključuju predislamske kulturne tradicije; sekularni zakoni, koji su u potpunosti prihvaćeni u islamu sve dok direktno ne proturječe islamskim propisima;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Heart of Islam: Enduring Values for Humanity|last=Nasr|first=Seyyed Hossein|publisher=HarperOne|year=2004|isbn=978-0-06-073064-2|location=New York|pages=121–122}}&lt;/ref&gt; vjerske vlasti, uključujući agencije pod kontrolom vlade poput indonezijskog Vijeća ulema i turskog Dijaneta;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.csmonitor.com/2005/0427/p04s01-woeu.html|title=In Turkey, Muslim women gain expanded religious authority|last=Schleifer|first=Yigal|date=27. 4. 2005|website=The Christian Science Monitor|access-date=10. 6. 2015|archive-date=7. 5. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050507043011/http://www.csmonitor.com/2005/0427/p04s01-woeu.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i duhovni učitelji, koji su posebno istaknuti u [[Tesavuf|islamskom misticizmu]] ili sufizmu. Mnogi od ovih potonjih, uključujući srednjovjekovnog muslimanskog filozofa [[Ibn Arebi]]ja, i sami su napisali tekstove koji su razjasnili metafizičku simboliku ženskog principa u islamu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Tao of Islam: A Sourcebook on Gender Relationships in Islamic Thought|url=https://archive.org/details/taoofislamsource0000mura|last=Murata|first=Sachiko|publisher=State University of New York Press|year=1992|isbn=978-0-7914-0914-5|location=Albany|pages=[https://archive.org/details/taoofislamsource0000mura/page/188 188]–202}}&lt;/ref&gt;

== Interakcije i izvori prava ==
U predislamskoj arapskoj kulturi, [[brak]] se uglavnom sklapao u skladu sa širim potrebama plemena i zasnivao se na potrebi za stvaranjem saveza unutar plemena i s drugim plemenima. Djevičanstvo u vrijeme braka naglašavano je kao plemenska čast.&lt;ref&gt;Amira Sonbol, ''Rise of Islam: 6th to 9th century'', Encyclopedia of Women and Islamic Cultures&lt;/ref&gt; Historičar [[William Montgomery Watt]] navodi da su svi Muhammedovi brakovi imali politički aspekt jačanja prijateljskih odnosa i da su se zasnivali na predislamskom arapskom običaju.&lt;ref&gt;Watt (1956), {{p.|287}}.&lt;/ref&gt;

[[File:PLATE8CX.jpg|thumb|Rane nošnje (slobodnih) [[Arapi|Arapkinja]]; mogu pružiti tragove u razumijevanju nekih od Kur'anskih naglasaka vezanih za [[urf]], kao što su [[Naređivanje dobra i sprečavanje zla|ma'ruf i munkar]], kao i [[sunnet]] i [[bidah]] o preferiranom ženskom odijevanju. {{refn|group=note|Ajet koji pokazuje da Kur'an nije previše zaokupljen formom nalazi se u suri [[El-A'raf]]-2.6; &quot;O O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje. – To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili.&quot; }}{{refn|group=note|Sunnet je prvobitno značio tradiciju koja nije sadržavala definiciju dobra i zla. Kasnije su se &quot;dobre tradicije&quot; počele nazivati ​​sunnetom i uspostavljen je koncept &quot;Poslanikovog sunneta&quot;.&lt;ref name=&quot;Juynboll&quot;&gt;{{Cite encyclopedia |last=Juynboll |first=G. H. A. |date=1997 |title=Sunna |encyclopedia=Encyclopaedia of Islam |edition=2nd |publisher=Brill |editor1-first=P. |editor1-last=Bearman |editor2-first=Th. |editor2-last=Bianquis |editor3-first=C. E. |editor3-last=Bosworth |editor4-first=E. |editor4-last=van Donzel |editor5-first=W. P. |editor5-last=Heinrichs |volume=9 |pages=878–879}}&lt;/ref&gt;}}]]

=== Primarni ===
Žene ([[Sura]] [[En-Nisa]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sacred-texts.com//isl/pick/004.htm |title=The Meaning of the Glorious Qur'ân,: 4. an-Nisa': Women |publisher=Sacred-texts.com |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=8. 11. 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20011108201633/http://www.sacred-texts.com//isl/pick/004.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; je četvrto poglavlje Kur'ana. Naslov sure potiče od brojnih referenci na žene kroz cijelo poglavlje,&lt;ref name=&quot;Haleem, M. A. S 2008&quot;&gt;Haleem, M. A. S. Abdel. ''The Qur'an''. New York: Oxford University Press, 2008. Print.&lt;/ref&gt; uključujući [[ajet]]e 4:34[18]: 4:34  i 4:127—4:130.&lt;ref name=&quot;Quran 4 U&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.quran4u.com/Tafsir%20Ibn%20Kathir/004%20Nisa.htm |title=Tafsir Ibn Kathir (English): Surah Al Nisa |work=Quran 4 U |author=Ibn Kathir |publisher=[[Tafsir]] |access-date=27. 12. 2019 |author-link=Ibn Kathir |archive-date=30. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430211757/http://www.quran4u.com/Tafsir%20Ibn%20Kathir/004%20Nisa.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;{{rp|4:34}} i 4:127—4:130.&lt;ref name=&quot;Quran 4 U&quot; /&gt;{{rp|4:127–130}} Kur'an sadrži neke ajete koje islamski modernizam predstavlja kao naglašavanje jednakosti muškaraca i žena; da muškarci i žene imaju moralnu slobodu djelovanja i da će oboje dobiti svoje nagrade u zagrobnom životu.&lt;ref&gt;{{cite book|editor=Mustafa Shah and Muhammad Abdel Haleem|title=The Oxford Handbook of Qur'anic Studies|chapter=Women and the Qur'an|author=Asma Afsaruddin|year=2020|quote=this Qur'anic verse took an unequivocal position: women and men have equal moral and spiritual agency in their quest for the good and righteous life in this world for which they reap identical rewards in the afterlife;|page=527|publisher=[[Oxford University Press]]}}&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. (Kur'an 33:35).&lt;/blockquote&gt;

Unutar [[Sunitski islam|sunitskog islama]], ženama se pruža niz smjernica propisanih Kur'anom i hadiskom literaturom, kako ih shvaća [[fikh]] (islamska jurisprudencija), kao i prema tumačenjima izvedenim iz hadisa, oko kojih se većina sunitskih muslimanskih učenjaka složila kao autentičnih bez sumnje na osnovu hadiskih studija.&lt;ref name=&quot;yvon&quot;&gt;Haddad and Esposito, (1998), Islam, Gender, and Social Change, Oxford University Press, {{pp.|xii|xx}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stowasser, B. F. (1994). Women in the Qur'an, Traditions, and Interpretation. Oxford University Press&lt;/ref&gt; Kur'anska tumačenja i njihova primjena oblikovani su historijskim kontekstom muslimanskog svijeta u vrijeme kada su napisana.&lt;ref name=&quot;yvon&quot; /&gt;

=== Sekundarni ===
Gore navedeni primarni izvori utjecaja na žene islama možda se ne bave svakom zamislivom situacijom tokom vremena. To je dovelo do razvoja jurisprudencije i vjerskih škola s islamskim učenjacima koji su se pozivali na resurse kao što su identifikacija autentičnih dokumenata, interne diskusije i uspostavljanje konsenzusa kako bi se pronašao ispravan vjerski odobreni tok djelovanja za muslimane.&lt;ref name=&quot;Motahhari, 1983&quot;&gt;Motahhari, Morteza (1983). Jurisprudence and Its Principles, translator:Salman Tawhidi, {{ISBN|0-940368-28-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamali, Mohammad Hashim 1991&quot;&gt;Kamali, Mohammad Hashim. Principles of Islamic Jurisprudence, Cambridge: Islamic Text Society, 1991. {{ISBN|0-946621-24-1}}&lt;/ref&gt; Ovo su činili sekundarne izvore utjecaja za žene. Među njima su [[Idžma]]', [[kijas]], [[idžtihad]] i drugi, ovisno o sekti i odgovarajućim školama islamskog prava. U sekundarne izvore spadaju i fetve, koje muslimanski svećenici često široko distribuiraju, usmeno ili pismeno, masama na lokalnom jeziku i opisuju ponašanje, uloge i prava žena koja su u skladu s vjerskim zahtjevima. Fetve su teoretski neobavezujuće, ali se ozbiljno razmatraju i većina muslimana ih često praktikuje. Sekundarni izvori klasificiraju zakonita i nezakonita ponašanja muslimanskih muškaraca i žena, koja se obično svrstavaju u [[Ahkam|pet kategorija]]: [[vadžib]]/[[farz]] (obavezno), [[mustehab]]/mandub (preporučeno), [[mubah]] (neutralno), [[mekruh]] (neodobreno) i [[haram]] (zabranjeno).&lt;ref name=CampoEoI&gt;{{cite book|last1=Campo|first1=Juan Eduardo|title=Encyclopedia of Islam|year=2009|location=New York |publisher=[[Infobase Publishing]]|page=284|isbn=9781438126968|url=https://books.google.com/books?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;q=Makruh+haram+halal&amp;pg=PA284|access-date=8. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Postoje značajne kontroverze, promjene tokom vremena i sukobi između sekundarnih izvora.&lt;ref&gt;Agrama, H. A. (2010). &quot;Ethics, tradition, authority: Toward an anthropology of the fatwa&quot;. ''American Ethnologist'', 37(1), {{pp.|2|18}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Romirowsky | first1 = Asaf | year = 2007 | title = Fatwa Rules to Live By | journal = Political Studies Review | volume = 19 | issue = 1/2| pages = 174–176 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Hosen | first1 = N | year = 2004 | title = Behind the scenes: fatwas of Majelis Ulama Indonesia (1975–1998) | journal = Journal of Islamic Studies | volume = 15 | issue = 2| pages = 147–179 | doi=10.1093/jis/15.2.147}}&lt;/ref&gt;

== Rodne uloge i položaj žena u islamskoj zajednici ==
Osnovni islamski pogled na žene i muškarce postulira komplementarnost funkcija: kao i sve ostalo u svemiru, čovječanstvo je stvoreno u paru (sura [[Ez-Zarijat]], 51:49)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.usc.edu/org/cmje/religious-texts/quran/verses/051-qmt.php|title=Center for Muslim-Jewish Engagement|date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704231846/http://www.usc.edu/org/cmje/religious-texts/quran/verses/051-qmt.php|archive-date=4. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; – i od svega po par stvaramo da biste vi razmislili!.&lt;ref name=&quot;Murata 1992 14&quot;&gt;{{Cite book|title = The Tao of Islam: A Sourcebook on Gender Relationships in Islamic Thought|url = https://archive.org/details/taoofislamsource0000mura|last = Murata|first = Sachiko|publisher = [[State University of New York Press]]|year = 1992|isbn = 978-0-7914-0914-5|location = Albany|page = [https://archive.org/details/taoofislamsource0000mura/page/14 14]}}&lt;/ref&gt; &quot;U islamskom kosmološkom razmišljanju, svemir se doživljava kao ravnoteža izgrađena na skladnim polarnim odnosima između parova koji čine sve stvari.&lt;ref name=&quot;Murata 1992 14&quot; /&gt; Štaviše, svi vanjski fenomeni su odrazi unutrašnjih noumena i u konačnici [[Bog]]a.&quot;&lt;ref name=&quot;Murata 1992 14&quot; /&gt;

[[File:Battle of the Camel by Mirkhwand.jpg|thumb|Perzijska minijatura iz 15. stoljeća koja prikazuje narativ o [[Bitka kod kamile]] između [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]] i [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aiše]],&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Concise Encyclopaedia of Islam|last=Glassé|first=Cyril|publisher=Stacey International|year=1989|location=London, England|page=29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author=Asma Sayeed|title=Camel, Battle of the |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L. Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1000|archive-url=https://web.archive.org/web/20201021041521/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1000|url-status=dead|archive-date=21. 10. 2020|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; nakon Alijeve pobjede, Aiša se povukla iz politike. Tradicionalisti su koristili ovu priču kako bi tvrdili da žene ne bi trebale igrati aktivnu političku ulogu, dok su je modernisti koristili kako bi se zalagali za ravnopravnost spolova, za koju su vjerovali da postoji unutar [[Sunnet|islamske tradicije]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author=Ghazala Anwar|title= ʿĀʿishah |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L. Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1009|archive-url=https://web.archive.org/web/20201021040641/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1009|url-status=dead|archive-date=21. 10. 2020|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;]]

Naglasak koji islam stavlja na ženski/muški polaritet (a time i komplementarnost) rezultira razdvajanjem društvenih funkcija.&lt;ref name=&quot;Eaton 2000 92&quot;&gt;{{Cite book|title = Remembering God: Reflections on Islam|last = Eaton|first = Gai|publisher = The [[Islamic Texts Society]]|year = 2000|isbn = 978-0-946621-84-2|location = Cambridge, England|pages = [https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/92 92]|url = https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/92}}&lt;/ref&gt; Općenito, ženina sfera djelovanja je dom u kojem je ona dominantna figura – a muškarčeva odgovarajuća sfera je vanjski svijet.&lt;ref name=&quot;Eaton 2000 93&quot;&gt;{{Cite book|title = Remembering God: Reflections on Islam|last = Eaton|first = Gai|publisher = The Islamic Texts Society|year = 2000|isbn = 978-0-946621-84-2|location = Cambridge, England|pages = [https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/93 93]|url = https://archive.org/details/rememberinggodre0000eato/page/93}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=Khalid |first=Umm |date=29. 11. 2023 |title=Understanding Why Women Belong in the Home |url=https://muslimskeptic.com/2023/11/29/women-home/ |access-date=22. 9. 2024 |website=Muslim Skeptic |language=en-US |archive-date=22. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240922214854/https://muslimskeptic.com/2023/11/29/women-home/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Žene su visoko poštovane u mnogim aspektima domaćeg života, kao što je hvaljenje zbog njihovog znanja kao ritualnih stručnjakinja, iscjeliteljica, njegovateljica i onih koje dogovaraju brakove u svojoj zajednici.&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite journal|last=Mazumdar|first=Shampa and Sanjoy|title=Rethinking Public and Private Space: Religion and Women in Muslim Society|date=Winter 2001|url=https://www.jstor.org/stable/43031047|journal=Journal of Architectural and Planning Research|volume= 18| issue = 4|pages=307–308|jstor=43031047}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova podjela u praksi nije tako kruta kao što se čini.&lt;ref name=&quot;Eaton 2000 92&quot; /&gt; Postoje mnogi primjeri - kako u ranoj historiji islama tako i u savremenom svijetu - muslimanskih žena koje su igrale istaknute uloge u javnom životu, uključujući titule sultanija, kraljica, izabranih šefova država i bogatih poslovnih žena. Štaviše, važno je prepoznati da su u islamu dom i porodica čvrsto smješteni u središte života na ovom svijetu i društvu: muški posao ne može imati prednost nad privatnim svijetom.&lt;ref name=&quot;Eaton 2000 93&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Suprotno glavnim islamskim konceptima rodnih uloga; neke konkubine, majke, sestre i bake sultana Osmanskog Carstva vršile su izvanredan politički utjecaj u periodu koji se naziva &quot;[[Sultanat žena]]&quot;. Njihovu moć nije osporavalo ulemansko svećenstvo.&lt;ref name=&quot;encyclopedia.com&quot;&gt;{{cite web |title=Reign of Women |url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/reign-women-1520-1683 |website=encyclopedia.com |access-date=27. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U nekim turskim sufijskim interpretacijama islama, kao što je [[alevizam]], prevladavajuće rodne uloge i rodna segregacija ne postoje ni u jednom aspektu, uključujući vjerske rituale i sveštenstvo.&lt;ref name=&quot;apps.unive.it&quot;&gt;{{cite web |title=Sufism and Gender in Contemporary Societies |url=https://apps.unive.it/server/eventi/55029/Program%20Sufism%20and%20Gender4.pdf |website=apps.unive.it |publisher=University of Venice |access-date=27. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Azak&quot;&gt;{{cite book |last1=Azak |first1=Umut |title=Islam and secularism in Turkey: Kemalism, religion and the nation state |date=2010 |publisher=I.B. Tauris |location=London |isbn=9780857713773}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cambridge.orgx&quot;&gt;{{cite journal |last1=Akyol |first1=Pelin |last2=Ökten |first2=Çağla |title=The role of religion in female labor supply: evidence from two Muslim denominations |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-demographic-economics/article/role-of-religion-in-female-labor-supply-evidence-from-two-muslim-denominations/D700154BC43C221223AA9A98D23BE7CD |journal=Journal of Demographic Economics |date=2024 |volume=90 |pages=116–153 |doi=10.1017/dem.2022.3 |access-date=23. 11. 2025|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Degruyter&gt;{{cite book | chapter-url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.31826/9781463225728-006/html | doi=10.31826/9781463225728-006 | chapter=Alevi Theology from Shamanism to Humanism | title=Alevis and Alevism | date=2010 | last1=Markussen | first1=Hege Irene | pages=65–90 | isbn=978-1-4632-2572-8 }}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{NoteFoot}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* [[Bernadette Andrea|Andrea, Bernadette]], ''Women and Islam in Early Modern English Literature'', Cambridge University Press, 2008 ({{ISBN|978-0-521-867641}}): Bernadette Andrea: Books
* [[Leila Ahmed|Ahmed, Leila]], ''Women and Gender in Islam: Historical roots of a modern debate'', Yale University Press, 1992
* [[Karen Armstrong|Armstrong, Karen]]. ''[[The Battle for God]]: Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam'', London, HarperCollins/Routledge, 2001
* [[Alya Baffoun|Baffoun, Alya]]. ''Women and Social Change in the Muslim Arab World'', In Women in Islam. Pergamon Press, 1982.
* {{cite book |editor1-last=Beck |editor1-first=Lois |editor2-last=Keddie |editor2-first=Nikki |title=Women In the Muslim World |date=1978 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge |isbn=9780674954816}}
* [[John Esposito|Esposito, John]] and Yvonne Yazbeck Haddad, ''Islam, Gender, and Social Change'', Oxford University Press, 1997, {{ISBN|0-19-511357-8}}
* Hambly, Gavin. ''Women in the Medieval Islamic World'', [[Palgrave Macmillan]], 1999, {{ISBN|0-312-22451-6}}
* Joseph, Suad (ed.) ''Encyclopedia of Women and Islamic Cultures''. Leiden: Brill, Vol 1–4, 2003–2007.
* {{cite book| publisher = Lynne Rienner Publishers| isbn = 978-1-55587-442-1| last = Roded| first = Ruth| title = Women in Islamic biographical collections: from Ibn Saʻd to Who's Who| url = https://archive.org/details/womeninislamicbi0000rode| year = 1994}}
* Svensson, Jonas. ''[https://www.researchgate.net/publication/303727470_Women%27s_human_rights_and_Islam_A_study_of_three_attempts_at_accommodation Women's Human Rights and Islam. A Study of Three Attempts at Accommodation]'', [[Almquist &amp; Wiksell]], 2001,
* Mehmood, Maryyum. May 18, 2021. Mapping Muslim Moral Provinces: Framing Feminized Piety of Pakistani Diaspora. Religions 12: 356; Vol. 2 iss. 5. {{doi|10.3390/rel12050356|doi-access=free}} MDPI,
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20190217095457/http://chnm.gmu.edu/wwh/modules/lesson3/lesson3.php?s=0 George Mason University Archive, Islam{{snd}}Žene u svjetskoj historiji, Roy Rosenzweig Center]
* [http://www.arabstudiesjournal.org/ Arab Studies Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928200705/http://www.arabstudiesjournal.org/ |date=28. 9. 2018 }}{{snd}}recenzirana publikacija koja često obrađuje teme vezane za žene u islamu.
* [https://web.archive.org/web/20140310030248/http://www.brill.com/sites/default/files/ftp/downloads/EWIO_Preview_2012.pdf The Encyclopedia of Women and Islamic Cultures]{{snd}}Brill, Nizozemska.
* [https://web.archive.org/web/20140201202439/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2510?_hi=2&amp;_pos=2 Oxford Islamic Studies Online]{{snd}}brojni članci koji se bave ulogom žena u islamskim društvima.
* [https://www.worldcat.org/oclc/492570089 Enciklopedija žena i islamskih kultura: Porodica, pravo i politika], Urednici: Joseph and Naǧmābādī, Brill, Nizozemska, {{ISBN|978-9004128187}}.

{{Islamske teme}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam i žene]]
[[Kategorija:Prava žena u Islamu]]
[[Kategorija:Muslimanke]]</text>
      <sha1>8fcr7udavq9xn4epj9jzzbs6uahasqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>İlkay Altıntaş</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532731</id>
    <revision>
      <id>3900532</id>
      <parentid>3822462</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6760" sha1="lo4l4y341ceiyxcz5fjfabkfypcg4kt" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = İlkay Altıntaş
| slika                   = Ilkay Altintas 2019 (cropped).jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = podatkovna i računalna naučnica
| datum_rođenja           = 
| mjesto_rođenja          = 
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[nauka o podacima]], [[računarstvo]], [[naučni radni tokovi]], [[distribuirano računarstvo]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Kalifornije u San Diegu]]; [[San Diego Supercomputer Center]]
| alma_mater              = [[Middle East Technical University]]; [[Univerzitet u Amsterdamu]]
| poznat_po               = razvoju sistema [[Kepler scientific workflow system|Kepler]]; osnivanju centra WorDS i laboratorije WIFIRE
}}

'''İlkay Altıntaş''' je naučnica iz oblasti [[nauka o podacima|nauke o podacima]] i [[računarstvo|računarstva]] na [[Univerzitet Kalifornije u San Diegu|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]].&lt;ref name=&quot;UCSD&quot;&gt;{{cite web |title=Ilkay Altintas |url=https://datascience.ucsd.edu/people/ilkay-altintas/ |website=Halıcıoğlu Data Science Institute, UC San Diego |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Glavna je direktorica za nauku o podacima (''Chief Data Science Officer'') u [[San Diego Supercomputer Center|centru San Diego Supercomputer]] i jedna od osnivačica saradničkog naučnog i tehnološkog okruženja oko naučnih radnih tokova i ponovljive računarske nauke.&lt;ref name=&quot;SDSCProfile&quot;&gt;{{cite web |title=SDSC Experts: Ilkay Altintas |url=https://www.sdsc.edu/research/experts/altintas_ilkay.html |website=San Diego Supercomputer Center |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatija je po radu na sistemu [[Kepler scientific workflow system|Kepler]], otvorenoj platformi za projektiranje i izvođenje naučnih radnih tokova, te po vođenju interdisciplinarnih projekata u područjima kao što su [[bioinformatika]], geoprostorna analiza, upravljanje rizicima od požara i primjena velikih skupova podataka u nauci i društvu.&lt;ref name=&quot;Kepler&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ludäscher |first1=Bertram |last2=Altintas |first2=Ilkay |last3=Berkley |first3=Chad |last4=Higgins |first4=Dan |last5=Jaeger |first5=Efrat |last6=Jones |first6=Matthew |last7=Ludaescher |first7=Bertram |last8=Mock |first8=Shawn |title=Scientific workflow management and the Kepler system |journal=Concurrency and Computation: Practice and Experience |volume=18 |issue=10 |year=2006 |pages=1039–1065 |doi=10.1002/cpe.994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WorDS&quot;&gt;{{cite web |title=İlkay Altıntaş, Ph.D. |url=https://words.sdsc.edu/ilkay/ |website=Workflows for Data Science Center of Excellence |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i karijera ==
Altıntaş je diplomirala i magistrirala [[računarstvo]] na [[Middle East Technical University]]ju u [[Ankara|Ankari]], a doktorirala je na [[Univerzitet u Amsterdamu|Univerzitetu u Amsterdamu]].&lt;ref name=&quot;ALCF&quot;&gt;{{cite web |title=Composable Systems and Services for AI-enabled Data-driven Research and Education Workflows |url=https://www.alcf.anl.gov/events/composable-systems-and-services-ai-enabled-data-driven-research-and-education-workflows |website=Argonne Leadership Computing Facility |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Middle East Technical University – Notable people |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Middle_East_Technical_University |website=Wikipedia |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Od 2001. povezana je sa [[San Diego Supercomputer Center|San Diego Supercomputer centr]]om, gdje je obavljala niz istraživačkih i rukovodnih funkcija.&lt;ref name=&quot;SDSC2015&quot;&gt;{{cite web |title=SDSC Names Ilkay Altintas Chief Data Science Officer |url=https://www.sdsc.edu/news/2015/PR20150813_altintas.html |website=San Diego Supercomputer Center |date=12. 8. 2015 |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Za glavnu direktoricu za nauku o podacima imenovana je 2015, a kasnije je vodila i odjel za cyberinfrastrukturu i konvergentna istraživanja pri SDSC-u.&lt;ref name=&quot;SDSCProfile&quot; /&gt;

Na UC San Diegu djeluje i kao jedna od osnivačkih saradnica [[Halıcıoğlu Data Science Institute]]a.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot; /&gt; Osnivačica je i direktorica centra ''Workflows for Data Science'' (WorDS), koji razvija metode, infrastrukturu i softverske radne tokove za računarsku nauku zasnovanu na podacima.&lt;ref name=&quot;WorDS&quot; /&gt; Također je osnovala laboratoriju WIFIRE, usmjerenu na podatkovne i AI-sisteme za praćenje i upravljanje požarima i drugim opasnostima.&lt;ref name=&quot;WorDS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Growing a Versatile Computing Ecosystem |url=https://www.sdsc.edu/_files/docs/summary_report_2021-2023_web.pdf |website=San Diego Supercomputer Center |access-date=30. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživački rad ==
Naučni rad İlkay Altıntaş usmjeren je na [[naučni radni tokovi|naučne radne tokove]], [[reproducibilnost]] računarske nauke, [[provenijencija podataka|provenijenciju podataka]], [[distribuirano računarstvo]] i široku primjenu [[nauka o podacima|nauke o podacima]] u interdisciplinarnim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;UCSD&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SDSCProfile&quot; /&gt; Posebno je poznata po doprinosu razvoju sistema Kepler, koji je postao jedno od prepoznatljivih otvorenih rješenja za modeliranje, automatizaciju i izvršavanje kompleksnih naučnih procesa.&lt;ref name=&quot;Kepler&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Altintas |first1=Ilkay |last2=Berkley |first2=Chad |last3=Jaeger |first3=Efrat |last4=Jones |first4=Matthew |last5=Ludäscher |first5=Bertram |last6=Mock |first6=Shawn |title=Kepler: An Extensible System for Design and Execution of Scientific Workflows |journal=Proceedings of the 16th International Conference on Scientific and Statistical Database Management |year=2004 |pages=423–424 |doi=10.1109/SSDBM.2004.1311241}}&lt;/ref&gt;

Njena istraživanja obuhvataju i primjene u [[bioinformatika|bioinformatici]], geoprostornim podacima, urbanim sistemima, pametnoj proizvodnji i upravljanju katastrofama.&lt;ref name=&quot;WorDS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ALCF&quot; /&gt;

Godine 2022. izabrana je u Upravni odbor [[IEEE Computer Society]]ja za mandat koji je počeo 2023.&lt;ref&gt;{{cite web |title=SDSC's Chief Data Science Officer Elected to IEEE Computer Society Board of Governors |url=https://www.sdsc.edu/news/2022/PR20221011_Ilkay_Altintas_IEEE.html |website=San Diego Supercomputer Center |date=10. 10. 2022 |access-date=30. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[San Diego Supercomputer Center]]
* [[Univerzitet Kalifornije u San Diegu]]
* [[Nauka o podacima]]
* [[Računarstvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki naučnici]]
[[Kategorija:Turski naučnici]]
[[Kategorija:Naučnici iz računarstva]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>lo4l4y341ceiyxcz5fjfabkfypcg4kt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>532822</id>
    <revision>
      <id>3900530</id>
      <parentid>3900447</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:09:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20780" sha1="i1dmjr4pr3awcvdpr9ahi8nmgjwph3f" xml:space="preserve">{{&lt;includeonly&gt;safesubst:&lt;/includeonly&gt;#switch: {{{1}}}
|Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=MEX, RSA, KOR, CZE

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA
|win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |status_RSA=A
|win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |status_KOR=
|win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 |status_CZE=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_MEX={{NOG|MEX}}
|name_RSA={{NOG|RSA}}
|name_KOR={{NOG|KOR}}
|name_CZE={{NOG|CZE}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=SUI, CAN, BIH, QAT

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=DA
|win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=A
|win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10|status_QAT=E
|win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_CAN={{NOG|CAN}}
|name_BIH={{NOG|BIH}}
|name_QAT={{NOG|QAT}}
|name_SUI={{NOG|SUI}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=BRA, MAR, SCO, HAI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |status_BRA=A
|win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |status_MAR=A
|win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |status_HAI=E
|win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 |status_SCO=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BRA={{NOG|BRA}}
|name_MAR={{NOG|MAR}}
|name_HAI={{NOG|HAI}}
|name_SCO={{NOG|SCO}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=USA, AUS, PAR, TUR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=19. juna 2026
|win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=6 |ga_USA=1 |status_USA=DA
|win_PAR=1 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=
|win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=
|win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=0 |ga_TUR=3 |status_TUR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}}
|name_PAR={{NOG|PAR}}
|name_AUS={{NOG|AUS}}
|name_TUR={{NOG|TUR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GER, CIV, ECU, CUW

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=9 |ga_GER=2 |status_GER=A
|win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW=
|win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=2 |ga_CIV=2 |status_CIV=
|win_ECU=0 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GER={{NOG|GER}}
|name_CUW={{NOG|CUW}}
|name_CIV={{NOG|CIV}}
|name_ECU={{NOG|ECU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=NED, JPN, SWE, TUN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_NED=1 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=7 |ga_NED=3 |status_NED=
|win_JPN=1 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=6 |ga_JPN=2 |status_JPN=
|win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=1 |gf_SWE=6 |ga_SWE=6 |status_SWE=
|win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=2 |gf_TUN=1 |ga_TUN=9 |status_TUN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_NED={{NOG|NED}}
|name_JPN={{NOG|JPN}}
|name_SWE={{NOG|SWE}}
|name_TUN={{NOG|TUN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=EGY, IRN, BEL, NZL

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL=
|win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY=
|win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN=
|win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BEL={{NOG|BEL}}
|name_EGY={{NOG|EGY}}
|name_IRN={{NOG|IRN}}
|name_NZL={{NOG|NZL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ESP, URU, CPV, KSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP=
|win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=
|win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=
|win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ESP={{NOG|ESP}}
|name_CPV={{NOG|CPV}}
|name_KSA={{NOG|KSA}}
|name_URU={{NOG|URU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_FRA=2 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=6 |ga_FRA=1 |status_FRA=A
|win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=3 |ga_SEN=6 |status_SEN=
|win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=2 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=7 |status_IRQ=
|win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=7 |ga_NOR=3 |status_NOR=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_FRA={{NOG|FRA}}
|name_SEN={{NOG|SEN}}
|name_IRQ={{NOG|IRQ}}
|name_NOR={{NOG|NOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARG, AUT, ALG, JOR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A
|win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG=
|win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT=
|win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARG={{NOG|ARG}}
|name_ALG={{NOG|ALG}}
|name_AUT={{NOG|AUT}}
|name_JOR={{NOG|JOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=COL, POR, COD, UZB

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR=
|win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD=
|win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB=
|win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_POR={{NOG|POR}}
|name_COD={{NOG|COD}}
|name_UZB={{NOG|UZB}}
|name_COL={{NOG|COL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ENG, GHA, CRO, PAN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_ENG=1 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG=
|win_CRO=1 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=4 |status_CRO=
|win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA=
|win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=2 |gf_PAN=0 |ga_PAN=2 |status_PAN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ENG={{NOG|ENG}}
|name_CRO={{NOG|CRO}}
|name_GHA={{NOG|GHA}}
|name_PAN={{NOG|PAN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste.
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GrB, GrF, GrL, GrA, GrJ, GrD, GrC, GrH, GrG, GrK, GrE, GrI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=24. juna 2026
|win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA=
|win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=A
|win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |status_GrC=
|win_GrD=1 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=
|win_GrE=0 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE=
|win_GrF=1 |draw_GrF=0 |loss_GrF=1 |gf_GrF=6 |ga_GrF=6 |status_GrF=
|win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG=
|win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH=
|win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=3 |ga_GrI=6 |status_GrI=
|win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ=
|win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK=
|win_GrL=1 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=3 |ga_GrL=4 |status_GrL=

|hth_GrJ = &quot;Fair-play&quot; bodovi: Alžir −1, Paragvaj −11.
|hth_GrD = GrJ

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GrA={{NOG|KOR}}
|name_GrB={{NOG|BIH}}
|name_GrC={{NOG|SCO}}
|name_GrD={{NOG|PAR}}
|name_GrE={{NOG|ECU}}
|name_GrF={{NOG|SWE}}
|name_GrG={{NOG|BEL}}
|name_GrH={{NOG|CPV}}
|name_GrI={{NOG|SEN}}
|name_GrJ={{NOG|ALG}}
|name_GrK={{NOG|COD}}
|name_GrL={{NOG|CRO}}

&lt;!--Group definitions--&gt;
|show_groups=T
|group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]]
|group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]]
|group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]]
|group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]]
|group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]]
|group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]]
|group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]]
|group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]]
|group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]]
|group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]]
|group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]]
|group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}}
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>i1dmjr4pr3awcvdpr9ahi8nmgjwph3f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900703</id>
      <parentid>3900530</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:49:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20698" sha1="8wmy0rm6eyp3ret5wb2lh015mpti0ps" xml:space="preserve">{{&lt;includeonly&gt;safesubst:&lt;/includeonly&gt;#switch: {{{1}}}
|Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=MEX, RSA, KOR, CZE

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA
|win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |status_RSA=A
|win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |status_KOR=
|win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 |status_CZE=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_MEX={{NOG|MEX}}
|name_RSA={{NOG|RSA}}
|name_KOR={{NOG|KOR}}
|name_CZE={{NOG|CZE}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=SUI, CAN, BIH, QAT

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=DA
|win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=A
|win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10|status_QAT=E
|win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_CAN={{NOG|CAN}}
|name_BIH={{NOG|BIH}}
|name_QAT={{NOG|QAT}}
|name_SUI={{NOG|SUI}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=BRA, MAR, SCO, HAI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |status_BRA=A
|win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |status_MAR=A
|win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |status_HAI=E
|win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 |status_SCO=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BRA={{NOG|BRA}}
|name_MAR={{NOG|MAR}}
|name_HAI={{NOG|HAI}}
|name_SCO={{NOG|SCO}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=USA, AUS, PAR, TUR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=1 |gf_USA=8 |ga_USA=4 |status_USA=DA
|win_PAR=1 |draw_PAR=1 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=
|win_AUS=1 |draw_AUS=1 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=A
|win_TUR=1 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=3 |ga_TUR=5 |status_TUR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}}
|name_PAR={{NOG|PAR}}
|name_AUS={{NOG|AUS}}
|name_TUR={{NOG|TUR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GER, CIV, ECU, CUW

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=1 |gf_GER=10|ga_GER=4 |status_GER=A
|win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=2 |gf_CUW=1 |ga_CUW=9 |status_CUW=E
|win_CIV=2 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=4 |ga_CIV=2 |status_CIV=A
|win_ECU=1 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=2 |ga_ECU=2 |status_ECU=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GER={{NOG|GER}}
|name_CUW={{NOG|CUW}}
|name_CIV={{NOG|CIV}}
|name_ECU={{NOG|ECU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=NED, JPN, SWE, TUN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_NED=2 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=10|ga_NED=4 |status_NED=A
|win_JPN=1 |draw_JPN=2 |loss_JPN=0 |gf_JPN=7 |ga_JPN=3 |status_JPN=A
|win_SWE=1 |draw_SWE=1 |loss_SWE=1 |gf_SWE=7 |ga_SWE=7 |status_SWE=A
|win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=3 |gf_TUN=2 |ga_TUN=12|status_TUN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_NED={{NOG|NED}}
|name_JPN={{NOG|JPN}}
|name_SWE={{NOG|SWE}}
|name_TUN={{NOG|TUN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=EGY, IRN, BEL, NZL

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL=
|win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY=
|win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN=
|win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BEL={{NOG|BEL}}
|name_EGY={{NOG|EGY}}
|name_IRN={{NOG|IRN}}
|name_NZL={{NOG|NZL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ESP, URU, CPV, KSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP=
|win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=
|win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=
|win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ESP={{NOG|ESP}}
|name_CPV={{NOG|CPV}}
|name_KSA={{NOG|KSA}}
|name_URU={{NOG|URU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_FRA=2 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=6 |ga_FRA=1 |status_FRA=A
|win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=3 |ga_SEN=6 |status_SEN=
|win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=2 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=7 |status_IRQ=
|win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=7 |ga_NOR=3 |status_NOR=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_FRA={{NOG|FRA}}
|name_SEN={{NOG|SEN}}
|name_IRQ={{NOG|IRQ}}
|name_NOR={{NOG|NOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARG, AUT, ALG, JOR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A
|win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG=
|win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT=
|win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARG={{NOG|ARG}}
|name_ALG={{NOG|ALG}}
|name_AUT={{NOG|AUT}}
|name_JOR={{NOG|JOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=COL, POR, COD, UZB

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR=
|win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD=
|win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB=
|win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_POR={{NOG|POR}}
|name_COD={{NOG|COD}}
|name_UZB={{NOG|UZB}}
|name_COL={{NOG|COL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ENG, GHA, CRO, PAN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_ENG=1 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG=
|win_CRO=1 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=4 |status_CRO=
|win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA=
|win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=2 |gf_PAN=0 |ga_PAN=2 |status_PAN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ENG={{NOG|ENG}}
|name_CRO={{NOG|CRO}}
|name_GHA={{NOG|GHA}}
|name_PAN={{NOG|PAN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste.
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GrF, GrE, GrB, GrD, GrL, GrA, GrJ, GrC, GrH, GrG, GrK, GrI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=25. juna 2026
|win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA=
|win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=A
|win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |status_GrC=
|win_GrD=1 |draw_GrD=1 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=
|win_GrE=1 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=2 |ga_GrE=2 |status_GrE=A
|win_GrF=1 |draw_GrF=1 |loss_GrF=1 |gf_GrF=7 |ga_GrF=7 |status_GrF=A
|win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG=
|win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH=
|win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=3 |ga_GrI=6 |status_GrI=
|win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ=
|win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK=
|win_GrL=1 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=3 |ga_GrL=4 |status_GrL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GrA={{NOG|KOR}}
|name_GrB={{NOG|BIH}}
|name_GrC={{NOG|SCO}}
|name_GrD={{NOG|PAR}}
|name_GrE={{NOG|ECU}}
|name_GrF={{NOG|SWE}}
|name_GrG={{NOG|BEL}}
|name_GrH={{NOG|CPV}}
|name_GrI={{NOG|SEN}}
|name_GrJ={{NOG|ALG}}
|name_GrK={{NOG|COD}}
|name_GrL={{NOG|CRO}}

&lt;!--Group definitions--&gt;
|show_groups=T
|group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]]
|group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]]
|group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]]
|group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]]
|group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]]
|group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]]
|group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]]
|group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]]
|group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]]
|group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]]
|group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]]
|group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}}
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8wmy0rm6eyp3ret5wb2lh015mpti0ps</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900704</id>
      <parentid>3900703</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:50:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20696" sha1="kvq65lou900ufj8cw6xdbv0lmzfte3n" xml:space="preserve">{{&lt;includeonly&gt;safesubst:&lt;/includeonly&gt;#switch: {{{1}}}
|Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=MEX, RSA, KOR, CZE

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA
|win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |status_RSA=A
|win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |status_KOR=
|win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 |status_CZE=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_MEX={{NOG|MEX}}
|name_RSA={{NOG|RSA}}
|name_KOR={{NOG|KOR}}
|name_CZE={{NOG|CZE}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=SUI, CAN, BIH, QAT

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=DA
|win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=A
|win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10|status_QAT=E
|win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_CAN={{NOG|CAN}}
|name_BIH={{NOG|BIH}}
|name_QAT={{NOG|QAT}}
|name_SUI={{NOG|SUI}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=BRA, MAR, SCO, HAI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |status_BRA=A
|win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |status_MAR=A
|win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |status_HAI=E
|win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 |status_SCO=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BRA={{NOG|BRA}}
|name_MAR={{NOG|MAR}}
|name_HAI={{NOG|HAI}}
|name_SCO={{NOG|SCO}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=USA, AUS, PAR, TUR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=1 |gf_USA=8 |ga_USA=4 |status_USA=DA
|win_PAR=1 |draw_PAR=1 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=
|win_AUS=1 |draw_AUS=1 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=A
|win_TUR=1 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=3 |ga_TUR=5 |status_TUR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}}
|name_PAR={{NOG|PAR}}
|name_AUS={{NOG|AUS}}
|name_TUR={{NOG|TUR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GER, CIV, ECU, CUW

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=1 |gf_GER=10|ga_GER=4 |status_GER=A
|win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=2 |gf_CUW=1 |ga_CUW=9 |status_CUW=E
|win_CIV=2 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=4 |ga_CIV=2 |status_CIV=A
|win_ECU=1 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=2 |ga_ECU=2 |status_ECU=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GER={{NOG|GER}}
|name_CUW={{NOG|CUW}}
|name_CIV={{NOG|CIV}}
|name_ECU={{NOG|ECU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=NED, JPN, SWE, TUN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_NED=2 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=10|ga_NED=4 |status_NED=A
|win_JPN=1 |draw_JPN=2 |loss_JPN=0 |gf_JPN=7 |ga_JPN=3 |status_JPN=A
|win_SWE=1 |draw_SWE=1 |loss_SWE=1 |gf_SWE=7 |ga_SWE=7 |status_SWE=A
|win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=3 |gf_TUN=2 |ga_TUN=12|status_TUN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_NED={{NOG|NED}}
|name_JPN={{NOG|JPN}}
|name_SWE={{NOG|SWE}}
|name_TUN={{NOG|TUN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=EGY, IRN, BEL, NZL

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL=
|win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY=
|win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN=
|win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BEL={{NOG|BEL}}
|name_EGY={{NOG|EGY}}
|name_IRN={{NOG|IRN}}
|name_NZL={{NOG|NZL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ESP, URU, CPV, KSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP=
|win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=
|win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=
|win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ESP={{NOG|ESP}}
|name_CPV={{NOG|CPV}}
|name_KSA={{NOG|KSA}}
|name_URU={{NOG|URU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_FRA=2 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=6 |ga_FRA=1 |status_FRA=A
|win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=3 |ga_SEN=6 |status_SEN=
|win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=2 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=7 |status_IRQ=
|win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=7 |ga_NOR=3 |status_NOR=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_FRA={{NOG|FRA}}
|name_SEN={{NOG|SEN}}
|name_IRQ={{NOG|IRQ}}
|name_NOR={{NOG|NOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARG, AUT, ALG, JOR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A
|win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG=
|win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT=
|win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARG={{NOG|ARG}}
|name_ALG={{NOG|ALG}}
|name_AUT={{NOG|AUT}}
|name_JOR={{NOG|JOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=COL, POR, COD, UZB

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR=
|win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD=
|win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB=
|win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_POR={{NOG|POR}}
|name_COD={{NOG|COD}}
|name_UZB={{NOG|UZB}}
|name_COL={{NOG|COL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ENG, GHA, CRO, PAN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_ENG=1 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG=
|win_CRO=1 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=4 |status_CRO=
|win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA=
|win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=2 |gf_PAN=0 |ga_PAN=2 |status_PAN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ENG={{NOG|ENG}}
|name_CRO={{NOG|CRO}}
|name_GHA={{NOG|GHA}}
|name_PAN={{NOG|PAN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste.
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GrF, GrE, GrB, GrD, GrL, GrA, GrJ, GrC, GrH, GrG, GrK, GrI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=25. juna 2026
|win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA=
|win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=A
|win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |status_GrC=
|win_GrD=1 |draw_GrD=1 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=
|win_GrE=1 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=2 |ga_GrE=2 |status_GrE=A
|win_GrF=1 |draw_GrF=1 |loss_GrF=1 |gf_GrF=7 |ga_GrF=7 |status_GrF=A
|win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG=
|win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH=
|win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=3 |ga_GrI=6 |status_GrI=
|win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ=
|win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK=
|win_GrL=1 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=3 |ga_GrL=4 |status_GrL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GrA={{NOG|KOR}}
|name_GrB={{NOG|BIH}}
|name_GrC={{NOG|SCO}}
|name_GrD={{NOG|PAR}}
|name_GrE={{NOG|ECU}}
|name_GrF={{NOG|SWE}}
|name_GrG={{NOG|BEL}}
|name_GrH={{NOG|CPV}}
|name_GrI={{NOG|SEN}}
|name_GrJ={{NOG|ALG}}
|name_GrK={{NOG|COD}}
|name_GrL={{NOG|CRO}}

&lt;!--Group definitions--&gt;
|show_groups=T
|group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]]
|group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]]
|group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]]
|group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]]
|group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]]
|group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]]
|group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]]
|group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]]
|group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]]
|group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]]
|group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]]
|group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}}
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kvq65lou900ufj8cw6xdbv0lmzfte3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533138</id>
    <revision>
      <id>3900705</id>
      <parentid>3899253</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:51:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Turska – SAD */</comment>
      <origin>3900705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17994" sha1="90i46aupqrquqqqxsrsux192k0chfxq" xml:space="preserve">'''Grupa D''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 25. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] i [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe D će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]].
* Drugoplasirana ekipa grupe D će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]].
* Trećeplasirana ekipa grupe D ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===SAD – Paragvaj===
&lt;section begin=D1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|12}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#SAD – Paragvaj|4–1}}
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|a.g.}}
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31||45+5}}
*[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}}
|goals2=
*[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] {{gol|73}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458
}}&lt;section end=D1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FCFAF5
 |title      = SAD&lt;ref name=&quot;USA-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12467/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group D – USA v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26A
 |pattern_b  = _par26A
 |pattern_ra = _par26A
 |pattern_sh = _par26A
 |pattern_so = _par26al
 |leftarm    = 000060
 |body       = 000060
 |rightarm   = 000060
 |shorts     = 000060
 |socks      = 232532
 |title      = Paragvaj&lt;ref name=&quot;USA-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]] || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]] || || {{suboff|82}}
|-
|RW ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|72}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]]
|-
|LW ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || || {{suboff|72}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''21'''||[[Timothy Weah]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''9 '''||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-PAR 2026-06-12.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || {{yel|9}} || {{suboff|79}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Omar Alderete]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || {{yel|90+3}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Diego Gómez (nogometaš)|Diego Gómez]] || {{yel|79}} || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]]
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|46}}
|-
|LM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || {{yel|53}} || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{suboff|62}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Álex Arce]] || {{yel|88}} || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''7 '''||[[Ramón Sosa]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Kaku (nogometaš)|Kaku]] || || {{subon|79}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Folarin Balogun]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;USA-PAR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
|}

===Australija – Turska===
&lt;section begin=D2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=21:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Australija – Turska|2–0}}
|team2={{NOG|TUR}}
|goals1=
*[[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{goal|27}}
*[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{goal|75}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463
}}&lt;section end=D2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-TUR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12472/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group D – Australia v. Türkiye |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _tur26a
 |pattern_b  = _tur26a
 |pattern_ra = _tur26a
 |pattern_sh = _tur26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Turska&lt;ref name=&quot;AUS-TUR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''18'''||[[Patrick Beach]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Alessandro Circati]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Harry Souttar]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''21'''||[[Cameron Burgess]]
|-
|RWB||'''4''' ||[[Jacob Italiano]] || || {{suboff|74}}
|-
|LWB||'''5''' ||[[Jordan Bos]] || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Connor Metcalfe]]
|-
|CM ||'''24'''||[[Paul Okon-Engstler]] || || {{suboff|83}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Aiden O'Neill]]
|-
|LM ||'''17'''||[[Nestory Irankunda]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Mohamed Touré (nogometaš)|Mohamed Touré]] || || {{suboff|74}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''23'''||[[Nishan Velupillay]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Tete Yengi]] || || {{subon|74}}
|-
|DF ||'''6''' ||[[Jason Geria]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Jackson Irvine]] || || {{subon|83}}
|-
|DF ||'''16'''||[[Aziz Behich]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Tony Popovic]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:AUS-TUR 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Uğurcan Çakır]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Zeki Çelik]] || || {{suboff|80}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Merih Demiral]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Abdülkerim Bardakcı]]
|-
|LB ||'''20'''||[[Ferdi Kadıoğlu]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Hakan Çalhanoğlu]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''16'''||[[İsmail Yüksek]] || || {{suboff|80}}
|-
|RW ||'''8''' ||[[Arda Güler]]
|-
|AM ||'''6''' ||[[Orkun Kökçü]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''21'''||[[Barış Alper Yılmaz]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Kerem Aktürkoğlu]] || || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''11'''||[[Kenan Yıldız]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Yunus Akgün]] || {{yel|86}} || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''5''' ||[[Salih Özcan]] || || {{subon|80}}
|-
|DF ||'''18'''||[[Mert Müldür]] || || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Deniz Gül]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Nestory Irankunda]] (Australia)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;AUS-TUR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Fu Ming]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|}

===SAD – Australija===
&lt;section begin=D3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=12:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#SAD – Australija|2–0}}
|team2={{NOG|AUS}}
|goals1=
*[[Cameron Burgess|Burgess]] {{goal|11|a.g.}}
*[[Alex Freeman|Freeman]] {{goal|43}}
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462
}}&lt;section end=D3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = 212d45
 |socks      = FCFAF5
 |title      = SAD
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = FFFF00
 |socks      = FFBB00
 |title      = Australija
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Turska – Paragvaj===
&lt;section begin=D4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=20:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|TUR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Turska – Paragvaj|0–1}}
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]] {{goal|2}}
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460
}}&lt;section end=D4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tur26h
 |pattern_b  = _tur26h
 |pattern_ra = _tur26h
 |pattern_sh = _tur26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Turska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26A
 |pattern_b  = _par26A
 |pattern_ra = _par26A
 |pattern_sh = _par26A
 |pattern_so = _par26al
 |leftarm    = 000060
 |body       = 000060
 |rightarm   = 000060
 |shorts     = 000060
 |socks      = 232532
 |title      = Paragvaj
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Turska – SAD===
&lt;section begin=D5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=19:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|TUR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Turska – SAD|3–2}}
|team2={{NOG|USA|ime=SAD}}
|goals1=
*[[Arda Güler|Güler]] {{goal|10}}
*[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{goal|31}}
*[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{goal|90+8}}
|goals2=
*[[Auston Trusty|Trusty]] {{goal|3}}
*[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{goal|49}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459
}}&lt;section end=D5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tur26h
 |pattern_b  = _tur26h
 |pattern_ra = _tur26h
 |pattern_sh = _tur26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Turska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26a
 |pattern_b  = _usa26a
 |pattern_ra = _usa26a
 |pattern_sh = _usa26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 090b02
 |body       = 090b02
 |rightarm   = 090b02
 |shorts     = 090b02
 |socks      = 090b02
 |title      = SAD
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Paragvaj – Australija===
&lt;section begin=D6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=19:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Paragvaj – Australija|Utakmica 60}}
|team2={{NOG|AUS}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461
}}&lt;section end=D6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26h
 |pattern_b  = _par26h
 |pattern_ra = _par26h
 |pattern_sh = _par26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FF0000
 |title      = Paragvaj
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group D}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa D]]</text>
      <sha1>90i46aupqrquqqqxsrsux192k0chfxq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900706</id>
      <parentid>3900705</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Paragvaj – Australija */</comment>
      <origin>3900706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18055" sha1="mc43jo9innihwwfz0a0shdidj1xvpnc" xml:space="preserve">'''Grupa D''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 25. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] i [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe D će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]].
* Drugoplasirana ekipa grupe D će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]].
* Trećeplasirana ekipa grupe D ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===SAD – Paragvaj===
&lt;section begin=D1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|12}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#SAD – Paragvaj|4–1}}
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
*[[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|a.g.}}
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31||45+5}}
*[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}}
|goals2=
*[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] {{gol|73}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458
}}&lt;section end=D1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FCFAF5
 |title      = SAD&lt;ref name=&quot;USA-PAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12467/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group D – USA v. Paraguay |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26A
 |pattern_b  = _par26A
 |pattern_ra = _par26A
 |pattern_sh = _par26A
 |pattern_so = _par26al
 |leftarm    = 000060
 |body       = 000060
 |rightarm   = 000060
 |shorts     = 000060
 |socks      = 232532
 |title      = Paragvaj&lt;ref name=&quot;USA-PAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''24'''||[[Matt Freese]]
|-
|RB ||'''16'''||[[Alex Freeman]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Chris Richards (nogometaš)|Chris Richards]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Tim Ream]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''5''' ||[[Antonee Robinson]]
|-
|CM ||'''4''' ||[[Tyler Adams]] || {{yel|59}}
|-
|CM ||'''17'''||[[Malik Tillman]] || || {{suboff|82}}
|-
|RW ||'''2''' ||[[Sergiño Dest]] || || {{suboff|72}}
|-
|AM ||'''8''' ||[[Weston McKennie]]
|-
|LW ||'''10'''||[[Christian Pulisic]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Folarin Balogun]] || || {{suboff|72}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''14'''||[[Sebastian Berhalter]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''21'''||[[Timothy Weah]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''9 '''||[[Ricardo Pepi]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''7''' ||[[Giovanni Reyna]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:USA-PAR 2026-06-12.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''12'''||[[Orlando Gill]]
|-
|RB ||'''4''' ||[[Juan José Cáceres]] || {{yel|9}} || {{suboff|79}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Gustavo Gómez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Omar Alderete]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Júnior Alonso]] || {{yel|90+3}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Diego Gómez (nogometaš)|Diego Gómez]] || {{yel|79}} || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''14'''||[[Andrés Cubas]]
|-
|CM ||'''16'''||[[Damián Bobadilla]] || || {{suboff|46}}
|-
|LM ||'''10'''||[[Miguel Almirón]] || {{yel|53}} || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Antonio Sanabria]] || || {{suboff|62}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Julio Enciso (nogometaš)|Julio Enciso]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Maurício (nogometaš)|Maurício]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Álex Arce]] || {{yel|88}} || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''7 '''||[[Ramón Sosa]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Kaku (nogometaš)|Kaku]] || || {{subon|79}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Gustavo Velázquez]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Gustavo Alfaro]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Folarin Balogun]] (SAD)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;USA-PAR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;Hessel Steegstra ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Carlos del Cerro Grande]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Khamis Al-Marri]] ([[Nogometni savez Katara|Katar]])
|}

===Australija – Turska===
&lt;section begin=D2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=21:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Australija – Turska|2–0}}
|team2={{NOG|TUR}}
|goals1=
*[[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{goal|27}}
*[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{goal|75}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463
}}&lt;section end=D2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija&lt;ref name=&quot;AUS-TUR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12472/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group D – Australia v. Türkiye |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _tur26a
 |pattern_b  = _tur26a
 |pattern_ra = _tur26a
 |pattern_sh = _tur26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Turska&lt;ref name=&quot;AUS-TUR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''18'''||[[Patrick Beach]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Alessandro Circati]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Harry Souttar]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''21'''||[[Cameron Burgess]]
|-
|RWB||'''4''' ||[[Jacob Italiano]] || || {{suboff|74}}
|-
|LWB||'''5''' ||[[Jordan Bos]] || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''8''' ||[[Connor Metcalfe]]
|-
|CM ||'''24'''||[[Paul Okon-Engstler]] || || {{suboff|83}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Aiden O'Neill]]
|-
|LM ||'''17'''||[[Nestory Irankunda]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Mohamed Touré (nogometaš)|Mohamed Touré]] || || {{suboff|74}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''23'''||[[Nishan Velupillay]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Tete Yengi]] || || {{subon|74}}
|-
|DF ||'''6''' ||[[Jason Geria]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Jackson Irvine]] || || {{subon|83}}
|-
|DF ||'''16'''||[[Aziz Behich]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Tony Popovic]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:AUS-TUR 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''23'''||[[Uğurcan Çakır]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Zeki Çelik]] || || {{suboff|80}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Merih Demiral]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Abdülkerim Bardakcı]]
|-
|LB ||'''20'''||[[Ferdi Kadıoğlu]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Hakan Çalhanoğlu]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''16'''||[[İsmail Yüksek]] || || {{suboff|80}}
|-
|RW ||'''8''' ||[[Arda Güler]]
|-
|AM ||'''6''' ||[[Orkun Kökçü]] || || {{suboff|62}}
|-
|LW ||'''21'''||[[Barış Alper Yılmaz]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Kerem Aktürkoğlu]] || || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''11'''||[[Kenan Yıldız]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Yunus Akgün]] || {{yel|86}} || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''5''' ||[[Salih Özcan]] || || {{subon|80}}
|-
|DF ||'''18'''||[[Mert Müldür]] || || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Deniz Gül]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Nestory Irankunda]] (Australia)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;AUS-TUR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Fu Ming]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|}

===SAD – Australija===
&lt;section begin=D3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=12:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#SAD – Australija|2–0}}
|team2={{NOG|AUS}}
|goals1=
*[[Cameron Burgess|Burgess]] {{goal|11|a.g.}}
*[[Alex Freeman|Freeman]] {{goal|43}}
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462
}}&lt;section end=D3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26h
 |pattern_b  = _usa26h
 |pattern_ra = _usa26h
 |pattern_sh = _usa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = 212d45
 |socks      = FCFAF5
 |title      = SAD
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = FFFF00
 |socks      = FFBB00
 |title      = Australija
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Turska – Paragvaj===
&lt;section begin=D4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=20:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|TUR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Turska – Paragvaj|0–1}}
|team2={{NOG|PAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Matías Galarza (nogometaš)|Galarza]] {{goal|2}}
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460
}}&lt;section end=D4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tur26h
 |pattern_b  = _tur26h
 |pattern_ra = _tur26h
 |pattern_sh = _tur26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Turska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26A
 |pattern_b  = _par26A
 |pattern_ra = _par26A
 |pattern_sh = _par26A
 |pattern_so = _par26al
 |leftarm    = 000060
 |body       = 000060
 |rightarm   = 000060
 |shorts     = 000060
 |socks      = 232532
 |title      = Paragvaj
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Turska – SAD===
&lt;section begin=D5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=19:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|TUR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Turska – SAD|3–2}}
|team2={{NOG|USA|ime=SAD}}
|goals1=
*[[Arda Güler|Güler]] {{goal|10}}
*[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{goal|31}}
*[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{goal|90+8}}
|goals2=
*[[Auston Trusty|Trusty]] {{goal|3}}
*[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{goal|49}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.492
|referee=[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459
}}&lt;section end=D5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tur26h
 |pattern_b  = _tur26h
 |pattern_ra = _tur26h
 |pattern_sh = _tur26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Turska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _usa26a
 |pattern_b  = _usa26a
 |pattern_ra = _usa26a
 |pattern_sh = _usa26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 090b02
 |body       = 090b02
 |rightarm   = 090b02
 |shorts     = 090b02
 |socks      = 090b02
 |title      = SAD
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Paragvaj – Australija===
&lt;section begin=D6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=19:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−07:00|UTC−7]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|PAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D#Paragvaj – Australija|0–0}}
|team2={{NOG|AUS}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=68.827
|referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461
}}&lt;section end=D6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _par26h
 |pattern_b  = _par26h
 |pattern_ra = _par26h
 |pattern_sh = _par26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FF0000
 |title      = Paragvaj
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _aus26h
 |pattern_b  = _aus26h
 |pattern_ra = _aus26h
 |pattern_sh = _aus26H
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFF00
 |body       = FFFF00
 |rightarm   = FFFF00
 |shorts     = 07563E
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Australija
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group D}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa D]]</text>
      <sha1>mc43jo9innihwwfz0a0shdidj1xvpnc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533139</id>
    <revision>
      <id>3900707</id>
      <parentid>3899382</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:52:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Curaçao – Obala Slonovače */</comment>
      <origin>3900707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18322" sha1="i51wnc2rkxrxpgjz6s42f2qbhubq90w" xml:space="preserve">'''Grupa E''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] i [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe E će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]].
* Drugoplasirana ekipa grupe E će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]].
* Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe LE]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Njemačka – Curaçao===
&lt;section begin=E1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Curaçao|7–1}}
|team2={{NOG|CUW}}
|goals1=
*[[Felix Nmecha|Nmecha]] {{goal|6}}
*[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{goal|38}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|45+5|pen.|88}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{goal|47}}
*[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Brown]] {{goal|68}}
*[[Deniz Undav|Undav]] {{goal|78}}
|goals2=
*[[Livano Comenencia|Comenencia]] {{goal|2}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.021
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464
}}&lt;section end=E1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26hA
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = 000000
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Njemačka&lt;ref name=&quot;GER-CUW line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12473/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Germany v. Curaçao |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cur26h
 |pattern_b  = _cur26hA
 |pattern_ra = _cur26h
 |pattern_sh = _cur26h2
 |pattern_so = _cur26hl
 |leftarm    = 344fc0
 |body       = 344fc0
 |rightarm   = 344fc0
 |shorts     = FFFF00
 |socks      = 344fc0
 |title      = Curaçao&lt;ref name=&quot;GER-CUW line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]] || || {{suboff|72}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Nico Schlotterbeck]]
|-
|RM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]]
|-
|LM ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]] || || {{suboff|72}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Leroy Sané]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Kai Havertz]]
|-
|LF ||'''17'''||[[Florian Wirtz]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{subon|64}}
|-
|DF ||'''22'''||[[David Raum]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-CUW 2026-06-14.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Eloy Room]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Sherel Floranus]]
|-
|CB ||'''23'''||[[Riechedly Bazoer]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Armando Obispo]]
|-
|LB ||'''24'''||[[Deveron Fonville]]
|-
|DM ||'''10'''||[[Leandro Bacuna]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''8''' ||[[Livano Comenencia]]
|-
|CM ||'''21'''||[[Tahith Chong]] || || {{suboff|82}}
|-
|RF ||'''12'''||[[Sontje Hansen]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Jürgen Locadia]] || || {{suboff|65}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Juninho Bacuna]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''11'''||[[Jeremy Antonisse]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jearl Margaritha]] || || {{subon|65}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Gervane Kastaneer]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|NED}} [[Dick Advocaat]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kai Havertz]] (Njemačka)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 15, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;GER-CUW line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (referee)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}

===Obala Slonovače – Ekvador===
&lt;section begin=E2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Obala Slonovače – Ekvador|1–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|90}}
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.274
|referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]){{efn-ua|Prvobitno je sudija [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] bio određen za suđenje utakmice Obala Slonovače protiv Ekvadora, ali je zamijenjen zbog manje povrede.&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |website=GiveMeSport}}&lt;/ref&gt;}}
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467
}}&lt;section end=E2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12476/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Côte d'Ivoire v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26a
 |pattern_b  = _ecu26a
 |pattern_ra = _ecu26a
 |pattern_sh = _ecu25a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 0D183B
 |body       = 0D183B
 |rightarm   = 0D183B
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;CIV-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]] || {{yel|40}} || {{suboff|89}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Wilfried Singo]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Yan Diomande]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|38}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Seko Fofana]] || {{yel|28}} || {{suboff|77}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || || {{suboff|77}}
|-
|CF ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || || {{suboff|56}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9'''||[[Ange-Yoan Bonny]] || || {{subon|56}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]] || || {{subon|77}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || || {{subon|77}}
|-
|DF ||'''7'''||[[Odilon Kossounou]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-ECU 2026-06-14.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]]
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|62}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]]
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''14'''||[[Alan Minda]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|77}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{subon|56}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jackson Porozo]] || {{yel|73}} || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Yan Diomande]] (Obala Slonovače)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Cyril Mugnier ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;Mehdi Rahmouni ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
|}

===Njemačka – Obala Slonovače===
&lt;section begin=E3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Obala Slonovače|2–1}}
|team2={{NOG|CIV}}
|goals1=
*[[Deniz Undav|Undav]] {{goal|68||90+4}}
|goals2=
*[[Franck Kessié|Kessié]] {{goal|30}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469
}}&lt;section end=E3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26hA
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = 000000
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Njemačka
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Ekvador – Curaçao===
&lt;section begin=E4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|ECU}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Curaçao|0–0}}
|team2={{NOG|CUW}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=68.598
|referee=[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465
}}&lt;section end=E4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cur26h
 |pattern_b  = _cur26hA
 |pattern_ra = _cur26h
 |pattern_sh = _cur26h
 |pattern_so = _cur26hl
 |leftarm    = 344fc0
 |body       = 344fc0
 |rightarm   = 344fc0
 |shorts     = 344fc0
 |socks      = 344fc0
 |title      = Curaçao
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Curaçao – Obala Slonovače===
&lt;section begin=E5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CUW}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Curaçao – Obala Slonovače|0–2}}
|team2={{NOG|CIV}}
|goals1=
|goals2=
*[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{goal|7||64}}
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468
}}&lt;section end=E5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cur26h
 |pattern_b  = _cur26hA
 |pattern_ra = _cur26h
 |pattern_sh = _cur26h
 |pattern_so = _cur26hl
 |leftarm    = 344fc0
 |body       = 344fc0
 |rightarm   = 344fc0
 |shorts     = 344fc0
 |socks      = 344fc0
 |title      = Curaçao
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Ekvador – Njemačka===
&lt;section begin=E6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ECU}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Njemačka|Utakmica 56}}
|team2={{NOG|GER}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466
}}&lt;section end=E6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26hl
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = 253167
 |socks      = 0D183B
 |title      = Ekvador
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26a
 |pattern_b  = _ger26a
 |pattern_ra = _ger26a
 |pattern_sh = _ger26a
 |pattern_so = _ger26al
 |leftarm    = DD42AA
 |body       = DD42AA
 |rightarm   = DD42AA
 |shorts     = 241E76
 |socks      = 241E76
 |title      = Njemačka
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group E}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa E]]</text>
      <sha1>i51wnc2rkxrxpgjz6s42f2qbhubq90w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900708</id>
      <parentid>3900707</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:54:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekvador – Njemačka */</comment>
      <origin>3900708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18501" sha1="gc1db2lcbzhui0j1l4gpmayh6nx4lj0" xml:space="preserve">'''Grupa E''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] i [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe E će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]].
* Drugoplasirana ekipa grupe E će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]].
* Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|grupe K]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe LE]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Njemačka – Curaçao===
&lt;section begin=E1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Curaçao|7–1}}
|team2={{NOG|CUW}}
|goals1=
*[[Felix Nmecha|Nmecha]] {{goal|6}}
*[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{goal|38}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{goal|45+5|pen.|88}}
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{goal|47}}
*[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Brown]] {{goal|68}}
*[[Deniz Undav|Undav]] {{goal|78}}
|goals2=
*[[Livano Comenencia|Comenencia]] {{goal|2}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.021
|referee=[[Jalal Jayed]] ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464
}}&lt;section end=E1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26hA
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = 000000
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Njemačka&lt;ref name=&quot;GER-CUW line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12473/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Germany v. Curaçao |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cur26h
 |pattern_b  = _cur26hA
 |pattern_ra = _cur26h
 |pattern_sh = _cur26h2
 |pattern_so = _cur26hl
 |leftarm    = 344fc0
 |body       = 344fc0
 |rightarm   = 344fc0
 |shorts     = FFFF00
 |socks      = 344fc0
 |title      = Curaçao&lt;ref name=&quot;GER-CUW line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Manuel Neuer]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Joshua Kimmich]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Jonathan Tah]] || || {{suboff|72}}
|-
|CB ||'''15'''||[[Nico Schlotterbeck]]
|-
|RM ||'''23'''||[[Felix Nmecha]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Jamal Musiala]] || || {{suboff|64}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]]
|-
|LM ||'''18'''||[[Nathaniel Brown (nogometaš)|Nathaniel Brown]] || || {{suboff|72}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Leroy Sané]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Kai Havertz]]
|-
|LF ||'''17'''||[[Florian Wirtz]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''26'''||[[Deniz Undav]] || || {{subon|64}}
|-
|DF ||'''22'''||[[David Raum]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[Antonio Rüdiger]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Leon Goretzka]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Waldemar Anton]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Julian Nagelsmann]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:GER-CUW 2026-06-14.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Eloy Room]]
|-
|RB ||'''5''' ||[[Sherel Floranus]]
|-
|CB ||'''23'''||[[Riechedly Bazoer]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Armando Obispo]]
|-
|LB ||'''24'''||[[Deveron Fonville]]
|-
|DM ||'''10'''||[[Leandro Bacuna]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''8''' ||[[Livano Comenencia]]
|-
|CM ||'''21'''||[[Tahith Chong]] || || {{suboff|82}}
|-
|RF ||'''12'''||[[Sontje Hansen]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Jürgen Locadia]] || || {{suboff|65}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Juninho Bacuna]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''11'''||[[Jeremy Antonisse]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Jearl Margaritha]] || || {{subon|65}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Gervane Kastaneer]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|NED}} [[Dick Advocaat]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kai Havertz]] (Njemačka)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 15, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;GER-CUW line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Zakaria Brinsi ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;Mostafa Akarkad ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Abongile Tom]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Zakhele Siwela]] ([[Nogometni savez Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Hamza El-Fariq ([[Nogometni savez Maroka|Maroko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (referee)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}

===Obala Slonovače – Ekvador===
&lt;section begin=E2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Obala Slonovače – Ekvador|1–0}}
|team2={{NOG|ECU}}
|goals1=
*[[Amad Diallo|Diallo]] {{goal|90}}
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.274
|referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]){{efn-ua|Prvobitno je sudija [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] bio određen za suđenje utakmice Obala Slonovače protiv Ekvadora, ali je zamijenjen zbog manje povrede.&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |website=GiveMeSport}}&lt;/ref&gt;}}
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467
}}&lt;section end=E2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}&lt;ref name=&quot;CIV-ECU line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12476/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group E – Côte d'Ivoire v. Ecuador |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26a
 |pattern_b  = _ecu26a
 |pattern_ra = _ecu26a
 |pattern_sh = _ecu25a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 0D183B
 |body       = 0D183B
 |rightarm   = 0D183B
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Ekvador&lt;ref name=&quot;CIV-ECU line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yahia Fofana]]
|-
|RB ||'''17'''||[[Guéla Doué]] || {{yel|40}} || {{suboff|89}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Wilfried Singo]]
|-
|CB ||'''20'''||[[Emmanuel Agbadou]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Ghislain Konan]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Yan Diomande]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Franck Kessié]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|38}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Seko Fofana]] || {{yel|28}} || {{suboff|77}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Bazoumana Touré]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Nicolas Pépé]] || || {{suboff|77}}
|-
|CF ||'''12'''||[[Elye Wahi]] || || {{suboff|56}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9'''||[[Ange-Yoan Bonny]] || || {{subon|56}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Amad Diallo]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Ibrahim Sangaré (nogometaš)|Ibrahim Sangaré]] || || {{subon|77}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Christ Inao Oulaï]] || || {{subon|77}}
|-
|DF ||'''7'''||[[Odilon Kossounou]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Emerse Faé]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CIV-ECU 2026-06-14.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Hernán Galíndez]]
|-
|RB ||'''21'''||[[Alan Franco (nogometaš)|Alan Franco]] || || {{suboff|62}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Joel Ordóñez]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Willian Pacho]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Piero Hincapié]]
|-
|RM ||'''9''' ||[[John Yeboah]] || || {{suboff|62}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Moisés Caicedo]]
|-
|CM ||'''15'''||[[Pedro Vite]]
|-
|LM ||'''14'''||[[Alan Minda]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''19'''||[[Gonzalo Plata]]
|-
|CF ||'''13'''||[[Enner Valencia]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|77}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Nilson Angulo]] || || {{subon|56}}
|-
|DF ||'''17'''||[[Ángelo Preciado]] || || {{subon|62}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Jackson Porozo]] || {{yel|73}} || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Kevin Rodríguez (nogometaš)|Kevin Rodríguez]] || || {{subon|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Beccacece]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Yan Diomande]] (Obala Slonovače)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CIV-ECU line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Cyril Mugnier ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;Mehdi Rahmouni ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Bram Van Driessche ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
|}

===Njemačka – Obala Slonovače===
&lt;section begin=E3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Njemačka – Obala Slonovače|2–1}}
|team2={{NOG|CIV}}
|goals1=
*[[Deniz Undav|Undav]] {{goal|68||90+4}}
|goals2=
*[[Franck Kessié|Kessié]] {{goal|30}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.036
|referee=[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469
}}&lt;section end=E3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26h
 |pattern_b  = _ger26hA
 |pattern_ra = _ger26h
 |pattern_sh = _ger26h
 |pattern_so = _ger26hl
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = 000000
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Njemačka
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Ekvador – Curaçao===
&lt;section begin=E4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|ECU}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Curaçao|0–0}}
|team2={{NOG|CUW}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=68.598
|referee=[[Ma Ning (nogometni sudija)|Ma Ning]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465
}}&lt;section end=E4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = ffd700
 |socks      = ffd700
 |title      = Ekvador
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cur26h
 |pattern_b  = _cur26hA
 |pattern_ra = _cur26h
 |pattern_sh = _cur26h
 |pattern_so = _cur26hl
 |leftarm    = 344fc0
 |body       = 344fc0
 |rightarm   = 344fc0
 |shorts     = 344fc0
 |socks      = 344fc0
 |title      = Curaçao
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Curaçao – Obala Slonovače===
&lt;section begin=E5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CUW}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Curaçao – Obala Slonovače|0–2}}
|team2={{NOG|CIV}}
|goals1=
|goals2=
*[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{goal|7||64}}
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468
}}&lt;section end=E5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cur26h
 |pattern_b  = _cur26hA
 |pattern_ra = _cur26h
 |pattern_sh = _cur26h
 |pattern_so = _cur26hl
 |leftarm    = 344fc0
 |body       = 344fc0
 |rightarm   = 344fc0
 |shorts     = 344fc0
 |socks      = 344fc0
 |title      = Curaçao
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _civ26h
 |pattern_b  = _civ26h
 |pattern_ra = _civ26h
 |pattern_sh = _civ26h
 |pattern_so = _civ26hl
 |leftarm    = ff7d1d
 |body       = ff7d1d
 |rightarm   = ff7d1d
 |shorts     = ff7d1d
 |socks      = ff7d1d
 |title      = {{nowrap|Obala Slonovače}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Ekvador – Njemačka===
&lt;section begin=E6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ECU}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E#Ekvador – Njemačka|2–1}}
|team2={{NOG|GER}}
|goals1=
*[[Nilson Angulo|Angulo]] {{goal|9}}
*[[Gonzalo Plata|Plata]] {{goal|77}}
|goals2=
*[[Leroy Sané|Sané]] {{goal|2}}
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466
}}&lt;section end=E6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ecu26h
 |pattern_b  = _ecu26h
 |pattern_ra = _ecu26h
 |pattern_sh = _ecu26h
 |pattern_so = _ecu26hl
 |leftarm    = FFE80B
 |body       = FFE80B
 |rightarm   = FFE80B
 |shorts     = 253167
 |socks      = 0D183B
 |title      = Ekvador
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ger26a
 |pattern_b  = _ger26a
 |pattern_ra = _ger26a
 |pattern_sh = _ger26a
 |pattern_so = _ger26al
 |leftarm    = DD42AA
 |body       = DD42AA
 |rightarm   = DD42AA
 |shorts     = 241E76
 |socks      = 241E76
 |title      = Njemačka
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group E}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa E]]</text>
      <sha1>gc1db2lcbzhui0j1l4gpmayh6nx4lj0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533140</id>
    <revision>
      <id>3900709</id>
      <parentid>3899380</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:55:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Japan – Švedska */</comment>
      <origin>3900709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11409" sha1="ld224ab7d2eo8e64121z6gmycv5ccfq" xml:space="preserve">'''Grupa F''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]], [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe F će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]].
* Drugoplasirana ekipa grupe F će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]].
* Trećeplasirana ekipa grupe F ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Nizozemska – Japan===
&lt;section begin=F1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Japan|2–2}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Virgil van Dijk|Van Dijk]] {{goal|50}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{goal|64}}
|goals2=
*[[Keito Nakamura|Nakamura]] {{goal|57}}
*[[Daichi Kamada|Kamada]] {{goal|88}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]]
|attendance=69.285
|referee=[[Ismail Elfath]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470
}}&lt;section end=F1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF6600
 |body       = FF6600
 |rightarm   = FF6600
 |shorts     = FF6600
 |socks      = FF6600
 |title      = Nizozemska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26h
 |pattern_b  = _jap26hA
 |pattern_ra = _jap26h
 |pattern_sh = _jap26h
 |pattern_so = _jap26hl
 |leftarm    = 001040
 |body       = 001040
 |rightarm   = 001040
 |shorts     = 001040
 |socks      = 001040
 |title      = Japan
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Švedska – Tunis===
&lt;section begin=F2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|SWE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Švedska – Tunis|5–1}}
|team2={{NOG|TUN}}
|goals1=
*[[Yasin Ayari|Ayari]] {{goal|7||90+6}}
*[[Alexander Isak|Isak]] {{goal|30}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{goal|59}}
*[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{goal|84}}
|goals2=
*[[Omar Rekik|Rekik]] {{goal|43}}
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=50.987
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474
}}&lt;section end=F2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26hA
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = FFF200
 |body       = FFF200
 |rightarm   = FFF200
 |shorts     = 000040
 |socks      = FFF200
 |title      = Švedska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _tun26a
 |pattern_b  = _tun26a
 |pattern_ra = _tun26a
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Tunis
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Nizozemska – Švedska===
&lt;section begin=F3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Švedska|5–1}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{goal|5||17}}
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|47||54}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{goal|89}}
|goals2=
*[[Anthony Elanga|Elanga]] {{goal|59}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472
}}&lt;section end=F3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF6600
 |body       = FF6600
 |rightarm   = FF6600
 |shorts     = 000000
 |socks      = FF6600
 |title      = Nizozemska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26a
 |pattern_b  = _swe26a
 |pattern_ra = _swe26a
 |pattern_sh = _swe26a
 |pattern_so = _swe26al
 |leftarm    = 000040
 |body       = 000040
 |rightarm   = 000040
 |shorts     = 000040
 |socks      = 000040
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Tunis – Japan===
&lt;section begin=F4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=22:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|TUN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Japan|0–4}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Daichi Kamada|Kamada]] {{goal|4}}
*[[Ayase Ueda|Ueda]] {{goal|31||83}}
*[[Junya Itō|J. Itō]] {{goal|69}}
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[István Kovács (nogometni sudija)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475
}}&lt;section end=F4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tun26h
 |pattern_b  = _tun26h
 |pattern_ra = _tun26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Tunis
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26h
 |pattern_b  = _jap26h
 |pattern_ra = _jap26h
 |pattern_sh = _jap26h2
 |pattern_so = _jap26hl
 |leftarm    = 001040
 |body       = 001040
 |rightarm   = 001040
 |shorts     = 001040
 |socks      = 001040
 |title      = Japan
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Japan – Švedska===
&lt;section begin=F5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|JPN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Japan – Švedska|1–1}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Daizen Maeda|Maeda]] {{goal|56}}
|goals2=
*[[Anthony Elanga|Elanga]] {{goal|62}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]]
|attendance=70.137
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471
}}&lt;section end=F5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26h
 |pattern_b  = _jap26hA
 |pattern_ra = _jap26h
 |pattern_sh = _jap26h
 |pattern_so = _jap26hl
 |leftarm    = 001040
 |body       = 001040
 |rightarm   = 001040
 |shorts     = 001040
 |socks      = 001040
 |title      = Japan
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26hA
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = FFF200
 |body       = FFF200
 |rightarm   = FFF200
 |shorts     = 000040
 |socks      = FFF200
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Tunis – Nizozemska===
&lt;section begin=F6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|TUN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Nizozemska|Utakmica 58}}
|team2={{NOG|NED}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473
}}&lt;section end=F6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tun26h
 |pattern_b  = _tun26h
 |pattern_ra = _tun26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Tunis
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF6600
 |body       = FF6600
 |rightarm   = FF6600
 |shorts     = 000000
 |socks      = FF6600
 |title      = Nizozemska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group F}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa F]]</text>
      <sha1>ld224ab7d2eo8e64121z6gmycv5ccfq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900711</id>
      <parentid>3900709</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:55:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tunis – Nizozemska */</comment>
      <origin>3900711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11637" sha1="ly729w9yspnbnfg8ef5ve5p4bcz5nfw" xml:space="preserve">'''Grupa F''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 14. do 25. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]], [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe F će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]].
* Drugoplasirana ekipa grupe F će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]].
* Trećeplasirana ekipa grupe F ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Nizozemska – Japan===
&lt;section begin=F1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=15:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Japan|2–2}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
*[[Virgil van Dijk|Van Dijk]] {{goal|50}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{goal|64}}
|goals2=
*[[Keito Nakamura|Nakamura]] {{goal|57}}
*[[Daichi Kamada|Kamada]] {{goal|88}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]]
|attendance=69.285
|referee=[[Ismail Elfath]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470
}}&lt;section end=F1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF6600
 |body       = FF6600
 |rightarm   = FF6600
 |shorts     = FF6600
 |socks      = FF6600
 |title      = Nizozemska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26h
 |pattern_b  = _jap26hA
 |pattern_ra = _jap26h
 |pattern_sh = _jap26h
 |pattern_so = _jap26hl
 |leftarm    = 001040
 |body       = 001040
 |rightarm   = 001040
 |shorts     = 001040
 |socks      = 001040
 |title      = Japan
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Švedska – Tunis===
&lt;section begin=F2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|14}}
|time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|SWE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Švedska – Tunis|5–1}}
|team2={{NOG|TUN}}
|goals1=
*[[Yasin Ayari|Ayari]] {{goal|7||90+6}}
*[[Alexander Isak|Isak]] {{goal|30}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{goal|59}}
*[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{goal|84}}
|goals2=
*[[Omar Rekik|Rekik]] {{goal|43}}
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=50.987
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474
}}&lt;section end=F2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26hA
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = FFF200
 |body       = FFF200
 |rightarm   = FFF200
 |shorts     = 000040
 |socks      = FFF200
 |title      = Švedska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _tun26a
 |pattern_b  = _tun26a
 |pattern_ra = _tun26a
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Tunis
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Nizozemska – Švedska===
&lt;section begin=F3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Nizozemska – Švedska|5–1}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{goal|5||17}}
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{goal|47||54}}
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{goal|89}}
|goals2=
*[[Anthony Elanga|Elanga]] {{goal|59}}
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=68.777
|referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472
}}&lt;section end=F3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF6600
 |body       = FF6600
 |rightarm   = FF6600
 |shorts     = 000000
 |socks      = FF6600
 |title      = Nizozemska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26a
 |pattern_b  = _swe26a
 |pattern_ra = _swe26a
 |pattern_sh = _swe26a
 |pattern_so = _swe26al
 |leftarm    = 000040
 |body       = 000040
 |rightarm   = 000040
 |shorts     = 000040
 |socks      = 000040
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Tunis – Japan===
&lt;section begin=F4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|20}}
|time=22:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|TUN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Japan|0–4}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
|goals2=
*[[Daichi Kamada|Kamada]] {{goal|4}}
*[[Ayase Ueda|Ueda]] {{goal|31||83}}
*[[Junya Itō|J. Itō]] {{goal|69}}
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[István Kovács (nogometni sudija)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475
}}&lt;section end=F4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tun26h
 |pattern_b  = _tun26h
 |pattern_ra = _tun26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Tunis
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26h
 |pattern_b  = _jap26h
 |pattern_ra = _jap26h
 |pattern_sh = _jap26h2
 |pattern_so = _jap26hl
 |leftarm    = 001040
 |body       = 001040
 |rightarm   = 001040
 |shorts     = 001040
 |socks      = 001040
 |title      = Japan
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Japan – Švedska===
&lt;section begin=F5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|JPN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Japan – Švedska|1–1}}
|team2={{NOG|SWE}}
|goals1=
*[[Daizen Maeda|Maeda]] {{goal|56}}
|goals2=
*[[Anthony Elanga|Elanga]] {{goal|62}}
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Teksas)|Arlington]]
|attendance=70.137
|referee=[[Iván Barton]] ([[Nogometni savez El Salvadora|El Salvador]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471
}}&lt;section end=F5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _jap26h
 |pattern_b  = _jap26hA
 |pattern_ra = _jap26h
 |pattern_sh = _jap26h
 |pattern_so = _jap26hl
 |leftarm    = 001040
 |body       = 001040
 |rightarm   = 001040
 |shorts     = 001040
 |socks      = 001040
 |title      = Japan
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _swe26h
 |pattern_b  = _swe26hA
 |pattern_ra = _swe26h
 |pattern_sh = _swe26h
 |pattern_so = _swe26hl
 |leftarm    = FFF200
 |body       = FFF200
 |rightarm   = FFF200
 |shorts     = 000040
 |socks      = FFF200
 |title      = Švedska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Tunis – Nizozemska===
&lt;section begin=F6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|25}}
|time=18:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|TUN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F#Tunis – Nizozemska|1–3}}
|team2={{NOG|NED}}
|goals1=
*[[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{goal|54}}
|goals2=
*[[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{goal|3|a.g.}}
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{goal|7}}
*[[Jan Paul van Hecke|Van Hecke]] {{goal|62}}
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=68.391
|referee=[[Katia Itzel García]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473
}}&lt;section end=F6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _tun26h
 |pattern_b  = _tun26h
 |pattern_ra = _tun26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Tunis
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _ned26h
 |pattern_b  = _ned26h
 |pattern_ra = _ned26h
 |pattern_sh = _ned26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF6600
 |body       = FF6600
 |rightarm   = FF6600
 |shorts     = 000000
 |socks      = FF6600
 |title      = Nizozemska
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group F}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa F]]</text>
      <sha1>ly729w9yspnbnfg8ef5ve5p4bcz5nfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:PanaskoBot</title>
    <ns>2</ns>
    <id>533220</id>
    <revision>
      <id>3900696</id>
      <parentid>3829403</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T05:53:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="890" sha1="s6olp7r27lhj44ek7jlpch2v0jkgcgk" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naslov  = WumpusBot
| iznad   = Ovaj korisnik je bot
| slika   = 
| tekst   = 
| oznaka1 = Status
| podaci1 = &lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;Aktivan&lt;/span&gt;
| oznaka2 = Operator
| podaci2 = [[Korisnik:Panasko|Panasko]]
| oznaka3   Odobren
| podaci3 = 
| oznaka4 = Poslovi
| podaci4 = [[#Poslovi|Razni]]
| oznaka5 = Brzina
| podaci5 = ~ 6 izmjena / min.
| oznaka6 = Pokretanje
| podaci6 = Po potrebi (2–3 puta mjesečno za reference i sitnije ispravke)
| oznaka7 = Programski jezici
| podaci7 = {{Plainlist|
* [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AWB]]
}}
}}

== Poslovi ==
* Razne sitne ispravke, ispravke pravopisnih grešaka, i slično. Izmjene će se (uglavnom) bilježiti u Dnevniku.

== Dnevnik ==
&lt;center&gt;'''[[/Dnevnik|{{Linear-gradient text | #00BFFF | #162987 | text = Dnevnik PanaskoBota | direction = right | alt text color = green }}]]'''&lt;/center&gt;

[[Kategorija:Wiki botovi]]</text>
      <sha1>s6olp7r27lhj44ek7jlpch2v0jkgcgk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900697</id>
      <parentid>3900696</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T05:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="890" sha1="m6wyfw8d6k9841w92wj7nhdagwfnow9" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naslov  = WumpusBot
| iznad   = Ovaj korisnik je bot
| slika   = 
| tekst   = 
| oznaka1 = Status
| podaci1 = &lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;Aktivan&lt;/span&gt;
| oznaka2 = Operator
| podaci2 = [[Korisnik:Panasko|Panasko]]
| oznaka3   Odobren
| podaci3 = 
| oznaka4 = Poslovi
| podaci4 = [[#Poslovi|Razni]]
| oznaka5 = Brzina
| podaci5 = ~ 6 izmjena / min.
| oznaka6 = Pokretanje
| podaci6 = Po potrebi (2–3 puta mjesečno za reference i sitnije ispravke)
| oznaka7 = Programski jezici
| podaci7 = {{Plainlist|
* [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AWB]]
}}
}}

== Poslovi ==
* Razne sitne ispravke, ispravke pravopisnih grešaka, i slično. Izmjene će se (uglavnom) bilježiti u Dnevniku.

== Dnevnik ==
&lt;center&gt;'''[[/Dnevnik|{{Linear-gradient text | #DC143C | #800020 | text = Dnevnik PanaskoBota | direction = right | alt text color = green }}]]'''&lt;/center&gt;

[[Kategorija:Wiki botovi]]</text>
      <sha1>m6wyfw8d6k9841w92wj7nhdagwfnow9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abraham Maslow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533701</id>
    <revision>
      <id>3900694</id>
      <parentid>3899542</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T05:41:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15613" sha1="3ilcxw0olhwaos11aeor8ufp4itbfak" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Abraham Maslow
| slika                   = Photo of Abraham Harold Maslow by William Carter (cropped).jpg
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = Američki psiholog, utemeljitelj humanističke psihologije
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1908|04|01}}
| mjesto_rođenja          = [[Brooklyn]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti|1970|06|08|1908|04|01}}
| mjesto_smrti            = [[Menlo Park (California)|Menlo Park]], [[Kalifornija]], SAD
| prebivalište            = SAD
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]] ([[Humanistička psihologija]])
| radna_institucija       = {{Plainlist|
* [[Univerzitet Cornell]]
* [[Brooklyn College]]
* [[Univerzitet Brandeis]]
* [[Univerzitet Columbia]]}}
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[City College of New York]]
* [[Univerzitet Cornell]]
* [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Harry Harlow]]
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = {{Plainlist|
* [[Alfred Adler]]
* [[Kurt Goldstein]]
* [[Max Wertheimer]]
}}
| poznat_po               = [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]; [[Samoaktualizacija]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = Humanista godine (1967)
| religija                = 
| fusnote                 = Supruga: Bertha Goodman Maslow (vjenčani 1928); Djeca: 2
}}
'''Abraham Harold Maslow''' (1. april 1908 – 8. juni 1970) bio je američki [[Psihologija|psiholog]] najpoznatiji po uspostavljanju [[Maslowljeva hijerarhija potreba|Maslowljeve hijerarhije potreba]], teorije [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] zasnovane na zadovoljenju urođenih ljudskih potreba prema hijerarhijskom redoslijedu, čiji je najviši stepen samoaktualizacija.&lt;ref name=&quot;Mustofa_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Mustofa |first=Ahmad Zainal |date=2022 |title=Hierarchy of Human Needs: A Humanistic Psychology Approach of Abraham Maslow |journal=Kawanua International Journal of Multicultural Studies |volume=3 |issue=2 |pages=30–35 |doi=10.30984/KIJMS.v3i2.282 |url=https://ejournal.iain-manado.ac.id/KIJMS/article/view/282/253 |access-date=28. 4. 2026 |language=en |archive-date=29. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260429233356/https://ejournal.iain-manado.ac.id/KIJMS/article/view/282/253 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Maslow je bio profesor [[Psihologija|psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], [[Brooklyn College|Brooklyn Collegeu]], [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom radu naglašavao je značaj usmjeravanja pažnje na pozitivne osobine čovjeka, nasuprot pristupu koji pojedinca posmatra isključivo kroz njegove [[Mentalni poremećaj|psihološke poteškoće]] ili simptome.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Hoffmann |first=Edward |year=1988 |title=The Right to be Human: A Biography of Abraham Maslow |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-87477-461-0 |url=https://archive.org/details/righttobehuman00edwa |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Maslow je svrstan na deseto mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;APA_Eminent&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |website=apa.org |date=2002 |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rane godine ===

Rođen je 1908. i odrastao je u [[Brooklyn|Brooklynu]] kao najstarije od sedmero djece u porodici. Roditelji su mu bili jevrejski imigranti prve generacije iz [[Kijev|Kijeva]], koji je tada bio dio [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] (danas [[Ukrajina]]), a početkom 20. vijeka emigrirali su u [[Sjedinjene Američke Države]] bježeći od progona i [[Antisemitizam|antisemitizma]] u carskoj Rusiji.&lt;ref name=&quot;Mercado_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Mercado |first=Juan Andrés |date=2022 |title=Abraham Maslow: Biographical and Intellectual Profile |url=https://www.researchgate.net/publication/323336830_Abraham_Maslow_Biographical_and_Intellectual_Profile_Draft |publisher=Human Flourishing |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilson_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Wilson |first=Colin |year=2004 |title=Dreaming To Some Purpose |location=London |publisher=Arrow Books |isbn=978-0099471479 |url=https://books.google.co.uk/books?id=9bN8AAAACAAJ |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Maslow je u svojim kasnijim autobiografskim osvrtima djetinjstvo opisivao kao teško i emocionalno zahtjevno. Navodio je da je njegov otac često bio odsutan zbog poslovnih obaveza, dok je odnos s majkom opisivao kao emocionalno distanciran i opterećen sukobima. Na seminaru održanom 1960. godine Maslow je izjavio:

{{Citat|Bio sam izuzetno nesretan dječak... Moja porodica je bila nesretna porodica, a moja majka užasno biće... Odrastao sam u [[Biblioteka|bibliotekama]] i među knjigama, bez prijatelja. S takvim djetinjstvom pravo je čudo da nisam postao psihotičan.|Abraham Maslow&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;}}

U ranom životnom periodu razvio je i kritički odnos prema [[Religija|religiji]]. Iako je porodica njegove majke bila religioznija od očeve, Maslow je religijske prakse smatrao nedosljednim u odnosu na svakodnevni život.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt; Tokom obreda [[Jevrejski vjerski obredi|Bar Mitzvah]], u dobi od trinaest godina, doživio je snažnu emocionalnu reakciju, nakon čega se postepeno udaljio od religijske prakse.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Godine 1922. započeo je srednjoškolsko školovanje u Boys High School u [[Brooklyn|Brooklynu]], gdje se istakao u radu školskih akademskih klubova i uredničkim poslovima. Bio je urednik školskog latinskog časopisa, a jedno vrijeme i školskog lista iz fizike ''Principia''.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt; Tokom tog perioda razvio je snažno interesovanje za [[književnost]], [[muzika|muziku]] i društvena pitanja, posebno pod utjecajem [[Upton Sinclair|Uptona Sinclaira]], čija su ga djela usmjerila ka razmišljanju o društvenim nejednakostima i socijalnoj pravdi.&lt;ref name=&quot;Mercado_2022&quot; /&gt;

U mladosti je pokazivao interes i za političke i društvene ideje, uključujući [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalizam]], razvijajući kritički odnos prema materijalizmu i potrošačkom društvu.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt; Istovremeno se bavio fizičkim vježbanjem i dizanjem tegova, smatrajući fizičku snagu važnim dijelom ličnog identiteta.&lt;ref name=&quot;Nicholson_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Nicholson |first=Ian A. M. |year=2001 |title=Giving Up Maleness: Abraham Maslow, Masculinity, and the Boundaries of Psychology |journal=History of Psychology |volume=4 |issue=1 |pages=79–91 |doi=10.1037/1093-4510.4.1.79}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetsko obrazovanje ===

Nakon završetka srednje škole Maslow upisao je [[City College u New Yorku]], a 1926. pohađao je i večernje kurseve prava, od kojih je ubrzo odustao. Godine 1927. nastavio je studij na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], ali ga je napustio nakon jednog semestra zbog zbog slabijeg akademskog uspjeha i visokih troškova studiranja.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Godine 1928. oženio se svojom rođakom Berthom Goodman, s kojom se poznavao još iz djetinjstva provedenog u Brooklynu.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Iste godine upisao je [[Univerzitet u Wisconsin-Madison]], gdje se trajno usmjerio ka studiju [[psihologija|psihologije]]. U to vrijeme Odsjek za psihologiju na Univerzitetu u Wisconsinu bio je jedno od značajnijih središta psiholoških istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i važno uporište [[Biheviorizam|biheviorizma]].&lt;ref name=&quot;Lowry_1973&quot;&gt;{{cite book |last=Lowry |first=Richard J. |year=1973 |title=A. H. Maslow: An Intellectual Portrait |url=https://archive.org/details/ahmaslowintellec00lowr |location=Monterey, California |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |isbn=0-8185-0083-2}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem tada dominantnog eksperimentalnog biheviorizma, Maslow je započeo istraživanja iz oblasti ponašanja primata, dominacije i seksualnosti, što je obilježilo njegov rani naučni rad.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt; Na preporuku profesora Hulseyja Casona izradio je magistarski rad pod naslovom ''Learning, Retention and Reproduction of Verbal Material'', koji je završio 1931, stekavši zvanje magistra psihologije.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Iako je kasnije taj rad smatrao metodološki ograničenim, njegov mentor smatrao ga je dovoljno vrijednim za objavljivanje, pa su rezultati istraživanja kasnije objavljeni u obliku dva naučna članka.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Pod mentorstvom [[Harry Harlow|Harryja F. Harlowa]] Maslow je nastavio doktorski studij i 1934. stekao doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Lowry_1973&quot; /&gt; Nakon završetka doktorskog studija ostao je na Univerzitetu u Wisconsinu još jednu akademsku godinu (1934–1935) kao asistent u nastavi na Odsjeku za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Lowry_1973&quot; /&gt;

=== Akademska karijera ===

Nakon završetka angažmana na [[Univerzitet u Wisconsin-Madison|Univerzitetu u Wisconsinu]], Maslow je nastavio istraživački rad na srodnim temama na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], gdje je ostvario kontakt s [[Alfred Adler|Alfredom Adlerom]], jednim od ranih saradnika [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koji je imao značajan utjecaj na njegovo dalje teorijsko usmjerenje.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Od 1937. do 1951. bio je član nastavnog osoblja [[Brooklyn College|Brooklyn Collegea]], gdje je razvio veliki dio svojih ranih teorijskih ideja iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Motivacija|motivacije]]. U tom periodu njegovo porodično iskustvo i profesionalni rad značajno su utjecali na oblikovanje njegovih psiholoških stavova.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Maslow je počeo kritički preispitivati dominantne pristupe u psihologiji, posebno način na koji su psiholozi donosili zaključke o ljudskom ponašanju i mentalnim procesima. Iako nije u potpunosti odbacio tadašnje teorijske pravce, razvio je vlastiti pristup razumijevanju ljudske psihe, koji je kasnije postao poznat kao [[Humanistička psihologija|humanistička psihologija]].&lt;ref name=&quot;Berger_1983&quot;&gt;{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=1983 |title=The Developing Person through the Life Span |location=New York |publisher=Worth Publishers |isbn=978-0879012052 |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_c0y2 |access-date=29. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ratnog perioda Maslow je razvio snažno interesovanje za pitanja mira, ljudskog razvoja i psihološkog blagostanja. To ga je usmjerilo ka istraživanjima fenomena [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], koja su postala centralni dio njegovog teorijskog rada. U tim istraživanjima poseban utjecaj na njega imali su [[antropologija|antropologinja]] [[Ruth Benedict]] i [[Geštalt psihologija|geštalt psiholog]] [[Max Wertheimer]], koje je smatrao primjerima psihološki zdravih i ostvarenih ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt; Posmatranja njihovih osobina, ponašanja i životnih obrazaca predstavljala su osnovu za Maslowljeva kasnija istraživanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], ljudskog potencijala i razvoja teorije hijerarhije potreba.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Maslow je tokom svoje akademske karijere proširio područje istraživanja ljudske motivacije i razvoja ličnosti, integrišući ideje drugih psihologa i razvijajući vlastite teorijske koncepte, među kojima su [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]], [[metapotrebe]], [[metamotivacija]], [[samoaktualizacija]] i [[vrhunsko iskustvo|vrhunska iskustva]]. Ovi koncepti postali su temelj njegovog doprinosa [[Humanistička psihologija|humanističkoj psihologiji]] i imali značajan utjecaj na razvoj savremenih teorija motivacije i psihološkog razvoja.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Od 1951. do 1969. radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]], gdje je razvio najveći dio svojih najpoznatijih teorijskih radova. Nakon toga postao je rezidentni istraživač na Laughlin institutu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje je nastavio naučni rad i pisanje.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_1988&quot; /&gt;

Maslow je zagovarao model rukovođenja zasnovan na nenametljivom vođenju i podršci autonomnom razvoju pojedinaca i grupa. U skladu s tim stavovima, 1963. odbio je kandidaturu za predsjednika [[Association for Humanistic Psychology|Udruženja za humanističku psihologiju]], smatrajući da organizacija treba razvijati intelektualni pokret bez oslanjanja na centralizirano vodstvo.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Vich |first=Miles |year=2008 |title=Maslow's Leadership Legacy |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-humanistic-psychology_2008-10_48_4/page/444 |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=48 |issue=4 |pages=444–445 |doi=10.1177/0022167808320540}}&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===

Maslow je 1967. pretrpio težak [[infarkt miokarda]], koji je doživio tokom trčanja. Preminuo je 8. juna 1970. u dobi od 62 godine u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;NYT_Obit&quot;&gt;{{cite news |title=Dr. Abraham Maslow, Founder Of Humanistic Psychology, Dies |url=https://www.nytimes.com/1970/06/10/archives/dr-abraham-maslow-founder-of-humanistic-psychology-dies.html |work=[[The New York Times]] |date=1970 |access-date=29. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Muskingum_Psycweb&quot;&gt;{{cite web |title=Abraham Maslow (1908–1970) |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |website=Muskingum University |date=1997 |access-date=29. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151220204237/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |archive-date=20. 12. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt; Sahranjen je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]. 

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Abraham Maslow}}
* [https://web.archive.org/web/20051203221954/http://www.maslow.org/sub/m_bib.htm Bibliografija Maslowljevih radova]
*[https://web.archive.org/web/20241213225713/https://www.positivedisintegration.com/maslow.htm Kompletna Maslowljeva bibliografija], autor: William Tillier
* [https://web.archive.org/web/20071022173753/http://faculty.vassar.edu/lowry/maslow1.html &quot;Maslow's Vision of Human Nature&quot;], adaptirano iz uredničkog uvoda u knjizi ''Toward a Psychology of Being'' (treće izdanje)
* [https://www.panarchy.org/maslow/being.1955.html Excerpts from ''Toward a Psychology of Being''] (drugo izdanje)
* [http://www.abrahammaslow.com/podcasts.html Abraham Maslow Audio Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200906065654/http://www.abrahammaslow.com/podcasts.html |date=September 6, 2020 }}
* {{YouTube|id=sfmo04EZP3o|title=Being Abraham Maslow}}. Rijedak dokumentarac o Maslowu s razgovorom s Warrenom Bennisom s Univerziteta u Cincinnatiju iz 1968.

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Maslow, Abraham}}
[[Kategorija:Abraham Maslow| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1908.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, New York]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Humanistički psiholozi]]</text>
      <sha1>3ilcxw0olhwaos11aeor8ufp4itbfak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografija Norveške</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534823</id>
    <revision>
      <id>3900745</id>
      <parentid>3898055</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:43:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3900745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47603" sha1="rjmelghpfbz6e1p1fpk332323y404yy" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Norveške
| slika                     = Map Norway political-geo.png
| kontinent                 = [[Evropa]]
| regija                    = [[Sjeverna Evropa]]
| koordinate                = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno
| površina                  = 323.802 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 5,05
| po_površini_na_svijetu    = 67. mjesto
| dužina_obale              = 25.148 km
| granice                   = 2515 km
| najviša_tačka             = [[Galdhøpiggen]] (2469 m)
| najniža_tačka             = [[Norveško more]] (0 m)
| najduža_rijeka            = [[Glomma]] (604 km)
| najveće_ostrvo            = 
| najveće_jezero            = [[Mjøsa]] (362 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
[[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]].

Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&amp;nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.&lt;ref&gt;{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}&lt;/ref&gt; Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&amp;id=1438&amp;lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&amp;id=1438&amp;lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Regionalna klima bila je toplija za 1–3&amp;nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda.

Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji.

== Površina i granice ==
[[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|&lt;center&gt;Norveška i njene [[teritorijalne vode]]&lt;/center&gt;]]
Površina Norveške je 324.220&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega 16.360&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.{{izvor}}

Njene granice duge su 2515&amp;nbsp;km, od čega 1619&amp;nbsp;km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729&amp;nbsp;km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196&amp;nbsp;km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}}

Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148&amp;nbsp;km; s otocima ta dužina iznosi 83.281&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5&amp;nbsp;km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4&amp;nbsp;km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2&amp;nbsp;km) za teritorijalno more.{{izvor}}
{{raščistiti}}
== Fizička geografija ==
[[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|&lt;center&gt;Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.&lt;/center&gt;]]
[[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|&lt;center&gt;Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]&lt;/center&gt;]]

[[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|&lt;center&gt;[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u&lt;/center&gt;]]

=== Pregled ===
{{Glavni|Paleička površina}}
Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}&lt;/ref&gt; Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]].

Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&amp;nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&amp;nbsp;m.

=== Kopno ===
==== Skandinavske planine ====
One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine &quot;skreću&quot; istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] (&quot;kobilica&quot;). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]].

[[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima.

==== Južna obala ====
U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a.
[[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|&lt;center&gt;Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj&lt;/center&gt;]]

==== Jugoistok ====
Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]].

{{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400
 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=&lt;center&gt;Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj&lt;/center&gt;
 |image2=Preikestolen view left.png |caption2=&lt;center&gt;Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj&lt;/center&gt;]]
}}

==== Zapadni fjordovi ====
Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&amp;nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok.

==== Regija Trondheima ====
Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline.

==== Sjeverni fjordovi ====
Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]].
{{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|&lt;center&gt;[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)&lt;/center&gt;}}

==== Krajnji sjeveroistok ====
U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&amp;nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka.

=== Arktička ostrva ===
==== Svalbard ====
[[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;[[Tundra]] na Svalbardu&lt;/center&gt;]]
Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]].

==== Jan Mayen ====
Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]].

=== Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku ===
Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u.

== Klima ==
{{Glavni|Klima Norveške}}
[[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 NOR 1991–2020.svg|mini|upright=0.9|&lt;center&gt;Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)&lt;/center&gt;]]
Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&amp;pagename=norklima/Hovedsidemal&amp;cid=1253970052900&amp;p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&amp;pagename=norklima%2FHovedsidemal&amp;cid=1253970052900&amp;p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt; prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]].

=== Padavine ===
Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti.

=== Temperatura ===
[[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|&lt;center&gt;Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.&lt;/center&gt;]]
Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15&amp;nbsp;°C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28&amp;nbsp;°C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]].

Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0&amp;nbsp;°C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti.

Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto.

[[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|&lt;center&gt;Temperatura u Norveškoj 1901–2020.&lt;/center&gt;]]
Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]].

=== Opasnosti i prirodne katastrofe ===
[[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&amp;nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.&lt;ref&gt;A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', &quot;Gyldendal&quot;, Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}&lt;/ref&gt;

== Fauna ==
Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amp;amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amp;amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amp;amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amp;amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}&lt;/ref&gt; od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&amp;uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt; te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]].

Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja.

== Flora ==
[[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|&lt;center&gt;Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].&lt;/center&gt;]]
Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}&lt;/ref&gt; Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|&lt;center&gt;[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]&lt;/center&gt;]]
Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene.

Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}&lt;/ref&gt; Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]).

U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.&lt;ref&gt;Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.&lt;/ref&gt; Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]].

=== Nemoralna zona ===
[[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.&lt;/center&gt;]]
Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&amp;nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&amp;nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen).

=== Hemiborealna (boreonemoralna) zona ===
[[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.&lt;/center&gt;]]
Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&amp;nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300–400&amp;nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&amp;nbsp;m, čak i do 300&amp;nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]].

=== Borealna zona ===
[[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind&lt;/center&gt;]]
Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}}

Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&amp;hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}&lt;/ref&gt; Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&amp;nbsp;m niže od planinske breze.

==== Južna ====
[[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)&lt;/center&gt;]]
Južna borealna zona pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (južna borealna zona ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10&amp;nbsp;°C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&amp;nbsp;m visine u Østlandetu i 500&amp;nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&amp;nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&amp;nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&amp;nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&amp;nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&amp;nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni.

==== Srednja ====
[[Datoteka:Elsfjord F.JPG|mini|desno|&lt;center&gt;U većem dijelu Norveške srednjom borealnom zonom dominiraju smrčine šume, ali i uz nešto poljoprivrednog zemljišta. Septembar u [[Elsfjord]]u (općina [[Vefsn]]).&lt;/center&gt;]]
U tipičnim šumama zatvorenih krošnji u srednjoj borealnoj zoni prevladavaju borealne vrste. Srednjoborealna vegetacija pokriva 20% površine kopna. Norveška smrča dominantno je drvo na velikim područjima u unutrašnjosti Østlandeta, [[Sørlandet]]a, Trøndelaga i Helgelanda, a srednjoborealne i južnoborealne šume smrče komercijalno su najvažnije u Norveškoj. Smrča ne raste prirodno sjeverno od Saltfjella u srednjem Nordlandu (varijanta [[Sibirska smrča|sibirske smrče]] pojavljuje se u dolini Pasvik), zbog planinskih lanaca koji blokiraju njeno napredovanje, ali se često sadi u srednjoborealnim područjima dalje na sjeveru iz ekonomskih razloga, doprinoseći drugačijem pejzažu. [[Breza]] je obično dominantna u ovim sjevernim područjima, ali su česti i bor, jasika, jarebika, [[sremza]] i siva joha. Ta breza često je križanac [[Obična breza|obične]] i pahuljaste i viša je (6–12&amp;nbsp;m) od breze koja raste blizu granice šume. Četinari izrastu više. Neke alpske biljke rastu u srednjoborealnoj zoni, dok su nemoralne vrste rijetke. [[Podrast]] je obično dobro razvijen ako šuma nije pregusta. Mnoge biljke ne rastu sjevernije: siva joha, obična breza, [[ivanjsko cvijeće]], [[Crvena malina|malina]], [[divlji pelin]] i [[močvarna mirta]] primjeri su vrsta u ovoj zoni koje ne rastu sjevernije ili više. Zona je na visini od 400 do 750&amp;nbsp;m u Østlandetu, do 800&amp;nbsp;m u južnim dolinama, 300–600&amp;nbsp;m (800&amp;nbsp;m na čelu dugih fjordova) na jugozapadnoj obali i 180–450&amp;nbsp;m u Trøndelagu (700&amp;nbsp;m u unutrašnjosti, kao u općinama Røros i [[Oppdal]]). Dalje na sjeveru uobičajena je u nizijama: do 100&amp;nbsp;m visine na Lofotima i Vesterålenu, 200&amp;nbsp;m u [[Narvik]]u, 100&amp;nbsp;m ([[Tromsø]]), 130–200&amp;nbsp;m u dolinama u unutrašnjosti Tromsa, a nizija na čelu [[Altafjord]]a najsjevernije je područje bilo koje veličine – mali džepovi postoje u općinama [[Porsanger]] i [[Sør-Varanger]]. To je obično najsjevernije područje s nekim poljoprivrednim aktivnostima, a [[ječam]] je tradicionalno uzgajan čak i na sjeveru, u općini [[Alta (Norveška)|Alta]].

=== Sjeverna ===
[[Datoteka:Sand with pines.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;Put kroz borovu šumu u općini Karasjok. Ovdje je klima najkontinentalnija, s najhladnijim zimama u Norveškoj; sjeverna borealna zona.&lt;/center&gt;]]
[[Datoteka:Övre dividal anjajohka.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;Sjeverna borealna šuma u [[Nacionalni park Øvre Dividal|Nacionalnom parku Øvre Dividal]]; jesenja boja lišća planinske breze, koja nastavlja rasti uzbrdo, dok je bor dostigao svoju visinsku granicu.&lt;/center&gt;]]
Sjeverna borealna zona (poznata i kao otvorena ili rijetka tajga) jest zona najbliža [[Granica šume|granici šume]]. Graniči s alpskim ili polarnim područjem, a u njoj prevladava oštra subarktička klima. Postoji najmanje 30 ljetnih dana s prosječnom temperaturom 10&amp;nbsp;°C ili više, do otprilike dva mjeseca. Drveće raste vrlo sporo i uglavnom ne postaje veliko. Šuma nije tako gusta kao dalje na jugu ili manjim nadmorskim visinama i poznata je kao planinska šuma (''Fjellskog''). Zona pokriva 28% površine Norveške, uključujući gotovo polovinu Finnmarka, gdje planinska breza raste do nivoa mora. Donji dio ove zone također ima četinare, ali granicu šume u Norveškoj uglavnom čini planinska breza, podvrsta maljave breze (podvrsta ''czerepanovii''),&lt;ref&gt;{{cite journal |last= Taulavuori |first= K. M. J. |display-authors= etal |title= Dehardening of mountain birch (Betula pubescens ssp. czerepanovii) ecotypes at elevated winter temperatures |url= http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |date=2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110720024233/http://www.skogoglandskap.no/publikasjon/SF_3230_2800 |journal= [[New Phytologist]] |volume=162 |issue=2 |pages=427–436 |doi=10.1111/j.1469-8137.2004.01042.x |archive-date= 20. 7. 2011 |via= [[Norveški institut za šume i krajolik]] |access-date= 25. 12. 2019 |doi-access=free |language=en}}&lt;/ref&gt; koju ne treba miješati s [[Patuljasta breza|patuljastom brezom]]. Smrča i bor čine granicu šume u nekim planinskim područjima s kontinentalnijom klimom. Alpske biljke uobičajene su u ovoj zoni. Brezova šuma na visini 1320&amp;nbsp;m u Sikilsdalshornu najviša je granica šume u Norveškoj, dok je jedna breza na 1404&amp;nbsp;m u Veodalu (Jotunheimen) pojedinačno drvo na najvećoj visini.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.nrk.no/innlandet/norges-hoyestvoksende-tre-skaper-bekymring-blant-forskere-1.14653798 |title= Norges høyestvoksende tre skaper bekymring blant forskere |date= 18. 8. 2019 |language=no}}&lt;/ref&gt; Granica šume niža je bliže obali i u područjima s nižim planinama, zbog hladnijih ljeta, više vjetra u blizini planinskih vrhova i više snijega zimi (priobalne planine), što dovodi do kasnijeg topljenja snijega. Sjeverna borealna zona pokriva velika područja na visini 750–950&amp;nbsp;m u unutrašnjosti Østlandeta, u centralnim planinskim područjima proteže se na visini 800–1200&amp;nbsp;m, ali se na zapadnoj obali granica šume spušta do približno 500&amp;nbsp;m visine, znatno se povećavajući u dugim fjordovima (1100&amp;nbsp;m na vrhu Sognefjorda). Dalje na sjever, velikim područjima u unutrašnjim visoravnima ili brdima Trøndelaga i sjeverne Norveške dominira sjeverna borealna zona, s granicom šume na otprilike 800&amp;nbsp;m visine u unutrašnjosti Trøndelaga, 600&amp;nbsp;m u općini [[Rana (Nordland)|Rana]], 500&amp;nbsp;m u Narviku, 400&amp;nbsp;m u Tromsøu, 200&amp;nbsp;m u Kirkenesu i 100&amp;nbsp;m u [[Hammerfest]]u (samo džepovi u zaštićenim područjima). Velika visoravan Finnmarksvidda nalazi smještena je na visini koja je postavlja gotovo tačno na granicu šume. Posljednji dio zone ustupa mjesto tundri na nivou mora približno 10&amp;nbsp;km južno od visoravni [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]] (blizu [[Skarsvåg]]a). Područja južno od ove linije nalikuju tundri s raštrkanim dijelovima planinskih brezovih šuma ([[šumotundra]]) i postaju alpska tundra čak i na manjim visinama. Stabla u blizini granice šume često se savijaju od [[snijeg]]a, [[Vjetar|vjetra]] i [[mraz]]a tokom vegetacijske sezone, a visina im je samo 2–4&amp;nbsp;m. Izvan Norveške (i susjednih područja u Švedskoj), jedina druga područja na svijetu s granicom šume uglavnom sastavljenom od sitnolisnog listopadnog drveta poput breze – za razliku od četinara – jesu [[Island]] i poluostrvo [[Kamčatka]].

Granica četinarske šume ponekad se koristi (Barskoggrense) da bi se ova zona podijelila na dvije podzone, jer četinari obično ne rastu tako visoko kao planinska breza. Smrča i bor rastu na gotovo 1100&amp;nbsp;m u nekim područjima Jotunheimena, pa sve do 400&amp;nbsp;m u Bergenu (900&amp;nbsp;m na vrhu Sognefjorda), 900&amp;nbsp;m u Lillehammeru (planine u blizini Osla preniske su da bi imale granicu šume), 500&amp;nbsp;m u Trondheimu (750&amp;nbsp;m u Oppdalu), 350&amp;nbsp;m u Narviku, 200&amp;nbsp;m u Harstadu, 250&amp;nbsp;m u Alti; a najsjevernija borova šuma na svijetu smještena je u [[Nacionalni park Stabbursdalen|Nacionalnom parku Stabbursdalen]], u općini [[Porsanger]]. U ovom dijelu zone postoje neke šume, a neki četinari mogu prilično narasti čak i ako je rast spor.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Geography of Norway}}
* [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway]
* [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške]
* [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške]
* [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške]

{{Geografija Evrope}}
{{Norveška po temama}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Norveške| ]]</text>
      <sha1>rjmelghpfbz6e1p1fpk332323y404yy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aficirana jedinka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534912</id>
    <revision>
      <id>3900723</id>
      <parentid>3894510</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:52:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7274" sha1="df4bs7uhhmd923tq4lcjdntyg700tjj" xml:space="preserve">'''Aficirana osoba''' ili '''pogođena osoba'''  (također se naziva '''ograničenje koje utiče na osobu''')&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Arrhenius |first=Gustaf |date=2003 |title=The person-affecting restriction, comparativism, and the moral status of potential people |url=https://www.iffs.se/media/2287/the-person-affecting-restriction-comparativism-and-the-moral-status-of-potential-people.pdf |journal=Ethical Perspectives |volume=10 |issue=3-4 |pages=185–195 |doi=10.2143/ep.10.3.503884 |issn=1370-0049 |pmid=16206457}}&lt;/ref&gt;) u [[populacijska etika populacijskoj etici]] obuhvata intuiciju da pojva ili čin može biti loš samo ako je loš ''za'' nekoga.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Nonidentity Problem |url=https://plato.stanford.edu/entries/nonidentity-problem/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; Slično tome, nešto može biti dobro samo ako je dobro „za“ nekoga. Stoga, prema standardnim stavovima o uticaju na osobu, ne postoji moralna obaveza stvaranja ljudi niti moralno dobro u stvaranju ljudi jer nepostojanje znači „nikada ne postoji osoba koja bi mogla imati koristi od toga što je stvorena“. To da li neko prihvata stavove o uticaju na osobu uveliko utiče na to u kojoj mjeri je oblikovanje daleke budućnosti važno ako u budućnosti bude više potencijalnih ljudi.&lt;ref name=&quot;beckstead-thesis&quot;&gt;{{Citation
| last       = Beckstead
| first      = Nick
| year       = 2013
| title      = On the Overwhelming Importance of Shaping the Far Future
| publisher  = PhD thesis, Department of Philosophy, Rutgers University
| url        = https://rucore.libraries.rutgers.edu/rutgers-lib/40469/
| accessdate = 5. 7. 2017
}}&lt;/ref&gt; Stavovi koji utiču na osobu su također važni pri razmatranju [[kontrola ljudske populacije|kontrole ljudske populacije]].
Slabiji oblik stavova koji utiču na osobu tvrdi da čin može biti loš samo ako je loš za neku postojeću ili buduću osobu.
Stavovi koji utiču na osobu mogu se posmatrati kao revizija [[totalni utilitarizam|totalnog utilitarizma]] u kojoj se &quot;opseg agregacije&quot; mijenja sa svih pojedinaca koji bi postojali na podskup tih pojedinaca (iako se detalji ovoga razlikuju, pogledajte odjeljak ispod)).&lt;ref name=&quot;beckstead-thesis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sep-article&quot;&gt;{{cite web |last1=Arrhenius |first1=Gustaf |title=The Repugnant Conclusion |url=https://plato.stanford.edu/entries/repugnant-conclusion/#CouWelDifDepTemModFea |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |accessdate=9. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
Neki filozofi koji su raspravljali o stavovima koji utiču na osobu su [[Derek Parfit]], [[Jan Narveson]], [[John Broome (filozof)|John Broome]], [[Jeff McMahan (filozof)|Jeff McMahan]], [[Larry Temkin]], [[Tatjana Višak]], [[Gustaf Arrhenius]], Johann Frick, Nick Beckstead i [[Hilary Greaves]].

==Varijante==
Ne postoji jedinstven &quot;stav koji utiče na osobu&quot;, već postoji niz formulacija koje uključuju ideju da je nešto dobro ili loše &quot;za&quot; nekoga.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Horta |first1=Oscar |title=In Defense of the Internal Aspects View: Person-Affecting Reasons, Spectrum Arguments and Inconsistent Intuitions |journal=Law, Ethics and Philosophy |date=2014 |volume=2 |pages= 93–99}}&lt;/ref&gt; Gustaf Arrhenius formuliše &quot;ograničenje uticaja na osobu&quot; kao tvrdnju da moralne tvrdnje &quot;nužno uključuju referencu na ljude&quot;, tako da se izjave koje se odnose samo na &quot;krajolik&quot; ili &quot;ravnotežu ekosistema&quot; (bez reference na ljude) isključuju iz moralnog razmatranja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Nick Beckstead navodi da stav uticaja na osobu tvrdi sljedeće: &quot;Prilikom agregiranja interesa različitih ljudi radi određivanja vrijednosti ishoda, interesi 'dodatnih' ljudi manje znače ili se mogu zanemariti&quot; (gdje &quot;dodatni&quot; može značiti različite stvari u različitim kontekstima, ali u svakom slučaju postupci ne mogu biti dobri ili loši ''za'' &quot;dodatne&quot; ljude).&lt;ref name=&quot;beckstead-thesis&quot;/&gt;
* Beckstead dalje razlikuje ''umjerene'' i ''stroge'' stavove uticaja na osobu, gdje umjereni stavovi daju manju težinu &quot;dodatnim&quot; ljudima (tako da iako je stvaranje novih života koji su dobri dobra stvar, ovo je inferiorno u odnosu na poboljšanje već postojećih života), dok strogi stavovi uopće ne uzimaju u obzir &quot;dodatne&quot; ljude.&lt;ref name=&quot;beckstead-thesis&quot;/&gt;
* Larry Temkin razvio je ''&quot;uski pogled na utjecaj na osobu&quot;'' prema kojem &quot;[pri] procjeni mogućih ishoda treba (1) fokusirati se na status nezavisno postojećih ljudi, s ciljem da im se želi što bolje osigurati, i (2) ignorirati status ovisno postojećih ljudi, osim što se želi izbjeći nanošenje štete koliko god je to moguće.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Temkin |first1=Larry |title=Rethinking the Good- A Small Taste |journal=Law, Ethics and Philosophy |date=2014 |volume=2 |pages=77–78 |url=https://www.raco.cat/index.php/LEAP/article/view/297557/386539 |accessdate=14. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
*U [[genetika|genetici]], aricirana ili pogođena osoba je svaka ona koja posjeduje posmatrano [[svojstvo]] ([[fenotip]], [[genotip]]), bez obzira na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] „pogođenosti“.

===Asimetrični stavovi koji utiču na osobu===
Postoje i ''[[Asimetrija|asimetrični]]'' stavovi, prema kojima se smatra lošim ili pogrešnim donositi na ovaj svijet živote koji nisu vrijedni življenja, iako je moralno neutralno donositi na ovaj svijet živote koji su vrijedni življenja.&lt;ref name=&quot;beckstead-thesis&quot;/&gt; Tvrdi asimetrični stavovi posebno mogu dovesti do zaključka da je [[izumiranje ljudi]] (ili izumiranje svih života) dobro, prema Becksteadu.&lt;ref name=&quot;beckstead-thesis&quot;/&gt; Međutim, prema Simonu Knutssonu, ovo može biti slučaj za [[utilitarizam]] i [[konsekvencijalizam]] općenito, ne samo za asimetrične konsekvencijalističke teorije, poput [[negativni utilitarizam|negativnog utilitarizma]] i [[negativni konsekvencijalizam|negativnog konsekvencijalizma]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Knutsson|first=Simon|date=29. 8. 2019|title=The world destruction argument|journal=Inquiry|pages=1–20|doi=10.1080/0020174X.2019.1658631|issn=0020-174X|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Mehki asimetrični stavovi, kakve opisuje Teruji Thomas, smatraju da dodatni životi vrijedni življenja mogu nadoknaditi loše živote, ali kada se loši životi nadoknade, više života vrijednih življenja ne poboljšava ishod.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Thomas|first=Teruji|title=The Asymmetry, Uncertainty, and the Long Term|url=https://globalprioritiesinstitute.org/teruji-thomas-the-asymmetry-uncertainty-and-the-long-term/|website=Global Priorities Institute|publisher=Global Priorities Institute, University of Oxford|access-date=24. 5. 2026|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617174152/https://globalprioritiesinstitute.org/teruji-thomas-the-asymmetry-uncertainty-and-the-long-term/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovi su manje skloni zaključku da je izumiranje dobro nego tvrdokorni asimetrični stavovi.

==Također pogledajte==
* [[Antinatalizam]]
* [[Paradoks pukog sabiranja]] (također poznat kao odbojan zaključak)
* [[Natalizam]]
*[[Genealoški metod]]
*[[Genealogija]]
* [[Problem neidentiteta]]
* [[Asimetrija (populacijska etika)]]
* [[Antifrustracionizam]]

==Reference==

{{refspisak}}

[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Populacijska etika]]</text>
      <sha1>df4bs7uhhmd923tq4lcjdntyg700tjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535445</id>
    <revision>
      <id>3900712</id>
      <parentid>3900451</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalifikovane ekipe */</comment>
      <origin>3900712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30391" sha1="itv0rajfhpwgdge4fc2yqwfxd3wax3o" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||{{NOG|MAR}}|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Brazil – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Maroko|Utakmica 75}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/I===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/I|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>itv0rajfhpwgdge4fc2yqwfxd3wax3o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900713</id>
      <parentid>3900712</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T06:59:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3900713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30274" sha1="sa62lxr58ffktsb1pixoyj7w5wjb57d" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}|
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Brazil – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Maroko|Utakmica 75}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/I===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/I|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>sa62lxr58ffktsb1pixoyj7w5wjb57d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900714</id>
      <parentid>3900713</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šenaestina finala */</comment>
      <origin>3900714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30055" sha1="0ewuff2561cnvtcpavd7a810w6ina2f" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}|
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3CDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Obala Slonovače – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe D/F/G===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe D/F/G|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/F/G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3DFG {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/H===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/H|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Australija – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>0ewuff2561cnvtcpavd7a810w6ina2f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900715</id>
      <parentid>3900714</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:05:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3900715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30039" sha1="jbnp4v6c3qubm142yt1hpascqwm9yry" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| {{NOG|AUS}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| {{NOG|CIV}}
| {{NOG|ECU}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| {{NOG|NED}}
| {{NOG|JPN}}
| {{NOG|SWE}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/F/G|
|28. juni – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]|{{NOG|NED}}||{{NOG|MAR}}|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||{{NOG|BIH}}|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||{{NOG|JPN}}|
|30. juni – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|CIV}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/H|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|{{NOG|AUS}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington (Teksas)|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Brazil – Japan===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Japan|Utakmica 76}}
|team2={{NOG|JPN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs Japan {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3CDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Nizozemska – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|NED}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Nizozemska – Maroko|Utakmica 75}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;Netherlands vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Obala Slonovače – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|CIV}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Obala Slonovače – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;Côte d'Ivoire vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe D/F/G===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe D/F/G|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/F/G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3DFG {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/H===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/H|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina|Utakmica 81}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Australija – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|AUS}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Australija – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;Australia vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 25, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>jbnp4v6c3qubm142yt1hpascqwm9yry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihoterapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535455</id>
    <revision>
      <id>3900539</id>
      <parentid>3900520</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:44:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio (završeno do KBT)</comment>
      <origin>3900539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92351" sha1="dxlpg6bsiticoiep7km1idtciwr5rqy" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>dxlpg6bsiticoiep7km1idtciwr5rqy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900550</id>
      <parentid>3900539</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:40:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio sa Wikipedia bs (završeno do Sistemske psihoterapije)</comment>
      <origin>3900550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95239" sha1="b0aqa9kwj7ajzn8iwu05huzwkyp19ke" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>b0aqa9kwj7ajzn8iwu05huzwkyp19ke</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900561</id>
      <parentid>3900550</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T14:17:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (do Postmodernističke psihoterapije)</comment>
      <origin>3900561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98463" sha1="5b55l6h4ysc7vg9iswy27cmvbqxgt2w" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresivne psihoterapije ===
{{Glavni|Ekspresivna terapija}}

[[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.&lt;ref name=&quot;Malchiodi_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu.

=== Postmodernističke psihoterapije ===

Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na &quot;dominantnu priču&quot; koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.&lt;ref name=&quot;Evans_etal_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change  |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>5b55l6h4ysc7vg9iswy27cmvbqxgt2w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900601</id>
      <parentid>3900561</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:09:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108039" sha1="gl5kv8rwjo25a02bbb47ozmkz4dk5ef" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresivne psihoterapije ===
{{Glavni|Ekspresivna terapija}}

[[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.&lt;ref name=&quot;Malchiodi_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu.

=== Postmodernističke psihoterapije ===

Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na &quot;dominantnu priču&quot; koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.&lt;ref name=&quot;Evans_etal_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change  |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali psihoterapijski pristupi ===

[[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti. &lt;ref name=&quot;Gillette_Tartakovsky_2022&quot;&gt;{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata.

[[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,&lt;ref name=&quot;Johnson_Karkut_1994&quot;&gt;{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barber_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wynd_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ahijevych_etal_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekala_etal_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[anksioznost]],&lt;ref name=&quot;ONeill_etal_1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; bolesti povezane sa stresom,&lt;ref name=&quot;Bryant_etal_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Whitehouse_etal_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upravljanje bolom&lt;ref name=&quot;Hammond_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i programe ličnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Callen_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].&lt;ref name=&quot;Pollan_2018&quot;&gt;{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.&lt;ref name=&quot;Byock_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.&lt;ref name=&quot;Metzner_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot; /&gt; Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Samuel_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoeijmakers_Goth_2020&quot;&gt;{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>gl5kv8rwjo25a02bbb47ozmkz4dk5ef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900619</id>
      <parentid>3900601</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T20:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (zaršeno do Ostali psihoterapijski pristupi</comment>
      <origin>3900619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="112440" sha1="epjl8lloht65l24wpbmbgv6xothzxmv" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresivne psihoterapije ===
{{Glavni|Ekspresivna terapija}}

[[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.&lt;ref name=&quot;Malchiodi_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu.

=== Postmodernističke psihoterapije ===

Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na &quot;dominantnu priču&quot; koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.&lt;ref name=&quot;Evans_etal_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change  |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali psihoterapijski pristupi ===

[[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti. &lt;ref name=&quot;Gillette_Tartakovsky_2022&quot;&gt;{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata.

[[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,&lt;ref name=&quot;Johnson_Karkut_1994&quot;&gt;{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barber_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wynd_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ahijevych_etal_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekala_etal_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[anksioznost]],&lt;ref name=&quot;ONeill_etal_1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; bolesti povezane sa stresom,&lt;ref name=&quot;Bryant_etal_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Whitehouse_etal_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upravljanje bolom&lt;ref name=&quot;Hammond_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i programe ličnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Callen_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].&lt;ref name=&quot;Pollan_2018&quot;&gt;{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.&lt;ref name=&quot;Byock_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.&lt;ref name=&quot;Metzner_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot; /&gt; Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Samuel_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoeijmakers_Goth_2020&quot;&gt;{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode.

Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.&lt;ref name=&quot;Ofovwe&quot;&gt;{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Somni_Sandlana_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Onyekwere_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.&lt;ref name=&quot;Norcross_Goldfried_2005&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&amp;pg=PA521&amp;printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[Transteorijski model|transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[Multiteorijska psihoterapija|multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>epjl8lloht65l24wpbmbgv6xothzxmv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900683</id>
      <parentid>3900619</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T21:33:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (završene Vrste psihoterapije)</comment>
      <origin>3900683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116860" sha1="kvldfxp3994mairk4z5bpuau86xispo" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresivne psihoterapije ===
{{Glavni|Ekspresivna terapija}}

[[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.&lt;ref name=&quot;Malchiodi_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu.

=== Postmodernističke psihoterapije ===

Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na &quot;dominantnu priču&quot; koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.&lt;ref name=&quot;Evans_etal_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change  |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali psihoterapijski pristupi ===

[[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.&lt;ref name=&quot;Gillette_Tartakovsky_2022&quot;&gt;{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata.

[[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,&lt;ref name=&quot;Johnson_Karkut_1994&quot;&gt;{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barber_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wynd_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ahijevych_etal_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekala_etal_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[anksioznost]],&lt;ref name=&quot;ONeill_etal_1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; bolesti povezane sa stresom,&lt;ref name=&quot;Bryant_etal_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Whitehouse_etal_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upravljanje bolom&lt;ref name=&quot;Hammond_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i programe ličnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Callen_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].&lt;ref name=&quot;Pollan_2018&quot;&gt;{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.&lt;ref name=&quot;Byock_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.&lt;ref name=&quot;Metzner_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot; /&gt; Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Samuel_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoeijmakers_Goth_2020&quot;&gt;{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode.

Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.&lt;ref name=&quot;Ofovwe&quot;&gt;{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Somni_Sandlana_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Onyekwere_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.&lt;ref name=&quot;Norcross_Goldfried_2005&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&amp;pg=PA521&amp;printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[Transteorijski model|transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[Multiteorijska psihoterapija|multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta.

=== Dječija psihoterapija ===
{{Glavni|Dječija psihoterapija}}

Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.&lt;ref name=&quot;Skumin_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}&lt;/ref&gt; Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima.

Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. 

U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.&lt;ref name=&quot;Schechter_Willheim_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.&lt;ref name=&quot;Lieberman_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Donner_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>kvldfxp3994mairk4z5bpuau86xispo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900686</id>
      <parentid>3900683</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T23:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132579" sha1="pdlgx879s205gfotxcsjjg8utdy2627" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.&lt;ref name=&quot;Alkan_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Calderone_etal_2024&quot;&gt;{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti  ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.&lt;ref name=&quot;Gkintoni_etal_2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weder_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pascoe_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.&lt;ref name=&quot;Kaplan_etal_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PeresteloPerez_etal_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li_etal_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[Kontingencijski menadžment|kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program &quot;Seeking Safety&quot;.&lt;ref name=&quot;Najavits_2009&quot;&gt;{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley &amp; Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Sistemske psihoterapije ===
{{Glavni|Sistemska terapija}}
[[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]]
[[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji.

Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao &quot;Northfield eksperimenti&quot;, nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Gessmann_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

=== Ekspresivne psihoterapije ===
{{Glavni|Ekspresivna terapija}}

[[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.&lt;ref name=&quot;Malchiodi_2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu.

=== Postmodernističke psihoterapije ===

Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na &quot;dominantnu priču&quot; koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.&lt;ref name=&quot;Evans_etal_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change  |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Ostali psihoterapijski pristupi ===

[[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.&lt;ref name=&quot;Gillette_Tartakovsky_2022&quot;&gt;{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata.

[[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,&lt;ref name=&quot;Johnson_Karkut_1994&quot;&gt;{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barber_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wynd_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ahijevych_etal_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekala_etal_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[anksioznost]],&lt;ref name=&quot;ONeill_etal_1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; bolesti povezane sa stresom,&lt;ref name=&quot;Bryant_etal_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Whitehouse_etal_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; upravljanje bolom&lt;ref name=&quot;Hammond_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i programe ličnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Callen_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].&lt;ref name=&quot;Pollan_2018&quot;&gt;{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.&lt;ref name=&quot;Byock_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.&lt;ref name=&quot;Metzner_1998&quot;&gt;{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carhart-Harris_2020&quot; /&gt; Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.&lt;ref name=&quot;Samuel_2020&quot;&gt;{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoeijmakers_Goth_2020&quot;&gt;{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode.

Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.&lt;ref name=&quot;Ofovwe&quot;&gt;{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Somni_Sandlana_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Onyekwere_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.&lt;ref name=&quot;Norcross_Goldfried_2005&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&amp;pg=PA521&amp;printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[Transteorijski model|transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[Multiteorijska psihoterapija|multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta.

=== Dječija psihoterapija ===
{{Glavni|Dječija psihoterapija}}

Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.&lt;ref name=&quot;Skumin_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}&lt;/ref&gt; Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima.

Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. 

U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.&lt;ref name=&quot;Schechter_Willheim_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.&lt;ref name=&quot;Lieberman_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Donner_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Računarski podržane intervencije ==
{{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}}

Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.&lt;ref name=&quot;Andersson_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hedman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics &amp; Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se:

* Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.&lt;ref name=&quot;Miloff_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Miloff_2016_PMC5043228&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.&lt;ref name=&quot;Richards_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Berger_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj&lt;ref name=&quot;Erbe_2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; tako i u grupnoj psihoterapiji.&lt;ref name=&quot;Schuster_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schuster_2018_JMIR&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Telepsihoterapija ===
{{Izvod|Telepsihijatrija}}

== Učinci ==

=== Efikasnost ===

Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.&lt;ref name=&quot;Carey_2004&quot;&gt;{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Jopling_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy &amp; Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.&lt;ref name=&quot;Roth_1996&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).&lt;ref name=&quot;Mohan_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte.

Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.&lt;ref name=&quot;Silverman_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[Bihevioralna terapija|bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KCL_Enquiry_2019&quot;&gt;{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marks_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marks_Buchanan_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OGrady_2020&quot;&gt;{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pelosi_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.&lt;ref name=&quot;Wolpert_2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>pdlgx879s205gfotxcsjjg8utdy2627</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaven Galić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535474</id>
    <revision>
      <id>3900525</id>
      <parentid>3900523</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:03:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Slaven Galić|Slaven Galić]] ([[User talk:Slaven Galić|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3899873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3840" sha1="f112pvczr61zzsapimh9v0ny6pild89" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>f112pvczr61zzsapimh9v0ny6pild89</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900729</id>
      <parentid>3900525</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T08:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3795" sha1="5v2pdo2q6ckmw0uxnrkn18r57by6u7n" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: [[National defense university|Nacionalni ratni koledž]] u Washingtonu, SAD (2013), [[United states army command and general staff college|Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>5v2pdo2q6ckmw0uxnrkn18r57by6u7n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900730</id>
      <parentid>3900729</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:02:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3762" sha1="2eb4tptxmtgspwmj55fiweeruma5tkz" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: [[National defense university|Nacionalni ratni koledž]] u Washingtonu, SAD (2013), [[United states army command and general staff college|Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>2eb4tptxmtgspwmj55fiweeruma5tkz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900731</id>
      <parentid>3900730</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:03:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3730" sha1="4lvfys9xkicsiah4w6hnmmfcmzto67q" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), [[United states army command and general staff college|Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>4lvfys9xkicsiah4w6hnmmfcmzto67q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900732</id>
      <parentid>3900731</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:05:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3673" sha1="fw56zkzhkym81num55wawt2puo39xuc" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>fw56zkzhkym81num55wawt2puo39xuc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900733</id>
      <parentid>3900732</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3900733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3688" sha1="i5cbyqvz9z0ve0bed57ndr7agyb0h0u" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]], SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>i5cbyqvz9z0ve0bed57ndr7agyb0h0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900734</id>
      <parentid>3900733</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:08:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3699" sha1="3yye1sv53y3mpeyqwhjqezkngonf44a" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]], SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>3yye1sv53y3mpeyqwhjqezkngonf44a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900735</id>
      <parentid>3900734</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3710" sha1="bbpw0zs64iuqjvb5k0aznqvlcx1k72v" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]], SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb|Zagrebu]] (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>bbpw0zs64iuqjvb5k0aznqvlcx1k72v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900736</id>
      <parentid>3900735</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tehničke</comment>
      <origin>3900736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3719" sha1="ti5qaeie41wci291esp6zwl2ovbston" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]], SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb|Zagrebu]] (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>ti5qaeie41wci291esp6zwl2ovbston</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900737</id>
      <parentid>3900736</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:12:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3748" sha1="5qazyjowe6f6x9thaagaom43t1x83ac" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž (National Defense University) u [[Washington|Washingtonu]] SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb|Zagrebu]] (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>5qazyjowe6f6x9thaagaom43t1x83ac</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900738</id>
      <parentid>3900737</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:14:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3765" sha1="el3tdcb2aik6c2jt9zwxpe73whcgucj" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]] (National Defense University Washington, D.C.) SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]], SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb|Zagrebu]] (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>el3tdcb2aik6c2jt9zwxpe73whcgucj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900739</id>
      <parentid>3900738</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:17:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3846" sha1="2p46t38rz7twvaob7s3vqns3cmljtub" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]] (National Defense University, Washington, D.C.) SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]] (United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas) SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb|Zagrebu]] (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>2p46t38rz7twvaob7s3vqns3cmljtub</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900741</id>
      <parentid>3900739</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:28:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3874" sha1="65n2dzqcbmmv0vrfkxeobjvqc6417mr" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a (US National Defence School) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington|Washingtonu]] (National Defense University, Washington, D.C.) SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas|Kansasu]] (United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas) SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb|Zagrebu]] (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>65n2dzqcbmmv0vrfkxeobjvqc6417mr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900743</id>
      <parentid>3900741</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4136" sha1="ndq9sbkgslpjv1vwx8unixp41b73rw1" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>ndq9sbkgslpjv1vwx8unixp41b73rw1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900744</id>
      <parentid>3900743</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T09:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4141" sha1="ds9rmzi4xu8cooppi5fg8qyvjzg6zen" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = Hrvat
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>ds9rmzi4xu8cooppi5fg8qyvjzg6zen</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900758</id>
      <parentid>3900744</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:55:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3984" sha1="39lzh6zw46vd89hgnjhf5did0ack3p3" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = Hrvat
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera mašinstva. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne nacionalne sigurnosti stekao je u Školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je stručne i zapovjedne programe: Nacionalni Ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-stožerno školu u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010), Vojno-diplomatsku školu u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tokom vojne službe obnašao je zapovjedne i štabske dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u [[Beč|Beču]]. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom štabu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>39lzh6zw46vd89hgnjhf5did0ack3p3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900759</id>
      <parentid>3900758</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Mora li se &quot;16&quot; puta navesti &quot;obnašao ovo, obnašao ono&quot;?</comment>
      <origin>3900759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3972" sha1="dxdc5k44hyflecq72yvybp018qv62md" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = Hrvat
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni [[brigadi]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. je zamjenik [[Ministarstvo odrane Bosne i Hercegovine|ministra obrane Bosne i Hercegovine]] za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=16. 9. 2025|website=www.dnevnik.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera mašinstva. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja &quot;Strategija nacionalne nacionalne sigurnosti&quot; stekao je u Školi nacionalne odbrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je stručne i zapovjedne programe: Nacionalni Ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-štabsku školu u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010.) i Vojno-diplomatsku školu u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tokom vojne službe obnašao je zapovjedne i štabske dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i međunarodnim organizacijama u [[Beč]]u. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom štabu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>dxdc5k44hyflecq72yvybp018qv62md</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900760</id>
      <parentid>3900759</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T11:04:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3960" sha1="5ua82kljm00jmcjrko641hqcslhsi58" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Galić 2026.
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = Hrvat
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra odbrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Slaven Galić''' ([[Mostar]], [[SR BIH]], [[ SFRJ[[ 20. juna 1964.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni [[brigadir]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. je zamjenik [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministra odbrane Bosne i Hercegovine]] za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=16. 9. 2025|website=www.dnevnik.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera mašinstva. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja &quot;Strategija nacionalne nacionalne sigurnosti&quot; stekao je u Školi nacionalne odbrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je stručne i zapovjedne programe: Nacionalni ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-štabsku školu u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010.) i Vojno-diplomatsku školu u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tokom vojne službe obnašao je zapovjedne i štabske dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i međunarodnim organizacijama u [[Beč]]u. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom štabu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>5ua82kljm00jmcjrko641hqcslhsi58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Vodič za slanje slika</title>
    <ns>5</ns>
    <id>535528</id>
    <revision>
      <id>3900546</id>
      <parentid>3900356</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T13:24:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>/* Postavljanje Non Free slika */ odgovor</comment>
      <origin>3900546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1104" sha1="ogt6vuqk9ok7qmz1dqbg02jnqyfctu5" xml:space="preserve">== Postavljanje Non Free slika ==

Da li postoji nacin na bosanskoj wikipediji postaviti &quot;non-free file&quot; kao sto je moguce na engleskoj. Npr postavljanje slike osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 12:17, 24 juni 2026 (CEST)

:Radi se o autorskim pravima autora! Sam sadržaj slike nije bitan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:04, 24 juni 2026 (CEST)
::Hvala. Koja je kategorija licenci, na stranici [[Posebno:Postavi datoteku|Postavi dadoteku]], najbolje odgovara kada je u pitanju historijska fotografija osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 15:24, 25 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ogt6vuqk9ok7qmz1dqbg02jnqyfctu5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900570</id>
      <parentid>3900546</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Postavljanje Non Free slika */ odgovor</comment>
      <origin>3900570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1678" sha1="a45mkwgw7q4qzm65q3068s2pey8iofr" xml:space="preserve">== Postavljanje Non Free slika ==

Da li postoji nacin na bosanskoj wikipediji postaviti &quot;non-free file&quot; kao sto je moguce na engleskoj. Npr postavljanje slike osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 12:17, 24 juni 2026 (CEST)

:Radi se o autorskim pravima autora! Sam sadržaj slike nije bitan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:04, 24 juni 2026 (CEST)
::Hvala. Koja je kategorija licenci, na stranici [[Posebno:Postavi datoteku|Postavi dadoteku]], najbolje odgovara kada je u pitanju historijska fotografija osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 15:24, 25 juni 2026 (CEST)
:::Najbolje je da postavite sliku na Commonsu. Tamo će stručno provjeriti da li se krše autorska prava ili ne. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:28, 25 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>a45mkwgw7q4qzm65q3068s2pey8iofr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900571</id>
      <parentid>3900570</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:29:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Postavljanje Non Free slika */ odgovor</comment>
      <origin>3900571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2234" sha1="lztpu0cmrd57cp0hyv0rvq4eipchf1o" xml:space="preserve">== Postavljanje Non Free slika ==

Da li postoji nacin na bosanskoj wikipediji postaviti &quot;non-free file&quot; kao sto je moguce na engleskoj. Npr postavljanje slike osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 12:17, 24 juni 2026 (CEST)

:Radi se o autorskim pravima autora! Sam sadržaj slike nije bitan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:04, 24 juni 2026 (CEST)
::Hvala. Koja je kategorija licenci, na stranici [[Posebno:Postavi datoteku|Postavi dadoteku]], najbolje odgovara kada je u pitanju historijska fotografija osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 15:24, 25 juni 2026 (CEST)
:::Najbolje je da postavite sliku na Commonsu. Tamo će stručno provjeriti da li se krše autorska prava ili ne. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:28, 25 juni 2026 (CEST)
::::Ne radi se o osobi koja je preminula, nego o vlasniku fotografije, koji ima autorska prava. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 25 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>lztpu0cmrd57cp0hyv0rvq4eipchf1o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900573</id>
      <parentid>3900571</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T15:33:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2872" sha1="ru22rr0gjkezbvzsdlq48ug5vzbsn36" xml:space="preserve">== Postavljanje Non Free slika ==

Da li postoji nacin na bosanskoj wikipediji postaviti &quot;non-free file&quot; kao sto je moguce na engleskoj. Npr postavljanje slike osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 12:17, 24 juni 2026 (CEST)

:Radi se o autorskim pravima autora! Sam sadržaj slike nije bitan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:04, 24 juni 2026 (CEST)
::Hvala. Koja je kategorija licenci, na stranici [[Posebno:Postavi datoteku|Postavi dadoteku]], najbolje odgovara kada je u pitanju historijska fotografija osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 15:24, 25 juni 2026 (CEST)
:::Najbolje je da postavite sliku na Commonsu. Tamo će stručno provjeriti da li se krše autorska prava ili ne. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:28, 25 juni 2026 (CEST)
::::Ne radi se o osobi koja je preminula, nego o vlasniku fotografije, koji ima autorska prava. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 25 juni 2026 (CEST)
:::::Najbolje pogledajte [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Copyright_rules_by_territory/Bosnia_and_Herzegovina ovdje] za Bosnu i Hercegovinu, kao i za ostale države.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:33, 25 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ru22rr0gjkezbvzsdlq48ug5vzbsn36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Pero Popovic.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535549</id>
    <revision>
      <id>3900527</id>
      <timestamp>2026-06-25T12:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Fotografija slikara Pere Popovića (1881–1941).
|Izvor= https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135
|Datum= oko 1900. godine
|Autor= Nepoznat
|Objašnjenje= Fotografija prikazuje Peru Popovića, bosanskohercegovačkog slikara preminulog 1941. godine. Slika je historijske prirode, vjerovatno nalazi se u javnom vlasništvu zbog isteka autorskih prava uslijed starosti fotografije. Ne postoji mogućnost izrade slobodne zamjenske fotografije. Ukoliko se pronađe druga fotografija treb...</comment>
      <origin>3900527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="571" sha1="mivec5huifcpeepz9hilj2a9s086ckd" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Fotografija slikara Pere Popovića (1881–1941).
|Izvor= https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135
|Datum= oko 1900. godine
|Autor= Nepoznat
|Objašnjenje= Fotografija prikazuje Peru Popovića, bosanskohercegovačkog slikara preminulog 1941. godine. Slika je historijske prirode, vjerovatno nalazi se u javnom vlasništvu zbog isteka autorskih prava uslijed starosti fotografije. Ne postoji mogućnost izrade slobodne zamjenske fotografije. Ukoliko se pronađe druga fotografija treba se zamijeniti
}}
== Licenciranje ==
{{JD-stara}}</text>
      <sha1>mivec5huifcpeepz9hilj2a9s086ckd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900531</id>
      <parentid>3900527</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:10:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="622" sha1="5l0piszrwtp8t3xhrq0z3h2php7n2m8" xml:space="preserve">{{Brisanje|Kršenje autorskih prava|2. 7. 2026.}}

== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Fotografija slikara Pere Popovića (1881–1941).
|Izvor= https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135
|Datum= oko 1900. godine
|Autor= Nepoznat
|Objašnjenje= Fotografija prikazuje Peru Popovića, bosanskohercegovačkog slikara preminulog 1941. godine. Slika je historijske prirode, vjerovatno nalazi se u javnom vlasništvu zbog isteka autorskih prava uslijed starosti fotografije. Ne postoji mogućnost izrade slobodne zamjenske fotografije. Ukoliko se pronađe druga fotografija treba se zamijeniti
}}
== Licenciranje ==
{{JD-stara}}</text>
      <sha1>5l0piszrwtp8t3xhrq0z3h2php7n2m8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pero Popović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535550</id>
    <revision>
      <id>3900529</id>
      <timestamp>2026-06-25T12:08:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija likovni umjetnik | ime               = Pero Popović | slika             = Pero Popovic.png | opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka | datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}} | mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}} | mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | nacionalnost      = bosanskohercegovačka | obrazovanje       = Akademija lik...</comment>
      <origin>3900529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4838" sha1="lm90uoe40kdc8e8e7ys951zgc18mqwc" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pero Popović
| slika             = Pero Popovic.png
| opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}}
| mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = bosanskohercegovačka
| obrazovanje       = [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademija likovnih umjetnosti, Prag]]
| period            = početak 20. vijeka
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| utjecao           = [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]]
| utjecali          = [[Vlaho Bukovac]], [[František Ženíšek]]
}}

'''Pero Popović''' ([[Prijedor]], [[18. august]] [[1881]] – [[Sarajevo]], [[1. februar]] [[1941]]) bio je istaknuti [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]] i pedagog, te jedan od pionira moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Pored [[Todor Švrakić|Todora Švrakića]] i [[Branko Radulović|Branka Radulovića]], smatra se jednim od prvih školovanih slikara koji su svojim djelovanjem obilježili početak 20. vijeka u zemlji.

== Biografija ==
Nakon završene [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] u Sarajevu, Popović odlazi u [[Beč]], gdje završava tri semestra [[Filozofija|filozofije]], a potom se 1905. godine upućuje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Prag]]. Slikarstvo je studirao kod uglednih umjetnika, [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i češkog slikara Františeka Ženíšeka.&lt;ref name=&quot;Divila&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.galerijadivila.hr/pero-popovi%C4%87|title=Pero Popović - Galerija Divila|website=galerijadivila.hr|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 1907. u Sarajevu, zajedno sa [[Todor Švrakić|Todorom Švrakićem]] i [[Branko Radulović|Brankom Radulovićem]], organizuje prvu izložbu lokalnih slikara u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Srbinovski&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135|title=Pero Popović - Srbinovski Art|website=srbinovski-art.com|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od 1908. godine radio je kao profesor crtanja na Velikoj realci u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Među njegovim učenicima bili su poznati slikari [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]] i [[Božidar Nikolić (slikar)|Božidar Nikolić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/znamenite-licnosti-banjaluke-bozidar-nikolic-ratnik-sa-kistom/|title=ZNAMENITE LIČNOSTI BANJALUKE Božidar Nikolić, ratnik sa kistom|website=Srpskainfo|access-date=11. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt; Godine 1930. preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do smrti 1941. godine.

== Opus ==
Popović je slikao portrete, pejzaže, mrtve prirode i kompozicije sa scenama iz svakodnevnog života. Radio je i ikonostas za crkvu u Prijedoru, te mozaike za crkvu u Banjoj Luci.

Njegov stvaralački put obilježen je prelaskom s Bukovčeve palete i utjecaja poentilizma ka snažnom, kontrastnom kolorističkom izrazu. Popović je bio jedan od prvih koji je u bh. slikarstvo unio elemente moderne, te je na svojim putovanjima i kroz rad s učenicima prenosio iskustva savremenih evropskih tokova.&lt;ref name=&quot;Divila&quot; /&gt; Historičarka umjetnosti Vera Jablan o njemu je zapisala:{{Citat2|Studije aktova i portreta, skice sa ulica i ponekad nedovršene kompozicije pokazuju s koliko je ozbiljnosti ovaj slikar prilazio radu... Nezavisan od želje i ukusa publike, nezainteresovan za prodaju svojih radova, on neprestano stvara.|}}

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pero_Popovic,_boy,_1908.jpg|''Dječak'', 1908.
Datoteka:Pero_Popović_(1881-1941)_-_Portret_Mladog_Čovek.jpg|''Portret mladog čovjeka'', 1930-e
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

* {{Cite book|last=Basler|first=Đuro|url=https://books.google.com/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=The Art treasures of Bosnia and Herzegovina|date=1987|publisher=Svjetlost}}
* {{Cite book|last=Conseil de l'Europe|url=https://books.google.com/books?id=e2Xh8RY8WG8C&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87&amp;pg=RA1-PA27|title=Documents de séance|date=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287132390}}
* {{Cite book|last=Šindić|first=Miljko|url=https://books.google.com/books?id=bk0BAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=Banjaluka|date=1970|publisher=Glas}}
* {{Cite web|url=http://www.kakanien-revisited.at/beitr/fallstudie/ALipa1.pdf|title=The Austro-Hungarian Period in Bosnia-Herzegovina|last=Lipa|first=Aida|date=26. 5. 2006.|website=Kakanien Revisited}}
{{DEFAULTSORT:Popović, Pero}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1941.]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Osobe iz Sarajeva po zanimanju]]</text>
      <sha1>lm90uoe40kdc8e8e7ys951zgc18mqwc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900534</id>
      <parentid>3900529</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:25:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Prijedor]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4874" sha1="sa5g7c8944zs0qtzy9z0hp9y32x2n3f" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pero Popović
| slika             = Pero Popovic.png
| opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}}
| mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = bosanskohercegovačka
| obrazovanje       = [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademija likovnih umjetnosti, Prag]]
| period            = početak 20. vijeka
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| utjecao           = [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]]
| utjecali          = [[Vlaho Bukovac]], [[František Ženíšek]]
}}

'''Pero Popović''' ([[Prijedor]], [[18. august]] [[1881]] – [[Sarajevo]], [[1. februar]] [[1941]]) bio je istaknuti [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]] i pedagog, te jedan od pionira moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Pored [[Todor Švrakić|Todora Švrakića]] i [[Branko Radulović|Branka Radulovića]], smatra se jednim od prvih školovanih slikara koji su svojim djelovanjem obilježili početak 20. vijeka u zemlji.

== Biografija ==
Nakon završene [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] u Sarajevu, Popović odlazi u [[Beč]], gdje završava tri semestra [[Filozofija|filozofije]], a potom se 1905. godine upućuje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Prag]]. Slikarstvo je studirao kod uglednih umjetnika, [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i češkog slikara Františeka Ženíšeka.&lt;ref name=&quot;Divila&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.galerijadivila.hr/pero-popovi%C4%87|title=Pero Popović - Galerija Divila|website=galerijadivila.hr|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 1907. u Sarajevu, zajedno sa [[Todor Švrakić|Todorom Švrakićem]] i [[Branko Radulović|Brankom Radulovićem]], organizuje prvu izložbu lokalnih slikara u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Srbinovski&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135|title=Pero Popović - Srbinovski Art|website=srbinovski-art.com|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od 1908. godine radio je kao profesor crtanja na Velikoj realci u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Među njegovim učenicima bili su poznati slikari [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]] i [[Božidar Nikolić (slikar)|Božidar Nikolić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/znamenite-licnosti-banjaluke-bozidar-nikolic-ratnik-sa-kistom/|title=ZNAMENITE LIČNOSTI BANJALUKE Božidar Nikolić, ratnik sa kistom|website=Srpskainfo|access-date=11. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt; Godine 1930. preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do smrti 1941. godine.

== Opus ==
Popović je slikao portrete, pejzaže, mrtve prirode i kompozicije sa scenama iz svakodnevnog života. Radio je i ikonostas za crkvu u Prijedoru, te mozaike za crkvu u Banjoj Luci.

Njegov stvaralački put obilježen je prelaskom s Bukovčeve palete i utjecaja poentilizma ka snažnom, kontrastnom kolorističkom izrazu. Popović je bio jedan od prvih koji je u bh. slikarstvo unio elemente moderne, te je na svojim putovanjima i kroz rad s učenicima prenosio iskustva savremenih evropskih tokova.&lt;ref name=&quot;Divila&quot; /&gt; Historičarka umjetnosti Vera Jablan o njemu je zapisala:{{Citat2|Studije aktova i portreta, skice sa ulica i ponekad nedovršene kompozicije pokazuju s koliko je ozbiljnosti ovaj slikar prilazio radu... Nezavisan od želje i ukusa publike, nezainteresovan za prodaju svojih radova, on neprestano stvara.|}}

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pero_Popovic,_boy,_1908.jpg|''Dječak'', 1908.
Datoteka:Pero_Popović_(1881-1941)_-_Portret_Mladog_Čovek.jpg|''Portret mladog čovjeka'', 1930-e
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

* {{Cite book|last=Basler|first=Đuro|url=https://books.google.com/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=The Art treasures of Bosnia and Herzegovina|date=1987|publisher=Svjetlost}}
* {{Cite book|last=Conseil de l'Europe|url=https://books.google.com/books?id=e2Xh8RY8WG8C&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87&amp;pg=RA1-PA27|title=Documents de séance|date=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287132390}}
* {{Cite book|last=Šindić|first=Miljko|url=https://books.google.com/books?id=bk0BAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=Banjaluka|date=1970|publisher=Glas}}
* {{Cite web|url=http://www.kakanien-revisited.at/beitr/fallstudie/ALipa1.pdf|title=The Austro-Hungarian Period in Bosnia-Herzegovina|last=Lipa|first=Aida|date=26. 5. 2006.|website=Kakanien Revisited}}
{{DEFAULTSORT:Popović, Pero}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1941.]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Osobe iz Sarajeva po zanimanju]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]</text>
      <sha1>sa5g7c8944zs0qtzy9z0hp9y32x2n3f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900535</id>
      <parentid>3900534</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:28:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4828" sha1="547ysi9na2hkuytkwh73tm782mvbrr9" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pero Popović
| slika             = Pero Popovic.png
| opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}}
| mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = bosanskohercegovačka
| obrazovanje       = [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademija likovnih umjetnosti, Prag]]
| period            = početak 20. vijeka
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| utjecao           = [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]]
| utjecali          = [[Vlaho Bukovac]], [[František Ženíšek]]
}}

'''Pero Popović''' ([[Prijedor]], 18. august 1881 – [[Sarajevo]], 1. februar 1941.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]] i pedagog, te jedan od pionira moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Pored [[Todor Švrakić|Todora Švrakića]] i [[Branko Radulović|Branka Radulovića]], smatra se jednim od prvih školovanih slikara koji su svojim djelovanjem obilježili početak 20. vijeka u zemlji.

== Biografija ==
Nakon završene [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] u Sarajevu, Popović odlazi u [[Beč]], gdje završava tri semestra [[Filozofija|filozofije]], a potom se 1905. upućuje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Prag]]. Slikarstvo je studirao kod: [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i češkog slikara Františeka Ženíšeka.&lt;ref name=&quot;Divila&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.galerijadivila.hr/pero-popovi%C4%87|title=Pero Popović - Galerija Divila|website=galerijadivila.hr|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 1907. u Sarajevu, zajedno sa [[Todor Švrakić|Todorom Švrakićem]] i [[Branko Radulović|Brankom Radulovićem]], organizuje prvu izložbu lokalnih slikara u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Srbinovski&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135|title=Pero Popović - Srbinovski Art|website=srbinovski-art.com|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od 1908. godine radio je kao profesor crtanja na Velikoj realci u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Među njegovim učenicima bili su slikari: [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]] i [[Božidar Nikolić (slikar)|Božidar Nikolić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/znamenite-licnosti-banjaluke-bozidar-nikolic-ratnik-sa-kistom/|title=ZNAMENITE LIČNOSTI BANJALUKE Božidar Nikolić, ratnik sa kistom|website=Srpskainfo|access-date=11. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt; Godine 1930. preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do smrti 1941.

== Opus ==
Popović je slikao portrete, pejzaže, mrtve prirode i kompozicije sa scenama iz svakodnevnog života. Radio je i ikonostas za crkvu u Prijedoru, te mozaike za crkvu u Banjoj Luci.

Njegov stvaralački put obilježen je prelaskom s Bukovčeve palete i utjecaja poentilizma ka snažnom, kontrastnom kolorističkom izrazu. Popović je bio jedan od prvih koji je u bosanshogercegovačkom slikarstvo unio elemente moderne, te je na svojim putovanjima i kroz rad s učenicima prenosio iskustva savremenih evropskih tokova.&lt;ref name=&quot;Divila&quot; /&gt; Historičarka umjetnosti Vera Jablan o njemu je zapisala:{{Citat2|Studije aktova i portreta, skice sa ulica i ponekad nedovršene kompozicije pokazuju s koliko je ozbiljnosti ovaj slikar prilazio radu... Nezavisan od želje i ukusa publike, nezainteresovan za prodaju svojih radova, on neprestano stvara.|}}

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pero_Popovic,_boy,_1908.jpg|''Dječak'', 1908.
Datoteka:Pero_Popović_(1881-1941)_-_Portret_Mladog_Čovek.jpg|''Portret mladog čovjeka'', 1930-e
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

* {{Cite book|last=Basler|first=Đuro|url=https://books.google.com/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=The Art treasures of Bosnia and Herzegovina|date=1987|publisher=Svjetlost}}
* {{Cite book|last=Conseil de l'Europe|url=https://books.google.com/books?id=e2Xh8RY8WG8C&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87&amp;pg=RA1-PA27|title=Documents de séance|date=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287132390}}
* {{Cite book|last=Šindić|first=Miljko|url=https://books.google.com/books?id=bk0BAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=Banjaluka|date=1970|publisher=Glas}}
* {{Cite web|url=http://www.kakanien-revisited.at/beitr/fallstudie/ALipa1.pdf|title=The Austro-Hungarian Period in Bosnia-Herzegovina|last=Lipa|first=Aida|date=26. 5. 2006.|website=Kakanien Revisited}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Pero}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1941.]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Osobe iz Sarajeva po zanimanju]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]</text>
      <sha1>547ysi9na2hkuytkwh73tm782mvbrr9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900536</id>
      <parentid>3900535</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4812" sha1="s7xs5reouvn5zuqtzni3n6jmwzl1ouq" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pero Popović
| slika             = Pero Popovic.png
| opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}}
| mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = Srbin
| obrazovanje       = [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademija likovnih umjetnosti, Prag]]
| period            = početak 20. vijeka
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| utjecao           = [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]]
| utjecali          = [[Vlaho Bukovac]], [[František Ženíšek]]
}}

'''Pero Popović''' ([[Prijedor]], 18. august 1881 – [[Sarajevo]], 1. februar 1941.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]] i pedagog, te jedan od pionira moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Pored [[Todor Švrakić|Todora Švrakića]] i [[Branko Radulović|Branka Radulovića]], smatra se jednim od prvih školovanih slikara koji su svojim djelovanjem obilježili početak 20. vijeka u zemlji.

== Biografija ==
Nakon završene [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] u Sarajevu, Popović odlazi u [[Beč]], gdje završava tri semestra [[Filozofija|filozofije]], a potom se 1905. upućuje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Prag]]. Slikarstvo je studirao kod: [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i češkog slikara Františeka Ženíšeka.&lt;ref name=&quot;Divila&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.galerijadivila.hr/pero-popovi%C4%87|title=Pero Popović - Galerija Divila|website=galerijadivila.hr|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 1907. u Sarajevu, zajedno sa [[Todor Švrakić|Todorom Švrakićem]] i [[Branko Radulović|Brankom Radulovićem]], organizuje prvu izložbu lokalnih slikara u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Srbinovski&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135|title=Pero Popović - Srbinovski Art|website=srbinovski-art.com|access-date=25. 6. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od 1908. godine radio je kao profesor crtanja na Velikoj realci u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Među njegovim učenicima bili su slikari: [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]] i [[Božidar Nikolić (slikar)|Božidar Nikolić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/znamenite-licnosti-banjaluke-bozidar-nikolic-ratnik-sa-kistom/|title=ZNAMENITE LIČNOSTI BANJALUKE Božidar Nikolić, ratnik sa kistom|website=Srpskainfo|access-date=11. 4. 2022.}}&lt;/ref&gt; Godine 1930. preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do smrti 1941.

== Opus ==
Popović je slikao portrete, pejzaže, mrtve prirode i kompozicije sa scenama iz svakodnevnog života. Radio je i ikonostas za crkvu u Prijedoru, te mozaike za crkvu u Banjoj Luci.

Njegov stvaralački put obilježen je prelaskom s Bukovčeve palete i utjecaja poentilizma ka snažnom, kontrastnom kolorističkom izrazu. Popović je bio jedan od prvih koji je u bosanshogercegovačkom slikarstvo unio elemente moderne, te je na svojim putovanjima i kroz rad s učenicima prenosio iskustva savremenih evropskih tokova.&lt;ref name=&quot;Divila&quot; /&gt; Historičarka umjetnosti Vera Jablan o njemu je zapisala:{{Citat2|Studije aktova i portreta, skice sa ulica i ponekad nedovršene kompozicije pokazuju s koliko je ozbiljnosti ovaj slikar prilazio radu... Nezavisan od želje i ukusa publike, nezainteresovan za prodaju svojih radova, on neprestano stvara.|}}

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pero_Popovic,_boy,_1908.jpg|''Dječak'', 1908.
Datoteka:Pero_Popović_(1881-1941)_-_Portret_Mladog_Čovek.jpg|''Portret mladog čovjeka'', 1930-e
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

* {{Cite book|last=Basler|first=Đuro|url=https://books.google.com/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=The Art treasures of Bosnia and Herzegovina|date=1987|publisher=Svjetlost}}
* {{Cite book|last=Conseil de l'Europe|url=https://books.google.com/books?id=e2Xh8RY8WG8C&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87&amp;pg=RA1-PA27|title=Documents de séance|date=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287132390}}
* {{Cite book|last=Šindić|first=Miljko|url=https://books.google.com/books?id=bk0BAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=Banjaluka|date=1970|publisher=Glas}}
* {{Cite web|url=http://www.kakanien-revisited.at/beitr/fallstudie/ALipa1.pdf|title=The Austro-Hungarian Period in Bosnia-Herzegovina|last=Lipa|first=Aida|date=26. 5. 2006.|website=Kakanien Revisited}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Pero}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1941.]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Osobe iz Sarajeva po zanimanju]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]</text>
      <sha1>s7xs5reouvn5zuqtzni3n6jmwzl1ouq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900537</id>
      <parentid>3900536</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:29:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4808" sha1="99ip57ijgvssg9te3hf0430q9apc198" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pero Popović
| slika             = Pero Popovic.png
| opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}}
| mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = Srbin
| obrazovanje       = [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademija likovnih umjetnosti, Prag]]
| period            = početak 20. vijeka
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| utjecao           = [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]]
| utjecali          = [[Vlaho Bukovac]], [[František Ženíšek]]
}}

'''Pero Popović''' ([[Prijedor]], 18. august 1881 – [[Sarajevo]], 1. februar 1941.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]] i pedagog, te jedan od pionira moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Pored [[Todor Švrakić|Todora Švrakića]] i [[Branko Radulović|Branka Radulovića]], smatra se jednim od prvih školovanih slikara koji su svojim djelovanjem obilježili početak 20. vijeka u zemlji.

== Biografija ==
Nakon završene [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] u Sarajevu, Popović odlazi u [[Beč]], gdje završava tri semestra [[Filozofija|filozofije]], a potom se 1905. upućuje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Prag]]. Slikarstvo je studirao kod: [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i češkog slikara Františeka Ženíšeka.&lt;ref name=&quot;Divila&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.galerijadivila.hr/pero-popovi%C4%87|title=Pero Popović - Galerija Divila|website=galerijadivila.hr|access-date=25. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Godine 1907. u Sarajevu, zajedno sa [[Todor Švrakić|Todorom Švrakićem]] i [[Branko Radulović|Brankom Radulovićem]], organizuje prvu izložbu lokalnih slikara u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Srbinovski&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135|title=Pero Popović - Srbinovski Art|website=srbinovski-art.com|access-date=25. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Od 1908. godine radio je kao profesor crtanja na Velikoj realci u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Među njegovim učenicima bili su slikari: [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]] i [[Božidar Nikolić (slikar)|Božidar Nikolić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/znamenite-licnosti-banjaluke-bozidar-nikolic-ratnik-sa-kistom/|title=ZNAMENITE LIČNOSTI BANJALUKE Božidar Nikolić, ratnik sa kistom|website=Srpskainfo|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Godine 1930. preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do smrti 1941.

== Opus ==
Popović je slikao portrete, pejzaže, mrtve prirode i kompozicije sa scenama iz svakodnevnog života. Radio je i ikonostas za crkvu u Prijedoru, te mozaike za crkvu u Banjoj Luci.

Njegov stvaralački put obilježen je prelaskom s Bukovčeve palete i utjecaja poentilizma ka snažnom, kontrastnom kolorističkom izrazu. Popović je bio jedan od prvih koji je u bosanshogercegovačkom slikarstvo unio elemente moderne, te je na svojim putovanjima i kroz rad s učenicima prenosio iskustva savremenih evropskih tokova.&lt;ref name=&quot;Divila&quot; /&gt; Historičarka umjetnosti Vera Jablan o njemu je zapisala:{{Citat2|Studije aktova i portreta, skice sa ulica i ponekad nedovršene kompozicije pokazuju s koliko je ozbiljnosti ovaj slikar prilazio radu... Nezavisan od želje i ukusa publike, nezainteresovan za prodaju svojih radova, on neprestano stvara.|}}

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pero_Popovic,_boy,_1908.jpg|''Dječak'', 1908.
Datoteka:Pero_Popović_(1881-1941)_-_Portret_Mladog_Čovek.jpg|''Portret mladog čovjeka'', 1930-e
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

* {{Cite book|last=Basler|first=Đuro|url=https://books.google.com/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=The Art treasures of Bosnia and Herzegovina|date=1987|publisher=Svjetlost}}
* {{Cite book|last=Conseil de l'Europe|url=https://books.google.com/books?id=e2Xh8RY8WG8C&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87&amp;pg=RA1-PA27|title=Documents de séance|date=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287132390}}
* {{Cite book|last=Šindić|first=Miljko|url=https://books.google.com/books?id=bk0BAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=Banjaluka|date=1970|publisher=Glas}}
* {{Cite web|url=http://www.kakanien-revisited.at/beitr/fallstudie/ALipa1.pdf|title=The Austro-Hungarian Period in Bosnia-Herzegovina|last=Lipa|first=Aida|date=26. 5. 2006|website=Kakanien Revisited}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Pero}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1941.]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Osobe iz Sarajeva po zanimanju]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]</text>
      <sha1>99ip57ijgvssg9te3hf0430q9apc198</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900538</id>
      <parentid>3900537</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T12:31:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe iz Sarajeva po zanimanju]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4762" sha1="m170vzau1h9tsm68dnk0ldcplbjihmy" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pero Popović
| slika             = Pero Popovic.png
| opis_slike        = Pero Popović, početak 20. vijeka
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1881|8|18}}
| mjesto_rođenja    = [[Prijedor]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1941|2|1|1881|8|18}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = Srbin
| obrazovanje       = [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademija likovnih umjetnosti, Prag]]
| period            = početak 20. vijeka
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| utjecao           = [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]]
| utjecali          = [[Vlaho Bukovac]], [[František Ženíšek]]
}}

'''Pero Popović''' ([[Prijedor]], 18. august 1881 – [[Sarajevo]], 1. februar 1941.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[slikar]] i pedagog, te jedan od pionira moderne likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Pored [[Todor Švrakić|Todora Švrakića]] i [[Branko Radulović|Branka Radulovića]], smatra se jednim od prvih školovanih slikara koji su svojim djelovanjem obilježili početak 20. vijeka u zemlji.

== Biografija ==
Nakon završene [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] u Sarajevu, Popović odlazi u [[Beč]], gdje završava tri semestra [[Filozofija|filozofije]], a potom se 1905. upućuje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Pragu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Prag]]. Slikarstvo je studirao kod: [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i češkog slikara Františeka Ženíšeka.&lt;ref name=&quot;Divila&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.galerijadivila.hr/pero-popovi%C4%87|title=Pero Popović - Galerija Divila|website=galerijadivila.hr|access-date=25. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Godine 1907. u Sarajevu, zajedno sa [[Todor Švrakić|Todorom Švrakićem]] i [[Branko Radulović|Brankom Radulovićem]], organizuje prvu izložbu lokalnih slikara u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Srbinovski&quot;&gt;{{Cite web|url=https://srbinovski-art.com/autor.php?id=1135|title=Pero Popović - Srbinovski Art|website=srbinovski-art.com|access-date=25. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Od 1908. godine radio je kao profesor crtanja na Velikoj realci u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Među njegovim učenicima bili su slikari: [[Milivoj Uzelac]], [[Vilko Gecan]] i [[Božidar Nikolić (slikar)|Božidar Nikolić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/znamenite-licnosti-banjaluke-bozidar-nikolic-ratnik-sa-kistom/|title=ZNAMENITE LIČNOSTI BANJALUKE Božidar Nikolić, ratnik sa kistom|website=Srpskainfo|access-date=11. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Godine 1930. preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do smrti 1941.

== Opus ==
Popović je slikao portrete, pejzaže, mrtve prirode i kompozicije sa scenama iz svakodnevnog života. Radio je i ikonostas za crkvu u Prijedoru, te mozaike za crkvu u Banjoj Luci.

Njegov stvaralački put obilježen je prelaskom s Bukovčeve palete i utjecaja poentilizma ka snažnom, kontrastnom kolorističkom izrazu. Popović je bio jedan od prvih koji je u bosanshogercegovačkom slikarstvo unio elemente moderne, te je na svojim putovanjima i kroz rad s učenicima prenosio iskustva savremenih evropskih tokova.&lt;ref name=&quot;Divila&quot; /&gt; Historičarka umjetnosti Vera Jablan o njemu je zapisala:{{Citat2|Studije aktova i portreta, skice sa ulica i ponekad nedovršene kompozicije pokazuju s koliko je ozbiljnosti ovaj slikar prilazio radu... Nezavisan od želje i ukusa publike, nezainteresovan za prodaju svojih radova, on neprestano stvara.|}}

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pero_Popovic,_boy,_1908.jpg|''Dječak'', 1908.
Datoteka:Pero_Popović_(1881-1941)_-_Portret_Mladog_Čovek.jpg|''Portret mladog čovjeka'', 1930-e
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

* {{Cite book|last=Basler|first=Đuro|url=https://books.google.com/books?id=W6OfAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=The Art treasures of Bosnia and Herzegovina|date=1987|publisher=Svjetlost}}
* {{Cite book|last=Conseil de l'Europe|url=https://books.google.com/books?id=e2Xh8RY8WG8C&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87&amp;pg=RA1-PA27|title=Documents de séance|date=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287132390}}
* {{Cite book|last=Šindić|first=Miljko|url=https://books.google.com/books?id=bk0BAAAAMAAJ&amp;q=painter+Pero+Popovi%C4%87|title=Banjaluka|date=1970|publisher=Glas}}
* {{Cite web|url=http://www.kakanien-revisited.at/beitr/fallstudie/ALipa1.pdf|title=The Austro-Hungarian Period in Bosnia-Herzegovina|last=Lipa|first=Aida|date=26. 5. 2006|website=Kakanien Revisited}}

{{DEFAULTSORT:Popović, Pero}}
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1941.]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]</text>
      <sha1>m170vzau1h9tsm68dnk0ldcplbjihmy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Vengeful06</title>
    <ns>3</ns>
    <id>535551</id>
    <revision>
      <id>3900533</id>
      <timestamp>2026-06-25T12:24:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3900533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Đoko Mazalić.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535552</id>
    <revision>
      <id>3900551</id>
      <timestamp>2026-06-25T13:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Autoportret - Đoko Mazalić
|Izvor= https://artsandculture.google.com/asset/self-portrait/qgFZKgUaLyRZWw
|Datum= 1939
|Autor= Đoko Mazalić
|Objašnjenje= Historijska autoportret slikara Đoke Mazalića. Slika se koristi minimalno radi identifikacije umjetnika
}}</comment>
      <origin>3900551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="330" sha1="bu5go5f6s8pccahgavb7osqh0nfxc9k" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Autoportret - Đoko Mazalić
|Izvor= https://artsandculture.google.com/asset/self-portrait/qgFZKgUaLyRZWw
|Datum= 1939
|Autor= Đoko Mazalić
|Objašnjenje= Historijska autoportret slikara Đoke Mazalića. Slika se koristi minimalno radi identifikacije umjetnika
}}
== Licenciranje ==
{{Fairuse}}</text>
      <sha1>bu5go5f6s8pccahgavb7osqh0nfxc9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Britanske bitke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535555</id>
    <revision>
      <id>3900600</id>
      <timestamp>2026-06-25T17:06:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Bitke po državama|Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva|Bitke]]</comment>
      <origin>3900600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="46z81ebgljzrbw2qgpu90q8lq69x7g0" xml:space="preserve">[[Kategorija:Bitke po državama|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva|Bitke]]</text>
      <sha1>46z81ebgljzrbw2qgpu90q8lq69x7g0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragon Ball Z: Dokkan Battle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535556</id>
    <revision>
      <id>3900607</id>
      <timestamp>2026-06-25T17:41:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kratki opis|Videoigra iz 2015.}} {{Infokutija videoigra | naziv          = Dragon Ball Z: Dokkan Battle | slika          =  | razvijač       = [[Akatsuki Games]] | izdavač        = [[Bandai Namco Entertainment]] | serijal        = [[Dragon Ball|Dragonball]] | platforme      = [[Android (operativni sistem)|Android]], [[iOS]], [[iPadOS]] | objavljeno     = {{plainlist| * JP: 30. januar 2015. (Android) * JP: 18. februar 2015. (iOS) * WW: 16. juli 2015. }} | žanr           =...</comment>
      <origin>3900607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4325" sha1="0hmvn20tdugyh1anyix5nsirg1obc98" xml:space="preserve">{{Kratki opis|Videoigra iz 2015.}}
{{Infokutija videoigra
| naziv          = Dragon Ball Z: Dokkan Battle
| slika          = 
| razvijač       = [[Akatsuki Games]]
| izdavač        = [[Bandai Namco Entertainment]]
| serijal        = [[Dragon Ball|Dragonball]]
| platforme      = [[Android (operativni sistem)|Android]], [[iOS]], [[iPadOS]]
| objavljeno     = {{plainlist|
* JP: 30. januar 2015. (Android)
* JP: 18. februar 2015. (iOS)
* WW: 16. juli 2015.
}}
| žanr           = [[Gacha igra|Gacha]], [[Slagalica]], [[Kolekcionarska kartaška igra]]
| režimi         = [[Jedan igrač]]
}}

'''''Dragon Ball Z: Dokkan Battle''''' ([[Japanski jezik|Japanski]]: ドラゴンボールZ ドッカンバトル}) je besplatna [[mobilna igra]] zasnovana na ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'' [[anime]] franšizi. Razvila ju je kompanija [[Akatsuki Games]], a izdala [[Bandai Namco Entertainment]]. Igra je objavljena u Japanu za [[Android (operativni sistem)|Android]] 30. januara 2015. godine, a za [[iOS]] 18. februara 2015.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2015-07-18/dragon-ball-z-dokkan-battle-ios-android-game-english-video-streamed/.90611|title=Dragon Ball Z Dokkan Battle iOS/Android Game's English Video Streamed|date=18. juli 2015|newspaper=[[Anime News Network]]|datum_pristupa=10. januar 2017}}&lt;/ref&gt; ''Dokkan Battle'' je širom svijeta za iOS i Android objavljena 16. jula 2015.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.businesswire.com/news/home/20150717005144/en/BANDAI-NAMCO-Entertainment-DRAGON-BALL-DOKKAN-BATTLE|title=BANDAI NAMCO Entertainment: DRAGON BALL Z DOKKAN BATTLE, a Popular Smartphone Game with More Than 13 Million Downloads in Japan, Launches Western Countries|date=17. juli 2015|website=[[Business Wire]]|datum_pristupa=10. januar 2017}}&lt;/ref&gt; Igra je premašila 350 miliona preuzimanja širom svijeta i ostvarila preko 3 milijarde $ prihoda.&lt;ref name=&quot;Dokkan&quot;&gt;{{cite news |last1=Chapple |first1=Craig |title=Dragon Ball Z: Dokkan Battle Surpasses $3 Billion Spent by Players Since Its 2015 Launch |url=https://sensortower.com/blog/dragon-ball-z-dokkan-battle-3-billion-revenue |datum_pristupa=25. juni 2026 |work=Sensor Tower |date=18. august 2021}}&lt;/ref&gt;

== Način igre ==
Igra sadrži elemente [[društvena igra|društvenih igara]], [[kolekcionarske kartaške igre]] i [[slagalica]] žanrova.

=== Sakupljanje likova ===
''Dragon Ball Z: Dokkan Battle'' je [[Gacha igra|gacha igra]]. Postoji 6 nivoa rijetkosti: N, R, SR, SSR, UR i LR. Kada igrač dobije lika, može ga &quot;Z-probuditi&quot; (Z-Awaken) i &quot;Dokkan probuditi&quot; (Dokkan Awaken) sakupljanjem medalja za buđenje i treniranjem. Z-buđenje može promijeniti rijetkost likova(najčešće SSR u UR). Dokkan buđenje promijeni osobine i snagu likova.

=== Mehanika borbe ===
Igrači spajaju različite boje Ki kugli kako bi izveli napade. Postoji 5 tipova: 

* STR (crvena)
* PHY (žuta)
* INT (ljubičasta)
* TEQ (zelena) 
* AGL (plava)

Sakupljanje 12 Ki kugli omogućava liku (rijetkosti N, R, SR, SSR, UR) da izvede ''Super Napad'', dok 18 Ki omogućava LR likovima da izvedu ''Ultra Super Napad.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.gamezebo.com/2015/07/21/dragon-ball-z-dokkan-battle-review-bash-the-dragon/ |title=Dragon Ball Z: Dokkan Battle Review – Bash the Dragon |date=21. juli 2015 |datum_pristupa=18. juli 2018}}&lt;/ref&gt; U Januaru 2026., tokom 11. godišnjice igrice, dodani su i &quot;EX Super Napadi&quot; koji samo mogu da izvedu LR likovi, pod određenim uslovima.

== Gacha skandal ==
14. novembra 2017. godine, pojavile su se tvrdnje da su stope dobijanja lika [[Kefla]] bile manipulisane. Programer je privremeno onemogućio prikaz vjerovatnoće gacha informacija, a kasnije pružio kompenzaciju igračima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nlab.itmedia.co.jp/nl/articles/1711/15/news115.html|title=「ドラゴンボール ドッカンバトル」ガシャ表示の不具合から提供割合操作疑惑へと発展 → 公式は疑惑的を否定|publisher=Net Lab|date=15. novembar 2017|datum_pristupa=1. decembar 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Videoigre iz 2015.]]
[[Kategorija:Android igre]]
[[Kategorija:Bandai Namco igre]]
[[Kategorija:Dragon Ball igre]]
[[Kategorija:Gacha igre]]
[[Kategorija:iOS igre]]
[[Kategorija:Videoigre za jednog igrača]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Japanu]]</text>
      <sha1>0hmvn20tdugyh1anyix5nsirg1obc98</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900609</id>
      <parentid>3900607</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4347" sha1="l7210hg0ccs74dqf8ujfjp9adyuzjx4" xml:space="preserve">{{Kratki opis|Videoigra iz 2015.}}
{{Infokutija videoigra
| naziv          = Dragon Ball Z: Dokkan Battle
| slika          = Logo-Dokkan Battle.png
| razvijač       = [[Akatsuki Games]]
| izdavač        = [[Bandai Namco Entertainment]]
| serijal        = [[Dragon Ball|Dragonball]]
| platforme      = [[Android (operativni sistem)|Android]], [[iOS]], [[iPadOS]]
| objavljeno     = {{plainlist|
* JP: 30. januar 2015. (Android)
* JP: 18. februar 2015. (iOS)
* WW: 16. juli 2015.
}}
| žanr           = [[Gacha igra|Gacha]], [[Slagalica]], [[Kolekcionarska kartaška igra]]
| režimi         = [[Jedan igrač]]
}}

'''''Dragon Ball Z: Dokkan Battle''''' ([[Japanski jezik|Japanski]]: ドラゴンボールZ ドッカンバトル}) je besplatna [[mobilna igra]] zasnovana na ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'' [[anime]] franšizi. Razvila ju je kompanija [[Akatsuki Games]], a izdala [[Bandai Namco Entertainment]]. Igra je objavljena u Japanu za [[Android (operativni sistem)|Android]] 30. januara 2015. godine, a za [[iOS]] 18. februara 2015.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2015-07-18/dragon-ball-z-dokkan-battle-ios-android-game-english-video-streamed/.90611|title=Dragon Ball Z Dokkan Battle iOS/Android Game's English Video Streamed|date=18. juli 2015|newspaper=[[Anime News Network]]|datum_pristupa=10. januar 2017}}&lt;/ref&gt; ''Dokkan Battle'' je širom svijeta za iOS i Android objavljena 16. jula 2015.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.businesswire.com/news/home/20150717005144/en/BANDAI-NAMCO-Entertainment-DRAGON-BALL-DOKKAN-BATTLE|title=BANDAI NAMCO Entertainment: DRAGON BALL Z DOKKAN BATTLE, a Popular Smartphone Game with More Than 13 Million Downloads in Japan, Launches Western Countries|date=17. juli 2015|website=[[Business Wire]]|datum_pristupa=10. januar 2017}}&lt;/ref&gt; Igra je premašila 350 miliona preuzimanja širom svijeta i ostvarila preko 3 milijarde $ prihoda.&lt;ref name=&quot;Dokkan&quot;&gt;{{cite news |last1=Chapple |first1=Craig |title=Dragon Ball Z: Dokkan Battle Surpasses $3 Billion Spent by Players Since Its 2015 Launch |url=https://sensortower.com/blog/dragon-ball-z-dokkan-battle-3-billion-revenue |datum_pristupa=25. juni 2026 |work=Sensor Tower |date=18. august 2021}}&lt;/ref&gt;

== Način igre ==
Igra sadrži elemente [[društvena igra|društvenih igara]], [[kolekcionarske kartaške igre]] i [[slagalica]] žanrova.

=== Sakupljanje likova ===
''Dragon Ball Z: Dokkan Battle'' je [[Gacha igra|gacha igra]]. Postoji 6 nivoa rijetkosti: N, R, SR, SSR, UR i LR. Kada igrač dobije lika, može ga &quot;Z-probuditi&quot; (Z-Awaken) i &quot;Dokkan probuditi&quot; (Dokkan Awaken) sakupljanjem medalja za buđenje i treniranjem. Z-buđenje može promijeniti rijetkost likova(najčešće SSR u UR). Dokkan buđenje promijeni osobine i snagu likova.

=== Mehanika borbe ===
Igrači spajaju različite boje Ki kugli kako bi izveli napade. Postoji 5 tipova: 

* STR (crvena)
* PHY (žuta)
* INT (ljubičasta)
* TEQ (zelena) 
* AGL (plava)

Sakupljanje 12 Ki kugli omogućava liku (rijetkosti N, R, SR, SSR, UR) da izvede ''Super Napad'', dok 18 Ki omogućava LR likovima da izvedu ''Ultra Super Napad.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.gamezebo.com/2015/07/21/dragon-ball-z-dokkan-battle-review-bash-the-dragon/ |title=Dragon Ball Z: Dokkan Battle Review – Bash the Dragon |date=21. juli 2015 |datum_pristupa=18. juli 2018}}&lt;/ref&gt; U Januaru 2026., tokom 11. godišnjice igrice, dodani su i &quot;EX Super Napadi&quot; koji samo mogu da izvedu LR likovi, pod određenim uslovima.

== Gacha skandal ==
14. novembra 2017. godine, pojavile su se tvrdnje da su stope dobijanja lika [[Kefla]] bile manipulisane. Programer je privremeno onemogućio prikaz vjerovatnoće gacha informacija, a kasnije pružio kompenzaciju igračima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nlab.itmedia.co.jp/nl/articles/1711/15/news115.html|title=「ドラゴンボール ドッカンバトル」ガシャ表示の不具合から提供割合操作疑惑へと発展 → 公式は疑惑的を否定|publisher=Net Lab|date=15. novembar 2017|datum_pristupa=1. decembar 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Videoigre iz 2015.]]
[[Kategorija:Android igre]]
[[Kategorija:Bandai Namco igre]]
[[Kategorija:Dragon Ball igre]]
[[Kategorija:Gacha igre]]
[[Kategorija:iOS igre]]
[[Kategorija:Videoigre za jednog igrača]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Japanu]]</text>
      <sha1>l7210hg0ccs74dqf8ujfjp9adyuzjx4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900610</id>
      <parentid>3900609</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T17:45:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4312" sha1="gcl7q9w4iyn0mmt2a57jsrid6iymtjo" xml:space="preserve">{{Infokutija videoigra
| naziv          = Dragon Ball Z: Dokkan Battle
| slika          = Logo-Dokkan Battle.png
| razvijač       = [[Akatsuki Games]]
| izdavač        = [[Bandai Namco Entertainment]]
| serijal        = [[Dragon Ball|Dragonball]]
| platforme      = [[Android (operativni sistem)|Android]], [[iOS]], [[iPadOS]]
| objavljeno     = {{plainlist|
* JP: 30. januar 2015. (Android)
* JP: 18. februar 2015. (iOS)
* WW: 16. juli 2015.
}}
| žanr           = [[Gacha igra|Gacha]], [[Slagalica]], [[Kolekcionarska kartaška igra]]
| režimi         = [[Jedan igrač]]
}}

'''''Dragon Ball Z: Dokkan Battle''''' ([[Japanski jezik|Japanski]]: ドラゴンボールZ ドッカンバトル}) je besplatna [[mobilna igra]] zasnovana na ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'' [[anime]] franšizi. Razvila ju je kompanija [[Akatsuki Games]], a izdala [[Bandai Namco Entertainment]]. Igra je objavljena u Japanu za [[Android (operativni sistem)|Android]] 30. januara 2015. godine, a za [[iOS]] 18. februara 2015.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2015-07-18/dragon-ball-z-dokkan-battle-ios-android-game-english-video-streamed/.90611|title=Dragon Ball Z Dokkan Battle iOS/Android Game's English Video Streamed|date=18. juli 2015|newspaper=[[Anime News Network]]|datum_pristupa=10. januar 2017}}&lt;/ref&gt; ''Dokkan Battle'' je širom svijeta za iOS i Android objavljena 16. jula 2015.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.businesswire.com/news/home/20150717005144/en/BANDAI-NAMCO-Entertainment-DRAGON-BALL-DOKKAN-BATTLE|title=BANDAI NAMCO Entertainment: DRAGON BALL Z DOKKAN BATTLE, a Popular Smartphone Game with More Than 13 Million Downloads in Japan, Launches Western Countries|date=17. juli 2015|website=[[Business Wire]]|datum_pristupa=10. januar 2017}}&lt;/ref&gt; Igra je premašila 350 miliona preuzimanja širom svijeta i ostvarila preko 3 milijarde $ prihoda.&lt;ref name=&quot;Dokkan&quot;&gt;{{cite news |last1=Chapple |first1=Craig |title=Dragon Ball Z: Dokkan Battle Surpasses $3 Billion Spent by Players Since Its 2015 Launch |url=https://sensortower.com/blog/dragon-ball-z-dokkan-battle-3-billion-revenue |datum_pristupa=25. juni 2026 |work=Sensor Tower |date=18. august 2021}}&lt;/ref&gt;

== Način igre ==
Igra sadrži elemente [[društvena igra|društvenih igara]], [[kolekcionarske kartaške igre]] i [[slagalica]] žanrova.

=== Sakupljanje likova ===
''Dragon Ball Z: Dokkan Battle'' je [[Gacha igra|gacha igra]]. Postoji 6 nivoa rijetkosti: N, R, SR, SSR, UR i LR. Kada igrač dobije lika, može ga &quot;Z-probuditi&quot; (Z-Awaken) i &quot;Dokkan probuditi&quot; (Dokkan Awaken) sakupljanjem medalja za buđenje i treniranjem. Z-buđenje može promijeniti rijetkost likova(najčešće SSR u UR). Dokkan buđenje promijeni osobine i snagu likova.

=== Mehanika borbe ===
Igrači spajaju različite boje Ki kugli kako bi izveli napade. Postoji 5 tipova: 

* STR (crvena)
* PHY (žuta)
* INT (ljubičasta)
* TEQ (zelena) 
* AGL (plava)

Sakupljanje 12 Ki kugli omogućava liku (rijetkosti N, R, SR, SSR, UR) da izvede ''Super Napad'', dok 18 Ki omogućava LR likovima da izvedu ''Ultra Super Napad.''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.gamezebo.com/2015/07/21/dragon-ball-z-dokkan-battle-review-bash-the-dragon/ |title=Dragon Ball Z: Dokkan Battle Review – Bash the Dragon |date=21. juli 2015 |datum_pristupa=18. juli 2018}}&lt;/ref&gt; U Januaru 2026., tokom 11. godišnjice igrice, dodani su i &quot;EX Super Napadi&quot; koji samo mogu da izvedu LR likovi, pod određenim uslovima.

== Gacha skandal ==
14. novembra 2017. godine, pojavile su se tvrdnje da su stope dobijanja lika [[Kefla]] bile manipulisane. Programer je privremeno onemogućio prikaz vjerovatnoće gacha informacija, a kasnije pružio kompenzaciju igračima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nlab.itmedia.co.jp/nl/articles/1711/15/news115.html|title=「ドラゴンボール ドッカンバトル」ガシャ表示の不具合から提供割合操作疑惑へと発展 → 公式は疑惑的を否定|publisher=Net Lab|date=15. novembar 2017|datum_pristupa=1. decembar 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Videoigre iz 2015.]]
[[Kategorija:Android igre]]
[[Kategorija:Bandai Namco igre]]
[[Kategorija:Dragon Ball igre]]
[[Kategorija:Gacha igre]]
[[Kategorija:iOS igre]]
[[Kategorija:Videoigre za jednog igrača]]
[[Kategorija:Videoigre razvijene u Japanu]]</text>
      <sha1>gcl7q9w4iyn0mmt2a57jsrid6iymtjo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Logo-Dokkan Battle.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535557</id>
    <revision>
      <id>3900608</id>
      <timestamp>2026-06-25T17:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Logotip videoigre Dragon Ball Z: Dokkan Battle
|Izvor= [https://dbz-dokkan.bn-ent.net/en/]
|Datum= 2015.
|Autor= Bandai Namco Entertainment / Akatsuki Games
|Objašnjenje= Ovo je logotip zaštićene robne marke (videoigre). Slika se koristi pod odredbama &quot;poštene upotrebe&quot; (fair use) isključivo za identifikaciju i ilustraciju članka o istoimenoj igri, jer ne postoji slobodna zamjenska verzija logotipa.
}}</comment>
      <origin>3900608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="445" sha1="7zv2k9pt2808lrol688ofpcizy923l4" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Logotip videoigre Dragon Ball Z: Dokkan Battle
|Izvor= [https://dbz-dokkan.bn-ent.net/en/]
|Datum= 2015.
|Autor= Bandai Namco Entertainment / Akatsuki Games
|Objašnjenje= Ovo je logotip zaštićene robne marke (videoigre). Slika se koristi pod odredbama &quot;poštene upotrebe&quot; (fair use) isključivo za identifikaciju i ilustraciju članka o istoimenoj igri, jer ne postoji slobodna zamjenska verzija logotipa.
}}</text>
      <sha1>7zv2k9pt2808lrol688ofpcizy923l4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bandai Namco Entertainment</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535558</id>
    <revision>
      <id>3900611</id>
      <timestamp>2026-06-25T18:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija kompanija | poslovno_ime       = Bandai Namco Entertainment Inc. | izvorno_ime        = {{lang|ja|株式会社バンダイナムコエンターテインメント}} | prijašnje_ime      = Namco Bandai Games Inc. (2006–2014)&lt;br /&gt;Bandai Namco Games Inc. (2014–2015) | slika              = Bandai Namco logo (2022).svg | veličina_slike     = 220px | slika2             = Bandai_Namco_headquaters.jpg | veličina_slike2    = 220px | tekst2             = Sjedište k...</comment>
      <origin>3900611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6535" sha1="e6b9i3kr6tlo6uxiwip5yl3l8hqibzt" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| poslovno_ime       = Bandai Namco Entertainment Inc.
| izvorno_ime        = {{lang|ja|株式会社バンダイナムコエンターテインメント}}
| prijašnje_ime      = Namco Bandai Games Inc. (2006–2014)&lt;br /&gt;Bandai Namco Games Inc. (2014–2015)
| slika              = Bandai Namco logo (2022).svg
| veličina_slike     = 220px
| slika2             = Bandai_Namco_headquaters.jpg
| veličina_slike2    = 220px
| tekst2             = Sjedište kompanije u Tokiju
| vrsta              = Podružnica
| industrija         = [[Videoigra|Videoigre]]
| prethodnik         = [[Namco]]&lt;br /&gt;Bandai (divizija za videoigre)
| osnovano           = 31. mart 2006.
| sjedište           = Minato, [[Tokio]], [[Japan]]
| poslužuje          = Širom svijeta
| ključne_osobe      = Nao Udagawa
| proizvodi          = Videoigre
| vlasnik            = [[Bandai Namco Holdings]]
| divizije           = Bandai Namco Aces&lt;br /&gt;[[Bandai Namco Studios]]&lt;br /&gt;Bandai Namco Mobile
| podružnice         = [[D3 Publisher]]&lt;br /&gt;Reflector Entertainment
| veb-sajt           = [https://www.bandainamcoent.co.jp/english/ bandainamcoent.co.jp]
}}

'''Bandai Namco Entertainment Inc.''' je japanski multinacionalni izdavač [[videoigara]] i ogranak grupe [[Bandai Namco Holdings]]. Kompanija je nastala 31. marta 2006. spajanjem videoigra divizija kompanija [[Namco]] i [[Bandai]] radi jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu.&lt;ref name=&quot;est&quot;&gt;{{cite web|last=Karlin|first=David|title=Bandai and Namco Finalize Merger Details|url=http://www.1up.com/news/bandai-namco-finalize-merger-details|publisher=1UP.com|access-date=2020-11-21}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj i franšize ==
Bandai Namco posjeduje brojne svjetski poznate franšize, uključujući:
* '''Klasične igre''': ''[[Pac-Man]]'' (zvanična maskota), ''[[Ridge Racer]]'' i ''[[Taiko no Tatsujin]]''.
* '''Borilačke igre''': ''[[Tekken]]'' i ''[[Soulcalibur]]''.
* '''RPG naslovi''': ''[[Dark Souls]]'', ''[[Elden Ring]]'' i ''[[Tales (video igra)|Tales]]''.
* '''Licencirani naslovi''': Serijali bazirani na franšizama poput ''[[Gundam]]'', ''[[Sword Art Online]]'' i ''[[Dragon Ball]]''.

== Historijski razvoj ==
Nakon osnivanja 2006. godine, kompanija je kroz godine apsorbovala srodne divizije poput [[Banpresto]] (2008) i [[Namco Networks]] (2011).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.siliconera.com/2007/11/09/banpresto-absorbed-by-namco-bandai/ |title=Banpresto absorbed by Namco Bandai |date=2007-11-09|access-date=2014-02-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.katanaxtreme.com/anime_news/details.aspx?id=li1vddzCy06DZUz3hzp97g |title=Namco Bandai Games Inc. to Take Over Bandai Networks Co., Ltd. |access-date=2008-12-10}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. razvojni odjeli su izdvojeni u nezavisnu kompaniju [[Bandai Namco Studios]] radi efikasnijeg razvoja igara,&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.engadget.com/2012/02/10/namco-spins-off-internal-dev-studios-into-namco-bandai-studio/ |title=Namco spins off internal dev studios into 'Namco Bandai Studio' |date=2012-02-10|magazine=Famitsu |access-date=2020-02-09}}&lt;/ref&gt; a 2015. godine naziv kompanije je promijenjen u ''Bandai Namco Entertainment''.&lt;ref&gt;{{cite web|last=James|first=Thomas|url=https://www.gematsu.com/2014/12/bandai-namco-games-changing-name-bandai-namco-entertainment|title=Bandai Namco Games changing name to Bandai Namco Entertainment|access-date=2014-12-16}}&lt;/ref&gt; Kompanija danas upravlja mrežom studija širom svijeta, uključujući ogranke u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=BANDAI NAMCO Entertainment opens new mobile company - BANDAI NAMCO Mobile|url=https://en.bandainamcoent.eu/news/bandai-namco-entertainment-opens-new-mobile-company-bandai-namco-mobile|website=Bandai Namco Europe|date=2019-07-31}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Izdavači videoigara]]
[[Kategorija:Japanske kompanije osnovane 2006.]]

'''Bandai Namco Entertainment Inc.''' je japanski multinacionalni izdavač [[videoigara]] i ogranak grupe [[Bandai Namco Holdings]]. Kompanija je nastala 31. marta 2006. spajanjem videoigra divizija kompanija [[Namco]] i [[Bandai]] radi jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu.&lt;ref name=&quot;est2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.1up.com/news/bandai-namco-finalize-merger-details|title=Bandai and Namco Finalize Merger Details|last=Karlin|first=David|publisher=1UP.com|access-date=2020-11-21}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj i franšize ==
Bandai Namco posjeduje brojne svjetski poznate franšize, uključujući:

* '''Klasične igre''': ''[[Pac-Man]]'' (zvanična maskota), ''[[Ridge Racer]]'' i ''[[Taiko no Tatsujin]]''.
* '''Borilačke igre''': ''[[Tekken]]'' i ''[[Soulcalibur]]''.
* '''RPG naslovi''': ''[[Dark Souls]]'', ''[[Elden Ring]]'' i ''[[Tales (video igra)|Tales]]''.
* '''Licencirani naslovi''': Serijali bazirani na franšizama poput ''[[Gundam]]'', ''[[Sword Art Online]]'' i ''[[Dragon Ball]]''.

== Historijski razvoj ==
Nakon osnivanja 2006. godine, kompanija je kroz godine apsorbovala srodne divizije poput [[Banpresto]] (2008) i [[Namco Networks]] (2011).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.siliconera.com/2007/11/09/banpresto-absorbed-by-namco-bandai/|title=Banpresto absorbed by Namco Bandai|date=2007-11-09|access-date=2014-02-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.katanaxtreme.com/anime_news/details.aspx?id=li1vddzCy06DZUz3hzp97g|title=Namco Bandai Games Inc. to Take Over Bandai Networks Co., Ltd.|access-date=2008-12-10}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. razvojni odjeli su izdvojeni u nezavisnu kompaniju [[Bandai Namco Studios]] radi efikasnijeg razvoja igara,&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.engadget.com/2012/02/10/namco-spins-off-internal-dev-studios-into-namco-bandai-studio/|title=Namco spins off internal dev studios into 'Namco Bandai Studio'|date=2012-02-10|magazine=Famitsu|access-date=2020-02-09}}&lt;/ref&gt; a 2015. godine naziv kompanije je promijenjen u ''Bandai Namco Entertainment''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.gematsu.com/2014/12/bandai-namco-games-changing-name-bandai-namco-entertainment|title=Bandai Namco Games changing name to Bandai Namco Entertainment|last=James|first=Thomas|access-date=2014-12-16}}&lt;/ref&gt; Kompanija danas upravlja mrežom studija širom svijeta, uključujući ogranke u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://en.bandainamcoent.eu/news/bandai-namco-entertainment-opens-new-mobile-company-bandai-namco-mobile|title=BANDAI NAMCO Entertainment opens new mobile company - BANDAI NAMCO Mobile|date=2019-07-31|website=Bandai Namco Europe}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>e6b9i3kr6tlo6uxiwip5yl3l8hqibzt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900613</id>
      <parentid>3900611</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T18:20:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3895" sha1="kgfd7ruv5lysrlze4gabceh01moqjk5" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| poslovno_ime       = Bandai Namco Entertainment Inc.
| izvorno_ime        = {{lang|ja|株式会社バンダイナムコエンターテインメント}}
| prijašnje_ime      = Namco Bandai Games Inc. (2006–2014)&lt;br /&gt;Bandai Namco Games Inc. (2014–2015)
| slika              = Bandai Namco logo (2022).svg
| veličina_slike     = 220px
| slika2             = Bandai_Namco_headquaters.jpg
| veličina_slike2    = 220px
| tekst2             = Sjedište kompanije u Tokiju
| vrsta              = Podružnica
| industrija         = [[Videoigra|Videoigre]]
| prethodnik         = [[Namco]]&lt;br /&gt;Bandai (divizija za videoigre)
| osnovano           = 31. mart 2006.
| sjedište           = Minato, [[Tokio]], [[Japan]]
| poslužuje          = Širom svijeta
| ključne_osobe      = Nao Udagawa
| proizvodi          = Videoigre
| vlasnik            = [[Bandai Namco Holdings]]
| divizije           = Bandai Namco Aces&lt;br /&gt;[[Bandai Namco Studios]]&lt;br /&gt;Bandai Namco Mobile
| podružnice         = [[D3 Publisher]]&lt;br /&gt;Reflector Entertainment
| veb-sajt           = [https://www.bandainamcoent.co.jp/english/ bandainamcoent.co.jp]
}}

'''Bandai Namco Entertainment Inc.''' je [[Japan|japanski]] multinacionalni izdavač [[Videoigra|videoigara]] i ogranak grupe [[Bandai Namco Holdings]]. Kompanija je nastala 31. marta 2006. spajanjem videoigra divizija kompanija [[Namco]] i [[Bandai]] radi jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu.&lt;ref name=&quot;est&quot;&gt;{{cite web|last=Karlin|first=David|title=Bandai and Namco Finalize Merger Details|url=http://www.1up.com/news/bandai-namco-finalize-merger-details|publisher=1UP.com|access-date=2020-11-21}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj i franšize ==
Bandai Namco posjeduje brojne svjetski poznate franšize, uključujući:
* '''Klasične igre''': ''[[Pac-Man]]'' (zvanična maskota), ''[[Ridge Racer]]'' i ''[[Taiko no Tatsujin]]''.
* '''Borilačke igre''': ''[[Tekken]]'' i ''[[Soulcalibur]]''.
* '''RPG naslovi''': ''[[Dark Souls]]'', ''[[Elden Ring]]'' i ''[[Tales (video igra)|Tales]]''.
* '''Licencirani naslovi''': Serijali bazirani na franšizama poput ''[[Gundam]]'', ''[[Sword Art Online]]'' i ''[[Dragon Ball]]''.

== Historijski razvoj ==
Nakon osnivanja 2006. godine, kompanija je kroz godine apsorbovala srodne divizije poput [[Banpresto]] (2008) i [[Namco Networks]] (2011).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.siliconera.com/2007/11/09/banpresto-absorbed-by-namco-bandai/ |title=Banpresto absorbed by Namco Bandai |date=2007-11-09|access-date=2014-02-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.katanaxtreme.com/anime_news/details.aspx?id=li1vddzCy06DZUz3hzp97g |title=Namco Bandai Games Inc. to Take Over Bandai Networks Co., Ltd. |access-date=2008-12-10}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. razvojni odjeli su izdvojeni u nezavisnu kompaniju [[Bandai Namco Studios]] radi efikasnijeg razvoja igara,&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.engadget.com/2012/02/10/namco-spins-off-internal-dev-studios-into-namco-bandai-studio/ |title=Namco spins off internal dev studios into 'Namco Bandai Studio' |date=2012-02-10|magazine=Famitsu |access-date=2020-02-09}}&lt;/ref&gt; a 2015. godine naziv kompanije je promijenjen u ''Bandai Namco Entertainment''.&lt;ref&gt;{{cite web|last=James|first=Thomas|url=https://www.gematsu.com/2014/12/bandai-namco-games-changing-name-bandai-namco-entertainment|title=Bandai Namco Games changing name to Bandai Namco Entertainment|access-date=2014-12-16}}&lt;/ref&gt; Kompanija danas upravlja mrežom studija širom svijeta, uključujući ogranke u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=BANDAI NAMCO Entertainment opens new mobile company - BANDAI NAMCO Mobile|url=https://en.bandainamcoent.eu/news/bandai-namco-entertainment-opens-new-mobile-company-bandai-namco-mobile|website=Bandai Namco Europe|date=2019-07-31}}&lt;/ref&gt;

[[Kategorija:Izdavači videoigara]]
[[Kategorija:Japanske kompanije osnovane 2006.]]

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>kgfd7ruv5lysrlze4gabceh01moqjk5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900614</id>
      <parentid>3900613</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T18:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <origin>3900614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3906" sha1="in5zob46pjgjxcs4zsihs2p5f69oqbh" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| poslovno_ime       = Bandai Namco Entertainment Inc.
| izvorno_ime        = {{lang|ja|株式会社バンダイナムコエンターテインメント}}
| prijašnje_ime      = Namco Bandai Games Inc. (2006–2014)&lt;br /&gt;Bandai Namco Games Inc. (2014–2015)
| slika              = Bandai Namco logo (2022).svg
| veličina_slike     = 220px
| slika2             = Bandai_Namco_headquaters.jpg
| veličina_slike2    = 220px
| tekst2             = Sjedište kompanije u Tokiju
| vrsta              = Podružnica
| industrija         = [[Videoigra|Videoigre]]
| prethodnik         = [[Namco]]&lt;br /&gt;Bandai (divizija za videoigre)
| osnovano           = 31. mart 2006.
| sjedište           = Minato, [[Tokio]], [[Japan]]
| poslužuje          = Širom svijeta
| ključne_osobe      = Nao Udagawa
| proizvodi          = Videoigre
| vlasnik            = [[Bandai Namco Holdings]]
| divizije           = Bandai Namco Aces&lt;br /&gt;[[Bandai Namco Studios]]&lt;br /&gt;Bandai Namco Mobile
| podružnice         = [[D3 Publisher]]&lt;br /&gt;Reflector Entertainment
| veb-sajt           = [https://www.bandainamcoent.co.jp/english/ bandainamcoent.co.jp]
}}

'''Bandai Namco Entertainment Inc.''' je [[Japan|japanski]] multinacionalni izdavač [[Videoigra|videoigara]] i ogranak grupe [[Bandai Namco Holdings]]. Kompanija je nastala 31. marta 2006. spajanjem videoigra divizija kompanija [[Namco]] i [[Bandai]] radi jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu.&lt;ref name=&quot;est&quot;&gt;{{cite web|last=Karlin|first=David|title=Bandai and Namco Finalize Merger Details|url=http://www.1up.com/news/bandai-namco-finalize-merger-details|publisher=1UP.com|access-date=2020-11-21}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj i franšize ==
Bandai Namco posjeduje brojne svjetski poznate franšize, uključujući:
* '''Klasične igre''': ''[[Pac-Man]]'' (zvanična maskota), ''[[Ridge Racer]]'' i ''[[Taiko no Tatsujin]]''.
* '''Borilačke igre''': ''[[Tekken]]'' i ''[[Soulcalibur]]''.
* '''RPG naslovi''': ''[[Dark Souls]]'', ''[[Elden Ring]]'' i ''[[Tales (video igra)|Tales]]''.
* '''Licencirani naslovi''': Serijali bazirani na franšizama poput ''[[Gundam]]'', ''[[Sword Art Online]]'' i ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''.

== Historijski razvoj ==
Nakon osnivanja 2006. godine, kompanija je kroz godine apsorbovala srodne divizije poput [[Banpresto]] (2008) i [[Namco Networks]] (2011).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.siliconera.com/2007/11/09/banpresto-absorbed-by-namco-bandai/ |title=Banpresto absorbed by Namco Bandai |date=2007-11-09|access-date=2014-02-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.katanaxtreme.com/anime_news/details.aspx?id=li1vddzCy06DZUz3hzp97g |title=Namco Bandai Games Inc. to Take Over Bandai Networks Co., Ltd. |access-date=2008-12-10}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. razvojni odjeli su izdvojeni u nezavisnu kompaniju [[Bandai Namco Studios]] radi efikasnijeg razvoja igara,&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.engadget.com/2012/02/10/namco-spins-off-internal-dev-studios-into-namco-bandai-studio/ |title=Namco spins off internal dev studios into 'Namco Bandai Studio' |date=2012-02-10|magazine=Famitsu |access-date=2020-02-09}}&lt;/ref&gt; a 2015. godine naziv kompanije je promijenjen u ''Bandai Namco Entertainment''.&lt;ref&gt;{{cite web|last=James|first=Thomas|url=https://www.gematsu.com/2014/12/bandai-namco-games-changing-name-bandai-namco-entertainment|title=Bandai Namco Games changing name to Bandai Namco Entertainment|access-date=2014-12-16}}&lt;/ref&gt; Kompanija danas upravlja mrežom studija širom svijeta, uključujući ogranke u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=BANDAI NAMCO Entertainment opens new mobile company - BANDAI NAMCO Mobile|url=https://en.bandainamcoent.eu/news/bandai-namco-entertainment-opens-new-mobile-company-bandai-namco-mobile|website=Bandai Namco Europe|date=2019-07-31}}&lt;/ref&gt;

[[Kategorija:Izdavači videoigara]]
[[Kategorija:Japanske kompanije osnovane 2006.]]

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>in5zob46pjgjxcs4zsihs2p5f69oqbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Xbox Series X/S</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535559</id>
    <revision>
      <id>3900616</id>
      <timestamp>2026-06-25T18:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija informacioni uređaj | ime = Xbox Series X / Series S | naslov = Xbox Series X / S | aka =  | logo = Xbox Series X S color.svg | slika = [[Datoteka:Xbox Series X mit Controller (transparent background).png|111px]][[Datoteka:Xbox Series S with controller (transparent background).png|130px]] | opis = Lijevo: Xbox Series X s kontrolerom; Desno: Xbox Series S s kontrolerom | developer = [[Microsoft]] | proizvođač = [[Flextronics|Flex]], [[Foxconn]] | porodica = X...</comment>
      <origin>3900616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13329" sha1="enqcjs04ggjtrpicerksgqq5emip6mm" xml:space="preserve">{{Infokutija informacioni uređaj
| ime = Xbox Series X / Series S
| naslov = Xbox Series X / S
| aka = 
| logo = Xbox Series X S color.svg
| slika = [[Datoteka:Xbox Series X mit Controller (transparent background).png|111px]][[Datoteka:Xbox Series S with controller (transparent background).png|130px]]
| opis = Lijevo: Xbox Series X s kontrolerom; Desno: Xbox Series S s kontrolerom
| developer = [[Microsoft]]
| proizvođač = [[Flextronics|Flex]], [[Foxconn]]
| porodica = [[Xbox]]
| vrsta = [[Igraća konzola|Kućna video konzola]]
| generacija = [[Deveta generacija videokonzola|Deveta generacija]]
| datum_izdavanja = {{Početni datum|2020|11|10}}&lt;br /&gt;Kina: 10. juni 2021.
| dostupan_maloprodaja = 
| cijena = 
| obustava = 
| prodane_jedinice = ~35 miliona (do februara 2026.)&lt;ref name=&quot;Lee2026&quot;&gt;{{Cite web |last=Lee |first=Robert A. |date=2026-02-25 |title=Xbox Statistics 2026: Surging Player Growth |url=https://sqmagazine.co.uk/xbox-statistics/ |access-date=2026-05-15 |website=SQ Magazine |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
| isporučene_jedinice = 
| medij = '''Series X:''' [[Ultra HD Blu-ray]], Blu-ray, DVD, CD, digitalna distribucija&lt;br /&gt;'''Series S:''' digitalna distribucija
| os = Xbox System Software
| snaga = Ugrađeno napajanje (obe konzole)
| soc = Prilagođeni AMD SoC (7 nm)
| cpu = Prilagođeni AMD 8-jezgreni [[Zen 2]]&lt;br /&gt;'''Series X:''' 3,8 GHz (3,66 GHz sa SMT)&lt;br /&gt;'''Series S:''' 3,6 GHz (3,4 GHz sa SMT)
| memorija = [[GDDR6 SDRAM]]&lt;br /&gt;'''Series X:''' 16 GB (10 GB @ 560 GB/s i 6 GB @ 336 GB/s)&lt;br /&gt;'''Series S:''' 10 GB (8 GB @ 224 GB/s i 2 GB @ 56 GB/s)
| skladištenje_podataka = Prilagođeni NVMe PCIe 4.0 SSD&lt;br /&gt;'''Series X:''' 1 TB / 2 TB&lt;br /&gt;'''Series S:''' 512 GB / 1 TB
| memorijska_kartica = Seagate / Western Digital kartica za proširenje (do 4 TB)
| ekran = 720p, 1080p, 1440p, 4K
| grafika = Prilagođena [[AMD Radeon]] [[RDNA 2]]&lt;br /&gt;'''Series X:''' 52 CU @ 1,825 GHz (12,155 TFLOPS)&lt;br /&gt;'''Series S:''' 20 CU @ 1,565 GHz (4,006 TFLOPS)
| zvuk = Dolby Atmos, DTS:X, 7.1 surround
| ulaz = 
| kontroleri = [[Xbox Wireless Controller]]
| kamera = 
| touchpad = 
| povezivanje = Wi-Fi (802.11ac), Gigabit Ethernet, 3x USB 3.2 Gen 1, HDMI 2.1
| trenutni_firmware = 10.0.26100.5735&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://mp1st.com/title-updates-and-patches/xbox-system-update-on-october-9|title=Xbox System Update on October 9 Brings What You Expect From Unannounced Firmware Patches|publisher=[[Mp1st]]|access-date=2026-05-21}}&lt;/ref&gt;
| platforma = 
| usluge = [[Xbox network]], [[Xbox Game Pass]]
| dimenzije = '''Series X:''' 15,1 × 15,1 × 30,1 cm&lt;br /&gt;'''Series S:''' 15,1 × 6,5 × 27,5 cm
| težina = '''Series X:''' 4,46 kg&lt;br /&gt;'''Series S:''' 1,93 kg
| najprodavanija_igra = 
| kompatibilnost = Sve Xbox One igre (osim onih za Kinect), odabrane Xbox 360 i originalne Xbox igre
| prethodnik = [[Xbox One]]
| nasljednik = 
| povezano = 
| veb-sajt = {{URL|https://www.xbox.com/consoles}}
}}

'''Xbox Series X''' i '''Xbox Series S''' su kućne [[Igraća konzola|igraće konzole]] devete generacije koje je razvio [[Microsoft]]. Objavljene su 10. novembra 2020. godine kao nasljednici konzole [[Xbox One]], ulazeći u direktnu tržišnu konkurenciju sa Sonyjevom konzolom [[PlayStation 5]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/2020/11/12/933951775/playstation-5-xbox-series-x-bring-sony-microsoft-rivalry-to-a-new-generation|title=Playstation 5, Xbox Series X Bring Sony-Microsoft Rivalry To A New Generation|last=Rogers|first=Carter|date=2020-11-12|website=NPR.org|archive-date=2020-11-13|url-status=live|access-date=2020-11-13}}&lt;/ref&gt;

Konzole su podijeljene u dvije kategorije: '''Series X''' kao napredniji model koji cilja nativnu 4K rezoluciju pri 60 sličica u sekundi (FPS), te '''Series S''' kao pristupačnija, potpuno digitalna verzija namijenjena za igranje u 1440p rezoluciji.&lt;ref name=&quot;wincentral series s2&quot; /&gt;

== Historija ==
Razvoj novog hardvera pod radnim imenom &quot;Project Scarlett&quot; zvanično je potvrđen na sajmu [[E3 2019]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/6/8/18658147/microsoft-xbox-scarlet-teaser-e3-2019|title=Microsoft hints at next-generation Xbox 'Scarlet' in E3 teasers|last=Warren|first=Tom|date=2019-06-08|website=The Verge|url-status=live|access-date=2019-06-09}}&lt;/ref&gt; Microsoft je od samog početka planirao blaži prijelaz između generacija, omogućavajući unazadnu kompatibilnost sa starijim igrama i kontrolerima.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/news/368875/microsoft-teases-xbox-project-scarlett-tons-of-games-keanu|title=Microsoft Teases Xbox Project Scarlett, Tons of Games, Keanu|last=Greenwald|first=Will|date=2019-06-10|website=PCmag.com|url-status=live|access-date=2019-06-10}}&lt;/ref&gt; Finalno ime i izgled konzole Series X predstavljeni su krajem 2019. godine na ceremoniji The Game Awards,&lt;ref name=&quot;verge series x2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2019/12/12/21016575/microsoft-xbox-series-x-next-xbox-console|title=Microsoft's next Xbox is Xbox Series X, coming holiday 2020|last=Warren|first=Tom|date=2019-12-12|website=[[The Verge]]|url-status=live|access-date=2019-12-12}}&lt;/ref&gt; dok je jeftiniji Series S najavljen u septembru 2020. godine.&lt;ref name=&quot;wincentral series s2&quot; /&gt;

Tokom 2024. godine, Microsoft je osvježio liniju uvođenjem potpuno bijele digitalne Series X konzole i modela od 2 TB.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/the-2tb-galaxy-black-xbox-series-x-is-finally-available-to-preorder-but-quantities-are-limited/1100-6524095/|title=New Xbox Console Preorders|website=GameSpot|access-date=2026-05-15}}&lt;/ref&gt; Zbog globalnih ekonomskih promjena i nestašice RAM memorije, cijene konzola su zabilježile blagi rast od 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cze1zn9d9p4o|title=Xbox prices hiked worldwide amid tariff uncertainty|date=2025-05-01|website=BBC News|access-date=2026-05-22}}&lt;/ref&gt;

== Hardver ==
=== Karakteristike i performanse ===
Obje konzole koriste prilagođeni '''AMD Zen 2''' procesor i grafičku arhitekturu '''RDNA 2''':&lt;ref name=&quot;xsx fullspecs2&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/03/16/xbox-series-x-tech/|title=Xbox Series X: A Closer Look at the Technology Powering the Next Generation|last=Tuttle|first=Will|date=2020-03-16|work=Xbox Wire|publisher=[[Microsoft]]|url-status=live|access-date=2020-03-16}}&lt;/ref&gt;

* '''Xbox Series X''' nudi računsku snagu od '''12,155 TFLOPS-a''' sa 16 GB GDDR6 radne memorije i Ultra HD Blu-ray optičkim pogonom.&lt;ref name=&quot;df fullspecs2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/digitalfoundry-2020-inside-xbox-series-x-full-specs|title=Inside Xbox Series X: the full specs|last=Leadbetter|first=Richard|date=2020-03-16|work=[[Eurogamer]]|url-status=live|access-date=2020-03-16}}&lt;/ref&gt;
* '''Xbox Series S''' isporučuje '''4,006 TFLOPS-a''' sa 10 GB GDDR6 memorije i nema optički pogon, oslanjajući se isključivo na digitalno preuzimanje igara.&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/09/09/introducing-xbox-series-s/|title=Introducing Xbox Series S|date=2020-09-09|work=Xbox News|url-status=live|access-date=2020-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Xbox Velocity Architecture ===
Središnji dio novog hardverskog rješenja je '''Xbox Velocity Architecture''', koja koristi brze prilagođene NVMe SSD diskove.&lt;ref name=&quot;ign velocity2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/xbox-series-x-velocity-architecture-explained-loading-times-file-sizes|title=Xbox Series X Velocity Architecture Explained|last=Skrebels|first=Joe|date=2020-07-14|work=[[IGN]]|url-status=live|access-date=2020-07-14}}&lt;/ref&gt; Ova tehnologija drastično smanjuje vrijeme učitavanja i omogućava funkciju '''Quick Resume''', koja igračima dopušta da istovremeno pauziraju i trenutno nastave do tri različite igre, čak i nakon potpunog gašenja ili ažuriranja konzole.&lt;ref name=&quot;verge x feb 2020 22&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2020/2/26/21154897/microsoft-xbox-series-x-resume-games-reboot-features-ray-tracing-audio|title=Microsoft's Xbox Series X will be able to resume games even after a reboot|last=Warren|first=Tom|date=2020-02-26|work=[[The Verge]]|url-status=live|access-date=2020-02-26}}&lt;/ref&gt;

Hardver također podržava napredne tehnologije kao što su:

* [[Ray tracing (grafika)|Ray-tracing]] (praćenje zraka svjetlosti u stvarnom vremenu)
* '''HDMI 2.1''' sa varijabilnom brzinom osvježavanja (VRR)
* '''Dolby Vision''' i '''Dolby Atmos''' prostorni audio sistemi.&lt;ref name=&quot;df fullspecs2&quot; /&gt;

=== Uporedna tabela modela ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Komponenta
!Xbox Series X
!Xbox Series S
|-
|'''Procesor (CPU)'''
|8 jezgara @ 3,8 GHz (3,66 GHz sa SMT)
|8 jezgara @ 3,6 GHz (3,4 GHz sa SMT)
|-
|'''Grafika (GPU)'''
|12,155 TFLOPS, 52 CU @ 1,825 GHz
|4,006 TFLOPS, 20 CU @ 1,565 GHz
|-
|'''Memorija'''
|16 GB GDDR6
|10 GB GDDR6
|-
|'''Ciljana rezolucija'''
|4K pri 60–120 FPS
|1440p pri 60–120 FPS
|-
|'''Optički pogon'''
|4K Ultra HD Blu-ray (na odabranim modelima)
|Nema (samo digitalni modeli)
|}

== Softver i unazadna kompatibilnost ==
Korisnički interfejs konzola optimizovan je da zauzima 40% manje memorije u odnosu na Xbox One, što doprinosi znatno bržem kretanju kroz menije. Konzole su usko integrisane sa pretplatničkim servisom '''[[Xbox Game Pass]]''' i platformom '''Xbox Cloud Gaming''', što pretplatnicima omogućava strimovanje igara direktno sa Series X serverskog hardvera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/10/7/22714067/xbox-cloud-gaming-custom-xbox-series-x-hardware-upgrade|title=Xbox Cloud Gaming is now fully powered by faster Xbox Series X hardware|last=Warren|first=Tom|date=2021-10-07|website=The Verge|access-date=2022-08-15}}&lt;/ref&gt;

Konzole pružaju punu '''unazadnu kompatibilnost''' za sve igre sa konzole Xbox One (izuzev onih koje zahtijevaju senzor Kinect), kao i za odabrane naslove sa konzola Xbox 360 i originalnog Xboxa.&lt;ref name=&quot;No Kinect2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arstechnica.com/gaming/2020/07/xbox-series-x-wont-support-kinect-hardware-games/|title=Xbox Series X won't support Kinect hardware, games|last=Orland|first=Kyle|date=2020-07-16|website=Ars Technica|url-status=live|access-date=2020-07-17}}&lt;/ref&gt; Stariji naslovi automatski dobijaju vizuelna poboljšanja putem mašinskog učenja kroz funkciju '''Auto HDR''', stabilniji framerate, kao i hardversku opciju '''FPS Boost''' koja povećava broj sličica u sekundi do četiri puta.&lt;ref name=&quot;xbox bc oct20202&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/10/13/xbox-series-x-and-xbox-series-s-backward-compatibility-update/|title=Xbox Series X and Xbox Series S Backward Compatibility|last=Lo|first=Peggy|date=2020-10-13|publisher=[[Microsoft]]|url-status=live|access-date=2020-10-13}}&lt;/ref&gt;

Sistem '''Smart Delivery''' automatski prepoznaje konzolu i besplatno preuzima najbolju dostupnu verziju igre za hardver koji igrač posjeduje.&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/xbox-series-x-will-have-a-new-feature-called-smart/1100-6474023/|title=Xbox Series X Smart Delivery|website=GameSpot|url-status=live|access-date=2020-02-25}}&lt;/ref&gt;

== Izdavanje i prijem ==
Iako je lansiranje u novembru 2020. godine bilo pogođeno globalnom nestašicom čipova uslijed pandemije COVID-19,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pcworld.com/article/3626933/microsoft-surface-and-windows-sales-were-hurt-by-chip-shortages.html|title=Microsoft says Surface, Windows sales were hurt by chip shortages|date=2021-08-03|url-status=live|access-date=2021-08-31}}&lt;/ref&gt; Microsoft je potvrdio da je lansiranje Xbox Series X/S porodice konzola bilo najuspješnije u historiji kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/2020-11-12-xbox-series-x-s-was-the-biggest-xbox-launch-ever|title=Xbox Series X/S was the biggest Xbox launch ever|last=Phillips|first=Tom|date=2020-11-12|work=[[Eurogamer]]|url-status=live|access-date=2020-11-25}}&lt;/ref&gt; Izvršni direktor Satya Nadella potvrdio je da su ovo najbrže prodavane Xbox konzole do sada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/7/27/22596578/microsoft-q4-2021-earnings-revenue-xbox-cloud-services-surface-gaming|title=Microsoft reports weaker Surface and Windows revenue|last=Warren|first=Tom|date=2021-07-27|website=The Verge|url-status=live|access-date=2021-07-28}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su pohvalili hardversku moć, tihi rad sistema za hlađenje i izvrsnu integraciju sa Game Pass servisom, dok su početne zamjerke bile upućene nedostatku velikih ekskluzivnih naslova na samom danu izlaska konzole.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.videogameschronicle.com/news/xbox-series-x-s-review-round-up-critics-praise-hardware-but-bemoan-lack-of-exclusives/|title=Xbox Series X/S review round-up|last=Ivan|first=Tom|date=2020-11-05|work=[[Video Games Chronicle]]|url-status=live|access-date=2020-11-05}}&lt;/ref&gt; Do početka 2026. godine procjenjuje se da je širom svijeta prodano oko 35 miliona jedinica.&lt;ref name=&quot;Lee20262&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==

* [[Kategorija:Xbox]] [[Kategorija:Videoigre u 2020.]] [[Kategorija:Kućne video konzole]] [[Kategorija:Informatika u 2020.]]
{{Zvanični sajt|https://www.xbox.com/consoles}}

[[Kategorija:Xbox]]
[[Kategorija:Informatika u 2020.]]
[[Kategorija:Igraće konzole]]
[[Kategorija:Microsoft]]
[[Kategorija:Microsoft proizvodi]]</text>
      <sha1>enqcjs04ggjtrpicerksgqq5emip6mm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900617</id>
      <parentid>3900616</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T19:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12993" sha1="8768nttvsgsnjctj0dnvoac1hefl63y" xml:space="preserve">{{Infokutija informacioni uređaj
| ime = Xbox Series X / Series S
| naslov = Xbox Series X / S
| aka = 
| logo = Xbox Series X S color.svg
| slika = [[Datoteka:Xbox Series X mit Controller (transparent background).png|111px]][[Datoteka:Xbox Series S with controller (transparent background).png|130px]]
| opis = Lijevo: Xbox Series X s kontrolerom; Desno: Xbox Series S s kontrolerom
| developer = [[Microsoft]]
| proizvođač = [[Flextronics|Flex]], [[Foxconn]]
| porodica = [[Xbox]]
| vrsta = [[Igraća konzola|Kućna video konzola]]
| generacija = [[Deveta generacija videokonzola|Deveta generacija]]
| datum_izdavanja = {{Početni datum|2020|11|10}}&lt;br /&gt;Kina: 10. juni 2021.
| dostupan_maloprodaja = 
| cijena = 
| obustava = 
| prodane_jedinice = ~35 miliona (do februara 2026.)&lt;ref name=&quot;Lee2026&quot;&gt;{{Cite web |last=Lee |first=Robert A. |date=2026-02-25 |title=Xbox Statistics 2026: Surging Player Growth |url=https://sqmagazine.co.uk/xbox-statistics/ |access-date=2026-05-15 |website=SQ Magazine |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
| isporučene_jedinice = 
| medij = Series X: [[Ultra HD Blu-ray]], Blu-ray, DVD, CD, digitalna distribucija&lt;br /&gt;Series S: digitalna distribucija
| os = Xbox System Software
| snaga = Ugrađeno napajanje (obe konzole)
| soc = Prilagođeni AMD SoC (7 nm)
| cpu = Prilagođeni AMD 8-jezgreni [[Zen 2]]&lt;br /&gt;Series X: 3,8 GHz (3,66 GHz sa SMT)&lt;br /&gt;Series S: 3,6 GHz (3,4 GHz sa SMT)
| memorija = [[GDDR6 SDRAM]]&lt;br /&gt;Series X: 16 GB (10 GB @ 560 GB/s i 6 GB @ 336 GB/s)&lt;br /&gt;Series S: 10 GB (8 GB @ 224 GB/s i 2 GB @ 56 GB/s)
| skladištenje_podataka = Prilagođeni NVMe PCIe 4.0 SSD&lt;br /&gt;Series X: 1 TB / 2 TB&lt;br /&gt;Series S: 512 GB / 1 TB
| memorijska_kartica = Seagate / Western Digital kartica za proširenje (do 4 TB)
| ekran = 720p, 1080p, 1440p, 4K
| grafika = Prilagođena [[AMD Radeon]] [[RDNA 2]]&lt;br /&gt;Series X: 52 CU @ 1,825 GHz (12,155 TFLOPS)&lt;br /&gt;Series S: 20 CU @ 1,565 GHz (4,006 TFLOPS)
| zvuk = Dolby Atmos, DTS:X, 7.1 surround
| ulaz = 
| kontroleri = [[Xbox Wireless Controller]]
| kamera = 
| touchpad = 
| povezivanje = Wi-Fi (802.11ac), Gigabit Ethernet, 3x USB 3.2 Gen 1, HDMI 2.1
| trenutni_firmware = 10.0.26100.5735&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://mp1st.com/title-updates-and-patches/xbox-system-update-on-october-9|title=Xbox System Update on October 9 Brings What You Expect From Unannounced Firmware Patches|publisher=[[Mp1st]]|access-date=2026-05-21}}&lt;/ref&gt;
| platforma = 
| usluge = [[Xbox network]], [[Xbox Game Pass]]
| dimenzije = Series X: 15,1 × 15,1 × 30,1 cm&lt;br /&gt;Series S: 15,1 × 6,5 × 27,5 cm
| težina = Series X: 4,46 kg&lt;br /&gt;Series S: 1,93 kg
| najprodavanija_igra = 
| kompatibilnost = Sve Xbox One igre (osim onih za Kinect), odabrane Xbox 360 i originalne Xbox igre
| prethodnik = [[Xbox One]]
| nasljednik = 
| povezano = 
| veb-sajt = {{URL|https://www.xbox.com/consoles}}
}}

'''Xbox Series X''' i '''Xbox Series S''' su kućne [[Igraća konzola|igraće konzole]] devete generacije koje je razvio [[Microsoft]]. Objavljene su 10. novembra 2020. kao nasljednici konzole [[Xbox One]], ulazeći u direktnu tržišnu konkurenciju sa Sonyjevom konzolom [[PlayStation 5]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/2020/11/12/933951775/playstation-5-xbox-series-x-bring-sony-microsoft-rivalry-to-a-new-generation|title=Playstation 5, Xbox Series X Bring Sony-Microsoft Rivalry To A New Generation|last=Rogers|first=Carter|date=2020-11-12|website=NPR.org|archive-date=2020-11-13|url-status=live|access-date=2020-11-13}}&lt;/ref&gt;

Konzole su podijeljene u dvije kategorije: Series X kao napredniji model koji cilja nativnu 4K rezoluciju pri 60 sličica u sekundi (FPS), te Series S kao pristupačnija, potpuno digitalna verzija namijenjena za igranje u 1440p rezoluciji.&lt;ref name=&quot;wincentral series s2&quot; /&gt;

== Historija ==
Razvoj novog hardvera pod radnim imenom &quot;Project Scarlett&quot; zvanično je potvrđen na sajmu [[E3 2019]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/6/8/18658147/microsoft-xbox-scarlet-teaser-e3-2019|title=Microsoft hints at next-generation Xbox 'Scarlet' in E3 teasers|last=Warren|first=Tom|date=2019-06-08|website=The Verge|url-status=live|access-date=2019-06-09}}&lt;/ref&gt; Microsoft je od samog početka planirao blaži prijelaz između generacija, omogućavajući unazadnu kompatibilnost sa starijim igrama i kontrolerima.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/news/368875/microsoft-teases-xbox-project-scarlett-tons-of-games-keanu|title=Microsoft Teases Xbox Project Scarlett, Tons of Games, Keanu|last=Greenwald|first=Will|date=2019-06-10|website=PCmag.com|url-status=live|access-date=2019-06-10}}&lt;/ref&gt; Finalno ime i izgled konzole Series X predstavljeni su krajem 2019. na ceremoniji The Game Awards,&lt;ref name=&quot;verge series x2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2019/12/12/21016575/microsoft-xbox-series-x-next-xbox-console|title=Microsoft's next Xbox is Xbox Series X, coming holiday 2020|last=Warren|first=Tom|date=2019-12-12|website=[[The Verge]]|url-status=live|access-date=2019-12-12}}&lt;/ref&gt; dok je jeftiniji Series S najavljen u septembru 2020. godine.&lt;ref name=&quot;wincentral series s2&quot; /&gt;

Tokom 2024. godine, Microsoft je osvježio liniju uvođenjem potpuno bijele digitalne Series X konzole i modela od 2 TB.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/the-2tb-galaxy-black-xbox-series-x-is-finally-available-to-preorder-but-quantities-are-limited/1100-6524095/|title=New Xbox Console Preorders|website=GameSpot|access-date=2026-05-15}}&lt;/ref&gt; Zbog globalnih ekonomskih promjena i nestašice RAM memorije, cijene konzola su zabilježile blagi rast od 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cze1zn9d9p4o|title=Xbox prices hiked worldwide amid tariff uncertainty|date=2025-05-01|website=BBC News|access-date=2026-05-22}}&lt;/ref&gt;

== Hardver ==
=== Karakteristike i performanse ===
Obje konzole koriste prilagođeni AMD Zen 2 procesor i grafičku arhitekturu RDNA 2:&lt;ref name=&quot;xsx fullspecs2&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/03/16/xbox-series-x-tech/|title=Xbox Series X: A Closer Look at the Technology Powering the Next Generation|last=Tuttle|first=Will|date=2020-03-16|work=Xbox Wire|publisher=[[Microsoft]]|url-status=live|access-date=2020-03-16}}&lt;/ref&gt;

* Xbox Series X nudi računsku snagu od 12,155 TFLOPS-a sa 16 GB GDDR6 radne memorije i Ultra HD Blu-ray optičkim pogonom.&lt;ref name=&quot;df fullspecs2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/digitalfoundry-2020-inside-xbox-series-x-full-specs|title=Inside Xbox Series X: the full specs|last=Leadbetter|first=Richard|date=2020-03-16|work=[[Eurogamer]]|url-status=live|access-date=2020-03-16}}&lt;/ref&gt;
* Xbox Series S isporučuje 4,006 TFLOPS-a sa 10 GB GDDR6 memorije i nema optički pogon, oslanjajući se isključivo na digitalno preuzimanje igara.&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/09/09/introducing-xbox-series-s/|title=Introducing Xbox Series S|date=2020-09-09|work=Xbox News|url-status=live|access-date=2020-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Xbox Velocity Architecture ===
Središnji dio novog hardverskog rješenja je Xbox Velocity Architecture, koja koristi brze prilagođene NVMe SSD diskove.&lt;ref name=&quot;ign velocity2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/xbox-series-x-velocity-architecture-explained-loading-times-file-sizes|title=Xbox Series X Velocity Architecture Explained|last=Skrebels|first=Joe|date=2020-07-14|work=[[IGN]]|url-status=live|access-date=2020-07-14}}&lt;/ref&gt; Ova tehnologija drastično smanjuje vrijeme učitavanja i omogućava funkciju Quick Resume, koja igračima dopušta da istovremeno pauziraju i trenutno nastave do tri različite igre, čak i nakon potpunog gašenja ili ažuriranja konzole.&lt;ref name=&quot;verge x feb 2020 22&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2020/2/26/21154897/microsoft-xbox-series-x-resume-games-reboot-features-ray-tracing-audio|title=Microsoft's Xbox Series X will be able to resume games even after a reboot|last=Warren|first=Tom|date=2020-02-26|work=[[The Verge]]|url-status=live|access-date=2020-02-26}}&lt;/ref&gt;

Hardver također podržava napredne tehnologije kao što su:

* [[Ray tracing (grafika)|Ray-tracing]] (praćenje zraka svjetlosti u stvarnom vremenu)
* HDMI 2.1 sa varijabilnom brzinom osvježavanja (VRR)
* Dolby Vision i Dolby Atmos prostorni audio sistemi.&lt;ref name=&quot;df fullspecs2&quot; /&gt;

=== Uporedna tabela modela ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Komponenta
!Xbox Series X
!Xbox Series S
|-
|Procesor (CPU)
|8 jezgara @ 3,8 GHz (3,66 GHz sa SMT)
|8 jezgara @ 3,6 GHz (3,4 GHz sa SMT)
|-
|Grafika (GPU)
|12,155 TFLOPS, 52 CU @ 1,825 GHz
|4,006 TFLOPS, 20 CU @ 1,565 GHz
|-
|Memorija
|16 GB GDDR6
|10 GB GDDR6
|-
|Ciljana rezolucija
|4K pri 60–120 FPS
|1440p pri 60–120 FPS
|-
|Optički pogon
|4K Ultra HD Blu-ray (na odabranim modelima)
|Nema (samo digitalni modeli)
|}

== Softver i unazadna kompatibilnost ==
Korisnički interfejs konzola optimizovan je da zauzima 40% manje memorije u odnosu na Xbox One, što doprinosi znatno bržem kretanju kroz menije. Konzole su usko integrisane sa pretplatničkim servisom [[Xbox Game Pass]] i platformom Xbox Cloud Gaming, što pretplatnicima omogućava strimovanje igara direktno sa Series X serverskog hardvera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/10/7/22714067/xbox-cloud-gaming-custom-xbox-series-x-hardware-upgrade|title=Xbox Cloud Gaming is now fully powered by faster Xbox Series X hardware|last=Warren|first=Tom|date=2021-10-07|website=The Verge|access-date=2022-08-15}}&lt;/ref&gt;

Konzole pružaju punu unazadnu kompatibilnost za sve igre sa konzole Xbox One (izuzev onih koje zahtijevaju senzor Kinect), kao i za odabrane naslove sa konzola Xbox 360 i originalnog Xboxa.&lt;ref name=&quot;No Kinect2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arstechnica.com/gaming/2020/07/xbox-series-x-wont-support-kinect-hardware-games/|title=Xbox Series X won't support Kinect hardware, games|last=Orland|first=Kyle|date=2020-07-16|website=Ars Technica|url-status=live|access-date=2020-07-17}}&lt;/ref&gt; Stariji naslovi automatski dobijaju vizuelna poboljšanja putem mašinskog učenja kroz funkciju Auto HDR, stabilniji framerate, kao i hardversku opciju FPS Boost koja povećava broj sličica u sekundi do četiri puta.&lt;ref name=&quot;xbox bc oct20202&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/10/13/xbox-series-x-and-xbox-series-s-backward-compatibility-update/|title=Xbox Series X and Xbox Series S Backward Compatibility|last=Lo|first=Peggy|date=2020-10-13|publisher=[[Microsoft]]|url-status=live|access-date=2020-10-13}}&lt;/ref&gt;

Sistem Smart Delivery automatski prepoznaje konzolu i besplatno preuzima najbolju dostupnu verziju igre za hardver koji igrač posjeduje.&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/xbox-series-x-will-have-a-new-feature-called-smart/1100-6474023/|title=Xbox Series X Smart Delivery|website=GameSpot|url-status=live|access-date=2020-02-25}}&lt;/ref&gt;

== Izdavanje i prijem ==
Iako je lansiranje u novembru 2020. bilo pogođeno globalnom nestašicom čipova uslijed pandemije COVID-19,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pcworld.com/article/3626933/microsoft-surface-and-windows-sales-were-hurt-by-chip-shortages.html|title=Microsoft says Surface, Windows sales were hurt by chip shortages|date=2021-08-03|url-status=live|access-date=2021-08-31}}&lt;/ref&gt; Microsoft je potvrdio da je lansiranje Xbox Series X/S porodice konzola bilo najuspješnije u historiji kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/2020-11-12-xbox-series-x-s-was-the-biggest-xbox-launch-ever|title=Xbox Series X/S was the biggest Xbox launch ever|last=Phillips|first=Tom|date=2020-11-12|work=[[Eurogamer]]|url-status=live|access-date=2020-11-25}}&lt;/ref&gt; Izvršni direktor Satya Nadella potvrdio je da su ovo najbrže prodavane Xbox konzole do sada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/7/27/22596578/microsoft-q4-2021-earnings-revenue-xbox-cloud-services-surface-gaming|title=Microsoft reports weaker Surface and Windows revenue|last=Warren|first=Tom|date=2021-07-27|website=The Verge|url-status=live|access-date=2021-07-28}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su pohvalili hardversku moć, tihi rad sistema za hlađenje i izvrsnu integraciju sa Game Pass servisom, dok su početne zamjerke bile upućene nedostatku velikih ekskluzivnih naslova na samom danu izlaska konzole.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.videogameschronicle.com/news/xbox-series-x-s-review-round-up-critics-praise-hardware-but-bemoan-lack-of-exclusives/|title=Xbox Series X/S review round-up|last=Ivan|first=Tom|date=2020-11-05|work=[[Video Games Chronicle]]|url-status=live|access-date=2020-11-05}}&lt;/ref&gt; Do početka 2026. procjenjuje se da je širom svijeta prodano oko 35 miliona jedinica.&lt;ref name=&quot;Lee20262&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Kućne video konzole]] [[Kategorija:Informatika u 2020.]]
{{Zvanični sajt|https://www.xbox.com/consoles}}

[[Kategorija:Xbox]]
[[Kategorija:Informatika u 2020.]]
[[Kategorija:Igraće konzole]]
[[Kategorija:Microsoft proizvodi]]</text>
      <sha1>8768nttvsgsnjctj0dnvoac1hefl63y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900618</id>
      <parentid>3900617</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T19:05:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3900618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12959" sha1="1ur65h88pxbzdbrc7tztgwwg37n1iic" xml:space="preserve">{{Infokutija informacioni uređaj
| ime = Xbox Series X / Series S
| naslov = Xbox Series X / S
| aka = 
| logo = Xbox Series X S color.svg
| slika = [[Datoteka:Xbox Series X mit Controller (transparent background).png|111px]][[Datoteka:Xbox Series S with controller (transparent background).png|130px]]
| opis = Lijevo: Xbox Series X s kontrolerom; Desno: Xbox Series S s kontrolerom
| developer = [[Microsoft]]
| proizvođač = [[Flextronics|Flex]], [[Foxconn]]
| porodica = [[Xbox]]
| vrsta = [[Igraća konzola|Kućna video konzola]]
| generacija = [[Deveta generacija videokonzola|Deveta generacija]]
| datum_izdavanja = {{Početni datum|2020|11|10}}&lt;br /&gt;Kina: 10. juni 2021.
| dostupan_maloprodaja = 
| cijena = 
| obustava = 
| prodane_jedinice = ~35 miliona (do februara 2026.)&lt;ref name=&quot;Lee2026&quot;&gt;{{Cite web |last=Lee |first=Robert A. |date=2026-02-25 |title=Xbox Statistics 2026: Surging Player Growth |url=https://sqmagazine.co.uk/xbox-statistics/ |access-date=2026-05-15 |website=SQ Magazine |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
| isporučene_jedinice = 
| medij = Series X: [[Ultra HD Blu-ray]], Blu-ray, DVD, CD, digitalna distribucija&lt;br /&gt;Series S: digitalna distribucija
| os = Xbox System Software
| snaga = Ugrađeno napajanje (obe konzole)
| soc = Prilagođeni AMD SoC (7 nm)
| cpu = Prilagođeni AMD 8-jezgreni [[Zen 2]]&lt;br /&gt;Series X: 3,8 GHz (3,66 GHz sa SMT)&lt;br /&gt;Series S: 3,6 GHz (3,4 GHz sa SMT)
| memorija = [[GDDR6 SDRAM]]&lt;br /&gt;Series X: 16 GB (10 GB @ 560 GB/s i 6 GB @ 336 GB/s)&lt;br /&gt;Series S: 10 GB (8 GB @ 224 GB/s i 2 GB @ 56 GB/s)
| skladištenje_podataka = Prilagođeni NVMe PCIe 4.0 SSD&lt;br /&gt;Series X: 1 TB / 2 TB&lt;br /&gt;Series S: 512 GB / 1 TB
| memorijska_kartica = Seagate / Western Digital kartica za proširenje (do 4 TB)
| ekran = 720p, 1080p, 1440p, 4K
| grafika = Prilagođena [[AMD Radeon]] [[RDNA 2]]&lt;br /&gt;Series X: 52 CU @ 1,825 GHz (12,155 TFLOPS)&lt;br /&gt;Series S: 20 CU @ 1,565 GHz (4,006 TFLOPS)
| zvuk = Dolby Atmos, DTS:X, 7.1 surround
| ulaz = 
| kontroleri = [[Xbox Wireless Controller]]
| kamera = 
| touchpad = 
| povezivanje = Wi-Fi (802.11ac), Gigabit Ethernet, 3x USB 3.2 Gen 1, HDMI 2.1
| trenutni_firmware = 10.0.26100.5735&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://mp1st.com/title-updates-and-patches/xbox-system-update-on-october-9|title=Xbox System Update on October 9 Brings What You Expect From Unannounced Firmware Patches|publisher=[[Mp1st]]|access-date=2026-05-21}}&lt;/ref&gt;
| platforma = 
| usluge = [[Xbox network]], [[Xbox Game Pass]]
| dimenzije = Series X: 15,1 × 15,1 × 30,1 cm&lt;br /&gt;Series S: 15,1 × 6,5 × 27,5 cm
| težina = Series X: 4,46 kg&lt;br /&gt;Series S: 1,93 kg
| najprodavanija_igra = 
| kompatibilnost = Sve Xbox One igre (osim onih za Kinect), odabrane Xbox 360 i originalne Xbox igre
| prethodnik = [[Xbox One]]
| nasljednik = 
| povezano = 
| veb-sajt = {{URL|https://www.xbox.com/consoles}}
}}

'''Xbox Series X''' i '''Xbox Series S''' su kućne [[Igraća konzola|igraće konzole]] devete generacije koje je razvio [[Microsoft]]. Objavljene su 10. novembra 2020. kao nasljednici konzole [[Xbox One]], ulazeći u direktnu tržišnu konkurenciju sa Sonyjevom konzolom [[PlayStation 5]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/2020/11/12/933951775/playstation-5-xbox-series-x-bring-sony-microsoft-rivalry-to-a-new-generation|title=Playstation 5, Xbox Series X Bring Sony-Microsoft Rivalry To A New Generation|last=Rogers|first=Carter|date=2020-11-12|website=NPR.org|archive-date=2020-11-13|url-status=live|access-date=2020-11-13}}&lt;/ref&gt;

Konzole su podijeljene u dvije kategorije: Series X kao napredniji model koji cilja nativnu 4K rezoluciju pri 60 sličica u sekundi (FPS), te Series S kao pristupačnija, potpuno digitalna verzija namijenjena za igranje u 1440p rezoluciji.&lt;ref name=&quot;wincentral series s2&quot; /&gt;

== Historija ==
Razvoj novog hardvera pod radnim imenom &quot;Project Scarlett&quot; zvanično je potvrđen na sajmu [[E3 2019]].&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/6/8/18658147/microsoft-xbox-scarlet-teaser-e3-2019|title=Microsoft hints at next-generation Xbox 'Scarlet' in E3 teasers|last=Warren|first=Tom|date=2019-06-08|website=The Verge|url-status=live|access-date=2019-06-09}}&lt;/ref&gt; Microsoft je od samog početka planirao blaži prijelaz između generacija, omogućavajući unazadnu kompatibilnost sa starijim igrama i kontrolerima.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/news/368875/microsoft-teases-xbox-project-scarlett-tons-of-games-keanu|title=Microsoft Teases Xbox Project Scarlett, Tons of Games, Keanu|last=Greenwald|first=Will|date=2019-06-10|website=PCmag.com|url-status=live|access-date=2019-06-10}}&lt;/ref&gt; Finalno ime i izgled konzole Series X predstavljeni su krajem 2019. na ceremoniji The Game Awards,&lt;ref name=&quot;verge series x2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2019/12/12/21016575/microsoft-xbox-series-x-next-xbox-console|title=Microsoft's next Xbox is Xbox Series X, coming holiday 2020|last=Warren|first=Tom|date=2019-12-12|website=[[The Verge]]|url-status=live|access-date=2019-12-12}}&lt;/ref&gt; dok je jeftiniji Series S najavljen u septembru 2020. godine.&lt;ref name=&quot;wincentral series s2&quot; /&gt;

Tokom 2024. godine, Microsoft je osvježio liniju uvođenjem potpuno bijele digitalne Series X konzole i modela od 2 TB.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/the-2tb-galaxy-black-xbox-series-x-is-finally-available-to-preorder-but-quantities-are-limited/1100-6524095/|title=New Xbox Console Preorders|website=GameSpot|access-date=2026-05-15}}&lt;/ref&gt; Zbog globalnih ekonomskih promjena i nestašice RAM memorije, cijene konzola su zabilježile blagi rast od 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cze1zn9d9p4o|title=Xbox prices hiked worldwide amid tariff uncertainty|date=2025-05-01|website=BBC News|access-date=2026-05-22}}&lt;/ref&gt;

== Hardver ==
=== Karakteristike i performanse ===
Obje konzole koriste prilagođeni AMD Zen 2 procesor i grafičku arhitekturu RDNA 2:&lt;ref name=&quot;xsx fullspecs2&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/03/16/xbox-series-x-tech/|title=Xbox Series X: A Closer Look at the Technology Powering the Next Generation|last=Tuttle|first=Will|date=2020-03-16|work=Xbox Wire|publisher=[[Microsoft]]|url-status=live|access-date=2020-03-16}}&lt;/ref&gt;

* Xbox Series X nudi računsku snagu od 12,155 TFLOPS-a sa 16 GB GDDR6 radne memorije i Ultra HD Blu-ray optičkim pogonom.&lt;ref name=&quot;df fullspecs2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/digitalfoundry-2020-inside-xbox-series-x-full-specs|title=Inside Xbox Series X: the full specs|last=Leadbetter|first=Richard|date=2020-03-16|work=[[Eurogamer]]|url-status=live|access-date=2020-03-16}}&lt;/ref&gt;
* Xbox Series S isporučuje 4,006 TFLOPS-a sa 10 GB GDDR6 memorije i nema optički pogon, oslanjajući se isključivo na digitalno preuzimanje igara.&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/09/09/introducing-xbox-series-s/|title=Introducing Xbox Series S|date=2020-09-09|work=Xbox News|url-status=live|access-date=2020-09-09}}&lt;/ref&gt;

=== Xbox Velocity Architecture ===
Središnji dio novog hardverskog rješenja je Xbox Velocity Architecture, koja koristi brze prilagođene NVMe SSD diskove.&lt;ref name=&quot;ign velocity2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ign.com/articles/xbox-series-x-velocity-architecture-explained-loading-times-file-sizes|title=Xbox Series X Velocity Architecture Explained|last=Skrebels|first=Joe|date=2020-07-14|work=[[IGN]]|url-status=live|access-date=2020-07-14}}&lt;/ref&gt; Ova tehnologija drastično smanjuje vrijeme učitavanja i omogućava funkciju Quick Resume, koja igračima dopušta da istovremeno pauziraju i trenutno nastave do tri različite igre, čak i nakon potpunog gašenja ili ažuriranja konzole.&lt;ref name=&quot;verge x feb 2020 22&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2020/2/26/21154897/microsoft-xbox-series-x-resume-games-reboot-features-ray-tracing-audio|title=Microsoft's Xbox Series X will be able to resume games even after a reboot|last=Warren|first=Tom|date=2020-02-26|work=[[The Verge]]|url-status=live|access-date=2020-02-26}}&lt;/ref&gt;

Hardver također podržava napredne tehnologije kao što su:

* [[Ray tracing (grafika)|Ray-tracing]] (praćenje zraka svjetlosti u stvarnom vremenu)
* HDMI 2.1 sa varijabilnom brzinom osvježavanja (VRR)
* Dolby Vision i Dolby Atmos prostorni audio sistemi.&lt;ref name=&quot;df fullspecs2&quot; /&gt;

=== Uporedna tabela modela ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Komponenta
!Xbox Series X
!Xbox Series S
|-
|Procesor (CPU)
|8 jezgara @ 3,8 GHz (3,66 GHz sa SMT)
|8 jezgara @ 3,6 GHz (3,4 GHz sa SMT)
|-
|Grafika (GPU)
|12,155 TFLOPS, 52 CU @ 1,825 GHz
|4,006 TFLOPS, 20 CU @ 1,565 GHz
|-
|Memorija
|16 GB GDDR6
|10 GB GDDR6
|-
|Ciljana rezolucija
|4K pri 60–120 FPS
|1440p pri 60–120 FPS
|-
|Optički pogon
|4K Ultra HD Blu-ray (na odabranim modelima)
|Nema (samo digitalni modeli)
|}

== Softver i unazadna kompatibilnost ==
Korisnički interfejs konzola optimizovan je da zauzima 40% manje memorije u odnosu na Xbox One, što doprinosi znatno bržem kretanju kroz menije. Konzole su usko integrisane sa pretplatničkim servisom [[Xbox Game Pass]] i platformom Xbox Cloud Gaming, što pretplatnicima omogućava strimovanje igara direktno sa Series X serverskog hardvera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/10/7/22714067/xbox-cloud-gaming-custom-xbox-series-x-hardware-upgrade|title=Xbox Cloud Gaming is now fully powered by faster Xbox Series X hardware|last=Warren|first=Tom|date=2021-10-07|website=The Verge|access-date=2022-08-15}}&lt;/ref&gt;

Konzole pružaju punu unazadnu kompatibilnost za sve igre sa konzole Xbox One (izuzev onih koje zahtijevaju senzor Kinect), kao i za odabrane naslove sa konzola Xbox 360 i originalnog Xboxa.&lt;ref name=&quot;No Kinect2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arstechnica.com/gaming/2020/07/xbox-series-x-wont-support-kinect-hardware-games/|title=Xbox Series X won't support Kinect hardware, games|last=Orland|first=Kyle|date=2020-07-16|website=Ars Technica|url-status=live|access-date=2020-07-17}}&lt;/ref&gt; Stariji naslovi automatski dobijaju vizuelna poboljšanja putem mašinskog učenja kroz funkciju Auto HDR, stabilniji framerate, kao i hardversku opciju FPS Boost koja povećava broj sličica u sekundi do četiri puta.&lt;ref name=&quot;xbox bc oct20202&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2020/10/13/xbox-series-x-and-xbox-series-s-backward-compatibility-update/|title=Xbox Series X and Xbox Series S Backward Compatibility|last=Lo|first=Peggy|date=2020-10-13|publisher=[[Microsoft]]|url-status=live|access-date=2020-10-13}}&lt;/ref&gt;

Sistem Smart Delivery automatski prepoznaje konzolu i besplatno preuzima najbolju dostupnu verziju igre za hardver koji igrač posjeduje.&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/xbox-series-x-will-have-a-new-feature-called-smart/1100-6474023/|title=Xbox Series X Smart Delivery|website=GameSpot|url-status=live|access-date=2020-02-25}}&lt;/ref&gt;

== Izdavanje i prijem ==
Iako je lansiranje u novembru 2020. bilo pogođeno globalnom nestašicom čipova uslijed pandemije COVID-19,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pcworld.com/article/3626933/microsoft-surface-and-windows-sales-were-hurt-by-chip-shortages.html|title=Microsoft says Surface, Windows sales were hurt by chip shortages|date=2021-08-03|url-status=live|access-date=2021-08-31}}&lt;/ref&gt; Microsoft je potvrdio da je lansiranje Xbox Series X/S porodice konzola bilo najuspješnije u historiji kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.eurogamer.net/articles/2020-11-12-xbox-series-x-s-was-the-biggest-xbox-launch-ever|title=Xbox Series X/S was the biggest Xbox launch ever|last=Phillips|first=Tom|date=2020-11-12|work=[[Eurogamer]]|url-status=live|access-date=2020-11-25}}&lt;/ref&gt; Izvršni direktor Satya Nadella potvrdio je da su ovo najbrže prodavane Xbox konzole do sada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/7/27/22596578/microsoft-q4-2021-earnings-revenue-xbox-cloud-services-surface-gaming|title=Microsoft reports weaker Surface and Windows revenue|last=Warren|first=Tom|date=2021-07-27|website=The Verge|url-status=live|access-date=2021-07-28}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su pohvalili hardversku moć, tihi rad sistema za hlađenje i izvrsnu integraciju sa Game Pass servisom, dok su početne zamjerke bile upućene nedostatku velikih ekskluzivnih naslova na samom danu izlaska konzole.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.videogameschronicle.com/news/xbox-series-x-s-review-round-up-critics-praise-hardware-but-bemoan-lack-of-exclusives/|title=Xbox Series X/S review round-up|last=Ivan|first=Tom|date=2020-11-05|work=[[Video Games Chronicle]]|url-status=live|access-date=2020-11-05}}&lt;/ref&gt; Do početka 2026. procjenjuje se da je širom svijeta prodano oko 35 miliona jedinica.&lt;ref name=&quot;Lee20262&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Kućne video konzole]] 
{{Zvanični sajt|https://www.xbox.com/consoles}}

[[Kategorija:Xbox]]
[[Kategorija:Informatika u 2020.]]
[[Kategorija:Igraće konzole]]
[[Kategorija:Microsoft proizvodi]]</text>
      <sha1>1ur65h88pxbzdbrc7tztgwwg37n1iic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:PanaskoBot/Dnevnik</title>
    <ns>2</ns>
    <id>535560</id>
    <revision>
      <id>3900710</id>
      <timestamp>2026-06-26T06:55:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Ovdje ću uglavnom dokumentovati izmjene koje planiram te koje sam izvršio koristeći bota.  == Plan == * Bizantijsko carstvo --&gt; Bizantijsko Carstvo * Britansko carstvo	--&gt; Britansko Carstvo * Bliski Istok --&gt; Bliski istok * Sasanidsko carstvo --&gt; Sasanidsko Carstvo * Zapadno Rimsko carstvo --&gt; Zapadno Rimsko Carstvo * Mongolsko carstvo	--&gt; Mongolsko Carstvo * Rusko carstvo	--&gt; Rusko Carstvo * Njemačko carstvo	--&gt; Njemačko Carstvo * Partsko carstvo --&gt; Partsko Carstvo * H...</comment>
      <origin>3900710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="983" sha1="eo4y5uojm4zg0omqc828awo55t2lnnz" xml:space="preserve">Ovdje ću uglavnom dokumentovati izmjene koje planiram te koje sam izvršio koristeći bota.

== Plan ==
* Bizantijsko carstvo --&gt; Bizantijsko Carstvo
* Britansko carstvo	--&gt; Britansko Carstvo
* Bliski Istok --&gt; Bliski istok
* Sasanidsko carstvo --&gt; Sasanidsko Carstvo
* Zapadno Rimsko carstvo --&gt; Zapadno Rimsko Carstvo
* Mongolsko carstvo	--&gt; Mongolsko Carstvo
* Rusko carstvo	--&gt; Rusko Carstvo
* Njemačko carstvo	--&gt; Njemačko Carstvo
* Partsko carstvo --&gt; Partsko Carstvo
* Holandija --&gt; Nizozemska
* Karolinško carstvo --&gt; Karolinško Carstvo
* Crvena Armija	--&gt; Crvena armija
* Crkva Bosanska --&gt;Crkva bosanska

== U toku ==
* Rimokatoličanstvo --&gt; Katoličanstvo
* . godine --&gt; .
* Takođe  --&gt; Također

== Završeno ==
* Osmansko carstvo --&gt; Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Osmanlijsko Carstvo --&gt; Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Rimsko carstvo --&gt; Rimsko Carstvo{{urađeno}}
* &lt;nowiki&gt;{{Authority control}}&lt;/nowiki&gt; --&gt; &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt;{{urađeno}}</text>
      <sha1>eo4y5uojm4zg0omqc828awo55t2lnnz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900718</id>
      <parentid>3900710</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T07:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1353" sha1="rg5bqgit97o2ugplldqlhymt5eulzw8" xml:space="preserve">Ovdje ću uglavnom dokumentovati izmjene koje planiram te koje sam izvršio koristeći bota.

== Plan ==
* Bizantijsko carstvo 	 Bizantijsko Carstvo
* Britansko carstvo 	 Britansko Carstvo
* Bliski Istok 	 Bliski istok
* Sasanidsko carstvo 	 Sasanidsko Carstvo
* Zapadno Rimsko carstvo 	 Zapadno Rimsko Carstvo
* Mongolsko carstvo 	 Mongolsko Carstvo
* Rusko carstvo 	 Rusko Carstvo
* Njemačko carstvo 	 Njemačko Carstvo
* Partsko carstvo 	 Partsko Carstvo
* Karolinško carstvo 	 Karolinško Carstvo
* Holandija 	 Nizozemska
* Sovjetski savez 	 Sovjetski Savez
* Vajmarska republika 	 Vajmarska Republika
* Rašidunski halifat 	 Pravedni halifat
* Córdoba (Španija) 	 Córdoba
* Crvena Armija 	 Crvena armija
* Crkva Bosanska 	 Crkva bosanska
* Ermenski 	 Armenski
* Toni Cetinski 	Tony Cetinski
* milenijum 	 milenij
* Ujedinjene Nacije 	 Ujedinjene nacije
* Liga naroda 	 Društvo naroda
* Omajadi 	 Emevije
* p.n.e. 	 p. n. e.
* File: 	 Datoteka:
* Religiozna pripadnost 	 Religijska pripadnost

== U toku ==
* Rimokatoličanstvo 	 Katoličanstvo
* . godine 	 .
* Takođe  	 Također

== Završeno ==
* Osmansko carstvo 	 Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Osmanlijsko Carstvo 	 Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Rimsko carstvo 	 Rimsko Carstvo{{urađeno}}
* &lt;nowiki&gt;{{Authority control}}&lt;/nowiki&gt; 	 &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt;{{urađeno}}</text>
      <sha1>rg5bqgit97o2ugplldqlhymt5eulzw8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900725</id>
      <parentid>3900718</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T08:20:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>&quot;Bliski istok&quot; i &quot;Bliski Istok&quot; nisu ista stvar i ne mogu se rješavati botom. Prvo je geografski pojam, a drugi obuhvata i narode, kulture i civilizacije. Ovo važi i generalno, ne samo zaovaj primjer.</comment>
      <origin>3900725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1323" sha1="h9pb2ea4wut8mttmw2nul0ueupmhfxd" xml:space="preserve">Ovdje ću uglavnom dokumentovati izmjene koje planiram te koje sam izvršio koristeći bota.

== Plan ==
* Bizantijsko carstvo 	 Bizantijsko Carstvo
* Britansko carstvo 	 Britansko Carstvo
* Sasanidsko carstvo 	 Sasanidsko Carstvo
* Zapadno Rimsko carstvo 	 Zapadno Rimsko Carstvo
* Mongolsko carstvo 	 Mongolsko Carstvo
* Rusko carstvo 	 Rusko Carstvo
* Njemačko carstvo 	 Njemačko Carstvo
* Partsko carstvo 	 Partsko Carstvo
* Karolinško carstvo 	 Karolinško Carstvo
* Holandija 	 Nizozemska
* Sovjetski savez 	 Sovjetski Savez
* Vajmarska republika 	 Vajmarska Republika
* Rašidunski halifat 	 Pravedni halifat
* Córdoba (Španija) 	 Córdoba
* Crvena Armija 	 Crvena armija
* Crkva Bosanska 	 Crkva bosanska
* Ermenski 	 Armenski
* Toni Cetinski 	Tony Cetinski
* milenijum 	 milenij
* Ujedinjene Nacije 	 Ujedinjene nacije
* Liga naroda 	 Društvo naroda
* Omajadi 	 Emevije
* p.n.e. 	 p. n. e.
* File: 	 Datoteka:
* Religiozna pripadnost 	 Religijska pripadnost

== U toku ==
* Rimokatoličanstvo 	 Katoličanstvo
* . godine 	 .
* Takođe  	 Također

== Završeno ==
* Osmansko carstvo 	 Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Osmanlijsko Carstvo 	 Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Rimsko carstvo 	 Rimsko Carstvo{{urađeno}}
* &lt;nowiki&gt;{{Authority control}}&lt;/nowiki&gt; 	 &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt;{{urađeno}}</text>
      <sha1>h9pb2ea4wut8mttmw2nul0ueupmhfxd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900753</id>
      <parentid>3900725</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:27:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3464" sha1="7a6t70srp0z1iz6ibd2or50yby4eron" xml:space="preserve">Ovdje ću uglavnom dokumentovati izmjene koje planiram te koje sam izvršio koristeći bota.

== Plan ==
=== Nazivi carstava, država i sl.===
* Bizantijsko carstvo -&gt;	 Bizantijsko Carstvo
* Britansko carstvo -&gt; Britansko Carstvo
* Sasanidsko carstvo -&gt; Sasanidsko Carstvo
* Zapadno Rimsko carstvo -&gt; Zapadno Rimsko Carstvo
* Mongolsko carstvo -&gt; Mongolsko Carstvo
* Rusko carstvo -&gt; Rusko Carstvo
* Njemačko carstvo -&gt; Njemačko Carstvo
* Partsko carstvo -&gt; Partsko Carstvo
* Karolinško carstvo -&gt; Karolinško Carstvo
* Holandija -&gt; Nizozemska
* Sovjetski savez -&gt; Sovjetski Savez
* Vajmarska republika -&gt; Vajmarska Republika
* Rašidunski halifat -&gt; Pravedni halifat
* Córdoba (Španija) -&gt; Córdoba
* Crvena Armija -&gt; Crvena armija
* Crkva Bosanska -&gt; Crkva bosanska
* Ermenski -&gt; Armenski
* Toni Cetinski -&gt;Tony Cetinski
* milenijum -&gt; milenij
* Ujedinjene Nacije -&gt; Ujedinjene nacije
* Liga naroda -&gt; Društvo naroda
* Omajadi -&gt; Emevije
* p.n.e. -&gt; p. n. e.
* File: -&gt; Datoteka:
* Religiozna pripadnost -&gt; Religijska pripadnost

=== Sport ===
====Stadioni ====
* Stadion Bilino polje -&gt; Stadion &quot;Bilino polje&quot;
* Stadion Podavala -&gt; Stadion &quot;Perica Pero Pavlović&quot;
* Stadion Perica Pero Pavlović -&gt; Stadion &quot;Perica Pero Pavlović&quot;
* Stadion Koševo -&gt; Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
* Stadion &quot;Koševo&quot; -&gt; Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
* Stadion Asim Ferhatović Hase -&gt; Stadion &quot;Rođeni&quot;
* Stadion Vrapčići -&gt; Stadion &quot;Rođeni&quot;
* Stadion u Vrapčićima -&gt; Stadion &quot;Rođeni&quot;
* Stadion Tušanj -&gt; Gradski stadion Tušanj
* Stadion &quot;Maracaná&quot; -&gt; Stadion &quot;Maracanã&quot;
* FNB stadion -&gt; Stadion FNB
* Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot; -&gt; San Siro
* Signal Iduna Park -&gt; Westfalenstadion
* Stadio Olimpico -&gt; 
* Ernst Happel Stadion -&gt; 

==== Reprezentacije ====
* Sjevernokorejska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje
* Meksička nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Meksika -&gt; Nogometna reprezentacija Meksika
* Engleska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Engleske
* Iranska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Irana
* Ukrajinska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Ukrajine
* Irska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Irske
* Turska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Turske
* Egipatska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Egipta
* Francuska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Francuske
* Urugvajska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Urugvaja
* Fudbalska reprezentacija Austrije -&gt; Nogometna reprezentacija Austrije
* Fudbalska reprezentacija Bjelorusije 
* Fudbalska reprezentacija Belgije
* Fudbalska reprezentacija Bolivije 
* Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine

==== Klubovi ====
* FK Velež -&gt; FK Velež Mostar
* Real Madrid -&gt; Real Madrid CF
* Rapid Beč -&gt; SK Rapid Beč
* Club Brugge -&gt; Club Brugge KV
* R.S.C. Anderlecht -&gt; RSC Anderlecht
* R. Charleroi S.C. -&gt; Royal Charleroi Sporting Club
* Mexico City -&gt; Ciudad de México
* Džakarta -&gt; Jakarta
* Clube de Regatas do Flamengo -&gt; CR Flamengo

== U toku ==
* Rimokatoličanstvo -&gt; Katoličanstvo
* . godine -&gt; .
* Takođe  -&gt; Također

== Završeno ==
* Osmansko carstvo -&gt; Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Osmanlijsko Carstvo -&gt; Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Rimsko carstvo -&gt; Rimsko Carstvo{{urađeno}}
* &lt;nowiki&gt;{{Authority control}}&lt;/nowiki&gt; -&gt; &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt;{{urađeno}}</text>
      <sha1>7a6t70srp0z1iz6ibd2or50yby4eron</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900757</id>
      <parentid>3900753</parentid>
      <timestamp>2026-06-26T10:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3798" sha1="oez70v3qcz3s8grza2qo7oxxqe6zo4f" xml:space="preserve">Ovdje ću uglavnom dokumentovati izmjene koje planiram te koje sam izvršio koristeći bota.

== Plan ==
=== Nazivi carstava, država i sl.===
* Bizantijsko carstvo -&gt;	 Bizantijsko Carstvo
* Britansko carstvo -&gt; Britansko Carstvo
* Sasanidsko carstvo -&gt; Sasanidsko Carstvo
* Zapadno Rimsko carstvo -&gt; Zapadno Rimsko Carstvo
* Mongolsko carstvo -&gt; Mongolsko Carstvo
* Rusko carstvo -&gt; Rusko Carstvo
* Njemačko carstvo -&gt; Njemačko Carstvo
* Partsko carstvo -&gt; Partsko Carstvo
* Karolinško carstvo -&gt; Karolinško Carstvo
* Holandija -&gt; Nizozemska
* Sovjetski savez -&gt; Sovjetski Savez
* Vajmarska republika -&gt; Vajmarska Republika
* Rašidunski halifat -&gt; Pravedni halifat
* Córdoba (Španija) -&gt; Córdoba
* Crvena Armija -&gt; Crvena armija
* Crkva Bosanska -&gt; Crkva bosanska
* Ermenski -&gt; Armenski
* Toni Cetinski -&gt;Tony Cetinski
* milenijum -&gt; milenij
* Ujedinjene Nacije -&gt; Ujedinjene nacije
* Liga naroda -&gt; Društvo naroda
* Omajadi -&gt; Emevije
* p.n.e. -&gt; p. n. e.
* File: -&gt; Datoteka:
* Religiozna pripadnost -&gt; Religijska pripadnost

=== Sport ===
====Stadioni ====
* Stadion Bilino polje -&gt; Stadion &quot;Bilino polje&quot;
* Stadion Podavala -&gt; Stadion &quot;Perica Pero Pavlović&quot;
* Stadion Perica Pero Pavlović -&gt; Stadion &quot;Perica Pero Pavlović&quot;
* Stadion Koševo -&gt; Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
* Stadion &quot;Koševo&quot; -&gt; Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
* Stadion Asim Ferhatović Hase -&gt; Stadion &quot;Rođeni&quot;
* Stadion Vrapčići -&gt; Stadion &quot;Rođeni&quot;
* Stadion u Vrapčićima -&gt; Stadion &quot;Rođeni&quot;
* Stadion Tušanj -&gt; Gradski stadion Tušanj
* Stadion pod Bijelim Brijegom -&gt; Stadion pod Bijelim brijegom
* Pecara -&gt; Stadion Pecara
* Stadion &quot;Maracaná&quot; -&gt; Stadion &quot;Maracanã&quot;
* Estádio do Maracanã -&gt; Stadion &quot;Maracanã&quot;
* FNB stadion -&gt; Stadion FNB
* Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot; -&gt; San Siro
* Signal Iduna Park -&gt; Westfalenstadion
* Stadio Olimpico -&gt; 
* Ernst Happel Stadion -&gt; 

==== Reprezentacije ====
* Sjevernokorejska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje
* Meksička nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Meksika -&gt; Nogometna reprezentacija Meksika
* Engleska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Engleske
* Iranska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Irana
* Ukrajinska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Ukrajine
* Irska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Irske
* Turska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Turske
* Egipatska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Egipta
* Francuska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Francuske
* Urugvajska nogometna reprezentacija -&gt; Nogometna reprezentacija Urugvaja
* Fudbalska reprezentacija Austrije -&gt; Nogometna reprezentacija Austrije
* Fudbalska reprezentacija Bjelorusije 
* Fudbalska reprezentacija Belgije
* Fudbalska reprezentacija Bolivije 
* Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine

==== Klubovi ====
* FK Velež -&gt; FK Velež Mostar
* FK Željezničar -&gt; FK Željezničar Sarajevo
* Real Madrid -&gt; Real Madrid CF
* Rapid Beč -&gt; SK Rapid Beč
* Club Brugge -&gt; Club Brugge KV
* R.S.C. Anderlecht -&gt; RSC Anderlecht
* R. Charleroi S.C. -&gt; Royal Charleroi Sporting Club
* Mexico City -&gt; Ciudad de México
* Džakarta -&gt; Jakarta
* Clube de Regatas do Flamengo -&gt; CR Flamengo
* Fluminense Football Club -&gt; Fluminense FC
* São Paulo Futebol Clube -&gt; São Paulo FC
* Sport Club Corinthians Paulista -&gt; SC Corinthians Paulista

== U toku ==
* Rimokatoličanstvo -&gt; Katoličanstvo
* . godine -&gt; .
* Takođe  -&gt; Također

== Završeno ==
* Osmansko carstvo -&gt; Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Osmanlijsko Carstvo -&gt; Osmansko Carstvo{{urađeno}}
* Rimsko carstvo -&gt; Rimsko Carstvo{{urađeno}}
* &lt;nowiki&gt;{{Authority control}}&lt;/nowiki&gt; -&gt; &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt;{{urađeno}}</text>
      <sha1>oez70v3qcz3s8grza2qo7oxxqe6zo4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Goran Čengić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>535561</id>
    <revision>
      <id>3900721</id>
      <timestamp>2026-06-26T07:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ubica */ novi odlomak</comment>
      <origin>3900721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="608" sha1="drgub03yo3qu5mhjvq1y0jwn6bg7i8d" xml:space="preserve">== Ubica ==

Ako je ubica osuđen, onda ima i neko ime? Nije valjda kao &quot;Monstrum&quot; osuđen?...a dio s pidžamom bi trebalo enciklopedijski doraditi. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:41, 26 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>drgub03yo3qu5mhjvq1y0jwn6bg7i8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gacha igra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535562</id>
    <revision>
      <id>3900742</id>
      <timestamp>2026-06-26T09:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Datoteka:Video_game_loot_box_mockup.png|mini|Mehanika gacha igara često se poredi sa [[Loot box|kutijama s plijenom (loot boxes)]].]] [[Datoteka:Hankyu Nishinomiyakitaguchi Station GachaGacha corner - panoramio.jpg|mini|Gachapon automati u [[Japan|Japanu]]]] '''Gacha igra''' jeste vrsta [[videoigre]] koja primjenjuje mehaniku zasnovanu na japanskim automatima '''[[Gashapon|gachapon]]'''. Slično kao i kod kutija s plijenom ([[Engleski jezik|engleski]]:. ''loot boxes''), ov...</comment>
      <origin>3900742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8465" sha1="ha7z665kwplnezgmxw5ghgso1thm3a0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Video_game_loot_box_mockup.png|mini|Mehanika gacha igara često se poredi sa [[Loot box|kutijama s plijenom (loot boxes)]].]]
[[Datoteka:Hankyu Nishinomiyakitaguchi Station GachaGacha corner - panoramio.jpg|mini|Gachapon automati u [[Japan|Japanu]]]]
'''Gacha igra''' jeste vrsta [[videoigre]] koja primjenjuje mehaniku zasnovanu na japanskim automatima '''[[Gashapon|gachapon]]'''. Slično kao i kod kutija s plijenom ([[Engleski jezik|engleski]]:. ''loot boxes''), ove igre potiču igrače da troše unutarigračku valutu kako bi dobili nasumični virtuelni predmet. Dio valute može se zaraditi igranjem i praćenjem aktivnosti u igri, dok se ostatak kupuje stvarnim novcem od izdavača.

Većina gacha igara su besplatne [[Mobilna igra|mobilne igre]] (''[[free-to-play]]'') u žanru [[Igra uloge|RPG-a]], s naglaskom na strategiju, sastavljanje timova i improvizaciju igrača.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.serkantoto.com/2012/02/21/gacha-social-games/|title=Gacha: Explaining Japan's Top Money-Making Social Game Mechanism|last=Toto|first=Serkan|work=Serkan Toto: CEO Blog|publisher=Kantan Games|access-date=2020-04-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.inverse.com/article/27267-what-are-gacha-games-fire-emblem-heroes|title='Fire Emblem Heroes' Is a Gacha Game - Here's What That Means|work=Inverse|access-date=2020-04-10}}&lt;/ref&gt; Ovaj model je postao sastavni dio japanske kulture mobilnih igara, a sve se više koristi u kineskim, korejskim i zapadnim naslovima.&lt;ref name=&quot;JPT&quot;&gt;{{cite news|last=Nakamura|first=Yuji|url=https://www.japantimes.co.jp/news/2017/02/03/business/corporate-business/nintendo-treading-shaky-ground-new-mobile-game-takes-gacha-global/|title=Nintendo treading on shaky ground as new mobile game takes 'gacha' global|date=2017-02-03|newspaper=Japan Times Online}}&lt;/ref&gt; Digitalne gacha igre česta su meta kritika jer podstiču finansijsko trošenje koje izgledom i mehanizmom podsjeća na [[kockanje]].

== Način igranja ==
Zbog nasumične prirode dobijanja likova i predmeta, gacha igre su često strateškog karaktera. Igrači se podstiču na improvizaciju i prilagođavanje taktika u naprednim modovima igre, poput borbi protiv šefova (engl. ''boss raids'').&lt;ref name=&quot;johannesheinze&quot; /&gt;

U igrama postoje takozvani &quot;baneri&quot; (engl. ''banners'') koji predstavljaju skupove trenutno dostupnih likova ili predmeta koje igrači mogu pokušati osvojiti (&quot;izvući&quot;). Baneri mogu biti stalni ili vremenski ograničeni, što kod igrača stvara osjećaj straha od propuštanja (engl. ''[[Fear of missing out|FOMO]]''). Vrijednost predmeta obično je podijeljena po nivoima rijetkosti (engl. ''rarity tiers''). Zakonodavstva mnogih zemalja danas zahtijevaju da vjerovatnoća (šansa) za ispadanje svakog predmeta bude javno prikazana.

=== Sistem zagarantovanog dobitka (Pity system) ===
Mnoge gacha igre koriste sigurnosni sistem poznat kao &quot;pity&quot; ili &quot;spark&quot;, koji garantuje dobitak određenog predmeta nakon određenog broja pokušaja. &quot;Meki&quot; (engl. ''soft'') pity blago povećava šansu za rijetki dobitak sa svakim uzastopnim pokušajem, dok &quot;tvrdi&quot; (engl. ''hard'') pity koristi brojač i automatski dodjeljuje željeni predmet nakon što igrač dostigne tačan prag (npr. 90 ili 100 izvlačenja).

Također, neke igre implementiraju sistem &quot;50/50&quot;, gdje igrač ima 50% šanse da dobije istaknuti lik s banera kada izvuče predmet najviše rijetkosti; ako igrač &quot;izgubi&quot; tih 50% šanse i dobije nekog drugog standardnog lika, njegov sljedeći rijetki dobitak je 100% zagarantovan da bude upravo istaknuti lik s banera.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite thesis|last=Tan|first=Angeleen|title=The &quot;Pull&quot; of Gacha Games: Exploring Player Experiences of Gacha Game Characters|date=2025-06-11|publisher=UC Santa Cruz|url=https://escholarship.org/uc/item/47n870q2|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Varijacije ==

* '''Kompletni gacha''' (engl. ''Complete gacha'' ili ''kompu gacha''): Model u kojem igrač mora sakupiti cijeli set uobičajenih predmeta kako bi otključao jedan rijetki i vrijedni predmet. Ovaj sistem je proglašen ilegalnim u Japanu 2012. godine zbog manipulativne prirode.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/life/2012/05/16/digital/japans-social-gaming-industry-hindered-by-governments-anti-gambling-move/|title=Japan's social-gaming industry hindered by government's anti-gambling move|last=Akimoto|first=Akky|date=2012-05-16|work=[[The Japan Times]]|access-date=2017-08-13|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* '''Kutija gacha''' (engl. ''Box gacha''): Izvlačenje predmeta iz zatvorenog skupa (kutije) bez zamjene. Svakim izvlačenjem broj preostalih opcija se smanjuje, što znači da će igrač na kraju garantovano dobiti sve predmete ako nastavi izvlačiti.&lt;ref name=&quot;serkantoto&quot; /&gt;
* '''Gacha s ponovnim izvlačenjem''' (engl. ''Redraw gacha''): Omogućava igraču da poništi trenutni rezultat i povuče ponovo kako bi dobio šansu za bolju nagradu. Često se nudi besplatno tokom uvodnog dijela (tutorijala) igre.
* '''Uzastopni gacha''' (engl. ''Consecutive gacha''): Poboljšava šanse za rijetke nagrade ili nudi blagi popust kada igrač troši valutu odjednom za višestruka uzastopna izvlačenja (poput popularnih &quot;10x povlačenja&quot;).&lt;ref name=&quot;serkantoto&quot; /&gt;

== Privlačnost modela ==
Gacha model se pokazao kao izuzetno profitabilna strategija za besplatne igre.&lt;ref name=&quot;johannesheinze&quot; /&gt; Finansiranje ovih igara u velikoj mjeri zavisi od male grupe igrača koji troše ogromne količine novca na mikrotransakcije, a koji se u industriji kolokvijalno nazivaju &quot;kitovi&quot; (engl. ''[[Whale (gambling)|whales]]''). Igrači koji troše umjereno nazivaju se &quot;delfini&quot;, dok oni koji troše minimalno ili nikako nose naziv &quot;gavčice&quot; (engl. ''minnows'').&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;{{cite web|url=https://index.hu/tech/godmode/2020/07/22/gacha-videojatek-japan-mobil-mikrotranzakcio-arknights-sinoalice/|title=Virtuális kemény drog tolja a mobilos játékok szekerét|date=2020-07-22|website=[[Index (Hungarian website)|Index.hu]]|language=hu|author=Flachner Balázs}}&lt;/ref&gt;

Pored mehanike iznenađenja, važan psihološki faktor privlačnosti jeste i emocionalna povezanost s likovima. Razvijatelji ulažu mnogo truda u stvaranje dubokih priča, upečatljivog dizajna i angažovanje poznatih glumaca za posuđivanje glasova, što kod igrača razvija želju za sakupljanjem i osjećaj ličnog postignuća kada konačno osvoje željenog lika.

== Kontroverze i regulacija ==
Zbog snažnog oslanjanja na element sreće, gacha igre su izložene oštrim kritikama javnosti i regulatornih tijela zbog sličnosti sa kockanjem. Istraživanja u Evropi i SAD-u pokazuju da značajan procenat mlađih igrača koji redovno igraju gacha igre počinje pokazivati oblike ponašanja karakteristične za ovisnike o kocki.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last=Leahy|first=D.|date=2022-09-01|title=Rocking the Boat: Loot Boxes in Online Digital Games, the Regulatory Challenge, and the EU's Unfair Commercial Practices Directive|journal=Journal of Consumer Policy|volume=45|issue=3|pages=561–592|doi=10.1007/s10603-022-09522-7}}&lt;/ref&gt;

Pravna klasifikacija varira od jurisdikcije do jurisdikcije. Ujedinjeno Kraljevstvo, na primjer, ne klasifikuje ove igre kao kockanje jer se unutarigrački predmeti zakonski ne mogu zamijeniti za stvarni novac. Nasuprot tome, Belgija i Holandija tretiraju gacha sisteme kao ilegalno kockanje ukoliko igra dopušta trgovinu i preprodaju osvojenih virtuelnih dobara na vanjskim sajtovima.

U januaru 2025. godine, Savezna trgovinska komisija SAD-a (FTC) kaznila je kompaniju Hoyoverse sa 20 miliona dolara. U tužbi je navedeno da je kompanija u svojoj popularnoj gacha igri ''[[Genshin Impact]]'' namjerno skrivala stvarne šanse za dobitak unutar kutija s plijenom od maloljetnih igrača, koristeći manipulativne obrasce (engl. ''dark patterns'') i kršeći Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA) prikupljanjem podataka bez pristanka roditelja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ftc.gov/news-events/news/press-releases/2025/01/genshin-impact-game-developer-will-be-banned-selling-lootboxes-teens-under-16-without-parental|title=Genshin Impact Game Developer Will be Banned from Selling Lootboxes to Teens Under 16 without Parental Consent, Pay a $20 Million Fine to Settle FTC Charges|last=Henderson|first=Juliana|date=2025-01-17|website=Federal Trade Commission}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Kutija s plijenom]]

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>ha7z665kwplnezgmxw5ghgso1thm3a0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nintendo Switch 2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535563</id>
    <revision>
      <id>3900748</id>
      <timestamp>2026-06-26T09:51:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kratki opis|Hibridna video konzola kompanije Nintendo}}  {{Infokutija informacioni uređaj | ime = Nintendo Switch 2 | slika = [[Datoteka:Nintendo Switch 2 in Handheld Mode.png|250px]] | opis = Nintendo Switch 2 u ručnom režimu sa spojenim Joy-Con 2 kontrolerima | developer = [[Nintendo]]&lt;ref name=&quot;AskDev1&quot;&gt;{{Cite web |title=Ask the Developer Vol. 16: Nintendo Switch 2 — Part 1 |url=https://www.nintendo.com/en-ca/whatsnew/ask-the-developer-vol-16-nintendo-switch-2-part-...</comment>
      <origin>3900748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5648" sha1="lpzivs03v4rmat1huz7b17f15wje0dq" xml:space="preserve">{{Kratki opis|Hibridna video konzola kompanije Nintendo}}

{{Infokutija informacioni uređaj
| ime = Nintendo Switch 2
| slika = [[Datoteka:Nintendo Switch 2 in Handheld Mode.png|250px]]
| opis = Nintendo Switch 2 u ručnom režimu sa spojenim Joy-Con 2 kontrolerima
| developer = [[Nintendo]]&lt;ref name=&quot;AskDev1&quot;&gt;{{Cite web |title=Ask the Developer Vol. 16: Nintendo Switch 2 — Part 1 |url=https://www.nintendo.com/en-ca/whatsnew/ask-the-developer-vol-16-nintendo-switch-2-part-1/ |access-date=2025-12-31 |website=www.nintendo.com}}&lt;/ref&gt;
| proizvođač = [[Foxconn]]
| vrsta = [[Kućna video konzola|Hibridna video konzola]]
| datum_izdavanja = 5. juni 2025. (globalno)
| cijena = 449,99 USD / 469,99 € (od septembra 2026: 499,99 USD / 499,99 €)&lt;ref name=&quot;PriceHike&quot;&gt;{{Cite web |title=Nintendo hikes Switch 2 prices |url=https://www.gamesindustry.biz/nintendo-hikes-switch-2-prices-revises-console-costs-in-japan-us-canada-and-europe |access-date=2026-05-13 |website=GamesIndustry.biz}}&lt;/ref&gt;
| prodane_jedinice = 19,86 miliona (do 31. marta 2026.)&lt;ref name=&quot;SalesData&quot;/&gt;
| medij = Fizičke igraće kartice, digitalna distribucija
| soc = Prilagođeni [[Nvidia Tegra]] T239 (kodno ime &quot;Drake&quot;)
| cpu = Osmojezgarni [[ARM Cortex-A78|ARM Cortex-A78C]] @ 998 MHz / 1.101 MHz&lt;ref name=&quot;TechSpecs&quot;&gt;{{Cite web |title=Nintendo Switch 2: final tech specs and system reservations confirmed |url=https://www.eurogamer.net/digitalfoundry-2025-nintendo-switch-2-final-tech-specs-and-system-reservations-confirmed |date=2025-05-14 |website=Eurogamer.net}}&lt;/ref&gt;
| memorija = 12 GB [[LPDDR#LPDDR5X|LPDDR5X]] (128-bit)
| skladištenje_podataka = 256 GB [[UFS 3.1]] (proširivo do 2 TB preko microSD Express)
| ekran = 7,9-inčni LCD osjetljiv na dodir (1080p, do 120 Hz, HDR10, VRR)
| kontroleri = [[Joy-Con 2]], Pro Controller, Nintendo Switch 2 kamera
| usluge = [[Nintendo eShop]], [[Nintendo Switch Online]]
| najprodavanija_igra = ''[[Mario Kart World]]'' (14,70 miliona)&lt;ref name=&quot;SalesData&quot;&gt;{{Cite web |title=Financial Results Explanatory Material |url=https://www.nintendo.co.jp/ir/pdf/2026/260508_4.pdf |date=2026-05-08 |publisher=Nintendo}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik = [[Nintendo Switch]]
}}

'''Nintendo Switch 2''' je hibridna [[igraća konzola]] koju je razvio [[Nintendo]]. Na većini tržišta objavljena je '''5. juna 2025. godine'''. Slijedeći koncept originalnog Nintendo Switcha, uređaj se može koristiti kao ručna konzola, tablet ili se povezati na televizor putem doka (dock). Kontroleri '''Joy-Con 2''' se spajaju magnetnim putem i mogu se koristiti odvojeno od glavnog uređaja.

U poređenju sa prethodnikom, Switch 2 donosi veći LCD ekran, više interne memorije, te naprednije grafičke, hardverske i društvene funkcije. Podržava rezoluciju od 1080p (Full HD) sa osvježavanjem do 120 Hz u ručnom režimu, dok u doku omogućava prikaz u 4K rezoluciji pri 60 Hz uz HDR10 podršku.

== Historija i razvoj ==
Originalni Nintendo Switch postigao je ogroman komercijalni uspjeh, sa preko 146 miliona prodatih jedinica do januara 2025. godine. Formalni razvoj nasljednika (kodnog imena ''&quot;Ounce&quot;'') započeo je 2019. godine. Dizajnerski tim je odlučio zadržati hibridni koncept jer su se razvojni timovi već navikli na njega, fokusirajući se primarno na poboljšanje sirovih računarskih performansi hardvera.

Predsjednik kompanije [[Shuntaro Furukawa]] potvrdio je da je kompatibilnost unazad bila ključni dio dizajna. Sistem koristi kombinaciju softverske i hardverske emulacije kako bi omogućio nesmetano pokretanje igara sa originalnog Switcha. Novi Joy-Con 2 kontroleri koriste rafinirani magnetni sistem umjesto starih šina, koji automatski i zvučno &quot;klikne&quot; pri spajanju. Unaprijeđen je i sistem vibracije (HD Rumble), a kontroleri se u podržanim igrama mogu koristiti i kao žiroskopski kompjuterski miš.

== Softver, igre i mrežne usluge ==
Igre su dostupne na fizičkim karticama crvene boje (za razliku od sivih sa prvog Switcha). Uvedene su i '''&quot;Game-Key&quot;''' kartice koje ne sadrže same podatke igre već samo digitalnu licencu, dok se kompletna igra preuzima putem internet veze s Nintendovih servera.

Pretplatnički servis [[Nintendo Switch Online]] je zadržan, a u okviru ''Expansion Packa'' ekskluzivno za Switch 2 uvedena je podrška za emulaciju igara sa [[GameCube]] konzole u sklopu biblioteke pod nazivom '''Nintendo Classics'''. Nova funkcija '''GameChat''' aktivira se posebnim dugmetom &quot;C&quot; na desnom Joy-Conu 2, omogućavajući glasovni chat i dijeljenje ekrana sa prijateljima u realnom vremenu. Funkcija podržava i eksternu Nintendo Switch 2 kameru.

== Prijem i prodaja ==
Iako je konzola pretrpjela kritike zbog visoke cijene hardvera (449.99 USD) i softvera (neke igre koštaju do 80 USD), zabilježila je istorijske prodajne rezultate. U prva četiri dana prodata je u više od '''3,5 miliona primjeraka''' širom svijeta, postajući najbrže prodavana Nintendo konzola u istoriji kompanije. Do '''31. marta 2026. godine''', Switch 2 je isporučen u '''19,86 miliona jedinica'''&lt;ref name=&quot;SalesData&quot; /&gt;.

U '''augustu 2025. godine''', pod uticajem uvođenja novih carina od strane Trumpove administracije, Nintendo je podigao cijenu originalnog Switcha u SAD-u i najavio moguće korekcije cijena za Switch 2 u budućnosti. U martu 2026. godine, potražnja na američkom tržištu je blago oslabila, zbog čega je proizvodnja privremeno smanjena. Nakon toga, u maju 2026. najavljeno je zvanično povećanje cijena hardvera na jesen iste godine (na 499.99 USD / 499.99 EUR) uslijed globalne nestašice memorijskih čipova za AI sisteme&lt;ref name=&quot;PriceHike&quot; /&gt;.

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>lpzivs03v4rmat1huz7b17f15wje0dq</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>